PALUBA

Slažem se za novi topic. Dok se ne proradi jedan moj mali prilog mornarici A-U. Dalmat u Zadru. Simpatična razglednica.

Dalmat u Malom Lošinju

Za putovanja u službene svrhe na raspolaganju je bila jahta Dalmat.

kuca za camce i hoteli stoje, Dalmat pod vodom - nema mu spasa, bojim se.

Dalmat u Zadru.

Fotografija iz serije Dalmata - nakon atentata u Sarajevu.....
[attachment=1]

[attachment=1][attachment=2]

OSSERO ZA ELITU

- Inače, kada je i gdje izgrađena Istranka i je li se tako zvala otkad je sišla s navoza?

- Istranka je izgrađena 1896. godine u Trstu, tada najvećem pomorskom središtu Austro-Ugarske Monarhije. Naručitelj i prvi vlasnik broda bio je nadvojvoda Karlo Stjepan, bratić cara Franje Josipa I. Prvo ime Istranke bilo je Ossero, po mjestu Osoru i istoimenom tjesnacu između Cresa i Lošinja. Brod je građen kao privatna jahta, a kako je naručitelj bio pripadnik carske obitelji, nacrte za njegovu gradnju izradio je osobno direktor brodogradilišta. Držalo se da je jahta jedna od najljepših u tadašnjem carstvu. Ustanovili smo da je Istranka, tada Ossero, bila brod komodora carskog jahting kluba osnovanog 1891. godine u Puli. Članovi kluba bili su, pored mnogih drugih predstavnika eruopske elite, pripadnici najuglednijih plemićkih obitelji Thurm und Taxis, Esterhazy ili Andrassy, magnati novog kapitala Krupp i Rothschield, vinarske obitelji Perignon, te njemački car Wilhelm II. i engleski kralj Edward VII. Član tako elitnog društva, zahvaljujući vlasniku Istranke, tada Ossera, Karlu Stjepanu koji je volio hrvatski narod i čak govorio hrvatski jezik, postao je i jedan Hrvat, načelnik Jelse Niko Duboković.

PRIČA O DALMATU

- Može li se kazati da je od nekad moćne flote Istranka jedini preostali brod austrougarske ratne mornarice?

- To je točno i ta činjenica Istranku čini posebno zanimljivim brodom. Godine 1899. nadvojvoda Karlo Stjepan prodaje Ossera austrougarskoj mornarici koji postaje brod namjesnika za Dalmaciju pod novim imenom Dalmat i s novom matičnom lukom Zadar. Pred Prvi svjetski rat austrougarska mornarica je narasla u respektabilnu silu i zauzimala osmo mjesto u svjetskim razmjerima. Za vrijeme Prvog svjetskog rata Dalmat se nalazi uglavnom u Boki kotorskoj, a nakon kapitulacije Monarhije pod hrvatskom zastavom kratkotrajno prelazi pod vlast, zajedno s čitavom austrougarskom flotom, Narodnog vijeća, odnosno Države Slovenaca Hrvata i Srba. Dalmat je dijeleći sudbinu ostalih brodova austrougarske flote nastavio vojnu službu kao admiralska jahta, te zastavni i inspekcijski brod Kraljevine Jugoslavije. Dok su s vremenom brodovi austrougarske flote jedan po jedan nestajali, Istranka je tiho prolazila kroz vrijeme i doplovila do nas kao jedini preostali brod nekada brojne i moćne flote.

Slobodna Dalmacija

[attachment=1]

SIRENE ZA ISPRAĆAJ

- Namjere novih vlasnika su da brod ode u blizinu Genove kao glavna atrakcija pomorskog muzeja. Može li Ligursko more biti Istranci toplije od Jadrana?

- Ako ćemo dopustiti da Istranka ponovno potone ili propadne, ako će je i nadalje pratiti neodgovarajuća skrb, onda je bolje da je bilo gdje nego ovdje kod nas. Ipak, njezina prošlost je takva da bi ona morala ostati na Jadranu, i to na hrvatskoj obali Jadrana. Čitav svoj sto sedam godina dugi vijek Istranka je provela na istočnoj obali Jadrana, uz kratkotrajno izbivanje za vrijeme talijanske okupacije u Drugom svjetskom ratu. Kako sam prethodno rekao, ona je bila zastavni brod mornarice Kraljevine Jugoslavije. Nakon Drugoga svjetskog rata boravi u Splitu i dobiva sljedeću elitnu službu kao zapovjedni brod flote socijalističke Jugoslavije. Kada je 1971. godine prodana privatnim osobama i kada je napuštala vojnu službu i Ratnu luku Lora, svi mornari i sve posade su stajali na svečani pozdrav, a po starom običaju ispratile su je sirene ratnih brodova. I nakon toga ostaje u Splitu privezana na Rivi kao poznati brod restoran sve dok 1991. godine nije otegljena u Sveti Kajo na preuređenje koje se, nažalost, nije nikada dogodilo. Tu je 2000. godine i potonula, a daljnja priča je uglavnom poznata.

TALIJANSKI PRITISAK

- Kakav je sada status Istranke i što se s njom događa?

- Dakle, javnosti je poznato da su donedavni vlasnici Duje Krstulović i Stipe Tolj 2002. godine prodali Istranku novim talijanskim vlasnicima. Kako, kada i gdje je ta transakcija učinjena, nije poznato s obzirom da Tolj živi u Švedskoj, a Krstulović u SAD i ne dolazi u domovinu. Ono što je procurilo u javnost je informacija da je brod prodan za 36.000 eura, a poznato je da prethodno nije ponuđen na otkup Muzeju ili Hrvatskoj. U međuvremenu je brod pravno zaštićen i upisan na listu preventivno zaštićenog kulturnog dobra, što je do daljnjega spriječilo njegov nepovratni odlazak u Italiju. Talijanski vlasnici su, suočeni s novim okolnostima, zahtijevali dopuštenje za izvoz broda, te u tom smislu uspjevali postići da i službene strukture talijanske države izvrše svojevrstan pritisak i na hrvatsku stranu. Konačno su zahtijevali da im se odobri privremeni izvoz radi preuređenja broda, no osobno sam uvjeren da bi se to preuređenje produžilo i u sljedeće stoljeće. Uglavnom, zbog nepodnošenja odgovarajuće dokumentacije, a čini mi se i pod dojmom neukusnih izjava novih vlasnika o Istranci i Republici Hrvatskoj koje su oglasili na Internetu, nedavno im je Ministarstvo kulture odbilo zahtjev i za privremenim iznošenjem broda iz Hrvatske. Konačno, svi bismo bili sretni da se obnova Istranke konačno i dogodi, a Ministarstvo ih je uputilo da radove na obnovi vrlo kvalitetno mogu obaviti i u hrvatskim brodogradilištima. Ukratko, vlasništvo nad brodom nije sporno, ono konačno nije ni bitno. Važno je gdje će se obaviti obnova, te konačno gdje će brod biti smješten.

ŠTO ĆE VLASNICI?

- Što bi trebalo poduzeti kao daljnje korake u obnovi Istranke i kako vidite njezinu daljnju sudbinu?

- Lakši dio posla je pravno zaštititi brod kao kulturno dobro. Puno zahtjevniji je dio na obnovi i trajnom praćenju takvog kuturnog dobra. U Hrvatskoj nije dovoljno razvijena konzervatorska struka kada su u pitanju brodovi, te držim da je Istranka dar kako bi se konačno i tu napravili snažniji i sustavniji iskoraci. U svakom slučaju držim da je u ovoj fazi događanja ključna sljedeća reakcija talijanskih vlasnika. Ako se odluče za obnovu u jednom od hrvatskih brodogradilišta, tada moramo osigurati stručni nadzor. Ako se odluče za odustajanje od vlasništva, tada moramo biti spremni na otkup i samostalnu obnovu broda. Mislim da bi bilo dobro da već sada Ministarstvo kulture okupi jedan tim koji će pratiti razvoj situacije i pripremiti buduća rješenja. Da ne bismo propuštali vrijeme, Hrvatski pomorski muzej je u program za 2004. godinu uvrstio kao najznačajniju stavku iznos za otkup i obnovu Istranke. Mislim da bi Muzej bio najbolji vlasnik i skrbnik Istranke, a uvjeren sam da bismo uspjeli postići i znatnu isplativost takvog objekta.

