PALUBA

Još jednom se potvrđuje, da bez dobre navigacijske opreme i poznavanja i poštivanja Mora (sa velikim početnim slovom), nema sigurne plovidbe.


OS SEKSTANTA DO GPS-a

Dubrovčani: Naši jedrenjaci imali su najbolje uređaje

[attachment=1]Kompas je i danas sastavni dio brodske opreme

Svojedobno su bili toliko dragocjeni da su, ako na brodu nije bilo nekog uistinu vrijednog tereta, često znali biti i najdragocjeniji plijen pirata - s neskrivenim oduševljenjem o nautičkim spravama i instrumentima koji su izloženi u Kneževu dvoru govori autor izložbe Đivo Bašić iz Pomorskog muzeja Dubrovnik.

Izložba “Nautičke sprave i instrumenti” zamišljena je kao izbor muzejskih predmeta iz fundusa Pomorskog muzeja u kojem se, primjerice nalaze dva Davisova kvadranta, 16 oktanta, 12 sekstanta, inklinometar i drugi instrumenti koji su nekada na moru činili razliku između uspješne plovidbe i katastrofe.

Eksponati u Kneževu dvoru među kojima je najstariji šestar s otoka Šipana iz 16. stoljeća upotpunjuju sliku otkrića i razvoja pomorskih instrumenata kroz povijest s osvrtom na Dubrovačku Republiku.

Na meti pirata

- Uz brodske karte ovi instrumenti i sprave bili su najtraženiji inventar brodova - ističe Bašić provodeći nas malim ali nadasve zanimljivim postavom izložbe koju zaljubljenici u more mogu posjetiti do 17. ožujka.

- U vitrinama su originalni instrumenti, te priručnici i knjige, a uokolo su preslici iz starijih publikacija i raznih knjiga tog vremena koje su pojašnjavale uporabu. Tu je i preslika balestrilje s jednog ormara Kneževa dvora.

Dubrovčani su imali i poseban izraz, “zabalestraj“, što je značilo uzeti visinu nebeskog tijela i sunca s balestriljom - kaže Đivo Bašić pokazujući najvažniji instrument - kronometar, prekretnicu u navigaciji.

- Do 18. stoljeća brodovi su u biti plovili naslijepo sve dok John Harison nakon nekoliko pokušaja nije predstavio kronometar koji je određivao zemljopisnu dužinu i širinu, odnosno konkretnu i preciznu poziciju broda - naglašava autor izložbe.

No, nije svatko mogao imati instrumente, bili su tako dragocjeni da je u 16. stoljeću malo brodova imalo upotpunjen broj instrumenata i sprava koje je engleski istraživač John Davis, po kojem je i nazvan Davisov kvadrant, smatrao nužnim za sigurnu plovidbu u tadašnjim pojmovima.

Na popisu su bili brodski kompas, balestrilja (cross-staff, fore-staff), karta, kvadrant, astrolab, instrument za provjeru odstupanja (otklona) kompasa, horizontalna planisfera/planiglob i (paradoksalni) kompas.

Dubrovački brodovi u 17. stoljeću bili su dobro opskrbljeni, što se može vidjeti i u Dubrovačkom arhivu gdje se vodio inventar svakog broda.

- Čim su se na Mediteranu počele raditi i rabiti te sprave, Dubrovčani su ih odmah prihvatili - naglašava Bašić koji je uz stare naprave, poput vretena koje je služilo kao dio sprave za mjerenje brzine, pješčanog sata, oktanta, barometra, dalekozora, izložio i fotografiju digitalnog GPS prijamnika.

Razlog je jednostavan, ono što je u prošlosti bio kronometar, danas je GPS prijamnik kojeg ne bi bilo da nije upravo ovakvih instrumenata i sprava koji su izloženi u Kneževu dvoru, a koje ćemo u nekoliko nastavaka predstaviti sljedećih tjedana i u našoj “Sedmoj kori”.

Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr)