PALUBA

Ratna mornarica => Operativa => Topic started by: ML on June 12, 2010, 07:59:58 pm

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: Jahta Dragor
Post by: ML on June 12, 2010, 07:59:58 pm
Jahta sagrađena u Regesburgu 1928godine po narudžbini kraljice Marije, kao vjenčani poklon, po zahtjevu dvora obojena u bijelo i dobila ime Dragor. Pripadala je dinastiji Karađorđevića.
Izgradnja je stajala milion i pol zlatnih maraka.
Uključena je iste godine u flotu Kraljevske mornarice(vodi se na svim flotnim listama)
Zarobljena 1941 služila u NDH, Bugarskoj i od 1943 Njemcima.
1946 vračen u Jugoslaviju renoviran dobio ime Krajina i nalazi se u sastavu Komande Garde. Tito je Krajinu koristio za državničke potrebe.
2007 godine izgorjela u požaru, pri snimanju filma.
Vjerovatno, nažalost neče nikad biti obnovljena.

Slike jahte koja čeka prenovu.[attachment=1]
[attachment=2]
Posle požara[attachment=3]


Title: Jahta Dragor
Post by: Rade on June 12, 2010, 08:14:20 pm
Jedno vreme je bila ideja da Krajina postane prodajni objekat "Zlatare Majdanpek", na vezu kod hotela "Jugoslavija" - medjutim, ideja se izjalovila. Bio sam na njoj jednom prilikom kao pitomac, moglo se samo zamisliti kako je izgledala kada je bila u punom sjaju...


Title: Jahta Dragor
Post by: ZastavnikDjemo on June 13, 2010, 06:04:24 pm
Ja sam bio na njoj kada je bila u punom sjaju, i mogu da kazem da je unutrasnjost bila veoma raskosna. Dugo je vremena proslo, pa se ne secam vise detalja, ali se secam da je na krmi, u nadgradju, bila trpezarija, a postojala je i jedna veca kabina sa bracnim krevetom i kupatilom, kao i nekoliko manjih kabina sa krevetima na sprat. U centralnom delu, postojalo je ornamentisano stepeniste za potpalublje, a brod je nosio grb SFRJ. Steta sto je doziveo ovakvu sudbinu, mogao je da postane prvorazredna turisticka atrakcija.


Title: Jahta Dragor
Post by: galeb on June 15, 2010, 08:53:48 am
Steta sto je doziveo ovakvu sudbinu, mogao je da postane prvorazredna turisticka atrakcija.

Nema sreće na ovim prostorima sa takvim stvarima. Il nema para il nema interesa il pre svega možda nema pameti.

  Kod nas se govorilo pre par godina, da bi se neka velika P (821 ili 831) postavila kao muzejski eksponat na otvorenom. Moguća lokacija je bila uz skladište soli u Portorožu. Svi 3 gradonačelniki obalnih gradova su navodno izjavili, da se ovo ne uklapa u turističku sredinu (?!). Koliko bi onih bilo, koji bi htjeli da udje u jednu takvu P, a ljeti ovde je krcato turista :zid



Title: Jahta Dragor
Post by: ZastavnikDjemo on June 20, 2010, 09:08:05 pm
Steta sto je doziveo ovakvu sudbinu, mogao je da postane prvorazredna turisticka atrakcija.

Nema sreće na ovim prostorima sa takvim stvarima. Il nema para il nema interesa il pre svega možda nema pameti.

  Kod nas se govorilo pre par godina, da bi se neka velika P (821 ili 831) postavila kao muzejski eksponat na otvorenom. Moguća lokacija je bila uz skladište soli u Portorožu. Svi 3 gradonačelniki obalnih gradova su navodno izjavili, da se ovo ne uklapa u turističku sredinu (?!). Koliko bi onih bilo, koji bi htjeli da udje u jednu takvu P, a ljeti ovde je krcato turista :zid

To me iskreno čudi, jer Slovenija je tradicionalno najmanje destruktivna prema svom istorijskom nasleđu, iako je šteta što barem jedna podmornica nije izložena, jer, pošto sam video muzej u Pivki, siguran sam da bi bila pretvorena u prvorazredni muzej. Obišao sam danas bivšeg "Dragora", nema šanse da više ikada zaplovi. Originalna parna mašina i točkovi sa lopaticama, koji su sami po sebi od ogromne istorijske vrednosti, su prodati kao sekundarna sirovina, nešto malo nameštaja su razgrabili antikvari, ostao je go trup, u koji prodire voda. Stvarno bih voleo da popričam sa "genijem" koji je kupio "Dragora"! :zid


Title: Jahta Dragor
Post by: Dreadnought on January 23, 2011, 07:49:59 pm
Neke novotkrivene fotografije sa jahte Dragor. Izvor: www.politikin-zabavnik.rs

Quote
Među iseljenicimа iz Istre koji su počeli mаsovno dа dolаze u Krаljevinu Srbа, Hrvаtа i Slovenаcа početkom dvаdesetih godinа prošlogа vekа bilа su i decа porodice Lorencin iz Medulinа i Rubešа iz zаseokа Rubeši kod Kаstvа, Opаtijа. Nedugo zаtim 1929. godine Slаvicа i Milаn venčаni su se nа Čukаrici, gde je bilа većа kolonijа istаrskijh emigrаnаtа, koji su pretežno rаdili u brodogrаdilištu pored Ade cigаnlije. Među iseljenicimа iz Istre bili su i roditelji poznаte glumice Mаrije Crnobori, njenog brаtа Petrа i sestre Nevenke. Svi su se bаvili filmskom umetnošću. Mаrijа Crnobori je rođenа u selu Bаnjole kod Pule. Milаn Rubešа bio je pitomаc mаšinske škole u Kumboru i krаljevski oficir. Bio je ljubitelj fotogrаfije. Često je snimаo dogаđаje iz vremenа školovа i službovаnjа nа „Drаgoru”. Nаjveći broj ovih fotogrаfije snimio je uprаvo Milаn. U Zemunu žive potomci Slаvice i Milаnа, kojimа ovom prilimom iskreno zаhvаljujemo nа ustupljenim fotogrаfijаmа.

Pripremili: Nikolа Lorencin i Vukomаn



Pripreme za doček Kneginje Olge 1940. godine.

[attachment=1]


Posada Dragora

[attachment=2]

[attachment=3]


Dragor na remontu.

[attachment=4]



Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Dreadnought on January 23, 2011, 07:57:35 pm
Jako zanimljivo, ovo prvi put vidim!


Natpis na traci kapa: Њ.Вел.Брод Драгор

[attachment=1]


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Dreadnought on January 23, 2011, 08:03:30 pm
Još neke, izvor je isti.



Oficiri sa Dragora i njihovi gosti proslavljaju Sv. Nikolu 1932. godine.

[attachment=3]


Mornari i podoficiri Dragora.

[attachment=2]

[attachment=1]



Title: Re: Jahta Dragor
Post by: jadran2 on January 23, 2011, 08:38:26 pm
Bravo Dread na nalazenju.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Dreadnought on January 29, 2011, 07:32:20 pm
Još jedna sa posadom Dragora ...


[attachment=1]


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Dreadnought on February 10, 2011, 09:19:41 am
Mornar sa Dragora.

[attachment=1]


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Dreadnought on July 25, 2011, 05:37:20 pm
Ex Dragor kao Krajina ispred Beograda u JRM posle II Svetskog rata.


[attachment=1]


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: ML on June 13, 2012, 05:47:17 am
[attachment=1]


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: mali od palube on June 23, 2012, 09:06:05 am
Na prvoj prinčevi Tomislav i Andrej na palubi Dragora
Na drugoj mornari na pramcu ove jahte


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: kilezr on June 23, 2012, 12:06:48 pm

 Znam da kasno pitam, šta ću takav sam. Da li je " Krajina" još živa? Odnosno da li je bila vezana u Brodotehnici ili je to bila "Šumadinka"? Da li je uopšte sačuvan jedan od te dva trupa?