Slobodna Dalmacija. 2004

[attachment=1]Istranka

Bilo bi interesantno saznati šta se trenutno događa.

Brod sagrađen kao »Ossero« 1896., na kojem su Franjo Ferdinand i Vilim II. dogovarali pokretanje Prvog svjetskog rata, prodan je osamdesetih godina dvojici splitskih poduzetnika, a zatim Talijanu Gianfrancu Cozziju koji je u međuvremenu umro

Augusto Grandis iz Zablaća kod Šibenika, pomorac u mirovini, bio je svojedobno pomoćnik zapovjednika na poznatom brodu »Istranka« čija je sudbina proteklih godina uznemirila duhove, a strasti se nisu stišale ni do danas. »Istranka« se tom pomorcu koji ima 40 godina staža na moru i ni jedan dan na kopnu, zavukla u svaku poru.
Zato je izradio mini-verziju poznate jahte i obećao pokloniti je Stjepanu Lozi, ravnatelju Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu, još jednom zaljubljeniku u brod o kojem je nedavno objavljena i monografija.

Nedavno je Ministarstvo kulture izdalo nakon tri godine, novo, opet privremeno, rješenje o zaštiti »Istranke« koja se od 2002. nalazi na vezu brodogradilišta Vranjic kod Splita. Brod tako i dalje ne smije napustiti Hrvatsku.
Još osamdesetih godina prošlog stoljeća brod su od tadašnje Union Dalmacije kupili splitski poduzetnici Duje Krstulović i Stipe Tolj s namjerom da ga pretvore u ploveći hotel. Više godina kao brod-restoran bio je privezan uz splitsku rivu, a zatim prodan Talijanu koji ga je želio preurediti u brod muzej i smjestiti blizu Genove. Tek kad je prodan talijanskom industrijalcu i parlamentarcu, počelo se govoriti o važnosti broda koji je već zaslužio spomenički status. Tako je »Istranka« nakon stogodišnje plovidbe morima svijeta uplovila u burne diplomatske vode kojima se trenutačno ne nazire kraj.

Kako bi se spriječilo isplovljavanje broda izvan hrvatskih teritorijalnih voda, Ministarstvo kulture objavilo je privremeno rješenje koje će barem na neko vrijeme zapečatiti sudbinu slavnog plovila.
Prije više od godinu dana vlasnik broda, Talijan Gianfranco Cozzi preminuo je pa se, s pravne strane, cijela situacija dodatno zakomplicirala. Dok je vlasnik broda bio živ, uredno je plaćao račune za ležarinu i servisiranje, ali sada više nitko ništa ne plaća, a ni nasljednici se nisu javili, rekao nam je ravnatelj muzeja.
 
»Plaćanje troškova uskoro će postati veliki problem. Brod ima vlasnika, ali ga Hrvatska mora zadržati. Ministar Božo Biškupić "zagrijao" se za brod pa vjerujem da će na kraju sve ispasti dobro«, kaže Lozo.

»Istranka« je sagrađena u ljeto 1896. u tršćanskom brodogradilištu kao jahta »Ossero«. Prvi vlasnik bio je nadvojvoda Karl Stephan von Habsburg-Lothringen, nećak cara Franje Josipa I. Jahta duga svega 44 metra, široka 6,2 i visoka tri i pol metara, napravljena je od čelika. Tako je parna jahta Njegova Veličanstva pripala elitnoj Austrougarskoj ratnoj mornarici i danas je jedini brod iz tog doba. Građena kao privatna carska jahta ubrzo je postala zapovjedni brod carskog i kraljevskog jahtaškog kluba, ugošćujući okrunjene glave i cijelu tadašnju europsku elitu.
 
Kasnije je brod ušao u vojnu službu za Dalmaciju i od 1901. do 1914. oplovio sve jadranske luke. Ime »Ossero« promijenio je u »Dalmat«. Godine 1914. brod ulazi u epizodu koja će ga učiniti svjetski poznatim. Na vojne manevre prevozio je, naime, prestolonasljednika Franju Ferdinanda, a nakon atentata u Sarajevu slika na kojoj se vidi kako se na brodu prevoze lijesovi s carskim parom obišla je svijet.
Ravnatelj Lozo navodi kako su prije toga austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand i njemački car Vilim II. upravo na tom brodu dogovarali početak Prvog svjetskog rata.

Osnutkom Kraljevine SHS brod dospijeva u fundus male mornaričke flote i postaje admiralska jahta te inspekcijski i zapovjedni brod bivše države Kraljevine Jugoslavije.

Tijekom Drugog svjetskog rata »Istranku« su Talijani zaplijenili u Budvi i preuredili je u neuglednu topovnjaču. Nakon rata ponovo je ušla u elitnu službu i postala zapovjedni brod bivše države SFRJ. Do 1971. bila je u posjedu vojske bivše države do prodaje splitskim poduzetnicima i kasnije talijanskom državljaninu.
 
»Talijani su prepoznali važnost tog broda, a nama se dogodila baštinska nesvijest, manjak nacionalnih osjećaja pa je brod prodan talijanskom kupcu«, ističe Lozo. Dodaje da je taj brod gotovo punih 40 godina plovio kao »Istranka«, dok je ime »Dalmat« nosio kratko i - davno.
Talijanski tisak već godinama piše o »Dalmatu« ili o »hrpi željeza«, a to znači da ga susjedi žele privesti u svoje teritorijalno more.

Pod sedam zastava

»Istranka« je plovila morima sto godina i za to vrijeme promijenila čak sedam zastava. Posljednji zapovjednik bio je kapetan Ivo Pečušić, a njegov pomoćnik Augusto Grandis, kapetan duge plovidbe podrijetlom iz Prčnja u Boki kotorskoj. Tragom bokeljskih kapetana, i Grandis se otisnuo na more koje mu je punih 40 godina bilo dom, a u Zablaću kod Šibenika skrasio se nakon ženidbe. Ni sam ne zna kako je dospio na »Istranku« koja je šezdesetih godina bila elitni štabni brod, na kojem je bilo čast ploviti. »Na brodu je vladao veliki red. Sve se čulo pa smo svi morali bili tihi. Bilo nas je 35 i zapovjedni kadar. Sve je na brodu bilo kvalitetno. Kotao je bio na naftu, a makina se nije ni čula. "Istranka" je imala veliki radijus okreta i neobičnog izgleda - duga i uska. Takve karakteristike među pomorcima baš nisu na cijeni«, priča Grandis prisjećajući se da su dobro razbijali more i sjekli valove. Od navigacije su imali samo kompas, smjernu ploču i ručno kormilo. Za izradu makete broda tražio je i dobio dozvole te nacrte od bivših vojnih vlasti. Maketa vjerno pokazuje kako je »Istranka« izgledala prije rekonstrukcije 1961. u remontnom zavodu u Tivtu.

Jadranka Klisović (vjesnik on line) 2006

[attachment=1]

Davno je taj članak izašao u Šibenskom listu. Bio je popraćen s nekoliko fotografija. Dosta zanimljivo.

Pa šta bi na kraju? Da li je počela restauracija?

Nisam naišao na nikakav podatak, svakako ima bolje informisanih i bližih koji bi nam mogli podati informacije o daljoj sudbini Istranke-Dalmata.
Još jedna slika.[attachment=1]

Plan.[attachment=1]

[attachment=1]

Kada sam bio na školovanju u Splitu (1974 - 1979) njadraže mi je bilo popiti pivo na Istranci.
Bez obzira na tipičan smrad splitske rive koji je oko Istranke bio najubojitiji, rado sam mudrovao pored jedne flaše piva, ponekad i više sati .....
Koje godine su Istranku odvukli sa splitske rive?

Istranka se danas nalazi u jadnom stanju, odbačena i potopljena u splitskoj Sjevernoj luci. Brod je svojedobno (2004. godine) bio detaljno očišćen, opjeskaren i zaštićen temejnom bojom u Remontnom brodogradilištu Vranjic (vidio sam ga tamo i fotografirao, slike sam postavio i na Palubi). Poslije toga, ne znam točno kada, brod je prebačen na sadašnje mjesto (između obale Silos i obale Salonit) gdje trune sa ostalim odbačenim brodovima. Slike koje prilažem napravljene su 19. siječnja ove godine.

Plavnik hvala na informacijama. Nadajmo se da če se naći neko rešenje za ovaj izuzetan brod.
Sve nas koji smo živjeli u Splitu za njega vežu uspomene. Meni je bio redovna stanica na kojoj bi popio kavu(istini na volju češče nešto drugo).

Da, situacija se pogorsala u nepunih godinu dana.

Tugo moja...

Ovako je izgledala 16.2.2010.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Imao sam nešto čuti da se planira čišćenje od podrtina ovog prostora između obala Silos i Salonit. Drugim rječima, to znači da bi se moglo dogoditi da iduće godine ne slikamo Istranku na ovom mjestu. Bojim se samo da bi Istranka mogla netragom nestati jer očito nitko o njoj ne vodi računa ili pita za nju.

sasvim tako, cijena zeljeza je na rekordnoj visini.

Ipak nije napustila terotorijalne vode, vjerojatno Ravnatelj nije na ovo (gore) mislio.  ("Vila" ovdje stanuje)

http://www.vjesnik.hr/pdf/2002%5C12%5C10%5C16A16.PDF

---
a, ovo je realnost; "ne mos od ..... nista napravit"

http://www.barkun.hr/2007/11/30/jahta-habsburgovaca-istranka-potonula-u-splitu/

Samo sekund, nešto mi tu nije jasno i molim vas, nemojte me napasti. Istranka je HRVATSKI!!! brod, spomenik kulture... A on par deset tona podmornice, koja samo što nije zadnji put uronila i trebala bi iz Crne Gore za Sloveniju, to je zajedničko i stvar sukcesije? Ako sam ja tu pametan? Što je naše je moje a što je moje ne diraj?

Nekadašnji Dalmat.

Dalmat je u manevru,pristaje na brod, na brodu se upravo nameće špring, vidi se i pandul,znači pristaje, posada na brodu u svečanoj uniformi, na Dalmatu nered.

Opis je djelomicno tocan - medjutim nereda nema - na palubi Dalmata su lijesovi nadvojvode F. Ferdinanda i supruge, vijenci, mornari drze svecanu strazu. Oficiri imaju crni flor. Dalmat stigao iz Metkovica i pristaje o Viribus Unitis.

Ispričavam se, sad sam bolje pogledao i vidim ljesove, učinilo mi se da su mornari bez kapa i prizvoljno postavljeni, a sada vidim, da su tako razmješteni radi ljesa. Hvala za nadopunu Jadrane.

Metkovic

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

jos jedna iz niza
[attachment=1]

Mali offtopic u vezi ovoga. U današnjoj Slobodnoj Dalmaciji objavljen sljedeći tekst:

[attachment=1]

Daj bože da ostvare svoj naum i da ovaj brod ponovo zaplovi.

Pridružujem se dobrim željama!
Nek im je sa srečom!

Boze zdravlja i srece u realizaciji nauma!

Da vidimo i to čudo. Bilo bi prelepo odužiti jedan dug prema zajedničkoj povijesti, ma kakva ona bila , nekad dobra, nekad loša.

Ideja je za svaku pohvalu, još samo da se istraje u realizaciji.

To se svodi na planirano-neprovedeno.

Bitno je da se je počelo razmišljati i kad, tad brod če sigurno biti obnovljen.

Subota, 28.svibanj 2011.

Split: Propada brod koji je prevozio ubijenog cara (FOTO)

[attachment=1]
Danas su ronioci i članovi udruge Istranka pregledavali potopljeni brod Istranka, slavni carski brod Austrougarske monarhije kojim je 1914. prevezeno tijelo Franje Ferdinanda ubijenog u poznatom sarajevskom atentatu.

Istranka je potopljena na vezu u Vranjicu prije tri godine i ubrzano propada. Udruga građana Istranka i Pomorski muzej Split pokušavaju spasiti ovo vrlo značajno kulturno povijesno dobro. D.N.

[attachment=2][attachment=3][attachment=4]
Foto: Vojko Bašić / CROPIX

Izvor: Dalmacija News (http://www.dalmacijanews.com/)

nije bas prevozila ubijenog "cara", ali ako je to u svrhu saniranja i konacnog popravka "Istranke", neka bude.

Jutros  Radio Split javlja, da danas počinje vađenje potonule jahte. Vitit čemo što če objaviti sutra Slobodna dalmacija

Na žalost...
http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/140091/Default.aspx

Tekst vijesti koju je linkovao Minolovac u međuvremenu je izmijenjen. Poslijepodne je stajalo da je vađenje broda obustavljeno zbog njegove starosti, u međuvremenu stigle su bolje vijesti:

FOTO Krenulo vađenje austro-ugarskog broda iz Sjeverne luke

[attachment=1]
Danas je obavljena prva faza spašavanja austro-ugarskog broda Istranka, a to je zatvaranje svih otvora na oplati 115 godina stare privatne jahte carske obitelji Habsburg.

Sutra slijedi vađenje broda na površinu mora i privez uz operativnu obalu pokraj žitnih silosa u Sjevernoj luci, nakon čega ide u tegalj prema privatnom brodogradilištu Ivana Nuića iz Kaštel Sućurca.

Operaciju spašavanja jedinog sačuvanog broda Austrougarske mornarice vodi Udruga povjesni brod Istranka uz nadzor Hrvatskog pomorskog muzeja.

[attachment=2]
Autor: D. Krnić
Foto: Mario Todorić / CROPIX
Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Ajd daj Bože da bude nešto...

Bitno je da se nešto počelo dešavat, gdje je volja tu je i put :super

Evo po mom mišljenju mislim da bi se grad Pula trebao uključiti u ovo , jer ipak je u Puli bila glavna ratna luka i zamislite da se Istranka uredi kako brod-muzej u pulskom zaljevu , jer i tu pripada i još bi mo zaradili to kao turistička atrakcija , a ako ne to samo neka ostane u Hrvatskoj da se ne proda u imnozentsvo. Eto toliko , kad več imamo toliko pomorske baštine zašto ne iskoristiti. Pozdrav iz Pule.

i "Istranka"

[attachment=1]

Počelo je.  :super

http://www.jutarnji.hr/pogledajte-spektakularnu-akciju-vadenja-broda-istranka/952337/?foto=1 (http://www.jutarnji.hr/pogledajte-spektakularnu-akciju-vadenja-broda-istranka/952337/?foto=1)

i video

http://dnevnik.hr/fotogalerije/nakon-tri-godine-brod-istranka-na-povrsini.html (http://dnevnik.hr/fotogalerije/nakon-tri-godine-brod-istranka-na-povrsini.html)

Lepa vest, drago mi je, radujem se!

Par slika iz JL.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

poz.

Najzad. :super :super :super

Nešto je doli pod morem zapelo za brod. Bilo je tu nemila posla. Sad će se izvaditi, vrtiće se oko njega i za par godina ga potopiti u plave dubine. Tako se to kod nas radi.

Izvini, ali tako to ide i zbog opčeg stava sličnog tvome. Absolutno kalimerovski stav. Zaje** politiku, neka se ekipa, što veća, skupi i pomogne pri projektu. Kako su mogli onu podmornicu odteglit do Pivke? Ovakvim stavom sigurno ne.

To je moje mišljenje zasnovanog na dugogodišnjem iskustvu. Vidićemo kako će se stvari odvijati. Puno je tu baba i biće kilavo dite.

U svakom slucaju, lijepo je pocelo! Svaka cast, predivna vijest! Zelim im svima od srca da uspiju u tom svom lijepom naumu!

11.06.2011.

NAKON TRI DANA, CARSKI BROD KONAČNO NA POVRŠINI MORA

‘Istranka’ se ponovno rodila, čeka je remont

Nakon tri dana mukotrpnog i opreznog izvlačenja, “Istranka” se konačno odlijepila od morskoga dna. Pramac jahte carske obitelji Habsburg potpuno je izronio iz mora, a cijeli se brod izravnao i ispod same je morske površine.

[attachment=1]
− Brod se ponovno rodio − emotivno je rekao Stjepan Lozo, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja.

