PALUBA

More, pomorstvo i unutrašnji plovni putevi => Pomorska brodogradnja => Topic started by: leut on January 30, 2011, 07:03:55 pm



Title: Škverska kronika
Post by: leut on January 30, 2011, 07:03:55 pm
Pokrećem ovu rubriku, u okviru vijesti iz Hrvatske, u kojoj ću pratiti aktivnosti u splitskom škveru, ponajprije potpisivanja ugovora, porinuća, isporuke, a u nadi kako će ih biti i ubuduće.
Za početak malo o strukturi poduzeća:

[attachment=2]
BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA SPLIT d.d.

- BRODOSPLIT - BRODOGRADILIŠTE d.o.o.
  - BRODOSPLIT - TVORNICA DIZEL MOTORA d.o.o.
  - BRODOSPLIT - ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA d.o.o.
  - BRODOSPLIT - ARMATURE d.o.o.
  - BRODOSPLIT - NEMETALNA OPREMA d.o.o.
  - BRODOSPLIT - DIZALICE d.o.o.
  - BRODOSPLIT - METALNA OPREMA I KONSTRUKCIJE d.o.o.
  - BRODOSPLIT - PLOVIDBA d.o.o.
  - BRODOSPLIT - IZOLACIJE d.o.o.

- BRODOSPLIT - BRODOGRADILIŠTE SPECIJALNIH OBJEKATA d.o.o.

- BRODOSPLIT - METALOPREMA d.o.o. (* u stečaju)

-------------------------------------------------------

...a sad krenimo i s vijestima - najskuplji brod ikad građen u nekom hrvatskom brodogradilištu...

Porinuće novogradnje 468 (Ro-pax)

''Malo kumstvo'' pripalo je Maji Regjo, direktorici Službe nabave splitskog brodogradilišta, a blagoslov brodu dao je fra Miljenko Vrabec iz Apostolata mora.

Porinuću su nazočili brojni predstavnici naručitelja, partneri u gradnji, predstavnici Grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije i HRM-a, te francuski veleposlanik u RH Jérôme Pasquier.

- Ovaj značajan brod je dokaz znanja i stručnosti zaposlenika Brodosplita. On je potvrda da se u splitskom brodogradilištu mogu konstruirati i izgraditi najsloženiji i najzahtjevniji projekti. Prepoznali su to i naši partneri iz Francuske – SNC Naval. Zahvaljujem im što su nam ukazali povjerenje i odlučili brod graditi upravo u Brodosplitu – kazao je u svom govoru na porinuću predsjednik Uprave Brodosplita Srđan Kovač.
- Uvjeren sam kako ćemo izgradnju uspješno i kvalitetno dovesti do kraja i da će brod koji ćemo danas porinuti u more, ploviti na ponos svojih vlasnika i graditelja – zaključio je Kovač, poželjevši brodu mirno more i uspješne plovidbe.

Ro-pax je sofisticiran i tehnički zahtjevan brod za izgradnju i predstavlja novost u poslovanju Brodosplita. Prvi je to ro-pax koji se gradi po novoustanovljenim propisima SOLAS 2009. i u skladu sa Stockholm agreementom čime su osigurani najviši standardi stabiliteta, sigurnosti života na moru i zaštite okoliša, te po propisima BUREAU VERITAS 2008. s najvišim stupnjem komfor-klase. Njegova ugovorena cijena čini ga najskupljim brodom građenim u nekom hrvatskom brodogradilištu.

[attachment=1]
O Novogradnji 468

Dužina ro-paxa je 180 m, širina 30,50 m, a visina do gornje palube 15,80 m, dok je ukupne visine 36.8 metara. Korisne je nosivosti 11.300 tona. Na svojih dvanaest Paluba moći će prevesti 750 putnika smještenih u 200 kabina, a opsluživat će ga 56 članova posade u 56 kabina. Kapacitet garažnog prostora ro-paxa je 200 osobnih i 230 teretnih vozila. Pokretat će ga četiri motora Wartsila tipa 8L 46FM-CR ukupne snage 38 400 kw što će mu omogućiti razvijanje brzine od 24 čvora. U slučaju kvara jednog od dvaju parova motora, brod s drugim nastavlja sigurnu plovidbu.

Poseban je i po svojim manevarskim sposobnostima – zahvaljujući dvama pramčanim propelerima moći će svladati bočni vjetar od 40 čvorova, a zahvaljujući dvama bočnim stabilizatorima mirno ploviti pri brzini od 21-og čvora kod stanja mora 5. Također, ima dva krmena propelera s promjenljivim usponom što mu osigurava velike manevarske mogućnosti uz uštedu goriva, mirnu plovidbu, minimalni radijus pri okretanju.

Brod se gradi pod francuskom zastavom što zahtjeva i primjenu francuskih nacionalnih propisa – najstrožih u Europi, a gradnju uz suradnju s brodovlasnikom i brodogradilištem Brodosplit nadzire klasifikacijsko društvo Bureau Veritas. Rok isporuke je sredina 2011. godine.

Osobna karta: Projekt ro-pax (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/Projekt%20RO_PAX.pdf)

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 30, 2011, 07:10:56 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

25.01.2011.

Porinuće novogradnje 465 (P-MAX)

''Malo kumstvo'' pripalo je gđi. Anki Matozan iz Radionice čišćenja splitskog brodogradilišta, a brod je blagoslovio fra Miljenko Vrabec iz Apostolata mora.

[attachment=1]
O Novogradnji 465

Novogradnja 465 četvrti je iz P-MAX programa od četiri broda koje je splitsko brodogradilište ugovorilo za švedskog naručitelja u ovoj seriji. Tanker oznake P-MAX duljine 182,99 m, širine 40 m, visine 17,90 m i nosivosti 65.061 tone pokretat će dva motora MAN-B&W tipa 6S46 MC-C od 7860 kW kod 129 okr/min, izgrađena u Brodosplitovoj Tvornici diesel motora, što mu omogućava razvijanje brzine od 14,5 čvorova.

P-MAX koncept, razvijen u suradnji Brodosplita i švedske kompanije, odnosi se na brodove namijenjene prijevozu sirove nafte i naftnih prerađevina s neograničenom međunarodnom plovidbom. P-MAX omogućava brodu da, zahvaljujući svojoj konstrukciji, ponese i 30% više tereta od standardnih tankera uz minimalne dodatne troškove i najviši stupanj sigurnosti.

Brodovi koji nose oznaku MAX širi su od ostalih brodova u toj klasi, ali s istom dubinom gaza, dvije odvojene i međusobno izolirane strojarnice, dva motora s odvojenim dovodom goriva te dva propelera i kormila, kako bi mogli ukrcati puno više tereta bez gubljenja brzine i manevarskih sposobnosti.

Osobna karta: http://www.brodosplit.hr/Portals/17/OSOBNA%20KARTA%20465.pdf

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Boro Prodanic on January 30, 2011, 07:14:33 pm
Svaka čast za temu Leute! :super


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 30, 2011, 07:30:17 pm
28.01.2011.

Imenovanje novogradnje 469 – ''Orange star''

Riječ je o “orange juice carrieru“, brodu namijenjenom prijevozu rashlađenoga svježeg voćnog soka. Kuma broda, prvoga te namjene građenog u splitskom brodogradilištu, je Josette Claire Pavešić. Blagoslov brodu dao je fra Miljenko Vrabec iz Apostolata mora.

Novogradnja 469 je jedinstveni projekt u hrvatskoj brodogradnji, budući da su se tako sofisticirani tipovi plovila dosad gradili isključivo u Norveškoj. Brod se gradi prema projektu razvijenom u Brodosplitu, a njegova cijena iznosom pokriva troškove izgradnje bez državnih subvencija.

- Splitskom je brodogradilištu ovaj brod značajna referenca za pozicioniranje na tržištu sofisticiranih brodova, kazao je Branimir Kovačić, direktor Sektora projektiranja i prodaje Brodosplit-Brodogradilišta d.o.o. Čestitavši svim radnicima brodogradilišta na dobro odrađenom poslu, Kovačić je istaknuo kako realizacija toga projekta ne bi bila moguća da švicarski partneri nisu iskazali povjerenje u splitske brodograditelje i povjerili im izgradnju m/v „Orange stara“.

- Ovaj je brod rezultat tog povjerenja i kvalitetne suradnje naših dviju tvrtki. Uvjeren sam da će ta suradnja biti prepoznata i od drugih tijekom uspješnih godina plovidbe koje su pred ovom Novogradnjom, zaključio je Kovačić.

Vazmo Pavešić, generalni direktor Atlanshipa, izrazio je zadovoljstvo proizvodom splitskih graditelja te nadu da će, kada splitsko brodogradilište uspješno prebrodi teška vremena, dobra suradnja njegove tvrtke i Brodosplita biti nastavljena.

- Vi u Splitu imate sve najveće, a sada se možete pohvaliti da ste izgradili i najveći orange juice carrier na svijetu, poručio je Pavešić škveranima.

[attachment=1]
O Novogradnji 469

Duljina „orange juice carriera“, koji se gradi u klasi Bureau Veritasa, je 189,90 m, širina 32,24 m, a visina 17,10 m. Nosivost mu je 35.750 DWT, od čega korisne nosivosti 32.000 m3. Carrier je za prijevoz tereta opremljen s ukupno 14 tankova, od čega 12 ima obujam 2000 m3, a 2 su obujma 4000 m3. Pokreće ga motor tipa MAN B&W 6S50 MC-C7, što mu omogućuje razvijanje brzine od 15 čvorova. Isporuka „Orange stara“ je predviđena u veljači 2011.

Osobna karta: http://www.brodosplit.hr/Portals/17/OSOBNA%20KARTA%20NOVOGRADNJE%204692.pdf
Projekt "orange juice carrier": http://www.brodosplit.hr/Portals/17/Projekt%20Juice%20carrier.pdf

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)



Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on January 31, 2011, 01:56:16 am
A ima li posla za dalje?

Čujem da obrada čelika i predmontaža stoje...


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Gazda on January 31, 2011, 09:49:28 am
A ima li posla za dalje?

Čujem da obrada čelika i predmontaža stoje...
posla za dalje bi se našlo,da država da da se potpišu ugovori.nekoliko ugovora imaju pripremljenih,ali je ugovaranje stopirano do daljnjeg.Navozi su prazni,na Ro-paxu radi oko 1000 ljudi,Juicy je skoro gotov,a od posla ima još samo opremanje zadnjeg P-maxa na vidiku.Predmontaža i obrada stoje,oni obično počinju sa radom nekoliko mjeseci prije nego što brod i dođe na navoz...šta ćeš.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on February 21, 2011, 02:43:31 pm
17.02.2011.

Primopredaja novogradnje 469 – Juice carrier ‘’Orange Star’’

U ime naručitelja, primopredajnu dokumentaciju potpisao je Vazmo Pavešić, generalni direktor Atlanshipa, a u ime splitskog brodogradilišta Neven Jug, direktor Sektora projektiranja i prodaje Brodosplit-Brodogradilišta d.o.o.

Novogradnja 469 je jedinstveni projekt u hrvatskoj brodogradnji, budući da su se tako sofisticirani tipovi brodova dosad gradili isključivo u Norveškoj. Projekt je razvijen u Brodosplitu kojemu je ovaj brod značajna referenca za pozicioniranje na tržištu sofisticiranih brodova.

M/B „Orange Star“ je najveći dosad izgrađeni “orange juice carrier“. Brod je izgrađen bez državnih subvencija.

[attachment=1]
O Novogradnji 469

Duljina „orange juice carriera“, građenog u klasi Bureau Veritasa, je 189,90 m, širina 32,24 m, a visina 17,10 m. Nosivost mu je 35.750 DWT, od čega korisne nosivosti 32.000 m3. Carrier je za prijevoz tereta opremljen s ukupno 14 tankova, od čega 12 ima obujam 2000 m3, a 2 su obujma 4000 m3. Pokreće ga motor tipa MAN B&W 6S50 MC-C7, što mu omogućuje razvijanje brzine od 15 čvorova.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on February 21, 2011, 02:57:23 pm
Ako Bog da, splitski navozi će opet biti zaposleni. Grčki brodovlasnik Spiros Karnessis, zadovoljan ranijom suradnjom sa škverom koji mu je izgradio 6 brodova, zainteresiran je za gradnju 4 nova sofisticirana broda. Radi se o svojevrsnom prototipu tankera za prijevoz i krcanje sirove nafte direktno sa naftnih platformi čak i po jačem moru. Uskoro se očekuje i skidanje zabrane ugovaranja novih brodova od strane EU.

--------------------------------------------------

IZGLEDNA GRADNJA NOVIH TANKERA U BRODOSPLITU

ŠKVERSKA DIZALICA Grčki brodovlasnik naručuje četiri broda!

Nakon šest godina izbivanja, na vrata “Brodosplita” ponovo je pokucao stari partner, grčki brodovlasnik Spiros Karnessis, i vlasnik brodarske kompanije “Elka Shipping”.

Delegacija velike grčke tvrtke, predvođena tehničkim direktorom, posjetila je jučer splitski škver i, kako doznajemo, izgledna je opcija da će škverani za grčkog brodovlasnika graditi i do četiri tankera za prijevoz sirove nafte, tzv. crude-oil tanker.

Delegacija je avionom doputovala izravno iz Münchena, a pregovori sa brodogradilištem primakli su se samom dovršetku ugovora.

Za dosadašnje okvire domaće brodogradnje, ali i dijela svjetske, splitsko brodogradilište gradilo bi brodove koji su po svojim tehnološkim karakteristikama prototipovi i bili bi iskorak u novo tehnološko područje.

Škverani bi za grčkog brodovlasnika, koji je nedavno potpisao novi ugovor o transportu nafte s britansko-nizozemskim naftnim divom “Shellom”, gradili tankere dužine 260 metara, s posebnim sustavima za ukrcavanje nafte.

Bili bi to brodovi koji bi na pramčanom dijelu imali ugrađene pumpe za ukrcaj sirove nafte izravno s naftnih platformi.

Osim klasičnoga pogonskog sustava, raspolagali bi s dodatnih pet manjih pomoćnih trupnih propelera na pramcu i krmi koji bi im osigurali da neovisno o stanju mora i vjetra sisaju naftu s morske platforme.

Pogonskim sustavima upravljao bi “dynamic position system”, odnosno kombinirani sustav koji amortizira vanjske kinetičke utjecaje na brod i osigurava brodu fiksnu poziciju u odnosu na platformu. Prema visoko referentnom “Clarksonu” cijena ovakvoga složenog tankera je oko stotinjak milijuna američkih dolara.

Drugim riječima, “Brodosplit” bi, ako uspije ugovoriti gradnju četiriju takvih brodova, osigurao sebi posao u vrijednosti od preko 400 milijuna dolara.

Grčkom brodograđevnome magnatu i bivšem kapetanu duge plovidbe Spirosu Karnessisu “Brodosplit” je od 2000. do 2005. godine izgradio šest zahtjevnih tankera: dva manja za obalni prijevoz nafte i četiri chemical tankera od preko 230 metara dužine.

Ukupna vrijednost te flote bila je viša od pola milijarde dolara. Bilo je to u vrijeme direktora Vinka Rosića, a suradnja se nastavila i za mandata njegova nasljednika Predraga Čudine.

Dolaskom Gorana Vukasovića 2005. godine na čelo brodogradilišta plodonosna suradnja s Karnessisom je prekinuta. Dok se novi ugovori ne potpišu, u “Brodosplitu” za sada nisu htjeli davati komentare.

Autor: Denis Krnić
Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 21, 2011, 03:09:13 pm
Drz'mo fige da bude posla.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on February 26, 2011, 03:18:53 pm
BRODOSPLIT SPAŠEN Stiglo zeleno svjetlo EK-a, mogu se ugovarati novi poslovi!

Brodosplitov program dobio je zeleno svjetlo Europske komisije i mogu ugovarati nove poslove! Vijest koju smo doznali neslužbenim kanalima, potvrdio nam je i čelnik sindikata splitskog škvera Zvonko Šegvić. I on je kaže tu prvu dobru vijest iz Bruxellesa, nakon dvije godine neizvjesnosti, dobio posrednim kanalima jer mu na učestale pozive nije odgovarao državni tajnik u ministarstvu gospodarstva Ruđer Friganovič.

Ako prođe Brodposplit, onda prolaze i drugi programi, nedavno nam je rekao jedan visoki vladin dužnosnik i to je vjerojatno točno. Split, kao najveći, bio je test za cijelu hrvatsku brodogradnju. Do sredine ožujka proceduru ocjenjivanja proći će i programi trogirskog te kvarnerskih brodogradiliša i sada je gotovo sigurno da će i oni biti prolazni.

Splitsko brodogradilište u komunikaciji s Europskom komisijom dobilo je prioritet u odnosu na druge programe iz razloga jer su prvi ostali bez posla.
- Nama je i bilo najvažnije da se konačno skine blokada, koja bi da je potrajala još koji mjesec, škver do kraja ispraznila i od posla i od radnika. Imamo spremne ugovore za grčkog naručitelja i domaći Jadroplov, navozi će opet biti puni, a to znači i dovoljno posla za sve škverane - rekao nam je Šegvić.

Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Boro Prodanic on February 26, 2011, 03:40:51 pm
Baš mi je drago. Inače je brodogradnja na istočnoj obali Jadrana daleko od svojih najboljih vremena, ali ovakve vesti barem daju nadu za budućnost.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on February 26, 2011, 04:30:11 pm
Kako javlja Radio Split, postoji mogučnost izgradje brodova i za HRM, te Ostražu (ophodni brodovi).
Ajde, neka više krene!


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on March 03, 2011, 03:14:08 pm
26.02.2011.

Premijerka Kosor u Brodosplitu, dogovoreni novi poslovi

- Za nas je ovo dan ponosa jer su prepoznani napor i znanje, a poteškoće u vezi s Brodosplitom prevladane su. Vjerujem da ćemo i za druga brodogradilišta dobiti potvrdu i da će Hrvatska ući u Europsku uniju kao država koja ima snažnu brodograđevnu industriju s kojom se možemo ponositi i koja će biti iznimno važna poluga u gospodarskom razvoju, istaknula je premijerka Kosor.

Predstavnici Brodosplita i splitske tvrtke Jadroplov, u nazočnosti premijerke, potpisali su pismo namjere na temelju kojeg će se po modelu "jedan plus jedan" za potrebe Jadroplova u splitskom brodogradilištu graditi brodovi za prijevoz rasutih tereta.

- Želja Vlade je da se u Brodosplitu grade brodovi za Hrvatsku ratnu mornaricu i Obalnu stražu i trenutačno imamo plan gradnje po modelu 'jedan plus četiri' broda i vjerujemo da se taj projekat može realizirati u splitskom brodogradilištu, kazala je Kosor.

Predsjednik Uprave Brodosplita Srđan Kovač izrazio je zadovoljstvo što je splitsko brodogradilište pokazalo zrelost i ozbiljnost i napokon došlo do cilja. Kazao je kako se nije čekalo već je vrijeme iskorišteno za pripremu određenih ugovora. - Brodosplit čeka svijetla perspektiva, ali i težak zadatak koji moramo odraditi, zaključio je Kovač.

S premijerkom Kosor u posjetu Brodosplitu su bili i ministri Božidar Kalmeta, Đuro Popijač i Davor Božinović, glavni pregovarač Hrvatske s EU Vladimir Drobnjak, predsjednica AZTN-a Olgica Spevec, te vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kontraAdmiral1 on March 17, 2011, 01:06:17 am
Evo vrlo zanimljivog teksta o povijesti splitske brodogradnje:

 Split je početkom 20. stoljeća brojio čak sedam škverova, kojima se može pribrojiti i po jedno brodogradilište u obližnjem Vranjicu i Solinu. Nema što se od brodova nije gradilo: od sitnih popravaka i remonta, gradnje ribarskih koća, jedrenjaka, do motornih jahti, jedrilica, putničkih, ratnih i patrolnih brodova. Bilo je to doba između dvaju svjetskih ratova, kada je Split od siromašnoga grada s ruba Habsburškog Carstva sazrijevao u glavnu luku Kraljevine Jugoslavije. Škverova je bilo u svim dijelovima grada: Matejuška na zapadu, Lučac na jugu, Lora i Supaval prema sjeveru i istoku; gdje god da je pogled sezao, pružale su se vizure jarbola s kalafatima.

Povijesni izvori kazuju o najstarijem brodogradilištu modernog doba, škveru “Košćina”, utemeljenom 1831. godine na Lučcu. Brodogradilište ugledne obitelji Košćina na toj lokaciji radi do 1875., kada se zbog željezničke pruge kopa prokop kroz Lučac i Manuš pa seli zapadno od Matejuške, podno Tomića stina, na mjestu gdje je danas bivši hotel “Ambasador”.

Godine 1893. podno Katalinića brijega, u gradskoj luci Dinko Ivanko gradi malu baraku budućeg škvera “Ivanko”. Nakon pet godina malog remonta škver gradi prvi jedrenjak imena “Slavni Vis”. Parobrodima je “Ivanko” bio nezaobilazni dio rute kad god je trebalo nešto popraviti. Kasnije se dokapitalizira s novim dioničarima i mijenja naziv u ''Brodogradilište D. Ivanko i drugovi''. Prvi svjetski rat smanjio je djelatnost brodogradilišta, a uložen kapital nije se mogao vraćati. Uz pomoć nekolicine splitskih privrednika, sedamnaestog ožujka 1918. utemeljeno je novo društvo za gradnju, popravak, kupnju i prodaju brodova, naziva ''Splitsko brodogradilište Jug'', u kojem Dinko Ivanko postaje tehnički poslovođa.

Godine 1922. osnovano je Pomorsko industrijsko i tehničko poduzeće “Braća Matijević”, poslije preimenovano u “Marjan”. Malo remontno brodogradilište podno tvornice cementa “Betizza” dičilo se dokom kupljenim u Trstu. Osim vlastite elektrocentrale, škver poduzetne braće imao je ljevaonicu, elektrotehničku i kovačku radionicu, a radionica za autogeno varenje bila je tehničko čudo neviđeno u onodobnom Splitu.

Brodogradilište “Pakmor” inženjera Pavla Kosičeka bilo je prestižno poput današnjih koji grade jahte. Brzi motorni i sportski čamci visoke elegancije bili su zaštitni znak škvera na zapadnom dijelu gradske luke. Zanimljivo je kako je mali “Pakmor” izrađivao i karoserije za “Fordove” kamione. Osnovano je 1923., a ugašeno 1960 godine.

Zrakoplovni as Vatroslav Bulimbašić 1930. u Lori osnovao je brodogradilište koje je gradilo maone, jedrenjake i čamce. Nijemi svjedok jednog vremena je navoz za izvlačenje brodova koji još postoji u ratnoj luci Lora. U Lori je škver imao i korčulanski brodograditelj Petar Jeričević koji je 1954. zatvoren zbog izgradnje vojne luke.

Krajem tridesetih godina prigodom gradnje dviju podmornica u francuskom brodogradilištu “Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire” iz Nantesa, uspostavljeni su prvi kontakti oko angažiranja francuskog kapitala u jačanju brodogradnje. Prvi rezultat tih razgovora ostvario se u ožujku 1931. godine formiranjem tvrtke ''Jugoslavensko društvo za izradu i opravku brodova” sa sjedištem u Beogradu.

Novoosnovano društvo kupilo je krajem ožujka 1931. godine Pomorsko-industrijsko i tehničko poduzeće ''Marjan'', i to dok, ljevaonicu i mehaničku radionicu, a 18. kolovoza 1931. godine kupljeno je i brodogradilište ''Jug'' i njegove nekretnine na Glavičinama-uvala Supaval.

Novoosnovana tvrtka izvršila je u prvoj godini poslovanja popravke na 53 parobroda, 2 jedrenjaka i 3 čamca s ukupno 35.751 tona. Već početkom 1932. godine društvo je pristupilo proširenju poslovnih površina i podizanju proizvodnih pogona. Započeta je gradnja dvaju navoza od 60 i 80 m, te nekoliko radionica. Odlukom glavne skupštine dioničara ”Jugoslavenskog društvo za izradu i opravku brodova” izvršena je izmjena naziva tvrtke , tako da od 11. kolovoza 1932. godine novi naslov glasi Brodogradilište ''Split'' A.D., te je određeno da se i sjedište društva premjesti iz Beograda u Split. Otvaranje Brodogradilišta ''Split'' izvršeno je 8. listopada 1932. godine svečanim spuštanjem popravljenog jedrenjaka ''Kozjak''. Godine 1933. izgradjena je i prva novogradnja (Novogradnja br. 1), barkasa dužine 11m s ugradjenim diesel motorom, a naručena je od Kraljevske mornarice. Svečano porinuće i primopredaja obavljeni su 7. lipnja 1933. godine.

Pod Francuzima je uvedena viša tehnologija, razvila se suvremena brodogradnja, te gradnja brodova od čelika. Investirali su velik novac, izgradili su i dva suvremena navoza, a profit se počeo javljati 1938. Gradili su brodove za Financijsku stražu, jedan remorker, potom razarače “Ljubljana” i “Zagreb” za mornaricu Kraljevine Jugoslavije i dva velika putnička broda “Sarajevo” i “Šumadija”. Split je u to vrijeme bio jedina brodograđevina industrija Jugoslavije.

Pred početak II svjetskog rata, točnije 30. srpnja 1936. započelo je u splitskom Brodogradilištu novo razdoblje koje je označilo početak suvremene brodogradnje u Splitu. Te je godine porinut u more prvi željezni brod na vlastiti parni pogon-remorker ''Konjic''. Time je započeta gradnja željeznih brodova po suvremenoj tehnologiji, čime je učinjen prijelaz sa zanatske na industrijsku brodogradnju. Na tim temeljima, poslije II svjetskog rata podignuta je moderna i u svijetu poznata Brodograđevna industrija ''Split'' - Brodosplit.

U posljednjih sedamdesetak godina brodogradilište je isporučilo više od 350 brodova s ukupnom nosivošću od preko 10 milijuna tona. 80% proizvodnje Brodosplita odnosi se na inozemne naručitelje. Mnogi od ovih brodova dobili su priznanja od uglednih međunarodnih institucija. Samo u posljednjih dvadesetak godina, deset je brodova sa splitskih navoza na listama najboljih projekata u svojim kategorijama. Autoritet kojim Brodosplit danas nastupa u međunarodnim brodograđevnim krugovima i povjerenje koje brojni klijenti poklanjaju njegovim stručnjacima rezultat su dugogodišnjeg uspješnog rada i visoke kakvoće širokog proizvodnog asortimana.

Dugogodišnje iskustvo i stručnost naših brodograditelja u gradnji sofisticiranih brodova različitih namjena - od putničkih, trgovačkih, kontejnerskih, od brodova za prijevoz nafte, tekućih i rasutih tereta, ledenica, jaružala do drugih specijalnh tipova i vojnih brodova - čine Brodosplit uspješnim i svjetski priznatim brodogradilištem.

(http://www.brodosplit.hr/Onama/Povijest/tabid/1476/Default.aspx):


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kontraAdmiral1 on March 17, 2011, 01:11:02 am
U gornjem tekstu spominje se barkasa od 11 metara s ugrađenim diesel motorom koju je naručila Kraljevske mornarice. Porinuće i primopredaja bili su obavljeni u lipnju (junu) 1933. godine.



Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on March 24, 2011, 02:51:28 pm
KontraAdmiralove postove o povijesti škvera (hvala!) odlično će upotpuniti sljedeće fotografije:

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
Prva fotografija je iz 1931., a sljedeće četri iz 1939. godine.

Izvor: Split - the most beautiful city in the world! (http://www.facebook.com/?ref=home#!/Split.Croatia)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on March 24, 2011, 02:56:27 pm
I još dvije, jedna sa porušenim škverom iz 1944. i jedna koja prikazuje poslijeratnu obnovu i izgradnju novog škvera.

[attachment=1]
[attachment=2]
Izvor: Split - the most beautiful city in the world! (http://www.facebook.com/?ref=home#!/Split.Croatia)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kontraAdmiral1 on March 24, 2011, 04:55:32 pm
KontraAdmiralove postove o povijesti škvera (hvala!) odlično će upotpuniti sljedeće fotografije:

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
Prva fotografija je iz 1931., a sljedeće četri iz 1939. godine.

Izvor: Split - the most beautiful city in the world! (http://www.facebook.com/?ref=home#!/Split.Croatia)


Zna li se koja su to plutajuća oklopnomehnaizirana sredstva na fotografijama?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on April 01, 2011, 06:31:24 pm
Dok naši stručni članovi ne pojasne koji se brodovi nalaze na prethodnim fotografijama, evo još dva slikovna priloga poslijeratnoj povijesti splitskoga škvera.

[attachment=1]
[attachment=2]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on April 01, 2011, 06:42:58 pm
21.03.2011.

Potpisan ugovor za gradnju Bulk Carriera za Jadroplov

Ugovor za gradnju broda za prijevoz rasutih tereta (s opcijom gradnje još jednog broda istih značajki) u splitskom su brodogradilištu potpisali direktor Sektora projektiranja i prodaje Brodosplit-Brodogradilišta d.o.o. Neven Jug i predsjednik Uprave Jadroplova d.d. Branimir Kovačić.

Bulk carrier je po dimenzijama istovjetan m/v „Peristilu“ i m/v „Svetom Dujmu“ koji su za domaćeg brodara građeni te mu predani prošle godine. Primjenom novih propisa došlo je do promjene izvedbe glavnog motora čime će novougovoreni brod imati bolja svojstva, odnosno ostvarivati manju potrošnju goriva i manju razinu zagađenja.

Brod će imati dvojnu klasu, a njegovu gradnju će nadzirati Bureau Veritas i Hrvatski registar brodova. Isporuka je planirana u sljedećoj godini.

[attachment=1]
Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kopriva on April 12, 2011, 11:55:38 am
Neznam dali je bio ovaj snimak
http://www.youtube.com/watch?v=LwKXfc_a4Ag


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on July 10, 2011, 01:53:22 pm
08.06.2011.

Počela gradnja broda za Jadroplov

U Pogonu izrade i opremanja sekcija počela je priprema strojeva za rezanje limova i čeličnih profila, a već sutradan u taj Pogon dolazi i prva grupa radnika pozvanih da se vrate s tzv. „čekanja“.

Radnici koji su u proteklom razdoblju, a zbog nedostatka posla, bili upućeni izvan kruga Poslodavca, na svoja radna mjesta u splitsko brodogradilište će se vraćati postupno, odnosno u skladu s potrebama proizvodnog procesa.

Podsjetimo, bulk carrier čija je gradnja ugovorena s domaćim brodarom, po dimenzijama istovjetan je m/v „Peristilu“ i m/v „Svetom Dujmu“ koji su za Jadroplov građeni te mu predani prošle godine. Primjenom novih propisa došlo je do promjene izvedbe glavnog motora čime će novougovoreni brod imati bolja svojstva, odnosno ostvarivati manju potrošnju goriva i manju razinu zagađenja.

Brod će imati dvojnu klasu, a njegovu gradnju će nadzirati Bureau Veritas i Hrvatski registar brodova. Isporuka je planirana u sljedećoj godini.

09.06.2011.

Primopredaja novogradnje 465

U ime naručitelja, primopredajnu dokumentaciju potpisala je Angelique Burgess, direktorica tvrtke Concordia Maritime - Bermuda, a u ime Brodosplita Neven Jug, direktor Sektora projektiranja i prodaje. Inače, Concordia Maritime višegodišnji je partner Brodosplita u kojem je za tu švedsku tvrtku izgrađeno ukupno dvanaest sofosticiranih brodova. Tri tankera od njih deset koliko ih je splitski škver od 2005. godine predao toj kompaniji dobila ugledno međunarodno priznanje najznačajnijih brodova godine. To su m/v „Stena Paris“, m/v „Stena Performance“ i m/v „Stena Progress“.

O Novogradnji 465

[attachment=1]
Novogradnja 465 posljednji je iz P-MAX programa od četiri broda koje je splitsko brodogradilište ugovorilo za švedskog naručitelja u ovoj seriji. Tanker oznake P-MAX, duljine 182,99 m, širine 40 m, visine 17,90 m i nosivosti 65.055 tona pokreću dva motora MAN-B&W tipa 6S46 MC-C svaki od 7860 kW kod 129 okr/min, izgrađena u Brodosplitovoj Tvornici diesel motora, što mu omogućava razvijanje brzine od 14,5 čvorova.

P-MAX koncept, razvijen u suradnji Brodosplita i švedske kompanije, odnosi se na brodove namijenjene prijevozu sirove nafte i naftnih prerađevina s neograničenom međunarodnom plovidbom. P-MAX omogućava brodu da, zahvaljujući svojoj konstrukciji, ponese i 30% više tereta od standardnih tankera uz minimalne dodatne troškove i najviši stupanj sigurnosti.

Brodovi koji nose oznaku MAX širi su od ostalih brodova u toj klasi, ali s istom dubinom gaza, dvije odvojene i međusobno izolirane strojarnice, dva motora s odvojenim dovodom goriva te dva propelera i kormila, kako bi mogli ukrcati puno više tereta bez gubljenja brzine i manevarskih sposobnosti.

[attachment=2]
Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on July 27, 2011, 01:47:40 am
10.07.2011.

Brodosplit ugovorio gradnju broda za prijevoz teških tereta

Jumbo Shipping je jedan od vodećih svjetskih brodara za prijevoz teških, odnosno dimenzijama velikih tereta, a ugovoreni brod koji će se graditi u splitskom brodogradilištu bit će najveći u njihovoj floti.

Brod dužine 152 metra i širine 27 metara, bit će opremljen dvjema dizalicama pojedinačne nosivosti od 1.100 tona. Nosivost broda pri gazu od 8.1 metara bit će 14 tisuća tona. Brzinu od 17 čvorova osigurat će mu dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti. Gradit će se u klasi Lloyd's registra, a isporuka je predviđena u prvoj polovici 2013. godine.

Heavy lift brodovi su sofisticirani brodovi kakvi još nisu građeni u hrvatskim brodogradilištima. Riječ je o tržišnoj niši koja predstavlja strateški cilj Brodosplita.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on July 27, 2011, 03:20:19 pm
27.07.2011.

Brodosplit potpisao pismo namjere za gradnju dva broda

Predstavnici Brodosplit-Brodogradilišta d.o.o. i inozemnog brodara potpisali su danas, 27. srpnja 2011. godine, pismo namjere za gradnju dvaju brodova namijenjenih održavanju objekata na otvorenom moru, uz opciju gradnje još dvaju (dakle, po modelu 2+2) - stoji u priopćenju kojeg potpisuje Ivanka Mihaljević, voditeljica odnosa s javnošću Brodosplit Brodogradilišta d.o.o..

Riječ je o brodovima iz „off-shore“ programa visoke složenosti i vrijednosti, kakve je Brodosplit definirao kao strateške projekte u procesu svoga restrukturiranja.

Taj krajnje inovativan i visokosofisticiran projekt posebice je dobrodošao splitskom brodogradilištu, jer će mu predstavljati iznimno značajnu referencu u brodograđevnoj niši sofisticiranih brodova veće vrijednosti koja je strateški cilj Brodosplita.

Brodovi bi se gradili za europskog kupca. Potpisivanje ugovora je predviđeno za jesen ove godine, a isporuka za kraj 2013., odnosno 2014. godine. PSD

Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on August 23, 2011, 02:40:49 pm
23.08.2011.

U Brodosplit-BSO ugovorena luksuzna putnička jahta

Brod duljine 60 metara moći će na svoje tri palube, u dva velika, luksuzno opremljena salona i pratećim javnim prostorima, na kraćim relacijama primiti do 70 putnika, dok su za vlasnika i VIP goste, o kojima će se brinuti 10 članova posade, predviđene tri raskošne VIP kabine.

Ovaj ugovor, nakon triju kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006-2008. godine, predstavlja daljnji iskorak Brodosplit–BSO-a na tržište putničkih brodova visoke klase. Isporuka je predviđena u rujnu 2012.

Istovremeno, u Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. danas je položena kobilica za Novogradnju 470, bulk carrier ugovoren za splitski Jadroplov. Riječ je o brodu duljine 190 metara, širine 32 metra i visine 17 metara, s nosivošću 51.900 tona, koji će pokretati motor MAN-B&W od 7500 kW pri 110 okr/min.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)

BSO - Brodogradilište specijalnih objekata


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on August 23, 2011, 03:03:21 pm
KontraAdmiralove postove o povijesti škvera (hvala!) odlično će upotpuniti sljedeće fotografije:

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
Prva fotografija je iz 1931., a sljedeće četri iz 1939. godine.

Izvor: Split - the most beautiful city in the world! (http://www.facebook.com/?ref=home#!/Split.Croatia)


Zna li se koja su to plutajuća oklopnomehnaizirana sredstva na fotografijama?

Tri velike torpiljarke (razaraca) klase "Beograd"


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kanader41 on August 27, 2011, 12:13:47 am
Evo još jednog ljepotana iz ST-škvera.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
Izvor: Jutarnji.hr


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on October 01, 2011, 12:47:17 pm
29.09.2011.

Brodosplit-TDM d.o.o. i MAN diesel & turbo potpisali novi licencni ugovor

Ugovor su potpisali direktor Brodosplit-TDM-a Baldo Butirić i Thomas Knudsen i Klaus Engberg, čelnici MAN diesel&turba za licenciranje proizvođača dvotaktnih brodskih motora.

Time se nastavlja dugogodišnja proizvodnja MAN-ovih dvotaktnih glavnih strojeva u Brodosplitu započeta još 1967. godine. Nastavkom licencnog ugovora Brodosplit-TDM d.o.o. potvrđuje dosadašnja prava proizvodnje dvotaktnih dizel motora, te ih proširuje na cjelokupni program MAN-a, koji zauzimaju čak 82 posto svjetskog tržišta. Također, tim se ugovorom, a stupanjem Hrvatske u Europsku Uniju, licencni teritorij Brodosplitovog proizvođača brodskih motora širi na cijelu Europu.

[attachment=1]
Trenutno se u Brodosplit-TDM-u proizvode motori od najmanjeg S35 ME motora snage 4350 kw do najvećeg K98 ME snage 84 280 kw, prvenstveno porivnih motora velikih teretnih brodova. Danas potpisanim licencnim ugovorom omogućuje se i proizvodnja novih tipova razvijenih motora poput elektronskog MC-E motora, ali i svih onih koji će biti razvijeni tijekom trajanja licencnog ugovora. Povoljnost novih tipova motora osobito je značajna kod dvotaktnih motora namijenjenih za stacionarna postrojenja, koja su također uključena ugovorom. Radi se o motorima modificiranima za dizel-električne centrale koji mogu koristiti različite vrste pogonskog goriva (dizel, plin, dvojno gorivo: plin- dizel, palmino ulje i sl.).

U vremenu u kojem brodogradilišta prilagođavaju svoj proizvodni program novim tipovima brodova od kojih neki nisu pogonjeni dvotaktnim dizel motorima, a u kojem raste potreba za novim izvorima energije, otvaraju se nove mogućnosti primjene ovih motora.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)

Novi broj službenog glasila - VRIDNI (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/VRIDNI_25.pdf)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on October 22, 2011, 06:32:06 am
Konačno posao za splitsko brodogradilište!

Vir: Slobodna Dalmacija
http://www.slobodnadalmacija.hr/

21.10.2011.
 
U BRODOGRADILIŠTU SPECIJALNIH OBJEKATA PRIPREMA SE IZGRADNJA NOVOG BRODA

NAKON GODINU I POL DANA BEZ POSLA Brodosplit: režu se limovi za putničku jahtu

[attachment=1]Brodogradilište specijalnih objekata
Duje Klarić / CROPIX


Nakon više od godinu i pol dana bez poslova na navozu, Brodogradilište specijalnih objekata priprema se za izgradnju nedavno ugovorene putničke jahte za kompaniju “Laplaine Management” s Britanskih Djevičanskih Otoka.

U pogonu brodoobrade splitskog škvera počelo se s rezanjem limova i profila broda. Polaganje kobilice na navoz očekuje se tijekom studenoga.

Riječ je o projektu koji se znatno naslanja na izgled brodova iz serije malih kruzera koji su u razdoblju od 2006. do 2008. godine građeni za američkog brodara “Grand Circle Cruise Line”.

Podsjetimo, riječ je o brodovima “Athena”, “Arthemis” i “Arethusa”, koji se često mogu vidjeti u splitskoj Gradskoj luci. Ipak, prema željama naručitelja, novogradnja će imati puno luksuzniji interijer od spomenutih američkih kruzera.

Brod dužine 60 metara moći će na svoje tri palube, s dva velika luksuzno opremljena salona i pratećim javnim prostorima, na kraćim relacijama primiti do 70 putnika. Za vlasnika i VIP goste, o kojima će se brinuti 10 članova posade, predviđene su tri raskošne VIP kabine.

Premda cijena broda nije objavljena, procjenjuje se da je vrijednost broda oko 10 milijuna eura, a isporuka je predviđena za rujan sljedeće godine.

Ophodni brodovi tek nakon izbora

Zadnja primopredaja broda u BSO-u bila je u svibnju 2010., a bio je to trajekt “Jadran” za domaću “Jadroliniju”. Velike nade u BSO-u polažu i u projekt flote za Obalnu stražu. No, po svemu sudeći, a suprotno obećanjima iz Vlade RH i Ministarstva obrane, odluka o početku izgradnje prvog ophodnog broda očekuje se tek nakon parlamentarnih izbora.
 
D. KRNIĆ


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on November 07, 2011, 05:57:18 am
Koliko će maksimalno graditi hrvatski "škverovi" - ispregovarana tonaža sa EU.

Vir: "Slobodna Dalmacija"
http://www.slobodnadalmacija.hr/

06.11.2011.

Europske škare ‘škver’ će platiti u budućnosti
 
Pretpristupni ugovor s EU-om hrvatskim je škverovima znatno ograničio proizvodnju brodova. Prema dokumentu, četiri velika državna brodogradilišta, “Brodosplit”, “3. maj”, “Brodotrogir” i “Kraljevica”, u idućih će deset godina svoju proizvodnju morati smanjiti za 21 posto u odnosu na najbolje pretkrizne godine. Po njemu, moraju ograničiti ukupan godišnji kapacitet do maksimalnih 323,6 tisuća kompenziranih bruto tona (cGT ili faktor kompenzacije za uspoređivanje brodova različitih namjena, op.a.).

[attachment=1]
Godišnje pet ‘product oil tankera’

U ukupnoj godišnjoj proizvodnji najveću participaciju i ubuduće će imati najveći škver, “Brodosplit”, kojemu su bruxelleski birokrati proizvodnju stavili na 132.078 cGT-a.

Dokument ne definira vrstu brodova dopuštenih za izgradnju, no organičenje se ne smije premašiti. Ivica Veža, član Nadzornog odbora Brodosplita i predsjednik Brodograđevnog klastera Splitsko-dalmatinske županije, smatra kako ograničenje proizvodnje “može imati dugoročne štetne posljedice po konkurentnost splitskog škvera”.

- Na primjeru “Brodosplita”, ograničenje cGT-a trenutačno u ovoj krizi neće imati štetne posljedice na proizvodnju i broj radnika. Međutim, ograničenje može biti kritično za buduće vrijeme porasta konjunkture i oporavaka tržišta. Kako “Brodosplit” svoju budućnost vidi u niši specijaliziranih brodova, jasno je da se radi o skupim brodovima koji imaju viši cGT - kaže Veža.

Sukladno ograničenjima cGT-a iz Pretpristupnog ugovora, “Brodosplit” godišnje smije graditi, ilustracije radi, najviše do 5 ‘product oil tankera’, svaki po 23 tisuće tona cGT-a, poput onih građenih za švedsku “Stenu” i “Marinvest”.

Ili, primjer drugi: ako škverane krene izgradnja ‘heavy liftera’, direktive iz Bruxellesa dopustit će izgradnju najviše do šest godišnje, svaki po 18 tisuća cGT-a. Neki su stručnjaci, pak, mišljenja kako se Hrvatska Pretpristupnim sporazumom s EU-om odrekla gospodarskog dijela vanjske politike kojom je mogla svoja brodogradilišta, posebno “Brodosplit”, povezati s Rusijom, Indijom, pa čak i Kinom koja, primjerice, neće razvijati specijaliziranu brodogradnju za proizvodnju ‘heavy liftera’ kakve će graditi “Brodosplit”, ili čak jaružala po kojima prednjači “Uljanik”.

Ograničenja proizvodnje

‘Brodosplit’ do 132.078 cGT-a
3. Maj’ do 109.570 cGT-a
‘Brodotrogir’ do 54.955 cGT-a
‘Kraljevica’ do 26.997 cGT-a
 
Brodogradnja se preselila na Daleki istok

Dio Pretpristupnog ugovora s EU-om koji se odnosi na brodogradnju predstavlja se kao velik uspjeh. No, veći će uspjeh biti očuvati brodogradnju. Osim ograničenja cGT-a koja izravno negativno utječu na budućnost razvoja škvera, problem je i preseljenje kompletne europske borodogradnje i kapitala na Daleki istok. Brodogradnja u Europi nestaje - smatra splitski pomorski stručnjak, kapetan Ante Roje.
 
Denis Krnić


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on November 29, 2011, 06:08:55 pm
29.11.2011.
Slobodna Dalmacija
http://www.slobodnadalmacija.hr/
 
‘FASSMER’ IZ BREMENA ZAINTERESIRAN ZA SURADNJU S ‘BRODOGRADILIŠTEM SPECIJALNIH OBJEKATA’
 
Nijemci bi sa škveranima gradili patrolne brodove

Da izgradnja flote Obalne straže RH privlači pažnju i u inozemstvu, pokazuje i interes čuvenoga njemačkog konstrukcijskog ureda i brodogradilišta “Fassmer” iz Bremena.
 
Tvrtka poznata po specijalnoj brodogradnji i tehnološkim inovacijama u brodogradnji ponudila se kao suradnik u izgradnji patrolnih brodova za Obalnu stražu, i to na navozima Brodogradilišta specijalnih objekata u Splitu.

BSO bez novih poslova na vidiku


Kako doznajemo, Uredu predsjednika RH obraćao se Harald Fassmer, direktor tvrtke. U veljači je održan sastanak na kojem je “Fassmer” prezentirao svoju neobveznu ponudu i projekt dugoročne suradnje s BSO-om koji, kako je poznato, trenutačno gradi tek jedan jedini brod, a novih poslova nema na vidiku.

Prvi patrolni brod za Obalnu stražu, po ideji iz “Fassmera”, gradio bi se u Njemačkoj, a preostalih pet u Hrvatskoj, odnosno BSO-u, uz prijenos znanja i tehnologije. Nakon što bi BSO usvojio visoke “Fassmerove” standarde brodogradnje, zajednički bi se gradili brodovi i za treća tržišta.

Devet mjeseci bez odgovora iz MORH-a

Nakon sastanka u Uredu predsjednika RH uslijedio je dopis ministru obrane Davoru Božinoviću s prijedlogom da se u MORH-u održi sastanak na kojem bi predstavnici njemačke tvrtke dodatno pojasnili svoju ponudu. Dakako, nije riječ o favoriziranju, nego uobičajenoj proceduri preusmjeravanja svih zainteresiranih za tehnološku obnovu grana Oružanih snaga RH prema MORH-u, u čijoj je ovlasti, u konkretnom slučaju, raspisivanje natječaja za nabavu brodova.

Međutim, punih devet mjeseci nikakav odgovor iz kabineta ministra nije stigao, niti je održan sastanak s njemačkim brodograditeljima. Projekcije vojnog proračuna RH za sljedeće dvije godine ne predviđaju sredstva za brodove Obalne straže. No, kako je riječ o brodovima koji se upisuju u civilni registar brodova, RH može dobiti dio sredstava za njihovu izgradnju iz EU fondova. “Fassmer” je Hrvatskoj ponudio novi projekt obalnog ophodnog broda CPV40 (Coastal Patrol Vessel) razvijenog za kolumbijsku ratnu mornaricu.

Sofisticirano plovilo duljine 40 metara namijenjeno je za širok raspon zadaća: od ophodnje, zaštite ribolovne zone, traganja i spašavanja, te za obuku mornara. Opremljen je mornaričkim topom typhoon Mk25 ModII kalibra 25 mm, s elektrooptičkim ciljnikom, a na krmenom dijelu smješten je i brzi čamac. Kako doznajemo, cijena broda je manja od 10 milijuna eura, koliko su u MORH-u procijenili da bi iznosila pojedinačna cijena novih “patrolaca” Obalne straže.


MORH: Razmotrit ćemo sve ponude

Na ponudu iz Bremena u MORH-u gledaju kao “jednu od mnogih neobvezujućih, informativnih ponuda koje kontinuirano zaprimaju nadležne službe od raznih svjetskih brodogradilišta”. - Nije donesena odluka o nabavi brodova za potrebe Obalne straže, definitivno će se razmotriti sve ponude. Prirodno je da će se prvenstveno pokušati iznaći rješenje o tome da se izgradnja brodova za potrebe HRM-a zadovolji u hrvatskim brodogradilištima - odgovor je iz MORH-a.

‘Fassmer’ - od pilotina do jahti

Sjedište “Fassmera” nalaze se pokraj njemačkoga grada Bremena, na obali rijeke Weser, a broji oko 900 zaposlenika. Tvrtka postoji od 1850. godine. Projektira i gradi “off shore” brodove, brodove za hidrografska istraživanja, pilotine i radna lučka plovila, zatim brodove za spašavanje, jahte te patrolne brodove.
 
‘Rainbow Warrior III’

Jedan od zadnjih “Fassmerovih” tržišnih uspjeha je ugovorena izgradnja broda “Rainbow Warrior III”, dugog 60 metara i vrijednog 23 milijuna eura, za poznatu ekološku organizaciju “Greenpeace.

Denis Krnić
 


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 17, 2011, 05:50:33 pm
18.11.2011.

Montaža glavnog motora na probnom stolu

Dana 18. studenoga 2011. godine u Brodosplit-Tvornici dizel motora d.o.o., na probnom stolu započela je montaža glavnog motora za Novogradnju 324. Riječ je o tankeru za prijevoz naftnih proizvoda i kemikalija, nosivosti 46000 TDW, koji se gradi u brodogradilištu Brodotrogir, a ugovoren je za švedskog naručitelja tvrtku Lauren Maritime AB.

[attachment=1]
[attachment=2]
Motor je izrađen je po licenci MAN B&W Diesel, tip 6S50MC, maksimalne snage 8200 kW pri 121,4 okretaja/minuti. Optimiziran je na 93,5% opterećenja, tj. 7670 kW pri 118,7 okretaja/minuti. Ugovorena potrošnja je 170 g/kWh na optimiziranom opterećenju, što bi značilo više od 31,8 tona dizela na dan.

Njegova isporuka naručitelju predviđena je za kraj godine. Inače, brodogradilište Brodotrogir višegodišnji je partner Brodosplita kojem je Tvornica dizel motora u zadnjih 10 godina isporučila 8 glavnih motora.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 17, 2011, 05:54:55 pm
06.12.2011.

Položena kobilica za putničku jahtu

U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (BSO) 5. prosinca 2011. godine položena je kobilica za Novogradnju 519, putničku jahtu koja se gradi za stranog naručitelja Laplaine Management Ltd. sa sjedištem na Britanskim Djevičanskim otocima.

[attachment=1]
Riječ je o brodu duljine 60 metara, širine 10.68 metara, visine do glavne palube 4.5 metara i gaza u punom opterećenju 3.1 metar, a koji će postizati brzinu od 13.7 čvorova. Za vlasnika i VIP goste, o kojima će se brinuti 10 članova posade, predviđene su tri raskošne VIP kabine u koje se može smjestiti 6-ero putnika. Na kraćim relacijama, jahta će na svoje tri palube, u dva velika, luksuzno opremljena salona i pratećim javnim prostorima, moći primiti do 70 putnika.

Ovaj ugovor, nakon triju kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006.-2008. godine, daljnji je iskorak Brodosplit–BSO-a na tržište putničkih brodova visoke klase. Isporuka je predviđena u rujnu 2012.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 17, 2011, 05:57:25 pm
13.12.2011.

Primopredaja novogradnje 468

Ro-pax „Piana“ (novogradnja 468), brod za prijevoz putnika, teretnih i osobnih vozila te opasnoga tereta, danas je službeno predan vlasniku, francuskoj brodarskoj kompaniji SNC Navale STEF-TFE. Time je uspješno završena gradnja jednoga od najsloženijih, a ujedno i najskupljeg projekta u povijesti splitskoga brodogradilišta. Njegova ugovorena cijena čini ga i najskupljim brodom građenim u nekom hrvatskom brodogradilištu. „Piana“ je brod u potpunosti izgrađen bez državnih subvencija. Njegovom izgradnjom Brodosplit-Brodogradilište d.o.o. ostvarilo je pozitivan rezultat, a primopredajom je državi vraćeno oko milijardu kuna avansnih jamstava koja su bila izdana za gradnju. Ugovor za gradnju broda potpisan je u srpnju 2008., a gradnja je počela godinu dana kasnije.

U ime naručitelja, primopredajnu dokumentaciju potpisao je Robert de Lambilly, predsjednik Uprave CMN-a i direktor u SNC Navale STEF-TFE, a u ime Brodosplita Neven Jug, direktor Sektora projektiranja i komercijale. Po primopredaji „Piana“ će ploviti na liniji između Marseillesa i Bastije na Korzici.

O Novogradnji 468

[attachment=1]
Ro-pax je sofisticiran i tehnički zahtjevan brod koji predstavlja novost u poslovanju Brodosplita. Prvi je to ro-pax izgrađen po novoustanovljenim propisima SOLAS 2009. i u skladu sa Stockholmskim sporazumom, čime su osigurani najviši standardi stabiliteta, sigurnosti života na moru i zaštite okoliša, te po propisima BUREAU VERITAS 2008. s najvišim stupnjem komfor-klase. Brod je izgrađen pod francuskom zastavom s primjenom francuskih nacionalnih propisa – najstrožih u Europi.

Dužina ro-paxa je 180 m, širina 30,50 m, a visina do gornje palube 15,80 m, dok je ukupne visine 36.8 metara. Korisne je nosivosti 11.300 tona. Na svojih dvanaest paluba može prevesti 750 putnika smještenih u 200 kabina, a opsluživat će ga 56 članova posade u 56 kabina. Kapacitet garažnog prostora ro-paxa je 200 osobnih i 230 teretnih vozila. Pokreću ga četiri motora Wartsila tipa 8L 46FM-CR ukupne snage 38 400 kW što mu omogućuje razvijanje brzine od 24 čvora. U slučaju kvara jednog od dvaju parova motora, brod s drugim nastavlja sigurnu plovidbu. Poseban je i po svojim manevarskim sposobnostima – zahvaljujući dvama pramčanim propelerima može savladati bočni vjetar od 40 čvorova, a zahvaljujući dvama bočnim stabilizatorima mirno ploviti pri brzini od 21-og čvora kod stanja mora 5. Također, ima dva krmena propelera s promjenljivim usponom što mu osigurava velike manevarske mogućnosti uz uštedu goriva, mirnu plovidbu te minimalni radijus pri okretanju.

Osobna karta: Novogradnja 468 (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/OSOBNA%20KARTA%20NOVOGRADNJE%20468.pdf)

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 23, 2011, 04:32:33 pm
23.12.2011.

Počinje gradnja heavy lift brodovaa

Knjiga narudžbi splitskog brodogradilišta nadopunjena je novim brodovima. Naime, uplatom avansa Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. od strane brodovlasnika - nizozemske brodarske tvrtke Jumbo Shipping na snagu je stupio ugovor za gradnju broda za prijevoz teških tereta (tzv. heavy lift broda).

Jumbo Shipping je također potpisao ugovor za gradnju još jednog heavy lift broda istih karakteristika, te je i za taj projekt uplatio avans. U opciji je i gradnja trećeg istovjetnog broda.

Jumbo Shipping je jedan od vodećih svjetskih brodara za prijevoz teških, odnosno dimenzijama velikih tereta, a ugovoreni brodovi koji će se graditi u splitskom brodogradilištu bit će najveći u njihovoj floti.

Brodovi će biti dužine 152 metra i širine 27 metara. Bit će opremljeni sa po dvjema dizalicama pojedinačne nosivosti od 1.100 tona. Njihova nosivost pri gazu od 8.1 metara bit će 14 tisuća tona. Brzinu od 17 čvorova osiguravat će im dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti.

Brodovi će se graditi u klasi Loyd registra. Isporuka prvoga je predviđena u prvoj polovici 2013. godine, a drugoga do kraja iste.

Heavy lift brodovi su sofisticirani brodovi kakvi još nisu građeni u hrvatskim brodogradilištima. Riječ je o tržišnoj niši koja predstavlja strateški cilj Brodosplita.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 03, 2012, 12:57:28 pm
03.01.2012.

‘BRODOSPLIT’ NIZOZEMSKOJ TVRTKI GRADI BRODOVE ZA MASIVNE TERETE

MIŠIĆ NA MIŠIĆU Na svitu nema jačih od dvaju škverskih ‘teškaša’

[attachment=1]Splitski brodograditelji željni su posla, a ‘heavy lifteri’ će im biti
prava prilika za dokazivanje                     Nikola Vilić / Cropix


Stupanjem na snagu ugovora između “Brodosplita” i uglednoga nizozemskog brodara “Jumbo Shipping”, o izgradnji dvaju brodova za prijevoz posebno teških tereta, tzv. heavy lifter ship, splitsko brodogradilište zakoračilo je u nišu tehnički vrlo zahtjevnih brodova.

Prvi ugovoreni brod koji će graditi škverani bit će najveći u floti nizozemskog brodara, te najveći na svijetu u svojoj klasi. Bit će dug 152 metra, s maksimalnom nosivošću od 14 tisuća tona.

Skupi objekti

Nizozemci još nisu objavili cijenu brodova, ali je pretpostavka da svaki od njih zapada oko 60 milijuna eura. Naime, dva “heavy liftera”, sličnih dimenzija, koji su početkom prošle godine isporučeni njemačkom brodaru SAL, plaćeni su ukupno 125 milijuna eura. Posebnost ipak nije u dimenzijama brodova.

One se kriju u drugim tehničkim karakteristikama kojih je mnogo. Izdvojili smo neke. Prva posebnost je dno teretnog skladišta broda koje se sastoji od nekoliko desetaka poklopaca.

Njima se može upravljati tako da se skladište može pregrađivati i mijenjati mu volumen ovisno o dimenzijama i obliku tereta. Poklopci se po visini i dužini skladišta mogu postavljati na bilo kojoj poziciji. Slikovito rečeno, kao kod slaganja lego kockica, posada može slagati skladište.

Pri tome svaka skladišna cijelina mora biti geometrijski idealno pravilna. Upravo zbog ovih osobina “Brodosplit” prvi put mora izgraditi brod čije su tolerancije u području skladišnog prostora unutar samo jednog milimetra.

Spremnici balasta

Druga posebnost je sustav balastiranja broda prilikom ukrcaja tereta. Riječ je o sustavu koji je razvio upravo “Jumbo shipping” i tehničke karakteristike sustava smatraju se poslovnom tajnom kompanije.

Možemo samo nagađati da je to sustav punjenja i pražnjenja balastnih spremnika, sličan onome na podmornicama. Kako višetonske dizalice na kotačima imaju bočne podupirače koje izvuku prilikom manipulacije teretima, tako i ovaj brod ima nešto slično što mu osigurava stabilitet suprotan velikim nagibima kod ukrcaja tereta.

Preko bočnih vodilica (šina) u more se spuste spomenuti poklopci skladišta koji su izgrađeni kao - nepotopivi pontoni (!). Spušteni u more, oni povećavaju stabilnost broda, odnosno njegov deplasmanski volumen.

Poklopce će najvjerojatnije napraviti “Inkobrod” s Korčule, koji ima veliko iskustvo u izradi brodskih poklopaca svih vrsta. Još jedan plus u ugovaranju “heavy liftera” je u zapošljavanju drugih dalmatinskih brodograđevnih kapaciteta.

Splitski “heavy lifteri”, brodovi koji se uglavnom koriste za postavljanje teške i vrlo skupe opreme za podmorske naftne bušotine, imat će i dvije dizalice nizozemskog proizvođača “Huisman”. Kako je svaka od 1100 tona nosivosti, bit će to “heavy lifter” najveće nosivosti na svijetu.

Ledolomac

Spomenimo i posebna bočna vitla kojima će posada moći spuštati raznu opremu do čak 2,5 kilometara dubine. Osim hrpe opreme koju će brod imati, njegova je posebnost i u klasi koju će nositi. Naime, prema “Lloyd” registru imat će klasu leda 1A super. To znači da će biti sposoban lomiti led do debljine jednog metra. Ukratko, bit će to pravi ledolomac.

Bit će i državnih subvencija

Kako je niša ‘heavy liftera’ tehnološki novo područje hrvatske brodogradnje, prema pravilima Europske unije hrvatska Vlada ima obvezu subvencionirati takve projekte upravo radi povećanja konkurentnosti hrvatske brodogradnje, a time i europske, u odnosu na kineska i korejska brodogradilišta.

Ručno bojenje za dulji vijek

Zanimljivo je da naručitelj zahtijeva zanatsko ručno bojenje “heavy liftera”. Nakon što se brod izgradi i opremi, tek tada slijedi njegovo ručno bojenje izvana i iznutra. Time se postiže gotovo savršeno očuvanje “filma” premaza i same boje. Životni vijek broda, posebno heavy-liftera koji rade u ekstremnim morskim uvjetima, određen je i kvalitetom bojenja brodskog trupa.

Piše: Denis Krnić
Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kontraAdmiral1 on January 07, 2012, 06:33:39 pm
Hm, Škveru sretno more (tj. suhi dok) u novoj niši - ako je već nisu zauzeli Južžni Koreanci, a možda i Kinezi


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on January 10, 2012, 07:50:29 pm
"Slobodna Dalmacija", 10.01.2012.
http://www.slobodnadalmacija.hr/

ŠKVERSKI BRODOVI NAJZNAČAJNIJI U 2011.

BRAVO! Svjetska nagrada škverskoj ‘Piani’ i tankeru za juice

U izboru uglednog engleskog časopisa “The Naval Architect”, odnosno njihove specijalne publikacije “Significant Ships 2011”, brodovima “Orange Star” i “Piana”, izgrađenima u splitskom brodogradilištu, dodijeljeno je međunarodno priznanje najznačajnijih brodova izgrađenih u 2011. godini.

Izdavač časopisa je “The Royal Institution of Naval Architects-RINA”, međunarodno udruženje sa sjedištem u Londonu, koje okuplja predstavnike brodograđevne industrije i pomorskih organizacija iz više od 90 zemalja svijeta.

- Ovo je za nas vrlo značajno priznanje zato što je dokaz znanja i stručnosti, posebno jer je riječ o dvama brodovima isporučenima u istoj godini i uvrštenima u najznačajnije na svijetu. To nam otvara novu perspektivu. Svi u škveru možemo biti zadovoljni jer nam ovakva priznanja olakšavaju pristup tržišnim nišama na koje ciljamo, a to je tržište sofisticiranih brodova - kazao nam je Srđan Kovač, direktor “Brodosplita”.

Više od 120 metara dug i preko 60 milijuna eura vrijedan “Orange Star” jedini je brod za prijevoz svježeg narančina soka (“fruit-juice tanker”, op.a.) lani u Europi, a za naručitelja iz Brazila.

Osim toga, splitski “juicy” trenutačno je i najveći svoje vrste koji plovi svjetskim morima. S druge strane, putnički ro-pax “Piana”, podsjetimo, najskuplji je brod ikad izgrađen na domaćim navozima.

Milijardu i sto milijuna kuna vrijedan brod krajem prošle godine preuzeo je francuski brodar “SNC Navale STEF-TFE”. Oba broda izgrađena su bez državnih subvencija, a u izdanju publikacije “The Naval Architect” za sljedeći mjesec bit će prezentirani stručnoj svjetskoj javnosti.

D. Krnić


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 13, 2012, 03:11:12 pm
10.01.2011.

ORANGE STAR i PIANA proglašeni „Najznačajnijim brodovima godine“

U izboru časopisa “The Naval Architect”, odnosno njihove specijalne publikacije “Significant Ships 2011”, brodovima „Orange Star“ i „Piana“ izgrađenima u splitskom brodogradilištu dodijeljeno je ugledno međunarodno priznanje najznačajnijih brodova izgrađenih u 2011. godini.

Izdavač časopisa „The Naval Architect“ je RINA - The Royal Institution of Naval Architects. Riječ je o međunarodnom udruženju koje okuplja predstavnike brodograđevne industrije, obrazovnih institucija i pomorskih organizacija iz više od 90 zemalja svijeta, što najbolje govori o značaju samog priznanja.

M/v „Orange Star“ je najveći dosad izgrađeni “orange juice carrier“ dužine 190 metara i korisne nosivosti 32.000 kubna metra, a koji je namijenjen prijevozu rashlađenoga svježeg voćnog soka. Projekt je razvijen u Brodosplitu, a brod predan naručitelju u veljači prošle godine.

Ro-pax „Piana“, brod za prijevoz putnika, osobnih i teretnih vozila te opasnog tereta, sofisticiran je i tehnički zahtjevan brod. Prvi je to ro-pax izgrađen po novoustanovljenim propisima čime su mu osigurani najviši standardi stabiliteta, sigurnosti života na moru i zaštite okoliša, te najviši stupanj komfor-klase. Predan je naručitelju u prosincu prošle godine.

Dodijeljeno priznanje „Significant Ships 2011“ dvama brodovima čiji su projekti razvijeni i izgrađeni u Brodosplit-Brodogradilištu, značajna je referenca za splitsko brodogradilište i potvrda njegove pozicije na tržištu sofisticiranih brodova.

Podsjetimo, i Orange Star i Piana izgrađeni su bez državnih subvencija te je njihovom izgradnjom Brodosplit-Brodogradilište d.o.o. ostvarilo pozitivan rezultat.
   
[attachment=1]
Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on January 16, 2012, 09:51:53 am
Ponešto drugačije mišljenje o "gradnji brodova bez subvencija", odnosno "pozitivnom rezultatu", s jednog drugog foruma:

http://forum.hr/showpost.php?p=37589752&postcount=523 (http://forum.hr/showpost.php?p=37589752&postcount=523)

("Moja" ekipa nekoć iz Brodosplita ovdje u dalekom svitu na spomen "pozitivnog rezultata" samo koluta očima...)



Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 31, 2012, 02:50:52 pm
30.01.2012.

ČETRDESETAK ŠKVERSKIH RUKOVODILACA KOJI SU U ILJADU GODINA RADNOGA STAŽA ISPISIVALI NAJLIPŠE STRANICE SPLISKOGA BRODOGRADILIŠTA

SIĆANJE NA BOLJE DANE Bivši rukovodioci: Kurba politika nije smila uć u škver

Sićan se, škverska sirena zaparala bi nebo čipo u dvi ure, parilo mi se da nije bilo mista u Splitu di se nije čula. Odma bi uzeja bančić, stavija bi ga ispod ponistre, popeja se na njega i čeka kad ću vidit škverane kako se onin puten ispod Turske kule spuštaju prema gradu. Bilo ih je na iljade.

U trlišima, liti, zimi, po suncu, kiši ili buri. A par puti smo mi dica iz ulice išli vidit kako to izgleda izbliza. Pa bi po ure prije nego će se čut sirena zauzeli mista na Turskoj kuli, poviše jednog bunkerića, i gledali škverane kako vedri i nasmijani idu doma poslin osam uri rada. I pisma bi se čula. I to dalmatinska, sićan se kako bi pivali “Dalmatinke male”, “Uz gradele”, “Maškare”, “Veslaj”...

[attachment=1]Evo škverana isprid kuće svoga kolege Jure Čolaka u Ogorju Gornjen

Vrime škverskog ponosa

Te slike iz ditinjstva vratile su mi se nikidan prid oči kad san sluša šta sve govore škverski rukovodioci koji su desetljećima ispisivali najlipše stranice povijesti spliskoga škvera. Skupilo se njih četrdesetak, u kući svoga škveranina Jure Čolaka, u Ogorju Gornjen. Vratili su se desetljećima unazad sićajući se godina kad je spliski škver bija ponos grada i države u kojoj smo onda živili.

Susret je organizira jedan od njih, neumorni Želimir Šitić, obratija se skupu – dragin kolegama iz ureda proizvodnje, šefovima objekata, voditeljima objekata, rukovodiocima... Istaknija je Šitić ulogu svih prisutnih u stvaranju velikog škvera, a onda zamolija nastarijega od prisutnih, 88-godišnjeg legendarnog diretura škvera Dragu Krstulovića, da reče koju besidu.

A prije toga mi je šapnija: – Domaćin i sponzor ove fešte je naš škveranin Jure Čolak. Već san ja naša domaćina i sponzora za dogodine, a za onu godinu onamo san naša domaćina, a sad tražin sponzora... Čolakova supruga, gospođa Marija, pazila je da domaćini ispune želju svakoga gosta, čudo od žene. A čudo od čovika je bija i osta Drago Krstulović.

Diga se s katrige i među ostalin reka i ovo: – Ma, šta je ovo: godine prolaze brzo, a dan nikako proć!? Evo, prošlo je više od šezdeset godina okad san ka mladi inženjer doša u škver, dočeka san ništo u šta nisan moga virovat: u ono vrime nismo imali robote, a škver je bija pun posla, veselja... Danas, kako san čuja, imamo osan robota, a škver je prazan, škverani su priplašeni, nezadovoljni, znaju da in je sudbina neizvjesna.

Ja ne želin nikome dilit savjete, ali u jedno san siguran: o škveru, ne samo našen spliskon, nego u svakon škveru, tribaju odlučivat škverani. Škverska pamet triba vodit brodogradilišta, onda nema straja za sudbine škvera. Moremo sami sve. Pokazali smo to izgradivši 381 brod... Dobija je škverski diretur Drago Krstulović aplauz, ja san odma doša do stola koji su nazvali – stol mudraca!

Stol di je sidila velika škverska pamet, ugledni direturi i profešuri Drago Krstulović, Josip Eterović, Dinko Karninčić, Igor Belamarić i Ivo Vrandečić. Tija san čut šta oni misle o škveru nekad i danas. Svi su rekli skoro uglas: – Drago je reka sve! Iša san pinkicu upirat da svako od tih istinskih škverskih mudraca reče koju rečenicu, i uspija san čut ovo...

Ivo Vrandečić je reka da je u škveru u njegovo vrime radilo 8200 radnika, da je škver uzdržava jedno trideset iljada svita. I da nikad nije bija u gubitku. Igor Belamarić je potvrdija sve riči Drage Krstulovića i naglasija:

[attachment=2]Stol mudraca: Ivo Vrandečić, Igor Belamarić, Dinko Karninčić, Josip Eterović i Drago Krstulović

Bili smo familija!

– Škverani sami mogu riješit svoje probleme! Dinko Karninčić je istaknija nekadašnju veliku škversku familiju, škversku solidarnost, i to da su – bez ikoga – riješili sve probleme kojih je znalo bit! A Josip Eterović je u dvi rečenice reka sve: – Svi znaju istinu o škveru, ali ona malo koga zanima. Zaludu je sad govorit šta je tribalo i kako je tribalo... Iša san od stola do stola, ka glavni uzrok velike sadašnje škverske neizvjesnosti spominjala se – kurba politika!

Koja je uništila hrvatske škverove. Osin pulskog Uljanika. Zato šta Istrijani nisu dali da in prije dvadesetak godina kurba politika uđe u škver. Nego su Uljanik i dalje vodili oni koji su ga doveli u škverske visine... Bilo je dobre zafrkancije. Tako su Goran Vukasović i Davor Karninčić dobili epitet pravih šminkera, a Goran Vukasović – najboljeg šofera među škverskin direturima!

Naime, vozija je Vukasović od Splita do Ogorja Gornjeg otprilike onoliko vrimena za koliko oni koji malo brže voze dođu iz Splita u Zagreb. Navodno je Vukasović vozija “po šumama i gorama” Dalmatinske zagore, ali nikako doć do Ogorja Gornjeg. Sve dok ga Želimir Šitić nije navodija kilometar po kilometar. I doveja ga prid Čolakovu kuću...

Šta sve nismo izgradili...

Šitić mi je donija napisano šta je sve škver izgradija u Splitu. Jednostavno, za nevirovat! Od infrastrukturnih objekata – kompletno novo veliko brodogradilište s velikin halama, navozima, obalama, dizalicama, prometnicama; brodogradilište specijalnih objekata; tvornicu dizel motora; pogone u Rašćanima, Prološcu i Strmici.

Od stambenih objekata – dogradnje, nadogradnje i manje objekte na lokacijama u Lucićevoj i Gundulićevoj ulici; šest stambenih objekata na Skalicama; stambeno naselje Spinut na sjevernin padinama Marjana; stambeno naselje u Sukoišanskoj; stambeno naselje na Sućidru; stambeno naselje na Pujankama...

[attachment=3]O škveru, ne samo našen spliskon, nego u svakon škveru, tribaju odlučivat škverani’  
/ Nikola VILIĆ / CROPIX


E, nije Šitić priskočija ni društveno-sportske objekte: internat za naučnike na Brodarici, brodograđevnu industrijsku školu Mirko Dumanić na Skalicama, dom brodogradilišta Split s kužinon, velikon višenamjenskon kinodvoranon, litnjin kinon, teracon i bašton; lučicu RPSD-a Split sa hangarima, radionicama i društvenin prostorijama u Spinitu, stadion Radničkog nogometnog kluba Split, rukometno igralište u Vukovarskoj, Vickov stup na Mosoru, planinarski dom Malačka na Kozjaku...

Šitić mi je tija opet ništo reć: – Ovo obavezno zapiši: Mi ovde imamo iljadu godina radnog staža u škveru! Jesi čuja – iljadu godina! Poslin ovoga je bilo najbolje zatvorit notes. Jedino san tija čut zove li ove škverske mudrace danas iko ikad u škver. Dobija san odgovor: – Ma kakvi! A šta ćemo in mi. Ka da mi šta znamo o škveru i brodovima... Onda je u prvi plan izbija Želimir Dundić Dundo i njegov čudesno dobri Trio Gušt.

Dundo je, ako niste znali, diplomirani inženjer brodogradnje, učinija je u škveru dvanajst godina. Najavija je Dundo poznatu škversku himnu, niko nije ima pojma koja je to pisma, a onda je Trio Gušt zasvira i zapiva: Jeste li čuli novost, dogodilo se zlo, Ivanu Klakaru iz Pupnata, potopija se brod! Samo naprid, škverani, ne dajte se!

Ko je sve bija?

Dobija san spisak škverske pameti koja se skupila u Ogorju Gornjen: Drago Krstulović, Josip Eterović, Dinko Karninčić, Igor Belamarić, Ivo Vrandečić, Boris Peko, Želimir Šitić, Vojo Kordić, Petar Šesnić, Ante Božić, Ante Čagalj, Andrija Gjanović, Joško Alujević, Enerik Peručić, Marin Silobrčić, Boro Pavlović, Dinko Vučina, Ivo Kvarantan, Jure Čolak, Drago Ivandić, Neven Bulat, Mario Nazor, Ante Dominović, Neven Jug, Brane Kovačić, Robert Dubravčić, Ante Šiškov, Branko Kaštelan, Davor Karninčić, Goran Vukasović, Željko Šimić, Vjeko Kragić... Ako san koga priskočija, nisan kriv ja nego – Želimir Šitić!

Veliki pivač Eterović

Svak ko je baren jedan put bija onamo di je Trio Gušt svirkon i pismon diza svit sa katriga i stvara čudo od atmosfere, more pretpostavit kako su se užgali škverani slušajući njijove pisme. Pa je pala zafrkancija: Dundo je na noge, bez štapa, ekspresno diga na noge i one šta odaju uz pomoć štapa!

Jedan od škverskih diretura, Bračanin Josip Eterović, pokaza se ka vrhunski pivač. Pustija je Eterović glas, zapiva ka najbolji grdelin, mirita je aplauz svih onih koji su ga čuli...

Škver i RNK Split bili se jedno tilo

Zna san od ranije, a sad san čuja iz prve ruke: škver i RNK Split godinama, desetljećima su bili jedno tilo! Škver je pomaga “crvene”, i stadion in je izgradija. Potvrđeno mi je da je škveranin Jordan Prkušić bija ferata koja je gurala da škver pomaže Splita. I stadion su im izgradili...

A masu splitovaca, čak i onih iz prvoligaških godina Splita od prije šezdesetak godina, radilo je u škveru: Vidović, Franulović, Meštrović, Marasović, Boban, Ivić, Radovniković, Pletikosić, Bilić, Poklepović, Kraljević, Dumanić, Ninčević, Grubić, Gulin, Pancirov, Alujević... I još puno, puno njih...


Milorad BIBIĆ MOSOR
Snimio: Davor KARNINČIĆ
Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on January 31, 2012, 04:13:40 pm

   :klap :klap :klap

 ali treba odati priznanje i hiljadama radnika kooperacije koji su isto ugradili hiljade godina staža u Škver. I u ostale škveerove diljem Hrvatske! I za njih   :klap  :klap  :klap


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on January 31, 2012, 05:11:19 pm
Prelijepe uspomene na mladost provedenu u "Škveru". Vjerujem, da je tako i bilo, nadajmo se, da če tako biti ponovo. Ali evo jedne vijesti koja je vezana za Brodogradilišta u HR. Ništa Evropa na daje besplatno, što bi rekli u Splitu "mukte". Predstavnik EU je jasan, ne treba ništa više!


"Slobodna Dalmacija", 30.01.2012. (Biznis)
http://www.slobodnadalmacija.hr/

30.01.2012.
ČLAN EUROPSKE KOMISIJE ZADUŽEN ZA PROŠIRENJE I EUROPSKU SUSJEDSKU POLITIKU

EKSKLUZIVNO Štefan Füle: Škverovi će morati vratiti sav novac uložen u sanaciju


Zanimalo nas je što o rezultatima referenduma, kao i o završetku procesa stupanja Hrvatske u punopravno članstvo EU-a, misli jedan od najvažnijih ljudi u tom procesu – Štefan Füle, član Europske komisije iz Češke, zadužen za proširenje i europsku susjedsku politiku.

Gospodine Füle, kao član Europske komisije zadužen za proširenje, pretpostavljam da ste zadovoljni što je oko dvije trećine hrvatskih građana koji su glasovali na referendumu podržalo članstvo Hrvatske u EU-u. Kako se osjećate s obzirom na to da su hrvatski građani rekli “da” Europskoj uniji?
– To je vrlo pozitivan korak i smatram vrijednim što je vrlo visok postotak hrvatskih građana glasovao na referendumu za pristup EU-u. Oni su otvorili vrata za završnu fazu koju Hrvatska mora proći da bi postala članica.

Svi su mogli dati glas

Međutim, nizak odaziv birača, manji od 44 posto, te činjenica da je samo 29 posto od ukupnog broja upisanih birača zapravo glasovalo za ulazak Hrvatske u EU, može biti razlog za zabrinutost. Vjerujete li da bi i nacionalna tijela i sama Unija trebali unaprijediti praksu informiranja građana o EU-u u procesu proširenja?
– Sudjelovati ili ne, to je odluka svakog hrvatskog građanina. Pretpostavljam da nesudjelovanje također znači izražavanje mišljenja. Najvažnije je da su svi hrvatski građani imali mogućnost dati svoj glas, svaki od njih mogao je donijeti svoju vlastitu prosudbu. Za mene je najvažnije da su dvije trećine birača glasovale pozitivno za Hrvatsku u Europi, da EU bude jači s Hrvatskom kao punopravnom članicom. Referendum je održan nakon nekoliko godina intenzivnih priprema Hrvatske za članstvo u EU-u. Pratio sam novine u Hrvatskoj i vidio dosta žive rasprave o prednostima i nedostacima članstva u Uniji. Dakle, u javnom prostoru je bilo puno informacija i argumenata.

Prije nego što postane punopravna država članica EU-a, Hrvatsku će motriti Europska komisija, posebno u pitanjima koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava, pravdu, slobodu i sigurnost, kao i tržišno natjecanje. Kakva je procedura monitoringa? Vidite li u ovom trenutku neke značajne probleme u ispunjavanju obveza Hrvatske, koji se mogu spomenuti u proljetnom izvješću Europske komisije?
– Referendumom se otvara put za proces ratifikacije u Hrvatskoj i EU-u. U međuvremenu, posao se nastavlja jer još uvijek postoji niz pitanja za koje očekujemo da će ih hrvatske vlasti riješiti prije ulaska u EU.
Europska komisija će nastaviti davati potporu Hrvatskoj u njezinim naporima, kao i monitoring na šestomjesečnoj osnovi, kako bi se hrvatskim građanima i građanima Unije pokazalo da je Hrvatska 1. srpnja 2013. godine spremna preuzeti odgovornosti i prava kao 28. članica EU-a.
To znači da u područjima koja ste spomenuli, a posebno borbi protiv korupcije, reformi pravosuđa i restrukturiranju brodograđevne industrije, treba nastaviti napredovati.

Mislite li da će uspjeti ovaj krug privatizacije hrvatskih brodogradilišta koja su u teškoćama? Postoji li sada neki, barem teoretski moguć, način restrukturiranja brodogradilišta od strane države ako proces privatizacije ne uspije?
– Hrvatska će morati osigurati restrukturiranje svojih brodogradilišta da bi imala održiv sektor brodogradnje u EU-u. U lipnju 2011. godine EU i Hrvatska su se složili oko zatvaranja pristupnih pregovora u poglavlju 8 o tržišnom natjecanju na temelju određenih obveza koje je Hrvatska preuzela u vezi s restrukturiranjem brodogradilišta u teškoćama. Hrvatska je odlučila restrukturirati svoja brodogradilišta privatizacijom.

Ove obveze sada stoje u Ugovoru o pristupanju. Prema Ugovoru o pristupanju Hrvatske, nakon pristupanja Europska komisija će narediti Hrvatskoj da uzme natrag svu pomoć koju je za sanaciju i restrukturiranje dala od 2006. godine ako do tada ne budu potpisani privatizacijski ugovori.

Kohezijski fond

Iz perspektive Europske komisije, je li prihvatljivo da se financijska omotnica Hrvatske iz Kohezijske politike ne smanji u financijskom razdoblju Europske unije nakon 2013. do kraja 2020. godine, nego da ostane onakva kako je dogovoreno u pregovorima?
– Na temelju završenih pregovora, Hrvatska će biti neto primateljica iz proračuna EU-a, posebno zahvaljujući značajnim sredstvima iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda za potporu ekonomskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta širom zemlje.
U definiranju financijskog paketa, Hrvatska je imala tretman kao i prethodne zemlje kandidatkinje. Ali, rezultati pregovora ne prejudiciraju odluke o budućem višegodišnjem financijskom razdoblju.

GORAN KOTUR


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on March 09, 2012, 06:19:20 pm
"Piana" u plovidbi...

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on March 29, 2012, 02:35:30 pm
Držim fige da ugovore nove poslove i da "škver" opstane...


29.03.2012.

‘BRODOSPLITU’ SE SMIJEŠI NEKOLIKO UNOSNIH UGOVORA

NOVI POSLOVI? Škver blizu dogovora s Rusima i Francuzima

[attachment=1]Ovih dana u škveru je započela obrada limova za dva broda koje je naručio
poznati nizozemski brodar ‘Jumbo shipping’  /  Foto: Božo Vukičević / CROPIX


U trenucima kada “Brodosplit” iz državnog vlasništva prelazi u ruke privatnog poduzetnika, vlasnika samoborske tvrtke DIV Tomislava Debeljaka, pitanje svih pitanja je s kojim novim ugovorima će brodogradilište održati brodograđevnu djelatnost.

Kako sada stoje stvari, na obzoru se škveranima smješi nekoliko novih ugovora, no hoće li pregovori i uroditi činom potpisivanja ostaje vidjeti.

Rokovi isporuke

Kako doznajemo, najveća ruska brodarska kompanija za transport nafte i plina “Sovkomflot“ prije mjesec dana pokazala je interes za nekoliko brodova. Naime, Rusi su u svom upitu naveli broj od čak 6 tankera, “product oil” tankeri, svaki od 210 metara dužine. Rusi žele tankere kojima bi mogli ploviti u sjevernim ledenim morima, premda sami ipak nisu ledolomci. Cijena ovakvih tankera na tržištu je oko 60 milijuna dolara.

Treba reći da je “Sovkomflot“ i svjetski div s više od 80 brodova u svojoj floti koji je 2008. zabilježio zaradu od 450 milijuna dolara. Međutim, kazuju upućeni, primarno u ovom poslu ne bi bila zarada, jer je ona kod ovakvih projekata na rubu isplatljivosti.

Ključan moment leži u činjenici da bi ugovor sa “Sovkomflotom“ “Brodosplitu“ otvorio vrata za dugoročno sudjelovanje u obnovi dijela ruske trgovačke flote. Kao što je poznato, pod premijerom Vladimirom Putinom prije dvije godine Vlada Ruske Federacije donijela je program obnove ruske brodarske flote težak 7 milijarda dolara.

Istovremeno, splitski brodograditelji vode pregovore i s jednim francuskim brodarom o izgradnji najmanje dva putnička ro-paxa, identična nedavno isporučenoj “Piani“.

Ako se sklopi ugovor, otvara se mogućnost novih naružbi putničkih brodova za istu firmu. Što se tiče cijene i rokova isporuke, doznajemo kako je škver poprilično udovoljio francuskim zahtjevima. S obzirom na referencije koje je “Brodosplit“ stekao zahvaljujući “Piani“, najskupljem brodu u povijesti domaće brodogradnje, bio bi to nesumnjivo posao sklopljen na obostrano zadovoljstvo.

Kakvo je sadašnje stanje na navozima što se poslova tiče? Brod za rasute terete, bulk carrier, koji se gradi za splitski “Jadropolov” trebao bi biti porinut tijekom travnja. Ovih je dana počela i obrada limova za dva broda za prijevoz posebno teških tereta, “heavy lifteri”, koje je naručio poznati nizozemski brodar “Jumbo shipping“.

Vjetroelektrane

Manji škver, “Brodogradilište specijalnih objekata“ gradi luksuznu jahtu od 60 metara za kompaniju “Laplaine Management” s Britanskih Djevičanskih Otoka. Brod je vrijedan oko 15 milijuna eura.

Također, BSO sada gradi stupove za vjetroelektrane. Naručitelj je španjolska tvrtka “Acciona Windpower”, vodeća u svijetu u području obnovljivih izvora energije. Kompanija je dobila koncesiju za farmu vjetroelektrana na brdu Jelinaku poviše Trogira.

Denis Krnić, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on April 04, 2012, 04:04:30 pm
30.03.2012.

Porinuće Novogradnje 470

U Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. 30. ožujka 2012. godine porinuta je Novogradnja 470. Handy bulk carrier, brod za prijevoz rasutih tereta, ugovoren je za domaću brodarsku tvrtku Jadroplov iz Splita.

''Malo kumstvo'' pripalo je Biserki Stipanović, dizaličarki iz Radionice transporta, a blagoslov brodu dao je fra Anto Pervan iz Apostolata mora.

Ovaj handy bulk carrier dimenzijama je istovjetan 2010. godine isporučenom m/b ''Svetom Dujmu'' kojemu je ugledni australski časopis 'Baird Maritime: Ships & Shipping' (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/Baird%20Maritime.pdf) dodijelio nagradu bulk carriera godine i uvrstio na listu Top 20 brodova 2011. godine.

[attachment=1]
[attachment=2]
O Novogradnji 470

Ugovoreni brod gradi se pod zajedničkim pravilnikom za brodsku strukturu (Common structural rules), donesenim od IACS (Međunarodnoga udruženja klasifikacijskih društava) kojim je sigurnost i trajnost po pitanju strukture broda dignuta na najvišu razinu. Brod je građen za prijevoz specifične težine tereta od 3 tone/m, poput sumpora, vapnenca, silikon-magnana ili ribljeg brašna, a svi tankovi goriva su odvojeni od vanjske oplate, čime se znatno povećava sigurnost u slučaju oštećenja.

Duljina „bulk carriera“ je 189,90 m, širina 32,24 m, a visina 17,10 m. Nosivost mu je 51.900 tona. Glavni stroj je težak 211 tona, izrađen je u Brodosplitovoj tvornici dizel motora po licenci MAN B&W vodećeg svjetskog proizvođača dvotaktnih motora, a pokretat će ga motor od 7500 kW kod 110 okr/min, što će mu omogućavati brzinu od 14,50 čvorova. Primjenom novih propisa došlo je do promjene izvedbe glavnog motora čime će novougovoreni brod imati bolja svojstva, odnosno ostvarivati manju potrošnju goriva i manju razinu zagađenja.

Brod će imati dvojnu klasu, a njegovu gradnju nadzire Bureau Veritas i Hrvatski registar brodova.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on April 17, 2012, 02:32:06 pm
17.04.2012.

U Brodsplitu počinje gradnja drugog „HEAVY LIFT“ broda za nizozemskog naručitelja

Predstavnici nizozemske brodarske tvrtke Jumbo Shipping, vodećeg svjetskog brodara za prijevoz teških, odnosno dimenzijama velikih tereta, danas su u Brodosplitu objavili stupanje na snagu ugovora o gradnji opcijskog - drugog heavy lift broda u splitskom brodogradilištu. U opciji je i gradnja trećeg istovjetnog broda.

Podsjetimo, Jumbo Shipping je sredinom prošle godine s Brodosplitom potpisao ugovor o gradnji jednog broda za prijevoz teških tereta s opcijom gradnje još dva. Prvi brod je u procesu gradnje. Osnaženju opcije za gradnju drugog broda pridonijela je odluka o skorom okončanju privatizacijskog procesa čime je razriješena sudbina Brodosplita. Završetkom privatizacije potvrđuje se daljnje poslovanje Brodosplita na svjetskom brodograđevnom tržištu i njegova uloga u tržišnoj niši sofisticiranih brodova koja je strateški cilj splitskog brodogradilišta.

Heavy lift brodovi su složeni projekti kakvi još nisu građeni u hrvatskim brodogradilištima, istaknuto je na današnjoj prezentaciji projekta na kojoj su sudjelovali predstavnici nizozemskog partnera, Brodosplita i DIV-a, budućeg vlasnika brodogradilišta. Kod odabira brodogradilišta, kazali su čelnici Jumbo Shippinga, presudila je kvaliteta koju Brodosplit isporučuje.

Brodovi će biti dužine 152 metra i širine 27 metara. Bit će opremljeni sa po dvjema dizalicama čija pojedinačna nosivost može biti i do 1.300 tona. Njihova nosivost pri gazu od 8.1 metara bit će 14 tisuća tona. Brzinu od 17 čvorova osiguravat će im dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti.

Brodovi će se graditi u klasi Lloyd‘s registra. Isporuka prvoga je predviđena u prvoj polovici 2013. godine, a drugoga do kraja iste. Ugovoreni brodovi koji se grade u splitskom brodogradilištu bit će najveći u floti Jumbo Shippinga.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on April 28, 2012, 06:26:03 pm
http://www.youtube.com/watch?v=zwgu_015AOY

 Uživajte!


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on April 30, 2012, 03:27:25 pm
 Evo, da se zna!
 
 VIKTOR LENAC - NEWS
  
 U "Lenac" stiže novi dok

Siječanj 19, 2012. - U studenom 2011. godine, Brodogradilište Viktor Lenac potpisalo je ugovor s ukrajinskim brodogradilištem Kherson State Plant "Pallada" za kupovinu novog doka. Novi dok bit će isporučen u svibnju 2012. u ukrajinskom brodogradilištu, koje ima dugogodišnje iskustvo u gradnji takvih dokova, te dotegljen u Rijeku. Stavljanje novog doka u operativnu funkciju planirano je za lipanj 2012.

Dok je kompozitnog tipa s betonskim pontonima i čeličnim tornjevima slijedećih dimenzija:

 Duljina palube pontona: 139,50 m
 Duljina preko svega: 155,50 m
 Svijetla širina između tornjeva: 24,50 m
 Širina preko svega: 32,40 m
 Nosivost: 8.500 t

Dok je u visokom stupnju gotovosti. Opremanje je u završnoj fazi i rade se dorade prema zahtjevima Viktor Lenca.

Ciljano tržište novog doka su manji brodovi, prije svega tankeri za prijevoz kemikalija, LPG, trajekti i manji putnički brodovi, manji brodovi za opći teret i kontejneri, te preinake manjih offshore brodova.

Brodogradilište sada broji dva doka, Dok 5 i Dok 11. Početkom 2011. godine izvršena je opsežna obnova Doka 5 otkad je kupljen prije 40 godina u Nizozemskoj. Dok 11 je najveći dok, koji može primiti brodove veličina Aframax i Suezmax.

Uvođenjem trećeg doka Viktor Lenac povećava svoj kapacitet, a prije svega fleksibilnost u prihvatu manjih brodova, te oslobađa dio kapaciteta većih dokova.

 http://www.lenac.hr/hr/


 http://www.youtube.com/watch?v=-GI119flh8s

 Pa vi vidite!!!


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Kaćo on April 30, 2012, 05:14:32 pm
Odlični brodovi,jedino mi se ne svidjaju buljave oči novogradnje 470.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on April 30, 2012, 05:44:36 pm
17.04.2012.

U Brodsplitu počinje gradnja drugog „HEAVY LIFT“ broda za nizozemskog naručitelja

Predstavnici nizozemske brodarske tvrtke Jumbo Shipping, vodećeg svjetskog brodara za prijevoz teških, odnosno dimenzijama velikih tereta, danas su u Brodosplitu objavili stupanje na snagu ugovora o gradnji opcijskog - drugog heavy lift broda u splitskom brodogradilištu. U opciji je i gradnja trećeg istovjetnog broda.

Podsjetimo, Jumbo Shipping je sredinom prošle godine s Brodosplitom potpisao ugovor o gradnji jednog broda za prijevoz teških tereta s opcijom gradnje još dva. Prvi brod je u procesu gradnje. Osnaženju opcije za gradnju drugog broda pridonijela je odluka o skorom okončanju privatizacijskog procesa čime je razriješena sudbina Brodosplita. Završetkom privatizacije potvrđuje se daljnje poslovanje Brodosplita na svjetskom brodograđevnom tržištu i njegova uloga u tržišnoj niši sofisticiranih brodova koja je strateški cilj splitskog brodogradilišta.

Heavy lift brodovi su složeni projekti kakvi još nisu građeni u hrvatskim brodogradilištima, istaknuto je na današnjoj prezentaciji projekta na kojoj su sudjelovali predstavnici nizozemskog partnera, Brodosplita i DIV-a, budućeg vlasnika brodogradilišta. Kod odabira brodogradilišta, kazali su čelnici Jumbo Shippinga, presudila je kvaliteta koju Brodosplit isporučuje.

Brodovi će biti dužine 152 metra i širine 27 metara. Bit će opremljeni sa po dvjema dizalicama čija pojedinačna nosivost može biti i do 1.300 tona. Njihova nosivost pri gazu od 8.1 metara bit će 14 tisuća tona. Brzinu od 17 čvorova osiguravat će im dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti.

Brodovi će se graditi u klasi Lloyd‘s registra. Isporuka prvoga je predviđena u prvoj polovici 2013. godine, a drugoga do kraja iste. Ugovoreni brodovi koji se grade u splitskom brodogradilištu bit će najveći u floti Jumbo Shippinga.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)

Bogme ovakove vijesti ohrabruju!

A, sto se tice broda koji se gradi, biti ce najveceg kapaciteta u floti Jumbo Shippinga. Do sada su im najjaci brodovi sa snagon dizanja od 1800 tona (2 x 900 tona). Nakon ove novogradnje --  2 x 1300 tona!


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on May 02, 2012, 11:44:34 am
Bogme ovakove vijesti ohrabruju!

A, sto se tice broda koji se gradi, biti ce najveceg kapaciteta u floti Jumbo Shippinga. Do sada su im najjaci brodovi sa snagon dizanja od 1800 tona (2 x 900 tona). Nakon ove novogradnje --  2 x 1300 tona!

26.03 na stroju za rezanje limova počela je obrada čelika za novogradnju 473.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on May 03, 2012, 01:22:35 pm
03.05.2012.

IZGUBLJENA LIPOTICA

Kad je porinut u škveru, ubijen je John Kennedy

[attachment=1]
“Brodosplit” je jedan od rijetkih škverova, ako ne i jedini u Europi koji je u svojim najboljim danima imao vlastiti brod za visoke goste i reprezentaciju. Zasigurno ni danas mnogi škverani ne znaju da je prije 40-ak godina njihova tvrtka imala reprezentativni brod, i to kakav - veliku jedrilicu kompletnu izgrađenu od mahagaonija imena “Marjan“.

Brod za koji se vjerovalo da mu je izgubljen svaki trag, pronalazimo u Kaštel Sućurcu, u radionici inženjera Griše Ćurina, brodograditelja i restauratora starih brodova. Da priča o “Marjanu” bude još zanimljivija, doznajemo kako ga je davne 1962. godine kao tridesetogodišnjak izradio čuveni trogirski kalafat Tonči Bakica, otac komiške falkuše.

Milijuni dinara

- Tada san bija mladi kapo radione lučice “Spinut”. Doša mi je direktor proizvodnje “Brodosplita“ Kokot i reka da su u škveru odlučili da im treba brod za reprezentaciju. Kokot mi je doslovno kaza: “Mali, pazi šta radiš, brod će nas koštat 30 milijuna dinara, a to ti je 30 novih stanova. Dakle, nema zajebancije.” Nacrte smo nabavili u Italiji, od dizajnera Narciza. U Italiji smo nabavili i Fiatov brodski motor, te mahagonij za trup - prisjetio se kalafat Bakica. -Zamisli, na dan kad smo ga porinuli ubijen je američki predsjednik John Kennedy.

Kad je “Marjan” zaplovija, privezali smo ga isprid Lučke kapetanije. Pola grada je došlo vidit brod. Niko nije virova da je u Splitu izgrađen. Niko. Bija je tako lip da je svit mislija da smo ga kupili u Americi... (osmijeh) “Marjan” je bio prvi brod u bivšoj Jugoslaviji koji je ima klasu za oceansko krstarenje - otkriva nam Bakica. Riječ je o klasi punog naziva “Royal Ocean Racing Club”. -Jesu li kakve poznate čunke dolazile na “Marjan”? - pitamo Bakicu.

Ranković umisto Tita

-Eh, da dolazile... ”Marjana” je obožava veliki grčki brodovlasnik Geroges Livanos koji je u to vrime puno brodova radija u splitskome škveru. Gušta je na njemu plovit. Bila je na brodu i njegova sestra Tina, prva žena Aristotela Onasisa. Livanos je bija toliko velik da je sa njegovim brodovima Onasis započeja karijeru. Brodom je plovila i unuka od Winstona Churchilla. Ne mogu se točno sitit koja je to godina bila, ali brod je triba vidit i Tito dok je bija u “Vili Dalmaciji”. Znam da je Baja (Ante Jurjević Baja, jedan pod poslijeratnih direktora “Brodosplita” i utjecani član SKH, op.a.) Titu priča o brodu i da je nakon toga Tito tija doć vidit brod. Ali, kako je mora na sastanak sa grčkim šefom države, “Marjana“ je doša vidit, pazi sad, Aleksandar Ranković (Titov vjenčani kum i šef tajne policije, opa.a). Plovilo se svugdi, do Hvara, Visa, Dubrovnika... Na brodu se lumpovalo, jilo, pilo, masu važnih ugovora za splitski škver potpisano je upravo na „Marjanu“ - ispričao je Bakica otkrivši tako do sada nepoznate detalje iz povijesti škverskoga broda. “Marjan” je do 1974. krstario s uglednim gostima “Brodosplita”.

Te je godine prodan i gubi mu se svaki trag. Usmena predaja kazuje da je otada do danas promijenio nekoliko vlasnika. Danas je u vlasništvu poduzetnika sa sjevera hrvatske koji bi, kako čujemo, ploveću škversku legendu rado prodao. Naime, novca za obnovu poduzetniku je ponestalo. -Mislim da bi bilo najbolje da novi gazda škvera Tomislav Debeljak kupi ovaj brod, obnovi ga i koristi za promociju škvera - prijedlog je inženjera Čurina. Ako slučajno pročita ovaj tekst, Debeljak je na potezu.

Nosio ime ‘Vjetren’

Nažalost, povijest broda nije zapisivana. Postoji tek zapis u mnografiji lučice Split, autor Pere Vicića,  u obliku nekoliko fotografija i malo teksta. Zadnje ime koje je nosio je “Vjetren” - priča nam inženjer Griša Čurin.


Denis Krnić, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on May 18, 2012, 05:46:23 am
"Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/

17.05.2012.

NEKOM SVANE...

Škverani će izličit srce ‘kanađaninu’

[attachment=1]CROPIX

Stečaj u kojem se našla “Kraljevica”, to najstarije hrvatsko brodogradilište, “Brodosplitu” je donijelo neočekivan posao. Naime, zbog velikih teškoća u poslovanju, “Kraljevica” još od rujna prošle godine nije u mogućnosti dovršiti i isporučiti putničko-teretni brod “Bella Desgagnes” za kanadskog naručitelja “Transport Desgagnes”.
Riječ je o najskupljem brodu u povijesti “Kraljevice”, prototipu plovila namijenjenog plovidbi na ledenom sjeveru Kanade koji istovremeno može prevoziti putnike, automobile i kontejnere. Zbog straha da naručitelj ne odustane od broda i ne zatražiti aktivaciju državnih jamstava od 300 milijuna kuna, ministar gospodarstva Radimir Čačić donio je odluku da brod dovrše splitski škverani, te se tako državnom proračunu uštedi velika svota novca.

Visok stupanj dovršenosti

Brod je u visokom stupnju dovršenosti, no problem koji bi se u splitskom brodogradilištu trebao riješti jesu pogonski strojevi. Naime, oba elektromotora na ovom brodu škverani bi morali izvaditi i staviti nove, jer po svojim karakteristikama uopće ne odgovaraju tom tipu broda. Uočilo se to na pokusnoj vožnji kada je kod motora, koje su zajednički proizveli finska”Wartsila” i domaći “Končar”, došlo do pregrijavanja. Kako je “Kraljevica” sada u stečaju, sasvim je jasno da ne može obaviti potrebne radove.

Riječ je o brodu vrijednom 40 milijuna eura. Dug je 95 metara, a širok 19. Nosivost mu je 1071 tonu, namijenjen je prijevozu 381 putnika, ima 63 kabine, a može nositi i 85 kontejnera za opći teret ili 40 za prijevoz automobila. Osim toga, zbog “global position dynamic systema” (satelitski sustav pozicioniranja broda u jednoj točki), može usprkos udarima vjetra ili valova pristati u bilo koju luku pokrajine Quebec gdje bi trebao ploviti. Kada će kanadski brod biti dotegljen u Split još nije poznato.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on May 18, 2012, 06:52:32 am
Brod je porinut jos. 17.4.2010. i trebao je biti isporucen na jesen iste godine da bi zamijenio postojeci Nprdik Express:

[attachment=1]

Medjutim, kako je gore navedeno, pojavili su se problemi. Evo novogradnje u probnoj voznji ispred Moscenicke Drage :

[attachment=2]

(fotografije sa Shipspottinga)


Rokovi su se pomicali na proljece 2011, zatim na jesen 2011, proljece 2012 - kanadske su novine sve to pratile sa interesom.

Kako brod jako kasni u isporuci, netko ce sigurno platili velike penale. Ako penala i ne bude biti ce ustupci prema Kanadi koji sigurno nece biti mali.

(Svakako bi trebalo zadrzati i razvijati brodogradnju u segmentu namjenskih brodova za teretni ili putnicki saobracaj da se zadrze strucni ljudi i radi na usavrsavanju postojecih tehnologija i usvajanju novih; medjutim maloj zemlji sa velikom tradicijom to je u startu onemoguceno skupim kapitalom "domacih" banaka kojima nije svrha razvijati industriju na ovim podrucjima nego plasirati skupi kapital koji povoljno dobiju. U ovom je slucaju ledja podmetnula Hrvatska Postanska Banka, jedina jos drzavna ali zdrmana pronevjerama).
Brodogradjevna industrija ima najvise kooperanata od svih industrija, kako u cijelom svijetu, tako i ovdje. Gasenjem iste nanio bi se dodatni udar i privredi i socijali.

A, mozda je to i cilj.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Plavnik on May 18, 2012, 07:46:42 am
Ovaj brod prikazuje sav jad naše brodogradnje. Promašaji u ugovaranju, promašaji u projektiranju, promašaji kod gradnje, promašaji, promašaji ... Bio sam poslom u Kraljevici 23.01.2011. godine i tada je ovaj brod bio tamo, već porinut i vezan uz operativnu obalu. Prema kazivanju tamošnjih zaposlenika bio sam zgrožen njihovim izjavama da taj brod nikada neće biti završen, jednostavno nisam vjerovao. Eto, obistinilo se. Sada je otegljen u Brodosplit uz nepoznanicu tko će to platiti.
Evo i dvije slike tog broda u Kraljevici snimljene 23.01.2011.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on May 18, 2012, 07:49:23 am
Poznam jednog čovika koji je slikao Vjetrena dok se obnavljao u Mandalini kod mula za pržinare.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on May 18, 2012, 05:16:54 pm
Poznam jednog čovika koji je slikao Vjetrena dok se obnavljao u Mandalini kod mula za pržinare.

A bi li taj dobri čovik podilia te sličice sa nama, unaprid zahvalnima?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Gazda on May 18, 2012, 07:45:40 pm
čuveni trogirski kalafat Tonči Bakica, otac komiške falkuše.
evo onda i njega ode.pozdrav

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on May 18, 2012, 08:04:44 pm
Poznam jednog čovika koji je slikao Vjetrena dok se obnavljao u Mandalini kod mula za pržinare.

A bi li taj dobri čovik podilia te sličice sa nama, unaprid zahvalnima?
Kad ga vidim zamoliću ga da bude tako dobar i napravi par skenova.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on May 20, 2012, 06:06:24 am
TEHNOMONT - PULA

"Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/

19.05.2012.

DOBAR POSAO ZA PULSKO BRODOGRADILIŠTE

Porinut katamaran za Olimpijske igre u Londonu

[attachment=1]
U pulskom brodogradilištu Tehnomont danas je svečano porinut u more putnički katamaran za Olimpijske igre u Londonu, namijenjen prijevozu putnika i pružanju restoranskih usluga, kapaciteta 599 putnika, koji će ploviti tijekom Olimpijade u Londonu.

Ovaj je putnički brod, katamaran ugovorio Brodarski institut iz Zagreba s engleskom tvrtkom "City cruises PLC" u veljači prošle godine, a posao je, kako se čulo na današnjoj svečanosti u Puli, dobiven u jakoj konkurenciji britanskih i zapadno-europskih dizajnera, projektnih ureda i brodogradilišta.

Naručitelj će brod preuzeti krajme lipnja a njegovo krštenje obavit će se u Londonu prije početka Olimpijskig igara.
Dužina broda iznosi 37, širina 14,6 i visina 7,6 metara, a brod je projektiran i izgrađen sukladno propisima klasifikacijskog društva Burea Veritas.

"U teškim vremenima za hrvatsku brodogradnju ovim projektom dokazujemo da hrvatska brodograđevna industrija ima znanje i kvalitetu na svjetskoj razini", naglasio je na svečanosti porinuća glavni direktor Brodarskoga instituta Vladimir Koroman dodavši kako sama činjenica što je ovaj brod izgrađen u Hrvatskoj pokazuje da je hrvatska brodogradnja konkurentna i gospodarski održiva.

Direktor brodogradilišta Tehnomont Miljenko Brnić istaknuo je dobru suradnju s Brodarskim institutom i naglasio kako se radilo o zahtjevnom projektu i kratkom ugovorenom roku.

Po Brnićevim riječima, sve to, uz kvalitetu projekta po tehničkim i dizajnerskim kriterijima svrstava Brodarski institut i Tehnomontovo brodogradilište u svjetski konkurentne brodograđevne tvrtke.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on May 25, 2012, 04:38:18 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

03.05.2012.

Nagrada za inovativna rješenja ro-paxu „Piani“

ShipPax Information, švedska tvrtka specijalizirana za pružanje informacija o industriji brodskog prijevoza putnika i tereta, dodijelila je nagradu za inovativna rješenja (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/ShipPax%20Award.pdf) u 2011. godini ro-paxu „Piani“ izgrađenom prošle godine u splitskom brodogradilištu. Riječ je o brodu za prijevoz putnika, osobnih i teretnih vozila te opasnog tereta na relaciji Marseille-Bastia koji je predan francuskom naručitelju u prosincu 2011. godine. „Piana“ je sofisticiran i tehnički zahtjevan brod čiji je projekt razvijen u Brodosplit-Brodogradilištu. Prvi je to ro-pax izgrađen po novoustanovljenim propisima čime su mu osigurani najviši standardi stabiliteta, sigurnosti života na moru i zaštite okoliša, te najviši stupanj komfor-klase.

„Piani“ je nagrada dodijeljena za potpunu HI-FOG protupožarnu zaštitu i za koncept restorana, stoji u obrazloženju nagrade ShipPax Informationa u kojem je navedeno i kako su članovi ocjenjivačkog suda impresionirani primjenjenim rješenjima.

„Piana“ je prvi ro-pax koji je u potpunosti opremljen protupožarnim sustavom vodene magle pod visokim pritiskom. Sustav, koji je do sada bio korišten isključivo u prostorima namijenjenima putnicima i posadi, na „Piani“ obuhvaća i strojarnicu i garaže.

Također, navodi se u obrazloženju odluke, ro-pax „Piana“ je izniman po pitanju putničkog smještaja i modularnoga višenamjenskog restorana koji, u slučaju većeg broja putnika, može biti prenamijenjen u nastavak a la carte restorana, biti samouslužni restoran ili oboje.

„Piani“, ro-paxu koji su izgradili splitski brodograditelji, ovo je drugo prestižno međunarodno priznanje. Podsjetimo, The Royal Institution of Naval Architects (međunarodno udruženje stručnjaka s područja brodograđevne industrije, obrazovnih institucija i pomorskih organizacija iz više od 90 zemalja svijeta) uvrstilo je „Pianu“ među najistaknutije brodove 2011. godine, te joj dodijelilo priznanje “Significant Ships 2011”.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on May 28, 2012, 09:09:53 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Div najavljuje izgradnju, ali...

"Brodosplitu" propala flota brodova, škverani novog vlasnika čekaju praznih navoza.

Svjetska kriza, jaka konkurencija na tržištu, kao i prespora privatizacija brodogradilišta doveli su do gubitka poslova / CROPIX

[attachment=1]
Dok čelnici samoborske tvrtke DIV, koji bi ubrzo trebali postati i vlasnicima “Brodosplita“, najavljuju izgradnju raznih megajahti, bulk-carriera, putničkih ro-paxa za nepoznate naručitelje, splitsko brodogradilište u svojoj poslovnoj svakodnevnici djeli zajedničku sliku praznih navoza većine europskih brodogradilišta. Novih poslova nema, a i oni oni poslovi koji su se, praktično, sve do jučer smješili kao izgledni, u zadnji trenutak su propali.

Premda je “Brodosplit“ ušao u najuži krug od samo četiri kandidata za izgradnju 120 metra dugog putničkog ro-paxa za škotskog naručitelja, prije dva tjedna naručitelj se iznenadno okrenuo domaćim navozima. Razlog je svjetska kriza u kojoj je škotski naručitelj odlučio posao dati domaćem brodogradilištu.

Jaka konkurencija

Natjecalo se splitsko brodogradilište i za veliki ugovor izgradnje čak četiri putnička ro-paxa, plus četiri u opciji za francuskog naručitelja. Bio bi to posao vrijedan 10 milijardi kuna, a škverski navozi imali bi posla u iduće četiri godine. No, “Brodosplit“ je zbog jake konkurencije, spomenimo samo talijanski “Finincantieri“, ispao iz igre.

Nedovršeni sofisticirani 95 metara dugi putničko-teretni brod “Bella Desgagnes“ iz Kraljevice, koja se nalazi u stečaju, ipak neće doploviti u “Brodosplit“. Naime, očekivalo se da će splitski škverani dovršiti brod za kanadskog naručitelja, no radnici “Kraljevice“ su odlučili zadržati brod dok ne dobiju otpremnine i zaostale plaće. S druge strane, brod je to na kojem su radnici “Kraljevice“ ‘polomili zube’. Kako doznajemo, brod je ekstremno sofisticiran, a još nije ni završena kompletna projektna dokumentacija.

Problemi su u svim bitnim elementima iz tehničkog opisa broda. Naprimjer, “Bella Desgagnes“ ne postiže zahtjevanu brzinu. U testu izdržljivosti, dakle u vožnji pod opterećenjem, pojavljuje se neprihvatljivo pregrijavanje pogonskih strojeva. Ugrađeni “DPS-dynamics position system”(satelitski sustav pozicioniranja broda u jednoj točci) uopće nije testiran. Naime, ugrađenim DPS-om brod bi, usprkos udarima vjetra ili valova, mogao pristati u bilo koju luku kanadske pokrajine Quebec gdje je trebao ploviti. U zahtjevanim rokovima od svega nekoliko mjeseci, nemoguće je “brod sa puno zamki”, kako ga upućeniji opisuju, privesti funkciji.

Preduga privatizacija

Ni izgradnja četiri “product” tankera za ruskog naručitelja više nije aktualna. Doznajemo da se Rusi jednostavno više-ne javljaju. Da je ugovor potpisan, bio bi to škveranima nužan predah konsolidacije za energičniji iskorak na tržište tehnološki zahtjevnih plovila. Osim toga, ruski bi brodovi osigurali godinu i pol dana posla, te trenutačno zapošljavanje svih škverskih kapaciteta.

Joško Franić, član Nadzornog odbora “Brodosplita“, kaže kako “škver ne može pobjeći od svjetske krize, ali ni nedefinirane situacije u predugom privatizacijskom postupku“.

- S nedavno dva ugovorena “heavy liftera” vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak kaže da bi škver bio stabilan do kraja godina. No, bez novih poslova nema opstanka. Teško je biti pametan, debelo kasnimo... U niši tankera i brodova za rasute terete, jednostavno nismo konkurenti. Banke od takvih projekata bježe. Kina otvara banke samo za kreditiranje brodogradnje, a u Hrvatskoj nema takve banke. Razne informacije kruže, Francuzi su, navodno, potpuno odustali od izgradnje serije ro-paxa jer se ispostavilo da banke ne žele ući u taj posao-kaže nadzornik Franić.

DENIS KRNIĆ

Di je ugovor?

Kupoprodajni ugovor za ‘Brodosplit’ trenutačno se nalazi za razmatranju u Europskoj komisiji. Međutim, članovi Povjerenstva za praćenje privatizacije splitskog škvera sadržaj finalne verzije ugovora nisu vidjeli.

-Nismo imali priliku dobiti ugovor na uvid prije nego je poslat u Bruxelles. Nekorektno od strane ministra Radimira Čačića, jer je dogovor bio drugačiji. Očekujmo sastanak nakon što se ugovor vrati iz Bruxellesa - kaže Ozren Matijašević, član povjerenstva i predsjednik HUS-a. d.k.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on May 31, 2012, 11:06:18 am
U normalnim uvjetima Škver bi triba kupit DIV-a a ne obrnuto, kome taj prevarant i švercer vida iz Kine prodaje maglu? ,gadi mi se u koje su nas stanje doveli !


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on June 07, 2012, 12:46:12 pm
VIKTOR LENAC - RIJEKA

Croatia: Viktor Lenac Celebrates Delivery of New Floating Dock RI-38

[attachment=1]
Quote
On 22nd May 2012 Viktor Lenac celebrated the Formal Delivery of the New Floating Dock RI-38 in the Ukraine’s Pallada Shipyard.

On 6th June 2012 the dock commenced its voyage down the Dnipro river to its estuary on the Black sea, via the Bosphorus and the Dardanelles into the Meditteranean sea. The dock will turn around the Cape Matapan in Greece and continue its voyage towed by a tugboat through the Otranto Strait into the Adriatic sea. The dock is expected in Viktor Lenac on 20th June.

In November 2011, Viktor Lenac Shipyard signed the contract for the purchase of a new floating drydock with the Ukraine shipyard Kherson State Plant „Pallada“.

It is a composite dock type with concrete pontoons and steel towers having the following dimensions:

Pontoon Length: 139.50 m

Length Overall: 155.50 m

B (internal clear between towers): 24.50 m

Overall Width: 32.40 m

Capacity: 8,500 t

http://worldmaritimenews.com/archives/56804


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on June 07, 2012, 02:11:21 pm
Div najavljuje izgradnju, ali...
"Brodosplitu" propala flota brodova, škverani novog vlasnika čekaju praznih navoza.

Svjetska kriza, jaka konkurencija na tržištu, kao i prespora privatizacija brodogradilišta doveli su do gubitka poslova / CROPIX
[attachment=1]
Dok čelnici samoborske tvrtke DIV, koji bi ubrzo trebali postati i vlasnicima “Brodosplita“, najavljuju izgradnju raznih megajahti, bulk-carriera, putničkih ro-paxa za nepoznate naručitelje, splitsko brodogradilište u svojoj poslovnoj svakodnevnici djeli zajedničku sliku praznih navoza većine europskih brodogradilišta. Novih poslova nema, a i oni oni poslovi koji su se, praktično, sve do jučer smješili kao izgledni, u zadnji trenutak su propali.

Premda je “Brodosplit“ ušao u najuži krug od samo četiri kandidata za izgradnju 120 metra dugog putničkog ro-paxa za škotskog naručitelja, prije dva tjedna naručitelj se iznenadno okrenuo domaćim navozima. Razlog je svjetska kriza u kojoj je škotski naručitelj odlučio posao dati domaćem brodogradilištu.

Jaka konkurencija

Natjecalo se splitsko brodogradilište i za veliki ugovor izgradnje čak četiri putnička ro-paxa, plus četiri u opciji za francuskog naručitelja. Bio bi to posao vrijedan 10 milijardi kuna, a škverski navozi imali bi posla u iduće četiri godine. No, “Brodosplit“ je zbog jake konkurencije, spomenimo samo talijanski “Finincantieri“, ispao iz igre.

Nedovršeni sofisticirani 95 metara dugi putničko-teretni brod “Bella Desgagnes“ iz Kraljevice, koja se nalazi u stečaju, ipak neće doploviti u “Brodosplit“. Naime, očekivalo se da će splitski škverani dovršiti brod za kanadskog naručitelja, no radnici “Kraljevice“ su odlučili zadržati brod dok ne dobiju otpremnine i zaostale plaće. S druge strane, brod je to na kojem su radnici “Kraljevice“ ‘polomili zube’. Kako doznajemo, brod je ekstremno sofisticiran, a još nije ni završena kompletna projektna dokumentacija.

Problemi su u svim bitnim elementima iz tehničkog opisa broda. Naprimjer, “Bella Desgagnes“ ne postiže zahtjevanu brzinu. U testu izdržljivosti, dakle u vožnji pod opterećenjem, pojavljuje se neprihvatljivo pregrijavanje pogonskih strojeva. Ugrađeni “DPS-dynamics position system”(satelitski sustav pozicioniranja broda u jednoj točci) uopće nije testiran. Naime, ugrađenim DPS-om brod bi, usprkos udarima vjetra ili valova, mogao pristati u bilo koju luku kanadske pokrajine Quebec gdje je trebao ploviti. U zahtjevanim rokovima od svega nekoliko mjeseci, nemoguće je “brod sa puno zamki”, kako ga upućeniji opisuju, privesti funkciji.

Preduga privatizacija

Ni izgradnja četiri “product” tankera za ruskog naručitelja više nije aktualna. Doznajemo da se Rusi jednostavno više-ne javljaju. Da je ugovor potpisan, bio bi to škveranima nužan predah konsolidacije za energičniji iskorak na tržište tehnološki zahtjevnih plovila. Osim toga, ruski bi brodovi osigurali godinu i pol dana posla, te trenutačno zapošljavanje svih škverskih kapaciteta.

Joško Franić, član Nadzornog odbora “Brodosplita“, kaže kako “škver ne može pobjeći od svjetske krize, ali ni nedefinirane situacije u predugom privatizacijskom postupku“.

- S nedavno dva ugovorena “heavy liftera” vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak kaže da bi škver bio stabilan do kraja godina. No, bez novih poslova nema opstanka. Teško je biti pametan, debelo kasnimo... U niši tankera i brodova za rasute terete, jednostavno nismo konkurenti. Banke od takvih projekata bježe. Kina otvara banke samo za kreditiranje brodogradnje, a u Hrvatskoj nema takve banke. Razne informacije kruže, Francuzi su, navodno, potpuno odustali od izgradnje serije ro-paxa jer se ispostavilo da banke ne žele ući u taj posao-kaže nadzornik Franić.

DENIS KRNIĆ

Di je ugovor?

Kupoprodajni ugovor za ‘Brodosplit’ trenutačno se nalazi za razmatranju u Europskoj komisiji. Međutim, članovi Povjerenstva za praćenje privatizacije splitskog škvera sadržaj finalne verzije ugovora nisu vidjeli.

-Nismo imali priliku dobiti ugovor na uvid prije nego je poslat u Bruxelles. Nekorektno od strane ministra Radimira Čačića, jer je dogovor bio drugačiji. Očekujmo sastanak nakon što se ugovor vrati iz Bruxellesa - kaže Ozren Matijašević, član povjerenstva i predsjednik HUS-a. d.k.


----------------------
Ima ona latinska poslovica : "Strašno čuti" i "Strašno vidjeti"  - samo značenje je - najgore od najgorega -----   Ali, nemojmo se previse misliti i brinuti - biti će onako kako je zacrtano - mlađi Palubarci će imati prilike "vidjeti i čuti".


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 10, 2012, 12:08:59 pm
Škver je jedina proizvoda organizacija u našem gradu ,propadne li on vidit ćete onda "parade ponosa" ,nemaju pojma da imaju posla s tempiranom bombom , zadnji put kad se škver diga na noge znamo kako je završilo, nadam se da su ovi iz vlade izvukli pouku  :rtfm


Title: Re: Škverska kronika
Post by: madmitch on June 10, 2012, 12:39:17 pm
Škver je jedina proizvoda organizacija u našem gradu ,propadne li on vidit ćete onda "parade ponosa" ,nemaju pojma da imaju posla s tempiranom bombom , zadnji put kad se škver diga na noge znamo kako je završilo, nadam se da su ovi iz vlade izvukli pouku  :rtfm
Na kojem planetu tačno ti živiš? Da bi u vladama nešto naučili iz gluposti prijašnjih, je, kako da ne.
Možda poglavice indijanaca, a ne političari.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on June 17, 2012, 02:45:32 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

17.06.2012. - DOBRE VIJESTI

Škver na korak od izgradnje dva broda

[attachment=1]
Dobre vijesti za “Brodosplit” dolaze s druge strane Jadrana, iz susjedne Italije. Naime, talijanski i europski brodograđevni div “Fincantieri” upravo pregovara o izgradnji serije od osam brodova za istraživanje podmorja u dubokim morima za jednu svjetsku naftnu kompaniju.

Riječ je o brodovima tzv. deepwater drillship koji tragaju za ležištima nafte i plina u Zemljinoj kori ispod površine mora. Vrijednost svakog broda je vrtoglavih 2,5 milijardi kuna.

Tragači nafte

Kako doznajemo u “Fincantieri”, riječ je o projektu XDS 3600 iz njihova offshore programa. Ako Talijani dobiju taj posao već za koji tjedan, a prema svim dostupnim informacijama - hoće, tada je “Fincantieri” upućen na partnerski odnos s nekim jakim brodogradilištem u ovom dijelu Sredozemlja.

Jasno je da se zbog specifičnosti svojih slobodnih kapaciteta, te u tehničkom smislu vrhunskih referencija na već sada izgrađenim tehnološko zahtjevnim brodovima izbor “Brodosplita” kao snažnog partnera nametnuo logičnim upravi “Fincantierija”. Doznajemo da bi splitski škver tako dobio posao izgradnje dvaju “drillshipa”. Zbog poslovne tajne, nismo uspjeli doznati detalje opsega izgradnje, no izgradnja trupa tih brodova na splitskim navozima bio bi minimum partnerskih odnosa.

Plutajući tehnološki gradovi

Bili bi to brodovi dužine veće od 200 metara, pravi “plutajući tehnološki gradovi”, kako ih opisuju Talijani, za smještaj više od 200 naftnih inženjera i radnika, uza sav komod za dugotrajan boravak na otvorenome moru. Prepoznatljiv po specifičnu pramcu forme “papagajskog kljuna”, koji omogućuje dodatni deplasman kako bi se na brodu instaliralo što više opreme. Ovi brodovi imaju posebna svrdla kojima mogu bušiti na dubinama od 2 kilometra, zbog čega, valovima i vjetru usprkos, ne smiju imati pozicijska odstupanja.

Takvom brodu za vrijeme rada, odnosno bušenja, istovremeno radi čak 6 propelera čiji je rad umrežen i koordiniran preko satelita. U uvjetima stanja mora 4. (valovi do 2 i pol metra) brod ne smije pozicijski odstupati više od metar i pol u svim smjerovima. Poviše pramca i zapovjedničkoga mosta smještena je helikopterska platforma. Vizurom broda dominira toranj kroz koji se obavlja “nasađivanje” cijevi koje nose bušeću garnituru zajedno sa svrdlom.


Osobna karta ‘drillshipa’

- tip projekta: drillship XDS 3600 iz offshore programa “Fincantierija” - dužina: 213 metara - brzina: 13 čvorova - helikopter paluba za tip helikoptera “sikorsy S92” ili “super puma”


Denis KRNIĆ, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 17, 2012, 08:39:42 pm
Bilo bi to odlično, vidit ćemo što će ispasti na kraju od toga s obzirom da su dosadašnje vlade bile više za prodavanje tvrtki  nego za lobiranje i jačanje isith na tržištima. no u svakom slučaju poželjna vjest bolje nego sadašnja gradnja vjetroelektrana


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on July 10, 2012, 11:55:22 am
BRODOSPLIT - SPLIT

09.07.2012.

Novogradnja 470 u Brodosplitu krštena imenom “SOLIN”

Dana 8. srpnja 2012. gopdine u Brodosplitu održano je svečano imenovanje Novogradnje 470, bulk carriera izgrađenog za domaćega brodara Jadroplov. Kume broda, višestruke prvakinje u tae kwon do-u Lucija i Ana Zaninović, brod su krstile imenom m/v „Solin“.

[attachment=1]
Novogradnja 470 (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/OSOBNA%20KARTA-SOLIN.pdf) je handymax bulk carrier, dimenzijama istovjetan m/b ''Svetom Dujmu'' isporučenom Jadroplovu 2010. godine, kojemu je ugledni australski časopis 'Baird Maritime: Ships & Shipping' dodijelio nagradu bulk carriera godine i uvrstio ga na listu Top 20 brodova 2011. godine.

Duljina broda je 189,90 m, širina 32,24 m, a visina 17,10 m. Nosivost mu je 51.545 tona. Glavni stroj je težak 211 tona, izrađen je u Brodosplitovoj Tvornici dizel motora po licenci MAN B&W vodećeg svjetskog proizvođača dvotaktnih motora, a pokreće ga motor od 7500 kW kod 110 okr/min, što mu omogućuje brzinu od 15 čvorova.

Primjenom novih propisa došlo je do promjene izvedbe glavnog motora, a također je izmijenjen dizajn propelera čime je ostvarena manja potrošnja goriva i manja razina zagađenja. Brod je također posebno ojačan za prijevoz željeznih poluproizvoda.

Osobna karta: m/b "Solin" (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/OSOBNA%20KARTA-SOLIN.pdf)

[attachment=2]
Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on July 14, 2012, 12:15:52 pm
Neizvjesna budućnost.

Prvi put u povijesti navozi splitskog škvera potpuno prazni

[attachment=1]
Nikada od kada postoji suvremena brodogradnja u Splitu navozi splitskog škvera nisu bili prazni. Od kada je 30. srpnja 1936. porinut prvi željezni brod na parni pogon, splitski škver nikada nije ostao bez posla.

Zadnjih 70-ak godina Brodosplit je isporučio preko 350 brodova ukupne nosivosti preko 10 milijuna tona, a danas je njegova budućnost neizvjesna.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/180980/Default.aspx)


Foto: Jakov Prkić / CROPIX


Title: Re: Škverska kronika
Post by: ORIĆAREB on July 14, 2012, 12:21:18 pm
Neizvjesna budućnost.

Prvi put u povijesti navozi splitskog škvera potpuno prazni

[attachment=1]
Nikada od kada postoji suvremena brodogradnja u Splitu navozi splitskog škvera nisu bili prazni. Od kada je 30. srpnja 1936. porinut prvi željezni brod na parni pogon, splitski škver nikada nije ostao bez posla.

Zadnjih 70-ak godina Brodosplit je isporučio preko 350 brodova ukupne nosivosti preko 10 milijuna tona, a danas je njegova budućnost neizvjesna.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/180980/Default.aspx)

Foto: Jakov Prkić / CROPIX
Plači voljena zemljo.... :'( :'( :'( (http://www.cheesebuerger.de/images/midi/verschiedene/b020.gif)  :komp


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on July 14, 2012, 12:51:11 pm
Ništa tu čudno nije. Ovako organizirano brodogradilište bi se u svakoj normalnoj zemlji ugasilo. Svaki isporučeni brod stvara gubitak koji pokrivaju porezni obveznici. Kako se onda ugovaraju novogradnje? Nije problem napraviti brod već isporučiti bez gubitaka i u roku. Jednom su im krivi dolari, drugi put Kinezi i Koreanci pa onda korupcija i uvozni materijal. Tu je Brodosplit izvoza Hrvatsku nemilo a sad plače kad je igra pročitana.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on July 20, 2012, 02:45:59 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

10.07.2012.

Primopredaja Novogradnje 470

Novogradnja 470, bulk carrier koji je izgrađen za domaću brodarsku tvrtku Jadroplov, danas je u Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. službeno predan naručiteljima.

U ime vlasnika, primopredajnu dokumentaciju potpisao je Branimir Kovačić, predsjednik Uprave Jadroplova d.d., a u ime Brodosplita Neven Jug, direktor Sektora projektiranja i komercijale.

Bulk carrier koji nosi ime m/b „Solin“ dimenzijama je istovjetan m/b ''Svetom Dujmu'' isporučenom Jadroplovu 2010. godine, kojemu je ugledni australski časopis 'Baird Maritime: Ships & Shipping' dodijelio nagradu bulk carriera godine i uvrstio ga na listu Top 20 brodova 2011. godine.

O Novogradnji 470 (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/OSOBNA%20KARTA-SOLIN.pdf)

[attachment=1]
Duljina broda je 189,90 m, širina 32,24 m, a visina 17,10 m. Nosivost mu je 51.545 tona. Glavni stroj je težak 211 tona, izrađen je u Brodosplitovoj Tvornici dizel motora po licenci MAN B&W vodećeg svjetskog proizvođača dvotaktnih motora. Snaga motora od 7500 kW kod 110 okr/min brodu omogućuje razvijanje brzine od 15 čvorova.

Primjenom novih propisa došlo je do promjene izvedbe glavnog motora, a također je izmijenjen dizajn propelera čime je ostvarena manja potrošnja goriva i manja razina zagađenja. Brod je također posebno ojačan za prijevoz željeznih poluproizvoda.

[attachment=2]
Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on July 20, 2012, 02:48:27 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Na svu sreću navozi nisu bili dugo potpuno prazni...

20.07.2012.

Brodosplit: Položena kobilica za Novogradnju 473

[attachment=1]
Na drugome navozu Brodosplita danas je položena kobilica za Novogradnju 473, prvi od dva heavy liftera (broda za prijevoz teških i dimenzijama velikih tereta) koji se u Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. grade za nizozemskog naručitelja, tvrtku Jumbo Shipping.

Riječ je o složenom projektu kakav dosad nije građen u hrvatskim brodogradilištima. Brod će imati duljinu 152 metra i širinu 27 metara, a bit će opremljen dvjema dizalicama čija će pojedinačna maksimalna nosivost biti 1.500 tona, odnosno u tandemu će moći podizati terete težine do 3000 tona. Nosivost broda pri gazu od 8.1 metara iznosit će 14 tisuća tona, a brzinu od 17 čvorova osiguravat će mu dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti.

Brodovi se grade u klasi Lloyd‘s Registra. Isporuka Novogradnje 473 je predviđena u prvoj polovici 2013. godine, a drugoga istovjetnog broda do kraja godine.

Ugovoreni brodovi bit će najveći u floti Jumbo Shippinga.

D.N., Dalmacija News (http://www.dalmacijanews.com/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on July 25, 2012, 02:01:16 pm
BRODOTROGIR - TROGIR

24.07.2012.

POVRATAK KORIJENIMA

Trogirskim škveranima posao za iduće dvije godine

[attachment=1]
Trogirski škverani tijekom iduće dvije godine gradit će dva putnička jedrenjaka za kružna putovanja za jednu švicarsku kompaniju - epilog je to višemjesečnih pregovora između Uprave “Brodotrogira” i inozemnog naručitelja koji su okončani potpisivanjem ugovora za dvije novogradnje.

Riječ je o brodovima pojedinačne dužine 90 metara na kojima će biti ugrađena po tri jarbola i sedam jedara. Luksuzno opremljeni jedrenjaci moći će primiti po 44 putnika, a pokretat će ih po dva stroja koja će omogućavati razvijanje brzine od 14 čvorova.

Kako doznajemo, brodovi bi trebali biti isporučeni vlasniku tijekom 2014. godine, a njihova gradnja svakako će popuniti ispražnjenu knjigu narudžaba trogirskog brodogradilišta. Iako vrijednost ugovora nije objavljena, što su nam u “Brodotrogiru” obrazložili poslovnom tajnom i zahtjevom naručitelja, neslužbene procjene kreću se iznad 10 milijuna dolara po brodu.

Posao aktualne uprave

[attachment=2]Simulacija izgleda putničkih jedrenjaka koji su ‘nacrtani’
na stolovima trogirskog projektnog ureda /Brodotrogir


Novi posao za radnike “Brodotrogira” došao je nakon objave vjerojatnog raspetljavanja privatizacijskog čvora, ali ugovorila ga je postojeće poslovodstvo tvrtke na čelu s Mateom Tramontanom. - Ugovor je sastavni dio strategije koja je definirana programom restrukturiranja “Brodotrogira”, ali je ujedno i dugogodišnjeg rada na popravcima i rekonstrukcijama takvih i sličnih plovila - naglasili su iz trogirskog škvera. Ugovorenom izgradnjom dvaju jedrenjaka brodogradilište iz Radovanova grada vraća se na tržište putničkih brodova nakon gotovo 40 godina.

Početkom 70-ih godina sada već prošlog stoljeća na Punti Čubrijana za švedske kompanije izgrađena su četiri feribota - “Visby”, “Stena Jutlandica”, “Gotland” i “Stena Danica”. Od 1974. godine s trogirskih navoza nije skliznuo ni jedan putnički brod, pa se u škveru nadaju kako će novim referencijama otvoriti prostor na tržištu, posebice zbog činjenice da su jedrenjaci plod inovativnosti vlastitog projektnog ureda.

Novi poslovi u “Brodotrogiru” osnažit će i ukupnu knjigu narudžaba velikih domaćih škverova u kojoj se sada nalazi 20 novogradnja, vrijednih oko 800 milijuna dolara, što je upola manje nego prije 12 mjeseci. Posljedica je to nastavka krize na brodarskom tržištu, ali i neizvjesnosti oko izbora novih vlasnika velikih hrvatskih navoza.

Jarboli i jedra

3 jarbola i sedam jedara nalazit će se na svakom jedrenjaku
38 godina trajala je pauza u gradnji putničkih brodova u ‘Brodotrogiru’

Gordan Zubčić, Joško Brešan, snimio Joško Ponoš / cropix


BRODOSPLIT - SPLIT

Bruxelles daje zeleno svjetlo Debeljaku

Nakon što je Vlada prošloga tjedna odlučila prodati “Brodosplit” samoborskoj tvrtki DIV Tomislava Debeljaka, danas bi zeleno bi svjetlo za taj potez trebao dati i službeni Bruxelles. Najavljena je, naime, redovna sjednica povjerenika Europske komisije (EK) koji bi, među ostalim, trebali donijeti i dopunu plana restrukturiranja splitskog škvera, te prihvatiti planirani ugovor hrvatske države s Debeljakom nakon čega bi se, prema riječima Tamare Obradović-Mazal, zamjenice ministra gospodarstva, ugovor i službeno potpisao.

Prema ugovoru o pristupanju EU-u, Hrvatska je obvezna dobiti odobrenje za provedbu programa restrukturiranja brodogradilišta, te odluku EK-a o prihvaćanju ugovora za privatizaciju “Brodosplita”. Za “Brodosplit BSO”, Europska komisija je još 25. veljače 2011. prihvatila DIV-ov program restrukturiranja. U Ministarstvu gospodarstva ne sumnjaju u pozitivno rješenje EK-a, te sada očekuju i odluku o prihvaćanju novih dopuna plana restrukturiranja za “Brodosplit”, kao i suglasnost za prodaju škvera.

M. Šešo

Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on July 25, 2012, 05:00:59 pm
Uz cijenu od "iznad 10 milijuna dolara po brodu" novaca neće biti ni za plaće u iduće dvije godine.

(Da ne govorimo o tome da za gradnju broda ipak treba i ponešto materijala...) :)

Ako je zaposlenih i dalje cca 1200.

Di je greška?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on July 25, 2012, 05:14:08 pm
Ajde vidjet cemo koliko ce se ljudi u "Brodosplitu" usreciti sa "DIV-om".


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on July 25, 2012, 08:56:19 pm

 Nema greške nyupnik. Ugovara se ispod cene samo da bi se dobio posao. I mi smo ovde radili seriju hemikal tankera od prohroma koje niko u Evropi nije hteo da radi jer je bila mala cena, a velika zezancija od posla.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nv on August 11, 2012, 08:45:26 pm
03.05.2012.

IZGUBLJENA LIPOTICA

Kad je porinut u škveru, ubijen je John Kennedy

[attachment=1]
“Brodosplit” je jedan od rijetkih škverova, ako ne i jedini u Europi koji je u svojim najboljim danima imao vlastiti brod za visoke goste i reprezentaciju. Zasigurno ni danas mnogi škverani ne znaju da je prije 40-ak godina njihova tvrtka imala reprezentativni brod, i to kakav - veliku jedrilicu kompletnu izgrađenu od mahagaonija imena “Marjan“.

Brod za koji se vjerovalo da mu je izgubljen svaki trag, pronalazimo u Kaštel Sućurcu, u radionici inženjera Griše Ćurina, brodograditelja i restauratora starih brodova. Da priča o “Marjanu” bude još zanimljivija, doznajemo kako ga je davne 1962. godine kao tridesetogodišnjak izradio čuveni trogirski kalafat Tonči Bakica, otac komiške falkuše.

Milijuni dinara

- Tada san bija mladi kapo radione lučice “Spinut”. Doša mi je  Kokot i reka da su u škveru odlučili da im treba brod za reprezentaciju. Kokot mi je doslovno kaza: “Mali, pazi šta radiš, brod će nas koštat 30 milijuna dinara, a to ti je 30 novih stanova. Dakle, nema zajebancije.” Nacrte smo nabavili u Italiji, od dizajnera Narciza. U Italiji smo nabavili i Fiatov brodski motor, te mahagonij za trup - prisjetio se kalafat Bakica. -Zamisli, na dan kad smo ga porinuli ubijen je američki predsjednik John Kennedy.

... ispušteno ...

Denis Krnić, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)direktor proizvodnje “Brodosplita“

Jedan mali ispravak legendarnog protomeštra Bakice: nije bio Kokot, nego Kohout; Otokar Kohout, direktor proizvodnje “Brodosplita“


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nv on August 11, 2012, 09:06:27 pm
Ništa tu čudno nije. Ovako organizirano brodogradilište bi se u svakoj normalnoj zemlji ugasilo. Svaki isporučeni brod stvara gubitak koji pokrivaju porezni obveznici. Kako se onda ugovaraju novogradnje? Nije problem napraviti brod već isporučiti bez gubitaka i u roku. Jednom su im krivi dolari, drugi put Kinezi i Koreanci pa onda korupcija i uvozni materijal. Tu je Brodosplit izvoza Hrvatsku nemilo a sad plače kad je igra pročitana.

Uz dužno poštovanje budimo ipak malo precizniji. Nije Brodosplit izvozao Hrvatsku, nego su politički postavljena i nesposobna rukovodstva Brodosplita izvozala te iste potrošene političare koji su ih postavili. Samoubojstvo Brodosplita započelo je 1990. kad je smijenjena tadašnja uprava. Smijenjen je među njima i Ing. Kosanović, koji je osobno mogao jamčiti naručiteljima da je Brodosplit u stanju isporučiti takav brod u tim rokovima po toj cijeni. Brodovlasnici su mu vjerovali, a on ih nikada nije iznevjerio nekom nepromišljenošću. Antun Vrdoljak, tada visoko pozicionirani političar, pokušao je spriječiti te smjene i nije uspio.

Kad su se novi mladi lavovi rastrčali po svijetu nuditi brodove, brodovlasnici su ih samo gledali: "Koji ste sad vi? Gdje je Kosanović? Zašto nije s vama?". Konačni je rezultat današnje stanje Brodosplita. Uvijek je brodove prodavao projektno-prodajni odjel, a politički podobnim neznalicama je tada bilo nemoguće to razumjeti.

Uostalom, na sličan način je propala i tvornica Dalmacija Dugi Rat. Znam nešto o tome, pa ću rado napisati ako želite, ali se bojim da ću kao novi član odletjeti time u off-topic.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on August 11, 2012, 09:10:53 pm
O svemu se da nešto napisati ali uz određenu dozu opreza i sa što manje politike.

poz.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on August 11, 2012, 09:15:28 pm
Ništa drugo nego sustavni lopovluk i neprofesionalni kadar dovođen po stranačkim linijama, a naravno nitko od njih nije nikome odgovara ,koja bi to rijeka radnika nekoć izlazila kad bi smjena u škveru zgotovila njih 5 iljada plus još 5 iljada iz jugoplastike....


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nv on August 11, 2012, 09:25:51 pm
Brodosplit BSO gradi i dvije novogradnje koje još nisu spomenute na forumu: nov. 520 i nov. 521

Radi se o trupovima za putničke brodove za nautički turizam, tzv. "Kriljane". Vidim da se nitko još nije ovdje dotaknuo ove teme: putnički izletnički brodovi, brodovi za nautički turizam, a u zadnje vrijeme i jahte (konkretno jahte preko 37 m duljine). Toga se projektira i gradi na sve strane: Solin brodogradnja, Posejdon u Kaštelima, Radež Blato, pa sad i Brodosplit BSO. Trup se obično izradi u škverovima, dotegli u Krilo i oprema i dovršava ispred kuće.

Najveći su među njima (primjerice: m/b Krilo Pride) već prešli duljinu od 48 m i bruto tonažu od 400 GT. Zbog takve bruto tonaže postali su SOLAS brodovi bez obzira na ograničeno područje plovidbe za koje apliciraju. Uglavnom, kako netko nešto zaradi brodom A, započme gradnju broda B, pri čemu je B>A i B>bilo kojeg susjedovog broda.

Motori su Caterpillar, Cummins, MAN Nutzfahrzeuge, Iveco motors, ali i Daewoo i Scania. Stari Famosi idu na male brodove ili u skrap. Reduktori su Twin Disc, Reintjes, ZF, Dong. Brodske vijke rade riječki Propeler servis, ali i Eliche Radice.

Sve zajedno, Hrvatska udruga privatnih brodara ("Kriljani") su se daleko odmakli od nekadašnjih pjeskara. Malo se u javnosti spominje ovaj sve snažniji segment domaće brodogradnje.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nv on August 11, 2012, 09:42:19 pm
O svemu se da nešto napisati ali uz određenu dozu opreza i sa što manje politike. poz.

Evo onda o tvornici Dalmacija Dugi Rat, nadam se, bez imalo politike. Direktor HE Đale mi se žali kako nema kome prodavati struju u doba kad je jeftina. Uglavnom, kad se u Genovskom zaljevu formira ciklona, on i njegovi suradnici precizno (u par stotina kubika) mogu procijeniti koliko će to značiti u njihovom akumulacijskom jezeru. Danas višak puste nizvodno. Nekad su ga plasirali tvornici Dalmacija. Zašto? Zato što je u cijeni njenih proizvoda (ferokroma i feromangana) preko 90% bila cijena struje. HE Đale i tvornica Dalmacija bile su simbioza, u kojoj je Đale proizvodila struju kad je bila jeftina (cijena struje skokovito padne kad je svi imaju i skokovito naraste kad je nema) i pretvarala je u tvornici Dalmacija u 90% te iste struje odložene na obalu. Naravno, ferokrom i feromangan, koji ne zahtijevaju nikakav nadzor ni održavanje, prodaju se kad su skupi. To ni Tesla nije otkrio: konzerviranje električne energije  :angel: barem u ekonomskom/cjenovnom smislu.

Odluka da se svojedobno zatvori Dalmacija Dugi Rat bila je utemeljena na mišljenju kako je nepotrebna jer joj za rad treba previše struje iz HE Đale.

Nadam se da sam izbjegao politiku. Ispričavam se za off-topic, koji je kako sam shvatio dozvolio moderator. A sad nazad u brodogradnju ...


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on August 11, 2012, 10:16:15 pm

 A koliko sam ja shvatio " Posejdon " se i nije proslavio svojom novogradnjom Trajekta. Može malo više o tome?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nv on August 12, 2012, 06:33:00 pm
Kako sam već napisao, Posejdon je u zadnjih par godina gradio i još gradi cijeli niz novogradnji. Nisam siguran da je neka od njih uopće bila trajekt, ali znam da je
problema bilo s m/b Sveti Salvestar, linijskim brodom za prugu Komiža-Biševo, kojega je gradio Posejdon. Na stranici:

http://www.paluba.info/smf/index.php?topic=2652.60 (http://www.paluba.info/smf/index.php?topic=2652.60)

topic br. 70 prenosi podrobnije informacije o tome. Novijih informacija nemam.   


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on August 12, 2012, 09:52:46 pm

 Imam ja informacija. Ali?  Koliko vidim, imaš neke debele veze sa Škverom. Podeli svoja saznanja sa nama( ako možeš). Pozdrav!


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nv on August 13, 2012, 02:39:34 pm
Imam ja informacija. Ali?  Koliko vidim, imaš neke debele veze sa Škverom. Podeli svoja saznanja sa nama( ako možeš). Pozdrav!

Hvala na pozivu-vrlo rado :) No, tek sam se pred par dana uključio u paluba forum-još uvijek zvjeram naokolo i isčitavam pojedine zanimljive topice.
Lijepo je što će, barem na ovaj način, preko foruma, neka možda danas zaboravljena znanja ostati sačuvana.

Što se mojih veza sa škverom tiče, kaže se: "Jednom Škveranin-uvijek Škveranin". Karijeru sam doista, prije 28 godina započeo u Brodosplitu, u pogonu Strojomontaže. Iako sam brzo otišao iz škvera, ostao sam tijekom cijeloga poslovnog vijeka, kao i na današnjem poslu, čvrsto povezan s njima (čak mi i ovo "s njima" zvuči nekako rogobatno, kao da su oni nešto drugo).

Naime, nije mi ni emocionalno ni racionalno svejedno što će biti s Brodosplitom, kao i ostalim brodogradilištima u RH uopće. Malo se kod nas shvaća značaj brodogradnje u ukupnoj industriji. Jedan ugovoreni brod pokrene cijelo čudo proizvođača strojeva, uređaja i opreme, za koje mislite da više ne postoje.

Sjećam se mojih prvih novogradnji 1984. god. nov. 319-321 (m/b Mljet, Šolta i Bihać) za tri različita domaća naručitelja. Sva oprema u strojarnici, osim separatora goriva i ulja, bila je domaća (u širem smislu, naravno). Limovi, profili, cijevi, otkovci, odljevci-domaći. Samo mali dio: porivni motor Brodosplit MAN KSZ 70/150 C/CL, pomoćni motori Jugoturbina, centrifugalne pumpe Jugoturbina, vijčane pumpe MPD Daruvar, kotlovi TPK ZG, evaporator Jedinstvo ZG, kaljužni separator 3. maj Tibo, hidraulika Prva petoletka, palubni strojevi Vulkan RI, uređaj za tretiranje sanitarnih otpadnih voda Jugoturbina ... Prateća industrija je živjela s brodogradnjom i brodogradnja s njom.

Kad ovo nekome danas pričam izgleda mu/joj nevjerojatno ...


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on August 13, 2012, 09:54:59 pm

 Ako te- Vas neko shvata, ja sam taj!Slobodno iznesi svoje utiske. Ja sam svojevremeno radio na porinuću novogradnje pre " Amorele" pa onda " Amorelu"( kolena na palubama i posle dricanje, čak i aluminijuma). A posle toga dricanje onih ruskih brodova za farbanje, i montažu nadgrađa na njima. I navrati do dela Rečne brodogradnje ako imaš vremena :angel:


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nv on August 15, 2012, 06:43:08 pm
Rječna brodogradnja! Moja nekadašnja ljubav. Baš lijepo da ste me podsjetili.

Brodogradilište Novi Sad, nov. 275 (ledolomac). Građen negdje 1988. god. Računao sam kao strojar u projektnoj fazi sve moguće vrste vibracija vratilnog voda porivnog sustava (torzijske, fleksijske, precesijske). Kad ono na pokusnoj plovidbi krmeni dio glavne palube vibrira da zubi ispadaju. Bitno je bilo dokazati da vibracije ne potječu od vratilnog voda, nego od nečega drugog-nastrujavanja vode na krmeni dio. Po frekvenciji se i vidjelo da izvor nije vod vratila. Rješenje: zavari se par pojačanja ispod krmene palube, ukruti konstrukcija, a paluba mirna kao bubica-svi sretni :D


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on August 29, 2012, 05:19:25 pm
BRODOSPLIT-BSO - SPLIT

29.08.2012.

Porinuće Novogradnje 519

[attachment=1]
U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (Brodosplit-BSO) danas je porinuta Novogradnja 519, luksuzna putnička jahta koja se gradi za stranog naručitelja Laplaine Management Ltd. sa sjedištem na Britanskim Djevičanskim otocima.

Riječ je o brodu duljine 60 metara, širine 10,68 metara, visine do glavne palube 4 i pol metra i gaza u punom opterećenju 3,1 metar, a koji će postizati brzinu veću od 13 čvorova. Za vlasnika i njegove goste, o kojima će brinuti 10 članova posade, predviđene su tri raskošne VIP kabine u koje se može smjestiti 6-ero putnika. Na kraćim relacijama, jahta će na svoje četiri palube, u dva luksuzno opremljena salona i jednom otvorenom na palubi kormilarnice te pratećim javnim prostorima, moći primiti 75 osoba.

Jahta je porinuta u visokoj fazi opremljenosti. Gradi se prema pravilima i pod nadzorom Hrvatskog registra brodova. Isporuka je predviđena u rujnu ove godine.

Ovaj ugovor, nakon triju kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006.-2008. godine, daljnji je iskorak Brodosplit–BSO-a na tržište putničkih brodova visoke klase.

[attachment=2]
Osobna karta Novogradnje 519 (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/OSOBNA%20KARTA%20NOVOGRADNJE%20519.pdf)

Prospekt - Luksuzna motorna jahta (Nov. 519) (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/Motorna%20jahta%20-%20Nov.%20519.pdf)

Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nv on August 30, 2012, 08:33:37 pm
U ovoj istoj hali sam svojedobno prije više od 40 god. kao mali dječak bio na porinuću prve podmornice proizvedene u BSO. Odveo me otac (koji je od strane Brodosplita vodio njezinu izgradnju) i kazao mi kamo idemo. Cijelo sam se vrijeme mislio: "Sad kad podmornicu porinu, tko će je izroniti?!". U hali na 5. navozu me dočekao neki čudan duguljasti objekt, koji je sličio na sve drugo, samo ne na brod.

Kad podmornica zaplutala, nakon klizanja niz navoz pomislio sam: "Nije uspjelo-podmornica pliva!". Srećom, nisam to izrekao naglas.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on October 01, 2012, 04:45:51 pm
BRODOSPLIT–BSO SPLIT

27.09.2012.

BRODOSPLIT - BSO isporučio jahtu

[attachment=1]
U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (BSO) danas je isporučena Novogradnja 519, putnička jahta koja nosi ime „Caspian Star“, a izgrađena je za stranog naručitelja, kompaniju Laplaine Management Ltd. sa sjedištem na Britanskim Djevičanskim otocima.

Riječ je o brodu duljine 60 metara, širine 10.68 metara, visine do glavne palube 4.5 metara i gaza u punom opterećenju 3.1 metar, s maksimalnom brzinom od 13.7 čvorova. Za vlasnika i VIP goste predviđene su tri raskošne VIP kabine u koje se može smjestiti šestero putnika. Na kraćim relacijama jahta će na svoje tri palube, u dva velika, luksuzno opremljena salona i pratećim javnim prostorima, moći primiti do 70 gostiju.

Jahta „Caspian Star“, koja će ploviti pod azerbajdžanskom zastavom, izgrađena je za manje od 11 mjeseci od početka obrade crne metalurgije što je svojevrsni rekord u brzini izgradnje ovoga tipa broda. Ovaj ugovor, nakon triju kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006.-2008. godine, daljnji je iskorak Brodosplit –BSO-a na tržište putničkih brodova visoke klase. Prilikom primopredaje predstavnik vlasnika izrazio je veliko zadovoljstvo isporučenim brodom te otvorio mogućnost daljnje suradnje na sličnim projektima.

Nakon primopredaje, brod će s deset članova posade otploviti prema matičnoj luci Baku.

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
Osobna karta Novogradnje 519 (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/OSOBNA%20KARTA%20NOVOGRADNJE%20519.pdf)

Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on October 01, 2012, 04:50:14 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

30.07. u Brodosplitu je na stroju za rezanje limova započela obrada čelika za Novogradnju 474 - heavy lifter, brodu za prijevoz teških tereta, ugovoren za nizozemsku brodarsku tvrtku Jumbo. Ovako bi trebao izgledati...

