PALUBA

da otvorim temu,krenuo bih od juga ali  gledacu da poskeniram i postavim cijeli MAVIPO, makar ce nauticarima biti od neke koristi.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]
[attachment=7]
[attachment=8]
[attachment=9]
[attachment=10]
[attachment=11]
[attachment=12]
[attachment=13]
[attachment=14]

Super, samo sam čekao kad će MAVIPO osvanuti na netu...
Inače, potkopi u Hrvatskoj su i dalje pod statusom "vojne podzemne luke", i pripadaju Ministarstvu obrane, koliko god djelovali napušteno.

Mislim da nisu svi... čak negde postoji spisak koji su u upotrebi. Pokušaću da nadjem.

Potkop »Zagračina« – Dugi Otok
Potkop »Paprenica« – Dugi Otok
Potkop »Bukašin« – Dugi Otok
Potkop »Parja« – otok Vis
Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – Otok Brač
Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – Otok Brač
Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – Otok Brač
Potkop »Sito« – otok Lastovo
Potkop »Kremena« – otok Lastovo
Potkop »Duba« – Ploče
Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče
Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče
+ 14 maskirnih vezova duž obale

Niti jedan od dvanaest potkopa u RH nije u upotrebi. Ni jedan se ne čuva a nije mi poznato ni da su ih u poslijednjih 10 godina upotrebljavali brodovi HRM. Potkopi se vode kao podzemne vojne luke i u Narodnim novinama je to objavljeno. U pravilu su tijekom ljeta potkopi zaposjednuti od strane nautičara koji u njih uplove bez pardona. Inače, mišljenja sam da je to još jedna propala investicija i uzalud bačen novac.

 A da li su se čuvali potkopi u vreme RM??? Pa kad god smo negde uplovljavali bilo je problema sa prihvatanjem veza,Uvek je pomoćnik K-danta skakao na obalu da prihvati konope. (bio je najmlađi)

Ne sećam se ni ja da su bili pod obezbedjenjem...

Nije bilo obezbeđenja, ljudi su znali, da se vojne cone ne ulazi. (vojna tajna!!!!)

Prije se potkopi nisu čuvali u smislu stražarenja ali su bili ljudi zaduženi za njih. Npr. na Braču je bio čovjek koji ih je obilazio i ukoliko je netko ušao u njih ili uvalu upozorio bi ga i odstranio. Danas u potkope redovito ulaze brodice nautičara, ribari, lokalno stanovništvo, kupači, šetači i sl. Htio sam reči da baš nitko ne vodi brigu o njima, danas vas ni policija neće upozoriti da ne smijeti biti u potkopu ili vezani na obalu uz potkop.

tako je,jedan milnaranin,prezime mu neću navodit,je pazio na bračke potkope.ujedno nije dopuštao lokalnom stanovništvu izlov ribe i slično na tom području,pa mu je jedne noći nestala gajeta,samo pajole su našli.priča je iz prve ruke.

Pre dve nedelje bio sam do potkopa na Luštici, dva podmornička na Pristanu. U prvom je stajala neka barža RMCG, bez posade, a drugi je bio prazan. Od mola do mola na ulazu u potkop razapet je jak konop na kome stoji tabla sa upozorenjem na srpskom i engleskom - "zabranjen pristup" "entrance forbidden". Posebnog obezbeđenja nema.

ma koliko ste bevandi popili kad ti je ovo priča,te potkope teoretski ni čuva niko
u praksi ,ako te niko vidi da se motaš tamo ,na.eba si
da je ten tipu nestala gajeta ,ha-neznan , bilo bi gadno

poz.

to se desilo debelo prije rata,prije su potkopi bili čuvani

Dali znate maskirni vez u uvali Pritisnica mala na Visu?

Podmornički potkop bio je samo u Rosama. U  njega su mogle stati dvije podmornice, u potkopu su se mogle u P ukrcavati mine i torpeda a imao je i agregat za punjenje baterija. Svi ostali potkopi na Jadranu nisu bili namijenjeni za P niti su one u njih ulazile. Kada su napravljeni potkopi na Dugom otoku P-822 je bila na ispitivanju tih potkopa, željeli smo isprobati mogučnosti ulaska i boravka u potkopima. P je uz dosta teškoća mogla ući i izaći iz dva potopa a u jedan nije uopće mogla ući. Dva potkopa u Boki, nasuprot Kumboru (Splice i Rakite) bila su namijenjena za RČ i TČ. Naravno, DivP mogle su ući u svaki potkop, ali nisu mogle puniti bateriju.

Vlada RH je 2004. godne donijela Odluku o osnivanju luka posebne namjene - vojnih luka u kojoj su određene sve vojne luke, podzemne vojne luke i maskirni vezovi. Među maskirnim vezovima nema veza u uvali Pritisnica mala na o. Visu. Drugim rječima, ako tamo i postoje instalacije od maskirnog veza isti se može koristiti bez ograničenja. Inače, na hrvatskom dijelu Jadrana egzistira 14 maskirnih vezova.

Evo jedne zanimljive mape:
[attachment=1]

Karta ne obuhvata područje Brionskog arhipelaga. Verujem da je i morski prostor oko Briona još uvek zaštićena ili zabranjena zona za ribolov i nautički turizam.

Ako nije, to je velika šteta, jer će mnogo ljudi koji će boraviti na jahtama i jedrilicama brzo narušiti netaknutu prirodu oko ostrva.

Pri skeniranju nije obuhvacen gornji lijevi ugao-bas Brijuni i okolina,izvinjavam se-nisam primetio dosad,trudicu se da ispravim

[attachment=1]

kad je izgrađen potkop na visu? moj mavipo je iz 1981 i nema ga u listovima, ali ni u prikazu sadržaja.

Evo nešto iz oplu za druga Boru , iz njegove je zone odgovornosti:

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Forum prihvata samo slike do 600 kb a posto nemam zivaca za smanjivanje uploadovati cu ih na imageshack.

Edit: evo neko ima živaca... ;D

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Zveljarin, mnogo hvala! Ovakve stvari me vraćaju u mlade dane i vraćaju sećanja...

A možda će i nekom drugom zatrebati!

21.01.2011. | 09:58

HAVARIJA KOD ŠIBENIKA 'Hitlerove oči' progutale pasaru

(http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-01-20/Zupanija/sibenski_kanal1-180310_thumb.jpg)

"Hitlerove oči"- nautička pozicija u kanalu svetoga Ante u Šibeniku "progutala" je i na dno mora otpremile plastičnu ribarsku pasaru 44-godišnjeg Šibenčanina.

Pasaru je prema dojavu građana u četvrtak rano ujutro oko 03,40 najprije zahvatio iznenadni plamen,nakon čega se unatoč pokušaju gašenja,preokrenula i potonula.

Policija ne navodi ozlijeđene osobe, a danas tijekom dana na mjestu havarije najavljeno je službeno postupanje u cilju utvrđivanja uzroka požara i potonuća.

Željko Huljev / nikša stipaničev / cropix

http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/127326/Default.aspx




ovo sam pronaša u SD ,za ovaj potkopl sam čuo ,ali njegovu pravu namjenu nisam uspio pronać
pa možda neki kolega sa foruma može malo više napisat o njemu , hvala

poz.

http://www.youtube.com/watch?v=GtZUNjrbaLU

Namjena mu je u zadnjih 70 godina nikakva.

prema planovima šibenske turisticke zajednice/gledao sam prije nekoliko dana na TV/  citavo to podrucje je predviđeno u turisticku namjenu. /setnice, biciklisticke staze, kafici, gostione itd./ Zivi bili pa vidjeli. Volio bi prosetat ponovo po prostorima, na kojimaam krcao torpeda, mine,gorivo itd. Prije nekojiko dana sam obisao Loru /poslije vise od 19 godina/ promjenila se, stabla su narasla, kinodvorane nema vise, kao ni komande RC, a stoje nazalostnije nema ni brodova.

Evo kako izgleda jedan od potkopa danas: Mrčara (istočna strana), snimljeno 22.8.2009

Imam snimke većine potkopa i dijela maskirnih vezova no morao bih ih potražit. A dodatni problem je da sam promjenio OS i zaboravio password za glavni vanjski disk sa arhivom i sad uopće ne znam kako mu pristupit

Super fotografija Hrundi! :super

Evo i malo bolje iz 2010

Dugi otok, 2008

Bilo bi dobro da netko od ucesnika opise kako se RTop 21 "Sibenik" (ex 402) nasukala prilikom pokusaja ulaska u potkop na Dugom otoku u jesen 1991. godine.
Ucesnik dogadjaja je i jedan od PC tipa 171 koliko me sijecanje ne vara.
Sada je vec skoro 20 godina od toga dogadjaja, pa i nije vise neka tajna.

A neko bi mogao dati lokacije onih, koje se može posjetiti. Dosta zanimivo kada ljeti lunjaš barkom po jadranu.

Svi u Hrvatskoj mogu se posjetiti. U Kanalu Sv. Ante neki od onih manjih potkopa zatvoreni su mrežom ali u sve ostale može se ući

Super, lijetom ču jih običi. Možeš napisati, di jih nać da ne zavirim baš u svaku valu?

Imaš na prvoj strani ovog topika popis.

Našao, nisam prije ni gledao toliko u nazad.  :pirat

Listajući temu vidim da nema rasporeda potkopa na Dugom Otoku pa evo za buduće izletnike.

poz.

Predivni snimak, moram priznati, iako sam dugo bio u floti, nisam bio u prilici
da boravim nikad ni u jednom od njih.

Idemo dalje u turističko razgledanje ,Vis i Lastovo.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

poz.

Dno poluotoka Pelješca ,prema Pločama.
Meni dosta čudni položaji ,tu su brodovi dosta zatvoreni ,ali valjda postoji razlog zašto su tu.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

poz.

http://www.youtube.com/watch?v=oRAC-8pIz7c

http://www.youtube.com/watch?v=kfclhPNB4Aw

Splice i Rakite

Vidim li ja ovo dobro da je u potkopu Spilice makar jedan od onih barzi koje je Mornarica prodala barskom Hemosanu da sa njima kupi otpadne vode sa trgovackih brodova u Bijeloj ?

evo jos jedan ali neznam koji sa neta[attachment=1]

Da bas tako,dvije se nalaze u JBB,a ova jedna (mozda i dvije) se nalazi u potkopu

Vjerovatno parija na Visu.

poz.

Tesko da ja znam lokaciu ali neka ih mozda neko zna[attachment=1][attachment=2]
 

ove dvije nisu slike istog potkopa.donji je Brijesta na Pelješcu,a za gornji ne znam.

Vjerovatno Duba

poz.

Mislim, da Duba nije. Idem odma tražit slike.

Solaris, ipak si u pravu. Ja sam u Dubi bio zadnji put 2006. godine, ali kao turist. Sa TČ sam bio, mislim, 1975. godine. Evo slike iz 2006.

Duje slike su vrhunske .
Graditelji ovih potkopa kao da su se premještali sa jedne lokacije na drugu ,a u među vremenu su projektanti mjenjali ideje.

poz.

A i ne bi se reklo da je dvadeset godina nebrige išta uticalo na statiku objekata. Gledaće ih i naši unuci, i ne verujem da će se znatno promeniti.

Neče se pogoršati statika, jedino jih grafiti mogu unakaziti, što se vidi na slikama.

Nomina stultorum habent ubique locorum. = Imena luda nalaze se svuda.  :zid

Mislim da će poprilično trajati. Onoliko koliko i piramide. Čisti kamen i beton najbolje vrste. Pored toga uglavnom su napravljeni na
zaštićenim uvalama tako da ih ne tuče teško more. Kao takvi u budućnosti uglavnom mogu poslužiti, zavisno od mašte narednih
naraštaja. Kad su već napravljeni nisu na štetu. I sad se u njima, nedaj bože, može naći sigurno utočište..... ;)

Pristaništa na Luštici propadaju umjesto da služe pomorskoj floti

Potkop „Rose” već odavno je napušten i poharan, a svojevremeno su se u njemu održavali ljetnji festivali elektronske muzike.

[attachment=1]
Iako u Boki Kotorskoj, posebno tokom zime, vlada veliki deficit za dugotrajniji privez manjih turističkih i drugih sličnih plovila, jer se na gradskim pristaništima i marinama prednost daje jahtama, kapaciteti za privez koji se nalaze u nekadašnja tri vojna podzemna pristaništa za ratne brodove na Luštici, po svemu sudeći, do daljeg se neće koristiti u te svrhe.

“Ministarstvo odbrane ne izdaje po komercijalnim uslovima potkope ’Rakite’ i ’Spilice’ u Boki Kotorskoj, s obzirom na to da su odlukom Vlade Crne Gore predviđeni za valorizaciju i dati Savjetu za privatizaciju na dalje rješavanje”, kazala je “Vijestima” portparolka Ministarstva odbrane Tamara Popović.

U Boki postoje tri potkopa – “Rakite” i “Spilice”, koji su bili namijenjeni za zaklanjanje nekadašnjih lakih udarnih pomorskih snaga bivše JRM – torpednih i raketnih čamaca, odnosno raketnih topovnjača, dok je potkop “Rose” svojevremeno namjenski građen za smještaj i snabdijevanje podmornica.

U njega su mogle stati dvije podmornice, a u potkopu su one mogle ukrcavati mine i torpeda i dopuniti svoje aku-baterije strujom iz, u potkopu smještenog generatora.

Potkop “Rose” već odavno je napušten i poharan, a svojevremeno su se u njemu održavali ljetnji festivali elektronske muzike pod nazivom “Entrance”.

Druga dva potkopa, “Rakite” i “Spilice”, koja se nalaze na obali Luštice, istočno od Rosa, bila su u upotrebi sve do početka 2000, a i danas su formalno u kakvoj-takvoj službi Mornarice Vojske Crne Gore.

Poharani potkopi

Naime, u potkopu “Spilice” smještena je jedna od barži Mornarice za prevoz nafte i ulja, kao i tri velika čelična cilindra koja se koriste za podizanje potonulih brodova, dok se u potkopu “Rakite” nalazi trup nekadašnje raketne topovnjače RTOP-403 “Ramiz Sadiku”, koju je mornarica prije desetak godina zvanično rashodovala i prodala kao sekundarnu sirovinu.

Sa tog broda je skinuto nadgrađe, pogonski i pomoćni motori, dok se trup još od 2007. nalazi u potkopu “Rakite”. Do kada će on tamo ostati, za sada je neizvjesno.

“Ministarstvo odbrane je 2008. godine zaključilo ugovor sa preduzećem ’Euris’ Beograd o iznajmljivanju veza u potkopu ’Rakite’ za trup bivše RTOP-403, koju je ta firma kupila od Ministarstva odbrane. Zbog neizmirenja ugovorenih obaveza od ovog preduzeća, pokrenuta je tužba od Ministarstva odbrane protiv ove firme za naplatu potraživanja”, kazala je portparolka Popović, ne precizirajući koliko iznose dugovanja Beograđana.

Popović je dodala i da MO nije adresa za pitanje o budućoj namjeni i subini nekadašnjih podzemnih skloništa za ratne brodove na Luštici.

“Odlukom Vlade Crne Gore, potkopi ’Rose’, ’Rakite’ i ’Spilice’ su predviđeni za turističku valorizaciju u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom i nalaze se u nadležnosti Savjeta za privatizaciju radi daljeg rješavanja”, kazala je Popović.

[attachment=2]
Mornarica imala i maskirne vezove

Osim tri potkopa, nekadašnja Jugoslovenska ratna mornarica u Boki Kotorskoj imala je i četiri takozvana maskirna veza - na Vitoglavu kod Risna, dva kod Perasta, jedan između rta Gospa od Anđela i Stoliva, dok se još jedan maskirni vez nalazio van zaliva, u blizini Bigove.

Maskirni vezovi smješteni su uz djelove obale gdje je prirodna konfiguracija terena pogodna da se ratni brodovi, vezani na te male pristane, relativno lako kamuflažnim sredstvima maskiraju i učine izuzetno teško uočljivim za eventualnog neprijatelja.

Sa druge strane, potkopi su namijenjeni za zaklanjanje od izviđanja neprijatelja i posebno od napada iz vazduha, manjih ratnih brodova poput topovnjača, raketnih i torpednih čamaca.

Potkopi “Spilice” i “Rakite” pružaju se u dužinu od stotinak metara pod zemljom, široki su oko desetak metara, a dubina mora u njima iznosi od 3,5 do više od pet metara. Potkop “Rose” je još veći, a za razliku od prethodna dva, “Rose” ima i poseban ulaz za teretna vozila i kolski prilazni put sa svoje jugozapadne strane.

Pored tih u Crnoj Gori, u Hrvatskoj duž dalmatinske obale i po ostrvima ima ukupno još 12 sličnih potkopa, kao i još 14 nekadašnjih maskirnih vezova koji su izgrađeni za potrebe bivše JRM.

Izvor : http://www.vijesti.me/

Više mi se sve izmješalo, mislim da je ovo jedan od ova dva šta ni domaći neznaju koji je koji.

http://www.youtube.com/watch?v=D_J4k9EjOQk

poz.

Spilice ili Rakite, a koji od ta dva, nemoguće je reći.

Sa sigurnoscu tvrdim da je ovo SPILICE,a u ostalom imate na strani 3 ovoga topica slike i jednoga i drugoga pa presudite sami :)

Ok  ;)

Jedna ljepa sa GE Panoramio

[attachment=1]

Orginalna sličurina od 5 Mb :

http://v7.cache2.c.bigcache.googleapis.com/static.panoramio.com/photos/original/58509957.jpg?redirect_counter=2

poz.

Pa gde je ovaj potkop. Dosad nisam slično nešto video... :o

 :)

Pa Rose tamo na Luštici, svaki dan gledate u njega, istina malo uvrnuta snimka netko je dosta truda uložio u nju.

poz.

Bio sam u dosta potkopa. U ovom ne. I ni sad mi nije jasno, jeli od stvarno konfiguracijski izgleda ovako na "L",
ili je ovo nekakva "muljaža" snimatelja ili postavljača slike.

Prvi put vidim ovakav potkop. Najveći.

Panoramska fotografija, donekle. Predstavljaj si, da stojiš na sredini podkopa, pogledaš od ulaza (lijevo) do kraja (desno) i svakih 5° napraviš snimak, onda so sastaviš u jedan duuuugi snimak, to je to.

Cccc, pih. Izem ti te prc manevre. Skroz  su me zbunili. ???
Znači, klasika potkop, pogled prema ulazu i druga pogled prema unutra

Zavaravanje neprijatelja.  ;D

Rose je daleko od toga ali otom potom.  ;)

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

poz.

Ma nema tu ništa posebno ekstra. Mislim da je to potkop kao za podmornice. Pa su sa strane dodate kao neke prostorije za boravak,
mašinerije za elektro-napajanje i tome slično. Ma o tome bi više neki podmorničari. Nadam se da nisam puno omašio.. ;D

 :D
Još kad bi prošetali do tamo i opalili koju slikicu  ;)

Ma biće i toga kojom prilikom. Ja mislim da nas iz neposredne blizine ovog potkopa ima 4-5 na Forumu.
Inače pristup mu je mislim slobodan. Ko ima kaić nije problem.... ;)

Ne mora kaic, moze i autom. Ima kolski prilaz. ;)

Može i kolski prilaz, ali tako ima nekoliko desetina kilometara, a kajićem dve i po milje.

Potkop Rose je kao dio URB bio namijenjen za boravak podmornica. Nisam siguran, čini mi se da smo prvi puta u potkop uplovili sa podmornicama 84. godine. Potkop je bio opremljen dizel agregatima (čini mi se dva komada) za punjenje baterija podmornica. U potkop su mogle stati dvije podmornice. Podmornica koja je prva ušla u potkop mogla se tu popuniti i torpedima ili minama jer joj je pramac bio o dohvatu dizalice (vidi se i na slici). Krcanje torpeda smo isprobavali i išlo je OK. Naravno u potkopu nas je već čekalo torpedo i platforma za krcanje torpeda. Kao sastavni dio potkopa bila je oveća galerija (prostorija) koja je bila neposredno uz potkop (vez P), iz te prostorije išlo se u dio sa agregatima. Posebnim tunelom (prolazom) ovaj prostor je bio spojen sa izlazom koji se nalazi  možda 20 m južno od glavnog ulaza.  Tu je bio i omanji betornirani plato. Na obalu neposredno ispred ulaza mogao je pristati omanji brod (barkasa ili sl.). Jednom je došla neka peniša i dovezla nam vodu (na palubi u velik plastičnim tankovima). Kao sve tako je i ovaj potkop bio prepun problema i nejasnoća i to prije svega oko održavanja. Nije se znalo tko je nadležan za dizel generatore, tko će nam puniti baterije, tko će osigurati vodu i hranu i sl. Naime, sve je moglo za radnog vremena, međutim van toga jok. Uplovimo mi navečer ili uobičajeno noču nema ti tko prihvatiti vez niti dati bilo što. Sam se osiguravaj i snalazi kako znaš, tako da nam je praktički bilo bolje da smo bili u vožnji nego išli u potkop kao radi odmora i popune.
Ja sam sa P bio nekoliko puta u pokopu, uplovljavao i isplovljavao danju i noču u svim uvjetima. Izronjavali smo na udaljenosti ne više od 1 kabla ispred ulaza u potkop i u njega ulazili u najkraćem roku u ratnom trimu. Isto tako smo i isplovljavali, čim smo izašli iz potkopa i samo malo uhvatili okret u desno zaronjavali smo i tako izlazili iz Boke.
O tempora, o mores!

Hvala "Plavnik". I očekivao sam da se ti javiš. Iz tog razloga sam i bio u prethodnim postovima štur sa objašnjenjima. I naravno nebi imao šta puno reći kao anti-podmorničar.. ;D  :klap :klap

Inače sam stava da jedino u današnja vremena pravi vladaoci Jadrana mogu biti samo podmornice prikladne njegovom prostoru, savremena torpeda kao oružje i slični potkopi u punoj funkciji. S takvim nečim niko živ se nebi smio naći na pučini Jadrana. Sve ostalo je po mome ništa. Naravno o ovom bi bilo smisla razmišljati kad bi i bilo potrebe za takvim nečim jer bi i one u suprotnom bile pa ništa. Ali tu smo gde smo. ???... Nas dvijica u penziji/mirovini, a mladi neka razmišljaju o svojim novim flotama... :klap :klap

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

poz.

U današnjem ambijentu u kome dominiraju precizna oružja, potkopi su izgubili svoju vrednost. Danas je bez problema moguće ubaciti krstareću raketu kroz ulaz. Ali još jednostavnije, baciti vođenu bombu velike razorne moću u vodu ispred samog ulaza. Svod potkopa je nizak, talas koji bi podigla bomba bi podigao brod i smrskaoga o svod.

Neki dan je na Discovery-ju bila interesantna reportaža je o jednom napuštenom potkpu sovjetske mornarice na Krimu. Oni su imali pancirna vrata na ulazu. I suvi dok unutra.  ;)

Oćeš li reći da danas više niko ne izgrađuje podzemne objekte u svijetu?
Nije valjda da je tako... :-\

Nešto sumnjam da je iko išta slično izgradio u zadnjih 20-ak godina. Naprotiv, veliki broj ih je napušten. Među najkvalitetnijim građevinama ovog tipa se izdvajaju oni u Švedskoj. Veći deo ih je danas pretvoren u turističke atrakcije.

http://www.flickr.com/photos/alimarante/sets/72157623027150812/detail/

Ma nema logike kolega "FF" da se ništa i  nikod neće više graditi u smuslu da imaš mogućnost da privremeno sakriješ
vrijedan brod ili podmornicu. Gradiće se, ali na osnovu noviji saznjanja, dublje, sa više vrata ili ko zna kako.
Ljudskoj dovitljivosti nema kraja i sa jedne i sa druge strane. Naravno Balkan meže na to zaboraviti narednih par stotina godina.. ;D

 Švedski potkopi mi više liče na suve dokove pod zemljom. Još kad bi bila malo jasnija slika vrata.

Malo da odem u off.
Ali morao sam da prikažem izgled jednog Švedskog potkopa za podmornice.
Pa da ga uporedimo sa onim našim na Rosama. To se nemože ni uporediti, a
pogotovo poslije onog "Plavnikova" priloga.... ???

[attachment=1]

Maskirni vez Bigova, ispod nekadasnjeg odmaralista RV i PVO u Bigovi, zaliv Traste, slikano danas.

Najveći podzemni kompleks ovog tipa u Švedskoj je baza Musko:

 Sweden's Underground Naval Base at Muskö  (http://www.theblogbelow.com/2008/07/musko-swedens-underground-nava.html)
 Svedska podzemna Mornarička baza u Muskö  (http://www.theblogbelow.com/2008/07/musko-swedens-underground-nava.html)

Tipična tekovina hladnog rata - pomorska varijanta onoga što je npr. predstavljala Željava u SFRJ. Šveđani su u ovim suvim dokovima u ovoj bazi mogli dokovati i razarače, dok su ih imali.

Lijep i koristan prilog iako smo malo u Off.
Možda bi mogli otvoriti novu temu,..... "Podzemni objekti u stranim Mornaricama".

Mislim da je glavni razlog za odustajanje od ovakvih objekata cena njihove gradnje i odrzavanja, smanjivanje verovatnoce od vecih oruzanih konflikata i naravno nuklearnog rata kao glavnog razloga za njihovu gradnju.

Inace ni jedan podzemni objekat `99 nije probijen. A znamo da su se svojiski su se tudili i imali prilicno tacne podatke o njihovim lokacijama.

Podzemni objekat Šipčanik na a. Golubovci ima isti koncept kao i ovi potkopi u Boki - tunel u brdu, bez pancirnih vrata. Sve od avijacije što je bilo u tom tunelu je uništeno jednim pogotkom na ulazu u tunel.

Glavna mana ovih objekata danas je što ih ne možeš sakriti. Svi znaju gde su i teško je izgraditi u današnjim vremenima nešto tako skupo i kompleksno, a da niko nezna za to. A kad znaš gde je, samo je pitanje koliko će onaj ko napada biti uporan, dok ne uništi sve što je unutra. Maskirni vezovi, maskiranje na otvorenom, poturanje lažnih ciljeva i tsl. se pokazao kao mnogo efikasniji način da se sačuva tehnika od uništenja od strane nadmoćnijeg protivnika.

Tu bi se mogli složiti. Iskopati u brdu "obični" tunel bez neke posebne strategije, bez namjenski napravljenih zatvarajući
vrata ili tome slično, je bacanje para.
Ali ako se to planski zamisli, odabere teren nepogodan za avio i satelitsko navođenje, namjenski izgrade pripadajuća
vrata, prepreke i štatiga znam šta još, to je u svakom slušaju bolje nego da je skupi brod ili podmornica na otvorenom.
Koliko ja znam, svi naši potkopi na Jadranu ništa od ovoga nisu imali. Bili su običnu tuneli dužine jednog ili dva TČ-jca.
Prosto rečeno, obične rupe. Govorim o objektima uz obalu... ;)

Stvarno su ovi švedski potkopi nešto potpuno drugačije. Ne bi me čudilo i da imaju grejanje. A sovjetski tunel za podmornice u Balaklavi kod Sevastopolja je omogućavao remont i potpuno snabdevanje svime potrebnim za podmornice Crnomorske flote. Ipak je 60-ih i 70-ih, kada su građeni potkopi na Jadranu nivo efikasnosti preciznog oružja bio daleko manji od današnjeg, a to je bilo pre 40-50 godina. Ceo jedan ljudski vek.

Da ne otvaramo bespotrebnu raspravu samo ću napomenuti, u podzemnom skloništu za avione na a. Golubovci su postojala pancirna vrata.
Koliko sam uspio saznati po netu tamo se dogodila ljudska greška, a sam objekat nije probijen.

poz.

Nikada nisam bio u tom objektu, ali koliko su meni objasnili, nema pancirnih vrata. Tunel samo savija u stranu malo nakon ulaza.

koliko sam ja cuo, naguran je veci broj aviona od propisanog, pa nisu mogli da zatvore vrata. prvi avion je zahvatila vatra od spolja i onda jedan po jedan...

glede ovih rupa, svih namena... ljudi, nemojte gledati sve ovo danasnjim ocima. vecina ovoga danas i nema neku funkciju obzirom na precizno oruzje, ali u vreme kad je to radjeno nije postojalo ni P od preciznog oruzja. da li to znaci da tvrdjave nisu radile posao kad su napravljene? zaboga, moglo ih se tuci avijacijom! samo, tad nije bilo avijacije  ;D

sto rece pvanja, ni jedan podzemni objekat '99 nije probijen, i nemojte da mi kazete da "nisu 'teli". to pokazuje da, ako je tako zamisljeno i uradjeno, i danas "pije vodu" itekako. verovatno bi, da je juga ostala, i ovi mornaricki potkopi bili nekako sredjeni i osavremenjeni...

Ajmo malo off-topick da rascistimo stvar, pa da kasnije ne kvarimo mornarima temu.
Podzemni objekt Sipcanik je imao pancirnu vratu, koja je bila zatvorena, problem je bio sto je prethodnog dana bomba pogodila kolicu sa bocama kiseonika koja se nalazila pored vrata. Ista je visestruko pojacala i usmerila eksploziju prema vratima i ostetila ih.
Sutradan, opet su dobili pogodak bombom pored ulaza, ali kako se u tom trenutku pancirna vrata nije mogla zatvoriti kompletno radi ostecenja, poceo je pozar koji je prelazio, a posto je objekt bio prenatrpan avionima, vatra je zahvatila prvo avion koji je bio preblisu ulaza i onda lako prolazila sa jednog aviona na drugi.
Interesantno je da je jedan G-4 iako dobro izgaravljen, ostao citav pored pozara koji je goreo u objektu. Tu G-4 su kasnije iz milja zvali "Garonja".
Ovo sam sve pokupio iz raznih  svedocanstva, pa moguce je da nesto nije 100% tacno.

A sad mozemo zavrsiti off-topick i vratiti topick mornarima. :)

Ono sto sam ja cuo da je glavni razlog neodgovorsnot.

Izmedju ostalog zbog toga je doslo i do smene kdanta.

Sa nekog Njemačkog foruma.

[attachment=1]
[attachment=3]
[attachment=2]
[attachment=4]

poz.

 Ja potkop tipa " tunel 2" (gde su brodovi vezani paralelno)  nisam video u JRM. Verovatno je neki nerealizovani projekt? Ili ja grešim?

To je bio potkop novog tipa. Verovatno se nije stiglo, potom je sve prekrio snijeg, a ujutro je počeo "cunami".

 Pretpostavio sam. Na otvaranju poslednjeg potkopa na Dugom otoku sam bio. Baš nas je do negde ( stvarno neznam dokle) teglio PS 11, tri TČ .

Evo još dvije iz nekih potkopa.