− Pred nama su sada trenuci u kojima ćemo “Istranku“ s guštom obnavljati − kaže nam Lozo gledajući put izronjenog carskog broda.

Prvo se trebalo “Istranki“, nagnutoj na desni bok, približiti radnim brodom “Badija“, a potom su s “Badije“ “čekrk” dizalicama, u nizu posloženima na ogradi palube, spušteni lanci u utrobu potopljene jahte te su zakačeni.

Paralelno je s obale asistirala 300-tonska dizalica koja je obuhvatila krmu broda. Vitla dizalice cijelu su se srijedu i četvrtak polako zatezala i na sebe preuzimala dio težine “Istranke“, koja teži ravno 100 tona.

Posve polako, gotovo neprimjetno, dizala se s boka i sredinom jučerašnjeg dana potpuno se uspravila po uzdužnoj osi. Dizalica je bragama obuhvatila krmu. More se zamutilo, “Istranka“ je oživjela.

Cijelu je operaciju, kao što smo već pisali ovih dana, vodio brodograditelj Ivan Nuić i njegovi meštri. Organizator pomorske akcije spašavanja bila je Udruga “Povijesni brod Istranka“.

Snažne pumpe

− Da nije bilo ove akcije, brod bi zasigurno nepovratno propao. Krajnji je cilj prve faze spašavanja da brod izvučemo na suho te se posvetimo konzervaciji i sanaciji korita. No, konačni je cilj da ga, preko europskih fondova, izvorno obnovimo jer tada bi imao realnu šansu postati ploveći muzej koji bi se, osim za promidžbu naše povijesti i pomorske kulture, mogao koristiti i za državne protokole. Bio bi to brod bez premca po svojoj priči − kaže Drago Butorac, predsjednik Udruge.

Tko zna, možda na jahti na kojoj su uživali prijestolonasljednik Ferdinand i njegova obitelj sutra budu jednako uživali neki europski i svjetski političari ili članovi kraljevskih obitelji.

Nakon zaključenja ovog teksta, u trup je stavljena snažna pumpa koja crpi more. Sljedećih dana slijedi tegljenje 115 godina starog broda u Nuićev škver u Kaštel Sućurcu, gdje će ga izvući na suho.

Kako je ravnatelj Lozo na početku teksta kazao: “Istranka” se ponovno rodila!

Autor: Denis Krnić
Foto: Ante Čizmić / Cropix
Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Odlično. :super :super :super

14.06.2011. | 17:30

FOTO Obustavljeno vađenje 'Istranke' do daljnjega

[attachment=1]

[attachment=2]

Operacija vađenja Habsburške carske jahte 'Istranke' iz mora Sjeverne luke zašla je već u peti dan i ne ide jednostavno kako se prvog dana možda činilo.

U pomoć je uskočila i snažna plovna 'Brodosplitova' dizalica 'Marijanka'. No, bezuspješno, te je cijela akcija do daljnjega- obustavljena.

D. Krnić / Duje Klarić / cropix

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/

Iz clanka se ne vidi uzrok zapinjanja radova....?

Nije mi uopšte jasno kako su je mislili dići dizalicom. To je misija nemoguće. Mislim da još uvijek leži u mulju i to dublje nego prije vađenja. Da se izvadi neoštečena, bar takvo je moje skromno mišljenje, trebalo bi upotrijebiti bočne cilindre.

A koga će vadit ?
Vjerovatno se brod počeo raspadat .

poz.

E nazdravlje....ako se raspala iznutra, ode sve u .....

Moj pesimizam se pokazao neopravdan, premda mi nije jasno gdje su žurili.
Iz današnje SD.

[attachment=1]

poz.

Na samoj obali, sa svom mogućom tehnikom, stotinjak tona ? Pa di je tu problem? Neću dalje. A da mi je opet popit pivu na njoj...

i sta se zbiva sa ovim brodom

ništa.zapelo je.

SMS "Dalmat" u plovidbi Bokom.

Ova poslednja slika je uslikana odmah iza Veriga, prema Kotoru ??

Jeste baš tu, sad će "Dalmat" upravo da naidje na ono ribogojilište prema  Stolivu! ;)

Jahta "Dalmat" u hvarskoj luci 1925.god.[attachment=1]

Ne sliči mi na Dalmata po ničemu, da prostiš. Pogledaj provu i zastavu.

Istranka u Vranjicu spremna za obnovu.[attachment=1]

Fotografija je snimljena prije zadnjeg potonuca dok je bila u vlasnistvu Talijana koji je kasnije umro, Istranka potonula......ostalo znamo - i dalje je na dnu kod Vranjica, a koliko ce biti "ne zna se".

Nekad bilo...

[attachment=1]

Ova je genijalna, svaka čast leute, na rivi isprid kapetanije  :klap

poz.

Unutrašnjost ove istorijske jahte...
Nadgrađe prema pramcu, iz 1897.

još detalja...

vidi se kompas telegraf i ovo treće... (ne znam njemački  :-[ )

Šta znači "Molinari"? Reč je italijanska.

Bio je nekada jedan političar sa tim prezimenom...
trebalo bi da znači oštro, oštriti, oštrač....
očigledno je da je neka sprava za navigaciju, iskusniji forumaši će sigurno znati. Znao bih i ja da mi je trenutno pri ruci riječnik ital-SH pomorskih termina. (imam ga negdje samo ga trebam naći  :P )

Po nekoj logici kraj telegrafa dolazi pokazivač okretaja osovine, izraz sumnjam da je italijanski.

Eto teme za razmišljanje...

Reč "Molinari" ne bih rekao da je švedska, ni mađarska.

Šta ko više voli...
Svakom po izboru  ;)

Mali off:
u trenutku kada kucam ovo 8 osoba je pregledalo sliku flaše, a samo 2 divnu i prijemčivu damu iznad nje...
Zaključak: ?

17:4......

Svojevrsni nastavak na sliku s prethodne stranice...

[attachment=1]

Tamo, tamo da putujem
Tamo, tamo da tugujem

[attachment=2]

Izvor: Izgubljena generacija 58000 Split (http://www.facebook.com/IzgubljenaGeneracija58000Split)

Možda nisam pratio temu dobro.Kako se desilo da nešto ispeskirano,obnovljeno i zaštićeno pa još i privezano za molo potone samo od sebe i završi u mulju?Ako neko zna kako se desilo neka objasni.Da je na reci bilo znao bih odgovor.Vezovi nisu nivelisani prema vodostaju i preturilo je brod.A kako nisam čuo da je bilo neke velike bure te godine čudno je da se preturio i potonuo.
Pomozite meni ne informisasnom.

Ubila je velika briga.

Vjerojatno negdje piše na forumu, jahta ima formalnog vlasnika (pokojni) tj. u vlasništvu je njegove obitelji za koju je to očito obična podrtina. Htjeli su  je odvuć u Italiju i uredit ili prodat, no tada se na javni apel  :zid odazvalio Ministarstvo kulture koje je jahtu proglasilo zaštićenim kulturnim dobrom i zabranilo  :rtfm, ajmo reć, njeno otuđenje iz Hrvatske  :jok.

Nakon toga je brod vezan u Sjevernoj luci i priča je poznata dalje....

Zašto je potonuo....prodor mora, nalila ga kiša, neko izvadio čep.... dodaj još neki apsurdni razlog

Inače to proglašavanje nečega kulturnim dobrom u Hrvata najčešće se događa kad se više nema šta spašavat (vidi zadnji slučaj Katarina u Puli), a Kuline u Šibeniku nisu ni probali spasit.

Brod je potonuo nakon premjestanja sa brodogradilisnog veza u Vranjicu (koji vise nije imao tko platiti) na pomocni vez; kako nije bio pravilno osiguran, kod nevremena je doslo do lupanja o privezanu maonu, probijanja oplate i potonuca.

Nedavno sam pripomenuo, da je po misljenju strucnjaka oplata u iznenadjujuce dobrom stanju; koliko li ce jos izdrzati do izvlacenja, pitanje je...

 
 Možeš da nam objasniš nivelaciju vezova prema vodostaju na rekama i preturanje brodova usled toga?

Ok, imaš jako visok vodostaj i zategnute-kratke sajle,kaži mi šta će se dogoditi ako ne popustiš te iste sajle a nivo vodostaja naglo opadne na reci?Brod će krenuti da se krivi na stranu.Kaži mi ako grešim?Zar nije pravilo da se sajle sa vremena na vreme podese shodno promeni nivoa vodostaja na reci? 

Mislio sam na isto ono što je Jadran2 lepo objasnio.Vez broda nije bio dobro odrađen-osiguran.

 Vez broda nije dobro odrađen, to je sigurno. Nije bilo osobe koja se brinula o brodu, te se to desilo. Vez na reci je nešto drugo. Postoji nešto što se zove " Šorpanj" kruta veza broda i obale ( obično drvo) Ako je uređen vez onda je šorpanj zgloban i kako pada vodostaj tako i on ide dole a brod drži na odstojanu. Itd, itd. Uostalom na reci je usled pada vodostaja verovatnije da brod tabanom legne na mulj. No, da ne širim diskusiju.

 [attachment=1]
 [attachment=2]

Pozicija broda - do kada? I crtom je oznaceno kako se moze pristupiti mjestu.
[attachment=1]

Jugo će kažu oni što vide...

[attachment=1]
Izgubljena generacija 58000 Split (http://www.facebook.com/IzgubljenaGeneracija58000Split?ref=stream)

Jedna lipa, ne sjećam se da je bila...

[attachment=1]Izgubljena generacija 58000 Split (http://www.facebook.com/IzgubljenaGeneracija58000Split)

Lipa! Bila  :)

[attachment=1]

A jel ova bila Jadrane?  ;)

[attachment=1]Dalmacija News (http://www.dalmacijanews.com/)

Nije bila!  :) A, lipa je jos vise.

A stađun je "do moga", što bi se reklo. Ja nisam video ovu sliku sa snegom. Lepa je slika,al` je gadno vreme.

Slika je djelo fotografa Zorana Krpetića, a s ostalim djelima ovoga fotografa moći će se vidjeti na izložbi "Stađuni – 35 godina u jednom kadru" u galeriji Fotokluba Split. Dio slika postavio sam u temi Split na novijim fotografijama (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,14326.msg302291.html#msg302291).

Dalmat u punom sjaju; a inace i dalje lezi u Vranjicu...do kada ce ...
[attachment=1]

 Je li makar neko iseka vodu iz nje, ili rđa skoro potpuno potopljena.

Istranka je skoro sasvim ispod povrsine
-----------------
U gradu Cire, Dalmat na lukobranu.
[attachment=1]

Dakle isto kao na onoj slici, objavljenoj u magazinu "More" pre par godina, prova malo viri, a i to nagnuto na jedan bok, vidi se jedan prozor na boku ....

Isto, a kada ce se podignuti - ne zna se.

A što Kerum rekao da mu se dogodila takva zima a na rivi automobili i autobusi.Stojte doma ljudi.

Fotografija dok se jahta zvala "Ossero", iz prve tri godine zivota na moru (izmedju 1896-1899).  U vlasnistvu je, kako je ranije navedeno, Nadvojvode Karla Stefana i obzirom i na tu njegovu funkciju, na glavnom jarbolu istaknuta je zastava komodora K.u.K. Yachtgeschwadera (jaht kluba). Dalmat je postala 1899.
[attachment=1]

Buduci car na Dalmatu.
[attachment=1]

Iako je kao godina navedena 1895. prije ce biti koja godina kasnije, a prije 1899.-te kada je "Ossero" postao "Dalmat"
[attachment=1]

A je li prvobitno ime Ossero značilo Osor?

Tako je
[attachment=1]

Evo i novosti. Nažalost, nakon godina nebrige sad će biti mnogo, mnogo teže rekonstruirati i obnoviti brod.
Kad sam vidio u kakvom je stanju remorker Vridni, kojeg su renovirali uz "stručnu pomoć", nisam neki veliki optimist u vezi Istranke.
Volio bih da se varam.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/249420/Default.aspx

Još članaka:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/249477/Default.aspx


http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/250480/Pedoe-i-blato-satrali-Istranku.aspx

Nadam se da će se netko sjetiti da se, zbog naše očite nesposobnosti za obavljanje tako kompliciranih zahvata,
u obnovu uključe i austrijski stručnjaci, koji daleko bolje skrbe o svojoj povijesnoj baštini, a koji bi "dali ruke" u ispravnom
renoviranju i zaštiti broda.

Da smo normalni i financijski opbrazovani kao amerikanci, u ovom brodu vidjeli bismo milijune dolaza godišnje,
al' kako smo ipak balkanci, nema od toga ništa, uvjeren sam :-(

Lova bi se mogla upotrijebiti za druge vrijedne projekte, kad bi bilo kako treba, dok će kod nas, ako se nešto i zaradi u
budućnosti, sve potrošiti na plaće nekih novih službenika. nažalost, krug je zatvoren.

Ta jahta se mogla srediti i prije 50 godina. Nije se morala čekati katastrofa. Bilo je stručnjaka u to vrime i za brod, interijer a mogli su se pronaći originalni navigacijski uređaji i oprema. Sad joj ni sveti Ante ne može pomoći. Ne može ni na groblje jer ga nema.

Vir: "Slobodna Dalmacija"  (http://www.slobodnadalmacija.hr/)Split

"Istranka" će na suho u proljeće
 
Carska jahta “Istranka” ovih dana na vezu ribarske luke u Brižinama prolazi jednostavnije zahvate konzervatorske zaštite na krmenom dijelu trupa.

Kako nam kaže Stjepan Lozo, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja (HPM), oplata habsburškog broda - u odličnom je stanju.

-Pokazalo se da je “Istrankin” čelik izuzetno kvalitetan i čini se da neće biti većih problema oko konzerviranja. Budući da je teško uskladiti termine raspoloživih dizalica, plovnih i kamionskih, kao i da s tim terminom “pogodimo” i savršene vremenske prilike bez vjetra ili kiše, brod ćemo iz mora izvlačiti na proljeće. Vjerujem da će se Ministarstvo kulture do tada uključiti u projekt spašavanja i obnove tog izuzetnog povijesnog broda. Gradski pročelnik za kulturu Siniša Kuko pružio nam je snažnu podršku - kaže ravnatelj HPM-a.

Muzej upravo izrađuje projektnu dokumentaciju za obnovu “Istranke” koju će potom uputiti na adresu Ministarstva kulture, nakon čega slijedi apliciranje prema fondovima EU-a.

Budući da se radi o brodu od prvorazrednog značaja za europsku povijest ne bi trebalo biti problema oko korištenja novca iz Bruxellesa.

D. KRNIĆ

[attachment=1]Foto: HRVATSKI POMORSKI MUZEJ

А evo kako je nedavno izgledala, posle podizanja.

I ovako je izgledala jedno vreme 2014.... ;)

[attachment=1]


http://croinfo.net

Ova slika je bila, ali manji.
Zaštnik vlja generala s njegove desne ruke, a dočasnik sa svojom lijevom rukom?

Pozdravljanje lijevom rukom na brodu ili kopnu nije bas tako rijetko na fotografijama K.u.K. Kriegsmarine, ali uvijek izaziva posebnu paznju. Sto je u ovom konkretnom slucaju "sprijecilo" vjerojatno podoficira da salutira desnom rukom, nije moguce vidjeti.....

Buduci je A-U Monarhija i KM bila do najmanjih detalja uregulirana trebalo bi se procitati "Dienst-Reglement für die k. u. k. Kriegs-Marine, Erster Theil, Wien 1901"; tu je sigurno preciziran i ovakav slucaj.

A možda je i fotografska ploča okrenuta kontra. General nosi odlikovanje na desnoj strani.

Pozdravlja lijevom rukom ima objašnjenje.
U svojoj desnoj ruci drži pušku mornara.

Mozda ??

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.

Fotografija realno prikazuje situaciju; sva su odlikovanja na lijevoj strani (na desnoj je mozda medalja crvenog kriza (?), kao i noz, oficiri pozdravljaju u dubini slike s desnom rukom.

 :) Ne prolazi jer se ordeni nose na lijevoj strani grudi, kao i iz ostalog spomenutog prije.