[attachment=1]
[attachment=2]
Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on October 01, 2012, 05:14:40 pm
Ako je maksimalna brzina za "Caspian Star" 13,7 cv., ekonomicna je nesto malo iznad 10. Nije li to preskromno za ovakav brodic?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nv on October 19, 2012, 08:59:23 pm
Zanimljivo je da je Brodosplit BSO morao jako žuriti s primopredajom jahte "Caspian Star" iz razloga, kako je zahtijevao brodovlasnik, što će se uskoro plovni put koji vodi iz Crnog mora prema Kaspijskom jezeru, a kojim jahta mora proći, zalediti (?!)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kumbor on October 19, 2012, 09:25:09 pm
Po ruskom narodnom kalendaru, 14. oktobra (Pokrov presvete Bogorodice) smatra se prvim danom zime. Ranije je obično na taj dan padao prvi sneg. danas se sve izmenilo. Večeras je u Rostovu na Donu 14*C, a u Volgogradu 9. Snega nema ni od korova, a Rusi smatraju da je abnormalno toplo za ovo doba godine. Prvih mrazeva još nije bilo! Od crnog Mora do Kaspija se ide kroz Azov, pa Donom do Cimljanske akumulacije, odakle se prelazi u Volgogradsku akumulaciju i otuda u Volgu, kojom se ide dalje do Astrahanja i ušća Volge u Kaspijsko more. Sve je to veoma blizu, nema ni hiljadu kilometara. Sića. Da bi počelo zamrzavanje reka, potrebno je desetak dana upornog solidnog mraza, kada je danju ispod -5*C. Svejedno, uskoro će se objaviti kraj navigacionog perioda, čisto radi bezbednosti.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on October 19, 2012, 09:28:06 pm

 ? ? ?
 11 meseci za 60 metara :zid
 Uz svo poštovanje visokosofisticirane gradnje jahte, to Mora da se " pojede"  a ne da se " žuri " da se jahta isporuči.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nv on October 19, 2012, 09:43:12 pm
Pa sad ... nekako mjeseci i metri ne idu baš proporcionalno.

U Brodotrogiru sam pred cca 25 god. nadzirao gradnju suppliera za Brodospas (tegljači/snabdjevači platformi, nov. 186-189, kasnije m/b Brodospas 401 do 404; Brodospas 402 je poslije i izgorio). Kad sam prvi put ušao u strojarnicu, shvatio sam koliko mali brod možr biti teže izgraditi nego veliki. Na malom prostoru 4 motora spojena na 2 vratilna voda preko 2 tandem reduktora sa po 2 PTO pumpe hidraulike, pitch propeleri (pravilno se danas kaže: brodski vijci s upravljivim usponom), dizel-generatori, cijelo čudo svakakvih pumpi (brod je po potrebi morao voziti i beton za začepiti bušotinu) i jedno sedam slojeva (baš "slojeva")  cjevovoda. Inspektor Lloyd's Registera (brod je bio u dvojnoj klasi) jednom je postavio pitanje: "A kako ćete demontirati onaj ventil ispod ovih cjevovoda ako bude trebalo?". Šef objekta je samo slegnuo ramenima.

Nakon toga sam u Brodosplitu nadzirao brod za rasuti teret. Mjesta u strojarnici koliko te volja, nitko nikome ne smeta, svi mogu raditi istovremeno.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on October 19, 2012, 09:50:02 pm

 Pa, ja bar radim u malim i skučenim objektima u rečnoj brodogradnji. Što se tiče lima, opet kažem, mora da se završi brzo inače ne vredi raditi. Ostaje opremanje koje jede vreme i pare. I isto donosi pare. Neko vreme smo mi ovde radili samo kasko trupove a opremanje radili u Holandiji. Mi uradimo crnački posao a oni pokupe kajmak i rade " majstorski posao". :zid


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on October 20, 2012, 03:43:59 am
Neki sam dan bio na “starijem” (preko 10 godina :) )kontejnerasu. Po kaljuzi strojarnice se skoro ide bez saginjanja...

Ako se ne varam, kaljuza TC je bila cca 500 mm visoka...



Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on October 20, 2012, 08:46:56 pm

 Moguće jedino u simetrali. Inače standard dvodna ( na rečnim brodovima koje sada radimo) je minimum 500. mm.  Hemikal tankeri od Prohrona su na 850. mm.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on October 20, 2012, 10:07:20 pm
Neka se i ovaj motor nadje u Skverskoj kronici.
[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on October 21, 2012, 05:24:54 am
Neka se i ovaj motor nadje u Skverskoj kronici.
[attachment=1]

Koliko se sječam, je radiona za izradu motora bila u Kopilici, nasuprot Mljekare.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on November 06, 2012, 07:18:07 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

06.11.2012.

Otkrivamo: Što samoborski DIV planira s Brodosplitom

[attachment=1]
Kako se približava odluka Vlade RH o prodaji Brodosplita samoborskom DIV-u, sve je više upita na koje do danas nije dao odgovor niti kabinet aktualnog premijera Zorana Milanovića, ali ni njegove prethodnice Jadranke Kosor.

Podsjetimo, prvo je 25. veljače 2011. Europska komisija odobrila plan za restrukturiranje Brodograđevne industrije Split i Brodosplit - Brodogradilišta specijalnih objekata (BSO), da bi i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) 29. srpnja 2011.  dala "zeleno svjetlo" programu restrukturiranja.

Deset mjeseci kasnije, točnije 29. svibnja ove godine, ista Agencija – AZTN, za program restrukturiranja, koji je izradio DIV kao potencijalni investitor, upozorila je: "Program restrukturiranja splitskog brodogradilišta, koji je odobren lani, morat će se uskoro mijenjati jer su u međuvremenu nastali novi gubici, a Vlada je škveru dodijelila nove potpore".

"Novi program restrukturiranja opet će morati odobriti AZTN i Europska komisija pa bi, osim rasta troškova, problem moglo predstavljati i mišljenje Bruxellesa ako tamo zaključe da se privatizacija zapravo ne provodi nego samo kupuje vrijeme. U tom slučaju škver bi, umjesto u vlasništvu samoborskog DIV-a, vjerojatno završio u likvidaciji", upozorila je 29. svibnja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

No, 26. listopada, nakon što je premijer Zoran Milanović na početku sjednice Vlade pozvao sve nadležne da se što prije potpiše privatizacijski ugovor za Brodosplit sa samoborskim DIV-om, neslužbeno je izašlo u javnost kako je konačno postignut finalni dogovor između resornih ministarstava i čelnika DIV-a.

Postignuti dogovor je navodno na tragu sporazuma iz ožujka ove godine, a tada je bilo utvrđeno da će Vlada na sebe preuzeti trošak restrukturiranja od 450 milijuna kuna, a DIV 147 milijuna kuna. Po posljednjim informacijama, konačna odluka trebala bi biti donesena kroz idućih desetak dana.

U svemu ovome, međutim, javnost nikada nije do kraja doznala što to sadrži program restrukturiranja splitskog škvera. Mi smo, međutim, došli u posjed Programa restrukturiranja, koji je od 2010. godine do danas već nekoliko puta putovao od Hrvatske do Bruxellesa, i koji na 280 stranica donosi što, uz pomoć države, DIV planira napraviti splitskom škveru.

Bit će zanimljivo vidjeti koliko će toga biti sadržano u eventualnom kupoprodajnom ugovoru između Vlade i DIV-a, koliko do njega dođe.

Obvezuje se nastaviti brodogradnju

No, svakako je zanimljivo objaviti najznačajnije dijelove dopunjene verzije Programa restrukturiranja, prije svega o planovima koje DIV ima za Brodogradilište Split i Brodogradilište specijalnih objekata. U javnosti se, među ostalim, pojavila i dvojba, namjeravali li DIV uopće nastaviti, i u kolikom opsegu, osnovnu djelatnost škvera – brodogradnju.

Zanimljivo je, pak, da se DIV u programu restrukturiranja, koji je odobrila Europska komisija, na više mjesta obvezuje nastaviti brodogradnju. Štoviše, u dijelu u kojem se opisuje značaj i budućnost Brodosplita, navodi se:
"Brodosplit d.d. smješten je na sjevernom dijelu grada Splita, na pogodnom morskom akvatoriju za izvođenje brodograđevne djelatnosti. Lokacija je opremljena svom potrebnom infrastrukturom, a kao radno intenzivna djelatnost utječe na veliku zaposlenost, kako u dijelu vlastite radne snage, tako i u dijelu servisnih i kooperantskih djelatnosti.

Stoljetnim razvojem brodogradilišta stvoreni su svi preduvjeti za raspoloživost stručnog kadra kroz vrlo kvalitetni srednjoškolski i visokoškolski obrazovni sustav, kao i radno raspoloživim resursima obzirom na naseljenost grada Splita i okolice.

DIV: Brodosplitu gravitira 40.000 ljudi

Procjenjujemo da Brodosplitu d.d. u poslovnom dijelu gravitira oko 40.000 ljudi, što kroz direktan rad i usluge, što kroz ovisne članove obitelji.

Brodogradnja kao industrija u brodograđevnim zemljama smatra se industrijom od šireg društvenog interesa, a u našem slučaju jednim od malobrojnih proizvoda s visokim stupnjem  obrade i kvalitete koje hrvatsko gospodarstvo može ponuditi svjetskom tržištu. U brod se ugrađuju oprema i sustavi najsuvremenijih tehnoloških rješenja, te time pridonosi prijenosu moderne tehnologije i rješenja i potiče razvoj edukativnih i znanstvenih institucija, te ukupne domaće industrije. Po kriteriju usporedbe s EU (izvor CESA – europska brodograđevna udruga) u odnosu na prihod po glavi stanovnika, Jadranska Hrvatska predstavlja poduzetničku lokaciju s više komparativnih prednosti“.

Izgradnja vlastite flote

Također, u dijelu nazvanom "Novi poslovni model – daje vrijeme i sredstva za restrukturiranje", DIV navodi:

"Uočili smo priliku za stvaranje novog poslovnog modela kroz gradnju tipskih brodova za vlastitu flotu, odnosno Brodosplit plovidbu, koji će sam po sebi biti uspješan, ali kojim se omogućava provedba restrukturiranja, stabilizacija sustava te stvaranje svih preduvjeta za dugoročni razvoj sustava. Novi poslovni model je potreban i jer omogućava postupnu provedbu strukturnih promjena kako nagle promjene ne bi dovele do kolapsa i urušavanja sustava. Novim poslovnim modelom se omogućava:

Puna zaposlenost brodogradilišta tijekom restrukturiranja izgradnjom 'tipskih' brodova za Brodosplit plovidbu. Pod "tipskim" brodovima se podrazumijevaju u Brodosplitu već razvijeni, usvojeni i proizvedeni brodovi, koji su dokazani kvalitetom i čiji de najam ili prodaja biti olakšana uklapanjem u uobičajene kategorije brodova iz perspektive brodovlasnika. Nova struktura prihoda i zarade kroz prodaju gotovih brodova (čija cijena je uvijek viša nego kod ugovaranja gradnje), te kroz kratkoročni ili dugoročni najam na tržištu ili kroz barter odnose sa dobavljačima DIV grupacije (...)

"Bili smo uspješni u Srbiji"

Vrijeme za stvaranje partnerstava i integraciju u prodajni sustav DIV grupacije, tijekom kojeg de se razviti partnerstvo sa strateškim dobavljačima i financijskim institucijama, odnosno uključiti brodograđevna djelatnost u već postojeda partnerstva te u punoj mjeri iskoristiti postojeće resurse i kompetencije brodogradilišta kroz prodajnu mrežu DIV grupacije. (...)

DIV d.o.o. tvornica vijaka je dala ponudu za kupnju Brodograđevne industrije Split d.d. jer smatramo da je to u ovom trenutku dobra poslovna odluka i jer želimo nastaviti rast poslovanja širenjem u okviru metaloprerađivačke industrije, kojoj i sami pripadamo, a što smo u dva navrata u nešto manjem obimu privatizacijom i restrukturiranjem dotad neuspješnih poduzeda u Hrvatskoj i Srbiji uspješno i napravili."

Tankeri, jaružala, Ro-Pax brodovi, kruzeri...

U dijelu nazvanom "Glavno brodogradilište – proizvodni program", DIV navodi kako dugoročno "planira usmjerenje prema specijaliziranim segmentima tržišta s više dodane vrijednosti proizvoda kao što su Ro-Pax brodovi, brodovi jaružala, shuttle tankeri, brodovi za prijevoz putnika, za krstarenja, brodovi dizalice itd. To međutim nije realno da će se dogoditi odmah nakon preuzimanja, tako da su trenutni prioriteti koncentracija brodograđevne djelatnosti na postojećim projektima i izrađenoj dokumentaciji za tipove brodova kao što su oni za prijevoz rasutih tereta i tankera".

Poseban dio u programu restrukturiranja posvećen je i Brogradilištu specijalnih objekata, za koji se navodi kako "sve ukazuje da je BSO kvalitetan resurs koji poprima strateški značaj kroz jačanje pomorske orijentacije RH u sklopu budućih programa od posebnog državnog značaja (obnova flote HRM po planovima i standardima NATO saveza, izgradnja flote Obalne straže, brodovi za traganje i spašavanje na moru, brodovi za prevenciju i sanaciju ekoloških katastrofa i gašenje požara, oceanografski brodovi, brodovi za podršku na plinskim poljima sjevernog Jadrana, kontinuirana modernizacija putničke i trajektne flote u priobalju).

Na međunarodnom tržištu daljnja orijentacija bi bila usmjerena prvenstveno na:
- manje luksuzne brodove za kružna putovanja (50 - 120 putnika)
- jahte duljine do 65 m
- RO-RO putničke brodove (trajekte) do duljine od 120 m, s posebnim akcentom na ekološki (LNG) pogon
- višenamjenske brodove za lov i preradu ribe dužine do 65 m."

Nadalje, u dijelu Programa restrukturiranja nazvanom "Kapitalna ulaganja" stoji "od zamisli u što uložiti 180 milijuna USD u sljedećim godinama (maksimalno 5, ali mi planiramo 3), odlučili smo uložiti većinu (cca 143 milijuna USD) u vlastitu flotu brodova, koji će se izgraditi u glavnom brodogradilištu. Otprilike 37 milijuna USD bit će uloženo u opremu i tehničke resurse" (...) "Kapitalna ulaganja (Gantry, suhi dok…) predviđamo nakon implementacije Programa restrukturiranja i stabilizacije poslovanja Brodosplita na načelima slobodnog tržišta".
Sporni načini financiranja

Ovdje se dolazi do, po mnogima, jednog od najspornijeg dijela programa, koji se odnosi na financiranje i "vlastiti doprinos" DIV-a programu restrukturiranja. U programu stoji: "Značenje vlastitog doprinosa je osiguranje mogućnosti za vođenje brodogradilišta bez državnih potpora, s orijentacijom na dugoročnu održivost".

"Vrijednost vlastitog doprinosa određena je ukupnim troškovima restrukturiranja i iznosi 40% od tog iznosa. Financiranje će biti pokriveno implementacijom jedne ili kombinacijom sljedeće tri opcije:

1. Opcija
a. Ulaganje sredstava kroz DIV grupu (20 do 25% ukupnih ulaganja)
b. Strateško partnerstvo s dobavljačem čelika (do 15% od ukupnih ulaganja)
c. DIV grupa do 5%
d. Zajmovi od komercijalnih banaka (od 60 do 80%)


2. Opcija
a. Direktno partnerstvo s uglednim Ruskim brodarom kroz rekapitalizaciju brodogradilišta do 25% (to znači da je Ruski brodar vlasnik 25% brodogradilišta nakon rekapitalizacije)
b. DIV grupa do 5%
c. Zajmovi komercijalnih banaka (od 60 to 80%)

 
3. Opcija
a. Partnerstvo s uglednom Katarskom projektnom kompanijom kroz rekapitalizaciju brodogradilišta od 51 do 75% (to znači da je Katarska kompanija vlasnik 51-75% brodogradilišta nakon rekapitalizacije)
b. DIV grupa do 5%
c. Zajmovi komercijalnih banaka (od 20 do 30%) „

Istinski kupci ili - preprodavači?

Čitajući ovo, ovdje se nameće ključno pitanje, budući da DIV grupa u sve tri varijante "ulazi" s manjim dijelom vlastitih sredstava, a ostatak „pokrivaju“ partneri iz Rusije, Katara i komercijalne banke, je li samoborska tvrtka istinski kupac ili tek preprodavač splitskog škvera zasad tajnom vlasniku?

Nadalje, kao "izvore financiranja", DIV navodi pretežito "banke i financijske institucije",  i to mahom inozemne (?!):

"Radi ispravnog razumijevanja projekta i poslovnog modela kojeg smo osmislili kroz ovaj Program restrukturiranja, naglašavamo razliku između uobičajenog načina gledanja na Kupca dionica Brodosplit d.d. kao 'investitora' ili kao poduzetnika.

U našem slučaju to je svakako poduzetnički način ulaganja koji sadržava premise, najprije u osmišljavanju i izradi projekta, odobravanju istog od, za to nadležnih institucija, te na osnovu istog angažiranje sredstava od financijskih institucija koje se bave investiranjem, a na način da se dokazuje mogućnost povrata tih sredstava s uključenim interesom za samu financijsku instituciju.

U igri samo strane banke

Načini financiranja su različiti kao i interesi pojedinih financijskih institucija, a konačni aranžman ovisi o trenutku u kojem su poznate sve pretpostavke za sklapanje kreditnog ili ulagačkog ugovora. Banke i kreditne institucije, koje u raznim stupnjevima obrade obrađuju naše zahtjeve iskazane kroz različite modele financiranja vlastite flote, su sljedeće:
1. EBRD ( Europska Banka Za Obnovu i Razvoj) - Hrvatska
2. Caterpillar Financial - SAD
3. Tufton Oceanic - Velika Britanija
4. Credit Suisse - Švicarska
5. NIBC - Nizozemska
6. Den Norske Bank - Norveška
7. Danish Ship Mortgage Bank - Danska
8. DEGInvest - Njemačka
9. Hamburgische Schiffhypoteken Bank - Njemačka

Iste u svojim odlukama i očitovanjima očekuju konačan rasplet privatizacijskog procesa, obzirom na našu poziciju kao tražitelja kreditiranja i mogućeg vlasnika grupe Brodosplit d.d., posebice u dijelu odobrenja cjelokupnog programa restrukturiranja od predstavnika Europske komisije, zatim razvoja situacije oko bududeg financijskog statusa cijele grupe, kao i jasnim pravnim statusom DIV d.o.o. u upravljanju Društvom.

Jasno ističemo da niti jedna banka nije iskazala interes za financiranje Brodosplit-Brodogradilišta d.o.o., obzirom na višestruko vedu akumuliranu gubit u odnosu na visinu kapitala, dok su iskazale interes za predloženi model izgradnje vlastite flote brodova koja bi aktivno prihodovala sa tržišta, te iz tog prihoda i bila sposobna vraćati kreditne obveze.
Prvenstveno smo se odredili na suradnju sa stranim bankama, obzirom da hrvatske banke iskazuju svoj vrlo ograničeni poslovni interes u financiranju brodogradnje i brodarstva. Jednako tako, raspoloživi kapital u Hrvatskoj je ograničenog volumena. Iz navedenog popisa financijskih institucija vidljivo je da postoje različiti načini financiranja, od klasičnih hipotekarnih kredita i barter aranžmana, do udjela u vlasništvu. Naša odluka o prihvaćanju financiranja od različitih banaka, odnosno kreditnih ili financijskih institucija, u svakom slučaju de ovisiti o njihovim konačnim ponudbenim uvjetima za kreditiranje, odnosno za financiranje.

Kako bi se kreditni rizik na koji financijske institucije računaju smanjio na najmanji mogući nivo, kontinuirano radimo na procesu ugovaranja dugoročnih čarter aranžmana s obvezom otkupa brodova nakon istih iz tvrtke Brodosplit-Plovidba d.o.o. U tom procesu najdalje se otišlo s tvrtkama Sofkomflot iz Rusije, Transatlantic iz Švedske (obje su brodarske kompanije) te Duferco iz Makedonije, kao strateški dobavljač brodskih limova za potrebe prijevoza željezne rudače".

Sporno viđenje Kolektivnog ugovora

Ono što posebno zanima škverane, kao i sindikate je DIV-ovo viđenje Kolektivnog ugovora:

"Postojeći kolektivni ugovor obostrano je potpisan (sindikati i prijašnje uprave) u uvjetima drugačijeg načina poslovanja i ukupnosti utjecaja istog na tržišno poslovanje, na način da je bilo moguće primati subvencije i potpore države koja druga tržišno orijentirana poduzeda nemaju. Posebice ističemo nedostatak dijela ugovora koji prepoznaje krizna stanja ili izvanredne okolnosti poslovanja.

Naročito prepoznajemo izbjegavanje konfrontacije mišljenja i argumenata u uvjetima pritisaka, kako s političke lokalne i državne razine, a sve u cilju podilaženja ili sprječavanja mogućeg bunta. Naš stav je da je postojeći kolektivni ugovor izvediv i provediv samo pri punoj zaposlenosti (ukupnih kapaciteta), sposobnosti poduzeća za tržišnom konkurentnošću, pri dostizanju ciljane efikasnosti rada, dostizanju optimalnog broja zaposlenih (učešća u trošku poslovanja), smanjivanja broja dana odsustva s posla (sada je iskoristivost troška zaposlenih na 66%) te kontinuiranog partnerskog odnosa druge potpisničke strane (sindikata).

Kako je za postizanje ovih pretpostavki potrebno određeno vrijeme, predlažemo da se kolektivni ugovor u postojećem obliku održi do kraja godine 2010, do kada je nužno odraditi novo kolektivno pregovaranje i potpis novog kolektivnog ugovora, naravno, s novim vlasnikom. Smatramo da je potrebno ostvariti kolektivni ugovor koji će biti više fleksibilan, uvijek biti provediv, imati i dodatno istaknute stimulativne parametre nagrađivanja radnika za postignute rezultate, kao i dijelove koji prepoznaju objektivnost poslovnih rezultata.

Pod terminom provediv samo kao primjer navodimo nužnost zamjene određenih pojmova u ugovoru sa 'mora' u 'može' ili 'hoće sukladno poslovnim rezultatima' ili 'mora nakon dostizanja' određenih posebno navedenih parametara.

"Trebamo  štititi rad od nerada"

Jednako tako, smatramo da je zajednički interes (i poslodavca i sindikata) osiguranje dugoročne održivosti te stvaranje realnih pretpostavki za dodatna veda prava od onih definiranih zakonom, koja isključivo mogu biti vezana za uspješnost poslovanja koje ovisi o učinku i efikasnosti rada.

Podrazumijevamo da kolektivni ugovor treba prvenstveno štititi rad od nerada, te se izboriti za prava svih onih koji svoj rad uključuju u uspješnost poduzeća, a ne onih koji se sakrivaju iza ugovora, odnosno onih kojima rad nije primaran u ostvarivanju svih ugovorenih prava. Želimo uspostaviti odnos nagrađivanja za rad i penalizaciju za nerad.

Očekujemo da de isto rezultirati puno većom produktivnosti i većom pozitivnom radnom atmosferom. Planiramo da je potrebno ubuduće da svaka članica grupe zasebno sklapa kolektivne ugovore, te jednako tako mora biti i odgovorna za provođenje odredbi istog".

O Vladinoj prodaji ovisi budućnost škvera i Splita

Uglavnom, sve navedeno najvažniji je dio velikih planova DIV-a navedenih u Programu restrukturiranja Brodograđevne industrije Split i Brodosplit - Brodogradilišta specijalnih objekata, od kojih su mnogi dvojbeni, a sindikatima i – neizvedivi.

O tome što će od ovoga biti navedeno u kupoprodajnom ugovoru između Vlade i samoborskog DIV-a, ukoliko do njega dođe, ovisit će i budućnost Brodosplita, njegovih 3.400 radnika, ali i svih ostalih djelatnosti koje brodogradnja (koja – ponavljamo već više puta napisano – nigdje u svijetu nije isplativa bez državnih potpora) nosi sa sobom, te cijelo splitsko gospodarstvo.

JOŠKO DADIĆ, Foto: Dalmacija News, Dalmacija News (http://www.dalmacijanews.com)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 08, 2012, 03:20:37 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

28.11.2012.

U Brodosplitu položena kobilica za Novogradnju 474

Na prvom navozu Brodosplita danas je položena kobilica za Novogradnju 474, drugi od dva heavy liftera (broda za prijevoz teških i dimenzijama velikih tereta) koji se u Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. grade za nizozemskog naručitelja, tvrtku Jumbo.

Riječ je o složenom projektu kakav dosad nije građen u hrvatskim brodogradilištima.

Brod će imati duljinu 152 metra i širinu 27 metara, a bit će opremljen dvjema dizalicama čija će pojedinačna maksimalna nosivost biti 1.500 tona, odnosno u tandemu će moći podizati terete težine do 3000 tona. Nosivost broda pri gazu od 8.1 metara iznosit će 14 tisuća tona, a brzinu od 17 čvorova osiguravat će mu dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti.

Brodovi se grade u klasi Lloyd‘s Registra. Isporuka Novogradnje 474 je predviđena do kraja 2013. godine.

Ugovoreni brodovi bit će najveći u floti Jumba.


07.12.2012.

Brodosplit – BSO porinuo brod za nautički turizam

[attachment=1]
U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (BSO) danas je u more položena Novogradnja 520, brod za nautički turizam izgrađen za domaćeg naručitelja, obrt ''Brodarstvo'' iz Krila Jesenice.

Riječ je o izradi čeličnog trupa i nadgrađa za brod duljine 45 metara, širine 9.1 metar i gaza u punom opterećenju 2.4 metra.

Osim ovog posla, brodograditelji škverske 'specijalne' rade i na izradi čeličnog trupa i nadgrađa Novogradnje 521, također broda za nautički turizam, ugovorenog za domaćeg naručitelja tvrtku ''Pučanin'' iz Jesenica.

Izvor: Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 08, 2012, 03:24:37 pm
U knjižari Profil - Mozaik, u Splitu, knjiga Dr. Igora Belamarića "Brodosplit u supavalskoj vali" snižena je sa 165 na 39 kuna (oko 5 €). Mogu se kupiti i još neki naslovi od istog autora za 29, odnosno 39 kuna.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on December 08, 2012, 03:40:36 pm
Nisam sovinist, ali jesam nacionalist. Vulgarno - preko DIV-a EU gasi Supaval. A, kako je EU (Francuska) prihvatila prijednog J. Koreje (ne Sjeverne) za preuzimanje  francuskog brodogradilista koje je specijalizirano za gradnju velikih putnickih brodova cime ni jedno juznokorejsko brodogradiliste ne vlada.

I sto je francuska vlada napravila?

Odbacila je prijedlog juznokorejaca - to se moderno naziva "neprijateljskim preuzimanjem". Nije bitno pod kojom izlikom. A, Splita (brodogradilista) - za godinu i po - nema .
Brodogradilista su firme koje imaju najvise kooperanata i gasenje takve industrije ima strasne posljedice ne samo na ogromni broj ljudi koji ostaju bez prihoda - nema potrebe ni za znanjem, nema potrebe za inzenjeringom, nema potrebe za Brodarskim institutom...
Sram ih bilo! tko je to za pregrst skuda prihvatio!


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on December 08, 2012, 03:49:15 pm
Toga se i ja bojim, na papirima niti u potpisu više ne piše "Brodosplit d.o.o." nego samo "Uprava" u potpisu neki opunomoćenik , a šta se tiče Korejaca sve šta znaju su i naučili kod nas nekad davno davno a gdje smo mi gdje su oni  :-\


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on January 01, 2013, 12:28:27 pm
Škverani znaju posal  
Dva ‘superteškaša’ rastu na navozima.

[attachment=1]
Na navozima “Brodosplita” rađaju se dva broda za posebno teške terete, “heavy lifteri”, od kojih je onaj na navozu broj dva već dobio konkretniji oblik.

Naime, kod njega je u tijeku izgradnja teretnog dijela broda, nakon čega slijedi montaža sekcija krmenog pa pramčanog dijela, te na koncu nadgrađa. Na navozu broj jedan vidi se samo kobilica drugog “teškaša”.

Vrijednost brodova - 120 milijuna eura

Bit će to najveći brodovi u floti nizozemskog naručitelja, brodara “Jumbo shipping”, ali i najveći na svijetu u svojoj klasi. Bit će dugi 152 metra, s maksimalnom nosivošću od 14 tisuća tona. Nizozemci nisu objavili cijenu brodova, ali je pretpostavka da svaki od njih zapada oko 60 milijuna eura. Naime, dva “heavy liftera”, sličnih dimenzija, koji su početkom prošle godine isporučeni njemačkom brodaru SAL, plaćeni su ukupno 125 milijuna eura. U čemu je posebnost tih brodova koje škverani upravo grade? One se kriju u tehničkim karakteristikama kojih je doista mnogo. Izdvojili smo neke.

Prva posebnost je dno teretnog skladišta broda koje će se sastojati od nekoliko desetaka poklopaca. Njima će se moći upravljati tako da se skladište može pregrađivati i mijenjati mu volumen ovisno o dimenzijama i obliku tereta. Poklopci će se po visini i dužini skladišta moći postavljati na bilo kojoj poziciji. Slikovito rečeno, kao kod slaganja lego kockica, posada može slagati skladište.

Balastni spremnici kao na podmornicama

Pri tome svaka skladišna cjelina mora biti geometrijski idealno pravilna. Upravo zbog tih osobina, “Brodosplit” prvi put gradi brod čije su tolerancije u području skladišnog prostora unutar samo jednog milimetra. Druga posebnost je sustav balastiranja broda prigodom ukrcaja tereta.

Riječ je o sustavu koji je razvio upravo “Jumbo shipping” i tehničke karakteristike sustava smatraju se poslovnom tajnom kompanije. Možemo samo nagađati da je to sustav punjenja i pražnjenja balastnih spremnika, sličan onome na podmornicama. Kako višetonske dizalice na kotačima imaju bočne podupirače koje izvuku prigodom manipulacije teretima, tako i ovaj brod ima nešto slično što mu osigurava stabilitet suprotan velikim nagibima kod ukrcaja tereta.

Nepotopiva skladišta

Preko bočnih vodilica (šina) u more se spuste spomenuti poklopci skladišta koji su izgrađeni kao - nepotopivi pontoni. Spušteni u more, oni povećavaju stabilnost broda, odnosno njegov deplasmanski volumen. Ovi brodovi nisu samo pitanje prestiža “Brodosplita”.

Njihov uspješan završetak i isporuka na vrijeme bit će zalog opstanka splitskog škvera.

DENIS KRNIĆ

U Bruxellesu se kroji budućnost škvera

Početkom sljedeće godine, točnije 15. siječnja, delegacija Ministarstva gospodarstva odlazi u Bruxelles na novu rundu usuglašavanja obveza iz prijedloga kupoprodajnog ugovora za “Brodosplit”. Prema akcijskom planu Vlade RH, privatizacijski ugovor je trebao biti potpisan do kraja ove godine.

No, to se neće dogoditi jer u Bruxellesu traže dodatna jamstva od Vlade o financijskoj održivosti restrukturiranja splitskog škvera nakon što ga preuzme DIV, samoborska tvrtka za proizvodnju vijaka. Najkasnije do 1. srpnja “Brodosplit” mora biti privatiziran ili, sukladno preuzetim obvezama, slijedi stečaj s likvidacijom.

Još jedan ‘heavy lifter’?

“Brodosplit” je prvo domaće brodogradilište u kojem se realizira kompleksan projekt brodova za teške terete. Škveranima “u zraku visi” opcija izgradnje još jednog “teškaša”. Međutim, naručitelju “Jumbo shippingu” nije jednostavno ovog trenutka zatvoriti financijsku konstrukciju zbog divlje recesije na tržištu.

Brojke

3400 radnika je zaposleno u ‘Brodosplitu’

298 škverana u prvim danima 2013. ide na tzv. čekanje kao nova grupa

1379 radnika škvera bit će na čekanju nakon Nove godine


  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 10, 2013, 09:10:28 pm
[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on January 16, 2013, 02:06:53 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Malo Splitske realnosti...

16.1.2013.

NA IZLAZNIM VRATIMA

"Uzmite 98.000 kn i otiđite iz škvera": polovini radnika ponuđena otpremnina, 1600 suvišnih!

Splitski škver našao se pred mogućim najvećim odljevom radnika u svojoj novijoj povijesti. Čak 1600 radnika “Brodosplita” ovih je dana dobilo ponudu Uprave za sporazumni raskid ugovora o radu i odlazak iz tvrtke uz otpremninu. Ponudu su dobili svi službenici i radnici režije, tzv. neproizvodni radnici, kojih u “Brodosplitu” ima ukupno 1638.

Poziv je upućen svim uredskim radnicima, od referenata računovodstva, knjigovodstva i kadrovsko-pravne službe, do projektanata, te radnika u poslovima održavanja, dakle od vozača do rukovatelja raznim vrstama vozila i radnim strojevima. Neobvezna ponuda za odlazak objavljena je na oglasnim pločama u brodogradilištu te su je radnicima usmeno prenijeli direktori sektora, pogona i službi.

Ponuda, kako doznajemo, vrijedi do daljnjega. Maksimalni iznos otpremnine po radniku iznosio bi 98.000 kuna, a kako nam kaže Josip Jurišić, glasnogovornik Uprave “Brodosplita”, tek se očekuju prvi odjeci ponude, pa tako i broj zainteresiranih radnika za odlazak iz škvera.

− Prema direktorima sektora, pogona i službi upućen je upit kako bismo doznali koji bi službenici i djelatnici režije bili zainteresirani za odlazak iz “Brodosplita” s pravom na jednokratnu otpremninu. Budući da je sve u fazi prikupljanja podataka, još nemamo procjenu broja ljudi zainteresiranih za odlazak. Prikupljeni podaci u ovoj fazi koristit će se samo kao podloga poslodavcu za procjenu interesa radnika za ovakvim načinom zbrinjavanja − kazao nam je Jurišić.

Škverani vrlo dobro pamte 1996. godinu, kad je iz “Brodosplita”, koji je tada zapošljavao 5500 radnika, uz otpremnine otišlo njih čak 800. Do današnjeg dana, odlaskom u mirovinu ili uz otpremnine, škver je pao na 3400 radnika. No, trenutačno ne rade svi oni, pa je tako broj stvarno radno aktivnih još niži.

Budući da nova grupa od 298 škverana ovih dana odlazi na tzv. čekanje kod kuće, ukupan broj škverana bez posla popet će se na ukupno 1379. U brodogradilištu trenutačno radi oko 2000 radnika.

Za komentar ponude poslovodstva upitali smo Zvonka Šegvića, predsjednika “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata.

− Ponudu uopće ne želim komentirati, jer ona ne miriše na dobro što se tiče budućnosti škvera. Drugo, inzistirat ćemo na tome da se poštuje kolektivni ugovor, a to znači da najviše otpremnine, sukladno godinama staža, mogu iznositi i više od 200.000 kuna. Vlada je osigurala 210 milijuna kuna za isplatu otpremnina − rekao nam je Šegvić.

− Realno je očekivati da će biti tehnološkog viška − istaknuo je Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, te dodao:

− Međutim, trebalo je pričekati dolazak budućeg vlasnika i tada, na temelju kolektivnog ugovora i novih poslova koje bi novi vlasnik trebao donijeti, odlučiti i o broju ljudi kojima valja ponuditi otpremnine. Ne očekujem neki revolt među škveranima.

Zanimljivo je spomenuti kako su na temelju važećeg kolektivnog ugovora radnici posrnulog brodogradilišta “Kraljevica” dobili otpremnine od 6400 kuna neto za svaku godinu radnog staža. Prema svemu sudeći, radnici “Brodosplita” dobit će znatno manje iznose, odnosno točno dva i pol puta manje nego njihovi kolege sa sjevernog Jadrana.

Naime, kolektivni ugovor u “Brodosplitu” precizirao je vrijednost otpremnine koja iznosi 40 posto od bruto plaće koju je radnik primio u posljednja tri mjeseca. Budući da je prosječna bruto plaća u splitskom škveru oko 7000 kuna, to bi značilo da škverani, prema kolektivnom ugovoru, mogu prosječno računati na 2800 kuna neto otpremnine po godini staža.

Bitna je razlika između Splita i Kraljevice u tome što su u tamošnjem brodogradilištu svi radnici, neovisno o tome radi li se o čistačici ili direktorima, dobili po 6400 kuna otpremnine za svaku godinu radnog staža, što je socijalno puno pravedniji pristup. Na sjednici održanoj u ožujku prošle godine Vlada je na sebe preuzela obvezu isplate 210 milijuna kuna za otpremnine škverana.

Sukladno trenutačnoj praksi u “Brodosplitu”, koja podrazumijeva najviši iznos otpremnine od 98.000 kuna po radniku, evidentno je da se s 210 milijuna kuna može zbrinuti oko 2100 radnika splitskog brodogradilišta u sljedećem petogodišnjem razdoblju restrukturiranja, a one koji imaju uvjete na taj se način može i poslati u mirovinu.

Tijekom zlatnih 80-ih godina prošlog stoljeća, kad su splitski navozi bili puni brodova, u škveru je radilo i do 10.000 radnika, primjerice 1989. godine, od kojih su 7500 činili zaposlenici “Brodosplita”, a ostali su bili djelatnici kooperantskih tvrtki.

Škver je 1985. godine imao čisti devizni prihod od 115 milijuna dolara i bio je najuspješnija tvrtka u bivšoj Jugoslaviji, ali treba znati da su tadašnje gospodarske vlasti za svaki brod za inozemne naručitelje subvencionirale “Brodosplit” s 10 posto vrijednosti isporučene novogradnje, čime je država izravno poticala izvoznike. Raspadom jugoslavenske federacije i gubitkom mnogih tržišta u svijetu, među njima i onog najvećeg − ruskog, 1991. godine počinje agonija “Brodosplita” kojoj se još ne nazire kraj.

Baldasar: Sve dolazi na naplatu

− Treba vidjeti koliko će radnika prihvatiti ponudu. Sama činjenica da je ljudima ponuđen odlazak nije nešto optimistično. Stanje u “Brodosplitu” godinama nije idealno i bojim se da loša poslovna politika dolazi na naplatu. Sve lošije stanje u škveru negativno će djelovati na lošu socijalnu sliku grada − kaže Ivo Baldasar, gradski vijećnik i SDP-ov kandidat za splitskoga gradonačelnika.

Šundov: Loše vijesti iz škvera

− To su loše vijesti iz škvera. Može se očekivati da će mnogi radnici koji već godinama žive u neizvjesnosti prihvatiti otpremninu. Bojim se da će škver ostati i bez dobrih kadrova, a bez njih je teško graditi sretnu budućnost. To je loše i za grad Split i okolicu − ističe Jure Šundov, HGS-ov dogradonačelnik Splita i nekadašnji škveranin.

Škorić: Zastrašujuće za grad

− Broj od 1600 ljudi kojima je ponuđen odlazak iz brodogradilišta zastrašujuć je za ionako lošu socijalnu sliku grada. Hoće li se budućnost “Brodosplita” riješiti kroz privatizaciju, teško je prognozirati. No, očito je da ne postoji političko opredjeljenje da je brodogradnja strateški važna grana hrvatske industrije − naglašava Petar Škorić, čelnik splitskog HDZ-a.

Prazna knjiga narudžbi

Tijekom 2011. godine “Brodosplit” je ugovorio poslove vrijedne više od 120 milijuna eura. U samo jednoj godini Uprava je dogovorila izgradnju broda za splitski “Jadroplov”, dvaju brodova za prijevoz teških tereta za nizozemski “Jumbo Shipping”, luksuznu jahtu “Caspian Star” za inozemnog naručitelja, te stupove za vjetroelektrane u blizini Trogira. Na navozima se sada grade dva spomenuta broda za Nizozemce. Knjiga narudžbi za ovu godinu potpuno je prazna.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on January 22, 2013, 09:11:21 am
BRODOSPLIT - SPLIT

22.1.2013.

TEŠKI TRENUCI

U škveru radi tek 38 radnika kooperantskih tvrtki; Brodosplit bi opet gradio za mornaricu

U teškim poslovnim trenucima za “Brodosplit“ kada je ukupno 1300 radnika poslano na tzv. čekanje kod kuće, a novih poslova nema na horizontu, mnogi se pitaju ima li uopće više kooperanata na škverskim navozima? Sve do prije koju godinu sindikalne kritike bile su (ne)opravdano usmjerene prema angažmanu kooperanta kao nelojalnoj konkurenciji.

Međutim, sudeći prema brojkama koje smo dobili u splitskom brodogradilištu, i za kooperante bolji su škverski dani definitivno dobrano prošli. Odnosno, nikad ih nije manje bilo u škveru. Kako nam kaže Josip Jurišić, glasnogovornik brodogradilišta, svega 38 kooperantskih radnika radi na navozima u uvali Supaval.

- Danas u brodogradilištu radi ukupno 38 radnika kooperacije, od toga 11 zavarivača za specijalne postupke i pozicije zavarivanja, i to zbog povećanih sadašnjih potreba plana.

Ostalih 27 radnika su brusači koji su nam nužni za vrlo zahtjevne poslove brušenja brodske konstrukcije čije su tehničke značajke na razini off-shore konstrukcija. Napominjemo da smo zahtjeve za navedene poslove riješili s našim radnicima u 95-postotnom iznosu, zahvaljujući dodatnom osposobljavanju naših radnika - kazao nam je škverski glasnogovornik Jurišić.

Ne tako davne 2008. godine prosječan broj kooperanata u “Brodosplitu“ iznosio je čak 1600. Već sredinom 2010. padom narudžbi i privatizacijskim procesom bilo ih je znatno manje.

Oko 600 radnika kooperacije te je godine ostalo bez svog ‘škverskog kruha’. Kako se na navozima grade samo dva broda, a knjiga narudžbi za ovu godinu zjapi potpuno prazna, jasno je da poslova jednostavno nema ni za sve matične radnike “Brodosplita“, a kamoli za kooperante.

‘Brodosplit’ bi opet gradio za mornaricu

Kako je najavljeno, tijekom siječnja Ministarstvo obrane RH raspisat će natječaj za izgradnju pet ophodnih brodova za Obalnu stražu RH. Kako nam je potvrđeno, na natječaj će se javiti i “Brodosplit“.

- Od 1995. godine, otkada smo se zbog nedostatka posla, odgovarajućeg domaćeg flotnog programa, prilagodili civilnoj brodogradnji, jer je program ratne mornarice bio odgođen, čekamo obnovu programa HRM-a i zainteresirani smo za ponovno pokretanje flotnog programa. “Brodosplit-BSO“ specijaliziran je za gradnju takvih brodova i ima odgovarajuće resurse, među ostalim tridesetak inženjera koji mogu obaviti takve zahtjevne projekte. Ako natječaj bude javan, svakako ćemo se na njega javiti. S obzirom na naše referencije, očekujemo poziv - očitovanje je koje smo dobili iz Uprave splitskog brodogradilišta.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on January 23, 2013, 09:18:44 am
BRODOSPLIT - SPLIT

23.1.2013.

EU NAREDILA UJEDNAČAVANJE FINANCIJSKE DINAMIKE

Neželjeni preokret: Bruxelles poskupio spašavanje splitskog škvera

Premda je povjerenik za tržišno natjecanje Europske unije Hoakin Almunia odobrio tekst ugovora o privatizaciji “Brodosplita”, a koji bi se trebao potpisati do kraja veljače, u Bruxellesu se dogodilo ono što, zapravo, ni Vlada, ali ni budući vlasnik splitskog brodogradilišta, samoborski DIV, nisu prvotno htjeli.

Oprez prema DIV-u

Naime, Bruxelles je naredio ujednačavanje financijske dinamike između Vlade i DIV-a u petogodišnjem razdoblju restrukturiranja “Brodosplita”. Prema programu restrukturiranja bilo je predviđeno da u prve dvije godine restrukturiranja, dakle 2013. i 2014., Vlada unese 1,2 milijarde kuna u splitsko brodogradilište. U zadnje tri godine rastrukturiranja, zaključno s 2017. godinom, bilo je planirano da DIV ispuni svoje obveze u visini od dvije milijarde kuna.

No, sada se dogodio preokret. Vlada i DIV istodobno tijekom svih pet godina moraju ispunjavati svoje financijske obveze u procesu restrukturiranja. Ne samo to, ukupni trošak države se povećava s 1,2 milijarde kuna na 1,5 milijardi. Sukladno tome, i samoborski investitor DIV mora povećati svoj financijski udio u prvim godinama restrukturiranja.

Prema ocjenama bolje upućenih u pregovore na relaciji Vlada - EK, čini se da su u Bruxellesu rezervirani prema financijskim sposobnostima DIV-a da u cijelosti izvrši svoje financijske obveze u restrukturiranju najvećega domaćeg brodogradilišta.

Oskudne službene informacije

Nikakvu službenu informaciju o detaljima odlaska u Bruxelles već danima nije moguće dobiti u Ministarstvu gospodarstva, osim zaključka kako je “napokon riješen slučaj ‘Brodosplita’”. Osim toga, nije moguće dobiti ni službenu informaciju mora li Državno odvjetništvo RH dati suglasnost na ugovor o prodaji državnog brodogradilišta.

Novih poslova - nema

Premda DIV još uvijek nije javno prezentirao ugovore s kojima će nastaviti brodogradnju na splitskim navozima, jasno je da konačno definiranje vlasničkog statusa “Brodosplita” može novom vlasniku olakšati put do novih poslova. Na navozima “Brodosplita” grade se samo dva broda, i to brodovi za prijevoz teških tereta. Osim splitskog, novih poslova nemaju ni druga domaća brodogradilišta.

Jedan od ključnih razloga nedostatka ugovora u Splitu jest nejasna vlasnička budućnost brodogradilišta koje se u privatizaciji nalazi već tri (pre)duge godine. Splitski škver, s više od tisuću radnika na tzv. čekanju i potpuno prazne knjige narudžbi, prolazi zasigurno svoje najteže poslovne trenutke. Činjenica da je Bruxelles odobrio kupoprodajni ugovor ne rješava budućnost “Brodosplita”.

U cijeloj prvatizacijskoj trakavici sigurne su samo dvije stvari. Prvo, Vlada je privatnom vlasniku prebacila vrući politički i socijalni krumpir smanjenja broja radnika. Te, drugo, nadalje ostaje otvoreno ključno pitanje: gdje su novi poslovi koji život znače?

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 19, 2013, 02:25:09 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (Brodosplit-BSO) danas, 19. veljače 2013. godine, sa zatvorenog navoza broj 5 porinuta je Novogradnja 521, brod za nautički turizam koji se gradi za domaćeg naručitelja, obrt ‘’Pučanin’’ iz Krila Jesenice.

Riječ je o izradi čeličnog trupa i nadgrađa s opremanjem strojarnice i krmenog prostora, za brod duljine 37,4 metra i širine 8,20 metara.

Nakon što je prosincu 2012. godine isporučena Novogradnja 520, kao prva iz ‘svojevrsne serije’ brodova za nautički turizam, brodograditelji škverske 'specijalne' rade i na izradi čeličnog trupa i nadgrađa Novogradnje 522, također ugovorene za domaćeg naručitelja, a za sutra je najavljeno i novo potpisivanje ugovora za gradnju još jednog broda sličnih karakteristika.

[attachment=1]
Svi ovi ugovori, nakon kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006.-2008. godine i prošlo ljeto isporučene luksuzne motorne jahte, daljnji su iskorak Brodosplit –BSO-a na tržište komercijalnih turističkih brodova za domaće naručitelje.

Josip Jurišić
Voditelj odnosa s javnošću  Brodosplita

Izvor : SD



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 20, 2013, 09:26:21 am
BRODOSPLIT - SPLIT

UGOVOR POD POVEĆALOM

DIV mora osigurati 115 milijuna kuna za škverske otpremnine

Gotovo tri godine dug i mukotrpan privatizacijski put “Brodosplita” konačno se primiče svom kraju. Iza čvrsto zatvorenih vrata, u trokutu Vlada RH - Ministarstvo gospodarstva - Državno odvjetništvo obavljaju se zadnja usuglašavanja oko kupoprodajnog ugovora koji bi se 28. veljače u Vladi RH trebao potpisati s DIV-om, samoborskom tvrtkom za proizvodnju vijaka.

Jedna od zadnjih stavki koja tek treba biti zaključena jest i prethodno mišljenje o ugovoru za splitsko brodogradilište koje bi trebalo dati Državno odvjetništvo RH. Kako smo uspjeli doznati, ugovor se trenutačno nalazi u DORH-u koji bi trebao utvrditi zadovoljava li taj dokument sve elemente zakonitosti. Ovisno o tome, DORH može dati negativno ili pozitivno prethodno mišljenje.

Sukladno odredbama Zakona o Državnom odvjetništvu, DORH daje mišljenje na ugovore o kupoprodaji nekretnina kada Republika Hrvatska kupuje ili prodaje neku nekretninu, u ovom slučaju državno brodogradilište. U ovim zadnjim, “predfinalnim” fazama, ni u Ministarstvu gospodarstva, ali ni DORH-u, nisu htjeli dati nikakve službene informacije. Kratko očitovanje dobili smo tek iz Vlade RH.
Mišljenje DORH-a nije obvezujuće

- Sasvim je jasno da u zadnjim, osjetljivim fazama formalno-pravnih priprema konačnog potpisivanja ugovora jednostavno nije moguće od nadležnih institucija dobiti tražene informacije. Premda prethodno mišljenje DORH-a nije obvezno, svakako da će ugovor biti u skladu sa zakonskim propisima i procedurama - kratko nam je kazala Dubravka Belas, zamjenica glasnogovornika Vlade RH. Treba reći da prethodno mišljenje DORH-a nije obvezujuća pravna kategorija. Kada bi DORH kojim slučajem dao negativno mišljenje na kupoprodajni ugovor, čin potpisivanja ugovora ne bi bio odgođen.

Negativno mišljenje može biti samo pravna podloga ako u budućnosti dođe do pravosudnih postupaka u slučaju privatizacije “Brodosplita”. Doznajemo kako u DORH-u neformalno smatraju kako bi stečaj “Brodosplita” za državni proračun bio financijski jeftinija solucija nego petogodišnje restrukturiranje. Time su samo potvrđena više puta javno izrečena stajališta domaćih financijskih krugova. Naime, troškovi procesa restrukturiranja, s prijašnjih 1,5 milijardi kuna, sada iznose čak 1,7 milijardi kuna. Prema nekim projekcijama, cijena stečaja bila bi upola jeftinija za državu: između 700 i 900 milijuna kuna.

Pet godina s 2000 radnika

Ne samo to. Nakon zadnjeg posjeta ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka Bruxellesu, definirano je da država nije obvezna osigurati novac za otpremnine škverana. Planirana stavka od 210 milijuna kuna, sada je smanjena na 115 milijuna. U konačnom prijedlogu kupoprodajnog ugovora stoji da škverske otpremnine, a na inzistiranje Bruxellesa, mora osigurati kupac, samoborski DIV. U EK, naime, mišljenja su kako bi otpremnine iz državnog proračuna bile “nedopuštene vrste poticaja” za splitsko brodogradilišta.

Prema tom istom ugovoru, kako doznajemo, tijekom pet godina restrukturiranja minimalno dvije tisuće radnika, od ukupnih 3500 njih, mora ostati u “Brodosplitu”. Nakon ulaska novog vlasnika u škver slijede i novi ugovori o radu za sve zaposlene, te izmjena važećeg kolektivnog ugovora. Vlasnik DIV-a i skori vlasnik “Brodosplita” Tomislav Debeljak zasigurno već kipi od nestrpljenja da preuzme najveće brodogradilište na istočnoj obali Jadrana. Nove ugovore za nastavak proizvodnje i svoje umijeće vođenja brodogradilišta tek treba pokazati.

Posao koji treba odraditi

S političkog stajališta, teško je i zamisliti nepovoljniju situaciju za onu vladu koja bi na sebe preuzela odluku stečajne likvidacije splitskog brodogradilišta. U Vladi su, jednostavno rečeno, odlučili da su privatizacija i restrukturiranje posao koji treba odraditi, makar i po najvišoj cijeni. U ovom slučaju 1,7 milijardi kuna.


Što donosi ugovor

Što donosi konačni kupoprodajni ugovor za “Brodosplit”? - Minimalno dvije tisuće radnika mora ostati u škveru u sljedećih pet godina restrukturiranja. - Za zbrinjavanje viška radnika predviđeno 110 milijuna kuna. - Novi ugovori o radu bit će ponuđeni škveranima. - Izmjena vežećeg kolektivnog ugovora u brodogradilištu.


Debeljak na Fejsu: Pripremamo kredit i sredstva za isplatu

O 115 milijuna kuna predviđenih škverskih otpremnina, pisao je Tomislav Debeljak na Facebook grupi “škveranka”, svom omiljenom internetskom mjestu obraćanja škveranima. SEnD “Mogu vam reći da će navedena cifra biti i barem 20 posto veća od predviđenih i zakonski reguliranih 115 milijuna. Već pripremamo kredit i sredstva za isplatu. Čim uđemo, predložit ćemo cifru sindikatima, ali ćemo od njih tražiti da bude pošteno raspoređena, kako ne bi bilo da neki bivši predsjednik uprave dobije gotovo 400 tisuća, a netko iz pogona neku siću...” - piše Debeljak koji, pak, na naše telefonske pozive i SMS poruke nije odgovarao.


Sindikati: 6500 kn po godini staža

Ako je samoborski investitor ozbiljno ušao u privatizacijski proces, ne bi mu trebao biti problem izdvojiti vlastita financijska sredstva za otpremnine. Ne prihvaćamo argument da je program restrukturiranja vlasništvo DIV-a. Ako je Europska komisija dobila na uvid taj dokument, onda zašto ne bi i sindikati - kazao je Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske. - Vlada je vjerojatno zbog naputaka EK teret otpremnina sa sebe prebacila na investitora. Tražit ćemo da svaki radnik, od čistačice do direktora, dobije 6400 kuna otpremnine po godini staža. To što je iznos otpremnina s 210 smanjen na 115 milijuna ne bi trebao biti problem za investitora koji bi trebao donijeti nove poslove - smatra Zvonko Šegvić, predsjednik “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD



Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 20, 2013, 09:38:15 am
Sve med i mlijeko. Nikad bolje. Na rijecima.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kumbor on February 20, 2013, 10:48:42 am
Da li je 6500kn po godini staža ukupnog, ili staža kod poslednjeg poslodavca? Kako je to rešeno u Hrvatskoj?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on February 20, 2013, 04:57:20 pm
Slušam na radiju da je EK odobrila ovaj ugovor, znači ide privatizacija. A šta će donjeti .... ?

poz.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 21, 2013, 09:26:36 am
BRODOSPLIT - SPLIT

ZELENO SVJETLO ZA PRIVATIZACIJU

Europska komisija odobrila prodaju splitskog škvera samoborskom DIV-u


Europska komisija odobrila je izmjenu plana restrukturiranja i ugovora o privatizaciji Brodosplita. Izmjena se odnosi na skromno povećanje ukupnog iznosa potpore za restrukturiranje Brodosplita, te na dodatne kompenzacijske mjere, priopćila je Europska komisija.

Hrvatska se obvezala da će potpisati privatizacijski ugovor do 28. veljače. Tako bi se proces privatizacije Brodosplita mogao dovršiti do 1. srpnja kada Hrvatska ulazi u EU.

Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia je rekao:

„Sretan sam što smo našli zadovoljavajuće rješenje za restrukturiranje brodogradilišta Brodosplit. To znači da privatizacija sada može krenuti naprijed u skladu s obvezama Hrvatske iz Akta o pristupanju. Provedba plana restrukturiranja trebala bi omogućiti novim vlasnicima Brodosplita i njegovim radnicima da krenu naprijed i grade novu budućnost za ovo brodogradilište.“

U skladu sa smjernicama EU-a o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje tvrtki, bilo kakvo restrukturiranje mora biti popraćeno kompenzacijskim mjerama kako bi se nadoknadio utjecaj potpore na tržišno natjecanje.

Europska komisija prihvatila je prijedlog Hrvatske da se za ovo brodogradilište dodatno smanji godišnje gornje ograničenje proizvodnje.

Europska komisija smatra da su ove dodatne kompenzacijske mjere dovoljne s obzirom na relativno skroman rast iznosa potpore za restrukturiranje koji se tražio za brodogradilište.

Vlastiti doprinos restrukturiranju kupca Brodosplita je stvaran, te bez državnih potpora i dalje predstavlja 40 posto ukupnih troškova restrukturiranja, ističe Europska komisija.

Autor : G. Kotur
Izvor : SD

Još da nadodam kako je budući vlasnik izjavio kako je 1500 radnika višak no možda i ne dobiju svi otkaze ako budu spremni na prekvalifikacije , a EU uvjetuje rušenje jednog od četiri navoza



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 24, 2013, 11:07:14 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

ŠKARE IZ BRUXELLESA

Škver mora uništiti treći navoz i smanjiti proizvodnju

Nakon što krajem ovog mjeseca samoborska tvrtka DIV preuzme vlasništvo nad „Brodosplitom“, među prvim potezima bit će i uništavanje trećeg navoza, te smanjenje proizvodnih kapaciteta na preostalim navozima.
Bruxelles zahtijeva beskompromisno poštovanje protokola II. koji propisuje uništavanje proizvodnih instalacija kao kompenzacijsku mjeru. Osim toga, cjelokupan program restrukturiranja utemeljen je na preostala dva navoza.

Rušenje do veljače 2114.

Treći navoz mora biti uništen u razdoblju od godinu dana nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora. Dakle, do veljače 2014. Taj navoz inače koristi “Brodogradilište specijalnih objekata”. Proteklih godina na njemu su građeni trajekti za “Jadroliniju”, te manji tankeri poput novogradnji 452 i 453 za grčkog brodovlasnika. Zanimljivo je da su prije nekoliko godina tadašnji čelnik škverskog Odjela revizije i interne kontrole Zdravko Russo i projektant Tomo Sinovčić održali prezentaciju koncepta restrukturiranja “Grupe Brodosplit” za članove Uprave.

Tada je rečeno kako je za ekonomsku održivost škvera prijeko potreban treći navoz i godišnja isporuka od osam brodova. Nedugo nakon toga, Odjel revizije je ukinut, a “Brodosplit” je postao jedino domaće brodogradilište koje nema Odjel za reviziju.

Dopuštenoo 132.078 bruto tona

U roku godinu dana novi će vlasnik biti u obvezi smanjiti i proizvodne kapacitete „Brodosplita“, jer su bruxelleski birokrati škversku proizvodnju ograničili na na 132.078 kompenziranih bruto tona. Sukladno ograničenjima cGT-a (faktor kompenzacije za uspoređivanje brodova različitih namjena, op.a.), “Brodosplit” godišnje smije graditi, ilustracije radi, najviše do 5 “product oil tankera”, svaki po 23 tisuće tona cGT-a, poput onih građenih za švedsku “Stenu” i “Marinvest”. Ili, primjer drugi: ako škverane krene izgradnja “heavy liftera”, direktive iz Bruxellesa dopustit će izgradnju najviše do šest godišnje, svaki po 18 tisuća cGT-a.

Neki su brodograđevni stručnjaci, pak, mišljenja kako se Hrvatska pretpristupnim sporazumom s EU-om odrekla gospodarskog dijela vanjske politike kojom je mogla svoja brodogradilišta, posebno “Brodosplit”, povezati s Rusijom, Indijom, pa čak i Kinom koja, primjerice, neće razvijati specijaliziranu brodogradnju za proizvodnju “heavy liftera” kakve će graditi “Brodosplit”, ili čak jaružala po kojima prednjači “Uljanik”.

I poslovne tajne ulaze u izvješća za EK

Pokaže li se da Hrvatska ne poštuje bilo koju obvezu ili uvjet iz Zajedničkog stajališta Europske unije, EK će naložiti povrat svih potpora za sanaciju i restrukturiranje dodijeljenih nakon 1. ožujka 2006., uvećanih za iznos složenih kamata. Vlada će morati Bruxellesu dostavljati izvješća o provedbi plana restrukturiranja „Brodosplita“. Ne samo to, i budući vlasnik dužan je Bruxellesu davati sve podatke, uključujući i one koji se smatraju poslovnom tajnom.

Privatizacija krenula 2009.


Nakon Poljske i Njemačke, Hrvatska se pridružila europskim rekordima u duljini trajanja privatizacije brodogradnje. Privatizacijski proces poljskih brodogradilišta Gdynia i Szczecin trajao je 10 godina. Drugo mjesto po duljini privatizacije pripada njemačkom brodogradilištu „Rostock-Warnemunde“ koje se privatiziralo šest godina. Natječaj za prvi krug privatizacije “Brodosplita”, kao i ostalih domaćih brodogradilišta, podsjetimo, objavljen je 1. kolovoza 2009. godine. Kako zainteresiranih kupaca nije bilo, 15. veljače 2010. Vlada je objavila drugi krug u kojem su zaprimljene valjane ponude za “3.maj”, “Brodotrogir”, te za “Brodosplit” koju je dala tvrtka DIV.


Nova tvrtka ‘DIV brodogradnja’

Posebne novosti iz kupoprodajnog ugovora je da kupac nije DIV, nego novoosnovana tvrtka „DIV brodogradnja“, tvrtka kći unutar grupacije DIV, s temeljnim kapitalom od samo 20 tisuća kuna. No, DIV je kupoprodajnim ugovorom vezan kao solidarni jamac spomenute tvrtke. Kako je proces prodaje nadišao okvire natječaja definiranog 2010. godine, Vlada RH je natječaj poništila, te „Brodosplit“ kupcima iz Samobora, zapravo, prepustila izravnom pogodbom.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

Blagostanje Europske unije se polako osjeća...



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 25, 2013, 10:43:18 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

MINISTAR NAVRATIO U SPLITSKO BRODOGRADILIŠTE

Vrdoljak u Brodosplitu: Škver je dobio šansu

U sklopu Vladinog tzv. 'road showa', zaduženog za širenje optimizma u pokušaju da se premosti ponor između političke retorike i turobne gospodarske stvarnosti, ministar Ivan Vrdoljak je tako navratio u splitsko brodogradilište.

Tamo se zadržao jedan sat u razgovorima sa upravom i sindikalistima, a uoči potpisivanja kuporodajnog ugovora u četrvtak s kojim samoborski DIV postaje vlasnikom "Brodosplita".

Nakon toga obratio se medijima, a pitanja novinara bila su žestoka.

- Kako višak od 1600  škverana i kupca bez novih ugovora možete nazvati uspješnom privatizacijom - bilo je jedno od pitanja.

- Mogu, jer je alternativa stečaj i rampa na ulaz od brodogradilišta. Škverom se loše upravljalo, milijarde su u njega potrošene, prethodna Vlada po prošlom natječaju nije ništa radila... Uz to nastupilo je i teško stanje na tržištu.... Pored svega toga, uključujući i rigorozne zahtjeve Europske komisije priveli smo privatizaciju kraju. Škver je dobio šansu - kazat će ministar.

Novinare je zanimalo kako je moguće da se "Brodosplit" prodaje kupcu (Tomislav Debeljak, vlasnik DIV-a, op.a.) koji ima, kako je rečeno, nekoliko kaznenih prijava, među njima i zbog utaje poreza.

- Svatko je nevin dok se ne dokaže suprotno. DIV je jedini kupac koji se javio na natječaj. Da se nije javio imali bi smo stečaj 1. srpnja. Budimo optimisti... - kazao je ministar.
Ozren Matijašević, čelnik HUS-a i izrazio je vjeru kako će budući vlasnik prihvatiti sindikalne zahtjeve koje bi valjalo staviti u socijalni sporazum.

- Tražimo 6,400 kuna otpremine po godini staža. Poštivanje postojećeg kolektivnog ugovora u "Brodosplitu" dok se ne ispregovara novi. Tražimo da se budući vlasnik ne miješa u  izbor radnika za njihovog rpedstavnika u Nadzornom odboru. Tražimo i otkup 25 posto dionica po povoljnim uvjetima ili čak da radnicima te dionice investitor poklonu - kazao je Matijašević.

Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske izrazio je "žaljenje što kupac nije nazočio sastanku".

- Zadovoljan sam kuporpodajnim ugovorom, ali ne i kupcem - kratko će Zvonko Šegvić, predsjednik "Brodosplitovog" Nezavisnog sindikata.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD



Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 26, 2013, 06:52:56 am
Umjesto vijenca na grob splitskog skvera, a nazalost i mnogih Splicana koji ce patiti i stradati
[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 26, 2013, 02:16:08 pm
Tko ne bi volio posjedovati 560 000 kvadrata zemljišta direkt uz more i to u Splitu ,cvitu Mediterana, idealno mjesto za elitni turizam,hotele,marinu,kazina,o mutnim poslovima da i ne govorim...
[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on February 26, 2013, 02:36:23 pm
Točno tako. Brodogradilište može biti i u Dugopolju. Mala dica znaju postaviti navoz uz more. Ministar će ga staviti u Vrliku.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 26, 2013, 03:02:35 pm
Bolje na Dinaru - lakse se spusta.....


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Plavnik on February 26, 2013, 03:12:24 pm
Koliko sam ja shvatio predmet prodaje nije zemljište. Zemljište je javno pomorsko dobro i na njega Brodosplit ima koncesiju. Objekti na tom zemljištu također pripadaju državi. Nekakvim izmjenama o koncesijama nedavno je donešena odluka da pod koncesijsku obvezu ne spadaju neke pokretne stvari kao što su dizalice na šinama i sl. ali stvarno nemam volje to sada tražiti. Naravno sve se može promjeniti pa i zakoni i koncesije ali ovaj kupac je proceduru kupovine prošao kod dvije različite Vlade RH.
Iskreno rečeno, nije mi samo jasno što je čovjeku trebalo da uopće kupuje Škver. Trebao je pustiti da 01.07. ode u stečaj a time i svi radnici na Zavod za zapošljavanje pa se ne bi sprdali sa njegovom slikom kao osmrtnicom za Škver.
U Škveru (BSO) dosta sam boravio tijekom 80-tih godina i uopće me ne čudi što je sve to ovako završilo. Već se tih godina govorilo kako se gubi na svakom brodu što mi je zapravo bilo nevjerojatno. Eto, na žalost došlo je dokle je došlo. Budućem vlasniku želim svu sreću i bio bi presretan kada bi tamo ubuduće bilo posla barem za 1500 ljudi.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 26, 2013, 03:18:00 pm
Da je sudbina ovoga skvera zapecacena - nema puno dileme; a taj se covjek eto nasao u svojstvu Funeral Directora po Wikipedii

U prijevodu - Grobara.

A za splitski skver u ponudi je ona plava posuda na dnu desno, sa sidrom.  :(
[attachment=1]

Ali, pomagaca u kopanju rake je bilo povise. I od nemilih pljackanja u dolarskim milijunima, slabe organizacije rada, slabog rada.

Zadnju brokvu zabija ""Veli Joze"", a jucer su se na TV slikali oni koji si mu to brokvu i cekic dali.

Za razliku od ovoga, "Uljanik" je i nekada a i sada u dobrom polozaju.  To daje neku nadu.......


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Plavnik on February 26, 2013, 03:59:16 pm
Dobro se sječam godine 85. ili 86. tadašnji direktor Specijalne, Mile Vukman prihvatio je da se u Specijalnoj napravi za potrebe splitske Čistoće nekoliko kontejnera za otpad (oni veliki otvoreni koji su se vozili na TAM kamionima). Bože moj, koje je to ismijavanje i podrugivanje u Specijalnoj bilo!! Radnici su bili uvrijeđeni i poniženi jer oni nisu za to da rade kontejnere za smeće. Sjećam se dobro kao danas kada je Mile Vukman na jednom proizvodnom sastanku rekao kako ga nije briga što se o tome govori nego da treba prihvačati sve poslove koji se mogu odraditi jer da će doći vrijeme kada ćemo biti sretni da imamo bilo kakav posao. Nije Mile prorok, samo je vidio malo dalje od nosa. To vrijeme je ubrzo došlo, dosta prije od ovog sadašnjeg samo su se svi pravili mutavi a sada je krajnje vrijeme i nema se drugamo.
Što se tiće Uljanika, kao što bi rekao onaj glumac (?) u onom filmu (?) "Ne cveta cveće ni u naše preduzeće".


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on February 26, 2013, 04:06:56 pm
Koja je to gospodarska politika bila u svaku valu smistiti jedno brodogradilište? Od kartuna do čelika. Više manje sva su od osnutka bila u gubitku.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: firedrake19 on February 26, 2013, 08:12:43 pm
Koja je to gospodarska politika bila u svaku valu smistiti jedno brodogradilište? Od kartuna do čelika. Više manje sva su od osnutka bila u gubitku.

Pa sva su ionako bila tu, u ovom ili onom obliku. Jedino su od 45.-90. malo narasla. S druge strane ko je vidio da škver za vrijeme Jugoslavije ode u stečaj i ako je bio u gubitku. Koliko mi je poznato, prva firma koja je otišla u pravi stečaj u Splitu je bila pokojna Tehnogradnja, a to je bilo 87. Prije toga su se gubitaši spašavali spajanjem sa drugim firmama, kreditima itd.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on February 26, 2013, 08:18:10 pm

Rušenje do veljače 2114.



Dobro je, ima vrimena...


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on February 26, 2013, 08:29:58 pm
Koja je to gospodarska politika bila u svaku valu smistiti jedno brodogradilište? Od kartuna do čelika. Više manje sva su od osnutka bila u gubitku.

Pa sva su ionako bila tu, u ovom ili onom obliku. Jedino su od 45.-90. malo narasla. S druge strane ko je vidio da škver za vrijeme Jugoslavije ode u stečaj i ako je bio u gubitku. Koliko mi je poznato, prva firma koja je otišla u pravi stečaj u Splitu je bila pokojna Tehnogradnja, a to je bilo 87. Prije toga su se gubitaši spašavali spajanjem sa drugim firmama, kreditima itd.
Stečajevi bi se moglo nabrojiti na prste jedne ruke. Štrajkova je bilo. Počeli su u Sloveniji 59. u nekom rudniku onda su se šezdesetih namnožili. Mi smo rađe čitali Kekeca i Plavi vjesnik i o tim stvarima nismo vodili računa. Na šibenskom području dva brodogradilišta u drvu su bila u kolapsu. Brodoservis i Ivo Vodopija Srećko. Spašavana su pripajanjem i dotiranjem sredstava od Slobodne Plovidbe. Brodoservisa  odavno nema a brodogradilište u Betini još radi. Brodogradilišta ima i previše. Posla premalo. Posao je postao pas i utekao tko zna gdje.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 26, 2013, 08:47:23 pm

Rušenje do veljače 2114.



Dobro je, ima vrimena...

 :zid  :klap
en ti misa. morat ce se skratit za 99 godina


Title: Re: Škverska kronika
Post by: galeb on February 26, 2013, 10:25:17 pm
 
Quote
................ Posao je postao pas i utekao tko zna gdje.

U Kinu i Koreju.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on February 26, 2013, 10:38:46 pm
Koliko sam ja shvatio predmet prodaje nije zemljište. Zemljište je javno pomorsko dobro i na njega Brodosplit ima koncesiju. Objekti na tom zemljištu također pripadaju državi. Nekakvim izmjenama o koncesijama nedavno je donešena odluka da pod koncesijsku obvezu ne spadaju neke pokretne stvari kao što su dizalice na šinama i sl. ali stvarno nemam volje to sada tražiti. Naravno sve se može promjeniti pa i zakoni i koncesije ali ovaj kupac je proceduru kupovine prošao kod dvije različite Vlade RH.
Iskreno rečeno, nije mi samo jasno što je čovjeku trebalo da uopće kupuje Škver. Trebao je pustiti da 01.07. ode u stečaj a time i svi radnici na Zavod za zapošljavanje pa se ne bi sprdali sa njegovom slikom kao osmrtnicom za Škver.
U Škveru (BSO) dosta sam boravio tijekom 80-tih godina i uopće me ne čudi što je sve to ovako završilo. Već se tih godina govorilo kako se gubi na svakom brodu što mi je zapravo bilo nevjerojatno. Eto, na žalost došlo je dokle je došlo. Budućem vlasniku želim svu sreću i bio bi presretan kada bi tamo ubuduće bilo posla barem za 1500 ljudi.

Ljepo napisano.

poz.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 26, 2013, 10:45:16 pm
Jugoslavija i Split su doživjeli industrijalizaciju tek iza drugog rata šta je i logičan slijed događaja, zemlja se gradila pa skoro iz pepela na novo, taj put je Zapadna Europa prošla dosta ranije i industrija je bila glavna privredna grana Splita i okolice sa Škverom koji je nastavio i proširio svoju dotadašnju djelatnost i s ostalim mnogobrojnim poduzećima, a što se tiče privrede u Jugoslaviji općenito po mom mišljenju su kola polako krenila nizbrdo sljedom političkih previranja 70 ih kada na sve jake pozicije u državnim firmama dolaze ljudi po politčkim linijama zbog očuvanja sam države no dobar i podoban političar ne mora nužno biti i dobar poduzetnik i da ne ulazimo dalje u politiku i tako se izguralo jedno dvadesetak godina došlo je šta je došlo pa tako i famozna demokracija kapitalizam i slobodno tržište i majka privatizacija koja je donijela smrt ili komu sljedećim Splitskim i okolnim firmama : Jugoplastika,Jugovinil,Jadrantrans,Jadranribolov,Jadrantekstil,Koteks,Naprijed,Drvodijelac,Jadranska pivovara,Jadrankamen,Dalma,Prima,Prehrana,Mesopromet,Dalmastroj,Monter,Rad,Termofriz,Uzor,Salonit,Željezara Split,Dalvin,Cetinka Trilj,Dalmatinka Sinj,Konstruktor,Lavčević,Obnova,Pomgrad i pogodili ste još je ostao Škver koliko će još dugo taj simbol Splita i radnika biti na nogama ?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 27, 2013, 02:41:51 am
Koliko sam ja shvatio predmet prodaje nije zemljište. Zemljište je javno pomorsko dobro i na njega Brodosplit ima koncesiju. Objekti na tom zemljištu također pripadaju državi. Nekakvim izmjenama o koncesijama nedavno je donešena odluka da pod koncesijsku obvezu ne spadaju neke pokretne stvari kao što su dizalice na šinama i sl. ali stvarno nemam volje to sada tražiti. Naravno sve se može promjeniti pa i zakoni i koncesije ali ovaj kupac je proceduru kupovine prošao kod dvije različite Vlade RH.
Iskreno rečeno, nije mi samo jasno što je čovjeku trebalo da uopće kupuje Škver. Trebao je pustiti da 01.07. ode u stečaj a time i svi radnici na Zavod za zapošljavanje pa se ne bi sprdali sa njegovom slikom kao osmrtnicom za Škver.
U Škveru (BSO) dosta sam boravio tijekom 80-tih godina i uopće me ne čudi što je sve to ovako završilo. Već se tih godina govorilo kako se gubi na svakom brodu što mi je zapravo bilo nevjerojatno. Eto, na žalost došlo je dokle je došlo. Budućem vlasniku želim svu sreću i bio bi presretan kada bi tamo ubuduće bilo posla barem za 1500 ljudi.

Ljepo napisano.

poz.

Sve stoji; medjutim da se islo u stecaj za koji mjesec - drzava bi stajala iza toga. U ovom slucaju kada do toga dodje - drzava pere ruke, nije ona upetljana, nego taj poduzetnik, a k tome, uz preporuku Europe.

Uostalom, skver mora pasti, da bi vazniji igraci u EU mogli opstati. Igra je nesmiljena - na zivot i smrt!


Title: Re: Škverska kronika
Post by: robo7 on February 27, 2013, 03:07:16 am
to i ja mislim da nasa brodogradilista moraju propast kako nebi bili konkurencija ovima vani, zato se i skver prodaje DIV-u koji kad je kupio Tvik ovde u kninu prodao pola strojeva u staro željezo  :zid


Title: Re: Škverska kronika
Post by: ORIĆAREB on February 27, 2013, 09:20:22 am
Sve u svemu, narodski rečeno, najeb.. :rtfm li ste ga debelo k'o i svi ostali na Balkanu.
Biće mo sretni ako budemo imali i za semenke pa da grickamo. Grickaćemo semenke,
zamišljati kako smo u Evropi, (a bićemo kao unutra) i gledati kako nekadašnji klasični
kolonizatori tamane debele i masne šnicle.  :-\

Tako nam i treba kad smo munjeni svi redom.... :'(


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on February 28, 2013, 06:59:30 pm
Banski dvori
Vlada i DIV potpisali ugovor o preuzimanju splitskog škvera: "Već imamo preko 40 brodova u ponudama"

[attachment=1]
Bit će posla za škver, već imamo preko 40 brodova u ponudama, poručio je danas novi vlasnik 'Brodosplita' Tomislav Debeljak, netom po potpisivanju ugovora u Banskim dvorima kojim je konačno zgotovio preuzimanje splitskog 'škvera'.