[attachment=1]
[attachment=2]

poz.

http://www.youtube.com/watch?v=jqoTpIacLlY

He he , loki je odličan  :klap

ja bih voleo da se umesam u temu o potkopima. Ja nisam neko ko je sluzio u JRM iako sam imao zelju, vec sam bio pripadnik RRF-a, ali s obzirom da se vise od 20 godina bavim ratnim brodovima i pomorskim ratovanjem, voleo bih da vam skrenem paznju na nekoliko cinjenica. Najvise me nervira kada ljudi osporavaju svrsishodnost odredjenih objekata ne uzimajuci u obzir vremensku distancu. Da, mi danas zahvaljujuci Google Earth programu mozemo da vidimo svakakve sitnice, tudje aerodrome, pa prebrojavamo avione ili brodove, sisteme PVo i raznu drugu tehniku ili objekte u zavisnosti od rezolucije koja je primenjena na svakom od njih. Ali ako su ti objekti gradjeni 70-ih i 80-ih godina ili ranije, onda tad to nije bilo moguce. Danas ljudi cesto pominju kako je srpska PVO i gradjanstvo trebalo da slika mobilnim telefonima oborene avione, misleci da su tableti i kamere od 5 Megapiksela tada postojale.
ALO, osvestite se malo.
Potkopi su sluzili kao zakloni za takticke jedinice JRM tipa raketni i torpedni camci, koji su trebali da vrse iznenadne udare po neprijatelju, i da se onda sklanjaju u zastitu obale, njene topografije i konfiguracije. Raketni camci su se dokazali najvise za vreme arapsko-izrealskih ratova i indijsko-pakistanskih sukoba i tada su bili idealno oruzije za vecinu mornarica, takozvane zelene flote. Brodovi se i danas dele na zelene (obalske) i plave (okeanske). Mi plave nikad nismo imali, a ono sto jesmo trebali smod a iskoristimo na najbolji moguci nacin. Potkopi su bili sjajno resenje. Jedinice su mogle da budu dislocirane iz glavne baze u Lori, mozda je u nekim bilo moguce i donaoruzavanje istih, ali svakako da su potkopi bili na neki nacin lansirne rampe za raketne i torpedne camce. I kad o potkopima govorite, pogledajte kakav je presek ulaza i po tome cete moci da ustanovite kojoj vrsti ratnog broda je koji potkop bio namenjen.
Potpuno je suludo iz danasnje vizije pricati o krstarecim raketama i torpednim camcima i potkopima, to niej spojivo u istoj recenici, kao ni jevreji i konacno resenje. Prema tome, molio bih ostrascene, da malo smire loptu i ne lupetaju dzabe, drzite se do nekog dostojanstva, ako vec ne mozete do inteligencije.

Zekice, osim za RČ i TČ, potkopi su služili i za RTOP i podmornice...

Obrati pažnju na rečnik, pošto ti to ovde neće proći. Po vokabularu i ponašanju strašno podsećaš na blaženopočivšeg, što se tiče ovog foruma, Dylan Doga.
Nastaviš li tako, ban ti ne gine. Ovo smatraj kao zvanično upozorenje.

Za vreme moga služenja su bili u izgradnji potkopi na Luštici u Boki..
Nekoliko dana smo prevozili ljude, materija i tehniku iz Kumbora.
A prije desetak godina sam posetio potkop kod Stare pošte na otoku Visu i razgledao ..prošetao se po podzemlju priobalne baterije :)
naš brod je bio skladište cementa pri izgradnji maskirnih vezova na otoku Rabu...dva meseca pravog uživanja u civilnoj luci :)

Evo par slika potkopa u uvali Duba(kraj Ploča),friške su,od ovog vikenda.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Obo bi trebalo da je potkop za podmornice ?

Ne, to je bio za TČ i RČ Nisam siguran, da bi RTOP mogle ući Možda zna Ćiro?!

To nije potkop za podmornice. Za podmornice je namjenski bio izgrađen samo potkop Rose. Negdje tamo 90. godine kada su bili završeni potkopi na Dugom Otoku išli sa P-822 ispitivati mogućnosti prilaza, ulaza i izlaza u/iz tih potkopa. Od tri potkopa uspjeli smo ući u dva i to teškom mukom, nije bio toliki problem ući, ali izaći iz potkopa je bilo vrlo tijesno, čak riskantno.

 Odlično sećanje imaš! :klap
 I mi smo sa TČ prvo morali na spreg da okrenemo, pa tek onda da ulazimo u potkop.

U principu u svaki potkop u koji su mogli ući TČ/RČ brodovi mogle su i RTOP.
Nažalost sa RTOP nisam bio nikad u potkopu Duba. U drugim nekim da.. ;)

Da ne bi bilo zabune oko ulaska P u potkope moram reči da za Diverzantske podmornice nije bilo problema ući u bilo koji potkop a to smo i radili kada god smo imali priliku tako da smo sa DivP bili gotovo u svim potkopima. Redovito smo išli do potkopa na Braču, to su bile jednodnevne vožnje, rani odlazak iz Lore, ronjenje do pred potkop, izronjenje, uplovljenje, izvaditi roštilj, zapaliti vatricu, ručati, malo prošvrljati i nazad u Loru. Ma, divota jedna.

A moj "Plavnik", šta da mu radimo. Sve što je lijepo kratko traje. Takav je život. Šta smo imali, a našta smo svi
spali, dođe mi i da ovaj ostatak života pošaljem u tri... :rtfm. Živ mi bio.

Ovdje  ;)

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
Do Osibove nisam bio jer je cesta jako loša za osobni auto.

poz.

Po ovim bračkim potkopima se i danas roštilja,i to naveliko,ne možeš doć na red.

Italijanske fantazije,bez komentara.[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Ovo bi mu doslo nesto kao "Mornaricka Zeljava", znaci valjala je taktika "Zbuniti neprijatelja". ;) ;D ;D

e kamo srece da smo ovo imali :)

:)

Nego, sad mi palo na pamet (dobro, dobro, zaboljelo me  ;D ) čuo sam za Ruske, Norveške, Švedske potkope za brodove i podmornice.
Ali nikad za Talijanske, premda bi bilo logično da su i oni gradili nešto slično, naročito na istočnoj obali.

 (http://www.cheesebuerger.de/images/smilie/konfus/a015.gif) (http://www.cheesebuerger.de/smilie.php)

E, ove italiajnske ideje oko potkopa su stvarno fantazmagorične. Tako nešto ni SSSR nije imao. Nedostaju samo interkontinentalne rakete koje izleću iz brda i naoružani spejs šatlovi.  Uzgred, na ruskim sajtovima redovno se pominje da su u gradnji potkopa za RM i samog objekta "Klek" - tj. Željava učestvovali i stručnjaci Mosmetrostroja. Koliko ima istine u tome? JA mislim malo ili nimalo, al` pitam. Konsultovani su Šveđani, ali za Ruse ne znam.

moguce da jesu, oko odrzavanja migova.

Ovo je netko u talijanskoj vojsci izmislio da bi opravdao povećanje budžeta. Klasičan postupak.

Potkop Rose?

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

Ove slike nađoh ovde: http://www.28dayslater.co.uk/forums/showthread.php/73687-Montenegro-Yugoslav-navy-ship-bunker-(2012)

A ostatak slika možete da vidite ovde: http://www.benkar.se/glomdarum/galleri/Utomlands/Montenegro/SkyddadFartygstunnel/

Da,to su Rose,dva bivša fozača F1 imaju placeve iznad,planiraju neku turističku valorizaciju,uglavnom traženi su uslovi iz DUP-a u opštini HN,dokle se stiglo,ne znam.

http://www.youtube.com/watch?v=D_J4k9EjOQk

Boka...

Lepo, ali ovo je jedan od dva potkopa između Pristana i Spilica. Potkop Rose ima drugačiji ulaz.

Maslinova danas.Koristi se,ali u neke druge svrhe.Naime,sastrane je ribogojilište,koriste ga kao pristan za koće.[attachment=1]

Post 126,127,128  su Rose
http://www.benkar.se/glomdarum/galleri/Utomlands/Montenegro/SkyddadFartygstunnel/slides/01_IMG_8366.html

Maskirni vez izmedju Perasta i Risna.

Ne mogu prepoznati o kojem brodu se radi.

[attachment=1]
poz.

Jeli minolovac?

Liči na 117.

Весма вјеројатно.

Evo kako je to bilo početkom 80-ih...

Inače oko potkopa u Boki uvijek su rasle najbolje šparoge. I ove će godine...

Mali od palube,koji je ovo potkop?

Ili Špilice ili Rakite, oba na ulazu u Kumborski tjesnac iz pravca Rosa.....

Ti potkopi bili bi izvanredna skloništa nautičarima u slučaju nevere. Ovako, zasad promašena investicija.

Doskora je u jednom bila barža, a u drugom rashodovani trup RTOP.

Dosta liči na potkop Duba,kod ušća Neretve.

Inače,koriste ih nautičari masovno.A u ovima na vanjskoj strani Brača se po cilu zimu ekipa s barkama roštilja,peče,pije...tu je stalno prometno.Jean čak ima izgrađen komin ispred.

potkop Špilice

Koja crna Duba  ::)


Kažeš ovaj.

[attachment=1]
poz.

Eeee,taj taj!!Bude tu dosta veselo,pogotovo u posezoni.Prilikom posjete obavezno napunit sve tankove vina do vrha.

A duba ti je doli pod brojem 49,nije na našen terenu.[attachment=1]

Znam ja di je duba gazda, bio sam u prolazu prije 10-ak g. pa sam ih pogledao izdaleka.
Nemaju maskirnu konstrukciju ne možeš ih pomješat sa onima u boki.

Ovaj maskirni vez nisam poslikao kad sam bio do potkopa, to ću drugi put kad oden do onog najdaljega.

poz.

Ja sam prošao lani.A za konstrukciju,to lako odleti,ima skuplača željeza na sve strane...

Duba je vala na severnoj obali Pelješca, poprilično blizu zapadnom kraju. Poznata je po čistom moru. Tamo već par godina ima i poznata konoba. Sve su konobe takvog tipa poznate. Kilo oborite ribe sa njihovog menua je 700 kuna. Za vino ne smem ni pomisliti pošto je. Verovatno, cena u radnji, pa x10.

Znaju ga stvarno opalit s cijenama na pelješcu,ston da i ne spominjem,al nije da nemaju šta ponudit!!... o tome ćemo u napolitankama i pivu.

Kumbor:"Duba je vala na severnoj obali Pelješca",??  Možda ima uvala sa takvim imenom i na Pelješcu, ali ova sa potkomom je na obali (ne na poluotoku Pelješac). Uz potkop ima gostiona-konoba (desno do potkopa ako se gleda s mora. U samoj vali ima još nekoliko kuća (koja ljeti naplačuju parking). U tu valu se skrene sa magistrale kad se iz delte neretve popne navrh (prema Neumu), pa onda desno. U ovoj temi sam postavio sam slike, koje sam napravio 2006. godine.(četvrta strana)

Ovo je Duba,a ono je Duba Pelješka.

Ovo sve me sjetilo na neke sličice koje imam u kompu pa evo nešto malo.
Svi potkopi na Braču imaju malo sklonište koje je sa obje strane zaštićeno protu udarnim vratima.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Sklonište nije nešto veliko i neznam koja im je baš namjena.
Mislim da nisu bili predviđeni za sklanjanje posada brodova.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Na izlazu iz skloništa sagrađena je mala stražarnica, možda je sklonište bilo predviđeno za vojsku koja se brinula za potkop ?

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.

Koliko sam ja upoznat potkope vojska nije čuvali.Ove bračke je pazio jedan lokalac.

Krivo sam se izrazio, mislio sam na ratno stanje.

poz.

Potkopi su bili čuvani (straža), dok su bili brodovi u njima, pred isplovljenje se je straža povukla.