Ne samo zbog ordenja nego i zbog pozadine slike. Ovo je pristanište u H. Novom, a u pozadini se vidi stari hotel "Boka" (gornji lijevi ugao)

Danas sam bio u, HP muzeju Split, na otvaranju dvije izložbe: "Žalobni konvoj" i "Odvažni momci - s vjerom da će barut ostati suh".
Izložbe su usko povezane sa jatom "Dalmat" - Istranka, o kojoj je bio prikazan fotografski materijal koji je snimljen tijekom vađenja iz mora i premještanje na vez na Brižine. Vađenje iz mora (postavljanje na kopno) je odloženo za sljedeću godinu.

Fotografije ću priložit kad ih skeniram iz propagandnog materijala.

"Istaranka" - Dalmat pod snijegom (autro fotografije Zoran Krpetić)

Na samom pocetku ML je postavio zrcalnu fotografiju ove.
[attachment=1]

Grafički prikaz (autor Z.Kinjerovac) tada još Ossero

(crtež je iz knjige "Povijesni brod Istarnka" - autor Stjepan Lozo)

Grafički prikaz (autor Z.Kinjerovac) tada još Dalmat

(crtež je iz knjige "Povijesni brod Istarnka" - autor Stjepan Lozo)

Vide se određene promjene izgleda broda (kraći dimnjak, izgrađene krmene nadstrešnice, postavljanje kormilarske kućice na pramčanom nadgrađu ispred dimnjaka). Preinake su napravljene prilikom remonta u Puli 1910.godine

Grafički prikaz (autor Z.Kinjerovac) tada još "Vila"

(crtež je iz knjige "Povijesni brod Istarnka" - autor Stjepan Lozo)

Vidljive su promjene u izgledu broda, kao što su premiještanje reflektora na pramčanu palubu te produljenje komandnog mosta. U tom razdoblju brod je zadržao jarbole, ali više nije bio opremljen jedriljem.

Grafički prikaz (autor Z.Kinjerovac) "Istranke"

(crtež je iz knjige "Povijesni brod Istarnka" - autor Stjepan Lozo)

Vidljiva je značajna promjena izgleda, skinuti su jarboli, te skraćen i preoblikovan dimnjak.

Grafički prikaz (autor Z.Kinjerovac) Istranka

(crtež je iz knjige "Povijesni brod Istarnka" - autor Stjepan Lozo)

Prikaz "Istarnke" kao ugostiteljskog objekta u luci Split

prva je preinaka ovog broda bila je nakon samo dvije godine.
Postavljeni nacrti su autentični ali su pogrešno datovani. Autori su se vjerovatno rukovodili pojedinim dokumentima dostupnim u vremenu kada je publikacija rađena.
Za vrijeme K.u.K. monarhije Dalmat je imao 4 dokovanja za koja ja znam, tokom kojih su se mjenjali nekad unutrašnjost, a nekada spoljni izgled. Za vrijeme Kraljevine bilo ih je 5... Najveću promjenu,ovaj brod, tada već "Istranka", doživio je 1961...
Neki od originalnih dokumenata vezanih za ovaj brod već su bili predstavljeni široj javnosti prije 3 godine, a neki će biti predstavljeni uskoro...

Drago mi je da je entuzijazam urodio plodom i da Ossero/Damat/Vila/Istranka neće biti samo uspomena već i konkretna stvar koja će svojim postojanjem svjedočiti o tome da na moru uživaju samo "izabrani" a da more vole samo oni koji su to izabrali i čija je to sudbina...

Ja se sa morem družim na mojoj "Istranci", naravno onoj napravljenoj u "Kvarnerplastici"....

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,5984.msg161643.html#msg161643

  

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

‘Istranka’

Ruzinava ljepotica ponovno bi mogla zaploviti

Tko je i zašto u akvatoriju Sjeverne luke u Splitu neovlašteno pomicao i tako znatno oštetio potopljeni 44-metarski povijesni brod “Istranka”, predmet je prijave koju je Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu protiv nepoznatog počinitelja podnio Hrvatski pomorski muzej Split, inače privremeni skrbnik broda.
Ravnatelj Muzeja Stjepan Lozo nije nam htio ni potvrditi ni komentirati ovu prijavu, napomenuvši kako s kolegama kustosima upravo radi na primarnoj zaštiti “Istranke” kojoj je krajnji cilj vraćanje broda u prvotno stanje i njegovo konačno prezentiranje javnosti. Podsjećamo, Muzej je prošle godine u zahtjevnoj akciji spasio “Istranku” s morskog dna i izmjestio je na siguran vez u luci Brižine u Kaštel Sućurcu, gdje se i sada nalazi.

–Godine 2007. “Istranka” je potopljena pod još nerazjašnjenim okolnostima u Sjevernoj luci u Vranjicu, na dubinu od sedam metara, između Žitnih silosa i tvornice “Salonit”. Time je prekršen Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara jer je i tada brod imao privremeni, a sada ima trajni status zaštićenog kulturnog dobra.

Mi kao skrbnici imamo dužnost brinuti se o brodu, a kako je mnoštvo pitanja u vezi s njim nejasno, pa i pitanje vlasništva, kaznena prijava bila je nužna da bi se sve raščistilo – kaže nam muzejski kustos Ljubomir Radić, koji također sudjeluje u konzervaciji ovoga povijesnog broda, koji će iduće godine napuniti 120 godina.

S obzirom na sve okolnosti, brod je sada u plovnom stanju. Ruzina i brojna oštećenja postoje, no muzealci su uvjereni kako će ga uspjeti spasiti od daljnjeg propadanja.

–Ove godine imamo projekt preventivne zaštite i konzerviranja broda, pod kapom Ministarstva kulture, pa pripremamo detaljan elaborat, troškovnik i sve potrebne materijale. U planu je pjeskarenje dijela palube, vanjski premaz, popravljanje jarbola i snasti, ograde, te zaštita unutrašnjosti, a angažirali smo i inženjere brodogradnje kako bismo ga posve rekonstruirali i na koncu ga prezentirali kao brod “Dalmat-Istranka” – doznajemo od kustosa Radića.

Intrigantna povijest

Zapravo, cijela priča o ovom brodu je intrigantna. “Istranka” je porinuta 1896. pod imenom “Ossero” u Trstu. Bila je u privatnom vlasništvu nadvojvode Karla Stjepana, a tri je godine poslije prodana ratnoj mornarici – tada mijenja ime u “Dalmat”. Nadvojvoda Franjo Ferdinand na svoje sudbonosno i posljednje putovanje u Sarajevo krenuo je iz Pule do Metkovića upravo ovim brodom, a nakon atentata njegovo tijelo, i tijelo supruge, istim je brodom prevezeno do ušća Neretve gdje ih je preuzeo brod “Viribus Unitis”.

Nakon Prvog svjetskog rata brod je bio u sastavu mornarice Kraljevine SHS i Jugoslavije pod nazivom “Vila”, za vrijeme talijanske okupacije “Fata”, a nakon 1945. zove se “Orjen”. Pod imenom “Istranka” bio je poznat kao brod-restoran u splitskoj luci, gdje je služio 18 godina. Poslije je prodan jednom Talijanu koji ga je zamalo izveo iz Hrvatske, što je spriječio splitski Konzervatorski odjel. Od 2003. godine nalazio se u remontnom škveru u Vranjicu gdje je propadao jer je vlasnik u međuvremenu umro, da bi 2007. zbog ljudskog nemara potonuo na morsko dno.

Da zaključimo, brod je služio u mornaricama pet država, preživio dva svjetska rata i za to vrijeme promijenio šest imena. Kako stvari stoje, konačno bi ova starina mogla zablistati starim sjajem.

Merien Ilić
foto: Ante Čizmić/ Cropix

Šteta dva milijuna kuna

Prošle godine Hrvatski pomorski muzej uspješno je organizirao (drugi) pothvat podizanja broda, kada su uočene brojne štete za koje se, rekonstrukcijom događaja, utvrdilo da su nastale zbog neovlaštenog pomicanja broda ispod mora. Navodno je brod pomican uz pomoć ronilaca i dizalice, no detalje tek treba utvrditi istraga. Počinjena šteta procjenjuje se na dva milijuna kuna, kaže nam Radić.