Ugovor je u ime Vlade kao prodavatelja potpisao ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, dok je osim Debeljaka potpisa sa strane kupca stavio i predsjednik Uprave samoborskog DIV-a Darko Pappo.

- Potpisali smo ugovor o brodogradilištu koje povijesno bilježi najveće gubitke i kroz privatizaciju traži posljednju šansu. Ugovor predstavlja kompromis obiju strana, a uređene su obostrane obaveze u petogodišnjem razdoblju – istaknuo je ministar Vrdoljak.

Prema dokumentu Ministarstva gospodarstva o 'Brodosplitu' koji je danas stavljen na uvid javnosti, ukupni troškovi restrukturiranja tog brodogradilišta iznose 13 milijardi kuna.

Kupac se, prema istome izvoru, obvezao na ulaganje od 2,4 milijarde kuna  pri čemu zadnja uplata 40 posto ukupnog ulaganja, odnosno 414 milijuna kuna, treba biti uplaćena do 28. veljače 2018. Ulaganje države je 1,5 milijarde kuna. Same dionice 'Brodosplita', prema istome izvoru, DIV će platiti 3,7 milijuna kuna.

- Obaveza investitora je zadržavanje dvije tisuće radnika u brodogradnji, no uvjeren sam da će ih biti i više zaposleno – ocijenio je Vrdoljak.

Tomislav Debeljak osvrnuo se na trogodišnje pregovore o kupnji 'Brodosplita' ocjenom kako je DIV u tom procesu 'prošao sve i svašta'. Ali, dodao je, dobro je da je tako bilo jer je snimljen svaki detalj u škveru koji je bitan za nastavak poslovanja.

- Uz ugovor, imamo i moralnu obavezu da uspijemo u Brodosplitu, vjerujem da će uspjeh doći i prije nego što je zamišljeno u planu restrukturiranja – poručio je Debeljak.

Iznoseći podatke o narudžbama, vlasnik DIV-a otkrio je da bi 11.ožujka ove godine mogli biti finiširani pregovori sa naručiteljem više brodova  iz 'Brodosplita'.

- Posla ima, a problem je konkurentnost. Kada imate konkurentan brod, kupci će dolaziti sami – zaključio je Debeljak.

Cijela svečanost izmamila je i suze dijela sindikalne delegacije koja je nazočila potpisivanju ugovora. Komentirajući taj detalj predsjednik Sindikata metalaca Vedran Dragičević izrazio je dvojbu što će se dalje događati s 'Brodosplitom'. Ako će, ocijenio je, ulazak DIV-a značiti korak naprijed za 'Brodosplit', onda je cijeli posao dobar.

- Ako je ovaj današnji čin  propast brodogradilišta, onda je sve ovo loše. Molim novog vlasnika da u sinergiji s radnicima i sindikata vrati 'Brodosplit' tamo gdje je bio prije deset godina – ustvrdio je Dragičević.

Predsjednik Nezavisnog sindikata 'Brodosplita' Zvonko Šegvić kazao nam je da će se vrlo brzo pokazati što od izrečenoga na svečanosti potpisivanja deklaracija, a što stvarnost.

- Volio bih da 'Brodosplit' opstane, u njega sam uložio 41 godinu radnog staža. Čeka nas krvava borba, borba za opstanak škvera, ali i grada Splita – zaključio je Šegvić.

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević otkrio je da je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izrazio spremnost da sudjeluje u stvaranju socijalnog sporazuma između novog vlasnika i sindikata u 'Brodosplitu'.

- Ne dopuštamo realizaciju viška zaposlenika u 'Brodosplitu' dok se ne potpiše socijalni sporazum – poručio je Matijašević, izrazivši uvjerenje kako će rečeni sporazum biti potpisan kroz narednih mjesec dana.
 
Činu potpisivanja ugovora o 'Brodosplitu' nazočili su i potpredsjednici Vlade Branko Grčić i Neven Mimica, ministar financija Slavko Linić, savjetnik predsjednika Republike Joško Klisović i šef delegacije Europske komisije u Zagrebu Paul Vandoren.


V. MARJANOVIĆ
Foto: Goran Mehkek / CROPIX  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 28, 2013, 08:35:13 pm
Privatizacija Brodosplita ne vodi revitalizaciji nego eliminaciji.

I valja dodati da proizvodnja za vojne potrebe ne podliježe sistemu subvencijskih ograničenja pa je tim čudnija najava Vlade da se u Kraljevici i BSO, koji su osposobljeni za gradnju vojnih plovila, neće inzistirati na nastavku tog tipa proizvodnje.

Svjedoci smo da se 3. navoz (BSO)   mora srušiti do kraja 2 mj. 2014. godine.

Nešto tu ne valja.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kumbor on February 28, 2013, 08:40:20 pm
EU, EU, EU, EUUU.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: robo7 on February 28, 2013, 11:10:05 pm
upravo tako EU, smetamo nekome vani, zato su i dali škver DIV-u koji je i kupio Tvik a nezna sta je vijeak, najbolji nacin kako po zakonu unistit jaku konkurenciju.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on March 06, 2013, 02:45:21 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

POST S UPALJENIM ŽIVCEM
Debeljak škveranima preko Facea: Sindikati su su me toliko nasmijali da su mi bili bolji od bilo kojeg analgetika...

Vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak oglasio se preko Facebooka, otkrivši kakvi će zapravo biti njegovi prvi potezi.

Očito je da su ga na takav potez potaknuli škverski sindikati ovotjednom objavom suradnje i konferencijom za novinare.

Evo što je Debeljak napisao:


"Poštovani Škverani,

iako smo od potpisa ugovora i uplate kupoprodajne cijene pravno postali vlasnici 99,78% Brodosplita, još uvijek nismo počeli upravljati Škverom iz birokratskih razloga, no navedeno bi se trebalo dogoditi već u četvrtak/petak ubacivanjem nove osobe za predsjednika uprave BIS d.d. i mene kao direktora brodogradilišta, a tokom sljedećeg tjedna ćemo imenovati i ostale ključne osobe u upravi svih društava, promijeniti statute društva i ostalu papirologiju kako bi i službenu i pravno Brodosplit postao dio DIV grupacije.

Naglasit ću još jednom naše poteze i ostale činjenice.
Ugovor koji smo tražili da bude javan, takav je i postao i iz njega sada možete transparentno isčitati sve detalje, bez da Vam netko manipulira. Najvažniji detalji za Vas radnike i koje smo ih i zbog Vaše sigurnosti predložili da stoje u ugovoru su da ne smijemo smanjivati broj radnika ispod 2.000, da moramo obrađivati čelika više od ranijih godina sa tendencijom porasta, te da ukupan broj sati na radnim nalozima mora biti iz godine u godinu sve veći i veći, što znači da nam je cilj razvojni, a ne pasivni ili depresivni. Ako to ne ispunimo onda dolazi do povrata svih ranije potrošenih nelegalnih potpora, tj dolazi do stečaja i likvidacije Škvera, stoga morate shvatiti našu ulogu da moramo biti savršeni i raditi sve za opstanak Škvera, pa možda će za neke to biti i bolnije promjene, ali u svakom slučaju bolje za sve nego likvidacija Škvera.

Naša želja i plan, koji je apsolutno ostvariv i ovisi prvenstveno o Vama dragi Škverani, je da postanemo gospodarski subjekt kao primjer i lokomotiva ostaloj metalnoj industriji. Uz to, zbrinjavanje viška ljudi je u potpunosti vlastiti doprinos, a ne pokrivan od strane države, jer nažalost sindikati su bili protiv nas, a sa time i protiv Novog Škvera i Škverana i nismo se uspjeli zajednički izboriti da dio troškova snosi država... No glavno je da smo spasili budućnost Škvera od likvidacije.

Nadalje, moram još jednom objasniti da je slučaj Kraljevica kupila socijalni mir isplatom velike otpremnine od 6.400kn po godini staža, ali bez ikakvih ostalih prava, jer se radilo o likvidaciji u kojoj nema daljnjih troškova plaća u otkaznim rokovima, koja su za neke i skoro godinu dana, uglavnom dodatno opterećuju za razliku od Kraljevice za oko 2.500kn po godini staža. Po meni, navedeno nije bio dobar potez, jer smo kupnjom socijalnog mira uništili jedno brodogradilište.

Moram napomenuti da je naš stav da ne želimo da bilo tko u Škveru izgubi radno mjesto, te želimo postaviti temelj najboljem i najsocijalnijem restrukturiranju u RH, no po dosadašnjim anketama i informacijama koje imamo, nažalost vjerojatno zbog konstantnog blaćenja nas od strane pojedinaca u sindikatu, tj sada kada su se udružili mogu konstatirati da je vjerojatno od strane svih sindikata u Škveru, ima mnogo njih koji žele otpremninu i odlazak iz Škvera bez da im pomognemo u otvaranju novog radnom mjesta u ili izvan BIS grupe. Pretežno su to i ljudi koji znaju da se neće moći uklopiti u novi pošteniji Škver, jer znaju da neće moći pošteno zaraditi svoju plaću, a što je i glavna osnova današnjeg lošeg stanja u Škveru, ali i u cijeloj državi, jer se mnogima isplaćuju plaće koje nisu zaradili. Da ne kažem koliko ima njih koji ne samo da ju nisu zaradili, nego su uz to još napravili dodatnu štetu kroz lošu nabavu, prodaju, projektiranju, raznoj neodgovornosti, ostalim korupcijama, opstrukcijama, krivičnim djelima itd, a uz to dobili još i plaću za ta zlodjela, a koju su morali drugi pošteno zaradili za njih. Uglavnom svi smo svjesni, da bi Brodosplit uspio, pogotovo u ovo teško, u biti najteže recesijsko stanje brodogradnje u zadnjih možda i preko 100 godina, mora napraviti podosta rezova.

Uz navedeno zaustavljanje i procesuiranje gore navedenih loših i nezakonskih radnji, optimizacije, racionalizacije i reorganizacije, možda za mene osobno najbolniji, a neminovan potez bit će smanjiti trošak onih koji su nepopravljivi da nikad svoju plaću nisu niti neće pošteno zaraditi, jer osobno znam da su ih pojedinci, a ponajviše nakardanom sindikalnom zaštitom pojedinaca, pretvorili u invalide rada i smatram da jadni nisu sami krivi tome, nego ih je sustav takvima stvorio. Siguran da bi kroz nekoliko godina svatko on njih sebe našao u poštenom Škveru, no nažalost Škver za to sada nema vremena i novaca za liječenje i obuku takovih radnika. Drugo; možda za mene još bolnije da smanjimo trošak nepotrebne administracije i ostalih koji opterećuju pozitivno poslovanje Škvera, jer za većinu administracije sada plaću mora netko drugi zaraditi. Nažalost oni nisu krivi, već je kriv sustav koji je po raznim rodbinskim vezama stvarao nepotrebna radna mjesta koja su do sada plaćali radnici Škvera i svi građani preko proračuna koji je do sada pokrivao sve te gubitke.

Nadam se da će većina tih ljudi koji su pozitivni i dobri radnici prihvatiti pomoć od nas u pronalaženju novih radnih mjesta za koje sam Škver ima potrebe, kao i radnih mjesta van Škvera, u formiranju poduzeća uz našu medijsku i stručnu pomoć. Nakon toga je potrebno stvoriti sustav upravljanja i organizacije koji će biti mnogo moderniji od dosadašnjeg, a mogao bih reći da hvala Bogu u Škveru imamo podosta prostora za optimizacijama i racionalizacijama.

Glavna bit svega je ta da se svaki radnik koji dolazi u Škver raditi, mora osjećati i ponašati isto kao i doma u svojoj kući, brinuti se za Škver, kao za svoju obitelj i dom, kada dođe taj klik u glavama svih ljudi u kolektivu, sve ostalo ćemo lako riješiti. Nakon toga radnicima se trebaju osigurati bolji uvjeti rada da su sretni, ponosni i zdravi, od povećanja primanja sukladno povećanju produktivnost, zaštite na radu, organizaciji prostora, uvjeta i organizaciji rada da Vam se omogući da vaše vrijedne ruke unose što više dodatne vrijednosti i rada i sa time omogući da zaradite što veće plaće. Kako su Vas pojedini sindikati napumpali lošim pričama o nama, čak i ganjali lažnim krivičnim prijavama i slično, mnogi od Vas se boje nastavka rada u privatiziranom Škveru, a Škver bez Vas dragi radnici ne može uspjeti i stoga smo se odlučili na fit sustav brodogradnje koji imaju svi najuspješniji Škverovi, a što znači da je Brodogradilište poduzeće koje ugovara poslove i investira u ključnu opremu, a svaku pojedinu stavku usluge ili djela broda ugovara sa drugim poduzećima u i izvan poduzeća u vlasništvu BIS-a i sa time pravno možemo doći u poziciju da damo otpremnine gotovo svim radnicima Škvera, i zaposlimo ih prema takovom organizacijskom sustavu koji je trenutno najmoderniji i najpozitivniji, a na kraju i najpoštenije odrađeno kadrovsko restrukturiranje, jer kada bi otpremnine dobili samo oni koji žele napustiti Škver, kako bi ostali ljudi imali motiva i dalje ostati u Škveru i dalje ponosno raditi i dizati ga. Stoga smo odlučili biti potpuno socijalni i usprkos ekonomskoj logici gotovo udvostručiti troškove kadrovskog restrukturiranja, te predložiti da Vi sami radnici birate koju opciju želite.

Dakle, prva opcija je da se ide na zakonsku otpremninu i otkazne rokove, a što bi bio trošak za nas oko 115 mil kuna. Druga opcija je da se sukladno kolektivnom ugovoru isplate svima otpremnine osim pojedincima u upravljanju i ljudima neposredno pred mirovinom, jer je to moralno pravednije i navedeni trošak bi iznosio oko 155 miliona kuna i mogao bi se odmah odraditi sukladno zakonima i kolektivnom ugovoru, ali nam moralno ne odgovara da u tom slučaju prema postojećem kolektivnom ugovoru kojeg su potpisali Vaši vrli i sposobni sindikati, zajedno sa raznim slobodno mogu reći korumpiranim bivšim upravama, da neki dobiju i po preko 12.000kn po godini staža, a neki svega 1.150 kn po godini staža, stoga kako želimo biti socijalno osjetljivi naš prijedlog je da se otpremnine daju svima osim gore spomenutim pojedincima i u tom prijedlogu smo spremni kako sam i dosada govorio ponuditi iznos koji je 20% viši od kolektivnog ugovora, ali uz uvjet da se dobivena ukupna cifra uvećana za 20% što će iznositi oko 190-200 miliona kuna raspodjeli na sve radnike isto po godini staža, uz alternativan prijedlog da može biti i opcija da je maksimalni iznos ukupne otpremnine maksimalan do iznosa od 80.000 kn, sa čime bi se osnovica za izračun iznosa po godini staža povećao na preko 4.000kn, a i dalje uz ostala zakonska prava na otkazni rok, jer se ne radi o likvidaciji, tako da bi u tom slučaju ukupna isplata za sve ljude koji imaju do 20 godina radnog staža u BIS-u bila i viša nego je bila u Kraljevici, što čini oko 67% ukupnog broja radnika u Škveru, a za one koji imaju više od 20 godina radnog staža bila bi proporcionalno nešto manja, tj uz uvjet da sindikati i HZZ u minimalnom zakonskom roku prihvate taj prijedlog za radnike sa preko 20 godina radnog staža, dodatno bi dobili po 1.500 kn po godini staža preko 20-te.

Uz to, napravit ćemo kompletnu profesionalnu anketu koju će odraditi GFK najveći hrvatski centar za anketiranja, kako bi od Vas anonimno, da bude potpuno iskreno, od Vas saznali što mislite o prošlosti Škvera, i što bi željeli mijenjati u budućnosti, jer shvatite da je biti uprava po jednoj strani teško zbog odgovornosti koju nosite, ali na papiru je ona laka, i onaj tko zna upravljati ljudima, mora ih prvenstveno znati slušati i prilagoditi sustav samim radnicima, kako bi onda postigli najbolji rezultat. Stoga apeliram da odgovori u toj anonimnoj anketi budu u potpunosti trezveni i iskreni.

Uz to proći ćemo moderan sustav kadroviranja i organizacije sustava, u kojem će svaki radnik proći testove osobnosti, kako bi svakoga mogli rasporediti na mjesto na kojem će dati najbolje rezultate, a uz to Vas same ćemo pitati da uz te testove ocijenite svoje radne kolege sa jasnim pitanjima: Koliko dobro poznajete osobu koju ocjenjujete od 0-5, Ocijenite njegovo znanje na poslu kojeg obavlja od 1-5, Ocijenite njegov trud i zalaganje od 1-5, Ocijenite njegovu lojalnost prema BIS-u 1-5 (dakle ne lojalnost prema sindikatima niti prema upravama, niti prema DIV-u i meni, nego prema BIS-u jer je Brodogradilištu najpotrebnija pomoć i lojalnost), Da li bi sa tom osobom željeli dijeliti normu tj. radni učinak od 0-5 (dakle u novom sustavu bit će normiranja i ocjenjivanja radnog učinka po grupama, pa bi željeli složiti grupe koje su kompatibilne, i na taj način učiniti Vam radnu okolinu ugodnijom i produktivnijom, samim time sa većim primanjima. Uz to, bit će pitanje koje dvoje ljudi bi ocijenili najpozitovnijim Škveranima. Uz radnike koje ćete ocjenjivati i koji rade u vašim cjelinama, svatko tko će ocijeniti još neke dodatne radnike koje poznaje bit će dodatno nagrađen. Kako bi objasnio sustav, on se sastoji da uz testove osobnosti, koji govore o potencijalu radnika u čemu je najbolji, potrebo je ocijeniti i njegovo stvarno uklapanje u sustavu, i stoga što više ljudi koji poznaju dotičnu osobu ga ocjene to je rezultat točniji. Kako bi shvatili primjer da imamo hrpu pijeska i pitamo neku osobu što procjenjuje koliko je teška ta hrpa, mogućnost pogreške je velika, a kada to isto ocjeni što više ljudi, prosjek njih dolazi do sve točnijeg podatka i na kraju na tisuću ljudi koji procjenjuju dolazimo da točnosti unutar čak i +- svega 2% pogreške. Stoga, molimo Vas da navedeno radite sa razumijevanjem i istinski, jer će sustav sam otkriti anomalije ocjenjivača koji su varirali jako od prosjeka tj od točnih podataka, te Vam stoga odmah napominjem da će se najbolji ocjenjivači koje sustav izbaci, kao i oni koji su van zadanih ljudi proširili ocjenjivanja i na ostale radnike koje poznaju dobiti posebne stimulacije na slijedećoj plaći.

Moram Vam napomenuti da će upravo to Vaše znanje biti glavni temelj budućeg Škvera, tj vi ćete sami time odraditi najvećim djelom kadroviranje Novog poštenijeg Škvera. Navedeno vrijeme provedeno u ocjenjivanju i testiranju bit će u potpunosti plaćeno, te ćete imati besplatnu hranu i piće tokom testiranja, u pravilu će se testiranja obavljati van radnog vremena kako ne bi proizvodni proces trpio, no sati provedeni na testiranju će, kako sam bio rekao, biti u potpunosti plaćeni. U kasnijoj fazi kada svima otvorimo mail adrese i kupimo mobitele za internu komunikaciju, moći ćete se obraćati svima u sustavu bez „dlake na jeziku“ i iskreno reći svaku anomaliju, prijavu ili prijedlog kako da se izbaci i sankcionira nerad, opstrukcija i korupcija u Škveru i imat ćete punu zaštitu od bilo kakovog mobinga na izrečeno. Cilj nam je da sve loše što je bilo u Škveru saznamo, najgore stvari procesuiramo, a većinu stvari oprostimo i otvorimo novu stranicu poslovanja pozitivnog i poštenog Škvera.

Moram Vam reći da iako se ne obazirem na pojedince koji imaju najgoru kombinaciju, a što je da su glupi a misle da su pametni, jer sam kao mali u školi pročitao životnu filozofiju koja mi je udarila temelj života:

"Tko ne zna, a ne zna da ne zna - opasan je - izbjegavajte ga!
Tko ne zna, a zna da ne zna - dijete je - naučite ga!
Tko zna, a ne zna da zna – spava - probudite ga!
Tko zna i zna da zna - mudar je - slijedite ga!"

Poslušao sam današnju press konferenciju naših tj. Vaših sindikata, i moram Vam reći da iako imam kroničnu upalu živca u ruci i boli me da bi je najrađe odsjekao, ali toliko su me nasmijali da su mi bili bolji od bilo kojeg analgetika... Uglavnom, mogu Vam reći da su mnogo puta izjavljivali rat prema nama i osobno meni, prijetili mi životom i raznim reketarenjima, nisam se obazirao na to, čak su mi bili smiješni, prijetili su da će srušiti Škver, raditi terorističke napade na njega, govorili pojedinci da neće nikad doći na potpis ugovora, čak zadnjih pola sata govorili da neće doći pa su ipak došli i navlačili me za rukav uz priču „ a daj Tomislav dođi, please, daj da se dogovorimo“, dapače sve to mi je bilo jako smiješno, no kad netko ide prema mojim radnicima, koje smatram svojom obitelji, sad su i rat dobili, sa razlikom da je njihov bio teroristički i zakonski zabranjen, a naš će biti pravno i zakonski utemeljen.

Moram Vam reći i to da sam sa pojedincima iz sindikata imao sastanak na kojem sam rekao da sam pripremio kredit sa kojim najsocijalnije i ekonomski gotovo neopravdano kadrovsko restrukturiranje, jer će nam taj novac faliti u budućnosti za tehnološku obnovu Škvera. Uglavnom, spremni smo da isplaćujemo gotovo dvostruko veći iznos za otpremnine nego je po planu, u razgovoru sam im zamjerio jer nisu sudjelovali u privatizaciji, ali im i rekao da im za sada opraštam, ali neka sada budu na korist radnika i da to tražim od njih, a ne da samo gledaju svoje osobne interese, a da ću im onda ja osobno dati javno priznanje ako budu takvi. Uz to, rekao sam im da moraju svakako prihvatiti da taj i dvostruko veći iznos otpremnina mora biti za sve i raspoređen svima isto, da bude pošteno. No, nakon jučerašnje konferencije sam shvatio da oni svakako ne žele dobro Škveru i zato im i ja objavljujem pravni i taktički rat za obranu Škvera i Škverana.

Kao prvo izjavljujem da bilo tko u grupi DIV-a kao i ostale osobe koje imaju mobing od strane sindikata molim da mi se obrate, jer ću im biti zahvalan da im pravno pomognem jer ću sa time dobiti duševnu sreću i mir. Dakle MOLIM VAS DA NITKO VIŠE U RH SE NE BOJI SINDIKATA I NJIHOVIH UTJECAJA, REKETARENJA I MOBINGA, jer ono što su pojedinci radili u Škveru to je vrijedno izgona iz RH. Nadalje, svi oni koji nisu članovi sindikata i ne dobivaju poklon bonove u bakalaru i čokoladi, dobit će od mene osobno poklon paket dvostruko vrjedniji za Uskrs i/ili Božić u zakonsko odobrenom iznosu, ako će to zakonski biti nemoguće probat ćemo naći pravni način da zakonski to omogućimo, barem da Vašoj djeci damo navedene poklone i stipendije, bez da naplaćujemo bilo kakovu članarinu za to i bit ću Vam zahvalan, jer ću i time dobiti dodatnu energiju i duševni mir.

Odmah Vam obećavam da ćete kao i u DIV grupi dobiti maksimalni iznos regresa, raspoređen tokom godine, a ako se sindikati neće okrenuti da zajedno branimo i dignemo Škver, nažalost taj iznos će biti manji. Odmah Vam napominjem da ćemo kao i u DIV grupi, svim radnicima biti od pomoći u troškovima liječenja nenadanih i teških bolesti i bilo kakovog nesretnog slučaja. Uz to dao sam da se pravno ispita da li možemo radnicima koji su članovi sindikata i mi naplaćivati 1% mjesečnih neto primanja kao i sindikati što naplaćuju Vama sa time da tih naših 1% bi dali u dobrotvorne svrhe, a sve iz razloga, jer u pregovorima sa sindikatima samo društvo (Brodosplit) ima veće troškove u provedenom vremenu sa njima i samim njihovim plaćama, koje su poveće, kao i povećanom broju ljudi i nepotrebnim tajnicama koje za radnog vremena čitaju razne časopise, a dok čelnici većinu vremena provode po bircevima van radnog mjesta (za sve imamo dokaze detektivske službe koju smo unajmili), a koje dodatno troškovno opterećuju poduzeće...

Kako možete vidjeti da DIV ne smije po ugovoru uzimati bilo kakovu dobit iz Škvera, nego samo raditi i to bez prijekorno za korist Škvera, upravo ti gubici novaca u vremenu u pregovorima sa sindikatima i njihovim plaćama su trošak samog Škvera, tj svih nas poštenih radnika... Stoga prema Ustavu imamo već pravno mišljenje da bi navedeni trošak mogli i mi naplatiti svim članovima sindikata kao i sindikati, a onima koji nisu članovi sindikata sukladno zakonima garantiramo niti centa manje niti centa bolje uvjete, i to garantiram svojim životom, jer kad bi to i dopustio vjerujem da bi odmah i umro, jer bi sa time stvorio nepravdu, a rođen sam da štitim potlačene od nepravdi. Naravno kako sam gore i napomenuo ne želimo da bilo tko ostane bez posla, a što ovisi najvećim djelom o Vama samima, no vjerujem da će biti pojedinaca koji će i dalje željeti propast Škvera, no protiv njih ćemo se pravnim i zakonskim načinom boriti, a sve zbog moralne i ugovorne odgovornosti da dignemo ponosan i pošten Škver, na ponos i diku nas i naših potomaka.

Uz to, moram napomenuti da će u društvima koja će se stvoriti u BIS grupi sami direktori i kadrovske službe tih poduzeća birati zaposlene, jer je na njima i odgovornost, i lako moguće da će birati ljude koji nisu sindikalno opredijeljeni, jer je upravo statistika i praksa najuspješnijih poduzeća u kojima su i sami ljudi najzadovoljniji poslom, upravo ona poduzeća u kojima ne postoji sindikat. Inače, želio bih i iznimno volio da se osnuje radničko viječe unutar Škvera, što je nevjerojatno da ono u tako velikom sustavu ne postoji, a još više bi želio da su u njemu radnici koji su najbolji i najvrjedniji. Nadam se da ste shvatili ispravno moju poruku, jer nisam niti ne želim kršiti zakon, ali želim za korist Škvera napraviti sve u zakonskim okvirima da ga što prije, bezbolnije i na zadovoljstvo svih dignemo na rang koji i zavrjeđujete.

Moram Vam na kraju i reći da kada dođem na mjesto predsjednika uprave Škvera nikad neću dozvoliti da se press konferencije usmjerene protiv Škvera odgađaju u njemu, jer Škver mora postati Sveto mjesto, a ne mjesto sijanja laži i mržnje. Sindikatima ćemo naći prema zakonu zakonsko adekvatno mjesto za njihove aktivnosti, tj .već smo našli jedan prostor u Dugopolju, odmah kraj autobusne stanice, lijepo uređen, pa ćemo im to u kolektivnom ugovoru i predložiti, jer u njihovim prostorima koji su na idealnoj poziciji u Škveru želimo za Vas radnici napraviti mjesto za edukaciju, odmor, rekreaciju i zabavu. Kao i za razna sportska i kulturno-umjetnička društva koja će djelovati u i pod pokroviteljstvom Škvera. Ako na to neće pristati onda ćemo morati zakonskim putem raskinuti kolektivni ugovor.



Na kraju Vas pozivam na proslavu rođenja Novog poštenog i konkurentnog Škvera u Splitu na parkingu Spaladium Arene u suorganizaciji moto kluba Fjaka iz Splita, dana 9.3.2013. sa početkom u 12 sati popodne, a koja će trajati do ranih jutarnjih sati do oko 3 ujutro. Biti će u potpunosti pod pokroviteljstvom i plaćena u potpunosti od DIV grupe. Od hrane će biti oko 100-njak janjaca, pečeni volovi i 500 litara graha, zabavljat će nas mnogi pjevači, klape i razni sastavi. Sve to bit će besplatno, kao i pića, ali kako ne bi kod pojedinaca došlo do pretjeranog konzumiranja alkohola, piće će moći dobiti samo oni koji će na ulazu humanitarno uplatiti po 10kn udruzi za osobe s posebnim potrebama u Centru za odgoj i obrazovanje “Juraj Bonači”, sa čime ih častimo jednim pićem za svaku donaciju od 10 kn. Sam DIV će van troškova koje pokriva u potpunosti odmah uplatiti 70.000kn kuponskih zahvalnica prema centru „Juraj Bonači“, te ih podijeliti radnicima Škvera. Na proslavu su pozvani svi radnici Škvera, te svi ljudi dobre volje i spremni smo van ugovorenih troškova pokroviteljstva i donacije od preko pola miliona kuna i poduplati, te Ovim putem molim sve da dođu u što većem broju i svojim velikim srcem doniraju djecu sa posebnim potrebama, a kojima je to najpotrebnije.

Sretno i vidimo se u petak, a ponajviše u Subotu.

Tomislav Debeljak

p.s.
Poslat ću Vam sutra anketni upitnik kojeg sam danas spomenuo u obračanju. I nadam se da ćemo Vas od slijedećeg tjedan svakodnevno obavještavati o svim našim potezima, kako bi ozdravljenje Škvera bilo što bezbolnije i brže.

Izvor/Autor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Plavnik on March 06, 2013, 03:47:39 pm
Majke ti, koje obraćanje. Izgubio sam volju za čitanje ovako dugog pisma. Hoće li ga Škverani uopće uspjeti pročitati?
Mene zapravo muči jedan drugi problem, matematika je neumoljiva. Možda i griješim! Jednostavnom računicom došao sam do slijedećeg: 3500 trenutno zaposlenih ako poslodavca pojedinačno koštaju 10000 kuna mjesečno za plače treba 35 miliona kuna, godišnje je to 420 miliona kuna ili lakše se izraziti 56 miliona Eura. Kada se broj radnika smanji na 2000 to će pod pretpostavkom da svaki zaposlenik poslodavca košta 10000 kuna mjesečno za plače biti 20 miliona kuna a na godišnjoj razini 240 miliona kuna odnosno 32 miliona Eura.
Pitam se ima li temeljem ovakve računice uopće spasa Škveru? Koliko brodova i po kojoj cijeni Škver treba napraviti da bi prikupio novce za plače?
Pred nekoliko godina u Uljaniku su mi rekli da su napravili kemikal tanker i prodali ga za 35 miliona Eura a koštao ih je 45.
I dalje se pitam što je uopće tom Debeljaku ovo trebalo?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Gazda on March 06, 2013, 03:54:41 pm
A ako smanjiš broj zaposlenih na 1000? ili na 800?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on March 06, 2013, 04:10:53 pm
Kazna Bozija za lopovluke (moram odmah dodati - govori se da ih je bilo); prava nesreca za postene radnike.

Iz ovih nesuvislih recenicetina, nekoordiniranih papazjanija koje su na mnogim mjestima gramaticki i smisleno medjusobno sukobljene - sve navodi na to da ce se naci mnogo razloga da se Supaval uskoro, pa i prije vremena, rijesi svih navoza. Time i svih skverana s velikim i malim pocetnim slovom.  

_________

Ali novom vlasniku, ipak bez obzira na sve, treba dati pola godine mira - pa da se vidi kako ce biti.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on March 06, 2013, 10:20:37 pm
Ja sam isto baš danas rekao vrijeme je najbolji pokazatelj za sve , ne bude li brodova u knjizi narudžbi kroz iduću godinu svi znamo ishod  :-\


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on March 08, 2013, 06:23:37 am
"Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

07.03.2013.

FEŠTA HUMANITARNOG KARAKTERA
DIV preuzimanje Brodosplita slavi janjcima i volovima – bit će i graha
  
Povodom preuzimanja Borodpslita od strane DIV-a u subotu na parkiralištu između Spaladium Arene i zapadnog ulaza u škver bit će organizirana fešta.

Fešta je humanitarnog karaktera, a sav prihod namijenjen je Centru za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači.

Uz janjce i volove bit će i graha. Za zabavu tu su Marjan Ban & Diktatori, Gazde i Epp band. Proslava počinje u subotu, 9. ožujka, u podne - pa sve do tri ujutro iza ponoći.

DIV će uplatiti Centru 700 tisuća kuna. Na Facebook stranici Škveranka DIV je najavio feštu "povodom rođenja novog, poštenog i konkurentnog škvera".




PS: To što će se ostati bez posla puno radnika, nema veze!  :zid


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on March 08, 2013, 06:55:45 am
Cijela ova prica o festi i janjcima je pomalo bizarna...jos uvijek se moram natjerati da uopce povjerujem u nju...


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on March 10, 2013, 01:45:15 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

KAD JAGANJCI UTIHNU...
Tomislav Debeljak: Zadržat ćemo barem 2000 ljudi, a realne su potrebe oko 1000

Restrukturiranje i reorganizacija poslovanja – prvi su potezi koje će novi vlasnik škvera povući već od idućeg tjedna. Najavili su to i Tomislav Debeljak, novi predsjednik “Brodosplit Brodogradilišta” d.o.o i vlasnik tvrtke DIV te kolega mu Darko Pappo, novopečeni predsjednik Uprave “Brodosplita” d.d.

Živio škver! Živio!

- Sve ću napraviti da splitski škver postane škver nad škverovima u cijelom svijetu! Živio škver! - tim se riječima radnicima splitskog škvera s pozornice u šatoru obratio Tomislav Debeljak, zaradivši nakon toga pljesak dobrodošlice od radnika. Debeljak je istaknuo kako je ovom feštom želio na početku stvoriti pozitivno ozračje koje je splitskom škveru i te kako potrebno. Istaknuo je kako je novom vlasniku cilj stvoriti konkurentni proizvod, a ne ugovarati brodove koji će donositi gubitak.

- Mi trenutno imamo 56 ponuđenih brodova od kupaca iz cijelog svijeta, ali najlakše ih je ugovoriti ispod cijene pa da naručitelj pobere svu zaradu – kazao je.

Na pitanje je li ovom feštom kupio socijalni mir, kazao je kako svugdje ima pozitivnih i negativnih ljudi.

- Mi bismo voljeli da svakome pomognemo, ali škver se mora restrukturirati i bitno nam je da nitko od viška ljudi ne završi na ulici, nego da budu zbrinuti, pa molim i medije da nam u tome pomognu. Realne su potrebe brodogradilišta 1000 ljudi, ali naš je cilj da ih ostavimo između dvije i dvije i pol tisuće. To bi se sve trebalo riješiti u roku od šest mjeseci – najavio je Debeljak.

Suradnja sa sindikatima

Što se tiče sindikata, poručio je kako bi volio da surađuju, jer bi na taj način skratili mnoge procedure prilikom donošenja odluka. Darko Pappo je prije dolaska kolege mu Debeljaka novinarima kazao kako će se s reorganizacijom poslovanja početi – odmah.

- Ne mislim pritom samo na otkaze. Tu ćemo poštovati i zakonsku proceduru i kolektivni ugovor, te ćemo nastojati pronaći najbolji put za sve. Radnici će biti vrednovani po rezultatima svog rada, a ne po tome jesu li članovi sindikata ili nisu. Svakako, želimo da taj proces traje što kraće, da možemo krenuti naprijed. Jasno je da za trenutačnu situaciju u škveru nije kriv DIV, već je ona rezultat događaja iz prijašnjih godina – rekao je Pappo.

Facebook kao alat

Na pitanje zašto se Debeljak u prilično oštrom tonu radnicima obratio putem Facebooka, Pappo je odgovorio kako je to bio jedini način da svoje stavove jednostavno iznese. - Time mediji nisu podcijenjeni. To je obraćanje izazvalo određene reakcije, ali svatko se pronađe u području svoga interesa – kazao je. Na socijalni sporazum koji nude sindikati tipa “uzmi ili ostavi”, nastavlja Pappo, nisu htjeli pristati.

- Ne bavimo se politikom i želimo ono što smo zamislili i moći provesti – zaključio je. Na fešti DIV-a nije se, barem dok smo mi bili ondje, pojavio nitko od predstavnika škverskih sindikata. Upitan da to komentira, Pappo je kazao kako su na feštu svi dobrodošli. - Fešta ima humanitarni karakter, neka dođu i ubace deset kuna za potrebitu djecu i neka pokažu želju da pomognu – istaknuo je Pappo.

Šegvić: Neće ovo na dobro

Upitali smo Zvonka Šegvića, predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita, zašto se nitko od sindikalista nije pojavio na fešti.

- Ja odavno ne dolazim ni u kakve šatore, jer se u šatorima događaju cirkusi. Što da slavimo? Višak ljudi? Ovo je jedina država na svijetu koja ima manjak naroda, a višak radnika. Ljudi slave jer će ostati bez posla, je li to bizarno? - pita se Šegvić i dodaje kako cijela ova situacija neće dobro završiti.

Autor : Nikolina Lulić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on March 10, 2013, 10:42:47 pm
Brodosplit: Samoborski DIV i službeno je zavladao Splitom

Piše: Tea Romić/VLM

Vlasnika DIV-a Tomislava Debeljaka danas je Nadzorni odbor Brodosplita i službeno imenovao novim predsjednikom uprave Brodosplit Brodogradilišta, a njegovu desnu ruku Darka Pappu novim predsjednikom uprave Brodosplita. Dosadašnji predsjednik uprava Brodosplita te Brodosplit Brodogradilišta Vladimir Kessler, s Antunom Čagljem, imenovan je za člana uprave Brodosplita. Damir Goleš i Stipe Krželj novi su članovi Nadzornog odbora Brodosplita i Brodosplit-Brodogradilišta.

[attachment=1]
Socijalni sporazum

Tako je DIV i službeno, nakon što je prošli tjedan nakon tri godine pregovora potpisao kupoprodajni ugovor s državom, danas ušao u Brodosplit. Iako je opcija za to veliko splitsko brodogradilište bila ili privatizacija ili stečaj s likvidacijom, čelnici sindikata nisu novog vlasnika dočekali raširenih ruku, nego su protiv njega posljednje tri godine vodili otvoreni rat. Sindikati tog splitskog škvera sada se zajedno bore za potpisivanje Socijalnog sporazuma koji predviđa ispunjavanje odredbi dosadašnjeg kolektivnog ugovora do sklapanja novog te regulira visine otpremnina od najmanje 6400 kuna za svaku godinu radnog staža. Žele sindikalisti da većina od 3450 zaposlenika škvera zadrži posao, dok DIV prema kupoprodajnom ugovoru s državom ne smije smanjiti broj zaposlenih na manje od 2000. Sindikati posebno zamjeraju novom vlasniku Debeljaku činjenicu da s njima komunicira putem njegova Facebook profila, s kojeg je ovaj tjedan objavio "pravni i taktički rat za obranu Škvera i Škverana". Iz podužeg pisma upućenog radnicima jasno je vidljiva njegova frustracija sindikalistima pa, među ostalim, predlaže osnivanje radničkog vijeća te piše da će direktori i kadrovske službe pri odabiru kadra prednost davati ljudima koji nisu sindikalno opredijeljeni "jer je upravo statistika i praksa najuspješnijih poduzeća u kojima su i sami ljudi najzadovoljniji poslom pokazala da su to poduzeća u kojima ne postoji sindikat."

Ovaj dio pisma očito je zasmetao ministru rada Mirandu Mrsiću iz čijeg je ministarstva došlo priopćenje kako socijalni dijalog mora postati hrvatska svakodnevica te poziv sindikatima i poslodavcima da procese restrukturiranja tvrtki i mjere koje će biti potrebno poduzeti u cilju njihova jačanja, temelje na konstruktivnom socijalnom dijalogu, koji će biti utemeljen na međusobnom uvažavanju i povjerenju socijalnih partnera.

S druge strane, Debeljak u svojem pismu kaže kako želi da svi u škveru imaju jednaka prava, te radnicima obećaje uvjete bolje nego što su imali, prostore za zabavu, službene mobitele...

"I to je moguće"

Iako je brodogradnja nova djelatnost za DIV, dosadašnje privatizacije mogle bi biti pokazatelj njegova odnosa prema zaposlenicima. Od malene radionice u garaži koju je 1971. pokrenuo u samoborskoj garaži njegov otac Božidar, DIV je postao jedna od vodećih tvornica vijaka u Europi koja danas posluje na osam lokacija u šest država i ima više od tisuću zaposlenih. U Srbiji ga radnici naveliko hvale zbog pravednog i humanog odnosa prema njima, a mediji guraju u rubrike "i to je moguće". Debeljak, otac sedmero djece, veliki je radoholičar koji svoj posao naziva hobijem i nerijetko zbog posla spava 3-4 sata.

Od garaže do multinacionalne kompanije

Božidar Debeljak, Tomislavov otac, 1971. u samoborskoj garaži otvara obrt "Debeljak Izrada vijaka" ili skraćeno DIV, a 1975. zapošljava prvog radnika

Do 90-ih tvrtka ima 20-ak zaposlenika pa Debeljak gradi svoju prvu tvorničku halu u naselju Bobovica, a osam godina poslije i tvornički pogon u Samoboru.

Posao i dalje raste pa 2001. DIV unajmljuje imovinu kninske tvornice vijaka TVIK, a 2003. godine i kupuje imovinu tvornice koja je u stečaju

DIV se 2006. prijavio za privatizaciju "Fabrike mašinskih delova" MIN u Srbiji, svoje podružnice otvara i u Valjevu, Sarajevu te u Jesenicama u Sloveniji.

Vlada 2009. objavljuje prvi natječaj za privatizaciju šest hrvatskih brodogradilišta, javlja se "mali" samoborski DIV koji za Brodosplit nudi 3,7 milijuna kuna. Tek je prošlog tjedna napokon potpisan kupoprodajni ugovor.

Proslava ''novog, poštenog i konkurentnog škvera''

T. Debeljak pozvao je Splićane na proslavu "novog, poštenog i konkurentnog škvera" danas u podne na parkiralištu Spaladium arene. Feštu organiziraju DIV i Moto klub Fjaka, a nastupit će Marjan Ban i Diktatori, Gazde te EPP bend. Feštat će se uz stotinjak janjaca, pečene volove i 500 litara graha. Fešta je humanitarna pa se za piće plaća konzumacija od 10 kuna koje će biti uplaćene na račun centra Juraj Bonači.


  VL (http://www.vecernji.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on March 15, 2013, 07:12:22 pm
Sudeći po prezimenu vlasnika biti će to debele i mrsne plaće. Neće biti krize, triba će kupovati robu većih brojeva i svi će biti sritni.
Ponuda za škver mu je bila obilata. Za te šolde pošteniji gumenjak ne bi moga ni u katalogu pogledati. Faruk i Izet bi više ponudili.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on March 24, 2013, 05:41:39 pm
Priznanje Brodosplitu: "Arethusa" najbolji mali kruzer na svijetu

Na adresu Brodosplit-BSO-a stiglo je ovih dana veliko priznanje: m/v “Arethusa”, brod koji je sišao s navoza BSO-a 2007. godine, proglašen je u Conde Nast Traveleru, jednoj od vodećih svjetskih turističkih publikacija najboljim malim kruzerom na svijetu u 2013. godini.

Odabir je, što je još važnije, rezultat glasovanja čitatelja Conde Nast Travelera, većinom ljudi koji se profesionalno bave turizmom ili su istinski zaljubljenici u putovanja svijetom.

“Arethusa”, odnosno Novogradnja 509, posljednji je iz serije od tri broda za krstarenje koje je BSO 2005. godine ugovorio s američkim naručiteljem, tvrtkom Grand Circle River Cruise Line LLC iz Bostona (jedna od vodećih američkih tvrtki s ponudom inozemnih turističkih aranžmana).

Brod s gazom 3 m, dužine 59 m, širok 10,68 m i visok 4,50 m do glavne palube, ostvaruje brzinu od 13,60 čvorova.

Danas sva tri broda plove na relaciji Split-Atena u turističkim programima ''Skriveni dragulji dalmatinske i grčke obale''. Programi su namijenjeni grupama od maksimalno 25 osoba (iako 27 putničkih kabina može primiti do 52 putnika), te s posadom od čak 21 člana, što dodatno svjedoči o ekskluzivitetu ovakve turističke ponude. 

Foto: Brodosplit

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
  Dalmacija news (http://www.dalmacijanews.com/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: robo7 on March 24, 2013, 08:48:44 pm
nek se i tamo nesto dobro desava pozzz


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on March 25, 2013, 06:07:07 pm
Evo nastavka ove priče iz pera Denisa Krnića.

---------------

HRVATSKI APSURDI
Škverani izgradili najbolji mali kruzer na svijetu, ali je Brodosplit u gubitku?!

Vodeća svjetska turistička publikacija „Conde Nast Traveler“ proglasila je „Brodosplitov“ kruzer „Arethusa“ najboljim malim kruzerom na svijetu. Kvaliteta izgradnje, komfor putnika, brojni sadržaji na brodu dugom 56 metara presudili su prestižnoj turističkoj tituli.

No, i ovaj je brod potvrdio da škverani umiju izgraditi kvalitetan brod, ali ne umiju na njemu zaraditi. Naime, bila je to serija od tri identična mala kruzera isporučena 2007. i 2008. godine američkoj kompaniji „Grand Circle River Cruise Line“ iz Bostona, u vlasništu Amerikanca hrvatskog porijekla. Osim nagrađene „Arethuse“, u seriji su bili „Athena“ i „Arthemis“. Ugovorena cijena svakog broda bila je osam milijuna eura. Kako doznajemo, na tim brodovima škverani uopće nisu zaradili.

Dapače, debelo su izgubili. Naime, tri su mini kruzera plaćena ukupno 24 milijuna eura, dok škverani na materijal i izgradnju brodova potrošili čak 32 milijuna eura. Dakle, ukupno su zabilježili poslovni gubitak od osam milijuna eura ili cijeli jedan brod iz serije! U „Brodosplitu“ podaci o gubicima na ovim kruzerima obavijeni su velom poslovne tajne.

– Sve informacije vezane uz financijsko poslovanje uređene su kao poslovna tajna, dok su informacije za javnost dostupne na našim web stranicama – stoji u odgovoru Josipa Jurišića, glasnogovornika Uprave brodogradilišta. Svakako godi dobiti priznanje, ali škverovi ne žive od priznanja, već od zarade.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on March 28, 2013, 04:26:57 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

28.3.2013.

ČETIRI TISUĆE KUNA PO GODINI STAŽA

Sindikati prihvatili većinu Debeljakovih prijedloga - sporan "jednodnevni" otkaz

POSLIJEPODNE

„Brodosplitov“ Nezavisni sindikat, Sindikat metalaca i Radnički sindikat prihvatili su prijedlog Tomislava Debeljaka, vlasnika splitskog brodogradilišta o otpremninama koje će iznositi četiri tisuće kuna po godini staža plus 1500 kuna za svaku godinu preko 20-te godine staža.

Međutim, nisu svi prijedlozi novog vlasnik naišli na odobravanje i prihvaćanje. Sindikati će na svojim tijelima idućih dana razmatrati još neke dijelove prijedloga.

Primjerice, sporno im je što će samo 500 radnika, prema prijedlogu uprave, dobiti ugovore na određeno vrijeme, dok će ostalih 1.500 biti zaposleni na određeno vrijeme.  

Sporan je i predloženi model Uprave „Brodosplita“ prema kojem bi svi radnici škvera, njih 3300, na jedan dan „otišli“ na Zavod za zapošljavanje, pa bih ih se potom opet zaposlilo u brodogradilište.

Kako smatraju sindikati, nema čvrstih jamstava da će radnici doista biti vraćeni natrag u škver nakon „jednodnevnog otkaza“.

D. Krnić

NAJAVA

Nakon sedam dana pregovora pod “medijskom šutnjom“ i dramatična zadnja dva dana, na posljednjem sastanku između sindikata i Uprave “Brodosplita”, održanom u srijedu u 14 sati, postignut je djelomičan dogovor o kojem će danas odlučivati sindikalna tijela, neslužbeno smo doznali.

Naši izvori tvrde kako su sindikati pristali na otpremnine u iznosu od četiri tisuće kuna po godini radnog staža plus 1500 kuna za svaku godinu preko 20. godine staža, kao i da je postignut dogovor o tome da će se otpremnine isplatiti u roku od 15 dana nakon isteka otkaznog roka za svakog radnika koji će biti tehnološki višak.

Ono što vodstvo sindikata nije prihvatilo i o čemu će odlučivati sindikalna tijela, jest predloženi model Uprave prema kojem bi svi radnici škvera, njih 3200 (osim stotinjak zaposlenih koji bi predstavljali “udarni tim” tvrtke), na jedan dan “otišli” na Zavod za zapošljavanje, svima bi bila isplaćena pripadajuća otpremnina, a zatim bi istog dana njih minimalno 2000 bilo vraćeno na posao.

Zbilja je malo čudno da ovakav presedan nad presedanima u povijesti “zbrinjavanja viška radnika” sindikati ne prihvaćaju. Da pojasnimo još jednom – svi radnici će “otići” na burzu (osim onih 100) i svi će dobiti otpremninu (osim njih 100), a zatim će njih dvije tisuće biti vraćeno na posao i zadržat će otpremnine.

Navodno Debeljak ovakav “plan” pojašnjava stavom kako ne bi bilo u redu da u slučaju da nakon godinu dana “Brodosplit” propadne dvije tisuće najboljih radnika ostane bez otpremnine. Zbog toga ni onih “100 elitnih” neće dobiti otpremninu, jer u DIV-u navodno smatraju kako trebaju “potonuti” zajedno sa škverom ako se dogodi najgore, jer su bili dio “kreativnog i odgovornog tima”.

Moramo uspjeti, ali...

Ovdje treba reći kako je Debeljak javno u više navrata govorio kako će “projekt Brodosplit” uspjeti i da postoji samo jedan posto mogućnosti da dođe do neuspjeha, iako, naravno, postoje i oni koji su pesimističniji.
Kako se moglo doznati, od tih dvije tisuće zaposlenih njih najmanje 1500 bi dobilo ugovore na neodređeno, dok bi ostalih minimalno 500 dobilo ugovore na određeno.

Jedini od sindikalaca koji je odlučio nešto javno kazati bio je Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (čiji je član Nezavisni sindikat “Brodosplita”, najbrojniji sindikat u škveru) koji je otvoreno podržao i visinu otpremnina i otkazne rokove i model “zbrinjavanja viška zaposlenih”, tvrdeći kako svi radnici “Brodosplita” s kojima se u posljednje vrijeme susreo u Splitu i Sinju podržavaju takav plan.

On nam je kazao i kako mu nije jasno da netko od njegovih kolega može odbiti ovakav plana zbrinjavanja viška radnika u kojima svi radnici dobivaju otpremninu. “Pogotovo ako se zna da u slučaju da sindikati odbiju ovakav prijedlog, Debeljak namjerava raskinuti kolektivni ugovor, što znači da bi većina radnika koji bi dobili otpremninu kao tehnološki višak dobili umjesto minimalno četiri tisuće kuna po godini staža oko 2700 kuna po godini staža”, rekao nam je Matijašević.

Treba reći kako su pregovori bili toliko neizvjesni da je odgođen sastanak koji se u srijedu trebao održati u Ministarstvu gospodarstva na kojem je trebao biti potpisan socijalni sporazum, te da je zapravo Tomislav Debeljak, vlasnik samoborskog DIV-a koji je kupio Brodosplit, sindikalnim čelnicima na sastanku u srijedu u škveru uputio svojevrsni ultimatum – ili će sindikati prihvatiti ono što nudi ili će raskinuti kolektivni ugovor pa će otpremnine biti isplaćene po minimalnim odredbama Zakona o radu.

Uglavnom, o prijedlogu sporazuma će sindikalna tijela raspravljati danas, a ako ne prihvate zadnji prijedlog, neslužbeno se može doznati kako će Debeljak ostati pri svom stavu i zbilja raskinuti kolektivni ugovor što će značajno oštetiti sve one koji će biti tehnološki višak, ali i sve druge radnike koji će zadržati posao, jer su po Debeljakovu prijedlogu i oni trebali dobiti otpremnine.

Uskrsnice od 700 kuna

Tomislav Debeljak je početkom tjedna preko Facebook stranice “Škveranka” ustvrdio kako će radnicima “Brodosplit” dati uskrsnicu u visini od ukupno 700 kuna (200 kuna u bonovima i 500 kuna u gotovini). “Nadam se da ćemo 2014. imati potpuno ista prava na razini cijele DIV Grupe.

Mislim da će u sljedeća dva tjedna biti potpisan barem jedan, a možda i dva, pa i više ugovora za gradnju. Idućeg tjedna bit će donesena odluka u koje točno projekte ulazimo”, poručio je radnicima Debeljak.

Autor : Frenki Lašić
Izvor : SD


Friške informacije o škveru možete pratiti na facebook stranici "Škveranka" (http://www.facebook.com/skveranka) - http://www.facebook.com/skveranka





Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on March 29, 2013, 05:50:23 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

29.3.2013.

DOGOVORILI SE UPRAVA I SINDIKATI

Debeljak: Ne postoji niti jedan promil da „Brodosplit“ ne uspije; Šegvić: Sačuvali smo nadu

Nakon dva dana intenzivnih razgovora u „Brodosplitu“ gdje su se za pregovaračkim stolom našli predstavnici triju sindikata i novi vlasnik brodogradilišta Tomislav Debeljak, postignut je dogovor oko posebnog aneksa na važeči kolektivni ugovor.

Ono što je dogovoreno i potpisano u tom ankesu može se sažeti u slijedećem: svih 3400 radnika „Brodosplita“ će dobit 4 tisuće kune otpremnine po godini staža, plus 1500 za svaku godinu preko 20. godine staža, potom će 500 radnika dobiti ugovor na radu na određeno, 1500 na nedoređeno, a ostatak škverana (1400) bit će zbrinuto kao tehnološki višak.

Ispred upravne zgrade brodogradilišta je žurno sazvana konferencija za medije kako bi se postignuto javno i obznanilo. Pred novinare su se tako osim vlasnika Debeljaka, pojavili Darko Pappo, predsjednik uprave brodogradilišta, te čelnici Nezavisnog sindikata, Sindikata metalaca i Radničkog sindikata. Premda su im lica pred objektivima fotoaparata bila vedra i nasmijana, mnogi su primjetili kako im je osmjeh bio ukočen i „kiselkast“.

-Zadovoljan sam... Ne postoji niti jedan promil da „Brodosplit“ ne uspije-uvodno je kazao škverski vlasnik Debeljak.
-Potpisali smo dogovoreno, a u slijedećih 30 dana idemo u izmjene važećeg kolektivnog ugovora. Svima poštene otpremnine i mogućnost da rade. Ukupno za otpremnine treba izdvojiti oko 230 milijuna kuna. Nakon Uskrsa vjerujem da ćemo imati pressicu na kojoj ćemo obznaniti jedan novi posao i potpisati ugovor...-izjavio je Debeljak.

Zanimljvio, cijela pressica na otvorenom prošla je pod budnom paskom brojih zaštitata u crnim uniformama koji su, osim pregovaračke svite, diskretno okružili i novinare. Na izlazu iz škvera novinarska su vozila otvarana i pregledavana.
Zvonko Šegvić, predsjednik „Brodosplitovog“ Nezavisnog sindikata kazao je kako je „postignuti dogovor najviše što je bilo moguće postići“.

-Sačuvali smo nadu, jer će radnici dobiti otpremnine i nastaviti raditi. U svakom trenutku u brodogradilištu mora biti minimalno 2 tisuće radnika. U Kraljevici su naše kolege dobili otpremnine, ali se nikada više u škver nisu vratili. Nisam bitan ja, nije bitan Debeljak, važan je samo škver...-pomirljvi je bio sindikalac Šegvić.

-Čemu „kiselkast“ osmjeh na licu-pitamo čelnika najbrojnijeg škverskog sindikata.

-Od kuda da izvučem veći, srdačniji osmjeh kad će 1400 ljudi ostati bez posla...-iskreno je Šegvić koji je cijelo vrijeme bio pod prismotrom jednog zaštitara u smeđoj kožnoj jakni. Kako smo doznali, kad god se Šegvić pojavi u škveru, nađe se pod pratnjom tog istog zaštitara.

Usprkos kaznenoj prijavi zbog navodno izrečenih prijetnji smrću koju je šegvić zaradio od Debeljaka, uljudno su se rukovali na pregovorima. Prijetnja koje je Šegvić prije dva tjedna navodno uputio Debeljaku vjerovatno je razlog „sigurnosnog nadzora“.

Vedran Dragičević, čelnik Sindikata metalaca Hrvatske kazao je novi vlasnici preuzimaju svu odgovornost za provedbu dogovorenog.

-Bitno je da svi radnici dobivaju otpremnine, jer u slučaju stečaja, to ne bi bilo moguće. Radnici zadržavaju stečena prava, uz otpremnine. Sindikat neće utjecati na to tko će dobiti otkaz, no od 1. travnja kreću prvi otkazi. Nema tzv.“jednodnevnih otkaza“, nego ili novi ugovor o radu ili odlazak na zavod za zapošljavanje-kazao je Dragičević.
'Škverski plenum', kako se moglo čuti, prošao je u civliziranom, pače kulturnom tonu.

Svjesni teške situacije, sindikalni vođe pokazali su zrelost. Nisu se čuli povišeni tonovi ili prijetnje radničkim nemirima kao u nekim drugim vremenima. S druge strane stola, ugodno je iznenadio Tomislav Debeljak. Okružen suradnicima, nastupio je prema sindikatima smireno, profesionalno, čak bez previše emocija u nastupu. Nikome nije upadao u riječ. Nisu ni njemu. Kako su neki primjetili, sušta suprotnost onom Debeljaku koji se sa facebooka nerijetko grubo i neobično emotivno obrušavao na sindikate i medije.

Ipak, treba reći da sve dosadašnje poteze novih vlasnika sami škverani s kojima smo razgovarali više dovode u vezu sa nesigurnošću nego sa sigurnošću. No, to je realnost brodogradilišta. Malo tko više vjeruje u povratak škvera na stare slave. Nadamo se da optimizam vlasnika koji za ugovore za nove brodove iz dana u dan kazuje kako „samo što nisu potpisani“ neće prekriti razočaranje.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on May 17, 2013, 05:36:51 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

ZA MORA MEDITERANA

Brodosplit ugovorio gradnju pet jedrenjaka i jedne luksuzne jahte

Brodograđevna industrija Split d.d. i domaća brodarska tvrtka Brodosplit-Plovidba d.o.o. ugovorili su danas gradnju pet jedrenjaka za kružna putovanja i gradnju jedne luksuzne putničke jahte, stoji u priopćenju Brodosplita.

Jedrenjaci s tri jarbola će biti dužine 60 m, širine 10 m i visine do glavne palube 5,35 m , ostvarivati će brzinu od 11 čvorova. Sa ljepotama Mediterana i Karipskog otočja upoznati će se 36 putnika, a opsluživati će ih 9 članova posade. Brodovi će imati klasu putničkih brodova, što će im omogućavati plovidbu po svim morima svijeta. Isporuka prvog predviđena je 2015. godine, kada bi bio i spreman za turističku sezonu.

Osim gradnje pet jedrenjaka, potpisan je ugovor i gradnje jedne luksuzne putničke jahte, također za vlastitu tvrtku, Brodosplit-Plovidbu d.o.o. sa sjedištem u Splitu.

Jahta duljine 60 metara moći će na svoje četiri palube u šest VIP kabina primiti 12 putnika, o kojima će se brinuti 10 članova posade. Riječ je o najvećoj takvoj jahti izgrađenoj u Hrvatskoj. Isporuka je predviđena 2014. godine, kada bi jahta bila spremna i za turističku sezonu. Njena je gradnja, s obzirom na gotov projekt i iskustvo rada u ovome trenutku veoma isplativa.

Uprava škvera punom snagom aktivira rad “Brodosplit plovidbe”, a gradnja ovih šest brodova bila bi temelj da se flota Brodosplit plovidbe dalje širi i jača, i predstavlja daljnji iskorak Brodosplita i na tržište putničkih brodova visoke klase.

- Ovim je ugovorima DIV Grupa napravila dodatni korak na planu gospodarskog oporavka Brodosplita, Županije i Hrvatske, ali i obogaćivanja hrvatske turističke ponude, jer postoji velika potreba za brodovoma ovog tipa. Tijekom naše turističke sezone plovili bi morima Mediterana, a van sezone Karipskim otočjem i drugim turističkim destinacijama, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Nakon vrlo zahtjevnog postupka usklađivanja tehničkih specifikacija, započet je postupak ugovaranja poslova kojim se ispunjavaju obveze vlastitoga doprinosa u restrukturiranju i osigurava zaposlenost velikog djela kapaciteta u narednim godinama, stoji u priopćenju škvera.

Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on May 31, 2013, 08:17:33 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

U TIJEKU ODABIR RADNIKA KOJIMA ĆE SE PONUDITI NOVI UGOVORI
Radnicima Brodosplita uručene obavijesti o Odluci o otkazu

Temeljem potpisanog dodatka kolektivnom ugovoru, i programa zbrinjavanja radnika koji je odobrio Hrvatski zavod za zapošljavanje, danas su radnicima Brodosplita uručene obavijesti o Odluci o otkazu u radu. U cilju restrukturiranja Brodosplita, Uprava Brodosplita je donijela odluke o nužnosti optimiranja broja radnika, priopćeno je iz škvera

Prema prije prihvaćenom dodatku KU, definira se da se za preko 3000 radnika Brodosplita isplate otpremnine u visini od 4.000kn po godini radnog staža za prvih 20 godina i po 1.500kn po godini radnog staža preko 20. godine provedene u Brodosplitu. Poslodavac bez odlaska na burzu rada, a u toku otkaznog roka će u svojim tvrtkama zaposliti minimalno 1.500 radnika na neodređeno vrijeme i 500 radnika na određeno vrijeme. Ukupno će zaposliti 2.000-2.500 radnika, uz tendenciju porasta broja zaposlenih.

Mjera smanjivanja broja radnika, koje je nužno provesti u procesu restrukturiranja, Uprava je morala odmah provesti, te strukturu i broj zaposlenih prilagoditi stvarnim potrebama Brodosplita. To je posljedica dosadašnjeg neodgovarajućeg upravljanja, loših poslovnih politika, neprovođenje mjera restrukturiranja kad su one trebale biti provedene, i dugogodišnjeg akumuliranja gubitaka, što je sve dovelo Brodosplit na rub likvidacije.

Za budući uspješni Škver, u tijeku je vrlo složen i zahtjevan projekt odabira radnika kojima će se ponuditi novi ugovori o radu. Završila je obrada testiranja 360 stupnjeva, te proces izbora radnika koji će raditi u Brodosplitu, mogao biti gotov tijekom lipnja, a u srpnju i potpuno. Izbor radnika će najvećim djelom ovisiti o odabiru suradnika, rezultatima testova, te odlukama budućeg rukovodstva.

Radnicima Brodosplita kojima neće biti ponuđen novi ugovor o radu, Uprava je osigurala s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, savjetovanje kroz mobilne timove, koji će svim zainteresiranima pokušati pronaći odgovarajuće rješenje za njihovo novo zapošljavanje, stoji u priopćenju.

Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 07, 2013, 01:34:12 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

VLASNIK ‘BRODOSPLITA’ TRŽIŠTU ĆE PONUDITI PLATFORME ZA PROIZVODNJU ENERGIJE NA MORU
Debeljak najavio tehnološku revoluciju: Moje će platforme omogućiti cestu od leda Split - Ancona!

Je li pred “Brodosplitom” tehnološka revolucija? Ako je suditi po nekim novim, dosad neviđenim projektima, nakon dugogodišnje agonije za splitski bi škver mogli doći svijetli dani.

Vlasnici brodogradilišta krenuli su u realizaciju jedne od svojih najambicioznijih ideja. Kako doznajemo, u škverskom projektnom odjelu nekoliko inženjera više od dva mjeseca tajnovito radi na projektu bez premca u svijetu. Projekt je zaveden pod rednim brojem P1251, a iza te “šifre” krije se plan za proizvodnju ni manje ni više nego goleme sante leda.

Prema zamisli Tomislava Debeljaka, vlasnika “Brodosplita” i tog patenta, led od slatke vode “armiran” staklovlaknima bio bi osnovni građevni materijal buduće plutajuće platforme s vjetrenjačama. Takva bi platforma, prema projektu, u velikim dimenzijama imala mehanička i dinamička svojstva koja bi joj omogućila otpornost na udare valova i vjetra tijekom oluja na moru.

Idemo naprijed

Debeljak nam je potvrdio postojanje intrigantnog projekta koji će do kraja godine, kako je rekao, biti predstavljen i široj javnosti. Prema njegovim riječima, škverske ledene platforme moći će s lakoćom izdržati i − val tsunamija.

− Samo je inovacijama moguće izdignuti se nad ostalima. Kako će netko sa strane komentirati nove ideje, time se ne zamaram... Uvijek sam optimizirao i DIV, jer jedino ako si najbolji u nečemu i ako si korak ispred ostalih, možeš biti profitabilan, pogotovo u nekonkurentnoj zemlji. Nekima sam kontroverzan, ali rezultati DIV-a i podrška većine ljudi podrška su mi za uspjeh, te isto tako i u inovacijskim segmentima dajem sve od sebe da pokrenem škver i da cijelo domaće gospodarstvo ima dobrobiti od naših ideja − kaže Debeljak, koji nam je objasnio prednosti leda kao nosive platforme za vjetrenjače.

− Zanimljivo je svojstvo leda u tome da voda pomiješana piljevinom i zaleđena na minus 20 Celzijevih stupnjeva ima svojstva čvrstoće kao, primjerice, beton MB15 (minimalna čvrstoća armiranog betona, op.a.).

Oko leda, kao plutajuće platforme, nalazila bi se termoizolacija slična industrijskom striroporu ili sličnim građevnim materijalima koji se koriste za podove industrijskih hala, minimalne nosivosti 20 tona po četvornome metru. Termoizolacija debljine od 50 centimetara ima koeficijent prolaska topline od 0,064W/(m2K).

To znači da u prosječnoj razlici temperature leda i vanjskog okoliša, odnosno mora, od 30 Celzijevih stupnjeva omogućuje da se ledena platforma s vjetrenjačama, veličine 72 metra puta 72 metra, tj. površine nogometnog igrališta, uz debljinu leda od šest metara, može održavati s prosječno 22,2 kilovata rashladne snage. Za održavanje temperature tako velike platforme potrebna je toplinska rashladna pumpa koja troši manje od 10 kilovata električne energije, što je jednako potrošnji pet do šest fenova za kosu − objašnjava Debeljak.

Kako ističe vlasnik škvera, led od slatke vode 10 je posto lakši od vode i ima veliku silu uzgona. Tu je još niz patenata za izradu i dodatne uzgone, kao i namjene, iskorištavanja energije valova i morskih struja na otvorenome moru.

Ideja sinula u pola sata

− Takve bi se platforme tegljačima doteglile do predviđenih pozicija na moru i jednostavno usidrile. Stoga i ulazimo u gradnju brodova za offshore objekte, koji trenutačno gotovo jedini i imaju pozitivnu računicu u gradnji i korištenju. Ledene su platforme idealni spremnici pitke vode i mogu poslužiti kao rezerva u katastrofama u velikim gradovima uz more, kao i za sigurnu evakuaciju ljudi.

S obzirom na to da potresi i tsunamiji nemaju gotovo nikakav utjecaj na dinamiku građevina na ledenoj platformi, one mogu poslužiti i za prekomorske autoceste, primjerice prometnice preko Jadrana od Splita do Ancone. Na platforme se mogu postaviti i nuklearne elektrane daleko od naseljenih mjesta i štetnih utjecaja potresa... − tvrdi Debeljak, te dodaje da patent nikada ne bi prodao nekoj kompaniji i da je već niz patenata registrirano i deponirano u Švicarskoj.

Upitali smo Debeljaka kako je uopće došao na zamisao o ledenim platformama.

− Jednostavno. Kad sam vidio koliko novca europska brodogradilišta troše na razne platforme u off-shore projektima, prvenstveno za vjetroelektrane, kao i uvijek, dao sam sebi zadatak da smislim nešto optimalno i bolje od postojećeg. Dok sam se vraćao iz Njemačke, gotovo u nepunih pola sata razmišljanja došao sam na ideju.

Budući da sam baš prije tjedan-dva izračunavao toplinsku izolaciju i nosivosti izolacijskih materijala za našu kninsku industrijsku halu, znao sam napamet toplinska i mehanička svojstva. Proračunao sam potrošnju doslovce mobitelom u vlaku na putu do aerodroma. Nisam mogao vjerovati rezultatima i da nitko do sada to nije izumio... Sve patente i detalje izložit ću kad dođe vrijeme za to − poručuje Debeljak.

Neupućeni čitatelj mogao bi pomisliti da je ovo samo znanstvena fantastika. Nasuprot tome, projekt vjetroelektrana na santama leda na Jadranskome moru ne samo da nije fantastika ili podmetanje skeptika, nego projekt na kojemu se, kao što vidimo, vrlo intenzivno radi.

Temeljne značajke

•• Voda pomiješana s piljevinom i zaleđena na minus 20 Celzijevih stupnjeva ima svojstva čvrstoće kao, primjerice, armirani beton minimalne čvrstoće.
•• Za održavanje temperature tako velike platforme potrebna je toplinska rashladna pumpa koja troši manje od 10 kilovata električne energije, što je jednako potrošnji pet do šest fenova za kosu.
•• Budući da potresi i tsunamiji nemaju gotovo nikakav utjecaj na dinamiku građevina na ledenoj platformi, one mogu poslužiti i za prekomorske autoceste, primjerice od Splita do Ancone.

Propao Pykeov nepotopivi nosač aviona

Debeljakov projekt “ledene brodogradnje” jako podsjeća na ideju Geoffreyja Pykea, britanskog znanstvenika iz vremena Drugog svjetskog rata. Pyke je više od 200 stranica projekta prezentirao Winstonu Churchillu, tadašnjem premijeru. Ideja mu je bila izgraditi nepotopivi nosač zrakoplova od leda. Prema Pykeovoj zamisli, slatkoj vodi trebalo je dodati potrebnu količinu piljevine i tu smjesu smrznuti. Završetkom rata odustalo se od prototipa koji se gradio u Kanadi.

Struka zasad bez komentara

Kontaktirali smo nekoliko domaćih stručnjaka za termodinamiku, ali nitko od njih nije htio javno komentirati ideju iz “Brodosplita”. No, projekt im je definitivno zagolicao pažnju. Sličan primjer morskih vjetrenjača na usidrenoj ledenoj bazi našim sugovornicima nije poznat. Upozoravaju kako je postavljanje vjetroturbina na moru dva puta skuplje od gradnje sličnih “farmi” na kopnu, ali i da bi led u kvalitetnoj termoizolaciji kao baza za vjetrenjače znatno pojeftinio projekt.

Autor : DENIS KRNIĆ
Izvor : SD


Ja mislio da će Škver služiti za gradnju Brodova a ne za ispunjenje nečijih dječačkih snova ...


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on June 07, 2013, 02:37:45 pm
Sto je situacija ocajnija, pribjegava se izlazu putem Wunderwaffe. Bitno je da sto vise ljudi u to vjeruje.....a, cilj je da, po mogucnosti, svi budu duboko u to uvjereni.
Onda je vec lako.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 07, 2013, 03:02:23 pm
Na kraju će spas biti u Turizmu ,mega marina, hoteli sa bezbroj zvjezdica, ulizivanje strancima u d*pe za par eura itd. klasika već viđeno ;)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on June 10, 2013, 08:41:01 am
"Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Objavljeno 09.06.2013. u 22:07
POSAO OD 60 MILIJUNA EURA
  
Iz Šibenika za Ganu ide 20 ribarskih brodova; Hon Aquinas Quanasah: Imamo izvanredno dobra poslovna i druga iskustva iz vremena predsjednika Tita

Ugovor s Gancima  mogao bi u iduće četiri godine šibenskom škveru osigurati stotinu novih radnih mjesta i pune navoze. Ali, to nije sve...
Za potrebe ganskih ribara, NCP−Remontno brodogradilište Šibenik izgradit će najmanje dvadeset 25-metarskih brodova.

− Ovaj posao, vrijedan gotovo 60 milijuna eura, ne samo da bi u iduće četiri godine, koliko bi trajala gradnja, mogao osigurati između 50 i 100 novih radnih mjesta, nego i potpuno ozdraviti ovo remontno brodogradilište koje se, unatoč stalnom rastu posljednjih godina, još nije potpuno financijski oporavilo nakon žestokog udara koji ga je pogodio na početku krize 2008. godine.

Dakle, saniranje gubitaka stvorenih na početku krize, koji nam još uvijek priječe da “slobodno dišemo“. Gradnjom brodova za Ganu proizvodnja bi nam mogla već ove godine porasti čak 60 posto. Ovo je, među ostalim, u petak u Šibeniku novinarima priopćio Goran Prgin, vlasnik brodogradilišta koji je, zajedno sa županom Goranom Paukom te novoizabranim šibenskim gradonačelnikom Željkom Burićem, primio državnu delegaciju ministarstava Gane, na čelu sa zamjenikom ministra ribarstva i razvoja akvakulture Honom Aquinasom Quanasahom i Matildom Ruth Efua Quist, zamjenicom direktora za ribarstvo.

Bogati zlatom i naftom

Gana je država s jednim od najvećih gospodarskih porasta u Africi, pa i među najvećima u svijetu. Njihov rast lani je iznosio 11 posto. Gana je zemlja bogata zlatom, dijamantima, naftom i drugim sirovinama.

− Ovo je početak izvanredne poslovne priče koja, duboko se nadam, neće završiti gradnjom brodova, nego će to biti početak šire suradnje. Naši su ljudi već dva puta bili u Gani, gdje su izvanredno primljeni. Ugovor o gradnji brodova trebao bi biti potpisan ovih dana. Delegacija Gane danas je obišla Remontno brodogradilište i upoznala se na licu mjesta s našim mogućnostima. Odlaze više nego zadovoljni. Ne želim otkrivati detalje, ali na pomolu su i drugi, puno vrjedniji poslovi koje bismo odradili za gansko Ministarstvo poljoprivrede − kaže Goran Prgin.

Zamjenik ministra Hon Aquinas Quanasah kaže da je iznenađen ne samo ljepotama Šibenika, nego i prijamom koji su domaćini priredili za njega i njegove suradnike.

− Gana ima izvanredno dobra poslovna i druga iskustva s bivšom Jugoslavijom u vrijeme suradnje predsjednika Tita s našom zemljom u Pokretu nesvrstanih. Sada je novo vrijeme i želimo uspostaviti što je moguće bolju suradnju s Hrvatskom, a za to itekako ima prostora. Posao s gospodinom Prginom otvara nam vrata u Hrvatsku. Ovdje nije samo riječ o gradnji brodova, nego o široj poslovnoj suradnji korisnoj za obje zemlje. Riječ je o transferu znanja i tehnologija, iskustva i ljudi. Naša je namjera da se takvi brodovi, uz neposrednu pomoć brodograditelja iz Šibenika, dakle po njihovim nacrtima i tehnologiji, pa i uz njihov neposredan angažman, u budućnosti grade i u Gani. Da bismo učvrstili tu suradnju, među ostalim, inicirat ću bratimljenje Šibenika i okruga Mfantsiman − kazao je zamjenik ministra Hon Aquinas Quanasah i pozvao čelne ljude Šibenika i županije da posjete Ganu.

Ovo poslovno povezivanje Gane i NCP−Remontnog brodogradilišta pozdravili su i župan Goran Pauk, kao i gradonačelnik Željko Burić.

− Ovo je moj prvi radni angažman kao gradonačelnika i, ako je suditi po tome, sve sluti na dobro. Svima koji žele poslovno surađivati sa Šibenikom i ovdašnjim tvrtkama široko ćemo otvoriti vrata. U konkretnom slučaju, kao gradonačelnik nastojat ću ove tek uspostavljene veze ojačati preko Međunarodnog dječjeg festivala, što bi moglo osigurati kvalitetnu suradnju na kulturnom planu − kazao je gradonačelnik Burić.

MARIJAN DŽAMBO


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on June 10, 2013, 09:32:25 am
Neka bude uspjesno
http://www.britishpathe.com/video/president-tito-visits-ghana
Nije valjda casni Aquinas Quanasah (Hon. mu nije ime  ;) nego titula) vezan za "sex tape" za koji kaze " Nisam pogledao, ali mislim da to nisam ja".
[attachment=1]

Neka bude neka realizacija......



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 12, 2013, 09:03:20 am
BRODOSPLIT - SPLIT

UPRAVA ‘BRODOSPLITA’ UKINULA MEDICINSKU SLUŽBU KOJA JE POSTOJALA PUNIH ŠEST DESETLJEĆA
Ugašena škverska hitna pomoć, radnike će spašavati kolege s tečajem

Nakon punih šest desetljeća postojanja „Brodosplitove“ hitne pomoći, ta služba koja je spasila nebrojene škverske živote i pružila prvu pomoć unesrećenima u radu, odlazi u povijest.

