PALUBA

Porucnik bojnog broda Dagobert Müller von Thomamühl (jos dok je plovio na Tb60) dosao je na ideju o izgradnji jednog eksperimentalnog camca koji bi imao brzinu vecu od talijanskih MAS-ova i opcenito trebao je nadmasiti po karakteristikama neprijateljske camce.

Tako je MTK-u (Mornaricko Tehnicki Komitet) 26.3.1915. poslao osnovne skice na odobrenje. Iste su razmotrene i uskoro je stigao pozitivni odgovor.

Pripreme su pocele vec 17.6., 1.7. je postavljena kobilica, 16.9. bilo je plovilo gotovo, usljedilo je porinuce 2.9. i zatim odmah probna voznja dan kasnije u pulskom akvatoriju.

Time je u pogon pusten prvi "hoverkraft" ili brod na "zracnom jastuku".

Osnovne karakteristike :

- dimenzije : 13 m x 4 m x 0,36 m (gaz)
- motori : 2 x 2 aviomotora Austrodaimler od po 120 KS i 6 cilindara (posudjenih u pulskoj avio bazi) i jedan motor istog proizvodjaca ali od 65 KS koji je preko kompresora ubacivao 450 m3 zraka ispod dna broda. Ispusni plinovi su takodjer koristeni za stvaranje vertikalnog uzgona kao pripomoc ovom motoru
- brzina : oko 33 cv
- posada : 5 clanova
- naoruzanje : u pocetku 2 torpeda od 45 cm smjesteni na boku (zamijenjeni sa 2 x 35 cm), 1 mitraljez od 8 mm tipa Schwarzlose na pramcu, 3 vodene bombe po 6 kg s mogucnoscu tempiranja na 5/10/15 m.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Ispitivanja su trajala te i sljedece godine, camac je vec pri brzini od 20 cv. podigao, kako je i zamisljeno, na zracni jastuk 20-25 cm koji mu je omogucavala "suknja" koju je camac imao sa strane.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
MTK se sastajao nekoliko puta te je 20.10.1916. izdano sljedece Rjesenje po pitanju tog camca.

Istaknuto je da se je osnovna ideja dobro pokazala u praksi i s tog je gledista eksperimentakni camac pokazao uspjesnim.

Medjutim, MTK ne preporuca vojnu upotrebu iz sljedecih razloga :

1. Camac nije pogodan za plovidbu u svim uvjetima: oblik pramca zahtijeva smanjenje brzine kod tezeg mora,

2. Sredisnji dio je otvoren pa morska prasina i kisa mogu ostetiti elektroinstalacije i osjetljive sklopove za pogon camca,

3. Camac nema unutarnje pregrade pa samo jedan prodor vode moze ugroziti cijelo plovilo,

4. Motori su preglasni pa se time eliminira efekt iznenadjenja u nocnom napadu,

5. Motori nemaju samopokretace, pa je pokretanje motora slozen posao; ako se pak motori nakon plovidbe (a planira se nastavak) drze u "leru",
   dolazi do njihovog prekomjernog zauljenja,

6. Lansiranje topreda sa krme nije zadovoljavajuce, buduci camac kod velike brzine, a da bi dosao u pogodnu poziciju za lansiranje, ima
    preveliki polukrug okreta,

7. Torpeda pate od prevelikog rasapa prilikom lansiranja kod velikih brzina kao i od turbulencije mora kao posljedice rada propelera; kao
    rezultat, torpeda se ne mogu stabilizirati pa ili preduboko tonu ili iskacu na povrsinu,

8. Izbacivanje dubinskih bombi se pokazalo zadovoljavajucim; potrebno je utvrditi minimum dubine detonacije,

9. Akcioni radijus od 120 nm nije dovoljan; planiran na 400 nm,

10. Trazi se pouzdana brzina od 40 cv. i mogucnost utovara korisnog naoruzanja od 1.200 kg.

---------------

Napomena: uz spomenuti motor od 65 KS - ubacivao je 450 m3 zraka/min.

Sam tok rata nije dopustio prerade na camcu, medjutim sama ideja "hoverkrafta" je mnogo godina kasnije siroko primijenjena u civilne i vojne svrhe.