Duje pretpostavljam da su stražu davali mornari sa brodova ?
Na Braču, osim kad su bile vježbe teritorijalaca, aktivne vojske nije bilo.

poz.

Solaris,jeli u barakama kraj Milne bila stalna posada,ono bi moglo imat veze s potkopima?

A čemu su tačno služile one rešetkaste profilisane konstrukcije koje se vide nekoliko slika iznad? Pretpostavljam u svrhu maskiranja, ali da li sam u pravu?

Maskiranje,točno.na njima je žičana mreža,na kojoj su pak komadi pretpostavljam stiropora,obojeni u boju okoline.

Da, stražu su davale posade brodova.

 Ne znam šta je imao SSSR ali negde sam na webu vidio slike Švedskih ili Norveških potkopa, veliki potkopi, unutra brodovi na suvom, mogli bi James Bonda snimat.... Valjda nije bila fotomontaža.

http://funjabimunda.blogspot.com/2008/08/underground-navy-base.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Musk%C3%B6_naval_base

During the construction about 1.5 million tons of rock was removed. It has 3 docks, originally designed for destroyers and submarines. The underground base itself has an area of several km² and is connected by 20 km of underground roads. A 3 km  long, dangerously narrow road tunnel running some 70 metres  under the sea level connects the mainland and Muskö island.

During the Cold war the underground facility was kept highly secret and not much information about it was known to the public. In 2004 the Swedish government decided that the navy should be concentrated to two bases only, the Karlskrona naval base and the Berga Naval Base, and much of the Muskö base was closed. Today some parts of the facility is still used by the military.

kakve su bile mogucnosti popravaka van luka ako pretpostavimo da rat potraje duze a remontni zavodi i luke su unisteni.
jesu li ovi objekti imali namjenu da zastite brodovlje na krace vrime ili se u njima moglo duze boraviti dok bi popravke odrzavali po sistemu snalazenja

Suštinski ovi potkopi, skoro svi, sem onih koji su bili za podmornice i to ne svi, su bilo obični tuneli, kao oni na putevima.
Jedino su umjesto asfaltnog puta imali za "podlogu" more, da bi brodovi mogli lagano da se uvuku.
Nisu imali nikakvu infrastrikturu za podršku posadama. Ni vode, ni struje, ni goriva, ničega. Služili su jedino da se u njih
moglo uvući i maskiranjem dobro zaštiti od klasičnog načina bombardovanja. To je sve....

a koje su pogodnosti imali potkopi za podmornice

Pročitajte malo ovu temu, pa će te naći. Nećemo se ponavljati.

Po ratnom planu mobilizacije i razvoja predviđa se izmještanje radionica na druge lokacije. Tehničke radionice imaju mobilne ekipe za popravak. Predviđen je i oslonac na civilnu infrastrukturu. Ratni brod ne mora ići na popravak u vojni remont. Moguć je popravak u najbližem opremljenom brodogradilištu.

mislija sam pitati kakve su mogucnosti ako je neprijatelj jaci, npr NATO, jer onda se bas ne moze biti dugo u nekom brodogradilistu (pod uvjetom da ono nije unisteno) ali cini mi se da znam odgovor..odrzavanje bi bilo na sve moguce nacine, sto je i za ocekivati

Naravno, brodarski! Tako treba biti u svakoj normalnoj državi!

Pogledajte temu, naći će se. Ukratko, npr. potkop u Rosama imao je generatore za dopunu baterija, možda je moglo biti nešto torpeda, alata, itd. U ratnim uslovima se nekada ne može naći preko potrebni komad žice na brodu!? Ako je to prikazano u Das Boot, što nije moglo i kod nas. U ono vreme.

Veliki dok Arsenala u Tivtu na sebi je imao agregate, mini radionicke prostore, cak i neke alatne strojeve. Kako su mi pricali ljudi iz rukovodstva Arsenala, bilo je predvidjeno da se u slucaju rata, dok izmjesti u neku od brojnih dalmatinskih uvala gdje bi sa svojim tehnickim karakteristikama i manjim nadopunama u mobilnim radionicama na kamionima, bio manje-vise self sufficient za manje remontne intervencije na brodovima.... E, sad koliko je to tacno i realno, to je druga prica!

Pitanje nije baš nimalo lako. Zavisi od mnogih faktora. Obrana s mora bila bi jedan dio cjelovite bojišnice od napadača. Brodogradilišta su u pravilu bila branjena. Kakav bi uspjeh imao napadač zavisi od veličine cilja, raspoloživih snaga obrane, žilavosti i gustoće zaprečne vatre. Obrana zavisi od mnogih faktora ali i od morala branitelja. Napad je taktička radnja u kojoj se ne moraš svaki puta vratiti kući. I to utječe na napadača.

I Tehnička radionica iz Lore bila je predviđena za preseljenje u slučaju rata. Svi veći strojevi (tokarski, glodalice, za varenje itd) bili su na stopama i nisu bili učvršćeni za pod. Dok sam bio tamo imali smo vježbu preseljenja radione i strojeva, tipske sanduke sa rez. dijelovima i potrošnim materijalom. Selili smo iz Lore u Kaštela (skladište goriva -Brižine). Jedini problem je bio što smo jedva iskrcali, jer je obala dosta visoka, a DTM "nizak". Tek sa preraspredom goriva se je pramac digao toliko, da smo iskrcali kamione. Barem smo nešro naučili. Po toj logici, mogla su se mat. sredstva preselit prema potrebi i na otoke...

Tehnička radionica iz Kulina selila se na otok negdje 1978. godine. Lokacija, vojna tajna. Svi stojevi krcani su na DTM i istovareni na otoku. Radionica je ostala prazna. Seljenje je krvav posao koji zahtjeva stručan rad u raspoloživom vremenu ( kratkom ). Uzevši u obzir da je šezdesetak ljudi sve strojeve prebacilo na brod uglavnom pomoću vlastite snage. Sve je to iskrcano na obalu, opet ukrcano i montirano na stara mjesta. Uspjeh nije izostao. Vježba uspjela u potpunosti. Malo je pomogla i slabašna autodizalica Coles.

Jedan minolovac tipa M-117 u maskirnom vezu.

 Baza Balaklava, Ukrajina, danas muzej:   http://www.gizmodo.com.au/2011/11/inside-a-top-secret-soviet-underground-base/

http://www.wired.com/autopia/2012/04/driving-inside-the-soviets-secret-submarine-lair/?pid=1735

Hidden inside the base of a mountain in the port town of Balaklava on Ukraine’s Crimean coast, the 153,000 square-foot facility took nine years to build and its entrance camouflaged from spy planes. It could survive a direct nuclear hit and at maximum capacity could hold 3,000 people with supplies to sustain them for a month.

Prema ovakvoj bazi svi naši potkopi za JRM ali i druga komandna mjesta su "sitniš". Dobro radilo se o velesili, a mi smo ipak bili samo
mala lokalna ratna mornarica. Zato su i rađeni objekti primjereni više manje ondašnjim potrebama i razmišljanjima.

Danas se svi čude i govori se o velikom rasipanju novaca, ali su u svoje vrijeme i ti objekti imali neku funkciju odvračanja potencijalnih
neprijatelja. Vjerovatno se u svim "privatizacijama" u svim država bivše SFRj pokralo daleko više novaca nego što su svi ti objekti
koštali. Na kraju na njihovoj izgradnji bili su zaposleni naši ljudi i indirektno se razvijala naša industrija.

Поткопи у Боки.[attachment=1][attachment=2]

Fotografije potkopa na Dugom otoku.

Bokašin ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]

Paprenica ;

[attachment=2]
[attachment=3]

Zagračina ;

[attachment=4]
[attachment=5]

Koji je taj brod koji je uplovio i potopio se ? Jeli to nova fotografija ili je več davno od toga? Zbog čega se potopio ?

Prenosim vijest o brodu sa portala 24 sata hr (http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/dugi-otok-potonuo-brod-u-napustnom-vojnom-tunelu-118953) koja je objavljena 28. 5. 2009 ;

U srijedu oko 16 sati u bivšem vojnom potkopu u uvali Bokašin na Dugom otoku potopio se brod Sabina. Brod je potonuo na oko sedam metara dubine, a dio je iznad morske površine. Iako nema vidljivog onečišćenja mora, preventivno je na izlazu iz potkopa postavljena plutajuća brana. Kapetana lučke ispostave Sali Ivu Švorinića o potonuću broda obavijestili su mještani Dragova. Brod Sabina je u vlasništvu Dezideriusa Ostrogona Da Coste iz Gvineje Bissau i brodara Ambra d.o.o. iz Zagreba. Kao luka upisa navodi se Rijeka. Mještani su rekli da se brod u nekadašnjem vojnom potkopu nalazio više od godinu dana te da je bio bez posade i zapovjednika.

idemo dalje sa slikama

[attachment=1]
[attachment=2]

Fotografije potkopa sa Lastova

Kremena ;

[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Sito ;

[attachment=1]

Fotografije potkopa iz Ploča

Brijesta ;

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Duba ;

[attachment=1]
[attachment=2]

Soline ;

[attachment=3]

Fotografije potkopa s Visa

Parja ;

[attachment=4]
[attachment=5]

Fotografije potkopa s Brača

Smrka ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]

Krušica ;

[attachment=3]
[attachment=4]

Maslinova ;

[attachment=5]

izvor fotografija ovog i prethodnih postova : panoramio/flickr/skyscraper/ptičica

Svakome ko ima barku,preporucujem da ode u potkop smrka,pogotovo u bablje ljeto.nema guzve a uvijek je veselo...

[attachment=1]

koji je ovo brod

TORPEDNI  ČAMAC  TIPA  “TČ-211” poznatiji i kao "Shershen"
Sve o njima i mnogo vise na ovom LINKU (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,545.0.html)

Odale su ga torpedne cevi inace jako dobro maskiran.

da li je maskirna mreza bila spremljena na brodu (ako da, di) ili je bila ostavljena na maskirnom vezu?
koliko vrimena triba da se brod maskira i odmaskira?

Svaki TČ je imao svoj "boks" u  skladištu u Lori,mislim da se tamo skladištila i maskirna mreža.
Nisam bio na maskirnom vezu sa TČ.Jedino u potkopu nekoliko dana.

Imali smo svoje brodske komore (bokseve) da smo mogli ostavljati višak opreme - kada nije bila potrebna na brodu (oprema za vezivanje mina, koljevke i opremu za krcanje torpeda, višak boje i razređivača, tepihe, rezervne navlake za TA i topove...) Maskirne mreže nismo imali- barem dok sam ja bio ukrcan na tim brodovima. Vjerijem da su maskirne mreže bile negdje uskladište, no ne vjerujem da su bile mreže rađene za svaki tip broda posebno.

Maslinova Brač ;

[attachment=1]
[attachment=2]
izvor : panoramio

jel bi u ratu bili praksa vez dva broda na jednom magarecem vezu, mislim jedan maskirni vez-brod vezan bokom na drugi brod

[attachment=1]

Torpedo,odakle ti ovo?mogu li se predbiljezit za kvalitetniju verziju dokumenta,jos po mogucnosti ako bi okrenuo par listova naprijed na ovu stranicu "brac" bio bi ti neizmjerno zahvalan!

Нисам ја фотографисао Газда. Фотографију сам преузео са једног сајта. То припада једном лику који је набавио цео списак поткопа на неком бувљаку.

А овако то изгледа у комплету. [attachment=1]

Steta,zanimljivo stivo...

Знам. Он је само поставио ове две фотографије.

bi li moga zamoliti tog gospodina da nam skenira cili dokument

Perune

ja koliko sam shvatio on nema skener i zato je ovo sve fotografisano. Pokusacu da mu se nekako obratim pa cu vam reci da li moze to da prebaci u elektronski oblik. Koliko vidim ta dokumentacija je obimna.

hvala

Poštovani Duje!

Želje sa posta 27. sad se mogu ostvarit.Šetnica u Šibeniku je napravljena,može se razgledat praktički sve.Tamo gde se nekad krcalo gorivo sada je stanica Lukoil-a.Jedino je zabranjen pristup do torpednih skladišta,koje su pod nadzorom MORH-a.Ako ideš na šetnicu možeš uči i u potkop Hitlerove oči i u jamu u kojoj je bio bunker.Ulaz na šetnicu je sa Jadranske magistrale za Mandalinu,ideš za zadnje strane ,,Velimira Škorpika,, i jedno 2km po stazi,koja je jako uništena,pa treba čuvati gume na avtu.

LP Roman

[attachment=1]

[attachment=3]

[attachment=2]

 [attachment=5]

 [attachment=4]

Okvir od vrata starojugoslavenskog "rupnikovog" tipa...

Vrata su skinuta i leže jedno 15m niže prema moru.Šteta što jih nisam snimio.

LP Roman

Kad sam služio mornaricu u Šibeniko često smo plovili pored tog morskog tunela ispod vile MOJMIR. Ali nikad nisam saznao pravu istinu kako je nastao ovaj tunel i čemu je služio. Znam da je ova mreža služila za protiv torpednu, protiv podmorničku i protiv diverzantsku obranu.
Zna li neko nešto više o tome?

Potkop zvan Hitlerove oči su počeli graditi Nijemci posle kapitulacije Italije.Namjena mu je bila sklanjanje torpednih čamca (scnellboat) od savezničkog bombardiranja.Posle 2.sv. rata potkop  je do kraja sagradila JRM.Za šta je služio teško je reči.Zbog veličine tunela teško da bi Higgins mogao uči,a Shersen,RČ ili RTOP nikako.
Kao zanimljivost:prije 2-3 mjeseca nasuprotnoj strani kanala-nekde u visini vile Mojmir -otkriven je njemački torpedni čamac,koji je bio oštečen kod savezničkog bombardiranja.Njemci su ga sami potopili na dubino od 40m tačno na plovnom putu.U reportaži na hrvatskoj TV kažu,da je olupina odlično sačuvana i da je svu naoružanje i municija još na brodu.

LP Roman

Da li to znači da su reciklirani dijelovi Rupnikove linije na sklonište za TČ (S-boot) od strane Nijemaca ili JNA.
Inače su velike kontraverze vezane za ovaj objekt:
- Kraljevina Yu
-Talijani
-Nijemci
-JNA

i kombinacije navedenog, Nijemci započeli -JNA završila i druge kombinacije, puno pitanja a malo odgvora a tu je i objekt u blizini Makarske, obični potkop u kamenu i sirov i nedovršen (bio disko klub u njemu prije par godina)

Ako neko živi u Šibeniku, naka skokne do muzeja tamo valjda piše nešto što stoji na vjerodostojnim dokumentima.

To je moje  :) ali da me ubiješ, ne znam gdje sam ih stavio  >:(
Par nedelja sam ih tražio pred jedrenje kroz Hrvatsku i pošao bez njih.
Skenere imam deceniju ipo, ali  MAViPO i OPLU su preko A4 pa svaku od stranica treba centrirati iz dva dijela i spojiti  u PhotoShopu što mi se ne radi. Valjda nađem veći skener kod nekoga, ali prvo njih da nađem uz još neke: u seobama mi izgleda dva bitna paketa negdje potonula

hvala na odgovoru :)

Koliko vidim, beton potkopa je u vrlo dobrom stanju. A da je potkop mali, mali je, danas bi tuda mogla barkasa proći, a ona je otprilike kao neki manji S-boot, mada kraća.

BRM tipa 80 nebi prošla zbog visine.

Ajmo malo razdvojiti položaj za top od potkopa. Položaj za top  90 mm nalazi se u pećini šibenskih pustinjaka, nekadašnjih plemića koji su se posvetili pobožnom osamljenom životu. Drugi top je bio pokretan i nalazio se na makadamskom putu malo povišenijem od razine mora. Točnije  Pripadali su 4. bataljonu 1. puka tvrđavske artiljerije. Ovaj položaj je dio šire obrane šibenskog akvatorija a realiziran je kreditom iz 1927. godine. Istim onim kojim su nabavljeni torpedni čamci i izgrađeno skladište goriva u Dubokoj. Bitnica je prethodila skloništu. One koje zanima neka pronađu u literaturi korištenje kanala za maskirne vezove od 43-44. godine. Pronaći će da je samo tijekom jedne noći bilo više od 28 raznih brodova u kanalu. Maskirni vezovi su redovito napadani a poznato mi je više oštećenih TČ, dva mala tankera, nekoliko barži, jedan RM i dva motorna jedrenjaka. Korištenje kanala za maskirne vezove dio je dnevne zapovijedi Admirala Jadrana nakon velikih gubitaka na relaciji Trst- Rijeka -Zadar- Split- Grčka. Južno od Zadra od 44. godine nisu smjeli ploviti uz obalu opskrbni brodovi veći od 200 tona nosivosti.

Živili!!!

Pošto sam ovjde nov, nebih htio biti bahat ni pretenciozan. Ali moram priznati da je trenutno ovo najkvalitetniji forum za diskusije vezane za JRM fortifikacije!!!
Bio je nekad FAR - Forum Arhitekture Rata... no on je nestao zbog raznih problema sa stranim vojnim silama koje nisu htjele da se njihovi objekti skupljaju na jednom mjestu.

A volio bih doprinjeti radu, pa eto, prva stvar koju bih rekao je da bi ovaj topic trebao imati naslov: MMViP - Morsko Maskirni Vezovi i Potkopi, da bude u skladu sa terminologijom JRM.

MMViP su isključivo uređena mjesta gdje se flotila mogu uz obalu privezati i raznim metodama maskariti. Ostale funkcije ovih ViP mogu biti: samo maskiranje radi iznenađenja neprijatelja; snabdjevanje flotila UBS-ovima, gorivom, vodom i strujom; odmor ljudstva; opravka flotila, sustava i uređaja; ... također sve vezano za pomorsku obrambenu strategiju i ratno lukavstvo.
osnovna podjela su, prema naslovu, uređeni vezovi i potkopi na obali za flotnu silu.

E sad, vidim, javlja se tu problem kategorizacije OBB i PVO objekta kojima je namjena obrana MMViP objekta. Moje mišljenje je da ih treba obraditi uz SVAKI MMViP ali i obraditi kao dio OSOJ i/ili VOJiN sustava, jer odgovaraju na njihove komande i potpuno su uključeni u njihov rad prema predviđenim procedurama. Isto vrijedi i za RR, TT i slične komunikacijske sustave.

Hvala!

[attachment=1]

[attachment=2]

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
16.12.2015.

Kako sačuvati pomorske instalacije bivše JRM od devastacije i propadanja

Opće je poznat i sveprisutan nemar i nebriga za vrlo brojnu i još uvijek vrijednu državnu imovinu izraženu kroz atraktivne zemljišne površine, stare i napuštene objekte (podzemne i nadzemne) te razne vrste takozvane pomorske infrastrukture. Riječ je,naime, o pomorskoj infrastrukturi izgrađenoj u vrijeme bivše Jugoslavenske ratne mornarice ( JRM) u sklopu koncepta uređenja takozvane „operacijske osnovice“ pomorskih snaga. U dijelu te pomorske infrastrukture valja istaknuti prije svega potkope,maskirne vezove i pristane te plutačne vezove i razne podzemne i nadzemne instalacije u obliku skladišta ubojnih sredstava, instalacija za čuvanje goriva i drugih pogonskih i tehničkih materijala. Posebice želim istaknuti dio nabrojane infrastrukture koja se nalazi na našim otocima,uvjetno nazvanim otocima „prednjeg kraja“,a riječ je o otocima vanjskog otočnog ruba koji su kao moguće područje baziranja snaga HRM-e, posebice Obalne straže RH, najvažniji…….više o kolumni našeg suradnika komodora u miru Marina Stošića možete pročitati kao PRETPLATNIK.

Vezano za diskusiju o potkopima kod Ploča samo jedno moje malo zapažanje.
U svem ovome istraživanju primjetio sam da postoji pet tipova potkopa.

Prvo su objekti na Lastovu, naj jednostavniji mogući, samo potkop i ništa više.

[attachment=1]
Zatim su tu Ploče, malo napredniji objekti sa dodatkom male betonske zavjese.
Mislim da je potkop Kremena kasnije dorađivan sa onom maskirnom mrežom.

[attachment=2]
Treći bi bili objekti na Visu i Dugom, potkop sa znatno jačom AB zavjesom.

[attachment=3]
Završna faza bi bili objekti na Braču i u Boki kojima je dodana i maskirna mreža.

[attachment=4]
Potkop Rose je priča za sebe i on je zamišljen kao podmornička baza.

[attachment=5]

poz.

di je potkop Rose?
zna li netko kakav bi ucinak imala eksplozija bombe u moru odma isprid potkopa

Zbog iznenadnog porasta zračnog tlaka u tunelu došlo bi do blast oštečenja na tkivima (težka oštečenja unutrašnjih organa) posade broda i opslužnog osoblja u potkopu. Šteta bi bila i na samoj konstrukciji potkopa (ovisno od jačine punjenja u MES). Brod bi isto tako imao nekih oštečeja i izpada na funkcionalnosti nekih sistema.

pretpostavljam da je onda glavna svrha potkopa zastita broda a ljudstvo je potrosno

Prepostavljalo se, da neče biti direktnog pogodka na objekat i pogodka u neposrednu blizinu potkopa. Tada je bilo nebo branjeno ne kao danas.