Naime, odlukom Uprave ugašena je škverska hitna pomoć.

Tko će sada spašavati radnike koji stradaju na navozima? Kako kaže glasnogovornik Josip Jurišić, radničko zdravlje i živote spašavat će sami škverani i škverski vatrogasci.
‘Sve po propisu’

- Sukladno članku 62. zakona o zaštiti na radu, u „Brodosplitu“ je organizirano i osigurano pružanje prve pomoći za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti na način da su 193 zaposlenika osposobljena za pružanje prve pomoći i na raspolaganje im dana potrebna sanitetska oprema.

Značajnu ulogu u pružanju prve pomoći ima i naša vatrogasna postrojba koja po pozivu prva izlazi na mjesto nesreće, a čiji su vatrogasci osposobljeni za pružanje prve pomoći i u slučaju potrebe mogu prevesti ozlijeđenog do stanice za hitnu pomoć KBC-a Split.

Također, napominjemo da usluge dežurnog liječničkog tima, kakve je do sada koristio „Brodosplit“, nema ni jedno drugo brodogradilište u Hrvatskoj - stoji u očitovanju škverskog glasnogovornika.

Priupitali smo glasnogovornika Jurišića da nam kaže jesu li spomenuta 193 zaposlenika „Brodosplita“ osposobljena za pružanje prve pomoći trenutačno u otkaznom roku, kao uostalom i većina škverana. Jurišić je samo kratko odgovorio kako je, citiramo, „sve organizirano u skladu s važećim pozitivnim zakonskim propisima“.

Identičan odgovor dobili smo na naš upit je li možda gašenjem „Brodosplitova“ liječničkog tima ugrožena sigurnost na radu.

Nekada ponos radničkog zdravstva

Ne tako davno škverska liječnička ambulanta bila je među najbolje organiziranim radničkim ambulantama u Hrvatskoj. Do prije desetak godina ambulanta je radila u tri smjene, te brojala 15 djelatnika, liječnika opće prakse i medicinskih sestara. Osim toga, škverski liječnici raspolagali su u svojoj ambulanti ultrazvukom, RTG uređajem, laboratorijem... Ipak, bilo je to vrijeme pune zaposlenosti kada se godišnje gradilo pet do šest brodova.

Sada je škverski liječnički tim spao na dva slova, točnije na jednog liječnika i jednu medicinsku sestru.
Vrijeme velikih promjena i osjetnog smanjenja broja radnika u „Brodosplitu“ očito se neizbježno odrazilo i na čuvenu škversku ambulantu.

Na navozima do 1000 zaposlenika

U „Brodosplitu“ od ukupnih tri i pol tisuće radnika sada radi između 700 i tisuću nužnih za odvijanje tekućih poslova na navozima, te u administraciji. Većina je radnika potpisala otkaz ugovora o radu, te se nalaze u otkaznom roku, nakon čega slijede isplate otpremnina. Kako je dogovoreno, minimalno dvije tisuće radnika ostat će u škveru, dok će preostali svoju radnu sreću morati potražiti izvan kruga škvera.

Trenutačno se na navozima brodogradilišta grade dva broda za posebno teške terete za nizozemskog naručitelja. Grade se i komponente mosta kod Osijeka za paneuropski cestovni koridor kojim se sjever Europe preko Budimpešte, Osijeka i Sarajeva povezuje s Jadranom. Vlasnik Tomislav Debeljak najavio je skori početak izgradnje turističkih jedrenjaka za svoju „Brodosplit-plovidbu“.

U bolnicu vatrogasnim vozilom

Prošli tjedan jedan je škveranin s nekoliko metara visoke radne skele pao na tlo. Srećom, bez težih posljedica. Umjesto prijašnje prakse kada bi škeveranina ozlijeđenog na radu do KBC-a Split prebacilo vozilo „Brodosplitova“ liječničkog tima, ovaj put radnika su do bolnice prebacili škverski vatrogasci.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 12, 2013, 09:06:45 am
BRODOSPLIT - SPLIT

PSIHOZA STRAHA NA NAVOZIMA
"Moji kolege spremni su gaziti po leševima kako bi ostali u splitskom škveru"

U škveru vlada psihoza straha i nepovjerenja. Ljudi više ne znaju kome mogu vjerovati, a kome ne. Prijatelji, kolege koji su godinama radili zajedno, marendavali zajedno, ginuli na poslu jedan za drugoga, danas više ne razgovaraju. Eto, dotle je došlo. Jedni okrivljuju druge da su se “slizali” s poslodavcem kako bi ostali na poslu.

Nema više onog škverskog zajedništva koje nas je krasilo. Jednostavno, mnogi od nas ne mogu prepoznati svoje kolege s kojima su radili dugi niz godina, promijenili su se – kazuje 63-godišnji škverski radnik (podaci poznati redakciji), koji je pola života proveo po škverskim navozima, radeći i prehranjujući škverskom plaćom svoju obitelj.

Kao i mnogi drugi škverani, on gleda posljednjih godina “urušavanje” splitskog škvera, koje je muku mučilo s dobivanjem novih poslova, a mogući spas za veliku splitsku tvrtku vidio je u dolasku novog vlasnika Tomislava Debeljaka.

Zavadi pa vladaj

– A ne znam ja hoće li Debeljak spasiti škver. Mislim da on radi po naputcima iz Vlade, ono što Vlada nije mogla odraditi, odradit će on za njih. Dao Bog da Debeljak uspije i da podigne škver iz pepela. Ima on ideja, ali većina ljudi u škveru je sumnjičava. U škveru vlada atmosfera “zavadi pa vladaj”. Bilo je i fizičkih sukoba među dojučerašnjim kolegama i prijateljima.

Znam za slučaj kada je jedan od šefova, sam na svoju ruku, išao određivati tko će od radnika ostati, a tko neće. Nije se konzultirao s poslovođom, koji je u hijerarhiji stepenicu ispod njega, što poslovođi nije bilo pravo pa je došlo do fizičkog sukoba. Vrše se razni pritisci na ljude. Tako se govori da onaj tko ostane u nekom od škverskih sindikata nema šanse da ostane raditi u škveru, dok onome koji se iščlani iz sindikata šanse za zadržavanje posla naglo rastu. Ljudi ne znaju što da rade.

Rad očito nije mjerilo tko će ostati, a tko ne. Podobnost i ništa drugo. Poslušnici će sigurno ostati, pa taman ne imali pojma o poslu. Oni, pak, koji imaju soli u glavi, ali koji nisu po guštu poslodavcu, ostat će zasigurno bez posla – mišljenja je naš sugovornik.

Otpremnine nitko još uvijek nije dobio i dobit će ih na kraju otkaznog roka, ali ni plaća za svibanj (do trenutka pisanja teksta) nije sjela na račun.

– Plaću smo trebali dobiti u petak, no još ništa nije uplaćeno na račune. Ili nema novca ili je nešto drugo u pitanju. Kada će, i hoće li biti, nitko to ne zna. Situacija je nezdrava. Eto, imali smo razna testiranja, pa smo, među ostalim, morali svoje radne kolege ocjenjivati ocjenom od 1 do 5 i napisati s kime bismo najradije radili. I sada, recimo, ako ja nisam dobar s nekim svojim kolegom, dao sam mu ocjenu jedan, dok sam nekome svom prijatelju iz firme dao pet, a taj moj prijatelj možda je lošiji meštar od ovog drugog. Gdje je tu pravednost? – pita se škveranin.

Kaže se kako samo budale ne mijenjaju mišljenje, a po navodima našeg sugovornika mnogi su u škveru promijenili mišljenje i povukli se u mišju rupu.

– Oni koji su prije godinu dana bili za “ubit i zaklat” za splitski škver, danas su se primirili. Sada ih nema ni čut ni vidit. Valjda im je nešto obećano i sada stoje po strani i gledaju, kao da se njih ovo “klanje” uopće ne tiče. Ljudi su preplašeni, bore se samo za sebe, što je možda i normalno, ali ne ide mi u glavu da se ljudi preko noći mogu promijeniti i da ti oni koji su ti jučer bili prijatelji i kolege danas okreću leđa i rade protiv tebe. Spremni su, što se kaže, gaziti po leševima ne bi li sebe osigurali, a drugog pokopali – zaključuje naš sugovornik škveranin.

Gazde ih vole dok im trebaju

– Ima u škveru, kao, pretpostavljam, i svuda, ljudi koji će se šefovima i gazdama ulizivati, kako bi drugog diskreditirali, izgadili i eliminirali, samo da oni opstanu. U pravilu takvi nisu nizašto, osim za raditi skandale i podmetati noge. Oni su “peta kolona” i gazde ih “vole” dok im trebaju, a kada ispune svoje zadatke, onda ih odbace kao stare krpe.

U takvima je stalno prisutan strah jer znaju da su loši radnici i da ne znaju ništa, pa je njima najlakše manipulirati. Takvom obećaj brda i doline, i pokopat će svoje kolege bez ikakvog problema – kazuje škveranin.

Boris Blažinić, sudski vještak za psihologiju:
Strah i paranoja mogu napraviti mnogo štete

„Mislim da je vlasnik DIV-a poprilično komunikacijski nepripremljen ušao u proces privatizacije i restrukturiranja Brodosplita, što je bilo vidljivo iz načina njegovog komuniciranja sa zaposlenicima tvrtke, ali i poruka koje su slane iz tvrtke prema javnosti. Kada se radi o ovako zahtjevnim procesima upravljanja treba obavezno napraviti strategiju tranzicije i komunikacijski plan.

Pri tome treba detaljno razraditi unutarnji i vanjski komunikacijski plan koji bi slao izravne poruke zaposlenicima i javnosti kako bi se održala konstruktivna i radna atmosfera“, prokomentirao je Boris Blažinić, profesor psihologije i sudski vještak za psihologiju, voditelj Institut za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala i SoftSkills Academy, Centra za razvoj osobnosti, događanja u splitskom škveru kada je riječ o odnosu novog poslodavca i zaposlenih, ali i ukupne „komunikacijske strategije“ novog vlasnika.

Blažinić je za Ministarstvo obrane uspješno provodio strategiju „restrukturiranja“ tijekom koje je 20 tisuća zaposlenih, bez mnogo javne pompe, otišlo iz sustava.

„NATO je primjer restrukturiranja MORH-a uzeo kao model za buduće slične procese. Radi se o tome da je jako bitno u slučajevima kada se mora otpuštati radnike to raditi na način da se očuva dostojanstvo onih koji dobivaju otkaze, kako bi se poslala poruka i onima koji ostaju da će nastaviti raditi u dostojanstvenim uvjetima. Ako se tako ne postupi kreira se institucionalna paranoja koja rezultira osjećajima straha, depresije i beznađa kod onih koji odlaze ali i kod onih koji ostaju.

Takva depresivna organizacija tada ne može dobro funkcionirati i zbog toga treba mnogo raditi na tome da svaki direktor i svi zaposlenici u svakom trenutku znaju zbog čega se neki potez provodi, koji su kriteriji za otkaz, zašto se restrukturiranje provodi, koji su njihovi ciljevi, kao i sve druge pojedinosti“, ustvrdio je Blažinić, dodajući kako je u vrijeme restrukturiranja MORH-a proveo niz radionica na temu upoznavanja i radnika i rukovodećeg kadra kako bi svi upoznati sa najvažnijim procesima.

„Jednako kao što je za učinkovito funkcioniranje vojske važan moral njenih pripadnika, tako je i u poduzeću jako važno održati moral i radnu etiku, inače strah, depresija i paranoja mogu načiniti jako mnogo štete, i radnicima i vlasniku“, zaključio je Blažinić.

Autori : Ivica Marković / Frenki Laušić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 12, 2013, 09:08:38 am
BRODOSPLIT - SPLIT

VLASNICI ‘BRODOSPLITA’ OSNOVALI NOVA PODUZEĆA
Škverskih 17 firmi bavit će se grijanjem, plinom, otpadom

U posljednjih desetak dana “Brodograđevna industrija Split–Brodosplit” i DIV iz Samobora osnovali su 17 novih društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) - kazuje nam Ivan Basić, predsjednik Trgovačkog suda u Splitu.
Predsjednik suda nastavlja da je temeljni kapital svake od tih novih tvrtki 20 tisuća kuna. Ukupna vrijednost osnivačkog kapitala novih poduzeća je 340 tisuća kuna.

Sve ih zastupa direktor Tomislav Debeljak. Dodaje da je u srijedu sudski registar zaprimio još nekoliko novih predmeta za osnivanje tvrtki čiji su vlasnici “Brodosplit” i DIV, a koje predmete tek treba riješiti.

Otkazi ugovora o radu

Podsjetimo, od preko tri tisuće radnika “Brodosplita” kojima su uručene obavijesti o odluci o otkazu ugovora o radu, ponovno će biti zaposleno dvije tisuće radnika upravo u novoosnovanim tvrtkama.

Tako su do sada rješenjima koja je 28. svibnja donijela sutkinja Eda Maleš osnovane tvrtke “Brodosplit-Vjetrostupovi”, “Brodosplit-Privremena energetika”, “Brodosplit-Informatika”, “Brodosplit-Održavanje”, “Brodosplit-Alatnica”, “Brodosplit-Strojna obrada”, “Brodosplit-Cjevarska izrada”, “Brodosplit-Bravarija i limarija”, “Brodosplit-Metalne konstrukcije”, “Brodosplit-Računovodstvo i financije”, “Brodosplit-Prehrana i catering”, “Brodosplit-skela”, “Brodosplit-Optimizacija i ekologija”, “Brodosplit-Otpremništvo”, “Brodosplit-Korporativna zaštita”, “Brodosplit-Čišćenje” i “Brodosplit-Ljevaonica”.

Javni bilježnik

Društveni ugovori za tih 17 novoosnovanih poduzeća sastavljeni su kod javnog bilježnika Ilije Šarića. U njegov ured je 20. svibnja ove godine pristupio Tomislav Debeljak kao član Uprave DIV-a i predsjednik Uprave “Brodosplita”. Debeljak je javnom bilježniku na uvid dao odluku Nadzornog odbora “Brodosplita” od 2. svibnja kojom je imenovan za predsjednika Uprave “Brodosplita” na četiri godine.

Tu odluku o imenovanju potpisuje predsjednik Nadzornog odbora Zdenko Šoš. S Debeljakom je kod javnog bilježnika došao Darko Pappo, bivši predsjednik Uprave “Brodosplita”, koji je odlukom Nadzornog odbora od 2. svibnja član Uprave splitskog škvera.

Javnom bilježniku su također dostavili pisane ostavke Antuna Čaglja i Vladimira Kesslera s mjesta članova Uprave “Brodosplita” od 30. travnja ove godine, odnosno od 2. svibnja.

Kako se može vidjeti iz društvenih ugovora, za svaku od novih tvrtki “Brodosplit” je u Raiffeisen banci uplatio šest tisuća kuna temeljnog kapitala, a DIV po 14 tisuća kuna. Sve tvrtke su registrirane za iste djelatnosti, njih gotovo sto: od gradnje trgovačkih, putničkih i teretnih brodova, putničkih trajekata, tankera, preko izrade i održavanje web stranica, distribucije toplinske energije, distribucije plina, do uvoza i izvoza otpada.

Društvenim ugovorima je definirano da članovi društva, odnosno “Brodosplit” i DIV, poslovne udjele novoosnovanih tvrtki mogu međusobno prenositi bez ograničenja.

Tomislav Debeljak je u registar suda dostavio i izjave da “Brodosplit” i DIV nemaju nepodmirenih dugova za poreze i doprinose za mirovinsko i zdravstvenog osiguranje i neto plaće radnicima.

Rezervirano 50 imena

Kako doznajemo u registru Trgovačkog suda u Splitu, očekuje se da će “Brodosplit” i samoborski DIV ukupno osnovati oko 50 novih tvrtki jer su napravili toliko rezervacija imena. Upravo rezervacija imena prethodi sastavljanju društvenog ugovora kod javnog bilježnika.

Autor : Tanja Gattin Zebić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 12, 2013, 09:12:38 am
BRODOSPLIT - SPLIT

DOKTORI ZGROŽENI PISMOM IZ ‘BRODOSPLITA’
Debeljak šokirao 160 liječnika: "Od nas traže da škveranima ne dajemo bolovanje!"

Liječnici obiteljske medicine s područja Splita, Trogira i Omiša, ukupno njih 157, od ponedjeljka su u svoje poštanske sandučiće počeli dobivati pisma iz Sektora općih poslova “Brodosplit – Brodogradilišta”, odnosno iz škvera. To pismo svojevrsna je obavijest, ali po liječnicima obiteljske medicine s kojima smo razgovarali i neposredna prijetnja, odnosno pritisak na njih.

Prvi put u praksi

Naime, škver ih pismom moli “da se radnicima ‘Grupacije Brodosplit’, u razdoblju dok traje otkazni rok, a za koje vrijeme radnik ne radi, ne otvara bolovanje kako bi izbjegli traženje kontrole otvaranja bolovanja sukladno važećim zakonskim propisima”.

- Ovo je prvi put u mojoj liječničkoj praksi da nas neka tvrtka pismom obavještava da ne smijemo otvarati bolovanja njihovim radnicima, za vrijeme otkaznog roka. Pa, tko su oni u splitskom škveru da liječnicima kazuju kome se može, a kome se ne može otvoriti bolovanje?! Radnik u otkaznom roku ima jednaka prava kao i kada radi. Radnik u otkaznom roku također može biti bolestan - kazuje nam konsternirana dr. Vikica Krolo, liječnica obiteljske medicine iz Splita i predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine za Splitsko-dalmatinsku županiju (KOHOM).

Liječnici obiteljske medicine iz Splita, Trogira i Omiša od ponedjeljka nazivaju dr. Krolo i žale se na postupanje škverskih čelnika.

‘Izravno zadiru u naš rad’

- Kolege liječnici su šokirani. Ovim se izravno zadire u naš rad, ali i u prava pacijenata. Ja do srijede nisam znala o čemu se radi, budući da nisam bila u ordinaciji kada je poštar donosio poštu, a kako je pismo poslano s povratnicom, morala sam otići na Poštu u Hercegovačkoj ulici da vidim o čemu se radi. Kada sam vidjela sadržaj kuverte, doslovno me uhvatio osjećaj mučnine i ljutnje, što se sve radi tim jadnim ljudima iz škvera. Pismo je stvorilo veliki otpor kod kolega liječnika. Oni iz škvera prekoračili su svoje zakonske i moralne ovlasti.

Škverska uprava sumnja u našu objektivnost i “u fino” nam prijete, jer kažu da su o svemu obavijestili HZZO i da će, ako se radnicima otvori bolovanje, tražiti kontrole tih istih bolovanja. Sve mi ovo uvelike sliči na nedavni slučaj u Croatia Airlinesu.

Stoga, red je da kažemo škveranima, ako oni to ne znaju, kako radnik u otkaznom roku ima pravo otvoriti bolovanje, koje može trajati najviše mjesec dana od završetka otkaznog roka - govori dr. Krolo. Pismo koje je uznemirilo velik broj liječnika ipak neće utjecati na njihov rad.

- Mi ćemo se u cijeloj priči postaviti profesionalno i zanemarit ćemo ovaj pritisak iz škvera. Svatko od radnika škvera, koji je u otkaznom roku, a kod kojeg se indicira potreba za bolovanjem, dobit će ga. Što ako neki kolega liječnik, nakon ovog pisma, iz straha ne prepiše škverskom radniku poštedu, a radnik ima problema, recimo, sa srcem, pa umre za tri dana?! Što onda, tko je kriv, škver ili liječnik, pitam ja škverske umove?! - zaključila je dr. Krolo.

Dr. Minigo: Skandalozno!

“To je katastrofa i očigledni pritisak na liječnike obiteljske medicine koji savjesno obavljaju svoj posao! Skandalozno je omalovažavati liječnike na takav način! Za boga miloga, pa to je klasičan primjer pritiska i tako se ne može raditi! Naravno da bi svi pacijenti koji zavrjeđuju bolovanje zbog medicinske indikacije poštedu trebali i dobiti”, kazao nam je dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore.  I. MA.

Jurišić: Svjetski standardi

Zatražili smo pojašnjenje cijelog slučaja i u škveru, no precizan odgovor od glasnogovornika Josipa Jurišića nismo dobili, već nam je poručeno da su “procesi u Brodosplitu u skladu sa svjetskim standardima”.

- Sve informacije u vezi s organizacijom sustava uređene su kao poslovna tajna, te ne mogu biti predmet javne rasprave preko medija. Svi procesi koji se odvijaju u društvu “Brodosplit“ odgovaraju svjetskim standardima korporativnog upravljanja - odgovaraju iz škvera. D.K.

Dijele otkaze i još se usuđuju...

To je nečuven pritisak na liječnike i vrsta mobinga! Obvezno bi trebao reagirati sindikat liječnika. Da sam na njihovu mjestu, ja bih podnijela kaznenu prijavu. Posredno su ugrožena i radna prava liječnika, jer je političkom odlukom Tomislavu Debeljaku dopušteno da kupi škver, a iste političke strukture su povezane i s poslodavcima liječnika koje se “moli” da pacijentima iz “Brodosplita” ne odobravaju bolovanje. Drugim riječima, posredno se liječnicima prijeti da paze što rade, jer i oni mogu ostati bez posla - ističe dr. Đula Rušinović Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

- Nitko na svijetu, a ponajmanje onaj koji dijeli otkaze, nema pravo liječnicima sugerirati da radnicima ne odobrava bolovanje dok su u otkaznom roku. Teško je zamisliti da postoji osoba koja nije izložena stravičnom stresu zbog gubitka posla. A taj stres vrlo je često okidač psihičkih smetnji i može dovesti do suicida i karcinoma. Pa ne može liječnik pacijentu koji je u depresiji, ne spava i trese se ne odobriti bolovanje - ističe dr. Rušinović Sunara. D.B.

Praksa: nema razloga za poštedu ako radnik ne radi

Otkazni rok, po Zakonu o radu, ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, eto zašto upravi “Brodosplita” ne bi odgovaralo da im radnici idu na bolovanje - tumači nam Zoran Kačić, povjerenik splitskog ureda Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Prema njegovim riječima, upravo je bolovanje najčešći uzrok te privremene nesposobnosti, a to je onda vjerojatno i razlog zbog kojeg je “Brodosplit” “zamolio” 157 obiteljskih liječnika da ne otvaraju bolovanje škveranima, kako bi “izbjegli traženje kontrole otvaranja bolovanja sukladno važećim zakonskim propisima”.

Kako nam tumači naš sugovornik, prema važećim zakonima, jedino je liječnik taj koji može pacijentu bolovanje odobriti ili ne, a duljina trajanja tog bolovanja utvrđena je Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrstama bolesti. Ipak, poslodavcima je ostavljena mogućnost da od HZZO-a traže kontrolu bolovanja i na to uprava “Brodosplita” ima pravo.

- No, prema službenome mišljenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, koje uvažava i sudska praksa, različit je status radnika koji radi tijekom otkaznog roka i otvori bolovanje od onoga koji ne radi u otkaznom roku. Naime, smatra se da radnik nema razloga otvarati bolovanje jer ionako ne radi, za razliku od radnika koji ima radnu obvezu - kaže sindikalac Kačić. D.B.

Autor : Ivica Marković
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 12, 2013, 09:15:33 am
BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK

ŠIBENSKO BRODOGRADILIŠTE GRADIT ĆE IM FLOTU
NCP sklopio posao s Ganom: I zbog spomena na Tita dobili 65 milijuna eura

Zahvaljujući poduzetničkim vještinama Gorana Prgina, suvlasnika šibenskog brodogradilišta NCP, energičnosti Gordana Marasa, ministra poduzetništva i obrta, efikasnosti Hrvatske banke za obnovu i razvitak i političkoj ostavštini Josipa Broza Tita u Gani, u utorak je između NCP Grupe i Ministarstva ribarstva i Ministarstva prehrane i poljoprivrede Republike Gane potpisan ugovor o javno-privatnom partnerstvu o gradnji 20 brodova vrijednih 65 milijuna eura.

Visoko izaslanstvo Gane, predvođeno zamjenikom ministra ribarstva i razvoja akvakulture Hon Aquinas Quansahom, doputovalo je još prije nekoliko dana u Šibenik, a nakon sastanka u utorak u Ministarstvu obrta najavili su proširenje gospodarske suradnje.

“Ovdje smo došli kako bismo razvijali suradnju na području ribarstva, poljoprivrede i industrije. Posao izgradnje brodova je dobila šibenska tvrtka NPC zbog kvalitete njihove ponude, ali je jak razlog suradnje s Hrvatskom činjenica da je Gana imala izvrsnu suradnju s Jugoslavijom. Naš predsjednik je bio vrlo blizak s Josipom Brozom Titom, smatrali su se suborcima i prijateljima i zajedno su se borili za slobodu Nesvrstanih”, ustvrdio je tom prigodom Quansah.

Na pitanje novinara što vidi kao najjaču snagu Hrvatske, Quansah je, pomalo iznenađujuće iz naše perspektive, ali prilično logično iz njihova kuta gledanja, izjavio kako imamo vrlo jaku industriju i da Gana može mnogo dobiti i naučiti od Hrvatske.

Goran Prgin je, pak, istaknuo kako će gradnja ribarske flote za Ganu biti jedan od najvećih izvoznih poslova u Hrvatskoj.

“Mi smo dva puta bili u Gani, mnogo smo radili na ovom poslu, na natječaj smo se javili kada smo putem privatnih veza doznali za njega, ali nam je Ministarstvo poduzetništva, kao i ministri Slavko Linić i Ivan Vrdoljak, bilo od iznimne koristi u realizaciji ovog posla.

Brodovi će se graditi sljedeće četiri godine, a u NCP-u će zahvaljujući ovom poslu biti zaposleno između 50 i 70 novih radnika. Gana je ogromno tržište, brzorastuća zemlja u Africi sa stopom rasta BDP-a od 11 posto, a osim ribarske flote, zainteresirani su i za prilagođene brodove za ribogojilišta, katamarane za prijevoz roba...

Autor : Frenki Laušić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 13, 2013, 01:55:54 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

RADNICI BEZ LIKARA
Dnevno 30 škverana treba hitnu liječničku intervenciju

U „Brodosplitu“, kao što smo objavili u utorak, više nema traumatološke jedinice za stručno pružanje medicinske pomoći škveranima koji se ozlijede na radu. Ubuduće, kako su nam pojasnili u upravi, takvu će pomoć pružati „Brodosplitova“ vatrogasna jedinica ili netko od 193 osposobljena zaposlenika brodogradilišta.

Ozljede i bolesti

Zanimljive su brojke iz statistike friško ugašene škverske traumatološke jedinice. Od početka siječnja ove godine, pa do 27. svibnja, nakon čega stručni liječnički tim škvera prestaje s radom, točno 1549 radnika zatražilo je intervenciju škverskih liječnika.

Prema podacima traumatološke jedinice, najviše intervencija odnosi se na strana tijela u oku, na komade metala. Druga grupa intervencija odnosila se na liječničku pomoć pri lomovima, posjeklinama i opeklinama kod radnika.

Kako nam je kazao jedan od bivših liječnika (podaci poznati redakciji, op.a.) koji je donedavno radio u „Brodosplitovoj“ traumatologiji, brojka od 1549 radnika nije posebno velika.

- To je otprilike 20 do 30 radnika dnevno. Morate znati da škverani rade u jako teškim uvjetima i da su razne ozljede očekivane. Srećom, ove godine nije bilo smrtnih slučajeva na radu. Tijekom ne tako davnih godina kada je bilo posla na navozima znalo je dnevno biti i do 50 intervencija. Uglavnom, najveći broj intervencija imali smo zbog stranih tijela u oku - kaže naš sugovornik.

Prema brojkama škverske traumatologije, u siječnju ove godine 262 radnika zatražila su njihovu liječničku pomoć, od čega je 9 radnika iz škvera upućeno u splitsku bolnicu. U siječnju je 14 radnika zatražilo pomoć zbog visokog krvnog tlaka, aritmije, kostobolje, problema s bubrezima, žučnim kanalima i ostalog. Čak 239 radnika, od ukupnih 262 za mjesec siječanj, prema evidenciji, kod škverskih likara završilo je zbog stranih tijela u oku, opeklina, posjeklina i iščašenja.

U veljači su zabilježena 292 radnika na traumatološkoj jednici. Ukupno 255 primljeno ih je zbog ozljeda oka, posjeklina i iščašenja, 30 zbog visokog krvnog tlaka, kostobolje i ostalih manjih problema, a njih 7 završilo je u splitskoj bolnici.

U ožujku je 309 radnika brodogradilišta zatražilo liječnika; 11 je odvezeno na Firule, 32 je imalo problema s aritmijom srca, krvnim tlakom i sličnim problemima, a njih 266 zaradilo je posjekline, iščašenja, porezotine i druge teže ozljede na radu.

U travnju se bilježi 387 radnika, a u svibnju 299 radnika koji su zbog ozljeda na radu potražili liječnika. Do kategorizacije ozljeda za travanj i svibanj nismo uspjeli doći, no doznajemo kako su brojke slične onima za prethodne mjesece koje smo naveli i ne odskaču.

Jedna sestra nije dovoljna

- Koliko čujem, u brodogradilištu namjeravaju zaposliti jednu medicinsku setru. No, to je smiješno malo. Ne može jedna sestra pružiti uslugu medicinske pomoći svim radnicima koji u jednom danu zarade različite ozljede.

To mora biti cijeli stručni tim, s opremom i svojim vozilom.Osim toga, ne mogu ni vatrogasci zbrinjavati unesrećene na radu - pojašnjava naš sugovornik, dodavši kako je škverska traumatologija raspolagala s respektabilnom medicinskom opremom, od EKG aparata do defibrilatora.

Pacijenti u brojkama

Broj pacijenata „Brodosplitove“ traumatologije za prvih pet mjeseci 2013.

262 - siječanj
292 - veljača
309 - ožujak
387 - travanj
299 - svibanj
1549 - ukupno

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on June 13, 2013, 02:55:55 pm
Ostaje žal što brodogradilišta nisu i prije, na vrijeme privatizirana. Nema više Bog (država) će platit.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 26, 2013, 09:15:05 am
BRODOSPLIT - SPLIT

PRVA LASTA
Nada na navozima: Rusima trebaju ledolomci, a ‘Brodosplit’ ih zna graditi

Može li prošlog tjedna ugovoreni putnički brod za plovidbu Volgom i Donom, od Moskve do St. Peterburga, vratiti „Brodosplit“ na slavne i nadasve plodonosne dane suradnje s Rusijom? Kako kažu brodograditelji, novi škverski ugovor dokaz je da se s Ruskom Federacijom može surađivati, no brod od svega 105 metara dužine nije dovoljan za velike kapacitete kakve ima splitski škver.

‘Amorella’ s polarnom klasom leda

„Brodosplit“ je jedino domaće brodogradilište koje je izgradilo najviše brodova za ruske naručitelje. Od 1965. godine kada je počela suradnja s tadašnjim Sovjetskim Savezom, pa do 1988., kada je isporučen zadnji brod za Ruse, splitski je škver isporučio ukupno 40 brodova, uglavnom tankera za golemu Rusiju.

Preciznije, bila je to poznata brodarska tvrtka „Sudoimport“ iz Moskve. Kakve potrebe danas imaju ruski brodari-pitanje je koje se samo po sebi nameće kada se govori o mogućnostima „Brodosplita“ da se dugoročnije veže za rusko tržište.

Prema podacima iz ruskog Ministarstva industrije i brodograđevne djelatnosti, Ruska Federacija, ima, prvenstveno, izražene potrebe za eksploatacijskim platformama, ledolomcima i brodovima za prijevoz tereta s karakteristikama ledolomaca. Valja napomenuti kako “Brodosplit” može graditi brodove koji zadovoljavaju klasu leda LU 6 ruskog registra brodova.

Znači možemo graditi brodove za plovidbu kroz led debljine do 1,5 metara. Splitski škverani već su gradili brodove s visokim klasama leda. Sjetimo se samo putničke ljepotice „Amorelle“ koja i dandanas plovi, te posjeduje tzv. polarnu klasu leda.

Više od 90 posto ruskih naftnih i plinskih nalazišta u polarnim je područjima. Ledolomci koji plove u tom području mahom su u vlasništu „Sovkomflota“, ruske brodarske kompanije s najvećom flotom ledolomaca u svijetu. Također, zbog otapanja leda, otvara se duga plovna ruta Murmansk-Vladivostok gdje će ruske tvrtke imati, i već imaju, potražnju za gore spomenutim brodovima za prijevoz tereta, uz ojačani trup s klasom leda. I takve brodove, upozoravaju brodograditelji, Splićani mogu graditi.

Konkurencija iz Koreje

Nadalje, s obzirom na klimatske uvjete, Rusija nema brodogradilište (ukupno 100 brodogradilišta, op.a.) u kojemu se tijekom cijele godine mogu graditi brodovi. No, zato ih ima Hrvatska i Split. Međutim, nije nimalo lako dobiti dio velikog ruskog brodarskog kolača. Razlog je jednostavan - taj financijski kolač dijele samo veliki svjetski igrači.

Korejski divovi poput „Samsunga“ i „Hyundaija“ danas grade brodove za ruske potrebe. „Brodosplitu“ ide u prilog činjenica da je navozima u ruskim škverovima moguće graditi brodove maksimalne širine do 33 metra. U „Brodosplitu“ grade brodove i preko 50 metara širine. Poznato je da su danas najveći proizvođači brodske opreme Nizozemska, Norveška, Velika Britanija i Njemačka.

U tom smislu „Brodosplit“ teško može samostalno graditi sofisticiranje brodove za Rusiju. Na ruskim ledolomcima ugrađena je uglavnom norveška i švedska oprema (motori, vitla, itd...). Riječ je o opremi moja može zadovoljiti ekstremne uvjete rada na 40 stupnjeva Celzijevih ispod ništice. U tom svjetlu poražavajuće odjekuje podatak Eurostata da Hrvatska gotovo nema proizvodnju brodske opreme i po tome je pri samom dnu brodograđevne ljestvice.

Suvremena hrvatska brodogradnja nastala je, između ostalog, i zbog potreba bivšeg SSSR-a. „Brodosplit“, samostalno ili u suradnji s drugim škverovima poput „Uljanika“, ima tehničke kapacitete za suradnju s ruskim tvrtkama. No, nije poznato ima li novo škversko rukovodstvo potrebne kadrovske kapacitete za veći iskorak prema Rusiji.

Osim toga, nužna je i diplomatska pomoć hrvatske države koja se nije baš dokazala kada je Rusija u pitanju. Najavljuje li doista jedna ruska lasta dolazak ruskog proljeća za splitski škver ostaje da vidimo.

Isporučeno 39 brodova

Od 1993. do 2006. godine hrvatska brodogradilišta Ruskoj su Federaciji isporučila 39 brodova vrijednih 1,4 milijarde dolara. Hrvatska “posebnost” u ruskoj pomorskoj renesansi u tome je da je HDZ-ova Vlada prije tri godine godine zatvorila predstavništvo krovne organizacije hrvatskih brodogradilišta u Moskvi, ured “Jadranbroda“.

2010.: Ponuda od 250 milijuna dolara za škver

2010. godine Vitalij Kavkin, najpoznatiji moskovski odvjetnik i predsjednik Odvjetničke komore u Moskvi, pojavio se kao grom iz vedra neba u privatizaciji “Brodosplita”, ponudivši tadašnjem ministru gospodarstva Đuri Popijaču bankovno pismo namjere od čak 250 milijuna dolara. Smatrajući da, kako je tada izjavio za „Slobodnu“, ministar Popijač lobira za samoborski DIV, Rus je odustao od kupnje škvera.

Propao ugovor za 6 tankera sa ‘Sovkomflotom’

Najveća ruska brodarska kompanija za transport nafte i plina “Sovkomflot“ prije dvije godine pokazala je interes za izgradnju nekoliko brodova u Splitu. Rusi su u svom upitu naveli broj od čak 6 tankera, “product oil” tankera, svaki od 210 metara dužine. Ostala je nepoznanica zašto do ugovora nije došlo.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 30, 2013, 07:37:59 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

UZNEMIRENI NAVOZI
Škverski meštri: Posla nema, nas je viška, a traži se 220 novih radnika

Da od viška glava ne boli, potvrđuje i primjer “Brodosplita”. Naime, ovih dana, a nakon isteka svih otkaznih rokova uz isplatu otpremnina, više od tisuću škverana napustit će brodogradilište u smjeru burze rada. U isto vrijeme kad se broji škverski višak, novi vlasnici traže nove radnike.
Naime, proizvodno-trgovački centar ”Krka” iz Knina, u vlasništvu Tomislava Debeljaka, predsjednika Uprave škvera, traži veći broj radnika za poslove u “Brodosplitu” za rad na određeno vrijeme, a “zbog povećanog opsega posla”. Pa se tako, prema nedavno objavljenom oglasu na splitskoj burzi rada, traži 30 električara, 30 bravara, 15 limara, 50 pjeskara, 15 građevinskih limara, deset postavljača stolarije, isto toliko postavljača podnih obloga, fasadera, montera suhe gradnje, građevinskih bravara, keramičara te 20 izolatera. Ukupno je riječ o 220 novih radnika koji su potrebni u brodogradilištu. Taj natječaj izazvao je velike nedoumice i mnogo pitanja među škveranima.

− Svako novo zapošljavanje veseli − prvi je komentar Joška Franića, čelnika Sindikata metalaca u “Brodosplitu”.
− To su profili radnika i struka koje u škveru uglavnom već imamo. Škverski su meštri poznati i cijenjeni. No, ne znam zašto se zapošljavaju novi radnici pored viška postojećih, koji će napustiti “Brodosplit”. Ono na čemu će sindikati inzistirati jest poštovanje dodatka kolektivnog ugovora, a to znači da u svakom trenutku u škveru mora biti minimalno 2000 škverskih radnika. Drugo što me zanima jest na kojim će poslovima raditi ti radnici koje se traži. Novih ugovora za gradnju brodova nemamo. U medijima smo pročitali da je navodno potpisan ugovor za gradnju jednog riječnog putničkog broda za Rusiju, no to nije dovoljno za spas škvera... − konstatira Franić iz Sindikata metalaca.

I Zvonko Šegvić, predsjednik “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata, iznenađen je natječajem na burzi rada.
− Nemam ništa protiv zapošljavanja novih radnika, ali što će oni raditi pored postojećih, a uz kronični nedostatak poslova na navozima? Za minimalno 2000 škverana koji će, sukladno dodatku kolektivnog ugovora, dobiti otpremnine i ostati raditi nije potreban natječaj. Malo me buni činjenica da tvrtka koja traži nove škverske radnike nije dio “Brodosplit grupe”, sjedište joj je u Kninu, a uz to je registrirana za bravarske djelatnosti. Neće valjda brodogradilište biti pretvoreno u bravariju? − zapitao se Šegvić, čelnik Nezavisnog sindikata.

Šutnja iz Uprave

U “Brodosplitu” od ukupno 3500 radnika, koliko ih je donedavno bilo, sada radi između 700 i 1000 njih nužnih za odvijanje tekućih poslova na navozima te u administraciji. Do kraja ljeta trebao bi početi povratak preostalih radnika kako bi se dosegla dogovorena kvota od minimalnih 2000. Iz Uprave “Brodosplita”, usprkos našim višekratno poslanim upitima, nisu se očitovali o potražnji za 220 novih radnika, među kojima su profili iskusnih meštara koje škver već ima.

Kasni izgradnja dva ‘teškaša’

Sada se na navozima brodogradilišta grade dva “heavy liftera”, odnosno brodovi za posebno teške terete, čije isporuke kasne. Grade se i komponente mosta kod Osijeka za paneuropski cestovni koridor. Nedugo nakon što je sredinom svibnja stigla ohrabrujuća vijest kako će škverani za svoju “Brodosplit-plovidbu” graditi čak pet jedrenjaka i jednu luksuznu jahtu, uslijedio je kadrovski potres. Naime, Darija Budić, direktorica “Brodosplit-plovidbe”, iznenada je dala ostavku. Razloge tog čina nismo uspjeli doznati. Zadnja je poslovna vijest da je dogovorena gradnja 105 metara dugog putničkog broda za riječnu liniju Moskva−Sankt Peterburg, čija je isporuka predviđena za prvu polovinu 2015. godine.


‘Krka’ lani u fokusu DORH-a

Proizvodno-trgovački centar ”Krka”, tvrtka kći DIV-a, koja traži nove radnike za poslove u “Brodosplitu”, u srpnju prošle godine našla se u fokusu Državnog odvjetništva. Naime, Općinsko državno odvjetništvo u Kninu podignulo je optužnicu protiv Tomislava Debeljaka, vlasnika samoborske tvornice DIV, “zbog počinjenja kaznenog djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i pravne osobe iz Knina zbog kaznenog djela iz Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela”. U obrazloženju se navodi da DORH tereti okrivljenika da je od 31. siječnja 2007. do 31. prosinca 2009., kao vlasnik i direktor pravne osobe iz Knina, za dio mjesečne plaće naložio računovodstvu tvrtke da se isplate u dokumentaciji neistinito evidentiraju na konto karticama kao troškovi terenskog rada, a ne plaća. Cilj je bio izbjeći plaćanje poreza i doprinosa, čime je državni proračun oštećen za 3,5 milijuna kuna.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on July 19, 2013, 09:11:29 am
BRODOSPLIT - SPLIT
10.07.2013.
RESTRUKTURIRANJE
Krenule isplate otpremnina za 51 škveranina

Ovih su dana krenule isplate prvih otpremnina radnicima „Brodosplita“ koji su zbog osobnih razloga, bez otkaznog roka, željeli otići iz škvera. Kako su nas informirali u splitskom brodogradilištu, riječ je o grupi od 51 radnika.

Program zbrinjavanja radnika u sustavu “Brodosplit”, koji je nužno obaviti u procesu restrukturiranja, počeo je 20. lipnja. Definirano je da se za oko 3250 radnika “Brodosplita” isplate otpremnine u visini od 4 tisuće kuna po godini radnog staža za prvih 20 godina i po tisuću i pol kuna po godini radnog staža preko 20 godina provedenih u „Brodosplitu“.

- Smanjivanje broja zaposlenih nužna je mjera u provođenju poslovnog i financijskog restrukturiranja „Brodosplita“ kako bi se postigla održivost poslovanja, te povećala produktivnost i konkurentnost splitskog škvera na izrazito kompetitivnom brodograđevnom tržištu, koje je već duže vrijeme u dubokoj recesiji.

Posebno ističemo kako je smanjivanje broja zaposlenih tek jedna mjera u povećanju produktivnosti i konkurentnosti „Brodosplita“ jer će se efikasnost poslovanja postići i novim organizacijskim poboljšanjima, racionalizacijom nabave i stimuliranjem kvalitete i učinkovitosti rada na svim razinama - stoji u očitovanju koje potpisuje Josip Jurišić, glasnogovonik škverske uprave.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on July 19, 2013, 09:13:37 am
BRODOSPLIT - SPLIT
18.07.2013.
NEMIR NA NAVOZIMA
Dvi iljade radnika: Porez bi nam izija pola škverske otpremnine

Hoće li radnici “Brodosplita” koji nakon otkaznog roka nastavljaju s radom morati platiti poreze na otpremnine koje trebaju dobiti i tako, zapravo, dobiti manje iznose otpremnine nego što im je obećano?
To je pitanje koje ovih dana muči dvije tisuće škverana koji će zadržati posao u brodogradilištu. Naime, nejasno je jesu li otpremnine koje se daju radnicma, a koji će, dakle, nastaviti raditi, doista otpremnine u pravnom smislu riječi, ili je pak riječ o primanjima koja podliježu poreznim nametima?

Po godini staža 4000 kuna

U Nezavisnom sindikatu “Brodosplita“, supotpisniku posebnog aneksa kolektivnog ugovora koji je definirao visine otpremnine, dileme nema. Kako kaže Pave Matošić, potpredsjednik Nezavisnog sindikata, ukupni porezni trošak za isplatu otpremnina ide na teret poslodavca.

Vlasnik će postupiti kako kaže Porezna

- U posebnom aneksu škverskog kolektivnog ugovora, točka V., a koji smo potpisali u ožujku ove godine, jasno stoji da sve eventualne poreze i prireze na otpremnine mora snositi vlasnik, odnosno tvrtka DIV. Doista ne znam u čemu je sada problem ako smo tako dogovorili i potpisali.

Osim toga, škverske otpremnine, koje su po godini staža 4 tisuće kuna, znatno su ispod iznosa od 6,4 tisuće kuna, a iznad kojeg slijedi obveza plaćanja poreza i doprinosa. Jedini problem može biti poslodavac koji nema novca za plaćanje poreze na otpremnine. Dosta nam je više ove zafrkancije s ljudskim sudbinama. Ako se ovako nastavi, na jesen će biti svega... - poručio je ogorčeni sindikalac Matošić.

U potrazi za razrješenjem porezne dileme obratili smo se i upravi „Brodosplita“. No, ni tamo još nisu načisto što činiti.

- Što se tiče problema oko mogućeg plaćanja poreza na otpremnine za radnike koji će zadržati radno mjesto (2000 radnika), još uvijek se čeka mišljenje Porezne uprave o tomu treba li se na te otpremnine, dakle samo za one radnike koji zadržavaju radna mjesta, platiti porez ili ne - stoji u očitovanju koje smo dobili iz uprave brodogardilišta, gdje napominju kako će postupiti u skladu sa stavom koji dobiju iz Porezne uprave.

Okvirna računica

Nije moguće napraviti precizan izračun koliko bi otpremnina bila niža nakon oporezivanja s obzirom da nemamo podatke o visini plaće, poreznim razredima i osobnim odbicima radnika. No, otpremnina bi svakako bila znatno manja.

Primjerice, prema okvirnoj računici, radnik koji nema uzdržavanih članova oitelji i plaća prirez gradu Splitu, a koji računa na 100 tisuća kuna otpremnine, dobio bi, s obzirom na porezna davanja državi, oko 47 tisuća kuna. Dakle, u ovom slučaju, na ruke bi dobio upola manju otpremninu!

Za sada je u „Brodosplitu“ isplaćeno oko 130 otpremnina radnicima koji su osobno tražili da im se otpremnine isplate bez otkaznog roka. Tijekom ovog tjedna trebalo bi se isplatiti još 30-ak otpremnina, dok će se čitav proces isplate otpremnina vjerojatno odužiti do početka listopada zbog toga što neki radnici imaju otkazni rok u trajanju od tri mjeseca.

Podsjetimo, svi će radnici dobiti otpremnine, dakle i rečenih 2000 ljudi koji će zadržati posao. No, zbog mogućeg tumačenja da se na otpremnine radnicima koji se vraćaju na posao u matičnu tvrtku, ili poduzeće povezano s matičnom tvrtkom, treba “odrezati” pripadajući porez, još uvijek se, dakle, čeka mišljenje porezne uprave o tom spornom pitanju. Iz uprave škvera poručuju kako će vlasnik postupiti sukladno mišljenju Porezne uprave.

Debeljak i škver ostali bez povrata poreza

Tijekom svibnja Ministarstvo financija provelo je porezni nadzor u “Brodosplitu“.

Kako doznajemo, osporena je isplata povrata uplaćenog PDV-a na ime fakture u iznosu od 27 milijuna kuna  (bez PDV-a) koje je “DIV-brodogradnja” isporučila “Brodosplitu” na ime izrade programa restrukturiranja, kao i povrat PDV-a za fakturu koju je DIV isporučio “Brodosplitu“ na ime provođenja programa restrukturiranja putem raznih intelektualnih usluga, rada zaposlenika DIV-a na provođenju programa restrukturiranja i provođenja projekta “360 stupnjeva“ za ocjenjivanje radnika.  Osporen je povrat PDV-a “Brodosplitu“ u ukupnom iznosu od 12,89 milijuna kuna, jer su u Poreznoj upravi ocijenili kako se radi o fakturama koje su neutemeljene.

“Brodosplit“ se žalio na takav nalaz Porezne uprave, ali do sada nije primljen odgovor na žalbu. Ukupna procijenjena vrijednost provođenja programa restrukturiranja je 50 milijuna kuna, što se namjeravalo naplatiti u nekoliko rata.

- Fakture smo isporučili u najboljoj namjeri smatrajući da tako poštujemo pozitivne zakonske propise RH, a novac od tih faktura trebao je biti i bit će uplaćen u povećanje temeljnog kapitala “Brodosplita“. No, ako konačni pravorijek državnih instanci bude kazao kako su te fakture neutemljene, tada ćemo u cijelosti poštovati te odluke - komentirao je Tomislav Debeljak, vlasnik DIV-a i “Brodosplita“.
Za neispunjenu normu - manja plaća

Osim s poreznim škaricama koje vise iznad njihovih otpremnina, dio škverana čini se ima teškoća s mjesečnom buštom nakon što su prešli u kooperantsko poduzeće “Krka”, tvrtka-kći DIV-a. Navodno su dobili plaće manje za 30 do 40 posto. Tako primjerice ima radnika koji su prošli mjesec odradili 200 radnih sata za koje su dobili plaću od samo 3 i pol tisuće kuna.

- Na te radnike se primjenjuje model stimulacije u odnosu na postavljene norme, pa su oni koji su radili više, dobili veća primanja, a oni koji nisu ispunili normu su dobili manja primanja. Takav model stimuliranja bi se uskoro trebao početi primjenjivati i u “Brodosplitu”. Cijena sata brusača kod “Krke” je 41 kunu, a preko drugih kooperantskih tvrtki 47 kuna, pa je Krka za oko 15-ak posto jeftinija od ostalih kooperantskih tvrtki. Potrebno je reći i kako je 50-ak radnika „Brodosplita“ koji su imali ugovor na određeno vrijeme, nakon isteka tog ugovora s “Brodosplitom” prešlo u Krku u kojoj radi 198 radnika. Inače, kooperanti se zapošljavaju, jer “Brodosplitu”, unatoč velikom broju radnika, nedostaje kvalitetnih radnika tog profila - stoji u očitovanju DIV-a.

Za mjesec lipanj kooperantu “Krka” za odrađena 22.692 sata fakturirano je 973.827,75 kn s PDV-om (da se fakturiralo cijenu rada po odredbama koje važe za Brodosplit cijena bi iznosila nešto iznad milijun kuna) - naveli su iz DIV-a podatak vezan za poslovanje “Krke”.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on July 19, 2013, 09:15:20 am
BRODOSPLIT - SPLIT
19.07.2013.
OGORČENI VETERANI 
'S rakom i bez bubriga moran čekat na škverskoj kapiji'

Tužna slika u rano srpanjsko jutro pred glavnom kapijom „Brododsplita“.
Jučer, oko 8 sati, 15-ak radnika, većinom stariji, s nekoliko desetljeća rada preko leđa, neki od njih invalidi, više od sat vremena čekalo je na ulazak u brodogradilište. Jedni hoće do kadrovske službe, drugi na savjetovanje u sindikat. Ali, ni krivi ni dužni, dalje od kapije sat vremena nisu mogli.

- Evo, stojin ovde ka neka stvar i ne puštaju me unutar. Kao, moramo se prvo, pazi sad, mailom najavit ako želimo u škver - govori nam 56-godišnji Vlado Bešlić, referent za prijem materijala za izradu vanjske opreme. Bešlić je tjednima na bolovanju. - Pa jel’ žalosno da ja bolestan od raka ovdje moran stat i čekat hoće li mi čuvari pustit do sindikata. Vidi ove radnike okolo mene... Vidiš onog tamo starijeg čovika šta isto čeka - pokazuje Bešlić rukom na jednog omanjeg starijeg radnika.

Pedeset godina u trlišu

- On ti je varilac koji ima ravno 50 godina staža u škveru. Ej, 50 godina! Zavarija je toliko metala da bi moga razvuć prugu od Splita do Vladivostoka i on ka p...da čeka da se neko smiluje i pozove ga unutra. Pa ovo je grozno... - u dahu će Bešlić dok mu ruke drhte.

- Polako, Bešliću, kolpat će vas - kažemo mu. - Ma šta će me kolpat. Vidi ovi rez - diže Bešlić košulju. Ispod lijeve strane grudnog koša dugi kirurški rez koji je Bešlića gotovo cijelog opasao. - Iman rak, čoviče. Prije deset dana mi izvadilo bubreg, nadbubrežnu žlijezdu i dva rebra - govori Bešlić ispred zatvorene kapije brodogradilišta unutar kojeg je proveo 35 godina svog života. I otac mu je bio škveranin.

Slušajući Bešlića, sindikalac Zvone Šegvić s druge strane kapije, naslonjen na zid, briznuo je u plač. - Šta je, Zvone? - pita ga jedan kolega u trlišu.

- Pusti me. Pusti me, molin te... - u pola glasa će Zvone prikrivajući rukama lice. Ispred kapije, čekajući na dozvolu za ulazak u brodogradilište, bio je i jedan škveranin bez stopala. Zbog šećerne bolesti, kažu, ostao je bez stopala.

- Mene su iz upravne zgrade ispratili uz čuvare. Jer da se ne bi slučajno posvadija sa šefovima?! Zamisli to - kaže jedan radnik, bravar. - Ne smiš se više ni sa šefovima svadit. Od prije neki dan radnici se više ne mogu kroz upravnu zgradu spustiti do navoza. Vrata su zaključana zbog nekakvih, kako su nam rekli, sigurnosnih razloga. Sada radnici moraju okolo naokolo cile zgrade da bi došli do navoza - kazuje naš sugovornik koji je strpljivo čekao na milost za ulazak u poduzeće u kojemu je, kako kaže, mladost ostavio.

Ukupno 600 godina rada u ‘čekaonici’ na žegi

Svi u „čekaonici“ pred kapijom u prosjeku imaju po 40 godina radnog staža. Bilo bi to ukupno 600 godina rada u „Brodosplitu“ na koje je netko bezimen samo odmahnuo rukom. U međuvremenu, jedni su čekajući odustali i pod vrelim suncem uputili se svojim kućama, a drugi su ušli.

- Bešliću! - odjednom se oko 9 sati zaori glas čuvara s kapije.

- Evo me - odazvao se.

- Ulazite - zove uniformirani.

- Sad ću. Polako ću, nisam više mladić...


Uprava ‘Brodosplita’: Treba se najavit pa nema čekanja

- U ovom slučaju radilo se o radnicima u otkaznom roku „na čekanju“ kojima neće biti ponuđeni novi ugovori o radu - kažu iz uprave „Brodosplita“. - Oni se više ne nalaze u informacijskom sustavu koji evidentira zaposlene u “Brodosplitu”. Zbog toga su morali proći proceduru kao bilo koja druga osoba koja nije zaposlena u „Brodosplitu“, a procedura se sastoji u tome da se utvrdi koga stranka treba, te je li osoba koja treba izvršiti taj posao trenutno slobodna. Žao nam je ako je među ljudima bilo invalida, jer to nismo znali. Ubuduće bismo zamolili i ovim putem apelirali na radnike koji se nalaze u sličnoj situaciji, a trebaju doći u škver, da se prethodno najave, kako bi bez ikakvog čekanja, osim kratkog legitimiranje, mogli ući - stoji u očitovanju iz brodogradilišta.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on July 26, 2013, 10:01:58 am
Obavijest
[attachment=1]

A trenutna situaciju u škveru je kao na brodu koji tome ,opće ludilo ...


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on August 09, 2013, 08:28:54 am
BRODOSPLIT - SPLIT

25.07.2013.

Iz Brodosplita poručuju da je riješena dilema o otpremninama

Svi radnici Brodosplita su u odobrenom programu zbrinjavanja, kao i oni kojima će biti ponuđen posao u tvrtki i povezanim poduzećima u kojim su dobili otkaz, imaju pravo na isplatu otpremnine bez oporezivanja, javljaju ioz splitskog škvera. Tako je, navode u priopćenju, razriješena dilema trebaju li se ili ne oporezivati otpremnine radnicima koji će dobiti nove ugovore o radu, odnosno radnicima koji će se vratiti na posao.

Za petak  26. srpnja, direktori Brodosplita i povezanih tvrtki najavili su da će radnicima priopćiti kome će biti ponuđen novi ugovor u radu za Brodosplit i  povezane tvrtke. Radi se o preko 2000 ljudi. Iz Brodosplita naglašavaju kako je osim tih radnika još 500 sada zaposlenih zadovoljilo sve stručne i radne kriterije, ali da za njih trenutno nema potrebe. Čim se pojavi potreba, a do toga bi, prema projekcijama, moglo doći tijekom iduće godine, tim će se radnicima ponuditi posao.

Svi radnici Brodosplita kojima neće biti ponuđen novi ugovor o radu, odnosno oni za kojima trenutno ne postoji potreba, mogu se javiti u Mobilni centar Zavoda za zapošljavanje koji radi u Brodosplitu, gdje će dobiti sve potrebne savjete o tome kako ostvariti svoja prava na Zavodu za zapošljavanje, te će biti informirani i o eventualnim budućim potrebama Brodosplita za njihovim radnim vještinama ili o mogućnostima samozapošljavanja, poručuju iz Brodosplita.

Izvor : SD


29.07.2013.

DRAGIČEVIĆ TRAŽI POPIS RADNIKA BRODOSPLITA
Sindikati: Zabrinuti smo selekcijom ljudi koji će ostati na poslu u splitskom škveru

Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske –Industrijskog sindikata (SMH-IS) Vedran Dragičević pozvao je na današnjoj konferenciji za novinare Upravu Brodosplita da sindikatima dostavi popise radnika kojima će biti ponuđen novi ugovor o radu te onih koji neće dobiti takvu ponudu, jer sindikat želi utjecati na rješavanje “teških socijalnih slučajeva” onih radnika koji ne bi bili obuhvaćeni takvom ponudom.

Iz Brodosplita je u prošli petak priopćeno kako je počelo nuđenje novih ugovora o radu za 2000 radnika od ukupno 3300 radnika koji će biti obuhvaćeni programom zbrinjavanja.

“Sindikati nisu dobili popise radnika Brodosplita koji će dobiti ponudu novog ugovora o radu i onih koji neće dobiti takvu ponudu, odnosno koji će ostati bez posla. Zabrinuti smo selekcijom ljudi koji će ostati na poslu i sindikati bi željeli dati primjedbe na takve popise, odnosno željeli bi utjecati da se radnci koji su teški socijalni slučajevi ostave na poslu”, rekao je danas Dragičević. Dodao je da popisi radnika kojima će biti i kojima neće biti ponuđeni novi ugovori o radu, stvaraju nervozu među radnicima splitskog brodogradlišta. On očekuje da bi te popise iz Brodosplita sindikati mogli dobiti do sredine ovog tjedna.

Dragičević je također pozvao radnike Brodosplita kojima će biti ponuđeno sklapanje novog ugovora o radu da se jave sindikatima radi dobijanja savjeta.

“Mi želimo posredstvom sindikalnih pravnika pogledati te ponude ugovora radnicima kako bi preporučili trebaju li ih potpisati ili ne, te jesu li oni sukladni zakonu”, objasnio je Dragičević.

Upozorio je kako restrukturiranje splitskog brodogradilišta, kojega je ovog proljeća kupila samoborska tvrtka DIV vlasnika Tomislava Debeljaka, neće biti moguće provesti ako se u njemu ne budu gradili brodovi.

“Imam informacije da vlasnik i Uprava Brodosplita privode kraju pregovore o sklapanju ugovora za gradnju više tankerskih i kontejnerskih brodova, te se iz Ministarstva financija čeka potpis kojim bi se omogućilo da se posredstvom HBOR-a isfinancira gradnja tih brodova”, kazao je Dragičević. Dodao je da ako se ugovori gradnja tih brodova, onda bi u veljači 2014. godine u Brodosplitu bilo angažirano ukupno 2500 radnika.

Glavni povjerenik SMH –IS u Brodosplitu Joško Franić je upozorio kako je vrlo malo ljudi u tom poduzeću do sada dobilo ponudu da potpiše ugovor o radu na neodređeno vrijeme nego im se većinom nudi potpisivanje ugovora o radu na određeno vrijeme od nekoliko mjeseci.

“Prema mojim saznanjima novi ugovori o radu na neodređeno vrijeme će se potpisivati navodno u veljači 2014. godine, a to zanči kako je očito da vlasnik Brodosplita do tog razdoblja želi vidjeti kako će se tko ponašati u novom sustavu”, kazao je Franić.

Izvor : SD


01.08.2013.

NAKON ŠTO JE POREZNA OSPORILA
DIV odustao od faktura za restrukturiranje Brodosplita

Tomislav Debeljak odustao je od faktura za restrukturiranje Brodosplita.

Riječ je o odluci nakon što je Porezna uprava osporila 27 milijuna kuna bez PDV-a koju je DIV-Brodogradnja isporučila Brodosplitu za restrukturiranje, kao i fakture koje je DIV d.o.o. isporučio Brodosplitu za provedbu programa restrukturiranja putem intelektualnih usluga, rada zaposlenika DIV-a na provođenju programa restrukturiranja i projekta "360 stupnjeva" za ocjenjivanje radnika.

Izvor : SD


07.08.2013.

RADNICI, PAZITE
Sindikati Brodosplita traže pomoć Vlade: Ugovori su suprotni Zakonu; Debeljak: Nije istina

Sindikalna vodstva u Brodosplitu zatražila su od Vlade da se žurno uključi u nadziranje procesa restrukturiranja tog poduzeća jer je, prema njihovim navodima, u ugovorima o radu koji su ponuđeni na potpis većina članaka suprotna odredbama Zakona o radu, a dio njihovih odredbi zadire i u privatnost radnika.

Sindikati stoga traže žurnu pomoć Vlade, a u protivnom najavljuju kako će se obratiti Europskoj komisiji ili "uzeti stvar u svoje ruke".

Preporuka sindikata radnicima Brodosplita je da ponuđene ugovore ne potpisuju jer će inače sebi stvoriti problem već pri primjeni, a osobito ako se ugovor raskine, ističu u priopćenju čelnici triju sindikata koja djeluju u splitskom brodogradilištu.

Među ostalim, sindikat upozorava da se kolektivni ugovor o pravima i obvezama radnika i poslodavaca pri sklapanju ugovora o radu "nigdje i ne spominje".

Osim toga, za radnike Brodosplita, koji imaju dugogodišnji radni staž, bez obzira na tip ponuđenog ugovora, ugovara se probni rad u najvišem trajanju od šest mjeseci za svakog radnika, što je zloupotreba instituta probnog rada, jer je uobičajeno da se on ugovara samo sa radnikom koji nikada nije radio na istim ili sličnim poslovima, stoji u priopćenju.

Iako su sindikati, kao se navodi u priopćenju, prijavili nadležnim institucijama anketiranja koja su se provodila nezakonito i dalje se prikupljaju podaci radnika, pa je u ugovoru o radu uglavljeno da se "mora prijaviti poslodavcu ukoliko im je netko iz šire i uže obitelji u radnom odnosu kod poslodavca".

Sindikalni čelnici Brodosplita u priopćenju napominju kako je radnike osobito revoltirao članak iz ugovora o radu kojim je regulirano da se nakon otkaza radnik ne smije dvije godine zaposliti kod drugog poslodavca jer će mu se "naplatiti kazna od šest plaća".

Reagiranje iz Brodosplita prenosimo u cjelosti

Javno priopćenje Nezavisnog sindikata Brodosplita, Radničkog sindikata Brodogradilišta i Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat Brodosplit, u kojem se, između ostalog, navodi i da su ugovori o radu koji su ponuđeni radnicima za zasnivanje radnog odnosa u Brodosplitu i povezanim društvima nezakoniti, smatramo u cijelosti neutemeljenim i neprimjerenim.

Ovom prilikom bi željeli naglasiti kako su standardni obrasci ugovora o radu već tjedan dana objavljeni na oglasnim pločama u poduzeću, sa svim pojašnjenjima. Jednako tako se ti obrasci nalaze na intranetu kompanije i na Facebook stranici „Škveranka“, baš zbog toga kako bi radnici i prije nego li dobiju svoj prijedlog Ugovora o radu mogli proučiti osnovne članke iz ugovora.

Sindikat je također dobio obrasce ugovora kad ih je tražio. Potrebno je reći i kako su radnici koji su dobili konkretne prijedloge Ugovora o radu uz te prijedloge dobili i okvirne izračune plaće. Nije točna ni tvrdnja sindikata kako radnici koji će dobiti ponudu za sklapanje novog ugovora o radu moraju odmah potpisivati ugovore, niti ih itko na to prisiljava. Radni odnos je ugovorni odnos i bez pristanka radnika i poslodavca ne postoji ni ugovorni odnos, a moguće je da je došlo do pojedinačnih slučajeva u kojima je radniku otkazni rok pri kraju, pa je za očekivati da je u njegovim interesu da potpiše ugovor prije nego što mu istekne otkazni rok.

Kada je riječ o novim pravilnicima moramo kazati kako u pozivanju na pravilnike i druge akte poslodavca nema ništa sporno, jer se radi o standardnoj praksi u korporacijama. Pravilnici će biti dostavljeni svim radnicima i sve dok Zakon o radu to dopušta neki elementi radnog odnosa bit će uređeni pravilnicima. To je i do sada bila praksa u Brodosplitu. Nadalje, Kolektivni ugovor koji se navodi u privatizacijskom ugovoru za Brodosplit u primjeni je u trgovačkim društvima koja su ga potpisala, i to nije sporno.

U skladu s tim kolektivnim ugovorom se isplaćuju plaće i naknade plaće radnicima koji rade u tim društvima. Na ugovore o radu koji su ponuđeni radnicima u novoosnovanim društvima ne primjenjuju se odredbe nijednog kolektivnog ugovora. Sindikati koji će imati članstvo u tim društvima uvijek mogu, u skladu s odredbama Zakona o radu, pokrenuti pregovaranje radi sklapanja kolektivnog ugovora o radu, na što su poslodavci u našoj grupaciji uvijek spremni. Do daljnjega će se za društva u kojima se primjenjuje kolektivni ugovor, taj kolektivni ugovor i primjenjivati u punoj snazi, sve dok to stranke ugovora žele.

Na primjedbu sindikata koja se odnosi na odredbu o probnom radu u ugovoru o radu, želimo kazati kako je probni rad uobičajena kategorija radnog prava, što je i sam zakonodavac prepoznao u posljednjim izmjenama Zakona o radu, u kojima je naglasio važnost tog instituta. Osim toga, odredba o probnom radu je dio standardiziranog ugovora u grupaciji DIV. Kada je riječ o ugovorima na određeno vrijeme, on se može ponuditi radniku samo kad to poslodavac ocjeni kao potrebno iz objektivnih razloga.
Na poslodavcu je, pritom, da procjeni u skladu sa svojim poslovnim potrebama ima li potrebu za zapošljavanjem radnika na određeno ili na neodređeno vrijeme.

Odgovarajući na primjedbu sindikata o tome kako je „čisti cinizam“ tvrditi kako su radnici u anketi „360 stupnjeva“ „tražili“ da se prekovremeni rad smanji sa 50 na 20 posto, možemo samo odgovoriti kako je 58 posto radnika na to pitanje odgovorilo da bi takav potez bio u redu, i to zbog ekonomske održivosti poslovanja.

Na koncu, želimo istaknuti kako poslodavci iz grupacije Brodosplit ne krše nikakve propise. Uprava grupacije je u stalnom kontaktu s tijelima javne vlasti, a sama Vlada je imenovala i svog predstavnika u Nadzorni odbor društva. Brodosplit i njegov većinski vlasnik poštuju sve propise i odredbe privatizacijskog ugovora. Stoga se obraćanje sindikata javnosti može shvatiti kao neprimjereni izraz pritiska na poslodavca da otvori pregovore s poslodavcima za sklapanje kolektivnog ugovora - iako na redovnim sastancima i susretima s predstavnicima Brodosplita to ne ističu - a ne kao stvarna briga za radnike Brodosplita. Podsjetili bi još jednom kako je DIV grupacija privatna tvrtka sa 40-godišnjom povijesti, te da je do sada samo jedan posto radnika napustilo kompaniju.

Dakle, radi se o poduzeću koje snažno motivira zaposlenike da rade i ostaju u tvrtki i poštujemo sve radne i socijalne obveze. Cilj nam je i u Brodosplitu nastaviti sa tom uspješnom tradicijom i nećemo iznevjeriti ni jednog radnika koji je predan poslu i uspjehu tvrtke.


Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on August 11, 2013, 12:26:07 pm
BRODOSPLIT SPLIT

10.08.2013.

ŠKVERSKI ‘PATROLAC’
Tomislav Debeljak: Financirat ćemo i graditi ophodni brod za proboj na svjetsko tržište

Odavno sindikati iz “Brodosplita” nisu tako oštro i zajedno javno istupili prema škverskoj upravi kao što je to bilo nekidan. Nezavisni sindikat, Sindikat metalaca i Radnički sindikat proglasom su pozvali radnike da ne potpisuju nove ugovore o radu koje im je Uprava ponudila, zbog – kako su poručili – “brojnih nezakonitosti”.

Začudo, Tomislav Debeljak, vlasnik “Brodosplita”, nije se, kao prije, brzopotezno oglasio komentarima na Facebook stranici “Škveranka”. Sindikalisti kažu da im škverska uprava nije dala na uvid prijedloge ugovora radi konzultacija s radnicima.

– A kako da sindikatima dam ugovore o radu kada su to osobni dokumenti svakog radnika koji podliježu zaštiti privatnosti. Svi su dobili tjedan dana ranije na uvid obrasce ugovora o radu preko oglasne ploče i interneta. Svaki ugovor o radu je isključivi odnos poslodavca i radnika. Ako će koji radnik svoj novi ugovor dati sindikatu na uvid, onda neka to napravi svojevoljno – kaže Debeljak, predsjednik Uprave “Brodosplita”.

Prošlo je već pet mjeseci otkako je splitsko brodogradilište privatna tvrtka. Jednako toliko mjeseci nema ni zatišja na relaciji sindikati – Debeljak.

– Ovaj zadnji javni proglas sindikata u kojem pozivaju škverane da odbiju potpisati nove ugovore o radu, zapravo je očekivana reakcija. Sindikati po opisu svog posla moraju, među ostalim, pisati priopćenja, proglase itd...

Međutim, smatram da nemaju uporišta za svoje istupe. Tvrtka DIV postoji od 1971. godine i to nije neka neozbiljna tvrtka i bez rezultata. Mi poslujemo na osam lokacija u šest država, s više od 1000 zaposlenih radnika u grupi. Sindikati uporno misle da smo mi država, pa da mogu svako malo istupati i napadati kako im se prohtije. Otkad je DIV preuzeo “Brodosplit”, svatko mora zaraditi svoj kruh i odraditi svoje puno radno vrijeme, pa tako i sindikati. Naravno, uvažavam ako moraju biti odsutni zbog sindikalnih obveza – kaže Debeljak.

Kakva su iskustva u inozemstvu?

– Kada smo u susjednim zemljama privatizirali neke tvrtke, nije bilo problema sa sindikatima. Dapače, sindikati u našim pogonima u tim državama rade zajedno s radnicima i dolaze s prijedlozima kako unaprijediti proizvodnju.

Kakav je vaš odnos sa sindikatima u škveru?

– Protiv čelnika sindikata u “Brodosplitu” nemam ništa osobno. Sa svima njima redovito komuniciram i desetak puta sam se čuo i razgovarao s čelnicima triju sindikata. Svi su oni dobri ljudi, ali ne mogu shvatiti da u osobnoj komunikaciji vodimo normalan razgovor, a da nakon toga objavljuju priopćenja protiv mene i Uprave. To doista ne mogu shvatiti – kaže Debeljak.

Kao jednu od spornih stavki novih ugovora o radu, sindikati su naveli i novinu da radnik nakon otkaza ne smije raditi dvije godine za konkurenciju ili će mu se, u suprotnom, naplatiti kazna u visini šest plaća.

– To je mogućnost koju smo predvidjeli i koja je u skladu sa zakonom. Ako “Brodosplit” plaća i ulaže novac u svog radnika s nekim specifičnim znanjima, onda je logično da se želimo zaštititi da takav radnik, kao naš proizvod, ne može tek tako lako dobiti konkurencija na tržištu. Odnosno, može, ali onda neka radnik, ili konkurencija, plati “penale” od šest plaća jer je “Brodosplit” tog radnika obučio i dao mu potrebne vještine. Tako je svuda u Europi kada je industrija u pitanju – pojašnjava Debeljak.

Mnogi primjećuju kako Debeljaka više nema na Facebook stranici “Škveranka”, s koje se donedavno redovito obraćao radnicima brodogradilišta, a nerijetko i oštro komentirao istupe sindikalista, ali i medije.

Je li vam obraćanje “urbi et orbi” preko Facebooka donijelo više koristi ili štete?

– Što se tiče samih radnika, definitivno je bilo koristi. To je bio jedini način da se izravno, bez posrednika i cenzure, obratim broju od 3500 radnika, te objasnim što namjeravamo učiniti. Naravno, ja sam emotivac pa su takve bile i moje pisane riječi koje možda u široj javnosti nisu izazivale razumijevanje kao kod škverana. Možda je riječ u tome što se putem pisane riječi ne može osjetiti intonacija, pa neka riječ ili rečenica može izgledati grublje nego što se to namjeravalo – ističe vlasnik škvera.

Dojam je da u Splitu još nitko nije povjerovao u iskrenost vaših namjera kada je u pitanju budućnost “Brodosplita”.

– Ja takav dojam nemam. Primjećujem da me Splićani prepoznaju i prilaze dok se šetam gradom. Oni koji loše misle o meni vjerojatno mi se neće ni javljati. Svjestan sam da je brodogradnja za mene novi svijet. No, nema nekog od bivših direktora “Brodosplita” s kojim nisam razgovarao i pitao za savjet. Razgovarali smo i s nekim europskim konzultantskim kućama i dobili korisne informacije i prijedloge organizacije.

Kada će “Brodosplit” biti potpuno zaposlen?

– Uvjeren sam da će 2014. godina biti godina zaposlenog škvera. Trenutačno smo ugovorili pet jedrenjaka, jednu jahtu, riječni kruzer, imamo niz poslova u čeličnim konstrukcijama, odnosno u izvanbrodograđevnoj djelatnosti. U tijeku su pregovori i za druge nove brodove. Visoko kotiramo u natjecanju za izgradnju jednog radnog broda, a očekujemo da ćemo vrlo brzo biti pozvani u drugi krug natječaja za izgradnju ophodnih brodova.

Za takvu vrstu brodova smo među rijetkima koji imaju sve potrebne referencije i uvjete. Neovisno o tom nadmetanju, razmišljamo o razvoju takvog tipa broda, koji je tražen u svijetu. Razmišljamo o tome da jedan patrolni brod tog tipa sami financiramo, te da ga kroz svojevrsni “leasing” damo na posudbu MORH-u ili Obalnoj straži. Dakako, taj brod bi “Brodosplitu” poslužio za promociju na svjetskim pomorskim sajmovima i za proboj na nova tržišta.

Više s radnicima nego s djecom

- Zadnjih pet mjeseci stalno sam u Splitu, tako da sam više sa škveranima nego sa suprugom i djecom, iako su i oni za vrijeme ljetnih praznika došli ovamo. Mogu reći i da je gradonačelnik Ivo Baldasar upoznat s planovima “Brodosplita” i da je iskazao potporu uspješnom restrukturiranju škvera - kaže Tomislav Debeljak.

Povratak na rusku ploču

Čini se da se vraćate na rusko tržište?

- Da, s nedavno ugovorenim riječnim kruzerom, koji će ploviti na liniji od Moskve do Sankt Peterburga, “Brodosplit” se vraća na tržište koje mu je prirodno naklonjeno. Ono što za sada mogu reći jest da to neće biti zadnji brod koji ćemo raditi za Ruse.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on August 17, 2013, 12:18:48 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

13.08.2013.

NOVA PRAKSA
Uprava od škverana traži potvrdu o nekažnjavanju

Radnike “Brodosplita” koji će dobiti nove ugovore o radu, iznenadila je obavijest da moraju priložiti potvrde o sudskom nekažnjavanju. Obratili smo se upravi “Brodosplita” s pitanjem-čemu potvrde o nekažnjavanju? “To je dio korporativne prakse”, kažu nam u brodogradilištu.

- Traženje potvrde o nekažnjavanju prilikom novog zapošljavanja je dio dosadašnje korporativne prakse u DIV-u i “Brodosplitu“, pa se isti postupak provodi i u slučaju zapošljavanja radnika u “Brodosplitu“ i novim povezanim društvima.  Podsjetili bismo kako je izdavanje ove potvrde (kada služi u svrhu zapošljavanja) besplatno, s tim da će se za radnike iz Splita, Solina, Omiša, Kaštela, Trogira , šire područje Splita, te Sinja, kolektivno zatražiti izdavanje potvrda o nekažnjavanju. Radnici koji imaju prebivalište izvan šireg područja Splita i Sinja, trebaju od nadležnih općinskih sudova zatražiti izdavanje te potvrde, koja je i za njih besplatna. Potvrda može biti stara do šest mjeseci - poručuju iz škvera.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


13.08.2013.