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on June 29, 2012, 09:08:17 am
Sredinom 80-tih rečna jahta "Krajina" je rashodovana sa spiska sredstava RM kao ne perspektivna jer joj je bio potreban detaljan remont, za šta nije bilo ni para a ni interesovanje jer je Maršal J.B.Tito već bio pokojni.Jahta se prodaje "Zlatari Majdanpek" koja je privezala ispred hotela "Jugoslavija" na dunavskom keju kod Zemuna sa idejom da se od nje napravi pokretni prodajni salon za zlatni nakit koji su prodavali sa naglaskom na strane kupce.Inače Tito je na jahti boravio u svega nekoliko navrata.

Kada je "Zlatara" preuzela jahtu uradjen je samo interventni remont pri kom je obnova gornje palube od tikovine urađena loše.Naime prezaptivanje slobodnog prostora između dasaka tikovine umesto prirodnim kaučukom kakvo je bilo pre, urađena je zalivanjem tzv "živom gumom" koja je zbog lošeg kvaliteta uzrokovala prokišnjavanje iste što je potpuno devastiralo enterijer tokom jedne decenije.

Sredinom 90-tih jahtu kupuje konzorcijum domaćih privatnih preduzetnika između ostalih i firma "MAG Intertrejd" sa idejom da se uradi potpuna restauracija, parna mašina zameni savremenim dizel motorskim pogonom sa očuvanom funkcijom bočnih pogonskih lopatica, ugrade sredstva savremene navigacije i sve dovede u izvanredno plovno stanje.Jahta je trebala da i dalje bude na pristanu keja ispred Hotela Jugoslavija u Zemunu.Trebala je da svakodnevno bude brod-restoran a po posebnim aranžmanima plovila bi celim Dunavskim slivom kao turistička atrakcija.

Projekat restauracije urađen je u saradnji sa "SANU" u Beogradu i pribavljena je saglasnost ustanova za zaštitu spomenika kulture.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: kumbor on June 29, 2012, 09:27:02 am
Алај су је оправили, свака им част!

Како је изгорела, тако и стоји. Рекао бих да је труп у реду, тј. за сада није "отворио воду", а није заливан бетон. "Дие бесте - немачки лимови су најбољи на свету".


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on June 29, 2012, 09:31:45 am
U brodogradilištu "Beograd" pristupilo se restauraciji.Zamenjene su sve trošne čelične ploče oplate korita i palubja.Predihtovana je i zamenjena potrebna stolarija.Obnovljena je metalna ograda na palubama.Na žalost gornja paluba od tikovine predhodno upropašćena kao neupotrebljiva prekrivena je u potpunosti staklo-plastikom zelene boje.Iznad gornje palube postavljena je nadogradnja-nadstrešnica u obliku tende jer je na gornjoj palubi predviđena glavna letnja panoramska bašta.Po projektu trebalo je da se obnove tzv. dva "vlasnička" apartmana i jedan broj od postojećih kabina.Cela jahta je potpuno ofarbana iznutra i spolja.Ugrađen je sistem za grejanje.Od ukupno planiranog završeno je 60% radova i (svi grubi radovi).Započet je rad na enterijeru a u postupku je bila nabavka elektronike,rasvete,upravljačkih sistema,sistema klimatizacije i opreme.Takođe sa unutrašnje strane na srednjoj palubi izrezana su okna sa pancirnim staklom na prostorima bočnih pogonskih lopatica da bi se dobilo na atraktivnosti za putnike koji su mogli da posmatraju okretanje istih.
Zbog prerane smrti usled bolesti oba suvlasnika firme "MAG Intertrejd" projekat se usporava.Da bi se održalo kakvo-takvo finansiranje
započetih radova brod se iznajmljuje filmskoj ekipi Darka Bajića za film "Na lepom plavom Dunavu".Deo enterijera koji je izgradila ekipa filma trebalo je da ostane i za posle.
Čini mi se u Novembru 2006, tokom jedne noći kalorifer koji je ostao uključen izazvao je požar u kome je izgoreo ceo materijal filmske ekipe a i sav enterijer i oprema jahte koja je do tada ugrađena.
Kako producent filma nije izvršio finansijsko osiguranje objekta za potrebe nesrećnih okolnosti nadoknada vlasnicima do danas nije regulisana.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on June 29, 2012, 09:38:25 am
Što je prourokovalo u potpunosti rad na restauraciji jahte.
Jahta je trnutno u mnogo gorem stanju nego pre početka restauracije i može ponovo da se obnovi.
Trenutno postoji interes više vlasnika-naslednika firme "MAG Intertrejd" da se ista proda ali verovatno da zbog nerealno očekivane cene nije bilo ozbiljnih ponuda.
Jahta je privezana na Beogradskoj obali Save i čeka kupca ali kako od 2006-te nije ništa na njoj urađeno verovatno da rapidno propada.
Kumbor je slikao pa zna da opiše tačnu lokaciju.
Nadajmo se da će se naći nekakav kupac pre nego što zub vremena potpuno učini svoje i jahta ne završi kao sekundarna sirovina.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: kumbor on June 29, 2012, 09:51:52 am
Što je prourokovalo u potpunosti rad na restauraciji jahte.
Jahta je trnutno u mnogo gorem stanju nego pre početka restauracije i može ponovo da se obnovi.
Trenutno postoji interes više vlasnika-naslednika firme "MAG Intertrejd" da se ista proda ali verovatno da zbog nerealno očekivane cene nije bilo ozbiljnih ponuda.
Jahta je privezana na Beogradskoj obali Save i čeka kupca ali kako od 2006-te nije ništa na njoj urađeno verovatno da rapidno propada.
Kumbor je slikao pa zna da opiše tačnu lokaciju.
Nadajmo se da će se naći nekakav kupac pre nego što zub vremena potpuno učini svoje i jahta ne završi kao sekundarna sirovina.


Brod se nalazi na desnoj obali Save, posle starog žel. mosta, blizu "Gazele". Ne verujem da će se u današnjim uslovima u Srbiji naći zainteresovani privrednik-entuzijasta, spreman da spase ovaj lepi brod.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on June 29, 2012, 09:53:03 am
U prvoj rečenici predhodnog teksta treba da stoji:
"Što je prouzrokovalo obustavu restauriranja u potpunosti".


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Dreadnought on June 29, 2012, 11:52:17 am
Do konačne obnove ćemo sačekati neke bolje okolnosti izgleda, filmadžije su je devastirale značajno.

U nastavku, jedna starija vest u kojoj joj je nešto o istorijatu broda i njegovoj sudbini.



Titova jahta trune na Savi

"Krajina", nekada bela kraljevska putnička jahta "Dragor”, kojom je kraljica Marija iz Rumunije došla u Srbiju napravljena je 1928. godine, a koristila ju je kraljevska porodica sve do 1941. Od 1948. nju je do smrti 1980. koristio Tito. Danas trune na Savi ispod mosta Gazela.

Ovako izgleda "Krajina”, kraljevska i Titova jahta danas
[attachment=1]

"Krajina“ je kasnije je prodata prvo Kombinatu u Majdanpeku, a onda privatniku. Poslednji vlasnik je izvadio parnu mašinu i palube dogradio tako da je potpuno izmenjena prvobitna elegantna linija broda, koji je potpuno izgoreo u požaru 2007. tokom snimanja filma "Na lepom plavom Dunavu”. Njegova olupina privezana je za savsku obalu ispod mosta Gazela.

Istorija pamti još neke čuvene parobrode.