 

jos jedna fotografija
[attachment=1]

Evo još jedan prilog iz Hrvatskog vojnika (http://www.hrvatski-vojnik.hr/). Autor je Tihomir Likso.

[attachment=1]

Ipak ne bih rekao da je u pitanju praotac hoverkrafta. Ovo je pre čamac sa kavernom, jer je bočna suknjica kruta. U oba slučaja reč je o dinamičkom principu plovidbe gde se trup izdiže iz vode usled upumpavanja vazduha pod trup, pa principijelne razlike zapravo i nema.

Fotografija koju nismo imali
[attachment=1]

Još jedna koja nije bila. Ovo bi trebalo da je sa porinuća.

[attachment=1]

Ipak, ostao je samo Versuchs, tj. eksperimentalni. Izveštaji konstruktora Thomamuella govore da je loše držao pravac, a reagovao je i na svako povećanje valovitosti. Kaverna je pravila uzgon, pa je gliser težio da poleti, prevrne se, itd.

Pre ce biti da je sa proba spusanja torpeda u vodu.

[attachment=1]

[attachment=1]

Torpedni aparat (1).

Torpedni aparat (2).

Torpedni aparat (3).

Torpedni aparat (4).

 :klap :klap :klap

Here are some impressions of the Versuchsgleitboot Müller Thomamühl 100 years later

Sjajno!

Clan Esseesse ima i film u voznji.....

Jos jedna fotografija malo kontrastnija od ranije postavljene
[attachment=1]
i konstruktor
[attachment=2]

http://www.visionaer.info/leadership/

There is the link to the video
a further Emission to come

regards
iz Austrije  :marinero

  Leadership-Fahrt-1-low2.mp4

Ovdje imam drugi Video s gliserom

pozdrav iz Klagenfurt  :marinero

https://drive.google.com/file/d/0B1p8pwWwnNSfZ2oxTmZTSW53WUk/view?pref=2&pli=1

sorry

that will work ! :marinero

 :klap :klap :klap

Sjajno! :klap :klap :klap

Ovdje Versuchsgleitboot u punom brzinom Sept 2015 35 knts

https://www.youtube.com/watch?v=N0NJKYw4XbM

ili trazite : YouTube leadership boat

do kraja mjeseca  Launch system za torpedo ce biti montirati  - onda brod je gotovo.

Next Project to come:  We are looking for further informations regarding the Szombathy Gleitboots (Type 1 and Type 2)
Pls support with fotos plans documentation, sources and so on

Hvala
pozdrav
 :help

Još jedna tokom ispitivanja.

[attachment=1]

[attachment=1]

Jos jedna.....
[attachment=1]

Rezultati pokusa
1-Kod brzina 24-32čv otpor trupa je znatno smanjen zahvaljujući površinskom učinku,
2-U ovom rasponu brzina djelovanje ventilatora-stvaranje umjetnog zračnog jastuka-bilo je zanemarljivo.
3-kako su brzine od 27 do 32 čv smatrale značajne, najveća brzina postignuta sa zračnim jastukom je bila 32,6čv, a bez  31,9čv, praktično zanemarljiva razlika.

Pri brzinama od 16-24 čv dostignute su brzine 4-5 čv veće nego bez njega. U mirovanju je ventilator dizao brodicu za 15 cm, što je iznosilo 6,5t istisnine. što je odgovaralo pritisku stupca vode 280mm, da bi se kod kod 20čv pao na 80mm. Kod večih brzina kut pramca se povećavao, krma je djelovala kao kočnica u vodi i smanjivao se pritisak zračnog jastuka ispod trupa.
Ukupna iskoristivost je iznosila samo oko 49% zbpog lošeg prenosa pogona..
Mornaričko tehnički odbor rezultati su razočarali, iako je razvoj dostigao obećanu razinu, ali da bi trebalo značajno mijenjati projekat i dalje ga istraživati[attachment=1]

Na saonicama za porinuće.[attachment=1][attachment=2]

Jedna karta iz 1915. godine sa ovim čamcem.

[attachment=1]

Malo fotki replike.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

[attachment=6]

Jedna iz gradnje.

[attachment=1]

Jedna iz vožnje.

[attachment=1]