UGOVOR O SPONZORSTVU
Debeljak: Nastavljamo pomagati naše radnike

Tvrtka DIV potpisala je jučer ugovor o sponzorstvu s Kulturno-umjetničkim društvom “Brodosplit“ i Gradskim zborom “Brodosplit“.

- Ljudski potencijali temeljna su vrijednost svake kompanije, a ovi ugovori samo su nastavak našeg povjerenja u “Brodosplitove“ radnike. Drago nam je što na ovaj način možemo pomoći daljnjem radu ovih udruga koje svojim djelovanjem obogaćuju kulturni život Splita - istaknuo je tom prigodom Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave splitskog brodogradilišta.

Kako je naglasio predsjednik KUD-a “Brodosplit“ Nikša Sanader, proteklih godina KUD “Brodosplit“ povećao je repertoar s novih sedam plesnih koreografija.

- Za četiri koreografije nabavljene su nove odore, te je osiguran određen broj novih instrumenata te zbog bližih putovanje nabavljeno i jedno vozilo. Sve to ne bi bilo moguće bez kontinuirane pomoći škvera, a posebice bez prostora u objektu C splitskog brodogradilišta, koje nam je Uprava dodijelila na korištenje - naglasio je Sanader, predsjednik škverskog KUD-a.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


16.08.2013.

OSIPANJE
Radnici škvera bez sindikata teško mogu braniti prava

U okolnostima kada su proteklih dana i tjedana raskinuti ugovoru o radu sa radnicma “Brodosplita”, kada se dijele ugovorene otpremnine, kada se zna lista onih koji definitivno odlaze iz škvera, odnosno onih sretnijih koji ostaju, njih barem dvije tisuće, postavlja se pitanje učinkovitosti daljnjeg sindikalnog djelovanja u brodogradilištu.

Kako što je poznato, u splitskom brodogradilištu djeluju Nezavisni sindikat, Sindikat metalaca, te Radnički sindikat. Od ukupno tri i pol tisuće radnika koliko je “Brodosplit” brojao do kraja lipnja, prema procjenama sindikalista između 2800 i tri tisuće radnika bilo je u nekom od sindikata.

Odlaskom iz “Brodosplita” teško se može očekivati da će radnici nastaviti s članstvom u nekom od sindikata. Zbog brojnih radnika koji se u škver više neće vratiti, njih oko 1300, sindikalisti opravdano strahuju od većeg osipanja članstva.

Ustavna kategorija

- Otkazom ugovora o radu članstvo u sindikatu ne prestaje - kaže Zvonko Šegvić, predsjednik “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata, inače najbrojnije sindikalne organizacije u uvali Supaval.

- Isto tako je jasno da je teško očekivati da će oni radnici koji se neće vratiti u “Brodosplit” i dalje htjeti biti u sindikatu. Nitko ne može radniku zabraniti učlanjenje u sindikat. To jamče Ustav RH i međunarodne konvencije. Iščlaniti se iz sindikata može samo radnik osobno, svojom voljom.

Jasno je da novi vlasnici od početka ulaska u škver udaraju na sindikate i da im smetamo. Ali, nadam se da radnici znaju da bez sindikata teško mogu braniti svoja prava. Mi smo im zadnja linija obrane, jer u DIV grupi ni jedna firma nema kolektivni ugovor - kaže Šegvić.

- Otkazi će negativno utjecati i na brojnost članstva - otvoreno kaže Joško Franić, povjerenik Sindikata metalaca.

- Moguće je da dio radnika koji ostanu u škveru iz nekakvog straha više neće htjeti biti u sindikatu. To je njihovo pravo. Ipak, naglašavam da bez sindikata nema ni novog kolektivnog ugovora u brodogradilištu. Stoga sam uvjeren da će radnici s vremenom shvatiti da samo udruženi mogu braniti sebe bez obzira što je škver sada privatno poduzeće - kaže Franić, čelnik metalaca.

Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave “Brodosplita”, kaže kako u novim škverskim tvrtkama u kojima će minimalno dvije tisuće škverana ponovo biti zaposleno, neće braniti sindikalni rad i članstvo.

Debeljak: Ugovoramo nove poslove dan i noć

- Sindikalno djelovanje bit će prema važećim zakonima. Osobno, nemam ništa protiv sindikata, ali ne mogu zatvoriti oči ako štite neradnike i tako rade štetu firmi. Raditi se mora, opstati moramo, jer druge alternative nemamo. U ovom trenutku radnicima je najvažnije da ostvare sva prava na Zavodu za zapošljavanje.

Na upravi je da ugovori nove poslove na čemu doslovce radimo dan i noć. S druge strane, na radnicima je da odluče hoće li u novom “Brodosplitu” i njegovim tvrtkama željeti biti članom sindikata. Odnosno, nastaviti članstvo u nekom od postojećih. To neka moji radnici sami odluče - ističe vlasnik brodogradilišta Debeljak.

Šefovi sindikata bez otkaza, ali i bez otpremnina

Dio škverskih rukovodioca u proizvodnji i čelnici triju škverskih sindikata (Nezavisnog, Radničkog i Sindikata metalaca), u ovom trenutku neće dobiti otkaze, ali ni otpremnine, jer su nužni u procesu zbrinjavanja i davanju određenih formalno-pravnih suglasnosti.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on August 23, 2013, 09:33:08 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

22.08.2013.

SINDIKALISTI KOD MINISTRA
Škverani: Ugovor o radu, kojeg nam je ponudio Debeljak, nezakonit je!

Čelnici sindikati koji djeluju u Brodosplitu izvjestili su ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića i njegove suradnike o poteškoćama u splitskom brodogradilištu, posebice glede ugovora o radu kojega je radnicima ponudio poslodavac Tomislav Debeljak, a za kojeg sindikati smatraju da je donesen na nezakonit način, doznaje se danas od sindikalnih predstavnika u Brodosplitu.

Sindikati su zaprijetili da će se obratiti Državnom inspektoratu radi inspekcijskoga nadzora u slučaju daljnjega nezakonitog sadržaja dokumenata koje radncima nudi poslodavac Brodsplita.

„Ministru Mrsiću smo predstavili mišljenje naših pravnika da je ugovor o radu, kojega je ponudio poslodavac Tomislav Debeljak na potpisivanje radnicima, nezakonit i mi tražimo da se uklone manjkavosti“, rekao je danas za Hinu Joško Franić. Dodao je kako je ovaj sastanak s ministrom Mrsićem i njegovim suradncima organiziran jučer u Zagrebu.

O ovom sastanku danas se oglasio i Sindikat metalaca Hrvatske - Industrijski sindikat (SMH IS) priopćenjem u kojem se navodi da su sindikalni predstavnici Brodosplita, osim što su ministru Mrsiću predstavili sadržaj novih ugovora o radu kao i Pravilnik o radu i pravilnik o plaćama, upoznali sve nazočne s nepostojanjem socijalnoga dijaloga nakon što je Brodosplit preuzeo novi vlasnik.

Također su naglasili nepoštivanje odredaba važećega kolektivnog ugovora, ističe se u priopćenju SMH-IS.

Franić je danas rekao kako sindikati Brodosplita sada o očekuju očitovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava glede poteškoća u splitskom brodogradilištu.

„Dogovoreno je da će se o svim navedenim i dostavljenim aktima poslodavca očitovati Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a sindikati će temeljem tog očitovanja tražiti da se akti usklda sa Zakonom i drugim važećim propisima. U slučaju daljnjega nezakonitog sadržaja dokumenata sindikati će se obratiti Državnom inpsektoratu radi ispekcijskog nadzora“, navodi se u priopćenju SMH-IS.

Sastanku su, uz ministra Mrsića, bili prisutni Marina Kasunić Peris, pomoćnica ministra i Ilija Tadić, voditelj službe radnog prava, te Ruđer Friganović direktor poslovne zajednice Jadranbrod i Zvonimir Novak iz Ministarstva gospodarstva.

Iz sindikata koji djeluju u Brodosplitu bili su prisutni Joško Franić, glavni sindikalni povjerenik SMH-IS te ujedno i regionalni povjerenik za Dalmaciju, Zvonimir Šegvić i Pave Matošić predsjednik i zamjenik predsjednika Nezavisnog sindikata Brodosplita, Vedran Dragičević, predsjednik SMH-IS i pomoćnica predsjednika SMH-IS Vesna Mlinarić, stoji u priopćenju SMH-IS.

Privatizacija Brodosplita završena je, uz odobrenje Europske komisije, krajem veljače ove godine, kada je samoborska tvrtka DIV, vlasnika Tomsilava Debeljaka, postala većinski vlasnik splitskog brodogradilišta.

Ugovor o prodaji i prijenosu dionica Brodograđevne industrije Split u ime Republike Hrvatske i ostalih imatelja dionica potpisao ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a u ime DIV Brodogradnje d.o.o. predsjednik Uprave Tomislav Debeljak te u ime tvrtke Div d.o.o. član Uprave Darko Pappo.

Izvor : SD


BRODOTROGIR - TROGIR

21.08.2013.

LJETNA SIJESTA U ŠKVERU
Brodotrogir: Umjesto strojeva ‘pjevaju’ cvrčci

U trogirskom škveru čuju se samo cvrčci. Strojevi su zamukli i ne zna se kad će proraditi. Stanje je gore nego početkom ratnih devedesetih kada brodogradilište nije imalo posla. Sada je ljeto, pa su radnici koji su na čekanju zaokupljeni drugim “zanimacijama“, a kad stigne jesen, sve me je strah što će biti. Nikako nije dobro! Ovako nam se požalio jedan od radnika koji nije želio da mu navedemo ime. Rekao je da informacije o škveru radnici dobivaju na kapaljku, da se stvarno stanje prikriva i da se još ne zna ishod pregovora o zbrinjavanju viška radnika.

Pregovara se o višku

Informacije smo zatražili od povjerenika Sindikata metalaca Slavka Bilote. - Nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora 6. travnja ove godine između Vlade i novog vlasnika Danka Končara, sindikati su započeli pregovore o zbrinjavanju viška radnika. Osnovan je tim za te pregovore koji čine povjerenici Samostalnog i Nezavisnog sindikata u brodogradilištu te petero predstavnika novog vlasnika. Do danas smo imali desetak sastanaka, a pregovori vezani za višak radnika, visini otpremnina i socijalnom sporazumu se nastavljaju - istaknuo je Bilota.

Ne zna kada će javno izići s konkretnim podacima i zaključcima, ali računa da bi Program zbrinjavanja mogao biti završen i proći sve zakonske procedure do 15. listopada ove godine. Podsjetimo, u Brodotrogiru je zaposleno 1170 radnika. - Končar je najavio da će u sklopu Programa restrukturiranja za početak zadržati njih 900. Za zbrinjavanje viška od 270 radnika Vlada mu je iz državnog proračuna odobrila 50 milijuna kuna. Sa svakim radnikom posebno moramo razgovarati.

Postoje zakonom zaštićene kategorije kao što su invalidi, hrvatski branitelji, samohrane majke koje će u sklopu Programa zbrinjavanja ostvariti svoja prava. Zato vam sada ne mogu iznijeti točne podatke – kazao je Bilota. Iako je bilo rečeno kako će otpremnina iznositi 6000 kuna kao što je to predviđeno Kolektivnim ugovorom, to nam ovoga puta nije želio potvrditi. No, naš sugovornik s početka priče rekao je kako one neće biti za svih jednake i kako se “šuška“ da bi one mogle iznositi od dvije do maksimalno 6 tisuća kuna po godini radnog staža.

Plaće umanjene

Prema Bilotinim riječima, u brodogradilištu je prije dvadesetak dana radilo 350 radnika na poslovima projektnih ureda, remonta, održavanja i u dežurnim službama. Kaže kako je pedesetak radnika Uprava pozvala da pripreme radionicu za obradu i rezanje limova za dva kemikal-tankera koje će škver graditi za vlastitu tvrtku te da pripreme park crne metalurgije gdje će se slagati i sortirati limovi koji se dovezu.

U “Brodotrogiru“ je 600 do 700 radnika na čekanju s umanjenom plaćom. Prema neslužbenoj informaciji, donesena je odluka da se čekanje, koje traje već skoro godinu dana, zbog nedostatka posla produžava do kraja godine, što za njih, tvrdi naš sugovornik, nije nimalo utješno. – Kad primite dvije, najviše tri i pol tisuće kuna i u kreditima ste, možete zamisliti kako im je – zaključio je.

Nenad Končar: Čekamo čelik za tankere

Direktor Brodotrogira Nenad Končar priznaje u izjavi za naš list kako su poslovne aktivnosti u brodogradilištu privremeno usporene zbog privatizacije, ali, ističe, u pojedinim dijelovima tvrtke i te kako se radi.

– Dojam da se ništa ne radi u brodogradilištu je vizualan i ne odgovara stvarnom stanju. I te kako se radi u projektnom odjelu, kao i u Upravi. Što se tiče samog proizvodnog djela, čekamo isporuku čelika kako bismo počeli s radom na dva kemijska tankera. Očekujemo čelik u rujnu.

Meni je razumljiva zabrinutost pojedinaca u Brodotrogiru jer tvrtka prolazi osjetljivo razdoblje za sve u njoj. Nažalost, nismo u mogućnosti sa svakim u tvrtki porazgovarati i iznijeti mu kakva je situacija. U svakom slučaju, trenutni prioritet su pregovori s radnicima u sklopu Programa zbrinjavanja. To nam je iznimno značajan dio restrukturiranja tvrtke i sada smo dosta okupirani njime – kazao nam je jučer Nenad Končar.

Autor : Gordana Dragan
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on August 30, 2013, 10:36:11 am
BRODOSPLIT - SPLIT

23.08.2013.

Mrsić: Dijelovi ponuđenih ugovora o radu u Brodosplitu nazakoniti

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić danas je izjavio kako su dijelovi ugovora o radu što ih je vodstvo Brodosplita ponudilo radnicima tog poduzeća nezakoniti, te je najavio kako će njegovo Ministarstvo predložiti da se sporni dijelovi usklade sa Zakonom radu.

“U sljedeći ponedjeljak će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dostaviti u Brodosplit poslodavcu i sindikatima svoje mišljenje s prijedlogom da se u tim ugovorima izmijene stavke koje nisu u skladu sa Zakonom oradu”, rekao je ministar Mrsić odgovarajući danas na pitanja novinara u Splitu.

Ministar nije želio precizirati koje stavke ponuđenih ugovora o radu u Brodosplitu nisu u skladu sa Zakonom o radu rekavši kako o tomu najprije službeno želi izvijestiti poslodavce i sindikate u splitskom brodogradilištu.

Mrsić je istaknuo kako nije nezakonit ugovor, nego samo neki njegovi dijelovi.

Potvrdio je da je prije dva dana u Zagrebu s čelnicima sindikata koji djeluju u Brodosplitu razgovarao o ugovorima o radu što ga radnicima tog poduzeća nudi poslodavaca Tomislav Debeljak. Sindikati su tom prigodom izvijestili ministra Mrsića o nezakonitostima ugovora o radu, ali Mrsić je danas više puta ponovio kako taj ugovor nije nezakonit nego su “samo dijelovi u ugovoru nezakoniti, odnosno nisu u skladu sa Zakonom o radu”.

“Te dijelove Uprava Brodosplita mora promijeniti i uskladiti sa Zakonom o radu”, dodao je.

Izvor : SD


26.08.2013.

DVIJE STRANE ZAKONA
Škverski varilac ne smije prijeći na drugi navoz?!

Što se tiče Ministarstva rada i najspornije stavke novih ugovora o radu u “Brodosplitu”, dileme više nema. Riječ je o dvogodišnjoj zabrani rada za konkurenciju nakon što radnik u splitskom škveru da otkaz. Ta je zabrana zakonita, ali, kako vele u Ministarstvu, postoji “kvaka”.

Zabrana rada za konkurenciju koja je navedena u novim ugovorima koje su radnici potpisali s brodogradilištem digla je škverske sindikate na stražnje noge, pa su o svemu tome razgovarali u Zagrebu s Mirandom Mrsićem, ministrom rada.

Iz Ministarstva rada dobili smo očitovanje da je takva ugovorna zabrana u skladu za zakonima. Međutim, “kvaka” je u tome da ugovorna zabrana, koja je dignula toliko prašine među radnicima, vrijedi samo u slučaju ako vlasnik “Brodosplita” u te dvije godine zabrane radniku isplaćuje naknadu koja iznosi minimalno pola prosječne plaće u toj splitskoj tvrtki. U suprotnom, zabrana ne vrijedi.

- Valja naglasiti da je Zakonom o radu uređeno da ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Ako bi radnik prekršio preuzetu obvezu i ipak se zaposlio kod drugog poslodavca, ugovorom se može ugovoriti i kazna koju bi radnik bio obvezan platiti dosadašnjem poslodavcu - navodi se u očitovanju Ministarstva rada.

S druge strane, u “Brodosplitu” ne odustaju od ugovorne zabrane, kako to promptno zahtijevaju sindikati. U škverskoj Upravi nam kažu da Zakon o radu dopušta da se u ugovoru o radu izabere jedan od dva modela rješavanja pitanja spomenute zabrane.

Dva modela

- Jedan model predviđa da se radniku treba isplaćivati naknada plaće tijekom razdoblja trajanja ugovorne zabrane. Drugi model, koji je izabrao “Brodosplit”, a što je slučaj i mnogim tvrtkama, jest da se radniku tijekom trajanja zabrane zapošljavanja kod konkurencije ne isplaćuje naknada plaće, ali mu se može odrediti i naplatiti ugovorna kazna ako se stvarno zaposli kod konkurencije. Visina ugovorne kazne nije zakonom određena, a u “Brodosplitu” ona iznosi šest plaća. Kod tog modela nema isplate naknade plaće radniku, a poslodavac ne može od zaposlenika tražiti naplatu moguće veće štete nastale njegovim prelaskom u konkurentsku tvrtku - navodi se u dopisu koji smo dobili iz “Brodosplitove” Službe za odnose s javnošću.

Iz škvera poručuju da im je temeljni cilj dvogodišnje ugovorne zabrane bio da se radnici ne zaposle na određenim poslovima ili kod određenih poslodavaca s kojima su u tržišnoj utakmici, ponajprije u drugim brodogradilištima i industriji. Neslužbeno doznajemo da će se ugovorna zabrana rada prije svega odnositi na projektante i Odjel prodaje, dok se na nižerangirane radnike ona ipak neće strogo primjenjivati.

Zvonko Šegvić, predsjednik “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata, kaže kako je ugovorna zabrana, kako kaže, “suluda stavka”.

- Osnovni je problem što je ugovorna zabrana rada određena za sve radnike koji ostaju u “Brodosplitu”. Zar je normalno da ako, recimo, jedna čistačica da otkaz u brodogradilištu i sljedeće dvije godine ne smije nigdje raditi? Po takvoj logici ni škverski varioci ili cjevari ne bi smjeli raditi za talijansko, kinesko ili korejsko brodogradilište, jer su nam konkurencija. Donekle bih razumio da se ugovorna zabrana rada odnosi na visoko pozicionirane kadrove, primjerice na direktore koji bi odlaskom iz poduzeća odnijeli škversko znanje, ali i poslovne tajne koje bi mogla dobiti konkurencija - smatra Šegvić.

Otpuštaju se vrhunski meštri

Predstavnici sindikata koji djeluju u “Brodosplitu” izrazili su ministru Mrsiću skepsu u uspjeh škvera s obzirom na, kako su rekli, izbor kadra koji je “Brodosplit” napravio. Naime, sindikati smatraju da je u novoj selekciji kadrova došlo do otpuštanja vrhunskih meštara. Predstavnici sindikata istaknuli su kako se kolektivni ugovor mora primijeniti i na novosnovane škverske tvrtke, njih čak 56.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


27.08.2013.

OČITOVANJE IZ ZAGREBA
Ministarstvo: Novi škverski ugovori o radu su legalni

Primjedbe Ministarstva rada i mirovinskog sustava na nove ugovore o radu jučer su kasno poslijepodne došle na adresu “Brodosplita”. Primjedbe nisu kardinalne naravi, te u ministarstvu smatraju kako su novi škverski ugovori legalni.
Zabrana zapošljavanja

Prva primjedba odnosi se na stavku novih ugovora koja kaže da će se radnicima koji odu iz “Brodosplita” u razdoblju od dvije godine braniti zapošljavanje kod drugog poslodavca bez naknade plaće za vrijeme trajanja rečenog “moratorija”.

U ministarstvu su stava da takva obveza može važiti samo ako je navedenim ugovorom poslodavac istodobno preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće. Ako bi radnik prekršio takvu preuzetu obvezu, tada bi bio obvezan poslodavcu isplatiti ugovornu kaznu jer nije poštivao ugovorom preuzetu obvezu.

Bolovanje i slobodni dani

Nadalje, sporno je što se novim ugovorima od radnika traži da isti dan nakon otvaranja bolovanja prijave bolovanje poslodavcu. Zakon o radu, smatraju u ministarstvu, jasno kaže kako se doznaku o bolovanju može donijeti u roku od najviše tri dana.

Od škverske se uprave traži da odredbe o tjednom odmoru moraju biti usklađene s izmjenama zakona o radu koje su stupila na snagu 1. srpnja, odnosno nakon punoga radnog tjedna, što uključuje i radni vikend, slobodan dan mora biti prvi sljedeći dan.

Do 1. srpnja, naime, slobodan radni dan mogao se iskoristiti u roku od dva tjedna nakon završetka punog radnog tjedna koji podrazumijeva i radni vikend. Neslužbeno doznajemo da će uprava splitskoga brodogradilišta uvažiti dane primjedbe ministarstva.

Zvonko Šegvić, predsjednik “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata, nije oduševljen očitovanjem Ministarstva rada.

- Naviknuli smo se već na takva politička očitovanja koja ne štite radnike. Nisam razočaran, jer nam nažalost stvari u državi tako funkcioniraju. Vidjet ćemo hoće li i kada škverski sindikati zauzeti stav po pitanju očitovanja ministarstva - kazao nam je sindikalist Šegvić.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


29.08.2013.

STIŽU ANEKSI
Škverane ispratili s 33 milijuna kuna

Nakon što je Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja početkom tjedna dalo primjedbe na nove ugovore o radu u “Brodosplitu“, mnogi se u škveru pitaju jesu li onda do sada već potpisani novi ugovori pravno važeći?

Dileme nema, jer su u Ministarstvu mišljenja kako su novi ugovori ipak legalni. Radnici će, po svemu sudeći, dodatno potpisati samo aneks ugovora kojim se, zapravo, formalno i operativno usvajaju naputci resornog ministarstva.

Pravničke konzultacije

Kako doznajemo, u tijeku su pravničke konzultacije na relaciji brodogradilište - Ministarstvo. Iz škverske uprave najavili su kako će uvažiti sve dostavljene primjedbe, a trenutačno se dogovaraju detalji načina provedbe izrečenih naputaka iz Ministarstva.

Valja podsjetiti da su u Ministarstvu rada izrekli primjedbe na tri stavke iz novih ugovora. Prva se odnosi na dvogodišnju zabranu rada kod konkurencije ako radnik dade otkaz. U Ministarstvu su stava da takva obveza može vrijediti samo ako je navedenim ugovorom poslodavac istovremeno preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće.

Prijava bolesti

Nadalje, novim ugovorima od radnika se tražilo da bolovanje prijavi odmah isti dan. No, u Ministarstvu smatraju da je to u koliziji sa Zakonom o radu koji dopušta najviše tri dana za prijavu bolovanja. I zadnje, od škverske se uprave traži da odredbe o tjednom odmoru uskladi s izmjenama Zakona o radu koje su stupile na snagu 1. srpnja. Dakle, da se nakon punog radnog tjedna, što uključuje i radni vikend, radniku osigura slobodan dan koji mora biti prvi sljedeći dan.

Do sada je u “Brodosplitu“ 630 radnika potpisalo nove ugovore o radu. Dinamika je takva da se dnevno potpiše između 20 i 30 novih ugovora.

Što se tiče isplata otpremnina, do kraja kolovoza je 437 radnika dobilo svoje otpremnine te je za tu stavku isplaćeno ukupno 33 i pol milijuna kuna. Za sve otpremnine previđeno je 210 milijuna kuna, a prema kupoprodajnom ugovoru, podsjetimo, novi je vlasnik splitskog škvera obvezan zadržati najmanje 2000 radnika “Brodosplita“, od ukupnih 3300 zaposlenika koje je samoborski DIV zatekao.

Jedrenjaci, jahta i ostalo

“Tekuća situacija” u “Brodosplitovoj“ knjizi narudžbi takva je da škverani za sada imaju ugovorenih pet turističkih jedrenjaka, jednu luksuznu jahtu, radni brod za splitski “Plovput“, te riječni kruzer za održavanje linije Moskva - Sankt Peterburg.

Ubrzo se očekuje poziv za drugi krug natječaja Ministarstva obrane za izgradnju ophodnih brodova za Obalnu stražu. Uz to, grade se i elementi za most preko Drave, čelični silosi, te čelične konstrukcije za energetsku opremu.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on September 17, 2013, 12:11:23 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

17.09.2013.

RUČNI RAD
U splitskom škveru porinut brod koji nosi 14 tisuća tona, sam lomi led i najveći je na svijetu u svojoj klasi

U “Brodosplitu“ je danas porinuta novogradnja 473, odnosno broda za posebno teške terete koje škverani grade za čuveni nizozemski “Jumbo Shipping“.

- Ovo je povijesni trenutak, jer se radi o brodu kakav do sada nije građen u hrvatskim brodogradilištima i najveći je u svijetu u svojoj klasi - kazao je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Michael Kahn, prvi čovjek naručiteolja, nizozemske tvrtke Jumbo Shipping, izrazio je oduševljenje profesionalizmom radnika i menadžmenta splitskog škvera.
Diplomirani inženjer strojarstva, 40-godišnji Dalibor Vukičević voditelj je projekta izgradnje “heavy liftera“ na “Brodosplitovim“ navozima.

Prvi ugovoreni brod bit će najveći i u floti nizozemskog brodara, a dug je 152,6 metara, s maksimalnom nosivošću od 14 tisuća tona. Posebnosti broda, ističe Vukičević, nisu u dimenzijama broda, nego u tehničkim karakteristikama koje su škverski radnici morali ostvariti prema tehničkoj dokumentaciji nizozemskog vlasnika.

- Ovi brodovi su kao švicarski satovi. Sve mora biti savršeno “naštimano” i pravi su primjer vrhunskog “ručnog rada“ našeg brodogradilišta. Najzahtjevniji dio izgradnje trupskog dijela broda je njegov skladišni prostor koji zatvara nekoliko desetaka poklopaca. Poklopci su unificirani i mogu se postavljati na bilo kojoj poziciji skladišnog prostora, što naglašava potrebu izuzetne dimenzionalne točnosti.

Slikovito rečeno, kao kod slaganja lego-kockica, mogu se slagati skladišni poklopci. Upravo zbog ovih osobina, “Brodosplit” je prvi put izgradio brod čije su tolerancije u području skladišnog prostora unutar samo dva milimetra. Osim posebnog postupka varenja čelika pojačane čvrstoće, privodimo završetku i sustav balansiranja broda koji je građen prema projektnim rješenjima „Jumbo Shippinga“.

Dakle, to je poseban sustav balastiranja broda prilikom ukrcaja tereta, a uz pomoć posebnih pumpi koje prilagođavaju nagib broda po potrebama ukrcaja tereta. Sve su tehničke novitade koje ni jedno domaće brodogradilište nikada nije do sada radilo - pojašnjava inženjer Vukičević, ponosan na novu škversku prinovu koja će danas prvi put zaploviti.

- Brod je opremljen i uglavnom obojen na navozu, te je u visokom stupnju završenosti. Nakon porinuća slijedi manje bojenje, postavljanje strujnih kabela, ispitivanje opreme i puštanje u rad svih sustava na brodu. Bit će to zanimljiv i složen postupak koji se dokazuje na probnoj vožnji. Nakon što uštimamo rad svih sustava i opreme do savršenstva, slijedi preuzimanje broda od strane nizozemskog brodara. Ovo je za splitsko brodogradilište sjajna referencija u niši specijaliziranih brodova sukladnih “off shore“ kriterijima i temelj orijentacije prema “off shore“ projektima. Dobro nam ide - optimističan je inženjer Vukičević.

Prvo ovogodišnje porinuće

Splitski “heavy lifteri”, brodovi koji se uglavnom koriste za postavljanje teške i vrlo skupe opreme za podmorske naftne bušotine, imat će i dvije dizalice nizozemskog proizvođača “Huisman”. Kako je svaka od 1500 tona nosivosti, bit će to “heavy lifter” najveće nosivosti na svijetu.

Osim hrpe opreme koju će brod imati, njegova je posebnost i u klasi koju će nositi. Naime, prema “Lloyd” registru imat će klasu leda 1A super. To znači da će biti sposoban lomiti led do debljine jednog metra bez podrške ledolomca. Porinuće “heavy liftera“, inače, prvo je ovogodišnje porinuće jednog broda u “Brodosplitu“.

Malo o ‘heavy lifterima’...

•• Dva nova broda sa škverskih navoza bit će duga 152,6 metara, s nosivošću od 14 tisuća tona, dok će maksimalnu brzinu od 17 čvorova razvijati uz pomoć dva moćna motora snage po 4500 kW
•• Na svakom od njih bit će i dvije dizalice nizozemskog proizvođača ‘Huisman’. Svaka ima nosivost od 1500 tona
•• ‘Heavy lifteri’ će prema ‘Lloyd’ registru imati klasu leda ‘1A super’. To znači da će biti sposoban lomiti led do debljine jednog metra bez podrške ledolomca.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[attachment=1]

(fotografija navedenog broda sa fb stranice "Škveranka")



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on September 27, 2013, 08:44:39 am
BRODOSPLIT - SPLIT

19.09.2013.

NARUČITELJ IZ KRILA JESENICE
U Brodosplitu porinuta luksuzna turistička jahta: "Sada u svojoj floti imam četiri broda i petoro dice"

U dva dana u „Brodosplitu” dva porinuća. Nakon što je u utorak sa navoza porinut preko 150 metara dugi „Jumbo kinetic” za nizozemskog brodara, sa navoza „Brodogradilišta specijalnih objekata” danas je u more kliznula novogradnja novogradnja 522.

Riječ je o 45 metara dugom turističkom brodu obrta „Providnost“ u vlasništvu Marija Ercegovića iz Krila Jesenice.

- Za nas je svaki brod jednako važan, neovisno o njegovoj duljini - kazat će nam Darko Pappo, član uprave splitskog brodogradilišta.

- Za koji dan na navozu „specijalne“ postaviti će se kobilica za novogradnju 524, odnosno jahtu koju ćemo graditi za vlastitu plovidbu. Početkom prosinca kreće rezanje limova za luksuzni riječni kruzer koji smo ugvorili za ruskog naručitelja, a koji će ploviti na liniji Moskva-Sankt Petersburg. Početkom nove godine očekujemo i postavljanje kobilice riječnog kruzera na vanjski navoz. Rusko nam je tržite vrlo važno, jer bi više ruskih narudžbi, posebno riječnih kruzera, osigurale dugoročno stabilno poslovanje - kaže Pappo, spomenuvši kako se “kadrovsko restrukturiranje brodgradilišta privodi kraju“.

- Do kraja godine u potpunosti ćemo realizirati kadrovsko restrukturiranje „Brodosplita“. Potpisivanje novih ugovora, te isplata otpremnina idu svojim tijekom... - kaže Pappo, član škverske uprave.

Kako je do sada najavljeno, tijekom 2014. U „borodpslitu“ će biti posla za dvije tisuće radnika.

Nakon što je zaplovila turistička novogradnja, sljedeća faza je njezino opremanje i uređenje interijera. Vlasnik broda Marijo Ercegović, čija je kćer Ana kuma broda, nije krio oduševljenje škverskim radom.

- Sada u svojoj floti imam četiri broda i petoro dice. Dakle, moran napravit još jedan brod, po jedan za svako dite - smije se raspoloženi Ercegović.

Na porinuću je bio i Tomislav Debeljak, predsjednik škverske uprave. Prije nego je brod porinut Debeljak je ušao u košaru koju je dizalica podigla do palube. Debeljak je potom spretno doskočio na palubu i nakon koje minute zajedno s brodom skliznuo u more.

Kako nam kažu neki od škverskih kroničara, ne pamet kada se jedan direktor brodogradilišta porinuo s brodom.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


23.09.2013.

GRADONAČELNIK PRIMIO VELEPOSLANICU
Dvije francuske tvrtke zainteresirane za splitski škver

Njezina Ekselencija Michele Boccoz, francuska veleposlanica u RH, prilikom današnjeg primanja kod gradonačelnika Ive Baldasara istaknula je kako se dugotrajne veze između Splita i Francuske mogu još produbiti na polju gospodarstva, turizma, znanosti i sveučilišta.

Što se tiče francuskih investicija u našem gradu, spomenula je sutrašnjiposjet „AD-Plastiku”, kao i određeni interes dviju francuskih tvrtki za „Brodosplit”, no u ovom trenutku samo na nivou kontakata.

Nadalje, ulaskom u EU, olakšano je uvelike investiranje malih i srednjih tvrtki.

Baldasar je napomenuo kako je veleposlanica Boccoz posjetila Split u povodu svečanog otvaranja Hrvatsko-francuskih upravno-pravnih dana te da je i sama vrsna pravnica upravnog prava.

- Veleposlanicu smo zamolili za pomoć kada krene izgradnja hotelskih kapaciteta, ne samo u smislu investitora nego i njihovih poznatih arhitekata, a kasnije i u obučavanju kadrova za hotelski biznis. Obećala nam je pomoći kad sve pripremimo, tako da ćemo u tom smislu do Nove godine pripremiti prezentaciju. Također, zamolili smo je da nam pomogne u odabiru jednog francuskog grada koji bi bio grad prijatelj Splitu. U razgovoru su predloženi Marseille i Montpellier - istaknuo je gradonačelnik.

Autor : Nikolina Lulić
Izvor : SD


27.09.2013.

MOŽDA I UPALI...
Francuska veza: škver u igri za mornaricu

Veleposlanica Republike Francuske u Hrvatskoj Michele Boccoz posjetila je “Brodosplit” te otkrila kako su dvije francuske tvrtke zainteresirane za suradnju sa splitskim brodogradilištem. No, ono što nije otkrila je moguća vrsta posla za škver i škverane.

Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o interesu civilnih kompanija iz Francuske koje su usko povezane s francuskom vojnom industrijom, odnosnom francuskom ratnom mornaricom (Marina Nationale).

Samo šturo

Iako u “Brodosplitu“ - zbog poslovnih razloga - nisu željeli otkrivati o kakvom se francuskom interesu radi ni o kojim je tvrtkama riječ, potvrdili su nam kako je potpisan memorandum o suradnji, kao načelan interes za moguće buduće poslove. Međutim, kako neslužbeno doznajemo iz drugih krugova, ono što Francuze zanima je izgradnja nekoliko pomoćnih brodova za francusku Marine Nationale, tipa RO-RO.

Riječ je o brodovima s ukrcajno-prekrcajnim rampama, namijenjenima prijevozu vozila, raznih strojeva, kontejnera i sličnih vrsta krutog tereta. Ono što Francuze, u ovom slučaju, zanima jesu RO-RO brodovi s preko 150 metara duljine, koji bi služili za opskrbu francuskih ratnih brodova i baza na Mediteranu i u svijetu.

Tehnički opis

Brodovi se ne bi izravno gradili za francusku mornaricu, nego posredno preko privatnih tvrtki koje bi ih potom, kao vlasnici, ponudili kroz svojevrsni leasing ratnoj mornarici. Kako je zamišljeno, francuska strana dala bi škverskim inženjerima kratak tehnički opis broda, a što bi bila podloga da u “Brodosplitu“ samostalno, ili u suradnji s nekim inozemnim partnerom, razviju projekt RO-RO broda za francusku mornaricu.

Takav projekt podrazumijeva brod tehnički sposoban za prijevoz goriva, streljiva, vozila i drugih sredstava na otvorenome moru. Zbog sve većeg angažmana na morima i oceanima svijeta, francuska mornarica već godinama pati od boljke nedostatka posebnih opskrbnih brodova.

Uporaba takvih “prekrcajnih” brodova znatno produžava autonomiju drugih brodova francuske Marine Nationale. Prema procjenama, trenutačno na vojnom tržištu postoji potreba za 90 do 150 brodova vrijednih od osam do 13,5 milijardi američkih dolara.

Oprezno, i prije je bilo upita, ali samo da zadovolje formu

•• Hoće li se otići dalje od preliminarne ponude, teško je predvidjeti. No, sugovornici bolje upućeni u brodograđevnu praksu kod brodova vojne namjene preporučuju oprez. Naime, kako kažu, i prijašnjih je godina bilo sličnih upita na “Brodosplitovoj“ adresi. No, kako bi vrijeme odmicalo, pokazalo bi se da bi takvi inozemni upiti bili samo u cilju zadovoljenja forme legislative zemlje iz koje bi upit došao, a sam posao izgradnje broda, u pravilu, dodijelilo bi se brodogradilištu zemlje iz koje stiže upit.


Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on September 28, 2013, 07:50:05 am
BRODOSPLIT - SPLIT

17.09.2013.

RUČNI RAD
U splitskom škveru porinut brod koji nosi 14 tisuća tona, sam lomi led i najveći je na svijetu u svojoj klasi

...



Nitko da spomene da dizalice neće biti ugrađene u Splitu, već u Kini...


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on September 28, 2013, 10:14:10 am
Ništa čudno i one dizalice za Riječku luku su došle sa istoka.
Vjerovatno je jeftinije otplovit tamo i završiti brod nego vući dizalice ovamo.

poz.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on September 28, 2013, 02:35:46 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

17.9.2013.

Porinuće Novogradnje 473 - ''JUMBO KINETIC''

[attachment=1]
''Porinućem ovog broda kakav se još nije gradio na hrvatskim navozima Brodosplit pokazuje kako je u stanju graditi tehnički najzahtjevnije brodove. DIV Grupa, kao novi vlasnik splitskog škvera odlučna je nastaviti tradiciju svjetski poznate i priznate brodogradnje, ali u okviru održivog poslovanja. Svjesni smo svih izazova koji stoje stoje ispred nas, ali smo odlučni i sigurno da ćemo uspjeti u restrukturiranju škvera, da ćemo ugovarati poslove iz brodograđevne i vanbrodograđevne industrije koji će Brodosplit donijeti bolju, prosperitetniju i sretniju budućnost'', ustvrdio je Tomislav Debeljak, predsjednik uprave DIV grupe na ceremoniji porinuća Novogradnje 473 održane u utorak, 17. rujna 2013. u Brodosplitu.  

Na porinuću su prisustvali brojni predstavnici naručitelja – nizozemske tvrtke JUMBO, partneri u gradnji, predstavnici lokalne vlasti, Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod i nizozemskog veleposlanastva u RH, a govor je održao i Michale Kahn, predsjednik uprave tvrtke JUMBO. “Ovaj brod je jedinstven i unikatan po tome što se radi o najvećem brodu ovog tipa sa najsofisticiranijom opremom. Kada smo odlučivali kojem brodogradilištu ćemo povjeriti izgradnju ovih ‘heavy liftera’, otišli smo i u Brodosplit i tada sam na porti tvrtke započeo razgovor sa jednim inženjerom, prosijedim gospodinom, koji je bio ponosan na brodove izgrađene u Brodosplitu, dapače, smatrao je kako su svi brodovi izgrađeni u tom brodogradilištu ‘njihovi’ brodovi, a u razgovoru sa njim shvatio sam i koliko je stručan i vješt u poslu. Ta velika posvećenost svom radu, osjećaj da se ne radi za drugoga nego za sebe i ta stručnost bili su značajni argumenti zbog kojih smo se odlučili povjeriti ovaj posao Brodosplitu čiji radnici i inženjeri vrlo dobro povjerene im zadatke”, ustvrdio je tom prilikom Michale Kahn. Kuma broda, Philippine Kahn, supruga Michalea Kahna presjekla je konop šampanjca kojim je simbolično “krstila” brod imenom JUMBO KINETIC.

Inače, Novogradnja 473, broda koji se uglavnom koristi za postavljanje vrlo teške i skupe opreme za podmorske naftne bušotine i prijevoz teških tereta („heavy lifter“), dug je 152 metra i širok 27 metara, a biti će opremljen dvjema dizalicama čija će pojedinačna maksimalna nosivost biti 1.500 tona, odnosno u tandemu će moći podizati terete težine do 3000 tona. Nosivost broda pri gazu od 8.1 metara iznosit će 14 tisuća tona, a brzinu od 17 čvorova osiguravat će mu dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti.  Novogradnja 473 je prvi u seriji od dva broda koje je splitsko brodogradilište ugovorilo sa spomenutom nizozemskom kompanijom. Brodovi se grade u klasi Lloyd‘s Registra, klase “1A super”, što znači da mogu lomiti led debljine do jednog metra bez pomoći ledolomca, a biti će najveći u floti tvrtke JUMBO.

[attachment=2]
[attachment=3]
Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on September 28, 2013, 02:39:55 pm
BRODOSPLIT-BSO - SPLIT.

19.9.2013.

Porinut brod za nautički turizam

[attachment=1]
''Ovo je drugo porinuće u Brodosplitu u dva dana i naravno da se svi zajedno veselimo ovakvim događajima i sigurni smo da će ih biti još mnogo. Čestitam vlasnicima, naručiteljima broda koji su imali povjerenje u nas i nadam se da je ovo početak naše dugoročne suradnje'', ustvrdio je Darko Pappo, član uprave Brodosplita prilikom porinuća Novogradnje 522, broda za nautički turizam, u četvrtak 19. rujna u Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata.

Brod se gradi za domaćeg naručitelja, obrt „Providnost“ u vlasništvu Marija Ercegovića iz Krila Jesenice, a kuma brodu je bila njegova kćerka Ana. Brodosplit je za naručitelja izradio čelični trup i nadgrađe za brod duljine 45,59 metra i širine 9,00 metara. Mario Ercegović, vlasnik broda, tim povodom je kazao kako je zadovoljan kvalitetom isporučenog broda. „Dobili smo točno što smo željeli, zadovoljni smo kvalitetom broda i uvjeren sam da ćemo nastaviti suradnju“, naglasio je Ercegović.

Nakon što je u prosincu 2012. godine isporučena Novogradnja 520 (m/b "Futura"), kao prva iz "svojevrsne serije" brodova za nautički turizam, a u veljači 2013. godine i Novogradnja 521 (m/b "Amalija"), brodograditelji škverske 'specijalne' rade i na izradi čeličnog trupa i nadgrađa Novogradnje 523, ugovorene također za domaćeg naručitelja. Nakon kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006.-2008. godine i prošlo ljeto isporučene luksuzne motorne jahte "Caspian Star", u BSO-u je u gradnji nova luksuzna jahta od 60 m, a u pripremi i 5 jedrenjaka, za vlastitu plovidbu.

[attachment=2]
Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on September 28, 2013, 03:13:28 pm
ODISEJ - KAŠTEL GOMILICA

27.9.2013.

Kaštel Gomilica: U brodogradilištu Odisej porinuta tri broda

[attachment=1]
U kaštelanskom brodogradilištu Odisej u vlasništvu Ivana Nuića u petak su porinuta tri broda. Riječ je o dva turistička broda, od njih pet koliko ih se gradi u ovom brodogradilištu i jednoj koćarici koja je djelomično napravljena u Kaštel Gomilici.

- Turistički brodovi su veličine 40 do 50 metara, udovoljili su svim maritimnim aktivnostima unutar obalnog područja. Na brodovima je zaposleno oko 35 radnika, a unutar svakog programa pomažu im i stručni obrazovani ljudi. Vrijednost svakog turističkog broda je oko milijun eura. Kroz gradnju brodova nastojimo ulagati u nautički turizam i ostaviti ga na dobrim temeljima i za buduće generacije koje će nastaviti istu tradiciju - kazao je Ivan Nuić, vlasnik Odiseja.

Prvi je turistički brod napravljen za „Elena Travel“ d.o.o., a drugi je u vlasništvu obrta „Ivan“, Ivana Rakuljića iz Jesenica.

[attachment=2]
[attachment=3]
Ines Brajević, Foto: CROPIX, Dalmacija News (http://www.dalmacijanews.com)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on October 02, 2013, 06:16:33 pm
AD BRODOVI - SOLIN

2.10.2013.

POBIJEDILI KRIZU

"AD brodovi": "Brodosplit" ćemo poučiti maloj, a oni nas velikoj brodogradnji

[attachment=1]Nenad Sušanj iz tvrtke AD Brodovi Foto: Jakov Prkić / CROPIX

Te fatalne 2009., kada se zavaljala velika kriza, mogli su dignuti ruke od svega – a nisu. U maloj je brodogradnji, govori nam član Uprave “AD brodova” iz Solina Nenad Sušanj, sve bilo stalo. Em nije bilo nikakve potražnje za brodovima jer, što će ti brod kad ne znaš hoćeš li sutra i za kruh imati, em ih je umlatio porez na malu brodogradnju...

Riječju: katastrofa! Srećom, zbili su redove, reorganizirali se i krenuli dalje a da nisu nikoga otpustili, i malo po malo, danas, četiri godine poslije, muku muče gdje proizvoditi sve te silne brodove, a ne za koga. Treba li reći da im je proizvodnja porasla 130 posto (!) i da posla, sada, kad se na sve strane kuka i leleče – ima i da bi ga moglo biti još i više.

Traže halu u najam

I zato tražimo u najam halu između 5000 i 6000 metara kvadratnih, u kojoj bismo gradili naše nove modele jedrilica dugih 20 metara. Ovako, preko medija, sasvim otvoreno, nudimo suradnju “Brodosplitu” – kao privatnici privatnicima. Dajte nam da radimo u jednoj od vaših hala, mi ćemo vas naučiti sve što znamo o plastičnoj brodogradnji u kojoj je Hrvatska još prije pedeset godina bila prva u Europi, a vi nama pokažite kako se grade veliki brodovi. Zašto ne? – pita se direktor Sušanj, koji rukovodi poduzećem od stotinjak radnika koje ima svijetlu perspektivu.

Više od osamdeset posto dionica u rukama je njemačkih vlasnika iz Wolfsburga, a oni znaju dobro kuda trebaju u budućnosti ploviti “AD brodovi” što se rađaju nedaleko od ušća rijeke Jadro.

- Planiramo raditi četiri jedrilice “Salona 60” godišnje. Radi se o dvadeset metara dugom brodu i jednostavno nam fizički nedostaje prostora. Ciljamo na kupce dubljeg džepa jer je riječ o jedrilici koja stoji milijun i tri stotine tisuća eura bez poreza, a za ovaj luksuzni brod već postoje zainteresirani kupci u Meksiku, Njemačkoj, Rusiji, Francuskoj, Australiji... – nabraja Sušanj, a kad smo se već dodirnuli i Australije, s tvrtkom “Sidney Yacht” uspostavili su odličnu suradnju.

- Za njih radimo trkaće brodove od 43 stope, jer su Australci utvrdili da ih mi u Europi možemo bolje prodati od njih koji su na kraj svijeta – objašnjava Sušanj i napominje da su “AD brodove” iz teške ekonomske situacije iščupali njemački vlasnici iz tvrtke “Previt” koji su bili spremni s njima otrpjeti krizu u kojoj nitko nije trebao brodove ni pod razno, a dok se ne ukaže svjetlo na kraju tunela.

Nijemci su nas spasili

Dovoljno je reći da su kao vlasnici u “AD brodove” uložili deset milijuna eura, a dolaze iz sasvim druge branše – iz automobilske industrije i dugogodišnji su poslovni partneri “AD plastika” – ističe Sušanj i kaže da će, ako se nađe adekvatan prostor za proizvodnju “Salone 20”, firma razviti krila.

Nije isključeno da ćemo zaposliti još radnika, a svakako računamo da ćemo povećati broj prodanih brodova. Sada ih prodajemo 45 godišnje i svaki odmah pronalazi kupca jer smo dosta fleksibilni – prilagođavamo se njihovim zahtjevima, a u isporuci smo prilično brzi, trebaju nam samo tri do četiri mjeseca.

Ta poduzetnost nas je i spasila u krizi, jer smo postojeće brodove ili redizajnirali ili napravili potpuno nove modele, a da bismo privukli kupce, što nije bio lagan posao jer nas kao tvrtku kupci malo kad biraju kad je u pitanju prvi brod; mi smo, naime, izbor iskusnijih nautičara – tumači Sušanj i dodaje da nije isključeno da i “AD brodovi” jedan dan iskorače izvan branše ako to financijski rezultati budu zadovoljavali, pa plastiku zamijene drugim materijalima. Možda i čelikom, zašto ne?


‘Brodosplit’ razmatra ponudu

A, što kažu u “Brodosplitu” na ponudu iz susjednog brodogradilišta?

Uprava “Brodosplita” upravo razmatra ponudu i o tome će uskoro izvijestiti Upravu “AD brodova” – odgovorio nam je kratko glasnogovornik DIV grupe, vlasnika “Brodosplita”, Frenki Laušić. Je li na pomolu brak iz interesa između malih i velikih brodograditelja?

Saša LJUBIČIĆ, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on October 13, 2013, 11:50:08 am
BRODOSPLIT - SPLIT

07.10.2013.

PROVODE PROGRAM KADROVSKOG RESTRUKTURIRANJA
Škver: 2439 radnika dobilo otpremnine

Program kadrovskog restrukturiranja, koji podrazumijeva i isplate otpremnina radnicima “Brodosplita”, odvija se predviđenim tempom. Kako su nam rekli u splitskom brodogradilištu, zaključno s 30. rujna čak 2439 radnika dobilo je otpremninu, a riječ je o ukupnom iznosu od 151 milijun kuna.
Trenutačno u škveru radi nešto više od dvije tisuće ljudi. Preciznije rečeno, 1950 radnika je potpisalo ugovore o radu u novim društvima osnovanima u okviru grupe, 56 ih još radi sa “starim” ugovorima, a 520 radnika je trenutačno u otkaznom roku.

Kako nam je nedavno na porinuću putničke jahte za domaćeg naručitelja potvrdio Darko Pappo, član Uprave “Brodosplita”, planirano kadrovsko restrukturiranje škvera bit će u potpunosti gotovo do kraja godine. Kako neslužbeno doznajemo, brodogradilište vodi pregovore s više inozemnih brodarskih kompanija. S obzirom na galopirajuću krizu na brodarskom tržištu, svaki ugovor bit će veliki uspjeh za splitske škverane.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

12.10.2013.

PONIŠTEN NATJEČAJ
Propust u papirima: škver izgubio brod za "Plovput"

Premda se činilo kao gotova stvar, “Brodosplit” ipak nije pobijedio na natječaju “Plovputa” za gradnju radnog broda vrijednog, prema natječajnoj dokumentaciji, oko 60 milijuna kuna. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila je odluku o odabiru “Brodosplita” kao najjeftinijeg ponuđača za ovaj posao i vratila predmet na ponovno odlučivanje.

Odluka je donesena na žalbu brodogradilišta “Montmontaža Greben” iz Vele Luke, i to zbog pomalo apsurdnog propusta splitskog škvera: “Brodosplit”, naime, nije dostavio dokument kojim njegova tvrtka kćer Brodogradilište specijalnih objekata na raspolaganje stavlja svoju infrastrukturu za ovaj posao.

BSO slovi kao samostalna tvrtka

Kako stoji u rješenju Komisije, “Greben” se u žalbi pozvao na činjenicu da BIS nije u prijavi na natječaj dostavio “dokaz na okolnost oslanjanja na sposobnost drugog gospodarskog subjekta”. Pojednostavljeno, budući da u dokumentima trgovačkih sudova BSO još nije pripojen “Brodosplitu”, nego i dalje slovi kao samostalna tvrtka, BIS je trebao dostaviti dokaz o tome da BSO ustupa “Brodosplitu” svoje resurse za ovaj posao – navoz, ljude, opremu.

Osim toga, kao prilog natječajnoj dokumentaciji, “Brodosplit” je priložio i ugovore o prethodno odrađenim poslovima za “Jadroplov”, no te je poslove također odradilo Brodogradilište specijalnih objekata, a ne Brodograđevna industrija Split. Dakle, po rješenju Komisije, “‘Brodosplit’ nije dokazao tehničku i stručnu sposobnost za izradu traženog broda”.

Istodobno, “Greben” je istom žalbom, osim Brodograđevne industrije Split, uspio diskvalificirati i ostale ponuditelje, i to zbog rokova gradnje ili cijena koje premašuju uvjete ugovora, odnosno zbog slabijih referencija kada su u pitanju prethodni poslovi.

Posao ‘težak’ 60 milijuna kuna

Samim time, “Greben” je na korak do ugovaranja ovog posla, iako odluka o odabiru novog izvođača, ili poništenju natječaja i raspisivanju novog, ostaje na “Plovputu”. “Plovput” se, naime, u izboru izvođača vodio kriterijem najniže cijene.

Ako se pokaže da ponuda “Grebena” nije prelazila financijske okvire koje je postavio “Plovput”, a prema natječajnoj dokumentaciji to je 60 milijuna kuna, te ako se ne radi o drastično višoj cijeni u odnosu na ponudu BIS-a, novi natječaj ne bi trebao biti raspisan. Ako uprava “Plovputa” zaključi da je ponuda “Grebena” previsoka, trebali bi raspisati novi natječaj. Pri tome će, svakako, svoje imati za reći i Vlada, budući da je “Plovput” u potpunom državnom vlasništvu.

Brodograditelji u utrci za posao

Radni brod koji želi “Plovput” namijenjen je izgradnji novih i održavanju postojećih objekata pomorske signalizacije, obavljanju građevinskih radova na obali i pod morem, prijevozu pitke vode i sl. Trebao bi imati tankove za prijevoz vode, rampu za prijevoz kamiona i građevinske mehanizacije, automatsku betonaru, kompresorske baterije za ronioce i drugu opremu. Kako je riječ o rijetkom natječaju, javili su se praktički svi jadranski brodograditelji: osim “Brodosplita” i “Grebena”, još i “Leda” iz Korčule, te “Tehnomont brodogradilište” i “Uljanik” iz Pule.


Ponovni odabir izvođača

Direktor “Plovputa” Darko Meštrović potvrdio nam je da je Državna komisija poništila odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i vratila predmet “Plovputu” na ponovni pregled. - Povjerenstvo za kontrolu javne nabave u “Plovputu” sada će izvršiti ponovnu analizu svih ostalih ponuda te donijeti odluku o ponovnom odabiru. Taj je postupak u tijeku, a kakva će biti odluka, zaista se ne može prejudicirati – kazao nam je Meštrović. U “Brodosplitu” neslužbeno doznajemo kako su odluku Komisije primili na znanje te čekaju daljnji razvoj situacije.

Autor : Mario Kavain
Izvor : SD

12.10.2013.

DALMATINSKI BAROMETAR
Prekobrojni škveranin se pita: Ima li života poslije 'Brodosplita'?

...Prvo, njih se najduže održa-valo(va) na životu jer kad god bi zaškripilo s plaćama, stizala je pomoć s Markova trga, i drugo, zahvaljujući grlatim sindikalistima, od kojih je cvikala svaka vlada, pod patronatom svete majke države dogovoren je nevjerojatan deal s novim poslodavcem DIV-om – otpremnine za sve. Napustili brodogradilište ili ne, radnici su dobili neku kintu, pa premda se s tom lovom ne može bogznašto napraviti i bogzna koliko dugo (pre)živjeti, iz svih tih propalih obrta i d.o.o.-a gledaju ih sa zavišću.

Dok je neki mesar, čijeg je gazdu dotukao obližnji trgovački centar koji prodaje piletinu iz Ukrajine, otišao na Zavod za zapošljavanje s par plaća duga, škveranin je dobio popudbinu koju su isfinancirali i propali vlasnik mesnice, i njegov bivši radnik i svi mi koji se svaku noć vrtimo u krevetu s mišlju čeka li nas ista sudbina. Pazi, sedamdeset, osamdeset tisuća kuna škverske dote, za radnicu jednog “Uzora” koji je zahvaljući Orešaru prdnuo u rosu, golem je novac. A, njoj ga Vlada i sindikalisti nisu osigurali, već je prepuštena nemilosti stečaja firme koja je nekada zaista i bila uzor.

I kriza će proći

A, brojke ne lažu: oko 151 milijun kuna otišlo je na otpremnine 2439 škverana, a 520 ih je u otkaznom roku. Poznajem neke od njih, prilično su utučeni, dapače, teško im je zamisliti da ima života nakon “Brodosplita”. Dvadeset, trideset godina bili su ušančeni u jednom sustavu koji je živio svoje bolje i lošije dane, u kojem se radilo i zavređivalo, ali i neradilo i kralo; pa iako su ispekli zanat, iako znaju znanje i imaju iskustva, o čemu svjedoče i prve sijede vlasi, čini im se da ih više nitko ne treba.

A, nije tako, niti tako treba biti, niti će brodogradnja u Dalmaciji propasti ako “Brodosplita” sutra ne bude. Kriza će proći, i već će netko trebati brodograditelje, samo što se ljudi teško mire s promjenama i činjenicom da ništa nije vječno, pa ni Hajduk, ako njime i dalje budu upravljali političari.

A, hajduci nisu uskočili usred ove priče tek radi digresije, već i radi usporedbe s nekim bivšim, prohujalim vremenima: u Jugoslaviji su i Hajduk i “Brodosplit” bili veliki i brojkama i rezultatima, a u Hrvatskoj, koja je tek šesti dio one države, jasno je da je i njihova uloga manja: minorni su na svjetskoj sceni jer dolaze sa zapećka Europe, iz zemljice koju je poharao veliki rat i još veća pljačka nacionalnog dobra. Ako ste pomireni s ovim faktima, a zdrav razum vam nalaže da budete, onda za vas ima šanse. Znam i vjerujem da ima mladih brodograditelja koji su spremni i nakon ‘Brodosplita’ i ‘Brodotrogira’... zavrnuti rukave i izboriti se za svoje mjesto pod suncem.

Nova snaga

I tko kaže da netko od njih već sutra neće pokrenuti neki mali škver i biti konkurencija Debeljaku? I tko kaže da im sutra neće biti bolje nego što im je bilo jučer? I nije, velim, nužno da će ubuduće raditi za druge: možda će sami pokrenuti kakav obrt. Važno je pokazati inicijativu i kročiti dalje. A posla ima. Eno, u maloj brodogradnji, tamo gdje je plastika odmijenilo drvo, ‘AD brodovi’ iz Solina plove svijetom.

A zašto takva budućnost ne bi čekala i škverane? Navedite mi jedan razlog zašto od ovih 520 radnika koji su otišli, barem pedeset njih ne bi pokrenulo poduzeća od kojih će neka biti nukleus novog ‘Brodosplita’. Škverove nikad nisu činile dizalice, navozi, čak ni brodovi nego ljudi: inženjeri, vrhunski meštri, menadžeri – riječju, kadar. A kadar i u Uvali Supaval i negdje drugdje – u Italiji, Koreji, gdje god naši škverani u potrazi za poslom krenu – napravit će brod vrijedan divljenja, jer ovi ljudi po znanju i diplomama ne zaostaju za svijetom. I zato se ne trebaju plašiti budućnosti. I zato ne trebaju plakati za nečim što se više ne da uskrsnuti, i zato vjerujem da će mnoge od njih angažirati drugi kad već u DIV-u za njih posla nije bilo, jer brodovi su plovili, plove i plovit će, a nije vraga da ih samo Dalmatinci graditi neće.

Oni će na navozima napraviti ono što politika nije imala petlje provesti

Debeljak – pukovnik ili pokojnik
Tomislav Debeljak je u škveru nešto kao država umjesto države. Njenim, odnosno našim novcem, otpušta prekobrojne i pokušava iznaći posla za preostale radnike. Njemu i suradnicima je poželjeti svaku sreću i nadati se da će ga Splićani upamtiti kao pukovnika koji je ‘Brodosplit’ poveo u nove poslovne pobjede, a ne kao ‘pokojnika’, nakon kojeg će se iz uvale Supaval vihoriti bijela zastava. ‘DIV’ je zaigrao divovsku igru, a sreća prati hrabre. Neka tako i bude.

Končar kaže škver, a misli marina?
Veliki biznismen Danko Končar u Trogir je stigao najvjerojatnije zbog turizma, a ne brodogradnje. Točnije, ‘Brodotrogir’ će se, mic po mic, pomicati u tom smjeru: prema luksuznim jahtama, marini i popratnim sadržajima, jer to je logika lokacije na kojoj se brodogradilište nalazi: sučelice UNESCO-ovom gradu i par kilometara od zračne luke u koju svakog ljeta slijeće sve više gostiju. Zato mi se čini da i kad Končar kaže škver, misli marina iliti turizam, devize, shopping, hoteli, luksuzni apartmani, što li već? Griješim li?

Autor : Saša Ljubičić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on October 30, 2013, 10:22:36 am
BRODOSPLIT - SPLIT

14.10.2013.

ZA 10 PUTNIKA I 12 ČLANOVA POSADE
Novi posao za Brodosplit: luksuzna jahta duljine 60 metara

U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (BSO) 14. listopada 2013. godine položena je kobilica za Novogradnju 524.

Riječ je o luksuznoj putničkoj jahti, brodu za nautički turizam, ugovorenoj za Brodosplit plovidbu.
Jahta duljine 60 metara moći će na svoje četiri palube u šest VIP kabina primiti 12 putnika, o kojima će se brinuti 10 članova posade. Isporuka je predviđena do kraja trećeg kvartala 2014. godine.

OSOBNA KARTA – NOVOGRADNJA 524

Vlasnik......................................... BS STAR SHIPPING Inc., Marshall Islands
Dužina preko svega........................................ 60,00 m
Širina...............................................................10,68 m
Visina............................................................... 4,50 m
Gaz.................................................................. 3,10 m
Nosivost....................................................... 220 tona
Glavni stroj...................................................... CUMMINS
Tip motora………………………………………. KTA 38 – M2
Snaga glavnog stroja....................................... 2 x 1007 Kw, 1900 o/min.
Kapacitet putnika............................................ 12 osoba
Kabina............................................................ 6 dvokrevetnih VIP kabina
Posada......................................................... 10 osoba
Brzina............................................................13,7 čvorova
Klasifikacijsko društvo................................... Hrvatski registar brodova

Izvor : SD

18.10.2013.

KONTROLORKE PAZE NA DISCIPLINU I PRIDRŽAVANJE PROPISA U POGONIMA
Radnike ‘Brodosplita’ nadzire 15 gazdinih ‘amazonki’

Pobuna brodograđevnih radnika – ljutitih zbog zakašnjelih, ali i umanjenih plaća, kako uglas i uz visoke tonove ističu – usmjerila je pažnju javnosti i na nježniji spol, što nitko nije očekivao. Naravno, navoze svi povezuju s muškim dijelom populacije i uvijek ćete čuti formulaciju o škveranima ili metalcima, a gotovo nikada o škverankama.

No, kod novog gazde Tomislava Debeljaka iznenađenjima nema kraja. Zaposlio je kontrolorke, da nadziru radnike. Možete misliti reakcije brodograditelja: nije ni čudno da su ih jedni već prozvali Amazonkama, a drugi se prisjetili libijskog vođe, rahmetli pukovnika Gadafija, kojeg su čuvale sve same žene ratnice, poput čuvene Xene, junakinje iz jedne stare serije. Jasno da se te Amazonke dobro kriju od javnosti, pa samo ime im to sugerira, ali splitska javnost se zapalila i željna je detalja. Pouzdani tragovi govore da ih je Debeljak, od milja zvan Div, zaposlio 15. Malo je šarao, pa su među njima i djevojke i supruge i majke. Ima ih i s fakultetskim diplomama!

Javile su se na istaknuti oglas, kao da je riječ o bilo kojem drugom poslu, profesorice ili čistačice. Ne radi se tu o državnom programu potpore stažiranju uz plaću od 1600 kuna, kao što se može čuti. Nisu se tražile ni posebne vještine, tipa čvrsta građa, izuzetna fizička sprema ili izražena sposobnost prikradanja i hod na prstima s mekanim jagodicama. O tehničkoj potkovanosti u rukovanju kamerama ili sličnim snimačima, da i ne govorimo.

U oglasu za posao stajalo je da se traže interni kontrolori. Tek se dolaskom na radno mjesto prvog rujna pokazalo da su u pitanju isključivo kontrolorke. Jer je Regoč, pardon Div, odnosno Debeljak, zaključio da su one savjesnije i temeljitije nego oni. Razumije se, žene su prošle i poseban psiho-test, položile ga i potpisale ugovore na tri mjeseca.

Pouzdani tragači ističu da je gazda škvera računao i sa posebno izraženim šestim čulom kod žena. Znate ono, intuicija je kod njih strašna i ne možete im smuljati da ste se sinoć u književnom klubu napajali Majakovskim, a ustvari ste se u kafani natapali Ožujskim...

Ako je vjerovati dobro informiranim izvorima, naše junakinje poslane su u mnoge škverske radionice da nadziru nose li radnici kacige i drugu zaštitnu opremu, da se marenda ne rastegne na ručak, a posebno da se obroci ne zalijevaju vatrenom vodom. Ima tu još sličnih kontrolorskih zaduženja, kažu tragači za Amazonkama, ali uvjeravaju da nema ni govora o nadzoru sanitarnih prostorija ili zadiranju u intimu metalaca.

Vrag bi ga znao kako se služe prstenjem sa skrivenom kamerom, gdje zavlače mikrofone i instaliraju špijunske bube, ali ljudi s kojima smo o svemu ovom razgovarali, uvjeravaju da se s tim ponešto pretjeruje. Ma, dajte, kao da smo mi tome skloni...

Dr. sc. Andrijana Bilić, s katedre za radno pravo Pravnog fakulteta, o situaciji u  ‘Brodosplitu’: Radnik poslodavcu ustupa dio slobode

Zasnivanjem radnog odnosa radnik prešutno pristaje na subordiniran odnos prema poslodavcu. Pritom radnik ustupa poslodavcu određen stupanj svoje slobode, koja se očituje u mogućnosti konzumacije fundamentalnih ljudskih prava.

U okviru fundamentalnih ljudskih prava svaki pojedinac polaže prava na osobnost. To pravo ne bi trebalo iščeznuti zasnivanjem radnog odnosa − govori nam doc. dr. sc. Andrijana Bilić, profesorica s Katedre za radno i socijalno pravo splitskog Pravnog fakulteta, komentirajući situaciju u “Brodosplitu”. Kako je istaknula, o onome što se događa zna samo iz medija pa je tek načelno mogla govoriti o nadzoru nad škverskim radnicima.

− Radni odnosi evoluiraju, posebice pod utjecajem novih tehnologija.

U kontekstu transformirajućih radnih odnosa, neke tehnike menadžmenta ljudskih resursa zahtijevaju jaču lojalnost radnika poslodavcu, na način da pojačavaju kontrolu poslodavca nad aktivnostima, ponašanjem i stavovima radnika kako na poslu, tako i izvan njega. Djelovanje poslodavca u ovom smjeru može se, sažeto, opravdati potrebom za sigurnošću, odgovornošću, proizvodnošću te djelotvornošću − tvrdi naša sugovornica.

Međutim, prof. dr. Bilić ističe kako, s aspekta privatnosti radnika, nadzor poslodavca nad njihovim radom ima niz negativnosti.

− Nadzirani radnici imaju osjećaj nedostatne privatnosti, a u nekim situacijama i dostojanstva.

Nadzorom poslodavci imaju mogućnost doznati osobne informacije o radnicima, koje, ako su nepravilno upotrijebljene, mogu služiti kao osnova za niz nezakonitih aktivnosti poslodavca, primjerice za diskriminiranje radnika ili neopravdano otkazivanje.

Saznanje radnika o tome da ga poslodavac podvrgava nadzoru može imati za posljedicu pojavu straha, stresa, bolesti usko povezanih sa stresom, te paranoju.

Na taj način nadzor može postati sredstvo kojim se šteti međusobnom povjerenju radnika i poslodavca, stvarajući pritom osjećaj sumnjičavosti, napetosti i otpora na radnome mjestu − tvrdi docentica Bilić, te dodaje kako u takvim situacijama posljedično dolazi do povećanog nezadovoljstva, industrijskih sporova, te smanjenja djelotvornosti radne snage i kvalitete rada. A onda se, navodi, pri tome potkopava jedan od razloga zbog kojih se uopće provodi nadzor nad radnicima.
Dr. Dodig: Uvođenjem nadzornika zadire su u ponos zaposlenika

Strah, razočaranje, bijes, nepovjerenje... to je koktel negativnih emocija koji je motivirao tisuću radnika “Brodosplita” da prosvjeduju unutar navoza. Više-manje anonimno svjedočili su novinarima o strašnom pritisku pod kojim rade, o špijuniranju, omalovažavanju, a za komentar uzavrelih strasti unutar škvera zamolili smo prof. dr. Gorana Dodiga, predstojnika Klinike za psihijatriju KBC-a Split.

− Prema informacijama koje ja imam, a komentiram ono što sam čuo, a ne čemu sam svjedočio, situacija u “Brodosplitu” prelazi okvire ljudskog odnosa. Neviđeno se zadire u ponos radnika, ponižava ih se uvođenjem nadzornika, a na taj se način šteti i zdravlju tih ljudi. Među radnicima koji protestiraju puno je onih koji su godinama radili za škver, doživljavaju ga kao svoju firmu i užasno im teško pada nepovjerenje – istaknuo je dr. Dodig.

Naglasio je i to da je on prvi za uvođenje reda i discipline unutar škvera, ali vjeruje da je za to i svaki radnik koji želi živjeti od rada. − Sve se ovo moglo drukčije izvesti, i to na način da se s ljudima razgovara, da im se jasno kaže što se od njih očekuje, a ne dovođenjem nadzornika i zaštitara.

Napetost u škveru predugo traje, stvari izmiču kontroli i nije isključeno da ljudi zbog stresa počnu imati i tjelesne simptome, poput visokog tlaka, infarkta... − upozorava naš sugovornik i zaključuje kako je i ovo rezultat nekontroliranog neoliberalnog načina življenja, s tim da su malo gdje na svijetu radnici tako poniženi kao u Hrvatskoj.

Autor : Damir Tolj
Izvor : SD

19.10.2013.

RAZGOVOR ZA SLOBODNU DALMACIJU
Tomislav Debeljak: Tko dokaže da je nevin, vratit ćemo ga na posao

Petak je za vlasnika “Brodosplita” Tomislava Debeljaka bio dan D. Zabranio je ulazak za više od 200 radnika kojima je izrekao suspenziju zbog prosvjeda proteklih dana. Vlasnik je neumoljiv, ne želi ih više propustiti kroz kapiju, ali kaže: “Dijelu suspendiranih dat ću novu šansu, neka napišu i obrazlože zašto su nevini.” S Debeljakom smo razgovarali u petak, nakon što smo prošli kordon zaštitara.

Koliko je radnika radilo ovih dana, a koliko ih je bilo izvan pogona?

− Ukupno ih je radilo 2000, a oko 250 ih je dobilo suspenziju. S tim da ja duboko vjerujem da od tih 250 ljudi koji su dobili suspenziju njih stotinjak nije krivo. Drugi su radnici vršili mobing nad njima. Već sam ih 20-ak vratio na posao.

Jesu li vam pretjerane ocjene da su pojedini radnici teroristi, huligani?

− Što se tiče terorista, ja sam rekao da se inače u svijetu ne razgovara s nasilnicima i teroristima. Što se tiče huligana i nasilnika, ajmo reći to su ljudi koji su nasilno gurali žene iz kancelarija. A vi okarakterizirajte onda što su oni.

Jesu li nužne kontrolorke i koliko ih ima?

− Osnovna je stvar angažmana kontrolorki konkurentnost “Brodosplita” u odnosu na druga brodogradilišta. Procjenjuju efikasnost radnika. Poslije toga smo ih zadužili da kontroliraju kako se upotrebljava zaštitna HTZ oprema. Otkad smo počeli uvoditi strožu normu za HTZ opremu, smanjio se i broj ozljeda.

Jesu li kontrolorke kopale po ormarićima radnika?

− Imamo normalnu kontrolu alkohola i u toj kontroli, koju smo profesionalno provodili, našli smo oko dvije tone alkoholnih pića.

Prvi put spominjete alkohol.

− To je interna stvar, ali evo, sada sam vam rekao.

Mora li radnik prisustvovati otvaranju svoga ormarića?

− Sve je apsolutno po zakonu.

Ipak niste zvali radnike da prisustvuju kontroli?

− Kontrolu smo bili dužni provoditi da ne bi bilo nesreća, jer ja sam odgovorna osoba.

Znači, da biste zaštitili druge radnike od onih koji konzumiraju alkohol, provodite kontrole i sprječavate nesreće?

− Zakonski moramo provoditi kontrolu.

Dvije tone alkohola, to je ipak značajna količina koja govori da dobar dio škverana radi i pije. Ili je tako bilo prije?

− To je bilo prije, sada je to incidentna pojava. Imamo i neke dobre radnike koji su bili alkoholičari, njima smo pomogli da odu na liječenje i pružili im ruku da ostanu u škveru.

Odakle su te kontrolorke, jesu li regrutirane iz tvrtke?

− Iz Splita su, zaposlili smo nove ljude, profesionalce.

S Ivanom Vrdoljakom, ministrom gospodarstva, razgovarali ste, među ostalim, i o situaciji proteklih dana. Je li vam dao podršku?

− Razgovarali smo o puno važnijim stvarima, ugovorima, činjenicama ključnima za gospodarstvo.

Je li vam komentirao bilo što oko ovih prosvjeda i dao podršku?

− Preskočio bih to pitanje.

Recite, jeste li dobili podršku od ministra?

− Neću. Zato što će to onda biti... Molim vas, idemo na sljedeće pitanje.

Inzistiram na odgovoru je li vam dao ili uskratio podršku.

− A ja inzistiram na sljedećem pitanju.

Koju poruku imate za ljude izvan kapije?

− Svatko tko misli da je nevin neka svakako napiše u svoju obranu zašto i kako se osjeća nevinim, i u svakom ćemo slučaju profesionalno i kvalitetno obraditi svaki takav zahtjev i vratiti sve one koji nisu krivi. Vratit ćemo i one koji su u prosvjed išli jer su nad njima drugi prosvjednici vršili mobing. Također, na posao ćemo vratiti i one za koje se pokaže da su suspendirani našom greškom. Vjerujem da će se dobar dio suspendiranih vratiti. Škver treba dobre radnike.

Dobili smo informaciju da vas zaštitari čuvaju doma?

− Ne. Nikad u životu.

Je li vas strah sada hodati po Splitu?

− Apsolutno ne!

Kako, pa na ulazu u tvrtku imate 20 zaštitara?

− Ja sam morao zaštititi radnike i žene koji su ovdje da se ne bi dogodio scenarij od srijede.

Gdje je poslovođa kojem su, kako kažete, zamalo razbili glavu?

− Evo, danas sam se rukovao s njim, hvala Bogu, čovjek je jako veseo, nikome nije zamjerio. Čovjek je koji prašta.

Je li vas strah da se i ostali radnici ne pridruže suspendiranima?

− Jesu li se danas pridružili? Apsolutno nemam straha.

Bilo je tumačenja da ste pustili radnike da idu doma u strahu da se ne bi pridružili prosvjednicima.

− Ne, stvar je bila u tome što su na početku dolazile određene poruke s prijetnjama, onda smo to odradili s krim-policijom. Bilo je straha da bi se moglo i automobile razbijati, pa smo nakon svega skupa rekli: odite doma, u ponedjeljak idemo raditi. U brodogradilištu vlada ogromna pozitiva i ljudi, oni pravi radnici, iz dišpeta će doći raditi.

Nagrada od 10 tisuća kuna

Kažete da su smanjene plaće dobili oni koji su to zaslužili, međutim u medijima se navodi da su plaće smanjene i nekim radnicima koje je uprava pohvalila?

- Nije! Kako im je smanjena plaća kad je radnik mjeseca, znaju svi škverani, dobio dva puta po pet tisuća kuna! To mediji nisu prenijeli.

Kolika je prosječna plaća?

- Prosječna plaća je sada za 12 posto veća nego što je bila u veljači ove godine. Prosječna plaća je 8900 kuna brutto.

Autor : Saša Jadrijević Tomas
Izvor : SD

21.10.2013.

VRIJE NA SUPAVLU
Radnici i sindikati otjerali Debeljakovog glasnogovornika; Inspekcija rada ušla u škver

Radnici Brodosplita jutros oko 6 sati počeli su se okupljati ispredulaza u to brodogradilište izražavajući nezadovoljstvo odlukom uprave dadijelu radnika odredi mjeru suspenzije "zbog sudjelovanja u nelegalnojobustavi rada".
"Ovo su radnici koji su sms porukamaobaviješteni o suspenziji. Riječ je o nezakonitoj mjeri koja nijepredviđena Zakonom o radu, u kojem postoje druge dvije mjere -upozorenje pred otkaz ili otkaz", rekao je povjerenik Sindikata metalacaHrvatske - Industrijskog sindikata Joško Franić.

Nezadovoljni radnici stoje ispred ulaza u brodogradilište, ameđu njima je i predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) OzrenMatijašević te predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske - Industrijskogsindikata (SMH -IS) Vedran Dragičević.