Hroničari su zabeležili da je savsko pristanište bilo okićeno zimzelenim granama i trobojkama, kad je kapetan Stevan Jovanović u novembru 1898. godine dovezao iz Nemačke "Cara Nikolu II”. Ovaj je parobrod bio ponos Prvog povlašćenog parobrodskog društva, i saobraćao je između Šapca, Beograda i Radujevca, tada velikog pristaništa na Dunavu, kao salonski brod.

U vreme sloma 1915. godine naša ga posada sama potapa, ali Nemci brod vade 1917. i remontuju u svojim brodogradilištima, a vraćaju nam ga 1926. po ugovoru o miru. Petnaest godina kasnije ovaj parobrod, nazvan po ruskom imperatoru, opet je u središtu istorije.

"Car Nikola II" na brodogradilištu u KladovuPočev od 1938.godine, naime, hiljade Jevreja tražile su spas bekstvom Dunavom ka Palestini.

Ali poslednjeg dana 1939. konvoj od brodova "Car Dušan”, "Kraljica Marija” i "Car Nikola II” zaustavljen je na rumunskoj granici, a grupa od oko 1.000 izbeglica, docnije nazvana Kladovo transport, zadržana je u Kladovu sve do septembra 1940. Odatle su prebačeni u Šabac, gde su u oktobru ‘41. streljani.

Brod se tada već zvao "Kralj Petar I”, u ratu su ga Nemci krstili "Urfahr“, a posle rata nekoliko meseci je nosio ime "Tito”, pa je onda kao "Split” prevozio putnike između Beograda i Prahova, sve dok ga sedamdesetih nisu usidrili u Beogradu i pretvorili u restoran. Od 1992. je u brodogradilištu u Kladovu. Tamo rđa i trune...
  
"Cara Nikolu II” i još devet brodova Ministarstvo kulture proglasilo je – birokrate kažu "utvrdilo” – za kulturna dobra. Oni po svojim kulturnim, istorijskim, naučnim i tehničkim karakteristikama predstavljaju neprocenjivu zbirku eksponata na vodi, a svaki od tih brodova ima istoriju ne manje zanimljivu od ove ispričane.
  
"Župa“, "Sava“, "Vojvodina“, "Srbija“, "Kovin“, "Kosmaj“, "Pena“ i "Kablar“ ... svaki od njih ima svoju priču. Neki su remontovani i rade, a neki više nisu u funkciji i kao olupine stoje ukotvljene u rečnim lukama.
  
Kad se podvuče crta, najviše je olupina. Mr Gordana Karović iz Muzeja nauke i tehnike kaže da je dobijanje statusa "kulturnog dobra” samo početak i da bi država morala više da učini u zaštiti ovih brodova.

Izvor: vesti-online (http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/115337/Titova-jahta-trune-na-Savi)


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on June 29, 2012, 12:31:06 pm
Inače u sred jeka propale restauracije sadašnji vlasnici su pokušali da kontaktiraju kabinet "NjKV" Princa A.Karađorđevića sa predlogom za zajedničku saradnju pri restauraciji, u vidu organizovanja akcije prikupljanja sredstava putem humanitarnih manifestacija jer se radi o pokušaju spasavanja tehničkog nasleđa od opšteg dobra.Sve je prošlo bezuspešno.Inače Princu je ponuđeno da za uzvrat koristi jahtu i za potrebe svoje lične promocije.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 06, 2012, 02:45:27 pm
Inače u tekstu pod naslovom " Lađe koje se spremaju da nas napuste " izvesni Zoran Nikolić- piše:

LUKSUZ U PLAMENU

Jahta ima oko 700 kvadratnih metara, tri salona, dva apartmana, 18 dvokrevetnih kabina... Preciznije rečeno, imala je, jer je izgorela prilikom snimanja filma „Na lepom, plavom Dunavu“, pa sada samo njena školjka stoji da podseća na nekadašnju zavodljivost ovog raskošnog plovila.
“Krajina”je najbolji primer kako je u ovom gradu, državi ili na ovom podneblju skoro nemoguće napraviti neki jasan, dugoročan plan. Evo zašto: brod „Dragor“ (kako se lađa zvala do 1941. godine) bio je u službi kraljevske porodice. Dabome, kako se na naše podneblje sunovratio rat, tako je „Dragor“ promenio vlasnika jer je zarobljen u aprilu 1941. godine, a zatim je predat Hrvatskom zapovedništvu rečne flotile u okviru NDH. Ne lezi vraže, ubrzo je ponovo promenio vlasnika i kao poklon stigao u ruke bugarskog cara Borisa. Ni tamo se ne zadržava dugo, već posle monarhove smrti nemačka okupaciona uprava brod prebacuje na gornji Dunav. Tamo je „Dragor“ sačekao završetak Drugog svetskog rata.
U prilično lošem stanju (a šta se drugo i moglo očekivati?), ogromna jahta stiže nazad u Beograd 1946. godine da bi posle dve godine bila osposobljena za plovidbu i vraćena u pristojno i elegantno stanje, kakvo joj i priliči. Današnje ime „Krajina“ poneo je 1951. godine, kada je predat Komandi grada Beograda i od tada je korišćen za potrebe Josipa Broza Tita, sve do njegove smrti 1980. godine.
Posle maršalove smrti, brod je prošao još nekoliko vlasničkih ruku, dokazujući našu malopređašnju tezu da je kod nas nemoguće bilo šta planirati tokom dužeg vremenskog perioda jer se okolnosti stalno i dramatično menjaju.
Požar koji ga je zahvatio 3. januara 2007. godine zapretio je da bi ovakva sjajna lađa mogla zauvek da napusti naš prostor. Od tada je to pitanje otvoreno. Brod se mršti, sve tako garav, i gleda da li će i njegova sudbina biti ovako ružna kao što je ona koja je zadesila parobrod Župu ili nesrećni, betonski Sip.
Bilo kako bilo, pojeo ih je zub vremena. Ali, neko je zaboravio da dragocenosti, baš kao i zlato, vremenom samo dobijaju na vrednosti. Nama to, izgleda, nije bilo važno.

VLASNIŠTVO
Posle Titove smrti, zbog visokih troškova i duge eksploatacije, brod Krajina je 1982. godine ustupljen Izvršnom veću Srbije – Sekretarijatu za turizam i ugostiteljstvo. Ubrzo je prodat zlatari Majdanpek, a restauriran je 1984. godine u brodogradilištu u Kladovu.
Onda dolazi „predtranziciono“ vreme (mada se ni tranzicija nije proslavila), pa zbog nepoštovanja uzansi i kupoprodajnog ugovora između Vojske i basena Bor, IMP Majdanpek, direktno je dovelo do najkritičnijeg momenta vezanog za opstanak samog broda – njegove prodaje kompaniji „Mag intertrejd“. Novi vlasnici izvadili su parnu mašinu, rekonstruisali su dve brodske palube koje, sem toga što značajno odstupaju od originalnih, doprinose i nezgrapnom izgledu koji potire eleganciju koja je do tada krasila brod.
Postavljene su i metalne nadstrešnice što je poremetilo stabilnost broda. Kako bi se povratio balans učinjen je još jedan neprimeren korak – dodati su krmeni i pramčani blisteri. Na kraju, u celosti je zamenjena metalna oplata dna, kao i deo oplate bokova, a umesto spajanja zakivcima, korišćena je tehnika varenja.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 06, 2012, 02:48:22 pm
Kao što se vidi iz novinskog teksta u temi o ŠB "Galeb" , deo vojnog roka na rečnoj jahti Dragor-Krajini sredinom 50-tih služio je i poznati pevač Nikola Karović.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: jadran2 on July 06, 2012, 03:32:25 pm
[attachment=1]