Ministarstvo daje 100 tisuća kn

U planu je izrada cjelovitog projekta prezentacije i konzervacije povijesnog broda “Istranka” u kojem će u okviru svojih mogućnosti sudjelovati i Ministarstvo kulture. Za ovu godinu Ministarstvo je osiguralo 100 tisuća kuna. Daljnje financiranje ovisit će o fazama radova i konačnoj odluci o smještaju i prezentaciji broda, a o čemu odlučuje vlasnik broda – odgovorili su nam iz Uprave za kulturnu baštinu Ministarstva kulture.

Kao Ossero u Trstu 1896, neposredno nakon izgradnje.

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

-Popis zapovjednika od 1900. do 1918.

-popis zapovjednika od 1937. do 1940. i od 1943. do 1969.

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

-Osnovna knjiga, koja je brodom prolazila različite države, vidljiva su četri imena,koje je nosio brod od nosio od 1921. Vila, Fata, Orijen i Istranka.

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

-Jedan od izvornih diagrama Istranke (tada Dalmata), izrađen 1903. - dalmat se ovdje opredeljuje kao SMS, ne kao SMJ, fotokopija iz Osnovne knjige

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

- Ossero, Mali Lošinj između 1896.i 1900. godine

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

-Ossero u Puli ispred arsenala sa zastavom carskog jahtnog kluba izvješenom na krmi i plamencem komodora kluba na krmenom jarbolu

-Zastava carskog kluba i plamenac komodora

-Kapa članova kluba određene statutom

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

-Dalmat u Puli, najvećoj A-U ratnoj luci 1900. - 1909.godine

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

Vila plovi ispred Splita

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

-Vila 1927. ispred Šibenika

-Vila 1933. ispred Đenovića

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

-Kormilarsko kolo sa Istranke, danas u posjedu obitelji Brkić

ako je "Dalmat"/Istranka" proglašen za kulturno dobro, da li se to odnosi i na sve njene delove, i da li se može odnositi i na vreme pre proglašenja za kulturno dobro. Da li timun takođe predstavlja kulturno dobro kao deo broda kao kulturnog dobra. Onda bi valjda trebalo da važi i poseban režim čuvanja tih delova, bez prava na slobodan promet, otuđenje, itd. Šta ako obitelji Brkić zafali para za nešto, mogu li slobodno prodati timun, npr. u Australiju?

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

-Dalmat sa razapetim antenama između jarbola nakon ulaska u mornaričku službu 1899. godine

Iz knjige "Povijesni brod Istranka" (Stjepan Lozo)

-Fotografija objavljena u časopisu "Jadranska straža" 1924. godine s popratnim tekstom: "Jahta naše ratne mornarice Vila"

Za tekst i slike korišteni podaci iz knjige „Povijesni brod Istranka“ autora Stjepana  Loze

JRM je bila četvrta mornarica pod čijom zastavom je plovila Istranka. Nakon rata više puta je bila u remontu i dobro je održavana. Prigodom remontovanja 1948. godine  promijenjeno je osam podvodnih limova i šest rebara ispod kotlova, četri lima na pramcu, četri na krmi, te dva lima na boku do krme. Zavaren je, preko starog, lim ispod lančanika, tom prilikom izvršen je i popravak i preuređenje krmenih prostorija, te momčadskog prostora.
 
Niso točni podaci da je brod Orjen promijenio ime u Istranka 1954. godine. Prema dostupnim podacima, sigurno je još u kolovozu 1949. godine brod naziva Orjen, ali je isto tako sigurno da se najkasnije u kolovozu 1951. godine, objavljena je naime reportaža o plovidbi Istranke i boravku u Komiži pod naslovom „Bilješke s Istranke“, uz koju je objavljena fotografija broda  vezanog uz gat u Komiži. Pretpostavlja se da ime Istranka brod dobio 1950. godine.

Istranka je bila zapovijedni brod flote i boravila je vezana na lukobranu u splitskoj Gradskoj luci do izgradnje Ratne luke Lora. Zapovjednik flote, admiral josip Černi, smatrao je da zapovjednik mora boraviti na brodu pa je tako osobno boravio na Istranki. 1956. godine mornarica  u službu uvodi novoizgrađeni  brod Vis, na koji prelazi visoki komandni kadar, dok Istranka gubi prvorazredni karakter.

Prema novom rasporedu, Istranka je dodijeljena 11. divizionu torpednih čamaca kao komandni brod, te je neko vrijeme boravio u Pločama. Kasnije je dodijeljena divizionu topovnjača gdje ostaje do otpisa.

U tom periodu brod je imao 13 članova posade, od kojih 5 mornara. U Remontnom zavaodu u Tivtu (1960/1961) izvedena su velike preinake, pa gubi izvornu vizuru. Skinuta su dva drvena jarbola, postavljen je jedan niži pramčani jarbol iza komandnog mosta, dimnjak je skraćen i  preoblikovan u suvremenu formu. Preuređeno je potpalubje, tako da je povećan broj kabina. Pogon kojemu su kotlovi već ranije preuređeni na naftu, ostao je nepromijenjen. Rad strojeva u plovidbi  gotovo se uopće nije čuo. Brod se odlično probijao kroz veliko more, zbog stabilnosti bio je pri dnu opterećen balastom.

Veću havariju je Istranka doživlela u noći između 10./11. marta 1961., vozeći svom snagom naprijed, nasukala se na otok Susak. Prilikom odsukavanja pomoću patrolnog broda i tegljača, poćupane su krmene bitve. Osim ulupljenja lima desane strane pramčanog dijela i lokalnog popuštanja zakovica, brod je prošao bez većih oštećenja (konfiguracija Suska). Nakon te havarije plovila je još desetak godina, otpisana je 1970. godine. Iz Lore je izašla praćena sirenama svih brodova u luci.

U JRM

JRM

Jahta "Dalmat" - Istranka u splitskoj gradskoj luci kao brod - restoran do 1991. godine.

Slike iz knjige „Povijesni brod Istranka“ autora Stjepana  Loze (HPM Split)

Slike iz knjige „Povijesni brod Istranka“ autora Stjepana  Loze (HPM Split)

duje ima poseban topik o "Istranci" pod JRM i o "Vili" pod JKRM.  ;)

Evo i čovjeka koji je odriješio kesu da bi ovaj brod plovio:
Nadvojvoda Stefan sa porodicom i posadom, na palubi, tada još uvijek, jahte pod imenom "Ossero"
Poznaće se lako ko je kuvar a ko ložač na ovoj fotografiji...

Jedna koja nije bila.
1910 godina je
Naravno naslov fotografije je pogrešan. Tada se brod već zvao "Dalmat"...

i jedna iz 1906.
izvor: www.delcampe.net

Predivan brod!

Na posljednje dvije fotografije radi se o financijskim brodovima; na donjoj je "Zara", kako i pise (god. izgradnje 1899.),  kasniji "Ritter v. Bilinski" pa talijanski "Maggiore Macchi".

Na prvoj fotografiji je isto "Zara" ali iz 1910. godine, kasniji "Generale Turba".

23.3.2017.

OBNOVA HABSBURŠKE CARSKE JAHTE Istranka dobila 100.000 kuna za sanaciju

Malim, ali sigurnim koracima obnavlja se carska jahta na kojoj se okupljala europska elita s početka 20 stoljeća

[attachment=1]
Autor: MAK JOVANOVIĆ / Foto: Miroslav Lelas

Habsburška carska jahta “Istranka”, nakon što je godinama bila potopljena kod Vranjica, počela je napokon brojati bolje dane. Izvađena je s dna 2014. godine na stotu godišnjicu početka 1. svjetskog rata, a upravo njome su, da podsjetimo, nakon sarajevskog atentata prevezeni posmrtni ostaci Franje Ferdinanda i Sofije od ušća Neretve do Metkovića. Nakon izvlačenja s morskog dna, puna mulja i kojekakve morske faune, otegljena je u ribarsku luku Brižine u Kaštel Sućurcu gdje se godinama pomalo obnavlja. Projekt vodi Stjepan Lozo, viši kustos Hrvatskog pomorskog muzeja iz Splita.

– Sedam je godina to plovilo izuzetne kulturne vrijednosti provelo na dnu kod Vranjica u akvatoriju splitske Sjeverne luke. Iz nje u prvoj fazi izvađeno 120 tona mulja, a kako smo dobili 100.000 kuna za njezina uređenje. To jesu znatna sredstva od kojima možemo napraviti dio posla i zahvate na ovom kulturnom dobru,dakako, to nisu ni približno dovoljni novci da brod bude doveden u stanje kojim bi opravdao svoju slavnu prošlost i opet zaplovio. Lani smo počeli s postupkom finog pjeskarenja i nanošenja zašite. Na linici – palubnoj ogradi, s unutarnje strane sanacija je pri kraju. Ove godine u dogovoru s konzervatorima napravit ćemo zahvate zaštite i pjeskarenja na pramčanom dijelu – naveo je Lozo.

Promjena imena i tršćanska kriza

Ta je čelična jahta po narudžbi nadvojvode Karla Stephana von Habsburg-Lothringena, nećaka cara Franje Josipa I, izgrađena pod imenom Ossero u Trstu 1896. godine. Duga je 44 metara, široka 6,2 metara, a mogla je preploviti Atlantik. Njome su prvih godina brodili plemenitaši, europski bogataši i uglednici. Legenda kaže da su na Istranki nadvojvoda Franjo Ferdinand i njemački car Vilim II kovali planove za početak Prvog svjetskog rata, te da je upravo na njoj po prvi put u Austro-Ugarskoj upotrijebljena bežična radiotelegrafija.

– Malo je u poznato da je Istranka bila i zapovjedni brod Jugoslavenske mornarice od 1954. do 1958. godine. Promjenjeno joj je ime iz tadašnjeg Orijen u “Istranku”, iz čega se lako dade iščitati politička poruka za tada razbuktalu tršćansku krizu, kad su bila previranja s Talijanima oko teritorija Istre i Trsta – ispričao je Lozo, inače autor monografije o Istranci.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća Istranka je bila pretvorena u restoran ukotvljen u splitskoj gradskoj luci. Postavljene su joj ograde i nadgrađe koji su uvelike odudarale od izvornika. Uklonjeni su prije nego je brod potopljen.

Usidrena na splitskoj Rivi?

– Namjera nam je Istranku rekonstruirati u izvornom obliku s dva manja nadgrađa, a ne iz perioda kad je bila restoran. Svako nam je želja vratiti i njezina dva jarbola, no, ako se bude išlo u složeniju sanaciju, bilo bi dobro osoviti joj i pogon. Postupak obnove traži vrijeme, a primarni je interes da je se spasi. Postoji mnoštvo ideja što se s njom može kasnije napraviti. Jedna od ideja,a tome trebaju drugi odlučiti, da bude matično vezano na Mletačkom mulu na splitskoj Rivi gdje je nekad i bila. Možda da bude muzejski eksponat na koji se može ući uz ulaznicu, ili pak može biti i prestižni ugostiteljski objekt s memorijalnim salonom. Naime, na tom brodu rado je boravio Franjo Ferdinand, njemački car Vilim II, industrijalac Krupp, mađarski plemić Esterhazy, krema Europe prije 1. svjetskog rata – rekao je Lozo.

Na Istranki odnedavno opet stoji i natpis s imenom, a rade se planovi i makete nadgrađa.

[attachment=2]
Dalmacija danas (https://www.dalmacijadanas.hr/)

OBNOVA HABSBURŠKE CARSKE JAHTE Istranka dobila 100.000 kuna za sanaciju

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
Foto: Miroslav Lelas, Dalmacija danas (https://www.dalmacijadanas.hr/)

Smješno.Ovako će je  obnoviti na Svetog Nikad.
Čudna je i zaštita broda koja počinje od linice :o.

Ossero - Osor na Lošinju?, Dalmat, Istranka.

100.000 kuna je jako malo para. To je za krpež. Nije ni za spoljnu sanaciju golog trupa. A stvarno i počinju bez doka. Čudno.

Nažalost, al tako je. Nadam se da će se ipak osigurat neka veća sredstva, bilo je ideja i da se ide prema EU fondovima, ako je takvo što izvedivo. Inače, na ovom linku (https://www.dalmacijadanas.hr/obnova-habsburske-carske-jahte-istranka-dobila-100-000-kuna-za-sanaciju/) ima više slika koga zanimaju detalji.

Evo hronološki poredanih članaka preuzetih s jednog drugog foruma, koji pokazuju kako je Istranka/Dalmat postala brod restoran - i završila na rezalištu. Također da u Splitu uopće ni na koji način, dok je služila kao restoran, nisu iskoristili činjenice o njenoj historijskoj ulozi - od čega bi drugi napravili top atrakciju

 

Nastavak priče o Istranki

danas u emisiji "more" je bilo, da je brod kupljen od taljanskih vlasika od udruge nerevanskih lađara sa namenom obnove....

...i članak o kupovini Dalmata ...nadajmo se dobrom!

Udruga lađara oživljavala habsburšku flotu: Istranka će opet zaploviti Neretvom

05.06.2023.

Carska jahta Austrougarske monarhije Istranka pokretna kulturna baština Republike Hrvatske, brod na kojem se doslovno pisala povijest je u vlasništvu Udruge lađara Neretve

Istranka" je, kao privatna jahta carske obitelji Habsburg, za nadvojvodu Karla Stjepana Habsburga izgrađena 1896. godine u brodogradilištu San Rocco u Trstu, pod imenom "Ossero" (talijanski naziv za Osor na Cresu, op.a.). Elegantnog je metalnog trupa, dužine 43,77 metara, širine 5,85 i visine 3,22 metra, a pogonili su je parni stroj i dva bermudska jedra na pramčanom i krmenom jarbolu. Postizala je najveću brzinu od 11 čvorova, maksimalan doplov bio joj je 100 nautičkih milja, te je imala do 12 članova posade. Austrijska mornarica ju je preuzela 1899. godine. Pod imenom "Dalmat" je u srpnju 1914. godine prevozila posmrtne kovčege ubijenoga prijestolonasljedničkog para, nadvojvode Franje Ferdinanda i njegove supruge Sofije, od Metkovića do ušća Neretve, gdje ih je preuzeo ratni brod "Viribus Unitis". Već tada su njezine fotografije obišle svijet.

Brod ima više nego zanimljivu prošlost bio je u vlasništvu mornarice četiriju država,dok je jedno vrijeme bio i zapovjedni brod ratne mornarice

Nakon višemjesečnih pregovora sa menadžmentom tvrtke koja je bila vlasnik broda delegacija Udruge lađara Neretve predvođena predsjednikom Lukom Oršulićem i Antom Šprljom je nakon iscrpnog izlaganja u Italiji, ukazivanja na važnost broda koji je pod zaštitom Ministarstva kulture RH uspjela uvjeriti iste da brod proda našoj Udruzi. Nakon što smo iz vojne arhive u Beču dobili dokumentaciju o izgradnji broda naša ideja je da brod izvadimo i restauriramo u stanje kakvo je bilo 1896 godine te bi nakon restauracije postao zapovjednim brodom na Maratonu lađa te ujedno brod-muzej koji bi imao stalni vez u Metkoviću. Sada je pred nama druga faza pronalaženje sredstva za rekonstrukciju te kada se brod obnovi to će biti njegov drugi povratak u Metković ujedno i posljednji gdje će za stalno ostati-stoji u facebook objavi udruge lađara Neretve.

Izvor:
https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/neretva/udruga-ladara-ozivljavala-habsbursku-flotu-istranka-ce-opet-zaploviti-neretvom-1295830

Istranka konačno ide u obnovu

https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/s-mora-i-kraja/carska-jahta-kojom-su-odvezena-mrtva-tijela-f-ferdinanda-i-njegove-supruge-sofije-konacno-krece-u-obnovu-evo-price-1383196 (https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/s-mora-i-kraja/carska-jahta-kojom-su-odvezena-mrtva-tijela-f-ferdinanda-i-njegove-supruge-sofije-konacno-krece-u-obnovu-evo-price-1383196)

Odlična vest, treba svakako sačuvati deliće istorije koji su nam ostali.