Pokraj njih, odlazeći na posao, prolaze oni radnici brodogradilišta protiv kojih nije pokrenuta suspenzija.

Okupljanje protječe mirno, a primjetna je nazočnost više policajaca ispred ulaza u Brodosplit.

Frenki Laušić, voditelj Odjela za odnose s javnošću Grupe DIV,koja je vlasnik Brodosplita, rekao je u petak novinarima da je "zbogsumnje u sudjelovanje u nelegalnoj obustavi rada i nasilnim radnjamapokrenut disciplinski postupak protiv 254 radnika i njihovo udaljavanje srada".

Nakon što je glasnogovornik DIV-a Frenki Laušić izjavio da neće biti razgovora sa suspendiranim radnicima, te najavio podnošenje kaznenih prijava, okupljeni su ga otjerali s ulaza u škver.

Prije toga Laušić je kazao kako u slučaju sastanka radnika s Upravom neće moći biti nadležni suspendirani radnici i sindikalisti. Kada su sindikati to čuli, Ozren Matijašević je rekao kako je izjava idiotska.

- Toliko količinu idiotluka nisam dugo čuo, sumnjam da mogu razgovarati o problemu i rješavati ga bez predstavnika koje radnici izaberu", rekao je Matijašević i poručio kako je to 'kap koja je prelila čašu'. Potom je čelnik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Šegvić došao blizu Laušića i upitao: 'Zašto huškaš ljude protiv mene?'

Potom je u jednom trenutku, ljutiti Šegvić krenio da se unese u lice Laušiću, ali radnici su ga spriječili  i udaljili. Potom se i Laušić vratio u krug tvornice.

U brodogradilište je u međuvremenu stigla Inspekcija rada, koja bi trebali dati odgovor je li Debeljak nezakonito onemogući o pristup radnom mjestu skipini od 250 zaposlenika.

Nakon toga, radnici su otišli i za sutra najavili novi skup.

Matijašević: Ne padajte na lijepak

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević najavio je da će danas Državnom inspektoratu poslati zahtjev za zaštitu zakonitosti u Brodosplitu kako bi se provjerilo je su li zakonite disciplinske mjere što ih je Uprava pokrenula protiv dijela radnika splitskog škvera.
"Danas ćemo u Zagrebu predati zahtjev državnoj inspekciji da hitno obavi nadzor u Brodosplitu kada je riječ o suspenizijama i disciplinskim postupcima. Vjerujemo da se inspekcija, ako se i mislila, sada ne može oglušiti", rekao je Matijašević okupljenim prosvjednicima ispred ulaza u brodogradilište.

Naglasivši kako se ne zna zašto su pokrenute te disciplinske mjere, Matijašević je ustvrdio da one nisu nisu u skladu sa zakonima ove države. Pojasnio je da te disciplinske mjere nisu ni uručene radnicima, niti argumentirane, a i radnici nemaju mogućnost odgovoriti na njih.

Iz uprave Brodosplita i danas se radnicima protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak, odnosno suspenzija šalju poruke da se o njima izjasne te da će se pravne službe i razne komisije sastati i obrađivati "svaki taj slučaj", rekao je Matijašević i ponovio da radnici ne trebaju ispunjavati takve poruke i zahtjeve Uprave. Dodao je kako je na radnicima da ipak sami odluče o tome, ali im je i poručio: "Ne padajte na lijepak".

Matijašević smatra da se vjerovatno ni danas neće moći organizirati kvalitetna proizvodnja jer radnici koji su ispred ulaza u poduzeće i ne mogu ući u njega čine "srce proizvodnje" u splitskom škveru.

Odbacio je izjave predsjednika Uprave Borodosplita Tomislava Debeljaka objavljene proteklog vikedna u medijima da je u radničkim ormarićima u škveru pronađeno dvije tone alkohola.

"Najodlučnije odbacujem takve Debeljakove navode da je pronađeno dvije tone alkohola i sasvim sigurno to je laž, jer da nije laž, onog trenutka kada je, kako Debeljak kaže, nalazio taj alkohol, onda bi sasvim sigurno njegova velika usta javnosti to obznanila", rekao je Matijašević pozvavši Debeljaka da "ne vrijeđa više radnike".

Osim toga, istaknuo je, garderobni ormarići u Brodosplitu su privatna svojina radnika i ne može ih se pregledavati bez prisustva radnika jer je to protuzakonito. "Alkohol stanuje u Brodosplitu kao i bilo kojem dijelu hrvatskog društva - ni više ni manje, ali sasvim sigurno to nije dvije tone", kazao je Matijašević.

Rekao je da su nezadovoljni radnici i danas spremni na sastanak s poslodavcem. Na pitanje novinara što bi oni zahtijevali na tom sastanku, Matijašević je odgovorio da bi zahtjevi bili: kako se smatra da disciplinski postupci nisu ni pokrenuti jer ni u čemu nisu utemeljeni, jamstvo poštivanje kolektivnog ugovora i obveza da se od tvrtke Hrvatska brodogradnja Jadrobrod u roku od 10 dana dostavi izvješće o kontroli provedbe kupoprodajnog ugovora.

"Ono što me posebno interesira jest iz kojeg izvora su podijeljene otpremnine u Brodosplitu i jesu li sredstva koja su doznačena od Vlade kao vlastiti doprinos u restrukturiranju poduzeća trošena namjenski", kazao je Matijašević.

Novinarima je odgovorio da se ne slaže s izjavom ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka po kojoj je on, kako je naveo Matijašević, s Debeljakom razgovarao o poslu, a da ga kolektivni ugovor ne zanima. "Kolektivni ugovor ga itekako treba zanimati jer je obvezna stavka kupoprodajnog ugovora", poručio je Matijašević.

Predsjednik Nezavisnog sindikata Brodospolita Zvonko Šegvić izjavio je da je spreman raskinuti svoj ugovor ako bi to bilo u interesu Brodosplita . "Ako bi se tako omogućio povratak radnika na posao, neka to bude moja žrtva. Ja ću ostati na ulici, ali mislim da radnici zaslužuju da ih se vrati na posao", rekao je Šegvić.

Izvor : SD

22.10.2013.

IZJAVA KAO PROPUSNICA
Uprava škvera: Protiv svih 254 radnika bit će proveden disciplinski postupak

Dvjestotinjak suspendiranih radnika Brodosplita ni jutros nisu mogli na svoja radna mjesta. Došli su ispred porte i nisu mogli dalje.

Neće bit sastanka vlasnika i radnika, Debeljak ne želi pričati sa suspendiranima, koji su oo 8 sati
išli na Inspekciju rada dati izjave o recentnim događajima i sms-suspenzijama.

Radnici su u strahu od otkaza počeli potpisivati očitovanja o suspenziji, iako su to dosad odbijali učiniti.

Sindikalisti ustraju na svome, tvrde da su suspenzije nelegalne.

Na portu Brodosplita je oko 9 sati od strane uprave stigao popis radnika koji su potpisali izjave o sudjelovanju na prosvjedu. Ti radnici su pušteni na radna mjesta, čini se da će ih svega 10-ak ostati izvan kruga tvrtke.

Sindikalisti i predstavnici suspendiranih još uvijek čekaju da ih se primi u inspekciju rada.

Većina suspendiranih radnika "Brodosplita" puštena je nazad na posao, i to nakon što su se pismeno očitovali o prošlotjednim prosvjedima protiv vlasnika Tomislava Debeljaka. U brodogradilište, međutim, još uvijek ne može pedesetak škverana koji uporno odbijaju potpisati da su bili u nezakonitom štrajku, kako to, naime, tvrdi uprava.

Osim njih, vrata škvera ostala su do daljnjega zatvorena i za 15-ak radnika koji su se očitovali o obustavi rada, no kojima iz nepoznatog razloga još nije odobren povratak na radno mjesto.

Iz uprave tvrde da će, bez obzira jesu li potpisali izjave ili ne, protiv svih 254 suspendirana radnika biti proveden disciplinski postupak.

U međuvremenu su predstavnici suspendiranih u pratnji sindikalista dali izjave inspekciji rada, od koje očekuju hitan odgovor te se nadaju da će svi radnici biti vraćeni na posao bez sankcija.

Tomislav Debeljak ni danas nije bio raspoložen za novinarska pitanja.

- Činjenica da su radnici pušteni na posao ne znači da je protiv njih obustavljen disciplinski postupak. Ovo je, naime, znak dobre volje uprave "Brodosplita", a o tome tko se može vratiti na posao odlučuje komisija - poručio je umjesto njega Frenki Laušić, glasnogovornik škvera, no on nam  nije znao reći tko sjedi u toj komisiji.

Laušić je demantirao i glasine da je Debeljak poslao SMS poruku "Pobijedili smo!" odanim radnicima i poslovođama koji su ignorirali kažnjene kolege.

Joško Franić, čelnik Sindikata metalaca, najavio je kako će radnicima, bez obzira  jesu li već potpisali očitovanje o sudjelovanju u prposvjedu, u srijedu ponuditi da potpišu pisanu obranu koju su sastavile pravne službe sindikata.

- Pozivamo sve radnike protiv kojih se vodi disciplinski postupak da potpišu ovaj papir koji će zaštititi njihova radna mjesta. Radnici će dobiti besplatnu pravnu pomoć sindikata, no vjerujemo kako će svi ipak biti vraćeni na posao jer je riječ o nezakonitoj suspenziji - poručio je sindikalist Franić.

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević prozvao je Vladu koja je prodala splitski škver da više uopće ne kontrolira izvršavaju li se sve obveze iz kupoprodajnog ugovora.

- Država je kao prodavatelj dionica dužna kontrolirati Debeljaka pet godina. Zbog tog propusta podignut ćemo kaznenu prijavu - najavio je Matijašević.

Izvor : SD

22.10.2013.

SLOVO ZAKONA
Stručnjaci: Radnici škvera nezakonito su udaljeni s posla

Postupak Tomislava Debeljaka, vlasnika škvera, koji je skupini od 200 radnika poslao SMS-ove da je protiv njih pokrenut disciplinski postupak i da ne dolaze na posao, izraz je njegove samovolje i nije utemeljen na zakonu. Tvrdi to Zoran Kačić, županijski sindikalni povjerenik SSSH.
To je apsurdno!

- U Zakonu o radu ne postoji institut suspenzije, pogotovo kako to tumači Debeljak. Postoji upozorenje zbog povrede radne dužnosti. Sindikalca poslodavac nema što upozoravati jer on obavlja zakonsku funkciju. Debeljak ne razlikuje ovlasti povjerenika u odnosu na zakon. Kaže da neće razgovarati sa sindikatima nego s radnicima, što je apsurdno jer povjerenici upravo predstavljaju radnike - veli Kačić.

Prema njegovim riječima, radnike se može upozoriti na kršenje i povrede radnih dužnosti, a nastave li s tim radnjama, može im se uručiti izvanredni otkaz. Na to upozorenje radnik se može očitovati i ono nema pravnih posljedica. -Dogodi li se baš gruba povreda radne dužnosti, na primjer, da zaposlenik udari šefa, on može donijeti odluku o privremenom udaljavanju s posla na koju se zaposlenik može žaliti u roku od 15 dana - kaže Kačić.

Doc. dr.sc. Andrijana Bilić s Katedre za radno pravo Pravnog fakulteta potvrđuje da zakon ne poznaje suspenziju, ali ističe da disciplinske mjere donosi poslodavac.

- Radnici su bili u prosvjedu, a ne u štrajku, za koji nije bilo elemenata. Onemogućavanje da pristupe radnome mjestu (tzv. lock out) u ovom slučaju je nezakonito, ako to gledamo s aspekta kolektivne mjere poslodavca. Bilo bi legitimno da se radi o odgovoru na započeti štrajk, ali ovo nije bio štrajk, već prosvjed, tj. nezakonit prekid rada. Ako udaljavanje gledamo individualno za svakog radnika, suspenzija je moguća samo u slučaju da je radnik dobio izvanredni otkaz koji osporava na sudu. Tada poslodavac može provesti suspenziju do okončanja tog postupka – pojasnila nam je Bilić.

Prosvjednicima stigla pošta...

Dio škverana jučer je poštom dobio “Odluku o odaljenju s rada”. U njoj stoji da se temeljem pokrenutog disciplinskog postupka od 17. listopada radnik udaljava s posla, te se poziva u roku od 10 dana poslodavcu dostavi pisanu obranu na navode koji mu se stavljaju na teret.

Tijekom udaljenja s posla radniku pripada naknada plaće sukladno zakonu. U obrazloženju stoji da se radnik udaljava zbog opravdane sumnje da je sudjelovao u nezakonitom štrajku te u stvaranju nereda 16. i 17. listopada u krugu “Brodosplita”.

“Kako postoji sumnja na ponavljanje ovog djela, i da bi se izbjeglo svako daljnje povećanje sukoba, donesena je odluka o udaljenju s rada radnika do okončanja stegovnog postupka”, stoji u dokumentu.

Autor : Nikolina Lulić
Izvor : SD

22.10.2013.

"TOLIKO UZAVRELO DA NIJE MOGUĆE PRONAĆI PRAVO RJEŠENJE"
Ževrnja: Neka Milanović i Vrdoljak dođu pomoći oko Brodosplita

Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja na sjednici splitsko-dalmatinske Županijske skupštine pozvao je premijera Zorana Milanovića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da dođu u Brodosplit.

Ževrnja ih poziva kako bi pomogli u rješavanju krize i drži kako je stanje "toliko uzavrelo da nije moguće pronaći pravo rješenje".

-   Neka dođu u škver, okupe obje strane strane i sjednu za stol, poručio je Ževrnja i dodao kako Županija nema izravne mogućnosti da učinkovitije pomogne škveru.

Izvor : SD

22.10.2013.

TVRDI DA NISU KONTROLIRALI KUPOPRODAJNI UGOVOR
Matijašević podnio kaznenu prijavu protiv Vlade zbog Brodosplita

Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS) podnijela je kaznenu prijavu protiv Vlade i državnog poduzeća Hrvatska brodogradnja Jadrobrod, jer, kako navode, nisu kontrolirali kupoprodajni ugovor u vezi s Brodosplitom, što stvara mogućnost da kupac Tomislav Debeljak nenamjenski troši sredstva iz državnog proračuna namjenjena za proces restrukturiranja Brodosplita.

To je večeras Hini potvrdio predsjednik HURS-a Ozrena Matijaševića.

„Kaznenu prijavu smo predali Državnom odvjetništvu u Zagrebu zbog zloporabe položaja Vlade i poduzeća Hrvatska brodogradnja Jadrobrod, a zlouporaba položaja je i nečinjenje kontrole kupoprodajnog ugovora u vezi s Brodosplitom“, rekao je Matijašević večeras za Hinu.

Po njegovim riječima nekontroliranjem provedbe kupoprodajnog ugovora Vlada ne štiti interese države u Brodosplitu, pošto se za proces restrukturiranja splitskog škvera usmjeravaju srdestva poreznih obveznika iz državnog proračuna.

„Trenutačno svakog mjeseca se iz državnog proračuna za restrukturiranje Brodosplita izdvaja 40 milijuna kuna, a zbog nekontroliranja tih sredstava postoji mogućnost da ih predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak koristi ne za restrukturiranje, nego za druge svrhe, primjerice za plaće radnika a to nije predviđeno kupoprodajnim ugovorom niti programom restrukturiranja splitskog škvera“, pojasnio je Matijašević.

Tvrdi da će ukupno za proces restrukturiranja iz državnog proračuna biti izdvojeno ukupno oko 1,5 milijarda kuna iz državnog proračuna.

„Ukoliko bi se ta sredstva koristila eventualno nenamjenski onda bi to stvorilo štetu državi a Bbrodosplit bi mogao biti doveden u stečajni postupak pa i likvidaciju“, upozorio je Matijašević.

Pojasnio je kako je u kupoprodajnom ugovoru u vezi s Brodosplitom poduzeće Hrvatska brodogradnja Jadrobrod nominirana kao institucija koja svakog mjeseca po određenim stavkama mora kontrolirati provedbu kupoprodajnog ugovora i o tomu izvješćivati Vladu RH.

Izvor : SD

23.10.2013.

ISKAZI DRŽAVNOJ NADZORNOJ SLUŽBI
Za duvan 200 kn kazne, a za kacigu ili majicu 300!

Desetak škverana, predvođenih sindikalnim čelnicima, dalo je jučer ujutro svoje iskaze inspektorima rada u sklopu njihova nadzora disciplinskih mjera u brodogradilištu. Podsjetimo, škverska uprava udaljila je 254 radnika s posla zbog sudjelovanja u nedavnom prosvjedu, a sindikati i kažnjeni metalci drže da je to nelegalno, pa su se obratili inspekciji.
Spontano okupljanje

- Do spontanog okupljanja radnika, a ne do štrajka, došlo je jer se nezadovoljstvo nakupljalo mjesecima - kazuju nam radnici, ne želeći da im objavimo imena.

Događalo se, i događa se, kazuju, da dvojica radnika koja rade u jednakim uvjetima, na jednakim poslovima, s jednakom stručnom spremom i doslovno istim radnim satima – dobiju potpuno različite plaće.

- Zadnjih pola godine plaća mi je 4100 kuna, a moj kolega za potpuno isti posao dobiva sedam tisuća. Zar to vas ne bi izbacilo iz takta?! - pita nas jedan od “žigosanih” škverskih radnika.

Nezadovoljni su se okupili, za njima su krenuli i ostali i definitivno ih pred upravnom zgradom nije bilo samo 254, koliko je radnika SMS porukom dobilo suspenziju i zabranu pristupa radnom mjestu, što im je poslao poslodavac.

- Ja sam dobio suspenziju, a petero mojih kolega koji su uz mene bili na prosvjedu, rame uz rame, nisu! Pa ti budi pametan! To je bio način da šefovi i predradnici na “listu za odstrjel” stave one koji im nisu po guštu - kazuju nam radnici.

Zašto baš ja?!

- Kad je svaki od nas pitao “zašto baš ja”, rečeno nam je da smo bili na fotografijama. Kad smo inzistirali da nam ih pokažu, odbijeni smo - kažu kažnjeni metalci.

Svoje kolege koji dolaze na posao - spuštene glave prolazeći pokraj njih - ipak ne osuđuju. Ljudi moraju raditi... Mnogo njih im se i ispričavalo u suzama, kako nam govore radnici udaljeni s posla. Inspektorima su rekli što i nama: da nisu upadali u urede u upravnoj zgradi, da nisu prijetili zaposlenicima u administraciji, da nije bilo nereda...

- Nemamo ništa protiv kontrole, ali što je previše, previše je - dodaju radnici.

Ako ih “amazonke” (kontrolorke) zateknu s cigaretom, oduzima im se 200 kuna od plaće, ako su bez kacige ili u majici bez rukava 300 kuna, drugi put dvostruko više, a treći put dobivaju otkaz.

- Dolaze u kontrolu provjeriti gdje je u alatnicama zaštitna oprema, koje jednostavno nema! Trliši su nan na rupe, rukavica nemamo, znamo ostat i po tri dana bez elektroda, sedan dana bez keramike - nabrajaju radnici, pokazujući nam opekline po podlakticama od posljedica iskrenja pri zavarivanju.

- Debeljak ne naručuje dodatnu opremu jednostavno zato jer nema namjeru radit - zaključuju kažnjeni radnici.

- Svjesni smo da je škveru odzvonilo, a kako i ne bi kad gazda Tomislav Debeljak nema sritne i zadovoljne radnike! Onih dvije tone alkohola što spominje da je našao, pa ljudi, nema toliko razređivača u škveru - kažu ogorčeno.

Zla krv

U odlukama o udaljavanju s radnog mjesta stoji im da su sudjelovali u nezakonitom štrajku i neredima.

- Ako je itko “nasilnik”, onda je to gazda. Utjerao je strah u kosti radnicima, razjedinio ih i unio zlu krv, stvarajući veliku razliku među njima - pojašnjavaju nam.

Nakon okončanja postupka nadzora, kako doznajemo iz Državnog inspektorata, predstavnici sindikata bit će obaviješteni o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama.

Inspekcija provjerava i način obračuna plaća

- Došao sam reći istinu i samo istinu. Nije bilo nikakvoga štrajka u škveru, samo prosvjed, spontan. Mi smo unijeli pozitivnu sinergiju, smirivali uzrujane i sada smo ispali krivi za sve. Slanje SMS-ova radnicima je ispod svake civilizacijske norme - kazao nam je Zvonko Šegvić, čelnik Nezavisnog sindikata u “Brodosplitu”.

Čelnik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević također je dao iskaz Državnom inspektoratu. Zadovoljan je, kako nam je kazao, njihovom brzom reakcijom.

- Inspekcija nastavlja s nadzorom spornih disciplinskih postupaka, ali i načinom obračuna plaća poslodavca - kazao nam je Matijašević.

Autor : Milena Budimir
Izvor : SD

23.10.2013.

ŠKVER JUTROS
Radnici potpisuju izjave koje su pripremili sindikati; Debeljak: Nema razloga za kašnjenje plaća

Jutros je nastavljen prosvjed suspendiranih radnika splitskog brodogradilišta. Radnici, njih oko 50, su potpisivali izjave koje je pripremila pravna služba sindikata. To su radnici koji još uvijek ne mogu na posao, a ovim dokumentom se žele osigurati u slučaju eventualnih tužbi.

Debeljak za Globus: Nema razloga za kašnjenje plaća

Vlasnik DIV-a i Brodosplita Tomislav Debeljak dosta je uporan tip. Kad smo prvi put razgovarali o tada još samo želju da kupi Brodosplit, bilo je to u ožujku 2012. godine, odmah je naglasio da ne zna kako će živjeti ako Brodosplit propadne, piše Globus.

“U slučaju da ne uspijem podignuti Brodosplit, ja ću biti mrtav čovjek. Mislim, vjerojatno ću se nekako uspjeti izvući, ali takav scenarij bi za mene značio veliki poraz”, objasnio je tada.

Sam priznaje da njegovo samopuzdanje ponekad graniči s arogancijom. Ali dodaje da drukčije ne zna voditi posao.

”Ničeg se ne bojim i u svaki posao ulazim sa žarom, ljubavlju i s puno optimizma u uspjeh. Ne volim odustajati, i tomu me dijelom naučila moja dirigentica iz muzičkog orkestra u kojem sam svirao dok sam bio dijete i tinejdžer”, prisjetio se tada Debeljak.

Ali, novi šef najvećeg hrvatskog brodogradilišta danas je u teškim problemima.

Radnici splitskog škvera ne prihvaćaju njegov poslovni svjetonazor i sada cijeli projekt dolazi u pitanje.

Tijekom razgovora za Globus bio sam uvjeren da će u nekom trenutku priznati da mu sve ovo nije trebalo, ali Debeljak je nepokolebljiv.

I dalje namjerava angažirati kontrolorke da s prozora škvera potajno kamerama snimaju radnike koji prosvjeduju. Štoviše, Debeljakovi djelatnici će i dalje nastaviti hodati po škveru i marljivo u notese bilježiti “odnos prema radu” djelatnika Brodosplita. Ne odustaje od kažnjavanja radnika koji su pokušali nasilno upasti u zgradu Uprave.

I što je, zapravo, najveći problem, Debeljak u ovom trenutku svoje ponašanje ne smatra preagresivnim.

Umjesto da sukob pokuša riješiti smirivanjem lopte Debeljak zaoštrava situaciju.

Najavljuje kaznene prijave.

Kaže da se ne smije kršiti zakon.

Poznavajući njegov karakter, izvjesno je kako će nastaviti sa svojim modelom borbe za škver.

Poznavajući narav škverana, izvjesno je da neće odustati od borbe za svoja stara prava.

Štoviše, Debeljakovo ponašanje im samo daje nove argumente.

Stoga je očito da se u Brodosplitu odvija najveća drama u posljednjih desetak godina.

I što je najgore, s obzirom na karaktere obje strane, vrlo vjerojatno je da bi ova drama mogla dugo potrajati, piše Globus.

Možete li objasniti kakav ste to problem s isplatom plaća imali u Brodosplitu?

- Dakle, radilo se o tome da se prema ugovorima o radu plaće trebaju uplatiti do 15. u mjesecu i mi smo uplatu novca u banke izvršili 15. listopada. Uplate smo mogli izvršiti i ranije, ali smo tri puta dorađivali obračun plaća kako bi stimulativni dio radničkog dohotka bio što poštenije i korektnije odrađen. Međutim, tog dana novac nije sjeo na račune banaka, već tek idućeg dana oko 14 sati, a razlog tome bio je u nesporazumu između stručnih službi Brodosplita, Porezne uprave i naše glavne banke. Međutim, za dio radnika i sindikalnih čelnika to je bio dovoljan razlog da nelegalno obustave rad i nasilno uđu u upravnu zgradu i iz svih soba izbace zaposlene, uključujući i inspektore investitora, odnosno tvrtki za koje gradimo brodove. Moram podsjetiti kako su ti radnici dobili otpremnine, jednako kao i oni koji nisu zadržali posao, i to najvećim dijelom tijekom rujna. To znači da su dobili, na primjer, 50 ili 100 tisuća kuna na ime otpremnina, i uz to dobili novi posao, a onda su odlučili mimo svih pravnih propisa obustaviti rad, sprečavati ljudima ulazak u pogone i na brod, gađati ih predmetima da prekinu raditi – jednome radniku su slomili zaštitnu kacigu – i nasilno ući u zgradu Uprave. I to su napravili već u osam sati ujutro, ne čekajući da vide hoće li im plaće sjesti na račun. Kad sve to u uzmete u obzir, jasno je kako se radi, u najmanju ruku, o vrlo neodgovornom postupanju koje ćemo morati čvrsto sankcionirati. Ne možemo tolerirati nezakonje i nasilje.

Hoće li se ponoviti kašnjenje plaća?

- Nema razloga za kašnjenje plaća.

Radnici su prosvjedovali i idući dan zbog manjih plaća i prestrogog postupanja kontrolorki. Možete li kazati zbog čega su plaće smanjene i zašto ste se odlučili na suspenziju 200-tinjak radnika?

- Plaće su, prema mojim spoznajama, smanjene za dio radnika, njih oko 200. Plaće u škveru imaju fiksni i varijablni dio, a taj varijabilni dio ovisi o ispunjavanju norme i još nekoliko drugih faktora. U odnosu na ocjene za taj stimulativni dio plaće se povećavaju ili smanjuju, to je način na koji povećavamo produktivnost, jer stimuliramo rad i odgovoran odnos prema poslu, a destimuliramo nerad i neodgovornost. Inače, prosjek bruto plaće je u 2012. iznosio 8487 kuna, u prva dva mjeseca 2013., prije nego što je DIV grupa postala vlasnik Brodosplita, prosječna plaća je iznosila 7864 kune, a sada se taj iznos popeo na 8844 kune bruto. To je za 60 posto više od nekih jadranskih brodogradilišta. Pri tom je do 18. listopada isplaćeno čak 172,385.721 kuna za 2730 djelatnika, a isplate otpremnina se nastavljaju.

Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on November 03, 2013, 10:38:21 pm
IZNENADIO JE SVE
TOMISLAV DEBELJAK EKSKLUZIVNO ZA JUTARNJI: 'Da, trebaju nam stranci jer ne možemo naći radnike'


http://www.jutarnji.hr/

Quote
Tomislav Debeljak , vlasnik Brodosplita, u kojem je morao smanjiti broj zaposlenih za 1500 i na poslu ih ostaviti 2000, šokirao je sve zahtjevom da mu se dopusti, bude li to brodogradilištu potrebno, zapošljavanje do 4500 stranaca. Ministar rada Mirando Mrsić javno je rekao da to neće dopustiti.

Tražili ste dozvole za strane radnike koje ne možete dobiti, je li vam to problem?

Od ministra još nismo dobili ništa službeno. Zahtjeve za radne dozvole za strance podnijeli smo zbog toga što smo uvidjeli da bi nam u idućoj godini i godinama nakon toga moglo nedostajati određenih profila radnika te smo htjeli izbjeći taj problem. Mi već provodimo natječaje za određena zanimanja i ne pronalazimo za njih baš lako radnike, to je lako provjeriti. Stoga bismo mogli imati problema ne budemo li na vrijeme mogli angažirati potrebne radnike.

 Bez dozvola ne možete zaposliti radnike iz BiH, ali možete li zaposliti Rumunje i Bugare, s obzirom na EU?

Prioritet su nam naši, domaći radnici. Koliko mi je poznato, radnici iz Europske unije nisu u formalnom smislu “stranci” i ne upadaju u kvotu za strane radnike. Međutim, bitna nam je kvaliteta i iskustvo kvalificiranih radnika, a ne je li netko iz Europske unije ili nije. Dakle, eventualni rast opsega poslova prilagodit ćemo dostupnoj kvalitetnoj radnoj snazi, prvenstveno u Hrvatskoj, jer splitski škver ne može pristati na kvalitetu koja neće opravdati njegovu blistavu brodograđevnu tradiciju.

 Kolika je objektivno stvarna potreba Brodosplita za tako mnogo stranih radinika?

Prema sadašnjim ugovorenim poslovima i poslovima koje namjeravano ugovoriti, iduće godine bi u rujnu i listopadu zbilja bilo potrebe za značajno većim brojem radnika u odnosu na sadašnje stanje. Sada ćemo se prilagoditi situaciji. U nekim mjesecima tijekom 2007., do 2008., kooperantske tvrtke, koje su većinom zapošljavale radnike iz BiH, imale su veći broj odrađenih radnih sati od zaposlenika Brodosplita. Dakle, ni sada se ne događa ništa neobično, samo što potrebne dodatne radnike ne bismo zapošljavali preko kooperanata.

U kojem postotku radite za vanjske naručitelje u odnosu na posao za vlastitu plovidbu?

Za vlastitu plovidbu dosad smo ugovorili jednu jahtu od 60 metara, za koju je kobilica položena prije 20-ak dana, a ugovorili smo i pet jedrenjaka te dva velika kontejner-broda na LNG pogon. Za vanjske naručitelje gradimo dva velika broda za teške terete, od kojih je jedan porinut u rujnu, jedan nautički brod za domaćeg naručitelja, a za ruskog naručitelja dogovorena je gradnja 106-metarskog riječnog kruzera.

U kojem biste postotku trebali raditi za vanjske naručitelje da bi poslovanje u idućoj godini bilo održivo?

Nije bitno gradimo li za vlastitu plovidbu ili vanjskog naručitelja, već da su naši brodovi i proizvodi konkurentni i profitabilni.

Je li vam država isplatila sve što vam je dužna prema planu restrukturiranja?

U 2012. i u prva tri mjeseca ove godine isplaćeno je oko 500 milijuna kuna, a od travnja do sada 200 milijuna kuna.

Prema informacijama Jutarnjeg, do prije mjesec dana bili su vam dužni oko 40 milijuna kuna...

Već sam u prethodnom odgovoru rekao kakva je situacija.

Ozren Matijašević misli da kršite kolektivni ugovor, kako to komentirate?

Kolektivni ugovor važi za društva koja su potpisnici kolektivnog ugovora, a ne važi za nova društva, jer ona nisu potpisnici kolektivnog ugovora i na njih se primjenjuju uredbe Pravilnika o radu. Dakle, Ozren Matijašević dao vam je pogrešne informacije.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on November 04, 2013, 06:51:03 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

01.11.2013.

VRHUNAC PROIZVODNJE U RUJNU I LISTOPADU IDUĆE GODINE
Brodosplit zatražio radne dozvole za 4500 stranih radnika


Brodosplit je zatražio dozvolu za 4500 stranih radnika za iduću godinu! Najviše se traže elektro zavarivača, njih 1500, dok po 500 mjesta će biti za brodomontere, brodocjevare i brusače. Na popisu su i antikorozivci – njih 400, električara 300, pjeskara 200, bravara 200, stolara i limara po 150, izolatera stotinu, skelara 80, doznaje Index.hr.

Iz Brodosplita objašnjavaju kako prema dosad ugovorenim poslovima u brodogradnji - u zadnjih šest mjeseci devet brodova plus pet brodova u opciji iz istih ugovora, gradnju Barži za Južnu Ameriku, kao i u vanbrodograđevnoj industriji te shodno poslovima koje trebaju uskoro ugovoriti, poput izgradnje pretovarnih kranova, raznih konstrukcija u energetici i offshore platformama, Brodosplit bi u rujnu i listopadu 2014. godine, dakle, u špici proizvodnje, trebao zapošljavati 4.500 radnika, prenosi Index.

Iz splitskog škvera tvrde kako će potreban broj radnika pokušati pronaći prvenstveno na domaćem tržištu, no, u kontaktu sa Zavodom za zapošljavanje utvrdili su kako će vjerojatno nedostajati određeni broj domaće radne snage za potrebne poslove, te su zatražili određeni broj dozvola za stranu radnu snagu.

Izvor : SD

03.11.2013.

NIŠTA OD FUREŠTA U ŠKVERU
Mrsić o Brodosplitu: Nema šanse da Debeljaku odobrimo uvoz stranih radnika


Iduća, 2014. godina mogla bi biti prva godina bez izdanih radnih dozvola za strane radnike u hrvatskim brodogradilištima. Nakon što su iz „Brodosplita“ zatražili oko četiri pol tisuća radnih dozvola za deficitarna zanimanja poput brusača i zavarivača, Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, u izjavi za „Slobodnu Dalmaciju“ kaže kako nema ni govora o izdavanju radnih dozvola za strance u splitskom škveru.

- Praksa je prijašnjih godina da su se izdavale dozvole stranim  radnicima za naša brodogradilišta. Međutim, biti ćemo vrlo restriktivni. Zbog gospodarske krize i nezaposlenosti u zemlji smatram da se deficitarna zanimanja u brodogradilištima moraju popuniti sa domaćom radnom snagom.

Nema šanse da ćemo ijednu radnu dozvolu dati splitskom ili bilo kojem drugom domaćem škveru. Vlasnicima „Brodosplita“ preporučujem da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje i Ministarstvom rada na domaćem tržištu dođu do potrebne radne snage.

Spremni smo financijski pomoći vlasniku „Brodosplita“ da putem prekvalifikacije dođe do potrebne vrste radnika. Svjestan sam da postoje tzv.“nepopularni poslovi“ u brodograđevnim poslovima, ali svako je radno mjesto bitno i moramo ga popuniti domaćim radnicima - kazao nam je ministra rada Mrsić.

Iz uprave „Brodosplita“ su poručili kako će se prilagoditi odlukama Ministarstva rada, te da pozdravljaju svaku pomoć u popunjavanju kvote deficitarnih škverskih zanimanja.

Prijašnjih, onih bolji ekonomskih godina najveći broj radnih dozvola izdavao se upravo u sektoru brodogradnje, nakon čega je slijedio turizam, građevinarstvo, te znanost.

Brodogradilišta uglavnom traže brodomontere, elektrozavarivače, varioce, te radnike antikorozivne zaštite. Radnici iz kvote teških poslova uglavnom su dolazili iz susjedne BiH putem kooperatsnkih tvrtki.

Praksa je pokazala  da hrvatska brodogradilišta uvoze strani radni kadar, jer nema dovoljno zainteresiranih, ni školovanih ljudi. Razlozi prvetnstveno leže u teškom poslu kakvim se primjerice bave brusači ili varioci, kao i u nedovoljnoj plaći.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

04.11.2013.

POSJET U DISKRECIJI
Podmornica za Indoneziju zaplovit će s "Brodosplitovih" navoza?


“Brodosplit” se našao u centru pažnje poslovnih ljudi iz daleke Indonezije, preciznije u fokusu ratne mornarice te bogate azijske zemlje. Nedavno je u diskreciji, Agus Sardjana, veleposlanik Indonezije u Hrvatskoj, u pratnji Branka Roglića, uglednog hrvatskog biznismena i vlasnika „Obrico grupe“, bio na razgovorima u splitskom škveru. Roglić ima odlične poslovne veze s Indonezijom, čiji poslovni ljudi žele ojačati poslovne veze s Hrvatskom. Indoneziju, naime, zanima - podmornica.
- Veleposlanik je pokazao zanimanje za kapacitete i sposobnosti „Brodosplita“. Naime, ratna mornarica Indonezija zainteresirana je za suradnju s „Brodosplitom“ vezano uz podmornički projekt u kojemu bi željeli da se izgradi jedna podmornica. U brodogradilištu su iskazali tehničke sposobnosti za takvu suradnju, a na indonezijskog je ratnoj mornarici da donese odluku, odnosno pošalje projektnu dokumentaciju sa specifikacijama podmornice - otkrio nam je Roglić interes indonezijske strane.

Vlada bi trebala uskočiti

Iz uprave „Brodosplita“ su poručili kako su otvoreni za suradnju s Indonezijom. Natjecanje na međunarodnom obrambenom tržištu je bez milosti. Kolike su šanse da „Brodosplit“ dobije projekt izgradnje pomornice za četvrtu najmnogoljudniju zemlju svijeta - teško je prognozirati.

- To je sjajna vijest - prva je reakcija Milivoja Vukmana, vrsnog inženjera strojarstva i nekadašnjeg tehničkog direktora “Brodogradilišta specijalnih objekata” splitskog škvera.

- Vjerujem da i u brodogradilištu još ima ljudi koji su gradili podmornice, inženjeri i zavarivači, tako da bi se uz dobre pripreme, dobar projekt, te posebnu radnu i tehničku disciplinu mogla izgraditi podmornica. Ako postoji i najmanja šansa da splitski škver dobije takav posao, definitivno Vlada mora uskočiti, te pomoći svojim kanalima. Ne ide nam u prilog što je netko neozbiljan u Ministarstvu obrane prije nekoliko godina ukinuo podmornice u HRM-u, jer da nije, danas su Indonežani mogli na licu mjesta, „u živo“, vidjeti naše podmornice - kaže Vukman.

Prema Vukmanovim riječima, splitsko „Brodogradilište sepcijalnih objekata“ imalo je sposobnosti graditi klasične dizel-električne podmornice do 1000 tona težine. Indonezija je još jedna država s velikim planovima razvoja svoje podmorničarske flote.

Po sadašnjim planovima do 2024. indonezijska ratna mornarica trebala bi imati 12 operativnih klasičnih podmornica. Indonezija je zatražila ponude od Rusije, Kine, te Južne Koreje, a u međuvremenu će modernizirati svoje dvije podmornice Type 209/1300 (klase Cakra).

Škver ima iskustva

Najsofisticiranija plovila koje je gradio “Brodosplit“, odnosno “Brodogradilište specijalnih objekata” bile su podmornice, njih ukupno 14 za nekadašnju JRM. Bile su to dizelsko-električne podmornice dužine 50 metara, a kao od šale mogle su se spustiti na 300 metara dubine. Prije samo 20 godina “Brodosplit” je bio jedan od desetak svjetskih brodogradilišta koja su gradila te ”čelične morske pse”.

Podmornice iz zadnje generacije većih podmornica nosile su imena “Sutjeska” i “Neretva”. Gradio je BSO i manje diverzantske podmornice klase “Una“, te je prva i zadnja isporučena za HRM bila upravo podmornica te klase. Indonezijska želja za dubinama mogla bi “Brodosplit“ vratiti na stare staze podmorničke slave.

‘Hajar Dewentar’ rođen u Splitu

Davne 1981. godine “Brodosplit“ je za ratnu mornaricu Indonezije izgradio 97 metara dugi školski brod, fregatu “Hajar Dewantara“ na kojemu se i danas školuju indonezijski kadeti.


Pomorska sila s istoka

Indonezijska mornarica jedna je od vodećih pomorskih sila u azijsko-pacifičkoj regiji. Broji 70 tisuća pripadnika i više od 150 brodova. Indonezija je, sukaldno visokom stopama gospodarskog rasta, u snažnom zamahu obnove svoje oružane sile pa tako kupuje brodove, tenkove, zrakoplove, raketne sustave...

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

Pa dobro još se samo čeka vijest da će u Škveru radit USS Enterprise , "Beam mi up Scotty !"


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on November 04, 2013, 07:12:21 pm
Koliko se govori - posao je kuvertiran. Zato se i trazi interventni uvoz 4.500 radnika.  ::) 8)
Nakon podmornice za Indoneziju, ide se na podmornice za cijeli svijet.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: momo PT61 on November 04, 2013, 11:44:56 pm
Daj bože da krene posao u BSO


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 05, 2013, 11:48:45 am
Ovo s podmornicama je totalna bedastoća! Pored tolikih brodogradilišta koja su prazna i znaju ih raditi, ići će s ovim koji nema iskustva. Inače taj je škver stvarno relikt prošlih vremena po svemu, a najviše po mentalitetu. I Debeljaka treba podržati da napravi tu reda ili škvera neće biti. I dalje nešto traže od države, to je nevjerovatno. Žao mi je tih ljudi i njihovih sudbina, ali samo neka pogledaju kako izgledaju škverovi vani i kolike su plaće i koliko se radi.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on November 05, 2013, 12:21:07 pm
Molim vas nemojte sve uzimati zdravo-za-gotovo sto sam rekao oko skvera i podmornica.

Nasi su se radnici ipak previse "opustili". Moje je misljenje da ce se sistem skvera raspasti kada drzava prestaje davati obavezujucu mjesecnu apanazu. Mnoge ce familije pasti u bijedu, mnogi ce kooperanti nestati; najgore je da nestaje prateca znanost koja je "zivila" u BI u Zagrebu, oko specijalne proizvodnje u Splitu....

Nikad vise takvog nivoa znanja.

Uostalom, to EU i trazi.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Honkytonky on November 05, 2013, 12:52:12 pm
Ovo s podmornicama je totalna bedastoća! Pored tolikih brodogradilišta koja su prazna i znaju ih raditi, ići će s ovim koji nema iskustva.
Pa baš ih i neznaju raditi. Jedino je Brodosplit radio te podmornice i uostalom možemo im raditi samo diverzantske podmornice a izgleda da oni to i oce jer im treba malo i takvih podmornica. U svakom slucaju sve zavisi od vlade Hr oce li podržati izgradnju jedne kao prototip za HRM pa da onda Indonezija vidi da to roni i funkcionira pa bi onda oni uzeli xy komada takvih jer im treba toga u sastavu pomorskih snaga.

Usput to nije napadacka podmornica a niti mi to znamo više napravit ( to je ona s torpedima ) i nismo nikakva konkurenkcija Švabama il Južno Korejcima il bilo kome. Rijec je o malim diverzantskim podmornicama koje mogu nosit podvodne mine na sebi i služe za skrivenu blokadu zaljeva , morskih prolaza i tjesnaca kakvih baš u Indoneziji ima masu. Zato nas i traže i zanimljivi smo im.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 05, 2013, 02:01:00 pm
Izrada podmornice u Splitu i vladino jamstvo za to ima šanse kao i kupovina Gripena. Kakav prototip kad smo otpisali svoju diverzantsku jer se nije imalo za akumulator od 500.000kn. Ako škver opstane radit će se manjim djelom brodovi, a više nekakva teška željezarija (vjetroturbine, mostovi, silosi...). Ostalo su snovi.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Honkytonky on November 05, 2013, 02:17:42 pm
Izrada podmornice u Splitu i vladino jamstvo za to ima šanse kao i kupovina Gripena. Kakav prototip kad smo otpisali svoju diverzantsku jer se nije imalo za akumulator od 500.000kn. Ako škver opstane radit će se manjim djelom brodovi, a više nekakva teška željezarija (vjetroturbine, mostovi, silosi...). Ostalo su snovi.
Vjerovatno. Inace nije da mi to nemožemo tj nemamo znanja i nacrte i jedan prototip na suhom i da Indonezija nije zainteresirana ( i te kako je ) al ono zapet ce najvjerovatnije ovdje jer vec sada vidim oce pomoc vlade Hr a ovi ce to jednostavno ono po sistemu ne zanima nas i to je to.

Problem je šta ti sad Indonežanima u osnovi nemožeš niti predocit koliko bi jedan takav projekt ( jedna podmornica ) koštala u konacnici i onda tu vec nemožeš konkretno krenit u pravu proizvodnju istih kad nemožeš cijenu dogovorit.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 05, 2013, 02:26:30 pm
Vlada ne može i ne smije davati novčana jamstva za privatna poduzeća. Još bi to moglo proći kad bi posao bio siguran, ali je sve samo to ne. Postoji recimo varijanta da financiraju ili kupe projektni zavod, pa da sufinanciraju pokretanje proizvodnje (kupovinu strojeva, obuku radnika...). I ovo se čini kao SF, a kamoli ona prva varijanta.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Honkytonky on November 05, 2013, 02:37:19 pm
Vlada ne može i ne smije davati novčana jamstva za privatna poduzeća. Još bi to moglo proći kad bi posao bio siguran, ali je sve samo to ne. Postoji recimo varijanta da financiraju ili kupe projektni zavod, pa da sufinanciraju pokretanje proizvodnje (kupovinu strojeva, obuku radnika...). I ovo se čini kao SF, a kamoli ona prva varijanta.
Da. U osnovi stvar je u tome da Indonežani svako oce ovakve mini podmornice u svom sastavu ratne mornarice i sada mi imamo nacrte , iskustvo ( ove su rađene osamdesetih godina ) pa sada ono dobra je stvar šta se njima i ne žuri s ovim nego samo proucavaju još šta i kako i gdje.

Svakako njih u konacnici zanima da oni sami razvijaju ovaj vid brodogradnje tako da nije iskljuceno da sami pokrenu jedan prototip ovdje da vide to al da onda proizvodnju poslije prebace u Indoneziju.

Treba ipak odma u startu uzeti u obzir da oni ovo racunaju na nacin da im i prodamo nacrte i sve ostalo da se kasnije oni razvijaju samostalno.

Ako bi sami ovo financirali u zamjenu za prodaju nacrta i znanja na tome onda ok. Onda vlada Hr ispada iz igre jer nije potrebna njihova finacijska pomoc jer bi Indonezija ovo odma finacirala tj dala pare.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 05, 2013, 02:47:31 pm
Sumljam da bi im ti nacrti bili dobri, jer je ipak rijeć o plovilu koje se razvijalo do kasnih sedamdesetih. Tako da je to već prilično zastario projekt. Pitanje je od naših inženjera tko je još aktivan. Sve je to mala šansa a veliki naslov.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Honkytonky on November 05, 2013, 02:57:41 pm
Sumljam da bi im ti nacrti bili dobri, jer je ipak rijeć o plovilu koje se razvijalo do kasnih sedamdesetih. Tako da je to već prilično zastario projekt. Pitanje je od naših inženjera tko je još aktivan. Sve je to mala šansa a veliki naslov.
Pa baš zato bi prvo željeli prototip. Sami nacrti im ništa ne znace sami po sebi. Treba im prototip tj da mi to napraviom ( oni bi finacirali ) i da to radi tj roni i sve ostalo i onda bi oni otkupili taj projekt tj kako su ga financirali imali pravo na intelektualno vlasništvo.

Ako ce ga oni financirat nama svako odgovara a postoje velike mogucnosti da ga finaciraju jer nemaju vlastitu brodogradnju podmornica nego kupuju ( Južna Koreja kupili tri podmornice torpedašice koje trebaju doc do 2015 ) a Indonezija je sila u usponu i ne želi biti niciji Jo Jo a pogotov ne Jo Jo Kine i Indije.

U prevodu žele u buducnosti samostalno radit podmornice a ovo im je jedan pocetni korak i to korak gdje njima svako treba određen broj ovakvih podmornica a imali bi pravo na intelektualno vlasništvo i onda nemoraju nikoga molit kasnije da im proda znanje il gotov proizvod nego ce sve sami.

Definitvno su jako spremni sami finacirat i keširat protip koji radi u zamjenu za nacrte istoga kasnije te naravno kako su ga i finacirali pravo na proizvodnju istoga.

Rijec je naravno o ovome :

http://hr.wikipedia.org/wiki/Podmornice_klase_Una

http://hr.wikipedia.org/wiki/P-01_Velebit



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on November 05, 2013, 03:06:41 pm
Očito niste upoznati sa situacijom u škveru , Deb(il)eljak daje ljudima prvo otkaze pa onda traži radnike izvanka pa bi malo radija podmornice pa vjetroelektrane pa silose a gdje su tu brodovi?  ,eh da i jedna skoro pa nebitna vijest odbijen je projekt izgradnje velike marine na onom ruglu od žnanja ,pogodite gdje bi je bilo zgodno smjestiti?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on November 05, 2013, 03:08:05 pm
U Loru ?  :laugh:


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on November 05, 2013, 03:10:20 pm
U Loru sad brzo seli SOA sa Katalinića briga, kako će sad deksteri pit kavu na rivi baš mi ih je žao, no dobro možda budu špijavali za Debeljaka radnike u Škveru ima tu posla ohoho :)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Plavnik on November 05, 2013, 03:19:09 pm
Gradnja podmornica za Indoneziju u Splitu?
Dobar vic, stvarno dobar.
Bio sam u Škveru u trećem mjesecu ove godine, između ostalog i u Specijalnoj. Šta reči? Blagi užas.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Honkytonky on November 05, 2013, 03:20:19 pm
Očito niste upoznati sa situacijom u škveru , Deb(il)eljak daje ljudima prvo otkaze pa onda traži radnike izvanka pa bi malo radija podmornice pa vjetroelektrane pa silose a gdje su tu brodovi?  ,eh da i jedna skoro pa nebitna vijest odbijen je projekt izgradnje velike marine na onom ruglu od žnanja ,pogodite gdje bi je bilo zgodno smjestiti?
Debeljak je doša po politickoj vezi SDP-a pa kako je doša tako ce i otic od tamo a Indoneziji se ne žuri s ovim nego gledaju dugorocno da samostalno rade podmornice a od necega moraju pocet a mi smo jedni rijetki u svijetu koji bi im mogli ovo prodat a da postane sto posto njihovo kasnije kao intelektualno vlasništvo.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on November 05, 2013, 03:20:43 pm
U Loru sad brzo seli SOA sa Katalinića briga, kako će sad deksteri pit kavu na rivi baš mi ih je žao, no dobro možda budu špijavali za Debeljaka radnike u Škveru ima tu posla ohoho :)

Ali su oni još tamo, znači nisu niti pripomistili kancelarije iz doba SDB-a.
Malo oftopičarimo ali eto, da se nešto događa.  :)

poz.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on November 05, 2013, 03:23:49 pm
Debeljak je doša po politickoj vezi SDP-a pa kako je doša tako ce i otic

Debeljak je kupio Brodosplit i to je gotova priča.

Podmornice za Indoneziju i strani radnici su bacanje prašine u oči da se stvari smire.

poz.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 05, 2013, 03:24:51 pm
I što bi tu bilo loše? U cijeloj HR ima mjesta za jedno veliko brodogradilište i to ako. Uljanik najbolje stoji, ali i on je u priličnoj dubiozi. Za ostale ne treba ni pričati. Druga je stvar što mi patimo na "simbole", pa onda drž nedaj. Pogledajte malo tržište. Nitko na svijetu ne može konkurirati Istoku. Ostaju samo specijalizirana visokotehološka brodogradilišta. Za to treba u modernizaciju uložiti strahovite novce. Brodosplitova najeća vrijednost su majstori i projektanti, tih nema puno. Na kraju se izgradi neki šampion godine s velikim gubitkom i poberu nagrade. Čak osobno mislim da BS bolje poslovao kao servisni remontni centar za jahte s marinom nego sada. Ono što Debeljak želi, bar mislim, je da večina poslova bude štancanje neke metalurgije. I to je dobar plan. A svi moraju shvatiti da treba za opstanak goli raditi više, duže i za manju plaću. Nema više čik pauzi, gledanja Hajduka u menzi, odlazka po dijete u vrtić itd...


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Honkytonky on November 05, 2013, 03:30:54 pm

Debeljak je kupio Brodosplit i to je gotova priča.

Podmornice za Indoneziju i strani radnici su bacanje prašine u oči da se stvari smire.

Da i on negleda na to kao na podmornice nego kao na proizvod. Ako vidi da ima u tome zarade , radit ce ih. Ako vidi da nema , nece i to je to. U svakom slucaju cisto sumanjma da ce ideju potpuno odbaciti. Prije je da ce je proucavati. Najviše ga zanima isplativost projekta i koliko komada tih podmornica bi oni radili u Brodosplitu. I naravno koliko su to spremni platiti a spremni su platiti puno ako ceš im posli prodat i nacrte istih i dat im pravo da ih sami proizvode i razvijaju u Indoneziji.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 05, 2013, 03:35:58 pm
Ajmo iz početka. Gdje je i tko je objavio tu vijest? Ima li kakve potvrde da su ovi uopče bili blizu škvera?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Honkytonky on November 05, 2013, 03:47:54 pm
Ajmo iz početka. Gdje je i tko je objavio tu vijest? Ima li kakve potvrde da su ovi uopče bili blizu škvera?
Veleposlanik im se raspitivao o tome jer je dobio upute iz Indonezije da vidi jel mi šta možemo po tom pitanju. Njih to zanima a ne nas.

http://www.thejakartapost.com/news/2011/12/22/ri-orders-3-submarines-worth-1b-regional-catch.html

Grade podmornicku flotu i treba im malo i ovih manjih diverzantskih podmornica. Idealno im je nac neku žnj zemlju koja ima znaje o tome i da to spoje al na nacin i da otkupe pravo intelektualnog vlasništva tj da poslije mogu sami to isto radit. Ne zanima ih ona šema da mi to napravimo , oni plate a posli oni nemaju nacrte od toga i svoju brodogradnju. Sad je samo pitanje koliko bi podmornica oni ovdje radili pa ako je ono šest komada onda ok. Šest komada plus posli pravo na intelektualno vlasništvo plus obuka indonezijskih inžinjera za to.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 05, 2013, 03:51:38 pm
Tu se nigdje mi ne spominjemo. A da samo znaš šta sve veleposlanici laprdaju u nekim okruženjima.

Ovo ti je primjer jedne glupave vijesti na prilično ozbiljnom portalu.
http://www.business.hr/dogadjaji/jedan-od-najvecih-svjetskih-touroperatora-zeli-u-iducih-pet-godina-milijun-britanskih-turista-u-hrvatskoj
Samo za ilustraciju da se stalno vode neki razgovori, a realizacija je daleko i vrlo upitna.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Honkytonky on November 05, 2013, 03:54:51 pm
Tu se nigdje mi ne spominjemo. A da samo znaš šta sve veleposlanici laprdaju u nekim okruženjima.
Da , samo nece nitko da im proda znanje. U tome je kvaka. Brodove znaju radit i imaju brodogradnju za to a kad dođu na podmornice onda moraju kupovat a treba im jako puno podmornica svih tipova.

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_active_Indonesian_Navy_ships#cite_note-64


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 05, 2013, 03:56:26 pm
Brodarski institut je davno trebao u privatizaciju dok je još vrijedio. E onda nek naručuje tko hoće što hoće.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Honkytonky on November 05, 2013, 04:07:39 pm
Njima treba do dvadesetak ovakvih malih diverzantskih podmornica koje mogu nosit podvodne mine. Ako bi to kupovali u Južne Koreje il u nekih drugih onda bi njima davali pare a nikad ne bi digli svoju vlastitu brodogradnju podmornica na noge. Ako bi kupili u nekoga ovo i dobili nacrte i znanje kasnije za to onda bi sve mogli sami i nikoga ne bi trebali moliti za ništa.

U svakom slucaju šest komada im treba svakako a onda bi još najmanje 12 napravili u Indoneziji.

Para imaju i spremni su izdvojit poprilicnu sumu za ovaj projekt ako bi to ukljucivalo i prodaju nacrta i znanja poslije njima tj pravo na intelektualno vlasništvo.

Nek potpišu ugovor za gradnju šest komada plus finaciranje prvog prototipa i zauzvrat dobijaju i nacrte i pravo na intelektualno vlasništvo ( sami mogu radit poslije ) plus obucit cemo im inžinjere i prenit znanje.



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 08, 2013, 02:41:42 pm
Vijest.
http://www.poslovni.hr/hrvatska/brodosplitov-tanker-prvi-probio-arktik-bez-pomoci-ledolomca-256309


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on November 17, 2013, 07:04:18 pm
CRNI RECESIJSKI DANI ZA EUROPSKU BRODOGRADNJU NIKAKO DA PROĐU
Spas za škverove krije se u Rusiji

Dio radnika u „Brodosplitu“ bučno štrajka, sa sindikalistima na čelu kolone upadaju u upravnu zgradu, “breaking news” iz sata u sat, a novi poslovi sve su dalje od uzburkanog škverskog horizonta. Nesumnjivo, nekadašnji sindikalni lider iz brodogradilišta u Gdanjsku Lech Wallesa, barem što se tiče akcija u splitskom škveru, bio bi ponosan. Potpuno u njegovu stilu.

Vječiti sindikalni vođe, neupućeni političari, optužbe na račun novoga vlasnika, kontraoptužbe i demantiji, „Brodosplit“ se uvijek ima čime zabavljati. Samo je pitanje gde su u toj “zabavi” novi brodovi. Kako privući naručitelje, brodare, te osjetljive biljke, u latentnom stanju ni rata ni mira u splitskom škveru. Činjenica je da mnogi zatvaraju oči pred stanjem stvari u europskim brodogradilištima. Umjesto toga stalno se ponavlja demagogija o „ustavnom pravu na rad“, o „izgradnji brodova na ovim prostorima od vremena Isusa Krista“, ...

Crni recesijski dani za europsku brodogradnju nikako da prođu. Doslovce za svaki novi ugovor brodogradilišta u svijetu vode krvave rovovske bitke. U Bruxellesu su odavno svjesni da je konkurencija golema, naročito iz zemalja jugoistočne Azije, iz Kine i Koreje. Što god brodogradilišta u Europi i na Zapadu mogu sagraditi, Azija sagradi jeftinije. Samo najveće korejsko brodogradilište „Hyundai Heavy Instrustries“ veće je nego 20 najvećih europskih brodogradilišta zajedno.

Ipak, ni u Koreji ne cvjeta cvijeće. Vodeća korejska brodogradilišta zaprimila su zahtjeve za odgodu isporuka 24 broda vrijednih oko tri milijarde dolara nakon što se intenzivirala dužnička kriza u Europi i smanjile kreditne linije za kompanije.

Nijemci bez narudžbi

I njemačke škverove kosi kriza. Od 36 brodogradilišta na njemačkom sjeveru samo ih šest posluje pozitivno. Jedno od njih je brodogradilište „HDW“ u Kielu, ali ono gradi podmornice i brodove za vojsku, pa problema s kupcima nema. „Flensburg Schiffbau“ u Flensburgu, poznato po gradnji ro-ro brodova, ima ugovore samo do kraja ove godine.

Što se tiče 2014. dodine, knjiga narudžbi im je potpuno prazna. Čak je globalni vojnobrodograđevni div „Thyssen Krupp Marine Systems“ obustavio gradnju brodova u svom pogonu „Nordseewerke“ u Emdenu i to najstarije brodogradilište za izgradnju podmornica prodao poduzeću „Siag Schaaf“ specijalizirano za proizvodnju elektrana na vjetar.

I jedna je Danska od Europske unije zatražila pomoć za više od tisuću radnika koji su otpušteni iz 45 poduzeća koja su uglavnom proizvodila opremu i strojeve za brodogradilišta. Ti radnici su otpušteni zbog smanjenja narudžbi iz brodogradilišta. Najveći danski i svjetski brodar „Maersk“ zbog galopirajuće krize najavio spajanje s dvije brodarske kompanije kako bi udružili flote, uštedjeli, privukli svježi kapital i tako preživjeli.

Radnički prosvjedi nisu spasili ni Italiju od zatvaranja škverova. Talijanski i europski div „Finincantieri“ je zbog nedostaka poslova od svojih osam brodogradilišta, dva brodogradilišta u mjestima Castellammare di Stabia i Sestri Ponente dao zatvoriti, a brodogradilištu u mjestu Riva Trigoso (pokraj Genove) znatno smanjiti kapacitete. Ukupno tri tisuće talijanskih škverana završilo je na burzi rada.

Prema Europskom udruženju brodogradilišta (CESA) od 2008. do 2012. u 300 brodogradilišta, koliko ih ima u Europi, izgubilo je posao 60 tisuća radnika.

- Nešto se valja na obzoru što se tiče brodograđevnog tržišta. E sad, radi li se o svjetlu spasa na kraju tunela ili je to svjetlo jurećeg vlaka, vidjet ćemo...- kaže slikovito kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

- Svjetska knjiga narudžbi brodova lagano se popravila u odnosu na prijašnje godine. Što se narudžbi tiče, dominiraju uglavnom kruzeri i brodovi iz ‘offshore’ programa. Međutim, kriza i dalje čini svoje. Samo u brodogradilištima u Vijetnamu oko 14 tisuća radnika ubrzo će ostati bez posla jer narudžbi nema.

Oni koji dominiraju jesu velike brodograđevne korporacije u Koreji i Kini. Od 1600 brodogradilišta, koliko ih ima u Kini, njih 30-ak drži gotovo 97 posto svih kineskih narudžbi brodova. Premda je Koreja brodograđevni div, kao u tehnologiji, tako i u narudžbama, korejska grupacija STX našla se pred bankrotom jer su se previše zadužili u „Korean development banku“.

Banka za izvoznike

Ne zaboravite da je korejski STX vlasnik norveške grupe „Aker yard“ koji broji 16 škverova, uglavnom u Europi. Ono što zabrinjava jest da se Splitsko sveučilište, odnosno katedra za brodogradnju, sindikalisti, dio brodograditelja... uopće ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, tehničkim inovacijama...

O tome oni doslovce pojma nemaju, niti ih je briga. Uz to, ne mogu sindikati voditi splitsko brodogradilište. Toga u svijetu nigdje nema. U Americi sindikate zovu „shop steward“. Dakle, oni su servisi potrebama svojih radnika i ništa više od toga - kaže pomorski stručnjak Roje, te nastavlja:

- Osnovni problem hrvatske brodogradnje, a time i „Brodosplita“ kao najvećeg domaćeg brodogradilišta, jest nepostojanje banke kao što je bila nekadašnja „Jugoslavenska banka za međunarodnu ekonomsku suradnju“, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema - kaže ovaj bivši direktor „Jadroplova“.

Jedino riješenje kako prebroditi duboku svjetsku krizu, prema riječima kapetana Roje, jest graditi brodove za sebe. Roje je izrazio uvjerenje kako su brodovi za prijevoz kontejnera koje je „Brodosplit“ najavio graditi za svoju flotu, recept da se očuva brodogradnja u uvali Supaval.

- Od isporuke do prodaje broda, ako povoljne tržišne prilike nisu utjecale na prodaju broda u toku gradnje (‘newbuilding resale’), brod valja staviti u kvalitetan management. I u razdoblju depresije brod, najčešće, može ostvarivati dovoljno za pokriće troškova iskorištavanja. Rastom tržišta ostvarivat će se i određena dobit kojom će se otplaćivati investicija. Naravno, u trenutku kada se tržište oporavi, prodajom tih brodova mogla bi se ostvariti zarada. Što se tiče narudžbi kontejneraša, svjetski lideri su Grci - kaže kapetan Roje.

Jevgenij Pavlovov, ruski pomorski analitičar, i jedan je od bivših pomoćnika direktora velikog ruskog brodogradilišta „Zvezda shipyard“ poznatom po izgadnji ledolomaca. Ruski sugovornik iz Moskve za „Spektar“ kaže kako je Rusija jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja se, usprkos dubokoj svjetskoj recesciji, nalazi „pred renesansnom obnovom svoje trgovačke flote“. Znaju li to u Hrvatskoj, pita se Pavlovov.

- Predsjednik Vladimir Putin prije nekoliko mjeseci obznanio je kako do 2030. godine Ruska Federacija treba izgraditi čak 500 novih brodova, i to za plovidbu između Murmanska i Vladivostoka, kao i brodove za riječnu plovidbu. Također, predsjednik Putin je najavio izgradnju novih naftnih platforma i brodove za geološka istraživanja, uz one ‘klasičnije’ brodove kao što su kontejneraši i LNG tankeri.

Ruski šef države pozvao je naftne kompanije „Gazprom“ i „Rosneft“ da sa brodarom „Sovkomflotom“ udruže snage za dugoročnu suradnju u obnovi ruske flote. S obzirom na klimatske uvjete, Rusija nema brodogradilište u kojemu se tijekom cijele godine mogu graditi brodovi - navodi Pavlovov. Poručuje kako nije nimalo lako dobiti dio velikog ruskog brodarskog kolača za koji se bore mnoga svjetska brodogradilišta.

Državna pomoć

- Razlog je jednostavan - taj financijski kolač dijele samo veliki svjetski igrači, uz pomoć svojih nacionalnih banaka i vlada. Primjerice, korejska brodogradilišta poput „Samsunga“ i „Hyundaija“ danas grade sve veći broj tankera za ruske potrebe. Što se tiče vojne brodogradnje, Francuska je čak izgradila dva amfibijska nosača helikoptera za rusku ratnu mornaricu.

Rusija je uvijek naklono gledala na suradnju s hrvatskim brodogradilištima. Međutim, hrvatska brodogradilišta bez pomoći svoje vlade teško mogu dobiti kapitalne i dugoročne projekte u Rusiji - konstatira jedan od nekadašnjih čelnika ruskog brodogradilišta „Zvezda“ s ruskog Dalekog istoka koji je danas konzultant mnogim brodogradilištima koja surađuju s Ruskom Federacijom.

- Pitam se koliko nadležna hrvatska državna ministarstva prate što se događa u ruskoj, ali i svjetskoj brodogradnji - otvoreno će Pavlovov.

Prije ravno deset godina, prisjetio se Ljubo Jurčić, nekadašnji ministar gospodarstva u vladi Ivice Račana, u svijetu se naručivalo dvije tisuće brodova godišnje.

- U Hrvatskoj je tada bio prosjek između 20 i 25 brodova godišnje u knjigama narudžbi naših škverova. Sve te brojke danas su se prepolovile. Samo „Uljanik“ i „Brodosplit“ imaju tehničkih kapaciteta za iskorak prema potentnim tržištima poput ruskog, a koje kriza nije pretjerano pogodila. Međutim, ti škverovi nemaju iza sebe državni sustav podrške, od diplomacije do banaka, nego su privatizacijom prepušteni sebi samima. To je, blago rečeno, neozbiljno. Tim više što vlada duboka recesija tržišta gdje država mora pomoći svojoj industriji - kaže profesor Jurčić koji na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu predava međunarodnu ekonomiju.

Treba biti pošten pa reći da su 22 godine brodogradnje u samostalnoj Hrvatskoj 22 godine tranzicijskog puta bez cilja, neuspjelih sanacija i promašaja politički podobnih kadrova u škverovima. Lako je bilo potpisivati ugovore za nove brodove unaprijed znajući da će porezni obveznici pokriti gubitke. Taj luksuz ni jedan privatnik sebi ne može dopustiti.

Turci u ekspanziji

Na potpore europskih fondova mogu računati samo ona brodogradilišta koje nude tehničke inovacije. Turska brodogradilišta danas su u ekspanziji, te su se usmjerili na gradnju manjih i specijaliziranih brodova. Za gradnju manjih brodova, kazuju analitičari, odlučila se i Nizozemska koja svoju prigodu vidi u gradnji vojnih brodova. Svjetsko tržište, naime, posljednjih godina sve više traži manje, višenamjenske vojne brodove.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on November 18, 2013, 01:32:37 am

...

 Najveći danski i svjetski brodar „Maersk“ zbog galopirajuće krize najavio spajanje s dvije brodarske kompanije kako bi udružili flote, uštedjeli, privukli svježi kapital i tako preživjeli.

....

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

Kakve pi7darije se ovdje pišu...:(


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 18, 2013, 11:10:35 am
Mislim da u core bussinesu nema neke budućnosti. Raduje što je Brodosplit najavio petogodišnje partnerstvo s nijemcima u igradnji velikih dizalica. Tim putem treba ići.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on November 22, 2013, 10:14:27 am
BRODOSPLIT - SPLIT

05.11.2013.

BEZ VISOKIH TONOVA
Predsjednik primio sindikaliste i Upravu Brodosplita: uspostavljen socijalni mir i otvoren postupak pregovora


Susret predsjednika Ive Josipovića sa predstavnicima „Brodosplitove“ uprave, sindikalista, te predstavnika ministarstava rada i gospodarsta prošao je, kako upučeni kažu, u „atmosferi polemike, no bez visokih tonova.

Predsjednik Josipović, kako vele naši izvori, sastanak je vodio mirno i staloženo. Predsjednik je, kao moderator susreta, inzistirao, a tako će biti i ubuduće, na poštivanju zakona, prava, obveza i svega onoga što je potpisano u procesu restrukturiranju splitskog brodogradilišta.

Premda su se sindikalisti u Uredu predsjednika dotakli i pitanja njihove suspenzije, te zabrane ulaska u „Brodosplit“, a koja im je izrečena nakon nedavnog fizičkog upada u zgradu uprave, predsjednik Josipović nije želio o tom pitanju raspravljati. Poručio je tek kako to pitanje treba prepustiti procesima u tijeku.

Podsjetimo, u splitkom brodogradilištu u tijeku je disciplinski postupak kako bi se ustvrdili sve okolnosti upada dijela radnika u upravnu zgradu, te kako bi se ustvrdile možebitne povrede obveza iz radnih odnosa. Trenutačno se 15 zaposlenika, među njima i sindikalisti Zvonko Šegvić, Pave Matošić i Joško Franić, nalaze pod zabranom ulaska u krug brodogradilišta.

Stavka kojoj su sindikalni čelnici „Brodosplita“ posvetili najveći dio svojih istupa u susretu sa Josipovićem jesu - sindikalne članarine.

Naime, sindikati su već mjesecima zabrinuti zbog opadanja prihoda iz članarina s kojima financiraju svoje aktivnosti. Kako doznajemo, veći dio radnika „Brodosplita“ koji su potpisujući nove ugovore o radu i prelazeći u novoosnovane škverske tvrtke, nisu potpisali da im se od plaće svaki mjesec odbija stavka za članstvo u sindikatu.

Kao što je poznato u „Brodosplitu“ djeuluju tri sindikata: Sindikat metalaca, Radnički sindikat i Nezavinsi sindikat koji slovi kao brojčano najveća sindikalna organizacija u splitskom škveru. Ono što nije pozanto je koliko se svakog mejseca u sindikalne kase slije financijskih sredstava od članarina. Očito da je pad prihod od članarina kod sindkalista zazvonilo je na uzbunu.

Uspostavljen socijalni mir i otvoren postupak pregovora

Na današnjem sastanku postignut je i sporazum kojim je uspostavljen socijalni mir i otvoren postupak pregovora, priopćeno je iz Predsjednikova ureda.

Na sastanku na kojem su sudjelovali i ministar rada Mirando Mrsić i pomoćnicom ministra gospodarstva Sabina Škrtić dogovoreno je da će započeti pregovori o novom ili izmijenjenom kolektivnom ugovoru u Brodosplitu i ovisnim društvima koja su obuhvaćena procesom restrukturiranja.

Prihvaćeni model kolektivnog ugovora ponudit će se na pristupanje ostalim Brodosplitovim novoosnovanim ovisnim društvima.

Za vrijeme pregovora, koji će trajati tri mjeseca, vladat će socijalni mir koji uključuje urednu isplatu plaća i poštivanje zakonskih prava radnika. Za trajanja pregovora sve će strane odgovorno i uz poštovanje druge strane nastupati u javnosti, sukladno obavezama koje su preuzete, stoji u zaključcima sa sastanka.

Također je dogovoreno da će se u Brodosplitu i svim ovisnim društvima omogućiti sindikalni rad, sukladno zakonu i drugim propisima. Sindikati će Upravi dostaviti popis članova, a Uprava će u roku pet dana sindikatima naznačiti u kojoj tvrtki - matičnom ili ovisnom društvu, su zaposleni sindikalni članovi.

Uprava se obvezuje da će ustegnuti sindikalnu članarinu zaposlenicima za koje sindikati ustvrde da su njihovi članovi, a sindikati u slučaju spora preuzimaju odgovornost za točnost podataka, uključivši i refundaciju neopravdano uskraćenih sredstava.

Zaključke su potpisali predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević, predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Šegvić, predsjednika Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević, predsjednik Radničkog sindikata Brodosplita Ivan Čavka, glavni povjerenik Sindikata metalaca Joško Franić i član Uprave Brodosplita Darko Pappo.

Matijašević je u izjavi Hini izrazio zadovoljstvo time što su se u rješavanje problema splitskog škvera uključili predsjednik Republike i ministar rada, te što je postignuti dogovor potpisan i što su utvrđeni rokovi.

Na upit hoće li se radnici kojima je zabranjen ulaz u brodogradilište biti vraćeni na posao, Matijašević je rekao kako to nije bio predmet današnjeg dogovora, te podsjetio da se u Brodosplitu nalazi inspekcija rada koja provodi nadzor postupka prema radnicima, za koji sindikati drže da nije bio zakonit.

Šegvić je naglasio kako je najvažnije otvaranje postupka kolektivnog pregovaranja i priznavanje sindikata. "Ovo je veliki početak i mi smo govorili da je razgovor jedini mogući način rješavanja problema. Zašto je bilo drugačije nije mi jasno i sada smo opet na početku, a to smo mogli biti prije mjesec ili tri mjeseca", rekao je Šegvić.

Najbitniji su interesi Brodosplita i grada Splita i njihova budućnost, a ne mi kao pojednici, poručio je. Najavio je da će sutra sindikati razmotriti situaciju i vidjeti što dalje jer, kaže Šegvić, nije lako živjeti pod takvim tenzijama.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

20.11.2013.

A JUČER SU IH SLALI DOMA...
‘Brodosplit’ sad traži 143 radnika


Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje “Brodosplit” je oglasio potražnju za 143 radnika, i to, kako se navodi, zbog povećanog opsega posla, kao i “novootvorenih poslova”...

Otvaraju se, naime, radna mjesta za 12 brodocjevara, 20 električara, 20 brusača i jednako toliko zavarivača, bravara i brodomontera, te za 31 antikorozivca. Riječ je, inače, o poslovima s punom satnicom, ali na određeno vrijeme.

Frenki Laušić, voditelj Odjela za odnose s javnošću DIV grupe, vlasnika škvera, potvrđuje kako im nova radna snaga treba radi planiranih poslova. Pretpostavlja se kako je riječ o radovima na dovršetku izgradnje dvaju “heavy liftera” za prijevoz teških tereta, za nizozemsku tvrtku “Jumbo Shipping”, čija isporuka bitno kasni.

Najveći u floti

Podsjetimo samo kako su heavy-lift brodovi složeni projekti kakvi još nisu realizirani u hrvatskim brodogradilištima, a ovi ugovoreni koji se grade u splitskom škveru bit će najveći u floti “Jumbo Shippinga”. Prioritet pri zapošljavanju će, kao što se više puta spominjalo, imati bivši škverani, odnosno svi oni koji su dolaskom DIV-a dobili otpremnine, no nisu vraćeni na posao. Koliko ih je među njima s traženim strukama, u splitskom škveru nam nisu znali reći.

Riječ je, inače, o strukama za koje se moguće i prekvalificirati u okviru tečajeva što ih redovito organizira Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Vremena za prekvalifikacije, na žalost, nema, jer u oglasu stoji kako je posljednji dan natječaja 31. prosinca, a tečajevi za spomenuta brodograđevna zanimanja traju minimalno dva mjeseca. Sudeći, međutim, prema podacima koje smo dobili u splitskom područnom uredu HZZ-a, potrebe za školovanjem novih zavarivača ili brodomontera nema.

Kako doznajemo od predstojnice splitskog Zavoda Žane Gusić, u evidenciji je na jučerašnji dan bilo ukupno 1342 nezaposlenih s traženim zvanjima; dakle, brodocjevara, električara, brusača, zavarivača, bravara, brodomontera i antikorozista, te njihovih “podstruka”. Poslodavcu, dakle, ne bi trebao biti problem pronaći radnu snagu ukoliko je već ne nađe u okviru baze podataka s nekadašnjim djelatnicima.

Dragičević: Dobre vijesti!

 - To su dobre vijesti jer svako novo zapošljavanje veseli. To više što se traže one vrste zanimanja koja upućuju na nove poslove na navozima. S druge strane, više bih volio da se među onim radnicima koji su otišli iz škvera uz otpremnine provjerilo ima li želje za prekvalifikacijom za tražena zanimanja. Uz to, Ministarstvo rada je voljno sudjelovati u financiranju prekvalifikacija za tražena zanimanja - kazao nam je Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca.

Podsjetimo, radnicima “Brodosplita” kojima nisu bili ponuđeni novi ugovori o radu, uprava škvera je s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje tijekom proteklih mjeseci osigurala savjetovanje uz pomoć mobilnih timova, te im je ponuđeno da preko HZZ-a mogu zatražiti prekvalifikaciju za zanimanja koja se sada traže. Kako nam je rečeno u splitskom brodogradilištu, ponuda za prekvalifikacijom još uvijek vrijedi.

Autor : Linda Perić
Izvor : SD

20.11.2013.