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 10, 2012, 08:30:48 pm
Još jedan dobar tekst o rečnoj jahti Dragor-Krajini.
(preuzeto sa sajta Politikin Zabavnik)

Pristan na Savi, Beograd. Tik uz Gazelu, već tri godine, na površini bezvoljno pluta gvozdena ljuštura. Izgorela i zarđala. Kostur broda "Krajina" sada je zaštićen samo kao istorijski objekat. I, jedino može da se priseća svojih srećnih vremena kada je služio za ponos kralju Aleksandru Karađorđeviću i potom Josipu Brozu Titu.
Jahta "Dragor" doplovila je u Beograd 1928. godine, kao dragulj obnovljene flote Kraljevine Jugoslavije. U to vreme, nije joj bilo premca, jer je dinastija Karađorđević želela luksuzni brod. Za raskoš na vodi površine od 700 kvadrata, sa tri salona, dva apartmana, 18 dvokrevetnih kabina, kupatilima, radnom sobom i palubom za šetnju, plaćeno je 1,5 miliona maraka u zlatu! Njegov parket bio je od tikovine, a unutrašnjost salona i soba krasila je orahovina sa duborezom.
- Postoje neslaganja istraživača oko ovog broda - navodi kustos Rifat Kulenović o "Krajini". - Neki tvrde da je "Dragor", posle "Krajina", dospeo u Srbiju kao miraz kraljice Marije, rumunske princeze, kralju Aleksandru. Ovaj podatak, međutim, ne može se proveriti u dostupnoj arhivskoj građi.
U posedu kraljevske porodice bio je do 1941. godine, kada je prebačen u novosadsku rečnu flotilu. Vihori rata odvukli su ga u ND. Hrvatsku, da bi odatle došao u Beograd, a potom bio poklonjen bugarskom caru Borisu. Vraćen je u Srbiju tek krajem rata, ali umoran i pohaban. Posle obnavljanja, 1951. godine dobija naziv "Krajina" i služi Josipu Brozu Titu sve do njegove smrti. InačeJ.B. Tito nije baš mnogo plovio ovim brodom čak je za njega izgrađena mnogo novija motorna jahta „Šumadinka“ koja je navodno imala požar pa se posle toga ipak vratio na staru Krajinu ex Dragor.
Broz je „Krajinu“ koristio za obilazak gradova u podunavlju. Putovao je u Kladovo gde je sa ondašnjim Rumunskim predsednikom Georgi Georgi Dežom označio početak radova na hidrocentrali Đerdap. 
1961. godine na Krajini je organizovan prijem za visoke zvanice učesnice konferencije nesvrstanih u Beogradu.
Burni život "Krajine" je tokom 1982. godine ostavljen u amanet vojnoj pošti "2827". Bila je, međutim, preskupa za održavanje, pa je odlučeno da bude pretvorena u Muzej rečnog saobraćaja. Od tada brod je promenio nekoliko vlasnika, da bi ga 1998. kupila beogradska firma "Mag intertrejd".
Novi vlasnici obnovili su brod, uložili bar milion evra i povratili mu stari sjaj. Ali, 2006. godine počela je njegovo poslednje putovanje. Iznajmljen je za snimanje filma "Na lepom, plavom Dunavu", reditelja Darka Bajića. Kvar na instalacijama prouzrokovao je požar 3. januara 2007, a vatra je progutala gotovo ceo brod.
- "Krajina" nije bila pod zaštitom sve dok nije izgorela - kažu u Muzeju nauke i tehnike. - Požar je potom uništio skoro ceo brod. Takav više nije mogao da predstavlja tehničko kulturno dobro. On je, zbog svoje značajne i burne prošlosti, pak, sačuvan da ga vlasnici ne iseku u komade i prodaju kao staro gvožđe. Stoga je "Krajinu", kao istorijski objekat, zaštitio Istorijski muzej Srbije.
Tri godine kasnije, od "Krajine" je ostala samo usamljena konstrukcija. Priča se da vlasnici još nisu uspeli da naplate novac od štete, a pitanje je da li bi ga opet uložili u brod. Alasi koji pecaju svakodnevno pored njega, kao da jedini žale za njim.
Nekad je bio biser ove reke, zastajali su čak i drugi brodovi da bi ga gledali - priča pecaroš Miodrag Stojčevski. - Danas prolaznici sa obale u njega bacaju smeće. Kada se Sava izlila prošli put, "Krajina" je bila dopola u fekalijama. Baš tako se, nažalost, odnosimo prema našoj istoriji.

(„Вечерње новости”)


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 10, 2012, 08:33:35 pm
I još par slika.

Diskutabilna je slika koja je podpisana "Rečna jahta Dragor u Boki Kotorskoj" jer navodno njen plitak gaz ne dozvoljava plovidbu po moru a i neki kažu da krajolik više liči na obalu Save ili Dunava.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Рашо on July 10, 2012, 08:34:49 pm
I još par slika.

Diskutabilna je slika koja je podpisana "Rečna jahta Dragor u Boki Kotorskoj" jer navodno njen plitak gaz ne dozvoljava plovidbu po moru a i neki kažu da krajolik više liči na obalu Save ili Dunava.

Nije Boka, garantujem ti.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 10, 2012, 08:37:41 pm
I još jedna iz današnjih dana.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 10, 2012, 08:45:36 pm
Interesuje me mišljenje vas koji ste brodo-mašinske struke Kilezr i ostalih.
Ako je već urađena metalna nadstrešnica-tenda kao pokrivka nad gornjom palubom.Zar nije lepše,preglednije i funkcionalnije bilo da su kormilarnicu "podzidali" odnosno podigli da dominira iznad nadstrešnice.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: kilezr on July 10, 2012, 09:27:31 pm

 Zbog čega da se Kormilarnica- ruder izdiže ako brod nije u plovnom stanju? Zbog veće potrošnje materijala ili zbog estetike? Da su hteli estetiku ne bi radili te " restauracije". A veća potrošnja materijala i radnih sati dovodi do poskupljenja projekta. ZAdovoljan odgovorom? Doduše,  to je moje mišljenje! Svakako će neko reći nešto drugo.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: jadran2 on July 11, 2012, 05:46:00 am
Još jedan dobar tekst o rečnoj jahti Dragor-Krajini.
(preuzeto sa sajta Politikin Zabavnik)


- Postoje neslaganja istraživača oko ovog broda - navodi kustos Rifat Kulenović o "Krajini". - Neki tvrde da je "Dragor", posle "Krajina", dospeo u Srbiju kao miraz kraljice Marije, rumunske princeze, kralju Aleksandru. Ovaj podatak, međutim, ne može se proveriti u dostupnoj arhivskoj građi.



Ako i je miraz, onda je dobrano kasnio - punih sest godina.  :)


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 11, 2012, 07:42:39 am
Kilezr,
Pitanje izdizanja rudera postavio sam jer znam da je restauracija rađena da bi brod plovio.Zar onda nije ipak bilo bolje da kad su "podigli" sa "tendama" celu siluetu jahte, izdignu i ruder iznad nje, zbog preglednosti i estetike između ostalog?


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 11, 2012, 07:54:04 am
Nedoumice oko pitanja svadbenog poklona buduće Kraljice verovatno stvaraju istorijski opisi ceremonije venčanja.
Opisi govore da se prvi susret "mladenaca" i "svatova" odigrao na Dunavu kada je došlo do susreta dve "svadbene" flote.Tom prilikom je buduća Kraljica a rumunska princeza sa jahte rumunskog Kralja prešla na palubu drugog broda i srela  se sa mladoženjom koji ju je na taj način dočekao i poželeo dobrodošlicu.Nažalost u tom istorijskom opisu ne navode se imena tih brodova.Ali čudi me da bar u nekom arhivu ne postoji jedna fotografija ili nije do sad publikovana.Takav grandiozan susret svatova na Dunavu ipak  je morao biti ovekovečen u to vreme.Možda je baš jahta sa kojom je princeza Marija od Rumunije došla u Srbiju bila RJ Dragor kao svadbeni poklon-miraz.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 11, 2012, 08:16:25 am
Nažalost ništa od predhodne pretpostavke.