U doba glupih bombi bilo je sve jednostavnije, nije bilo lako pogoditi potkop i bila je lakša PVO zaštita. Najgora stvar koja bi se mogla desiti je da prvi brod od ulaza bude oštećen i zaglavi drugi koji bi bio u plovnim stanju.
Potkopi su lako primjetni za razliku od maskirnog veza ali iz zraka ne možete znati sta je unutra pa prazan potkop može biti meta beskorisnih napada. 

Da dodam kao laik,mislim da su se ulazi za potkope također mogli maskirati i da je to čak i bilo bolje nego maskirni vezovi.Sami ulaz je bio od betona(slično kao i teren)pa ga je teško bilo otkriti radarom,dok se maskirni vez mogao lakše uočiti,jer je ispod mreže bio brod a i teren(obala) je imala drugačiju konturu zbog toga.Također,mislim da potkopi i dalje imaju svoju ulogu baš zbog naznačenog.

Poz.

Potencialni napadač uvjek je imao spisak i tačne lokacije ovakvih objekata (to važi za cjelu zemaljsku kuglu). Maskiranje potkopa je bilo u svakom slučaju koristno i za vrjeme vježbi izvodilo se maskiranje potkopa. Namjena potkopa u slučaju rata nije bila da se  brodovi u njima zadržavaju duže vrjeme. Prvenstvena namjena je bila obskrba, gorivom, vodom, hranom, dopuna posade, manje popravke te obskrba streljivom... Prvenstveno su takvu obskrbu planirali za TČ, RTOP, RČ. Ni su svi potkopi bili planirani za  podmornice klase HEROJ i SAVA. Ti potkopi nalazili su se u BOKI. Male podmornice punile su akumulatore iz pratečih brodova ili u svim podkopima.

Kao što je već neko pisao, samo je potkop Rose bio u potpunosti opremljen za prijem P jer je imao i dva seta DEG za punjenje baterija. To se moglo raditi i u drugim potkopima, ali uz pomoć prenosnih DEG.

Više zbog diskusije a ne što se ne slažem sa @mandalinom,jer nastupam kao laik odnosno na osnovu logike iz meni poznatih podataka.

Slažem se da su potkopi bili poznati ali možda i ne "neprijatelju".Međutim,u eventualnom ratu,(za koji uvjek se nadamo da neće biti)brodovi su u lukama(ratnim) a u potkopima borave u nekoj kasnijoj fazi i onda možda ne u svim.
Oni su izgrađeni kao skloništa pa vjerojatno i od ABHO.Napadna sredstva (vazduhoplovi i raketa) ipak se oslanjaju na radarske,TV i druge optičke sisteme i preciznost im zavisi od toga.Istina,danas se pomoću GPS-a može biti precizan ali se treba zapitati da li u eventualnom ratu i u svemiru neće biti i sateliti onemogućeni.Dakle,ipak će se morati oslanjati na na ova "prizemna" sredstva a tu su podkopi u prednosti,jer su mali i veoma zaštićeni ciljevi,teški  za uništenje,pogotovu što će biti i branjeni pomoću PA i drugih sredstava.

I nekoliko primjera kao potvrda ovoga:RF je zakupila neke potkope u nekoj od tih Nordijskih zemalja,sjetite se da je to skoro bilo u štampi.Nedavno je bio i video o Iranskom smještaju  naoružanja u nekom potkopu ITD.Dakle,mislim da potkopi-skloništa nisu izgubili na značaju.

Poz.

Potkopi su otkrivani, bilo u doba gradnje i velike koncetracije građ. operative, bilo satelitskim snimcima, bilo bočnim snimanjem iz zraka obale iz neutralnog ili talijanskog prostora, bilo "nevinim i naivnim" upadima turista sa gaćama do ispod pazuha.
Mislim da rešetkasta metalna konstrukcija nosača maske daje veliki radarski odraz.
Potkopi sa protuudarnim vratima kao Musko u Švedskoj, u Norveškoj, Balaklava na Krimu pa i albanski potkopi za podmornice su nešto drugo. Ovi "naši" koliko god meni bili dragi su ipak nezaštićena garaža za čamac koju je nekada u doba projektiranja bilo jako teško pogoditi ali danas sa LGB to je sve skupa problematično.
Navodno da su i kod nas razmatrani projekti ugradnje pokretnih vrata ali se ipak išlo na jeftiniju opciju i masovnost.

U današnje doba blindirani statični objekti nemaju više ono logističku i taktičku vrjednost kao u doba od kraja 80. godina prošlog vjeka.
Sve temelji na mobilnim na moru to znači plovnim obskrbnim stanicama. Zbog tehnologije koju posjeduju razvijene zemlje pa čak i terorističke organizacije pogodki različitih projektila su skoro 95%. Potkop kakve imamo na Jadranu skoro predstavljaju klopke za brodove. U slučaju iznendanog napada iz velikih visina ili izstrelišta projektila iz zemlje te brodove težko je izvuči i staviti jih u funkciju taktičko operativnih vatrenih jedinica. 

Ako ne idem nešta više van teme ovdje bih dodao:
Zaista nastupam kao laik jer niti sam stručnjak za "taktiku" a Boga mi  niti sam video "uživo" potkope kod nas jer sam iz vojske izašao 1975-te.
Više zbog diskusije jer neznam recimo da li su kolege uključile da i to stvarno NATO-u i SAD,možda i nisu zainteresovane za potkope kod nas.Vidite da i veće zemlje(Njemačka,Francuska itd.)imaju probleme sa razvojem odbrambenih potencijala(traženje da se oforme Evropske snage i protivljenje "glavnih" u NATO i SAD tome).Da ne pišem mnogo o tome možda bi odgovor bio da postoje podaci,da li je recimo SAD i Engleska,odbacile potkope-skloništa u svojim OS?

Da dodam @kosmonautu u vezi odraza i veličine "nosača maskirnih mreža".Ne tvrdim ništa sigurno,ali koliko znam,da bi mreža bila veliki radarski odraz,stranice otvora moraju biti u "skladu" sa frekvecijom(talasnom dužinom),tada predpostavljnih radara.Dakle predpostavljam,da se o tome vjerovatno vodilo računa a trebalo bi naročito sada (ako bi se koristile).Dakle,zbog drugih na forumu,dimenzije otvora ne trebaju biti kao i talasna dužina radara koji se tad koriste ili njeni "odsječci"(lambda polovina,četvrtina i td.).Dakle,uprošteno rečeno,odraz nikako ne može biti veliki jer se radi o dimezijama same "armature"mreže,ako su se poštovali navedeni principi, jer se mreža ne javlja u tim slučajevima kao reflektor.

Poz.

 Koliko znam SAD i UK nisu gradili potkope za brodove, neka me netko ispravi ako sam u krivu. O radarskom odrazu velikih komada željeza od 100m2 zaista ne znam mnogo, ispitivanja su nadam se radili ?

Pošto pišem na osnovu onoga što sam vidio iz sredstva informisanja i logike,moguće da ste Vi u pravu.Ipak ovdje se radi o forumu pa lično iskustvo i ovakav način informisanja valjda mi daju za pravo da zastupam svoj stav.

Također vjerujem,da se nisu gradili potkopi-skloništa za te velike brodove(nosači aviona i sl.)ali za manje brodove i podmornice, nisam baš siguran.Drugi je problem da li mi za njih znamo.Gledao sam iz bivšeg SSSR-a,ali neznam  da li je to pripalo sadašnjoj RF,zaista velike potkope za podmornice.Logički kao pandan,nisam siguran da ih SAD i UK također nisu imale.
I ovdje na forumu su navedeni neki u tim sjevernim djelovima Evrope koji su pripadali "zapadu".
Dalje u samoj SAD gledao sam niz skloništa na različitim mjestima a najpoznatije je ono u planini za smještaj komande.Po logici mislim da su imali i skloništa-potkope za tehniku(manju) jer što će Komanda ako je uništena sva tehnika.

Što se tiče same maskirne mreže i radarskog odraza,nisam je vidio,ali sam zamišljao da se ona razapinje iznad ulaza,slično kao i šator.Pretpostavio sam da su je držali "mali klinovi" oko ulaza,vanka (kao i šator) i da je se zbog "ulegnuća" iznad ulaza ispod postavljao možda i poneki nosač.Ovo što ste Vi naveli "komadi željeza od 100m2",mi ne djeluje logično,no tko ga zna.
Da dodam i o samom odrazu na radaru,na ekranu se mogao razlikovati(u moje vrijeme)samo kopno-more i to nejasno.Danas neznam kako je ali predpostavljam da se niti danas ne može razlikovati na samom terenu promjena od kojeg cm.Mislim da se zato i išlo na rzvoj IC(IR) radara ali i oni pošto razlikuju samo toplotu u ovakvim slučajevima nisu baš djelotvorni,jer sama mreža je na istoj temperaturi kao i okolina ( nema izvor topline),pošto su brodovi unutra u potkopu.

Poz.

Posmatrajući potkope na Pristanu u Boki, video sam da je na ulazu u potkop ranije postojala nekakva laka rešetkasta metalna konstrukcija koja se otvarala poput vrata ormana ili kapaka uvis i u strane. Na toj konstrukciji stajale su ploče od drveta/špera/stiropora ili tako nečeg, obojeni maskirnom bojom i pokriveni još maskirnom mrežom. Ti uslovno rečeno "kapci" su se razmicali kada bi brod trebalo da uđe u potkop. Inače, mislim da je osnovnu ideju za gradnju potkopa JRM videla od Šveđana, koji su takođe imali i imaju mnogo potkopa. Ostaci te konstrukcije za maskiranje ulaza doskora su bili vidljivi, a sad već par godina ničeg nema.

Na ovoj stranici se vidi resetkasta konstrukcija maske ulaza u potkop
https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,27401.0.html
po meni ima ovdje vise od 100m2, na drugoj stranici gornjeg linka su neke orjentacione dimenzije ulaza potkopa (sirina visina) pa se moze priblizno steci dojam o povrsini. Zaista ne znam kolika je radarska refleksija nosaca maske ali to je mnogo metala.

Vidim dosta se pise o radarskom odrazu,no zaboravljate dvije stvari. Prvo,ovi svi porkopi su vecinom u radarskoj sjeni. Drugo,nalaze se na obali,koja sama po sebi prestavlja radarski odraz,tako da je po mom misljenju kolicina zeljeza i oblik resetke totalno nebitan!