Na netu sam pronašao sledeći opis venčannja:

" Princeza Marija stigla je u srpsku prestonicu na rumunskoj kraljevskoj jahti ‘’Štefan Čel Mare’’, 6. juna 1922. godine. Njen dolazak pozdravljen je počasnom paljbom iz 101 topa sa beogradske tvrđave. Prve reči koje je princeza uputila srpskom narodu sa terase Starog dvora bile su: ‘’Ja vam blagodarim!’’ Volela je Aleksandra, kao i narod u koji je došla. Venčali su se dva dana kasnije, deca i ogromna masa ljudi čašćeni su bombonama iz 4.000 kesa koje je Aleksandar naručio iz Mađarske iz neke od slavnih firmi poput „Žerboa“, a za dekor čitavog spektakla zadužio je književnike Branislava Nušića i Veljka Patrovića. Sačuvan je i telegram koji tada nakon veličanstvenog venčanja Marija Rumunska uputila u Englesku: “Naša Minjon je kraljica...”



Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 11, 2012, 08:28:24 am
Nosioc projekta rekonstrukcije bila je firma Brodoprojekt iz Beograda.
U prilogu je referentna lista.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: jadran2 on July 11, 2012, 08:33:35 am
Vjestiji neka postave ovaj film kako spada......
http://www.britishpathe.com/video/serbian-royal-family-wedding-long-version

Rumunjska princeza stigla je jahtom “Stefan cel Mare”.......i nije bilo prelazenja na palubu drugog broda. Ta jahta se znacajno razlikuje od "Dragora".



Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 11, 2012, 08:39:27 am
Još jedan tekst sa sajta Geteovog instituta u Beogradu, koji govori o "eksponatima" u crvenoj "muzejskog zoni" na savskom pristaništu. Ja do sad nisam čuo da je oformljena takva zona kao muzej na otvorenom.

Sadržaj teksta opovrgava stanovište da je reč o svadbenom poklonu.

Evo i teksta:

Brod Krajina

Brod Krajina spada u najznačajnije muzejske eksponate i predstavlja ponos Crvene zone. Kao i brod Župa, brod Krajina je proglašen za kulturno dobro od strane države Srbije kao delo-dobro od značaja za istoriju Srbije.
Zahvaljujući izvođačima resturatorskih radova, brod Krajina se nalazi u Muzeju jugoslovenskih brodova – Savsko šetalište i za posetioce predstavlja neponovljivu mogućnost da se upoznaju sa životnim, društvenim i socijalnim prilikama u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Brod Krajina, poslednji jugoslovenski brod točkaš, čiji je pogon sa dva točka i lopaticama na bokovima davno prevaziđena vrsta pogona i može se naći još samo u literaturi, ima izuzetnu istorijsku vrednost, kao brod – rezidencija jugoslovenskog kralja Aleksandra I Karađorđevića (1928 – 1941) i brod jugoslovenskog predsednika, maršala Josipa Broza Tita (1951 – 1980).
 
Povodom proslave desetogodišnjice proboja Solunskog fronta, odlučeno je 1926. godine, da se počne sa izgradnjom novog broda za koju su preko Ministarstava inostranih poslova i tehničkog servisa rečne plovidbe u Berlinu obezbeđena sredstva u visini od 241.500 zlatnih maraka. Luksuzna dvorska jahta dinastije Karađorđević, izgrađena u Regensburgu, u Beograd je uplovila 1928. godine.
Iste godine, na zahtev uprave dvora, brod je ofarban u belu boju i dobio je ime Dragor, izvršene su dopune i izmene čiji su troškovi iznosili 1.500.000 zlatnih maraka. Ukazom kralja Aleksandra od 23. novembra 1928. godine, brod je uveden u listu Flote kraljevske mornarice. Sam brod i njegova posada bili su pod komandom Rečne obalske komande. Kada je izgrađen, brod je imao ukupnu površinu od oko 700 m2, sa tri salona, dva apartmana, 18 dvokrevetnih kabina, palubu za šetnju, poštanske i druge uređaje. Bio je poznat po kvalitetnim duborezima, stubovima i luksuznim detaljima primerenim kraljevskoj jahti, na koju su pozivani samo posebno važni gosti i prijatelji. Tokom Drugog svetskog rata brod je postao zarobljenik u hrvatskim i nemačkim trupama. Po završetku rata vraćen je u Beograd gde je preimenovan u brod Krajina i stavljen na korišćenje predsedniku SFRJ Josipu Brozu Titu, sve do njegove smrti 1980. godine, o čemu svedoči metalna ploča u većem kabinetu broda.*
Osnovni tehnički podaci:
•   Napravljen od gvožđa (trup) i drveta (nadgradnja)
•   Dimenzije: dužina 56.82 m; ukupna širina broda 12.30 m; bočna visina 2.73 m;
•   Gaz broda 1,70 m
•   Deplasman – puni 344.022 tone.

Za potrebe snimanja filma „Na lepom plavom Dunavu“, 2007. godine filmska ekipa je rekonstruisala brod Krajinu imajući u vidu vreme u kojem je ovaj brod pripadao SFRJ. Sa novim dekorom danas, ovaj brod u potpunosti oslikava period Jugoslavije nakon Drugog svetskog rata, govori o moći, snazi i velikim delima jugoslovenskih naroda.

Zahvaljujući izvođačima resturatorskih radova, brod Krajina se nalazi u Muzeju jugoslovenskih brodova – Savsko šetalište i za posetioce predstavlja neponovljivu mogućnost da se upoznaju sa životnim, društvenim i socijalnim prilikama u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Brod Krajina je ujedno i poslednji eksponat Crvene zone.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 11, 2012, 08:45:16 am
 :super,

Hvala Jadran2,
Mislim da je ovim snimkom i poslednjim tekstom rasvetljena misterija svadbenog poklona- "miraza".


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 11, 2012, 09:20:48 am
Fotografija verovatno iz vremena izgradnje:


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: jadran2 on July 11, 2012, 09:51:40 am
Dobar nalaz.
Tu se spominje da je jahta isporucena, na ime reparacija, za  Direkciju RB u Beogradu.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 11, 2012, 10:01:52 am
Jel ti nije teško da staviš direktan prevod tog nemačkog teksta?
Jedino me buni što piše da je dužina jahte L= 50 m.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: jadran2 on July 11, 2012, 10:21:11 am
Salonski parobrod "Dragor", izgradjen u brodogradilistu Übigau, novogradnja 1315/1927, doradjen u Regensburgu 1927., duljina 50m, sirina 6,5, visina, 2,6, gaz 1,7m.
Pokretan 2cilindricnom kompaund parnom masinom od 480 KS. Izgradjen u okviru reparacijskog programa za Direkciju Rijecne Plovidbe u Beogradu.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 11, 2012, 02:17:33 pm
Vatra na " delu ":


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on July 12, 2012, 01:51:19 pm
Ovo što iznosim je samo pretpostavka, vezana za predhodno izneto da je jahta Dragor nabavljena kao simbol proslave proboja Solunskog fronta.
Samo ime jahte "Dragor" tome ide u prilog i verovatno je vezano za tu vrstu simbolike, za istoimenu reku u slivu reke Vardar u Makedoniji.

Sledi opis reke Dragor iz Vikipedije slobodne enciklopedije:

Dragor (makedonski: Драгор) je mala rečica, svega 32 km. duga, koja se nalazi na jugu Republike Makedonije. Njen vodotok je danas gotovo celo u okviru grada Bitolja. Reka se formira od dve pritoke; Sapunčice i Ezerske reke, koje svoje izvorište imaju na Baba-Planini.Dragor je desna pritoka Crne Reke.



Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Blueskydreamer on September 08, 2012, 09:27:17 am
Tuzna je sama cinjenica da taj brod poput mnogih stvari u ovom gradu ( nema potrebe da idemo i sire pa da kazem drzavi) ima sudbinu da od ponosa i dike dodje do olupine koja skuplja smece i ceka bolje dane a realnost joj pruza komsiluk na Savi koji tone na dno, jer mi imamo nebrigu ka svemu izgleda a pare su uvek opravdanje za sve, ali nije stvar u parama, jem mi nista nismo cenili ni kada je para bilo, pa necemo sigurno ni kada ih nema. Nazalost voleo bi da s esituacija izmeni kak oza taj brod, tako i za mnoge druge stvari na neki konkretniji nacin, ovako slikacemo Dragor dok ponovo ne zaplovi po Savi ili ga ona na dno odvuce, ili se nadje neko ko ce ga izrezati potpuno imun na to sta je taj brod ili istoriju njegovu i ovog naroda...


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on April 04, 2013, 12:55:13 pm
Kod prošlogodišnjih poplava zamalo da ode na dno,odnosno već se bio naslonio.

Divlji "skupljači" sekundarnih sirovima pokušali su da demontiraju mesingani ispusni ventil, nisu uspeli jer je voda pokuljala, brod se nagnuo na stranu i srećom legao na dno što je sprečilo dalje kuljanje.

Jedan od vlasnika je u vodi do grudi uspeo da ventil zatvori pa su kasnije ispumpali vodu.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on April 09, 2013, 11:20:35 am
A evo kako je izgledala pre nego što su "studenti zapalili žito".


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on April 09, 2013, 11:22:10 am
I još nekoliko od kojih je jedna iz zlatnog perioda.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on April 09, 2013, 11:24:57 am
Lepo bejaše.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: kumbor on July 30, 2013, 10:04:25 pm

Danas sam iz prevoza osmotrio taj brod. Još uvek je ispod Gazele, ali leži izvaljen na bok zbog opadanja vodostaja Save.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: lato on October 27, 2013, 09:42:49 am
 lepo unakažena. Što se mene tiče onaj koi je prodo ovaj brod treba da završi na robiji.A oni majmuni što su ga unakazili zarad neke ploveće kafančine zaslužuju i gore.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Solaris on October 27, 2013, 10:20:35 am
Sličica sa panoramio iz 2011.

[attachment=1]
poz.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Solaris on October 27, 2013, 10:25:48 am
Ima i interesantan članak na netu. Zbilja šteta.  :P

----------------

Beogradske priče: Olupina umesto kraljice

Zoran Nikolić | 09. avgust 2013. 11:02 |

I dalje neumoljivo propada jedan od najlepših srpskih brodova. Brod „Krajina“ trune ispod Gazele, potpuno zaboravljen i zapušten.

[attachment=1]

Ove godine najlepša lađa sa naših reka napuniće 85 godina. To je brod koji se prvobitno zvao „Dragor“, a potom „Krajina“. Svi koji su plovili njime bili su ponosni na čast koja im je ukazana, jer je luksuzna jahta prvo bila u vlasništvu porodice Karađorđević, a potom je služila za potrebe predsednika Tita. U vreme kada ga je spržila vatrena stihija bio je vlasništvo preduzeća „Mag intertrejd“.

Spaljen u požaru

Brod je danas sumorno prilepljen za desnu savsku obalu, nedaleko od mosta Gazela. Mnogi ga pamte po filmu „Na lepom, plavom Dunavu“, prilikom čijeg snimanja je, 2007. godine, žestoko nastradao u požaru.

- Luksuzna dvorska jahta izgrađena je u Regensburgu 1928. godine, a gradnja je koštala 1,5 miliona zlatnih maraka - kaže mr Gordana Karović, kustos Odseka za rečno brodarstvo u Muzeju nauke i tehnike i podvodni arheolog. - Tačno u podne, 24. oktobra 1928. godine, „Dragor“ je svečano dočekan u beogradskom pristaništu.

Posle početka Drugog svetskog rata brod „Dragor“ je u Novom Sadu potpao pod komandu NDH, da bi 1943. bio poklonjen bugarskom kralju Borisu. Posle rata brod se vraća u Beograd, obavljena je rekonstrukcija, dato mu je novo ime „Krajina“ i korišćen je za potrebe Josipa Broza.

Ni posle toga istorija ove lađe nije bila jednostavna, jer je pripala tadašnjoj vojsci, da bi kasnije bila prodata „Zlatari Majdanpek“, koja je htela da na njemu napravi ekskluzivan prodajni prostor. Kako je i ta ideja pala u vodu, vlasništvo nad „Krajinom“ preuzima „Mag intertrejd“, ali je brod na samom početku 2007. godine, 3. januara, oštećen u požaru.

To je istorija najlepšeg rečnog broda kod nas.

Šta mu je sadašnjica?

„Fali nam daska“

Ko želi da pogleda kako izgleda nagoreli ponos našeg rečnog brodarstva, lađa „Krajina“, mora šetalištem da stigne do desne savske obale, ispod Gazele, gde je brod ozbiljno nakrivljen.

Da bismo mogli da se popnemo na palubu, bila nam je potrebna pomoć od ovdašnjih pecaroša, kojima je olupina mesto za ribolov.

- Fali vam daska - rekoše na ribolovci nasmejano, kada smo im prilazili. - Treba vam dobra daska - fosna, da prekoračite ovamo, ka palubi.

To, da nam „fali daska“ nismo čuli prvi put, budući da se poduže bavimo ovim poslom, ali da osetimo čari napuštene lađe, svakako nismo mogli, ukoliko ne kročimo na palubu nekadašnjeg ponosa domaćih brodara. Preživesmo pentranje, balansiranje i uspešno se nađosmo na onome što je nekada bila čista raskoš, a sada je ostatak pakla. Sve oko nas - postolje nekadašnje kraljevske jahte, drveni delovi - ili je propali, ili je nagorela. Požar je, očigledno, bio nemilosrdan.

Ovaj brod napravljen je kao naš poslednji „točkaš„. Pogon sa dva točka i lopaticama odavno je prevaziđen, a kako beleže u Rešenju o zaštiti iz Istorijskog muzeja Srbije, „ovakva vrsta pogona može se naći samo još u literaturi... Brod ima izuzetnu istorijsku vrednost..“

Što se „vrednosti“ tiče, sada bi se dalo porazgovarati o tome, budući da je umalo izbegao da bude isečen u staro gvožđe.

Mi smo uspeli da se „ukrcamo“ na njega, kao nekakvi putnici koji ni sami ne znaju kuda će, a koje je sačekao samo otužan, apokaliptičan prizor.

„VRLI KOMŠIJA“ - SIP

Samo nekoliko stotina metara daleko od „Krajine“ izvrnuo se na bok još jedan moćan brod - SIP. Nekada je to bio minolovac, a posebno je važan jer mu je korito - betonsko.

- Mine koje su bile korišćene u prethodnim ratovima pravljene su tako da se, putem magneta, zalepe za brodsko korito - objašnjava Gordana Karović. - Zato su brodovi bili pravljeni od betona kako bi se borili protiv ovog oružja. Ovaj brod je izuzetno težak i morali su da ga pokreću znatno jači motori, ali sada mu više nisu potrebni...

Isto kao i „Krajina“ i SIP je nasukan na peščani sprud, nemoćan da se suprotstavi sudbini...


Foto: V. Danilov

http://www.novosti.rs/


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: lato on October 27, 2013, 02:41:04 pm
Ja se stvarno čudim i Gordani i ovim glupostima napisanim za Sip ka prvo nikad nije bio minolovac,a nije imo ni motore. Ka što ni Kraina nikako nije mogla da prestavlja Krimhild koi je ustvari brod Kozara.LJudi molm vas prestanite da pišete ono što ne znate.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: kumbor on October 27, 2013, 04:16:37 pm

Taj Sip je bio ploveće prenoćište. Sad je toliko nagnut da ni najbludniji zahvat kamasutre ne garantuje sigurno kretanje po njemu. Ne  liči mi da je ikad bio pogodan za bilo kakva ratna dejstva. Ima dimnjak, a ranije je imao i čunkove.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: lato on October 27, 2013, 04:30:11 pm
Za vreme rata nemci su gradili betonske šlepove radi jeftine i brze gradnje ,inače im je kostur bio gvozdeni tako da bi opet privlačio magnetne mine. Svuda po dunavu ima rasutih betonskih šlepova jedan se nalazi preko puta navoza brodoremonta Pančevo na Tamišui može se videti pri malom vodostaju.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on March 31, 2014, 09:29:18 am
A evo i par slika makete Dragora-Krajine koja je bila eksponat na izložbi muzeja Istorije Jugoslavije u Februaru 2014.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: vladimir bošković on April 23, 2014, 03:45:08 am
Da li je kk Mičić Mića prvi komandant Dragora? 1929 je otišao za komantanta na T8, a naslijedio ga je pbb I kl Hiacint Mundorfer


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: midz on March 10, 2016, 01:04:55 am
Dragi svi, zanima me da li neko jos uvek odrzava ovaj forum, posto bi me zanimale jos neke informacije o brodu Dragor, tj Krajna zarad  jednog licnog projekta. Hvala puno


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Jester on March 10, 2016, 08:48:15 am
"Krajina" više ne preti

Stari brod koji se otkačio i krenuo rekom - čvrsto vezan kod Sajma. Nije ni bilo mesta panici - kaže Saša Isakov, jedan od vlasnika

[attachment=1]
[attachment=2]
Brod se zaustavio kod Starog železničkog mosta

BROD "Krajina", koji u subotu uveče umalo nije udario u Stari železnički most na Savskom pristaništu kod Sajma, u potpunosti je obezbeđen i vraćen na početnu poziciju u nedelju.

Ova nekadašnja luksuzna jahta u subotu se "opasno" približila mostu kao i ogradi biciklističke staze, pa je pretila da izazove veliku havariju. Srećom, zaustavila se na vreme, a prema rečima Saše Isakova, jednog od vlasnika broda, nije bilo potrebe za panikom.

- "Krajina" se približila obali jer je vodostaj reke naglo porastao, pa su se sidra pomerila i samim tim "pokrenula brod" - objašnjava Isakov. - On se nalazio nekih devet metara od obale, i iako se na prvi pogled čini da je mogao da udari u most, to se ne bi desilo, jer je bio dobro pričvršćen sa svih strana. Radnici su pomerili sidro i sve adekvatno obezbedili, a brod će i dalje neko vreme ostati na ovoj lokaciji.

On dodaje i da je u planu kompletna rekonstrukcija "Krajine", koja će biti obavljena u saradnji sa Istorijskim muzejom.

A da je sve u redu i da se plovilo nalazi na bezbednom odstojanju, potvrdio nam je i šef Lučke kapetanije Branislav Milešić.

- Brod je vraćen na početnu poziciju, vezan je još čvršće i nema nikakve opasnosti od nadolazeće vode - rekao je Milešić.

PLOVIO I TITO

BROD "Krajina" je sagrađen 1928. godine. Tada se zvao "Dragor". Bio je u vlasništvu porodice Karađorđević, da bi početkom Drugog svetskog rata u Novom Sadu potpao pod komandu NDH...

Posle Drugog svetskog rata brod je vraćen u Beograd. Usledila je kompletna rekonstrukcija, kao i novo ime - "Krajina". Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ, takođe se vozio ovm plovilom. Što se novije istorije tiče, "Krajinu" mnogi pamte po filmu "Na lepom, plavom Dunavu"...

Izvor : novosti.rs (http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:594422-Krajina-vise-ne-preti)


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: oficir neaktivne rezerve on March 14, 2016, 11:41:54 am
Dragi svi, zanima me da li neko jos uvek odrzava ovaj forum, posto bi me zanimale jos neke informacije o brodu Dragor, tj Krajna zarad  jednog licnog projekta. Hvala puno

Poslao sam ti privatnu poruku preko koje mozemo da komuniciramo o svemu u vezi Dragora/Krajine.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: MOTORISTA on January 21, 2018, 10:01:12 am
Zaboravljena kraljeva i Titova jahta - Kako je luksuzna "Krajina" završila u rđi i smeću
Ana Ristović   20.01.2018.

Skoro sasvim ogoljen, ulubljenih potpornih stubova i ograde, nekada biser beogradskih reka, brod "Krajina" danas ispod gareži i rđe krije dragocenu istoriju čija priča počinje još u doba Kraljevine Jugoslavije.

Muzejska vrednost oronule rečne jahte koja već neko vreme na Starom sajmištu pluta Savom, nedaleko od mosta Gazela, ogleda se najpre u tome što je pripadala vladarima prve i druge Jugoslavije – kralju Aleksandru Karađorđeviću i Josipu Brozu Titu.

[attachment=1]

U moru nebrojano mnogo priča i legendi koje su tadašnji savremenici prepričavali od uva do uva, a pokolenja potom prenosila s kolena na koleno, najpoznatija je ona po kojoj je brod dobijen kao miraz kralju Aleksandru uz rumunsku princezu Mariju. Ipak, zvanični podaci govore da je o izgradnji plovila odlučeno 1926. godine, povodom proslave desetogodišnjice proboja Solunskog fronta. Prema spisima dr Zorana Nikolića i prof. dr Branislava Bilena, arhiviranih u Istorijskom muzeju Srbije, za luksuznu dvorsku jahtu iz Regenzburga jugoslovenska kruna nije štedela, te je njena gradnja, sa svim izmenama i dopunama koštala oko 1,5 miliona zlatnih maraka. Ova lepotica prvobitno je trebalo da nosi ime "Prestolonaslednik Petar", ali je uprava dvora kasnije rešila da joj kumuje nazivom "Dragor". Tako je, neposredno pre uvođenja šestojanuarske diktature 1928. godine, beli "Dragor" doplovio u Beograd, gde će iste godine postati deo arsenala flote Kraljevske mornarice. Površine od oko 700 kvadratnih metara, sa tri salona, dva apartmana, 18 dvokrevetnih kabina i palubom za šetnju, bez sumnje bio je pravi dragulj vladarske porodice u čijoj službi je bio sve do 1941.

[attachment=2]

Tada mu sreća okreće leđa, te biva zarobljen i predat čelnicima hrvatske rečne flotile u Brodu, da bi ga kasnije novoosnovano zagrebačko Mornarsko zborno zapovedništvo preuzelo i vratilo u Beograd. Međutim, godine koje su usledile pokazale su da je ovo bila samo kratka epizoda u dugom putešestviju. Naime, vrlo brzo postaje poklon bugarskom kralju Borisu, a nakon njegove smrti 1943. Nemci ga prebacuju na gornji Dunav, gde je sačekao kraj rata bez većih razaranja, ali u već prilično lošem stanju zbog slabog održavanja. Tri godine potom ponovo stiže u Beograd, a Predsedništvo FNRJ 1948. šalje zahtev da se brod hitno osposobi za plovidbu. Nova vlast brodu dodeljuje i novo ime "Krajina", po kojem je i danas poznat. Josip Broz Tito služio se ovom jahtom sve do smrti, koristeći je pri obavljanju državničkih poslova. Podaci iz brodske knjige o eksploataciji u osmoj deceniji prošlog veka pokazuju da je brod plovio godišnje tek oko 600 kilometara u proseku. Nakon odlaska "oca svih naroda i narodnosti" zbog visokih troškova održavanja doneta je odluka da se "Krajina" pretvori u muzej na vodi. Ideja nije zaživela, a kompanija MAG ga je preuzela 1998. uloživši velika sredstva, napor i znanje da se brod rekonstruiše i osposobi za nove sadržaje. Ipak, oštećenja koja su usledila mirnodopskim početkom milenijuma uveliko su premašila ona iz ratnih dana, pa je jahta pre više od deset godina skoro u potpunosti ruinirana u požaru.