Slažem se, ovo se odnosi najprije na osmatranje sa radarom sa broda.
Ja kada sam govorio o lociranju potkopa vizuelno i radarski, mislio sam na izviđanje iz zraka jer upravo od tamo dolazi najveća opasnost. Druga opasnost po meni su diverzanti sa ronilicama. Protivnički brodovi ako već mogu doći do potkopa isti će biti napušteni.
"
Dakle radarsko skeniranje obale iz zraka sa E-8 Joint Surveillance Target Attack Radar System (Joint STARS) ili sličnim pandanima , "mogli bi, pretpostavljam" bočnim radarskim skeniranjem u širem sumnjivom rejonu locirati precizno lokaciju potkopa. Doduše ovaj sistem je uveden 1991. u opremu a potkopi su rađeni više decenija prije toga tako da su tada zaista bili slabo primjetni.
Dakle samo razglabam teoretske mogućnosti za otkrivanje uzimajući u obzir napredak tehnike stavljajući objekte u kontekst sukoba koji se nikada nije desio.

Potkopi građeni više decenija pre 1991? Potkopi u Boki su završeni početkom 80ih, npr.

Postoje stariji (60-ih-70-ih) bez prednjeg zastora u blizini Ploča 2 i Pelješac 1, te su 2 na Lastovu. Ovi novije tipe su na Braču 3, Boki 2, Visu 1 i mislim da su zadnji rađeni na Dugom otoku 2 (ili je 3).

Potkopi su radjeni za potrebe strateskog razvoja/disperzije RM u periodu pred i na pocetku evenualne agresije. Do 1990 su pruzali sasvi dovoljnu zastitu i zahtevali bi znacajno angazovanje protivnicke avijacije za njihovo izbacivanje iz upoterbe.
Zavisno od eventualnog neprijatelja varirala je njihova upotreba tj upotrebljivost.
Doduse njihova upotreba u toku mira ih je demaskirala delimicno.
Bolja bi bilo da su se koristili samo nocu za vezbanje prisajanja a da su se za potrebe BG koristile neke druge uvale.

tesko da se puno moglo sakriti uz toliko najboljih izvidnika - turista. kako bi se skrivali veci brodovi tipa vpbr i pomocni brodovi, sto je bilo u planu

Ne vjerujem da je za VPBR i druge veće brodove bio predviđen maskirni vez zbog veličine. Možda neko prirično maskiranje u luci ili brodogradilištu, ali to bolje znaju ljudi što su tamo služili.

Ako su pravilno postavljene one precke u resetkastoj konstrukciji su nevidljive ili skoro nevidljive za radare. Nije to metalna ploca od koje se radarski snop odbija vec tanke metalne precke.

Sto se samih potkopa tice, ako se ne varam uvek se gledalo da se isti nalaze u nekom kanalu ili zaljevu, tako da nisu bas bile najpristupacnije i iz vazduha, tacnije da bi se isti pogodio trebalo je izvesti specificni manevar koji bi letilicu doveo u opasnost od zasede PVO sretstava u blizini (ako su isti rasporedjeni pravilno).

Sad vidim da nisam stavio slike maskirne mreže kad sam špartao tamo. Ali za početak šahte koje sam zatekao.
Na obije strane potkopa kod ulaza postoji po jedna šahta, neznam čemu služe, možda netko da objašnjenje.

[attachment=1]
[attachment=2]
Malo prije nego se dođe do potkopa postoji jedan kao šaht, ja sam pretpostavio da je to postolje za vanjsku antenu.
Ne vidi se dobro na slikama ali jako je uzemljen onim pocinčanim trakama.

[attachment=3]
[attachment=4]

Znaci, maskirna mreža.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Počeo sam odozgo pa idemo prema dolje.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Malo nabijam postove ali da ne bude pre dugo za ucitavanje.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

I to je to.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
poz.

Ako je rešetka kvadratna,vidjet će se na radaru puno puno uočljivije nego ravna ploča! Radari,jako,jako vole prave kutove.

Evo da dodam na moj laički način još neka razmišljanja.

U postovima ranije a naročito u Re 237 je navedeno da  su potkopi "poznati"-otkriveni i da kao takvi nemaju vrijednost za sadašnjost.To me je i ponukalo da napišem ponešta i u vezi "otkrivenosti" a i vrijednosti potkopa za današnju realnost.
Osobno mislim,da oni imaju i danas vrijednost.Međutim,ako se gledaju sa stanovišta NATO organizacije i strategije,oni nemaju neku vrijednost.Pošto je tema u odnosu na Hrvatsku i CG,ako se gleda sa tog aspekta,oni(potkopi),gube na značaju,jer niti imaju  veći broj brodova da bi ih mogli sklanjati u potkope,niti se to "uklapa" u tu strategiju.
Možda je moj stav i pogrešan,ali ne mislim da NATO pruža totalnu sigurnost.Sa tog opšteg stanovišta "ugroženosti",mislim da potkopi ipak imaju vrijednost za  te države.
Ako ste zapazili i u sredstvima informisanja a i ovdje na forumu,kao primjer,na aerodromima(vojnim) i dalje se koriste ti masivni "hangari" od betona,koji su vjerovatno i poznati i lakši za otkrivanje.Vjerojatno se ide,da će se maskiranjem u eventualnom ratu,ipak pokazati kao neka zaštita.
Da ne duljim,i veći objelti od potkopa ne gube na ulozi.

Da se vratim na temu o radarskim odrazima i otkrivanju potkopa.
Mislim da je @Gazda u nekom od predhodnih postova jasno i uprošteno napisao:radar niti je dovoljno precizan niti može praviti male razlike ako je ista pozadina.Dakle,na moru on može "uočiti" i manje predmete i na većim udaljenostima ali pozadina je različita.Dakle,ako se misli na radarski odraz samog ulaza u potkop,on će biti teško uočljiv,jer je pozadina (za radar)ista,kopno.
Vjerojatno vazduhoplovi imaju drugačije načine otkrivanja(IC,optičke itd.)termovizija itd. ali mislim da se dobrim maskiranjem može izbjeći otkrivanje i tim sredstvima.Dakle,ipak potkopi nisu bezvrijedni i u pogledu zaštite a kako su kolege navele ranije i snabdijevanja,jer su tu i druga potrebna sredstva smještena.

Poz.

Ipak odrazna povrsina je premala, a osim toga postavljeni su pod izvesnim uglom i pokriveni stiroporom, drvetom, kamenjem, platnom i ostalimmaterijalima, tako da se njihov odraz mesa sa odrazom sam povrsine stene u koji je potkop postavljen.

iako su potkopi poznati ipak pilot triba tocno naciljati. uz dobro prikrivanje i malo PZO obrane stvar se moze jako zakomplicirati

 Pogledajte kako su potkopi izgrađeni. Teško je u neke uploviti iako znamo gde su a ne pronaći ih radarom ili nekim drugim sredstvom. U neke potkope se uplovljavalo samo " spregom" Odnosno, jednim motorom napred a drugim krmom.Okret u mestu.

Za odbranu potkopa na Braču bili su predviđeni položaji na ulazima u uvale.
Ostaci su vidljivi i danas, planirao sam bio pogledati barem jednog ali nažalost nije više bilo vremena.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]
poz.

Izgleda da cu opet morati otici tamo. Sinoc dok sam gledao tv. sinulo mi je nesto sta sam vidio juce na slikama.

Imao sam neke info. da su na Bracu bili predvidjeni polozaji i za neke polozaje OB.
Ja sam trazio na drugim lokacijama a ove koje sam smatrao PVO nisam ni gledao.

Na slici brac3 se vidi jedan malo veci polozaj od ovih standardnih zvjezdastih (malih) za tgrocjevce.
Moguce da je tu bio predvidjen jeda/dva polozaj za obalne topove.

poz.

Svaka čast Solaris, fino obrađeno.

Jos kad bi mi netko objasni zbog cega sportski tereni u bivsem vojnom odmaralistu imaju ovako razgranati oblik, sve rijeseno.

[attachment=1]
poz.

moguce da je bilo predvidjeno ka heliodrom

Kao heliodrom sigurno ali i tko zna za šta sve još. Trebalo bi kontaktirat Muldera.  ;D

poz.

ово бре још мало ко положај за двину. добро око имаш соларис  ;)

Nije baš Dvina (teško je nju dovuć na otok) ali vjerovatno neki raketni položaj za odbranu Splitskih vrata, vjerovatno.

poz.

Da nisu malo preblizu ova 3  kruga za raketne polozaje?
Brac je velik otok i treba je imati veliku vaznost iako na njemu nije bilo (koliko mi je poznato) stalno baziranih  borbenih jedinica.
Pominjao se i neki bivsi rudnik bitumena koji je trebao biti podzemno skladiste u slucaju rata?

ма ово је за троцевце, него је повелико и тако зракасто распоређено, па сам се мало нашалио са двином. на острву би је нашли за 10 минута.

Svima odmah padnu u oci ona tri okrugla poligona a meni su mnogo interesantnija ona tri igralista po rubu glavnog terena.
Istrazivao sam poprilicno i nigdje nisam nasao ni traga nekom polozaju koji bi branio Loru i Divulje od prvog napada.
Tko ce znati, mozda jednog dana iskrsnu nekakvi podaci i o tim stvarima.

Inace u ovom "odmaralistu" su zimi odvijane vjezbe rezervista koji su bili zaduzeni za odbranu i odrzavanje potkopa.

------------------------

Malo smo pobjegli sa glavne teme ali mozda i ne previse jer je sve to povezano na neki nacin.

Spomenuti cu da na otoku postoji jos jedno "odmaraliste" na predjelu Kneze Ravan.
Nista specijalno, objekt za spavanje i menza sa nekakvim pratecim prostorijama.

Jedino neznam cemu je moglo sluziti nesto sta se danas koristi kao streliste.
Lokalni lovci i sl. dodju i potrose malo municije.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
Nikad nisam vidio streliste kruznog oblika tako da pretpostavljam da to nije primarna funkcija.
Slicica sa GE.

[attachment=4]

Za rudnik znam, cak nekad davno malo obilazio ali za vojnu namjenu prvi put cujem.


http://www.speleolog.hr/aktivnosti/objektinacrti/39-pilja-rudnik-qminjeraq

Obican stari rudnik koji se vjerovatno mogao iskoristiti u nekakvom sukobu.

poz.

http://localityphoto.com/np/3161725/zamorski-rat.html

Da nije mozda bilo predvidjeno baziranje 5.-te BROM baterije iz Splita koja je u miru imala skolsku ulogu?

Na to zbilja nemam odgovor, Rubez je veliki, neznam.

poz.

Meni se čini da se ovdje radi o nekom prostoru za predavanja. (?)

Skidam kapu solaris za nova otkrića!

Poslikam kad stignem, zbilja ineresantan objektić, možda stvarno nešto za obuku.

poz.

Meni Boro, vrijedne publikacije i poslije toliko godina

Kanal Sv Ante Šibenik

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

[attachment=6]

[attachment=1]

Neko će već prepoznati gde je ovaj potkop.


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

Vis, uvala Parja.

Hvala za info.

https://youtu.be/pAXDJqAalFI

Potkop ex JRM, uvala Zagračina, Dugi Otok (blizu Božave)

Zaljev Rasa, u. Tunarica