[attachment=3]

Prolaznik pored nje ne bi mogao ni da nasluti kakvim je sjajem jahta zračila pre manje od veka. Umesto oličenja prestiža i stila, danas je pred Beograđanima neugledan primerak plovila, polomljenih prozora, praznih prostorija i možda simboličnog broja 13 ispisanog u donjem delu trupa. Uprkos tome, Istorijski muzej Srbije zaštitio je "Krajinu" kao istorijski objekat i time ju je praktično spasao od rasparčavanja i prodaje delova, ali njena dalja sudbina još je neizvesna.

Zaigrao u filmu, pa izgoreo

Jahta je Beograđanima najpoznatija po neslavnoj ulozi u filmu „Na lepom, plavom Dunavu“. Ona je 2007. korišćena za snimanje kada je došlo do kvara na instalacijama i požara, a vatra je uništila skoro čitavu konstrukciju.

"Jurio" i do 26 kilometara na sat


Duga 57 i široka 12 metara, „Krajina“ je nizvodno postizala brzinu od 26 km/h. Da bi se brod stavio u pogon, bilo je potrebno da se parni kotlovi zagrevaju dva, tri sata, a posada je imala 26 članova.

Nasukao se 2016. godine

Poslednji put "Krajina" se našla u žiži javnosti tokom zime 2016. godine. Tada se olupina koja je ostala iza nje nasukala na zaštitnu ogradu biciklističke staze kod Beogradskog sajma.

Izvor: www.blic.rs


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: MOTORISTA on May 29, 2020, 02:12:20 pm
Пропаст краљеве јахте
Милан Јанковић петак, 29.05.2020.

Иако је многи зову „Титовим бродом”, подаци говоре да је Јосип Броз на „Крајину” крочио свега два, три пута у животу

[attachment=1]

Напуштен и тешко оштећен, од свих заборављен и остављен на милост зубу времена, речни брод „Крајина” већ скоро деценију и по тихо умире, привезан уз десну обалу Саве, негде код Београдског сајма. Одавно је већ остао и без морнара и без путника, међу којима је у прошлости било и те како знаменитих личности попут доживотног председника Тита, и извесно је да ће, уколико се нешто не предузме, ускоро запловити у историју и однети са собом све познате, али и неиспричане приче.

Последњи пут ова лађа привукла је пажњу јавности у марту 2016. године. Под набујалом Савом везови „Крајине” су попустили и грдосија се насукала тик уз бициклистичку стазу. Пуком срећом тада је избегнута већа штета јер је постојала реална опасност од блиског сусрета са Железничким мостом. Ипак, овај инцидент није био ништа у односу на оно што се броду догодило јануара 2007. године када је током снимања филма „На лепом плавом Дунаву” избио пожар и тешко га оштетио јер је ватра уништила готово читаву конструкцију.

[attachment=2]

Испоставило се да се од тога никада није опоравио. Све остало је историја...

А историја почиње далеке 1928. године, када је у бродоградилишту немачког града Регензбурга за потребе династије Карађорђевић по цени од тада невероватних милион и по златних марака изграђено скупоцено пловило под именом „Драгор”, иако је првобитна идеја била да се зове „Престолонаследник Петар”. Са три салона, два апартмана и 18 двокреветних кабина, луксузна челична јахта са дрвеном палубом од махагонија припала је Морнарици Краљевине Југославије. Могла је да развије брзину од 22 километра на час низводно и 14 узводно, са даљином пловидбе од око 1.000 километара.

[attachment=3]

„Драгор” је у служби владарске породице био све до 1941. када је, према једној верзији, заробљен и предат челницима хрватске речне флоте. Подаци казују да је током Другог светског рата брод поклоњен бугарском краљу Борису, али су га Немци преузели и сместили у горњи ток Дунава где је и дочекао крај оружаних сукоба. И тада је већ био у прилично лошем стању. После рата дошла је нова власт, а брод је добио ново име – „Крајина”.

Постоје приче да је Јосип Броз користио јахту све до своје болести и смрти, и на њој обављао државничке послове, а говоркало се и да је приликом крстарења до Беча и назад приређивао својеврсне баханалије. Ипак, неки савременици тог доба који су познавали чланове посаде тврде да ништа од тога није тачно и да је маршал Тито на „своју” јахту крочио два, три пута у животу.

После његове смрти донета је одлука да се „Крајина” претвори у музеј на води, али идеја није заживела. То међутим није спречило Историјски музеј Србије да брод заштити као историјски објекат, чиме је спречено његово распарчавање и продаја у делове.

Ипак, средином осамдесетих година прошлог века „Крајина” је расходована са списка средстава Ратне морнарице јер јој је био потребан детаљан ремонт, а за то није било ни пара, ни интересовања. Ускоро је продата „Златари Мајданпек” која ју је усидрила код хотела „Југославија”, са идејом да се од ње направи покретни продајни салон за златни накит. Урађен је само такозвани интервентни ремонт, а причало се да је обнова горње палубе урађена траљаво.

Крајем деведесетих „Титову” јахту купује приватна фирма „МАГ Интертрејд”. Намера је била да се уради потпуна рестаурација. Требало је да бескорисна парна машина буде замењена савременим дизел моторима и да се брод доведе пловно стање. У Бродоградилишту „Београд” започета је обнова „Крајине” која међутим никада није довршена. Брод је издат екипи филма „На лепом плавом Дунаву”. И онда се догодио пожар од кога се „Крајина” никада није опоравила.

[attachment=4]

Нема доказа, али прича се да је у ноћним сатима посећују неки необични ликови који се на њој „забављају” уз коришћење опијата.

О даљој судбини некадашње речне лепотице распитали смо се у фирми „МАГ Интертрејд”. Службеница нам је рекла да није овлашћена за изјаве и обећала да ће наш број телефона проследити одговорнима. Послали смо и питања „Београд водама”, јавном предузећу које би требало да води рачуна о изгледу приобаља. До данас нам се нико није јавио.

Izvor: www.politika.rs


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: JASON on July 17, 2020, 10:41:53 am
Драган Лазић, морнар. Фотографија са ибеј-а.

[attachment=1]


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: JASON on January 17, 2021, 10:20:45 am
Aда Циганлија, 1938. године.

[attachment=1]


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: Dreadnought on June 19, 2021, 12:21:25 pm



Iz arhiva smederevskog SARTID-a, snimak sa remonta jahte "Dragor" u tom brodogradilištu, pre II sv.rata. U pozadini, iza krme naziru se zidine smederevske tvrđave.



[attachment=1]





Title: Re: Jahta Dragor
Post by: momomor on February 06, 2023, 12:17:56 am
Поштовање!

Мала исправка.  Нису Принчеви Томислав и Андреј него је десно блаженопочивши Краљ Петар II Карађорђевић а лијево је +Кнез Александар, старији син +Кнеза Павла Карађорђевића.


Title: Re: Jahta Dragor
Post by: JASON on February 06, 2023, 12:45:27 pm
Поштовање и теби momomor, aли исправку о којој говориш, нигде не видим.

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info