‘BRODOSPLIT’ ISPUNJAVA NALOGE EUROPSKE KOMISIJE
Pikameri u škveru: nestaje četvrti navoz


S „Brodosplitova“ četvrtog navoza ovih dana snažno odjekuje zvuk pikamera pod čijim udarima komad po komad taj navoz polako nestaje. Nije lako ukloniti 163 metra dug i 22 metra širok navoz. Ravno četiri mjeseca bit će potrebno da se ovaj navoz razbije teškim pikamerom i njegove ostatke ukloni. Dakle, do kraja veljače iduće godine četvrti navoz izgrađen davnih 60-ih godina prošlog stoljeća bit će u cijelosti uklonjen.
Pojašnjenja radi, rušenje ovog navoza jedna je od ugovornih obveza iz prodaje „Brodosplita“ samoborskom DIV-u, kao i ispunjenje protokola II. Europske komisije koji propisuje uništavanje proizvodnih instalacija kao kompenzacijsku mjeru u pridruživanju Hrvatske EU-u.

Također, rušenjem ovog navoza ostvaruje se i jedna od mjera predviđenih programom restrukturiranja splitskog brodogradilišta koji se aktivno provodi. Škverani se pitaju kakva je buduća namjena prostora četvrtog navoza...

Može se čuti kako će se taj prostor vjerojatno prenamijeniti za potrebe planirane proizvodnja dizalica i drugih čeličnih konstrukcija. Da potrebe za prostorom već postoje, ukazuje i prošlog tjedna potpisani dugoročni ugovor između splitskog brodogradilišta i poznatog njemačkog koncerna “Kranunion” za proizvodnju portalnih, te portalno-okretnih dizalica namijenjenih za vertikalni transport u lukama i brodogradilištima.

Prenamjena prostora

- Važno je razumjeti da se na mjestu četvrtog navoza ne smije raditi ništa što ima veze s brodogradnjom. Uklanjanje ćemo pretvoriti u prenamjenu, što ćemo iskoristiti za izgradnju moderne manipulativne površine za proizvodnju izvanbrodograđevnih proizvoda. Time nastavljamo aktivnosti u realizaciji restrukturiranja u diversifikaciji proizvoda.

- Navoz broj 4 najmanji je od svih otvorenih kosih navoza, te se zadnjih godina zbog ograničene nosivosti kranova nije u potpunosti koristio. Pitanje je projektnog rješenja na koji način i u kom obliku će biti korišteni ili rekonstruirani, odnosno premješteni kako bi imali maksimalnu iskoristivost. Osim uklanjanja navoza broja 4, kao dodatna kompenzacijska mjera je i prenamjena minimalno 5 posto površine za izvanbrodograđevnu djelatnost - pojasnili su nam iz Odjela za odnose s javnošću „Brodosplita“.

Bruxelleska ograničenja

Bruxelleski birokrati škversku su proizvodnju ograničili na 132.078 kompenziranih bruto tona. Sukladno ograničenjima cGT-a (faktor kompenzacije za uspoređivanje brodova različitih namjena, op.a.), “Brodosplit” godišnje smije graditi, ilustracije radi, najviše do 5 “product oil tankera”, svaki po 23 tisuće tona cGT-a, poput onih građenih za švedsku “Stenu” i “Marinvest”. Ili, primjer drugi: ako škverane krene izgradnja “heavy liftera”, direktive iz Bruxellesa dopustit će izgradnju najviše do šest godišnje, svaki po 18 tisuća cGT-a.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

22.11.2013.

PRILAGODBA DINAMIKE ISPLATE
Država nema novca: Brodosplit ostaje bez 80 milijuna kuna potpora


Zbog stanja s državnim financijama, Brodosplitu, Brodotrogiru i "3. Maju" u ovoj godini neće biti isplaćena sva sredstva iz proračuna namjenjena njihovom restrukturiranju, doznaje Novi list.

Za Brodosplit to znači da od predviđenih 480 milijuna kuna za ovu godinu ostaje "kraći" za 80 milijuna, dok Brodotrogir za 37 milijuna. "3. Maju" će umjesto 139,9 milijuna do konca ove godine biti isplaćeno 83,9 milijuna kuna.

Kako piše Novi list, iz Ministarstva gospodarstva objašnjavaju da je riječ o prilagodbi dinamike isplata državnih potpora (ne)mogućnostima državne blagajne za kojeg su "brodogradilišta pokazala visok stupanj razumijevanja".

Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on November 26, 2013, 04:31:38 pm
Snimljeno na svjetskom nivou!

Quote
Jumbo is pleased to present the official footage from the launch of the first of the revolutionary new K3000 vessels at Brodosplit Shipyard in Croatia.

http://www.youtube.com/watch?v=4rdShK992J4


youtube tagovi



Title: Re: Škverska kronika
Post by: momo PT61 on November 26, 2013, 07:37:23 pm
Nek mu je mirno more!Čestitke BSO sa željom da ovakvi prizori budu uobičajena stvar! :super
p.s.-za video,jednostavno-nemam reči


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Kaćo on November 30, 2013, 07:09:22 pm
HS COLUMBIA koji je bio na remontu u Viktor Lenac,a sada je na sidru ispred,vezaće se ponovo u Viktor Lenac, 7-mog narednog mjeseca.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Kaćo on December 09, 2013, 11:34:51 am
HS COLUMBIA koji je bio na remontu u Viktor Lenac,a sada je na sidru ispred,vezaće se ponovo u Viktor Lenac, 7-mog narednog mjeseca.
Vezan u Lencu,obala dok.br.8


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on December 09, 2013, 09:18:45 pm
Vidio ga danas. Reko prvo, kao, vidi, prošao sedmi, a HS još uvijek na sidru...ali ipak je stigao! :)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Kaćo on December 09, 2013, 09:25:56 pm
Vidio ga danas. Reko prvo, kao, vidi, prošao sedmi, a HS još uvijek na sidru...ali ipak je stigao! :)
Krcao vodu (zato se i vezao) :)
Kompanija će ove sedmice  odlučiti šta i kako dalje.,da li na sidro ili da sa 5-točlanom posadom ostane vezan za kraj.
O uposlenju broda za sad ništa.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Kaćo on December 09, 2013, 10:09:30 pm
Vidio ga danas. Reko prvo, kao, vidi, prošao sedmi, a HS još uvijek na sidru...ali ipak je stigao! :)
Krcao je vodu (zato se i vezao) :)
Kompanija će ove sedmice  odlučiti šta i kako dalje.,da li na sidro ili da sa 5-točlanom posadom ostane vezan za kraj.
O uposlenju broda za sad ništa.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Kaćo on December 10, 2013, 06:38:39 pm
@nyupnik -Stigao inspektor iz Njemačke.Sve se gasi na HS-C.Nekako će se nategnuti 1/3 posade.Čeka se ovako ORDER do daljnjeg.
Eto para brodogrodilištu od veza.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Kaćo on December 10, 2013, 07:09:45 pm
@nyupnik -Stigao inspektor iz Njemačke.Sve se gasi na HS-C.Nekako će se nategnuti 1/3 posade.Čeka se ovako ORDER do daljnjeg.
Eto para brodogradilištu od veza.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Kaćo on December 15, 2013, 10:51:44 am
[attachment=1]
Slike od prekjuče koji mi je poslao inspektor kompanije.Brod je tip-top stanju,i isplaćeno Lencu do zadnjeg centa za remont,Rumun zapovjednik,oficiri palube i stroja iz  iz Crne Gore,i naravno kuvar filipinac :).


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on December 22, 2013, 02:10:23 pm
 21.12.2013.

Dogovoren prvi veći posao: Škverani će varit i goleme dizalice

Splitsko brodogradilište potpisalo je prvi ugovor s njemačkim koncernom “Kranunion”. Radi se o probnoj izradi segmenata portalno-okretne dizalice za francuskog naručitelja, odnosno portala, stupa i gornjeg dijela rešetkaste strukture strojarnice.

Splitski škver će, naime, odraditi čeličnu konstrukciju, bojenje, stepenište i predmontažu tih segmenata, te pripremu za ukrcaj na brod ili baržu. Rok isporuke je, kako doznajemo, 15. ožujka 2014. godine.

- Pregovaramo o novoj narudžbi triju velikih dizalica za jednu ukrajinsku tvrtku gdje bi se osigurala zaposlenost kapaciteta za 300 do 400 radnika na vrijeme od oko 6 mjeseci, odnosno do kolovoza 2014. godine - kazao nam je Eduard Jalžabetić, direktor izvanbrodograđevne prodaje “Brodosplita”.

DENIS KRNIĆ  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on January 11, 2014, 06:08:43 am
Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Škver kupija kruzer! ‘Monet’ će urediti i tržištu nuditi nove slične krstaše
 
Brodosplit” je kupio putnički kruzer “Monet”, dobro znanog gosta svih jadranskih luka! Vijest je to koja je odjeknula u pomorskim krugovima. Riječ je o elegantnom, 68 metara dugom krstašu koji je od 1997. godine plovio na kružnim putovanjima po Jadranu, te je redovito uplovljavao u Split sve do 2009. godine, otkad se, zbog financijskih poteškoća bivših vlasnika, nalazi na vezu u Vranjicu. Splitsko brodogradilište kupilo je brod od jedne ugledne banke, u čijem vlasništvu se brod našao. U ovom poslu, koji najavljuje ozbiljan ulazak “Brodosplita” u kruzing-turizam, aktivno je sudjelovao Vlado Brničević, ugledni hrvatski pomorski konzultant i savjetnik iz Rijeke.

Buduća flota
– Želja je aktivirati tvrtku “Brodosplit-plovidba” angažmanom “Moneta” i drugih jahti koje će se početi graditi u splitskom škveru. “Monet” je kupljen kao dio buduće flote “Brodosplit-plovidbe”. Međutim, osnovni razlog kupnje jest uvježbavanje škverskih radnika u vrhunskom uređenju interijera broda, jer će iskustvo i znanje koje steknu na obnovi toga broda primijeniti na svim budućim jahtama ili kruzerima koji će se graditi u splitskom brodogradilištu.

Brod je u vrlo dobrom stanju, posebno kada je u pitanju lim broda koji je veće debljine i čvrstoće s obzirom da je brod svojedobno građen po vojnim standardima bivšega Sovjetskog Saveza. Već idućeg tjedna brod će iz Vranjica biti prebačen u “Brodosplit”, te odmah počinje remont – najavljuje konzultant Brničević.

Kako kaže naš sugovornik, obnovljeni “Monet” će prvih dana ljeta ugostiti prve putnike u svojim luksuznim salonima i kabinama.

– Već sada se vode pregovori o dolasku prvih gostiju za ovogodišnju sezonu, a, kako stvari stoje, problema s bukingom neće biti. “Monet” je vrlo popularan među starijim Amerikancima, klasom dobre platežne moći, koji stalno pitaju “gdje je onaj mali dobri brod”. Do 2009. godine plovio je od Venecije do Dubrovnika i natrag. Radio je punih deset mjeseci tijekom godine. Kupnja “Moneta” je, zapravo, povratak naših brodara u tzv. srednju klasu kruzinga – ocjenjuje Brničević.

Kako kaže ovaj pomorski stručnjak i konzultant, cijena “Moneta” za sada je poslovna tajna.

Bugari i Sovjeti
Brod je izgrađen 1970. godine kao novogradnja 203 u brodogradilištu “Georgi Dimitrov” u bugarskoj Varni, pod imenom “Yushar”. Bio je to sovjetski putničko-teretni brod koji je u Sjevernom moru, iz Arhangelska, plovio prema lukama Solovki i Umba sve do 1997. godine. Tada je u bivšem vranjičkom “Brodoremontu” kompletno preuređen u brod za kružna putovanja. Dug je 68 metara, ima 1480 bruto tona, te u svojih 30 kabina može prihvatiti 60 putnika, o kojima brigu vodi 29 članova posade. U Vranjicu je dobio i nove glavne pogonske strojeve “Caterpillar” ukupne snage 1000 kilovata, koji mu omogućavaju brzinu od 13 čvorova.

Godinu dana plovio je pod imenom “Stella Dalmatiae”, no ubrzo dobiva svoje današnje ime “Monet”, pod kojim je dugo i uspješno obavljao svoja redovna kružna putovanja. Brod je dugo godina bio u vlasništvu “Elegant Cruisesa”, brodarske tvrtke iz Port Washingtona iz SAD-a, a čiji je vlasnik bio Dubrovčanin, kapetan Mato Stanović.

Denis Krnić


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on January 11, 2014, 09:34:56 am
01.12.2013.

UGOVOR OD 100 MILIJUNA EURA
Kraljevi lučkih dizalica: škverani i Nijemci osvajaju Mediteran


Kako je uopće došlo do toga da „Brodosplit“ sklopi ugovor s euoprskim i globalnim divom u proizvodnji lučkih dizalica kao što je njemački „Kranunion“?
Podsjetimo, sredinom studenog odjeknula je vijest o dugoročnom ugovoru između splitskoga brodogradilišta i najvećeg europskog proizvođača dizalica iz Leipziga koji postoji više od 100 godina. Posao je sklopljen na pet godina, a kako nam pojašnjava Eduard Jalžabetić, direktor vanbrodograđevne prodaje u „Brodosplitu“, sam ugovor težak je ravno 100 milijuna eura, uz 400 do 500 novih radnih mjesta.

-„Kranuinon“ cilja na strateški izlazak na Mediteran, te sklapnje poslova u zemljama kao što su Libija, Maroko, Tunis, Turska i još mnoge druge na Sredozemlju. Predstavnici „Kranunona“ obišli su hrvatska brodogradilišta, te tvornicu „Đuru Đaković“. Intenzivni pregovori koje smo vodili od kraja srpnja rezultirali su ugovorom o suradnji.

Odličan geografski položaj

Ono što je kod njemačkih partnera presudilo jest geografski položaj splitskoga brodogradilišta, njegova infrastukruta od luke, prostornih kapaciteta do blizine željeznice i suvremene autoceste. Ono što je u svijetu atutomobila Mercedes ili Porsche, to je „Kranunion“ u svijetu dizalica. Odrađivat ćemo poslove koje dobijemo od „Kranuniona“, ali imamo pravo i samostalno ugovarati poslove - pojašnjava nam direktor Jalžabetić, koji se upravo vratio iz Prištine gdje se planira izgradnja termoelektrane, kao i nabava novih dizalica.

Tko zna, možda i taj posao Splićani dobiju?

Splićani dogovorili posao s Francuzima

Suradnjom s „Kranuinonom“ splitski škver dobiva strateški važnog partnera s globalne scene koji će za izgradnju dizalica dati kompletnu tehničku dokumentaciju i, ono najvažnije, „know-how“. Čini se da bi sa partnerima iz Njemačke splitski škverani mogli postati kraljevi lučkih dizalica Mediterana i Jadrana.

- Upravo smo prije deset dana potpisali ugovor vrijedan pola milijuna eura s jednim francuskim brodogradilištem o izgradnji portalno-okretne dizalice s jednom granom. U tijeku je nabava materijala i opreme. Realne su šanse da dobijemo još nekoliko narudžbi iz Francuske.

U utrci za luku Ploče

Sada se natječemo za posao izgradnje dizalica za terminal rasutih tereta u luci Ploče, te za kontejnerski terminal u luci Rijeka. Nadalje, ozbiljno ciljamo na tehnološku obnovu škverova i luka na cijelom Jadranu, među njima i luke Drač u Albaniji. Ciljamo na obnovu luka na Savi i Dunavu, među njima i luke u Srbiji gdje možemo aposlutno konkurirati - kaže nam direktor Jalžabetić, diplomirani inženjer strojarstva koji ima 25 godina iskustva rada na projektima lučkih dizalica.

Nema krize za ‘Kranunion’

„Kranunion“ za globalnu krizu ne mari previše. Samo u 2012. godini ovaj uspješni njemački koncern imao je oko 150 milijuna eura prihoda. U ovoj godini isporučivali su dizalice po svijelom svijetu: od SAD-a, Čilea, Rusije, Baltika, pa do Azerbajdžana gdje su prošli mjesec dopremili dvije velike lučke dizalice za državno brodogradilište u Bakuu koje se ubrzano modernizira. Nema sumnje, „Brodosplit“ je u poslu s „Kranunionom“ zakoračio na Mediteran, ali i u 21. stoljeće.


Brza isporuka

Zahvaljujući luci koju imamo, nakon što dizalicu izgradimo možemo je odmah s obale ukrcati na brod i poslati je naručitelju bilo gdje u svijetu. Dakako, planiramo izgradnju okretnih dizalica za svoje potrebe, a koje bismo postavili na zapadnom platou brodogradilišta (među škveranima poznatiji pod nazivom horizontalni ležaj, op.a.). Isto tako planiramo i zamijeniti zastarjele dizalice za izgradnju brodova na navozima - kaže Eduard Jalžabetić, direktor „Brodosplitova“ odjela prodaje.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

27.12.2013.

NOVE BROJKE
Uprava Brodosplita: 13 radnika će dobiti otkaz; Šegvić: Grozno da se otkazi najavljuju u vrijeme blagdana


NAJNOVIJE

Više nema dileme oko 'listopadskih prosvjeda' u „Brodosplitu“ i upada dijela radnika u upravnu zgradu; od 254 radnika koja su se tada našli pod suspenzijom još samo za njih 16 vrijede suspenzivne mjere koje uključuju i zabranu ulaska u brodogradilište. Podsjetimo, 16. listopada dio radnika škvera prosvjedovao je zbog jednodnevnog kašnjenja plaće, a kulminacija događanja bio je upad u upravnu zgradu.

Većina suspendiranih uredno su radili protekli protekla dva mejseca, dok će im se sada, po okončanju disciplinskog postupka, izreći upozorenje pred otkaz. Kako pouzdano doznajemo, 13 radnika će dobiti otkaz. No, među tih 13 radnika nisu i tri sindikalista za koje tek treba donijeti odluku. Od tih 13 radnika dio ih ima ugovore na određeno koji ističu 1. siječnja, pa im se ugovori ejdnostavno neće produžiti.

Među onima koji suspenziju provode kod kuće jesu i predsjednik Nezavisnog sindikata Zvonko Šegvić, njegov potpredsjednik Pave Matošić, te povjerenik Sindikata metalaca Joško Franić.

-Ne želim prejudicirati sudbinu sindikalista dok se ne okonča disciplinski postupak, jer su oni pravno zaštićena kategorija u odnosu na druge radnike škvera. Prije bilo kakve odluke, što se sindikalaca tiče, moramo se dobro pravno zašititi i argumentirati moguću odluku-kaže nam Darko Pappo, član uprave „Brodosplita“.

-Činjenica je da sindikalisti, sada peru ruke od organizacije prosvjeda i nasilnog upada u upravnu zgradu. Razlozi suspenzija i otkaza koji slijede jesu isljučivo nezakoniti prosvjed i nasilni upad u upravnu zgradu, strah kojeg su prošili, a nije ne zanemariva ni činjenica što smo tog dana izgubili posao izgradnje barži za njemačkog naručitelja. Tko će nam nadokantiti financijsku štetu? Sindikati? „Brodosplit“ kao privatna trvtka sebi ne smije dozvoliti takve stvari ili nas jednostavno neće biti, ni radnih mjesta, ni škvera. Pojedinci se nisu našli u disciplinskom postupku, jer su sindikalisti, nego kao zaposlenici „Brodosplita“ koji imaju svoja prava i obveze iz radnog odnosa. Nismo prema radnicima iz prosvjeda išli sa drastičnim mjerama poput izvanrednog otkaza-kaže nam Pappo, član uprave splitskog brodogradilišta.

Predsjednik HURS-a Ozren Matijašević najavio je da će radnici Brodosplita koji dobiju otkaz zatražiti sudsku zaštitu.

„Otkazi radnicima u Brodosplitu su nezakoniti te će pravni stručnjaci HURS-a pružiti pomoć tim radnicima u zaštiti njihovih prava na sudu“, istaknuo je Matijašević.

Podsjetio je da je nakon prosvjeda radnika u Brodosplitu u listopadu ove godine bila angažirana i inspekcija.

„Dobio sam nalaz inspekcije koja je utvrdila da su poslodavci u Brodosplitu pokrenuli disciplinski postupak protiv 254 radnika ali da taj disciplinski postupak nema uporište u zakonu“, pojasnio je Matijašević u izjavi za Hinu.

Predsjednik Nezavisnog sindikata u Brodosplitu Zvonko Šegvić je istaknuo da su prava na prosvjede zajamčena međunarodnim dokumentima te ne vidi razloga da se zbog sudjelovanja u prosvjedima radnicima Brodosplita daju otkazi.

„Apsurdno je i grozno da se otkazi radnicima Brodosplita najavljuju u vrijeme božićnih blagdana“, poručio je Šegvić.

Po njegovom tumačenju zbivanja u Brodosplitu pokazuju da je u Hrvatskoj na djelu smrt sindikalnog pokreta.

JUČER

Nakon što su čelnici Hrvatske udruge sindikata i Sindikata metalaca Hrvatske u proteklih nekoliko dana održali konferencije za novinare na kojima su prozivali Upravu “Brodosplita” zbog, kako je rečeno, “nezakonitih suspenzija dijela radnika”, iz splitskog škvera stiglo je javno očitovanje uz napomenu kako su tim istupima sindikalni lideri prekinuli dogovor o medijskoj šutnji u okviru Sporazuma potpisanog kod predsjednika Republike Ive Josipovića.

Od 250 suspendiranih radnika iz “listoapdskih prosvjeda” te upada u upravnu zgradu “Brodosplita”, svega 30 radnika, kako poručuju iz uprave, ima zabranu ulaska u škver.

- Kada su stručne službe obavile svoj posao oko utvrđivanja povrede radnog odnosa svih suspendiranih radnika, možemo reći kako će najveći broj suspendiranih zaposlenika dobiti samo upozorenje pred otkaz, dok će suspendirani radnici kojima je do sada bio zabranjen ulazak u škver dobiti otkaz ugovora o radu, uz mogućnost sporazumnog prekida radnog odnosa, ili im se neće produžiti ugovor o radu. Kada su sindikalni povjerenici u pitanju, uprava je zatražila dodatna izvješća od stručnih službi kako bi mogla donijeti kvalificiranu odluku, iako se i iz dosadašnjih dokaznih radnji može zaključiti kako je dio sindikalnih povjerenika drastično prekršio zakone i poticao na nelegalne radnje i nasilni ulazak u zgradu uprave-stoji, između ostalog, u javnom očitovanju “Brodosplitove” Uprave.

Što se, pak, tiče nadavnog sastanka u Uredu predsejdnika RH gdje su nazočili predstavnici “Brodosplita” I škverskih sindikata, tada sporazum potpisani na Pantovčaku, kako pojašnjavaju iz škverske Uprave, svodio na to da se sindikatima omogući brže i lakše naplaćivanje sindikalne članarine u novim društvima, a isti je od strane Uprave “Brodosplita” potpisan u duhu dobre volje.

-Naknadno se, službenim tumačenjem Ministarstva rada i Agencije za zaštitu osobnih podatak ispostavilo da uprava ne smije sindikatima davati određene informacije o radnicima, kao i da sindikati za ustezanje članarine od plaće moraju imati pismenu privolu svojih članova za takvo ustezanje-odgovaraju iz “Brodosplita” na sindikalne prozivke proteklih dana izrečene.

Iz uprave spltiskog brodogradilišta naglašavaju kako su od splitskog Područnog ureda Porezne uprave dobili službenu obavijest kako su 16. listopada, na dan isplate plaća, računi “Brodosplitovih” tvrtki bili blokirani zbog „sistemske greške“.

-Ostavljamo svakome da zaključi kako je došlo do te „slučajnosti“ - da se na dan isplate plaće „sistemskom greškom“ onemogući isplata mjesečnih primanja radnicima “Brodosplita, a da se nelegalni prosvjed i nasilni ulazak u zgradu uprave organizira u ranim jutarnjim satima istog dana, dok Porezna uprava još nije stigla ni uočiti, ni reagirati na tu „sistemsku grešku“-kažu u spltiskom škveru.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

28.12.2013.

SASTANAK 2. SIJEČNJA
Ministarstvo Debeljaku: Preispitajte odluku o otkazima suspendiranim radnicima


Povodom jučer najavljenih otkaza ugovora o radu pojedinim radnicima u Brodosplitu te moguće eskalacije napetosti između socijalnih partnera u toj tvrtki, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava poziva Upravu Brodosplita te sindikate koji okupljaju članstvo u toj tvrtki i s njom povezanim društvima da žurno uspostave konstruktivni socijalni dijalog u cilju normalizacije odnosa u Brodosplitu i s njim povezanim društvima, stoji u priopćenju Ministarstva kojega prenosimo u cijelosti:

- Rješavanje posljedica koje je gospodarska kriza ostavila na gospodarstvo i na tržište rada u Republici Hrvatskoj zahtjeva od svih nas da uložimo maksimalne napore usmjerene na očuvanje svakog radnog mjesta, a gospodarski rast moguće je postići samo u uvjetima socijalnog mira, kako na nacionalnoj razini, tako i na razini svakog pojedinog poslodavca.

Stoga, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava apelira na Upravu Brodosplita da u tom cilju preispita odluku o mogućim otkazima ugovora o radu i da, u suradnji sa sindikatima, uspostavi dijalog kako bi se stanje u Brodosplitu normaliziralo te kako bi se omogućilo radnicima da nastave raditi u zdravoj radnoj okolini lišenoj suvišnih napetosti i mogućeg nepotrebnog zastrašivanja od gubitka radnog mjesta.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ujedno poziva socijalne partnere u Brodosplitu na sastanak 02. siječnja 2014. godine na kojem bi dogovorili daljnje korake ka uspostavljanju socijalnog dijaloga bez kojega nije moguć rast i napredak gospodarstva, poručili su iz Ministarstva.

Izvor : SD

29.12.2013.

SOCIJALNI DIJALOG
Mrsić potvrdio: Šaljem poziv u Brodosplit za razgovor


Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić potvrdio je Media servisu da će sutra njegovo Ministarstvo poslati poziv socijalnim partnerima iz Brodosplita za razgovor o stanju u škveru.

- Ministarstvo će uputiti službeni poziv socijalnim partnerima iz Brodosplita, dakle sindikatima i poslodavcu da se odazovu na sastanak u Ministarstvu rada u četvrtak ili petak, prema tome kada budu bili spremni ili imali vremena doći, najavio je Mrsić.

Podsjetimo, Ministarstvo je pozvalo škver da preispita odluku o otkazima za 13 radnika koji su sudjelovali u listopadskim prosvjedima, na što su iz Uprave škvera odgovorili kako je riječ o populističkom potezu Ministarstva.

Izvor : SD

 31.12.2013.

Uprava "Brodosplita" dolazi na sastanak kod Mrsića

Uprava "Brodosplita" prihvaća poziv ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića za novi sastanak i postizanje socijalnog dijaloga između Uprave i suspendiranih škverskih sindikata. Sastanak bi se trebao održati u Ministarstvu rada do kraja tjedna.

Kako sada stvari stoje, u ime "Brodosplita" pojavio bi se član Uprave Darko Pappo, međutim, to još nije sigurno zbog već prije dogovorenih obveza. Očekuje se i dolazak suspendiranih sindikalista Zvonka Šegvića i Pave Matošića iz Nezavisnog sindikata, te Joška Franića iz škverskog Sindikata metalaca.

Još početkom studenoga, na sastanku čelnika splitskog brodogradilišta i sindikata u uredu predsjednika RH Ive Josipovića dogovoreno je da sindikati predlože novi kolektivni ugovor, te Upravi dostave potvrde o broju sindikalnog članstva i potpise članova za ustezanje članarina od plaće zaposlenih u novim "Brodosplitovim" društvima. No, to još nije napravljeno, pa se očekuje da će te obveze biti glavna tema razgovora u Ministarstvu rada.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

03.01.2014.

SASTANAK U ZAGREBU
Debeljak povukao suspenzije Šegvića i ostalih sindikalaca; Pappo: To je znak dobre volje


Četverosatni pregovori u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava između Uprave i sindikalista Brodosplita urodio je odlukom Uprave o povlačenju suspenzije sindikalnom povjereniku Zvonku Šegviću i još osmorici radnika Brodosplita.

Na ustupak Uprave, sindikati su odgovorili osudom prosvjeda koji su u brodogradilištu sami organizirali 16. i 17. listopada prošle godine.

- Zajednički osuđujemo incidente koji su se dogodili tijekom prosvjeda i smatramo da to nije dobar put za rješavanje problema u brodogradilištu – kazao je nakon sastanka i dogovora u Ministarstvu rada, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević.

Član Uprave Brodosplita Darko Pappo ustvrdio je kako dogovor sa sindikatima predstavlja početak dobre ere u brodogradilištu.

- Povlačenje suspenzije znak je dobre volje uprave. Pokazali smo da možemo povući poteze za koje možda nije bilo izgledno da ćemo ih povući – komentirao je Pappo.

Otklonio je dvojbe oko 16 radnika Brodosplita kojima je potkraj godine istekao ugovor o radu, rekavši kako ostaje na snazi odluka Uprave da se s tim radnicima ne potpiše novi ugovor.
   
Povlačenje suspenzija sindikalistima Brodosplita jedna je od četiri točke zaključaka sa sastanka koje su potpisali vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak, Zvonko Šegvić u ime Nezavisnog sindikata Brodosplita, Ivana Kuzmanić za Radnički sindikat Brodosplit, Joško Franić i Dragičević.

U ostalim točkama iskazuje se privrženost socijalnom dijalogu u Brodosplitu i restrukturiranju škvera te osuđuju prosvjedi od 16. i 17. listopada 2013.

U točci o povlačenju suspenzija navodi se kako Uprava zadržava pravo zamijeniti suspenzije opomenama pred otkaz ugovora o radu ako za to, navodi se u zaključcima, postoje okolnosti koje bi opravdale takvu odluku.
   
Zvonko Šegvić najavio je kako se vraća na posao, a zajedno s njim, kazao je, još osam suspendiranih radnika. Za povratak još troje radnika pod suspenzijom, prema Šegvićem riječima, povest će se razgovori između sindikata i pravne službe škvera.

- Sindikati sigurno neće biti prepreka razvoju Brodosplita – poručio je Šegvić, najavljujući i rješenje za 1500 radnika koji su u Brodosplitu izgubili posao.

O tom rješenju, kaže, povesti će razgovore sa vlasnikom Brodosplita koji je nazočio sastanku u Ministarstvu rada. Debeljak, međutim, kao ni ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić nije izašao pred novinare nakon sastanka.

Autor : V. Marjanović
Izvor : SD

04.01.2014.

ŠKVERSKA BITKA
Brodosplit: Povlače se suspenzije samo za sindikalne čelnike, ali ne i 13 radnika


Uprava Brodosplita oglasila se novim priopćenjem oko jučerašnjeg sastanka u Zagrebu i interpretacije dogovorenoga.

- Nakon sastanka između predstavnika uprave Brodosplita, triju sindikata Brodosplita i Ministarstva rada održanom u petak, 3. siječnja, u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, neki sindikalni čelnici su u izjavama za medije ustvrdili kako je Zaključcima potpisanim na sastanku utvrđeno i da se, osim suspenzija sindikalnim čelnicima, povlače supenzije i za ostalih 13 radnika. Dužni smo ispraviti ove krive navode, jer u Zaključcima sa sastanka u točki 3. stoji:

„Uprava prihvaća povući odluke o suspenziji sindikalnih povjerenika i radnika koje su na snazi na dan 3.1.2014. godine, te navedene odluke zamjeniti opomenama pred otkaz ugovora o radu ukoliko Uprava smatra da postoje okolnosti koje bi opravdale takvu odluku“.

Ovom prilikom napominjemo kako su predstavnici sindikata i Ministarstva rada na sastanku bili izričito upoznati sa činjenicom da su suspenzije sa datumom 3. siječnja vrijedile još samo za trojicu sindikalnih čelnika, dok je osmorici od 13 radnika koji su bili pod suspenzijom istekao ugovor o radu

1. siječnja, četvorica radnika koji su imali ugovor na neodređeno vrijeme dobila su otkaz prije tog datuma, a jedan suspendirani radnik koji je imao ugovor na neodređeno vrijeme je potpisao sporazumni raskid ugovora o radu. Dakle, sindikalni čelnici su znali da se odustajanje od suspenzije odnosi samo na tri sindikalna čelnika.

Zbog toga posebno želimo naglasiti kako je većina sindikalnih predstavnika korektno prenijela Zaključke sa sastanaka, te izražavamo zadovoljstvo činjenicom da je postignut kvalitetan socijalni dijalog i dogovor. Međutim, izjave koje su neki sindikalni čelnici dali nakon sastanka, a koje govore suprotno potpisanim Zaključcima, predstavljaju grubu manipulaciju istinom i potpisanim Zaključcima – poručili su iz Brodosplita.

Izvor : SD



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on January 21, 2014, 01:21:42 pm
14.01.2014.

A KROZ BUŽE OD MADIRI...
Škver bi gradija dok! Na popravku ‘Kraljica’ i ‘Dalmatia’, Debeljak razmišlja o remontima...


Umjesto u “Jadranskom brodogradilištu“ u Bijeloj, na crnogorskoj obali, feribot “Regina della pace“, međunarodnog brodara “Blue line“, ove će godine manji dio remonta obaviti u “Brodosplitu“. Upravo ovih dana gotovo 140 metara dug brod nalazi se na vezu u škverskoj luci, u samoj blizini hale “Brodogradilišta specijalnih objekata“.

Nova orijentacija

Kako kažu upućeni, ovo je najveći brod koji je ikada bio u splitskom brodogradilištu na remontu. Prema ugovoru s “Blue lineom“, brod će biti do ožujka na vezu u splitskom škveru i u tom razdoblju obavit će se servisni radovi čišćenja, bojenja i razni drugi popravci. Tijekom ožujka očekuje se odlazak broda iz splitskog brodogradilišta prema Bijeloj na daljnji tijek radova.

Darko Pappo, član uprave “Brodosplita“, kazao nam je kako nova poslovna politika brodogradilišta predviđa orijentaciju i na tržište remonta brodova.

- Želimo maksimalno iskoristiti sve kapacitete “Brodosplita“, a to nije samo izgradnja novih brodova, nego i pružanje usluga održavanja i popravaka brodova koji već plove. Dakle, svakako želimo ući na tržište remonta brodova na kojemu možemo pružiti dio usluga.

Za sada ozbiljnije popravke na trupu brodova u remontu ne možemo obavljati jer nemamo suhi dok, koji, primjerice, ima škver u Bijeloj. Ako se pokaže potreba, a to ćemo vidjeti prema budućim upitima brodara, da u “Brodosplitu“ obavljamo remontne zahvate, imamo planove o izgradnji jednog suhog doka koji bismo iskoristili i za izgradnju novih brodova.

Kao što je poznato, plutajući dokovi znatno smanjuju vrijeme izgradnje broda te ih koriste sva suvremena europska i korejska brodogradilišta - kazao nam je Pappo, jedan od čelnika “Brodosplita“.
Tehnološka obnova

Od listopada prošle godine u “Brodosplitu“ se nalazi i manji “Blue lineov“ putnički brod “Dalmatia“ na kojemu se također obavljaju radovi.

Nekih prijašnjih godina u splitsko brodogradilište na remont su dolazili turistički hidrokrilici. Da se remont brodova isplati, potvrđuje i “Jadransko brodogradilište“ u Bijeloj, koje godišnje na remontu ima od 50 do 70 brodova, uglavnom teretnjaka i tankera, a sve više i luksuznih putničkih brodova ili jahti. Pružaju sve usluge remonta i rekonstrukcije brodova, no bez tehnološke obnove ovom čuvenom crnogorskom škveru prijeti pad poslova.

Osnovne mjere feribota “Regina della pace“

- 138 metara dužine
- 24 metra širine
- 1700 putnika
- 555 vozila
- 1979. godina izgradnje
- 2004. godina obnove

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

21.01.2014.

IZGUBILI BAZU
Šefovi sindikata u škveru morali navući trliše!


Suspendirani sindikalisti „Brodosplita“ Zvonko Šegvić i Pavle Matošić iz Nezavisnog sindikata, te Joško Franić iz Sindikata metalaca, nakon gotovo tri mjeseca izbivanja, vratili su se u brodogradilište. Podsjetimo, nakon sastanka Uprave splitskog brodogradilišta i sindikalista s ministrom rada Mirandom Mrsićem u Zagrebu početkom siječnja, dogovoreno je da se sindikalistima ukine zabrana ulaska koja im je izrečena nakon listopadskih prosvjeda radnika prošle godine.

No, za razliku od sindikalista, trinaestorica suspendiranih radnika iz prosvjeda više ne rade u škveru.
Nakon sastanku u Uredu predsjednika RH s početka studenog prošle godine, sindikati su na sebe preuzeli obvezu Upravi brodogradilišta dostaviti popis radnika koji su članovi sindikata, te dostaviti njihove potpise za ustezanje od plaće na ime sindikalne članarine. Međutim, popis još nisu dostavili, te će Šegvić, Matošić i Franić izgubiti status profesionalnih sindikalnih povjerenika. Informacija je to koja nam je potvrđena u Upravi „Brodosplita“.

- Prema odredbama kolektivnog ugovora koji se primjenjuje u samo nekim društvima u grupaciji „Brodosplit“, potrebno je najmanje 250 radnika učlanjenih u sindikat kako bi sindikalni povjerenici bili profesionalizirani, to jest, samo obavljali poslove vezane za sindikat, a ne i redovan rad u škveru. Kako trenutačno u društvima koja su obuhvaćena tim kolektivnim ugovorom nije ni zaposleno više od 250 radnika, sindikalni povjerenici koji već godinama primaju plaću od škvera za rad za potrebe sindikata ne mogu više zadržati to pravo. U skladu s odredbama kolektivnog ugovora smo stoga u postupku izmjene ugovora o radu sindikalnih čelnika kako bi se oni vratili na iste one poslove koje su radili prije nego su sa škverom potpisali ugovore o radu kojima im se jamči plaća samim time što su sindikalni povjerenici.

S obzirom na to da osnovni preduvjet za njihov profesionalni radni angažman u sindikatu na teret škvera nisu ispunjeni, očekujemo kako će do promjene ugovora o radu doći relativno brzo - najavljuju iz Uprave splitskog brodogradilišta.

Kako doznajemo, višegodišnji čelnik Nezavisnog sindikata Zvonko Šegvić po zanimanju je brodomonter, njegov zamjenik Pavle Matošić školovao se za zavarivača, a povjerenik Sindikata metalaca Joško Franić jedini ima akademsko obrazovanje te je diplomirani inženjer zaštite na radu. Nakon niza godina bavljenja sindikalnom politikom, škverski sindikalisti vraćaju se u trliše i na navoze, među radnike.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on January 21, 2014, 01:56:19 pm
Ni to nije baš točno. Imaju određeni broj sati razmjerno prema broju članova odraditi za sindikat u radnom vremenu.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 14, 2014, 10:37:08 am
27.01.2014.

PROIZVODNJA
Splitski škverani uputili generatore vrućeg plina


NOVIJE

Najveći na svijetu okomiti generatori vrućeg plina na ugljen (‘hot gas generators’ – HGG), s toplinskim kapacitetom za generiranje vrućeg plina od 53 MW, te s temperaturom iznad 900 stupnjeva celzijusovih, “Brodosplit” je u ponedjeljak isporučio naručitelju, austrijskoj grupaciji “Atec Greco”.

Generatori su u škverskoj luci ukrcani na teretni brod “Pancaldo”, te su zaplovili u pravcu daleke Novoj Kaledoniji, prema gradu Noumea. U “Brodosplitu” su izveli čeličnu konstrukciju u skladu s projektnim nacrtima naručitelja, antikorozivnu zaštitu, bojanje, oslonac za ljestve i okvir uključujući vijke, matice, podloške, brtve te sve ostale materijale za montažu.

RANIJE


U “Brodosplitovoj” predmontažnoj hali u tijeku je proizvodnja osam silosa namijenjenih cementarama zapremnina 50, 110 i 220 metara kubnih, te dva “hot-gas” generatora koji su već dobili svoje oblike i svojim dimenzijama privlače pažnju prolaznika.

Dva “hot-gas” generatora, odnosno spremnika za plin, prvi je „Brodosplitov“ posao za poznatu austrijsku tvrtku „Atec Greco“, te su na taj splitski škverani otvorili još jednu poslovnu suradnju u sektoru izvanbrodograđevne djelatnosti. Spomenuta austrijska grupacija jedna od vodećih svjetskih tvrtki u projektiranju sustava za proizvodnju cementa i učinkovitog korištenja plina, te ima urede u 40-ak zemalja svijeta.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

10.02.2014.

REGINA BIŽI IZ ŠKVERA
Zbog birokratsko-pravne zapetljancije Brodosplit ostao bez unosnog remonta


Zbog birokratsko-pravne zapetljancije između carine i brodara „Blue line“, „Brodosplit“ je ostao bez unosnog remonta velikog feribota! Tek što je splitsko brodogradilište remontom feribota „Regina dalla pace“, koja redovno povezuje Split i Anconu, uspio zakoračiti u unosnu nišu brodograđevnog tržišta, zbog administrativnih nesuglasica između brodara „Blue Line“ i Carinske uprave škverani su sada ostali bez velikog posla.

„Regina della pace“ tijekom današnjeg dana, nedjelja, napustit će splitski škver u pravcu Bijele gdje će remont broda sada obaviti konkurentska tvrtka, „Jadransko brodogradilište“. U splitskom brodogradilištu su nam potvrdili odlazak broda, te izrazili šok i nevjericu zbog situacije.
Bankovna garancija

Kako doznajemo, zbog nedavnog prebacivanja feribota u vlasništvu brodara „Blue Line“ iz Gradske luke u škversku luku na remont, zaiskrilo je između tog brodara s Malte i Carinske uprave, a zbog različitih tumačenja propisa. U Carini između ostalog, tvrde kako „Blue Line“ nije europska firma, te da su bili obvezni zbog dolaska u škver dati bankovnu garanciju za brod kroz postupak „privremenog uvoza“, a koji se odnosi na robu koja nije iz EU-a.

-Prvi put odlučimo remont broda obaviti u Splitu i odmah problemi s birokracijom. Zbog ponašanja carine prisiljeno smo remont broda ponovo dati škveru u Crnoj Gori, umjesto da radove na brodu obavimo u „Brodosplitu“- ogorčeno kaže Henry Jorgensen, direktor i suvlasnik kompanije.

-Brodarska kompanija „Blue Line Navigation Malta“, koja održava liniju Split-Ancona i operira brodom „Regina della pace“, malteška je kompanija, što znači da je je riječ o EU tvrtki. Termin „privremeni uvoz“ u operiranju brodom nikada do sada nije korišten, niti postoji dokument koji bi se odnosio na to, što znači da sve dalje, navedeno postupanju carine i vezano uz termin „privremenog uvoza“, ne vrijedi.
Same nebuloze

Nitko nam iz splitske carine ne može pojasniti i protumačiti prema kojem se to propisu „Blue Line“ nalazi u navodnom prekršaju, time što smo prebacili brod „Regina della pace“ na remont u splitski škver–priča nam Jorgensen, čelni čovjek „Blue Linea“, te nastavlja:

-Usmeno nam je rečeno da bi neka eventualna garancija trebala glasiti na iznos 25 posto vrijednosti broda, a riječ je o milijunima eura, a što je nebulozno! Carina je u više navrata, nakon što smo brod vezali u škver, obilazila brod i tražila od zapovjednika na uvid ugovore sa škverom o dogovorenim radovima. Traženo im je uredno pokazano, ali konstatno nešto traže, izmišljaju dodatne dokumente, dodatne troškove koje ne možemo i nećemo platiti. Doista ne mogu razumjeti čemu toliko maltretiranje za remont koji smo htjeli napraviti u splitskom škveru. Zato smo odlučili otići...- konstatira Danac Jorgensen.

I u „Brodosplitu“ se može čuti kako su prošli gotovo identične, kako kažu, „nejasne i nerazmljive carinske zahtjeve“.

Nakon što je „Blue Line“ odlučio remont svojih brodova povjeriti „Brodosplitu“, u crnogorskim novinama opširno se piše kako Split otima klijente Bijeloj. Škverani iz Bijele u panici su pozvali i premijera Milu Đukanovića da u sklopu privatizacije „Jadranskog brodogradilišta“ iz Bijele spriječi odlazak klijenata. U podgoričkim „Vijestima“ direktor „Jadranskog brodogradilišta“ Petar Tušup izjavljivao je kako se nada da klijent „Blue Line“ nije izgubljen. „Ni krivima ni dužnima“ Crnogorcima je opet, što se remonta „Regine dalla pace“ tiče, upala sjekira u med.

Je, sve smo razumili...

U Carinskoj upravi drže kako „Regina dalla pace“ nije plovilo EU-a.

-S obzirom na to da navedeno plovilo ima status robe koja nije roba Zajednice i da je za isto plovilo istekao rok završetka privremenog uvoza po carinskim propisima Zajednice spomenuto plovilo mora se ponovno izvesti izvan carinskog područja Zajednice ili se za isto mora odrediti carinski dopušteno postupanje ili uporaba-stoji u očitovanju iz Carinske uprave.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

10.02.2014.

ZA BRAZILSKI NAFTNI DIV
Brodosplit izgradio hidrauličke uređaje za rad na dubinama od tri kilometra; HURS: Šokirani smo što je propustom Carine škver izgubio posao


Za brazilski naftni div „Petroleo Brasileiro“, poznatiji kao „Petrobras“, „Brodosplit“ je izgradio posebne hidrauličke uređaje, daljinski upravljane, za obavljanje podvodnih radova na dubinama do čak tri kilometra.

U škverskoj hali strojne obrade u ponedjeljak je održano javno predstavljanje tri čelična stroja, svaki po 4,9 tona težine koji se stručnim žargonom zovu „podmorski podizači naftovoda“ ili „pipeline lifting tool“.

S dugim hidrauličnim nogama promjenjivog nagiba i kliještima za hvatanje cijevi, te raznim spojevima za cijevi i kabele, ovi uređaju, kako su neki primjetili, više podsjećaju na kakve strojeve iz svemirskog programa, negoli na nešto što ima veze sa morem i naftom.

Strojevi su u cijelosti rađeni prema ideji i nacrtima inženjera tvrtke „Lagena“ iz Sutivana čiji su zaposlenici niz godina radili na inozemnim naftnim platformama. Tvrtka „Lagena“ u vlasništvu je poznatog bračkog inovatora Roka Zuanića koji je prije nekoliko godina za „Petrobras“ izradio stoj za tokarenje cijevi na kilometar i pol dubine, prvi svoje vrste u svijetu podmorske ekspolatacije nafte.

-Strojevi odmah idu za Brazil. Prednosti su im višestruke. Male su težine, svega 4,9 tona, pa se mogu instalirati i na manjim brodovima. Imaju maksimalnu nosivost od 25 tona na pjeskovitom ili muljevitom dnu. Zbog nagibnih potpornih noga, prilagođava se nagibu dna. Također, strojevi se mogu rasklopiti, spremiti u kontejner i transportirati bilo gdje. Strojem se upravlja s površine i omogućuje radove na dubinama gdje ronioci ne mogu doprijeti.

Uređaji, dakle, služe za redovno održavanje cijevi, podupiranju cijevi, popravcima, te radovima na zaštiti od erozije-pojasnio nam je Zuanić. Uređaji se pokretani hidrauličkim agregatom ronilica koje ih nose do mjesta radova.

-„Petrobras“ je zainteresiran za još nekoliko ovakvih strojeva, tako da će biti posla-najavio je Zuanić istaknuviši kako je ukupna vrijednost strojeva za velike dubine oko pola milijuna eura.

Darko Pappo, član uprave “Brodosplita“ kaže kako je izrada ova tri stroja početak ulaska škvera u „off shore“ projekte.

-Na žalost, prijašnjih godina se u brodogardilištu nije davala pažnja sličnim projektima koji su važni i zbog referencija. Ovo je jedinstven projekt domaće pameti-kazao je Pappo.

Strojevi će u smješteni u brodske kontejnere otputovati, dakle, prema Brazilu, točnije prema bazenu Campos koji se nalazi oko 250 kilometara jugoistočno od brazilske obale. Campos je najproduktivnije ležište nafte u Brazilu. Bazen ima 40 naftnih polja, proizvodi više od 1,1 milijuna barela dnevno, što pokriva 60 posto brazilske proizvodnje.

HURS: Šokirani smo propustom Carine

Nakon što je zbog suprostavljenih tumačenja propisa carine i „Blue linea“ ovaj malteški brodar odlučio u znak protesta prekinuti remont svog feribota u „Brodoplitu“, te brod uputiti u Crnu Goru, javnim priopćenjem oglasio se Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata.

-Šokirani smo da je zbog propusta Carinske uprave došlo do prekida započetog posla u splitskom brodogradilištu. „Brodosplit“ tako ostaje bez ugovorenog posla, nakon što je feribot "Regine dalla pace" malteške brodarske kompanije "Blue Line" dopremljen u Split.

Uzrok suludoj situaciji je činjenica da su carinski djelatnici ustanovili da se radi o "privremenom uvozu" iako se radi o poslu između dva poduzeća sa sjedištem u Europskoj uniji. Nevjerojatno da iz carine nije upućeno nikakvo službeno objašnjenje upravi škvera, a pogotovo u situaciji kada je poslovnom subjektu nanesena značajna šteta-stoji, između ostalog, u priopćenju Matijaševića, čelnika HURS-a, istaknuvši kako se hrvatska država „svim silama upinje protjerati svakog ozbiljnijeg investitora i proslijediti poslove konkurentskim gospodarstvima iz susjedstva“.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on February 14, 2014, 10:41:30 am
Ovako je to nekoć bilo......


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 14, 2014, 12:17:39 pm
Ovaj slucaj s brodom kompanije Blue Line trebalo bi do kraja rascistiti; ako nista drugo onda za slicne eventualne poslovne dogadjaje.
Da je nasa (HR) administracija krajnje troma pa i neuka jer na kljucnim polozajima sjede ljudi koji nemaju poslovnih iskustava - poznata je stvar.

Valjda ce sindikalci potaknuti rasciscavanje predmeta - da se vidi gdje je problem bio, tko je u krivu i je li se moglo nekako brzo premostiti.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 14, 2014, 12:36:38 pm
Izvest ih sve iz carine poredat doli u sjevernu luku i nabit nogon u g... da upadnu u more,kad izađu onako okljušeni za nagradu uručit otkaz pa opet u more...


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kumbor on February 14, 2014, 02:01:30 pm
Ovako je to nekoć bilo......

Brodarski, molim Te, koje su novine i datum vijesti o predaji škvera Francuzima. Je li to danas Brodosplit, tj. koji je točno škver u pitanju?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 14, 2014, 04:23:42 pm
Dok se Brodarski ne javi, evo malo detalja:

"Jedno od najznačajnijih brodogradilišta prve jugoslavenske države bilo je Splitsko brodogradilište “Jug” osnovano 1918. godine ulozima velikog broja hrvatskih ulagača, pojedinaca i tvrtki sa širokog prostora od Trsta do Dubrovnika. Na temelju zapisnika skupština sačuvanih u spisima splitskih javnih bilježnika, autorica prikazuje osnivanje ove tvrtke 1918. godine, strukturu vlasništva te na kraju prodaju tvrtke 1931. godine."

....iz:

[PDF]
Struktura vlasništva splitskog brodogradilišta “Jug” 1918. – 1931.
hrcak.srce.hr/file/12710‎


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on February 14, 2014, 04:51:36 pm
A bilo je. Svako dobro opremljeno brodogradilište  je odlično dok ima ugovorene poslove i sposobne stručnjake. Kad nema poslova ne pomaže ni radnički savjet ni menađeri. Žirjani bi rekli da škver '' šenti ''. Kad šenti triba pronaći Svengalija ili Linića.  Splitsko brodogradilište više ne šenti. Nema di.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 15, 2014, 10:21:11 am
Moj dobar poznanik bivši dirketor Jugo Banke mi je pričao kad bi Škver došao tražiti kredit za izgurati projekt do kraja odnosno kad bi ugovor bio zaključen i trebalo je namaknuti sredstva za ispratiti sve do kraja i ispoštovati ugovor isti bi uvijek bio odobren jer su imali osigurana sva jamstva od naručitelja/škvera da će brod biti plaćen na vrijeme a samim time će biti podmirene i kreditne obveze ,danas (odnosno već duže vrijeme) je situacija znatno drukčija u Banku danas dolazi po kreditiranje i Škver i Naručitelj ,a pare pare nisu problem jer para nema :)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 20, 2014, 02:10:26 pm
14.02.2014

PODVUČENO CRVENIM
Škver plaća penale? Brodovi od 110 milijuna eura kasne godinu dana


Hoće li “Brodosplit” platiti velike penale za znatno kašnjenje u isporuci dvaju “heavy liftera”, brodova za prijevoz posebno teških tereta, vrijednih ukupno 110 milijuna eura, koji se grade za nizozemski “Jumbo shipping”, ili će zakasnina biti minimalna, pitanje je to na koje još nema odgovora. No, jasno je da su škverani otklizali daleko u crveno kad su rokovi u pitanju.

Smanjenje kazne

Prvobitno je bilo ugovoreno da isporuka prvog broda bude do kraja lipnja, a drugog do kraja prosinca 2013. godine. No, lani u rujnu, baš u vrijeme svečanog porinuća prvog “teškaša”, nazvanog “Jumbo kinetic”, tvrdi pregovori škverske uprave i nizozemskog naručitelja – kako neslužbeno doznajemo – rezultirali su aneksom ugovora.

Rokovi isporuke su produljeni do kraja lipnja 2014. za prvi brod, odnosno do kraja godine za drugu novogradnju. Dogovor s “Jumbom” o smanjenju kaznenih penala potvrdili su nam i u splitskom škverom.

– Naporima novog menadžmenta s brodovlasnikom ugovoreno je produljenje rokova isporuke za oba broda, kao i umanjenje ukupnog iznosa penala za kašnjenja po osnovnom ugovoru, čime se znatno pridonijelo uspješnosti realizacije projekata. Za oba broda ugovoreni rok građenja bio je nerealno kratak, a prijašnji menadžment je tako ugovorio iz nama nepoznatih razloga. Po originalnim ugovorima oba broda su već trebala biti isporučena – kažu u Upravi “Brodosplita”, te dodaju kako su ova dva broda “iznimno složena i svojim rješenjima jedinstvena”.

Sukladno dosadašnjoj poslovnoj praksi ugovaranja brodova u “Brodosplitu”, iznos penala za jedan dan kašnjenja iznosio je minimalno 10 tisuća eura.

Kako je ugovor s “Jumbom” poslovna tajna, govoriti o konačnom iznosu penala bila bi teška spekulacija. U slučaju “iskakanja” iz ugovora, škveranima bi zaprijetilo i aktiviranje državnog jamstva od tridesetak milijuna eura.
Najgori scenarij

U najgorem scenariju, u kojem bi došlo do raskida ugovora, škveru bi, istina, ostali teškaši, ali u njihov završetak valjalo bi uložiti znatnu svotu, pa ih tek onda pokušati prodati na tržištu. Naravno, brodovlasniku bi trebalo nadoknaditi štetu, vratiti mu već uloženo i više od toga. Iako upućeni kažu da brodova sličnih karakteristika trenutačno nema, što bi podizalo njihovu cijenu, vrlo teško je govoriti kakav bi bio saldo na kraju...

Razlozi kašnjenja su u sofisticiranosti brodova te čitavom nizu tehničkih posebnosti s kakvima se jedno hrvatsko brodogradilište prvi put susreće. Primjerice, dno skladišta sastoji se od nekoliko desetaka poklopaca kojima se može manevrirati na način da se skladište može pregrađivati i mijenjati mu se volumen ovisno o dimenzijama i obliku ukrcanog tereta.
Lego kocke

Poklopci se po visini i dužini skladišta mogu postavljati na bilo kojoj poziciji: drugim riječima, kao kod slaganja lego kockica, posada može “skrojiti” skladište. Pri tome, svaka skladišna cjelina mora biti geometrijski idealno pravilna. Upravo zbog tih osobina, “Brodosplit” prvi put mora izgraditi brod čije su tolerancije u području skladišnog prostora unutar samo jednog milimetra(!).

Nadalje, brodovi imaju komplicirani sustav balansiranja, građen prema projektnim rješenjima “Jumbo Shippinga”. Riječ je o sustavu posebnih pumpi koje prilagođavaju nagib broda po potrebama ukrcaja tereta. S obzirom da je riječ o tehničkim tajnama kompanije, nagađa se da je sustav balansiranja sličan onima na podmornicama.
Poremećena dinamika

Drugi razlog kašnjenja – kako neslužbeno doznajemo – jesu ovlasti nizozemskih naručitelja koji doslovno tijekom izgradnje brodova mogu mijenjati pojedinosti iz tehničke dokumentacije.

Svaki novi zahtjev remetio je škveranima u supavlovoj uvali dinamiku radova. Izgradnja drugog broda za nizozemskog brodara ide brže i s manje poteškoća, kako nas uvjeravaju u brodogradilištu, nakon što je primijenjeno iskustvo rada na prvom brodu. Brodovlasniku iz Amsterdama je stalo da dobije dobre brodove za teške terete koji će biti najveći u “Jumbovoj” floti, te neće imati problema s manjkom poslova.

Na navozima

“Jumbo kinetic”, novogradnja 473, u fazi je opremanja na škverskoj opremnoj obali, te se isporuka nizozemskom brodovlasniku očekuje sredinom godine. Drugi “heavy lifter”, novogradnja 474, trenutačno je na navozu, porinuće se očekuje tijekom ožujka, a preuzimanje krajem godine.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

18.02.2014.

TRAČNICE I PRAGOVI
Škverani obnavljaju staru, zaraslu prugu


“Škverani grade prugu, a pruga gradi njih“ - parafrazirana je parola iz prohujalih vremena koja se proteklih dana u šali prepričava u “Brodosplitu“.

Naime, u brodogradilištu se upravo obnavlja željeznička pruga za koju se malo tko sjeća kada se zadnji put u cijelosti uopće koristila. Od ukupno kilometar duge škverske pruge, u cijelosti će se obnoviti točno 542 metra stare, ruzinave i travom gotovo prekrivene željezničke infrastrukture. Pruga se obnavlja kako bi se vagoni mogli dovesti i do samih brodova,a što se prije nije moglo.

- Do sada je pruga jednim dijelom bila u funkciji za dopremanje limova i opreme, ali ne u svim svojim smjerovima.

Postojeći sustav regulacije omogućavao je dovoz materijala, do “parka limova”, ali kada bi se željelo vagone dovesti do opremne obale, bilo ih je potrebno, u znatno dužoj varijanti, preusmjeriti na skretnici i odvoziti nazad, jedan po jedan vagon, uz pomoć “manevarke”. Sve je to usporavalo proizvodni proces i donosilo veće financijske gubitke - pojašnjavaju nam iz “Brodosplitove“ Uprave.

Pruga se rekonstruira iz više razloga, a jedan od osnovnih je, pojašnjavaju nam u brodogardilištu, dopremanje materijala i opreme direktno na brodove u izgradnji, čime će se postići veća učinkovitost opremne obale.

- “Brodosplitova“ luka bit će efikasnija u ukrcaju i iskrcaju opreme i materijala, pa će se sada izravno s vlaka moći obavljati ukrcaj na brod i obrnuto - kažu u splitskom škveru.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

20.02.2014.

PREKIPILO IM
Brodosplit: Dosta nam je lažne brige i usporedbe s Uljanikom!


Uprava Brodosplita oglasila se priopćenjem.

- Potaknuti ponovnim isticanjem Brodosplita u negativnom kontekstu i usporedbe s drugim hrvatskim brodogradilištima, naročito pulskim Uljanikom primorani smo, poradi istine i sprečavanja daljnje štete DIV grupi u cjelini, na ovaj način istupiti pred javnošću.

Iskazivanje „brige“ za Brodosplit, zabrinutošću ne ugovaranja brodova za tzv. vanjske naručitelje od onih koji nikako da shvate da je takva briga i takav pritisak doveo do toga da nam je cijela brodograđevna industrija sinonim za gubitak u milijardama, ima za posljedicu niz pogrešnih odluka.

Ima li potrebe objašnjavati da smo upravo mi u našem (od EK čak tri puta odobravanom) Programu restrukturiranja kao model spasa naveli gradnju brodova za vlastitu flotu u vremenu najveće recesije u brodogradnji.

I da je Europska Komisija upravo takav model kroz naš Program restrukturiranja ocijenila odličnom ocjenom (što je i Vlada RH citirala u nekim svojim odlukama). Kome treba pojašnjavati da svatko može ugovoriti stotine brodova ako ih se ponudi dovoljno jeftino, što je bio do sadašnji model kojim su uspjeh za uspjehom nizali samo brodovlasnici. Njima uspjeh, hrvatskoj državi gubitak, a brodogradilištima propast.

I sada kada se konačno našao netko tko ne želi ugovoriti brod po nepovoljnim uvjetima, vidi eto ''dušebrižnika'' koji bi se vratili na staro. I još nas prozivaju zbog toga, jer eto država daje sredstva za restrukturiranje „u ludo“. Pa sredstva za restrukturiranje služe upravo za to da bi se omogućilo Brodogradilištu da dođe u mogućnost postati konkurentan, da se promijeni, a ne da pokriva gubitke po novo ugovorenim brodovima.

Da su se bar malo zainteresirali, saznali bi vrlo lako, da u ponudi za Brodosplit ponuditelj (DIV) nije tražio niti kune državnih potpora nakon privatizacije. Nula, ništa, zero. Da podsjetimo, proces privatizacije odvijao se čak tri godine, pa su 'znalci' u odnosu na dan predaje ponude napravili još cca 1,5 milijardi kuna gubitaka, ugovorivši u međuvremenu čak 3 broda (u tri godine) s gubitkom na njima preko 50 milijuna €, te uz to likvidno osiromašili Brodosplit do daske držeći preko 1500 ljudi oko dvije godine na čekanju. Ljudi doma, plaća ide, novac se troši, ali je mir i eto ugovaraju se brodovi. Pa gdje ćeš „bolje“.

Što smo trebali nego sve staviti na papir, izračunati i zatražiti da se gubici u imovini kroz proces privatizacije nadoknade, pa zatim napraviti ono što još do sada nitko nije. Uhvatiti se u koštac sa desetljećima stvaranim problemima i rješavati jedno po jedno. Od viška zaposlenih, organizacije, financija, tehnologije, prodaje itd. I da, država kao bivši vlasnik mora sudjelovati u restrukturiranju sa 60% ukupnih troškova. Svidjelo se to nekome ili ne. Takvo je pravilo.

Spomenimo ''od znalaca'' i česte usporedbe Brodosplita i 3. Maja. Pitanje je li usporedba uopće moguća, a razlog je taj što je Brodosplit preuzeo sve radnike, sva ovisna poduzeća, ugovornu obvezu zadržati najmanje 2000 ljudi u grupi, dva ugovorena broda s ogromnim gubicima i nerealnim rokom izgradnje. Za 3. Maj je sve bilo drugačije. Ovisna društva su ostala u državnom vlasništvu (to se ne broji u trošak restrukturiranja, država troši, ali nema veze s brodogradilištem), nema problema s tim viškom zaposlenih, ostalih zaposlenika može ostati duplo manje nego u Brodosplitu i gle sreće naplatili su potraživanja od države u visini oko 400 milijuna kuna odmah po potpisu privatizacijskog ugovora.

Uz to likvidno su prije privatizacije bili bolji od Brodosplita za 1,2 milijarde i još na to dobivaju potporu za restrukturiranje. Dok s druge strane Brodosplit, još od 2010. godine ne može naplatiti svoje potraživanje od 100 milijuna kuna od Jadroplova (indirektno od države). I to nikako da se riješi. Brodosplit može čekati. Nekako će se snaći !? Samo vi ugovorite nešto pa ćemo razmislit da li ćemo vam dati ono što vas pripada. Do tada možete i propast, ionako nam samo smetate.

Da ne bi bilo zabune, primjera radi Jadroplov je nama kao i Uljaniku nudio izgradnju brodova za prijevoz rasutih teerta po kineskoj cijeni (što bi nama značilo gubitak od najmanje 10 milijuna $ po brodu), no mi nismo pristali. I smatramo to ispravnom odlukom. Od brodova koje smo najavljivali, nažalost su neki očekivali da će nas „stisnuti“ po starom, njima dobro, a Škveru loše pa kad nismo pristali možda evo posredno pritišću preko „znalaca“.

Brodosplit danas u knjizi narudžbi ima 11 brodova, tj 2 naslijeđena broda i 9 novo ugovorenih: 2 broda za teške terete, riječni kruzer, Jahtu, 2 broda za prijevoz kontejnera na LNG pogon, 5 jedrenjaka. Uz to imamo 12 predugovora za mini kruzere te niz vanbrodograđevnih ugovora u višemilijunskim iznosima. Naravno da ne stojimo i da se na tržištu aktivno pozicioniramo i pregovaramo one brodove za koje znamo da ih možemo napraviti bolje nego drugi i s pozitivnom kalkulacijom. Zato se i restrukturiramo da bi to mogli. To su dugotrajni procesi i tu ćemo sigurno doći na svoje.

I za kraj ovog obraćanja, s neugodnošću smo krajem 2013., ali s razumijevanjem primili zahtjev prodavatelja (čitaj države) da ne može ispuniti svoju ugovornu obvezu doznake za restrukturiranje u visini 80 milijuna kuna jer nema novaca u proračunu. Uz onih 100 milijuna kuna duga Jadroplova na koje smo računali (po planu) i ovih 80 ugovornih milijuna koje eto nema, morali smo se prestrojiti i mijenjati planove. A to znači da smo morali odgoditi ugovaranje barži za južnoameričko tržište zbog likvidne rupe i prolongirati neke tehnološke iskorake.

Umjesto optimizacije nabave planiranom kupnjom materijala i opreme sada smo u poziciji plaćati skuplje s odgodom, zatim zadužiti se kod DIV-a za 50 milijuna kuna, jer mi razumijemo druge, tj. kad se nešto ne može jer se nema, i sve političke odluke, osjetljiv trenutak, interese, lobije, treniranje strogoće. Pa tko smo mi nego samo obični šljakeri koji rade ono što još nitko nije napravio, a to je bolji Brodosplit nego je bio.

Možete nas sprječavati i podmetati koliko god hoćete, ali mi ćemo u tome uspjeti! - navode iz Brodosplita.

Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Kaćo on February 22, 2014, 06:17:01 pm
HS COLUMBIA koji je bio na remontu u Viktor Lenac,a sada je na sidru ispred,vezaće se ponovo u Viktor Lenac, 7-mog narednog mjeseca.
Od danas je brod u charter-u MSC,isplovljava večeras sa veza u Viktor Lencu 23:00.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Kaćo on February 23, 2014, 11:24:12 pm
HS COLUMBIA koji je bio na remontu u Viktor Lenac,a sada je na sidru ispred,vezaće se ponovo u Viktor Lenac, 7-mog narednog mjeseca.
Od danas je brod u charter-u MSC,isplovljava večeras sa veza u Viktor Lencu 23:00.
A kako nemaju sreće.Generalni remont i 7 mjeseci vezani u Viktor Lencu.
Sinoć isplove,i problemi u makini.Cijele noći su plutali,i uspjeli da poprave,danas ponovo dva black out-a,trenutno plutaju u visini Barlete.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 23, 2014, 11:39:09 pm
..........oko revoltiranog dopisa DIV-a, kako ne dobijaju ni centa od drzave!

Nadalje, prema ugovoru država je dužna DIV-u u pet godina restrukturirnja isplatiti 1,5 milijardi kuna, od čega dvije trećine tog iznosa u prve dvije godine, dakle g. Debeljak od hrvatske Vlade svaki mjesec dobiva iznos koji je otprilike u visini dviju mjesečnih bruto plaća u škveru,.......

------------
tesko mi je vjerovati --- ali netko ovdje ..............ne govori istinu.

citat iz:
http://feniks.bloger.index.hr/post/divota-ili-mozda-prije-divljastvo-i/23618071.aspx



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on February 25, 2014, 05:56:00 pm
BRODOTROGIR

25.02.2014.

IGRAČKA OD 40 MILIJUNA
Putinova jahta ne generalnom remontu u Trogiru; Škverani: Nemamo što previše pitati, nego raditi!

[attachment=1]

Luksuzna jahta “Čajka” (galeb, op.a.), službeni brod ruskog predsjednika Vladimira Putina, na remontu je u “Brodotrogiru”, gdje se u plovećem doku obavljaju radovi na trupu jahte duge 53,8 metara.

Škverani će sve do sredine travnja popravljati predsjednički brod, izgrađen 2009. godine u Turskoj pod imenom “Leo Fun”, koji je za 40 milijuna dolara kupljen prije tri godine, u mandatu Dmitrija Medvjedeva, tadašnjeg prvog čovjeka Rusije. Posao na brodu koji koristi jedan od vodećih svjetskih političara najvjerojatnije je trebao ostati obavijen velom tajne sve do kraja radova, koji trogirskom brodogradilištu donose novac, ali i nešto važnije – važnu referenciju.

No, ipak je u Radovanovu gradu “pukla” vijest o vrijednom poslu, koji u “Brodotrogiru” ne žele dodatno komentirati. Informacija bez značajnijih detalja, pogotovo onog o vlasniku broda – Ureda predsjednika Ruske Federacije – objavljena je tek na škverskoj internetskoj stranici.

Radnici brodogradilišta zbog razumljivih razloga ne žele puno govoriti o jahti koja će još dva mjeseca biti u njihovim rukama.

– Pa što da je to Putinova jahta?! Nema veze čija je, važno je da mi imamo posla. Nemamo što previše pitati, nego raditi, a treba pohvaliti one koji su zaslužni za to da je jahta tu. Nama je, dakako, čast da je ruski predsjednik baš nama povjerio remont broda, ali to je dio imidža koji smo gradili godinama. Nije Putin prvi koji nas je odabrao – kaže naš sugovornik iz škverskih krugova.

[attachment=2]

Malo je tko u ponedjeljak znao da je jahta ruskog predsjednika u trogirskom brodogradilištu, a ni u gradskoj vlasti nisu bili bolje informirani. Upitali smo jednog iz “vrha” zna li za taj škverski angažman i dobili odgovor: “Nemam pojma!”

Jahta čija je matična luka olimpijski Soči izgrađena je po nacrtima poznatog talijanskog dizajnera Paola Caliarija, dok je atraktivno opremljene salone, sobe i prostore za odmor, u kojima može uživati 12 putnika i 12 članova posade, kreirao Jean Guy Verges. “Čajka” ima četiri palube. Na trećoj su razini smješteni predsjednički apartman i još četiri kabine, te salon s blagovaonicom i barom, a na najvišoj, sunčanoj palubi su jacuzzi, mala teretana i natkrivena blagovaonica s roštiljem i barom. Jahta je, naravno, opremljena svim elektroničkim i plovećim “igračkama” današnjice, poput vodenog skutera i brodice za ribolov.

[attachment=3]

INFOBOX Milijunska 'tarifa'

Tijekom prve dvije godine plovidbe, pretežno u akvatoriju Sredozemnog mora, ali i Jadrana, današnja Putinova jahta iznajmljivala se gostima dubokog džepa. Tjedna "tarifa" kretala se između 260.000 i 300.000 eura, što samo po sebi govori na koju su klijentelu ciljali tadašnji vlasnici.  (G.Z.)


Ključni podaci

Vrijednost: 40 milijuna USD
Godina izgradnje: 2009.
Dužina: 53,8 metara
Širina: 9,5 metara
Brzina: 14 čvorova
Kapacitet: 12 gostiju

Autor članka: Gordana Dragan/Gordan Zubčić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kumbor on February 25, 2014, 06:05:30 pm

No i što, sjajna referenca. Trogirski škverani su dobri majstori.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on February 25, 2014, 06:56:36 pm
Dobro za image, dobro za posao.
http://www.superyachts.com/motor-yacht-4484/chayka-photos.htm


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on March 06, 2014, 02:23:22 pm
GREBEN - VELA LUKA

17.02.2014.

USPJEŠNO MIRENJE
Greben: štrajka neće biti, gradi se šest brodova za Grčku


U Dubrovniku je uspješno okončan postupak mirenja između zaposlenika brodogradilišta Montmontaža Greben i Uprave tvrtke, čime je spriječen najavljeni štrajk jer 147 radnika od rujna prošle godine nije primilo plaće. Uprava se obvezala do kraja lipnja isplatiti sve zaostale plaće, božićnicu te dodatak za djecu.

Sindikalni povjerenik Albino Vlašić ističe kako je na međunarodnom natječaju Montmontaža Greben dobila dvogodišnji posao za šest brodova namijenjenih obalnoj straži Grčke vrijedna 12 milijuna eura.

- Uprava brodogradilišta nije uspjela odmah dobiti garancije i kreditna sredstva. Za to je ugovor potpisan tek 13. siječnja ove godine – pojašnjava probleme brodogradilišta Vlašić dodajući kako se unatoč potpisanom ugovoru još uvijek neće krenuti s gradnjom naručenih brodova.

Naime, uvjet za garancije je da Montmontaža grupa potpiše izjavu da neće zadirati u poslovanje Montmontaže Greben.

U ‘Grebenu’ se nadaju da će se do kraja tjedna nakon četiri mjeseca čekanja taj uvjet napokon ispuniti. Tada će brodogradilište dobiti pedeset posto avansa.

- Sve se to malo pomalo oteglo. Trebali smo s gradnjom početi u rujnu prošle godine, a tek su sad potpisali ugovor – kaže Albino Vlašić dodajući kako se nada će za tri do četiri mjesecabiti porinut barem jedan od šest naručenih brodova za Grčku.

Autor : Dina Cahun
Izvor : SD

18.02.2014.

VELE PRIČE IZ VELE LUKE
Zbog Šegonova hotela brodogradilište "Greben" gubi 12 milijuna eura?


Podatak da je Toni Šegon, sin Branka Šegona, dojučerašnjeg smijenjenog Linićeva pomoćnika, suvlasnik nelegalne vile u vali Zubača s Ivicom Cetinom, donedavnim glavnim čovjekom MUP-a za porezne prijevare, nešto je o čemu na Korčuli i ptice pjevaju.

Toni Šegon i Ivica Cetinić su prema navodima jednog portala zasad upisani samo kao vlasnici parcele u atraktivnom dijelu Vele Luke, točno preko puta hotela “Korkyra”. Dakle, izgrađena luksuzna vila s bazenom i pet etaža, udaljena samo nekoliko metara od mora, nema svu potrebnu dokumentaciju, jer se nalazi na pomorskom dobru.

Ove godine podnesen je zahtjev za ozakonjenje objekta, no u Upravnom su uredu, među ostalim, naglasili da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na pomorskom dobru. To je samo jedan od 900 nelegalno izgrađenih objekata u Veloj Luci, zato niti jedna inspekcija nije posjetila gradilište, jer ih nitko nije ni pozvao.

Nelegalna gradnja

Branko Šegon 2009. godine dobiva kredit u Hypo banci i počinje zahtjevnu adaptaciju “Korkyre”. U isto vrijeme njegov sin Toni, danas direktor “Facta Vera” d.o.o., dogovara s obitelji Andreis iz Vele Luke da mu prepuste pola parcele u vali Zubača, a zauzvrat će im izgraditi kuću u roh bau izvedbi i na taj način će kompenzirati parcelu. Zato cijena nije navedena u kupoprodajnom ugovoru pri upisu u katastar u siječnju 2010. godine. Prema riječima Velolučana, obitelj Andreis smatra da dogovor nije ispoštovan.

Osim što je vila nelegalna, nisu plaćeni ni izvođači radova. Naime, izvođač radova bio je isti onaj koji je radio i hotel “Korkyra” na Korčuli. Riječ je o tvrtki “Čerin”, a vlasnik te tvrtke Marko Donjerković potvrđuje da je radio na oba objekta Šegonovih. Isto tako kaže nam kako ih Toni Šegon nije do kraja isplatio za radove na vili iako je od završetka radova prošlo oko dvije godine.

Kao dužnik vodi se Šegon koji je i investitor radova, a troškovi izvođenja radova procjenjuju se na oko 1,5 milijuna kuna. I tu Donjerković, naravno, tvrdi da radovi na hotelu “Korkyra” i rad na vili u uvali Zubača nisu bili vezani nikakvim računima. Materijal za obje kuće nabavljen je pod račun izgradnje hotela “Korkyra”, a naravno da je izvođač radova to mogao i nije morao znati, stoga Donjerković naglašava da je investitor bio privatna osoba - Toni Šegon.

Plaža i marina

Tu sapunica ne prestaje. Zna se da je Branko Šegon dobio koncesiju na gradsku plažu Vranac, koju je, istini za volju, prekrasno uredio, da planira izgradnju marine, naravno u samom centru Vele Luke ispred svog hotela, a time mu brodogradilište “Montmontaža Greben” d.o.o., koje zapošljava 147 radnika, malo kvari vizure i našlo se na krivome mjestu.

Stoga Velolučani sumnjaju da u tome leže razlozi odbijanja garancije HBOR-a i pratećih banaka za već ugovoreni posao izgradnje šest čamaca obalne straže Grčke, koji vrijedi 12 milijuna eura. A kako se zna da je Ivna Šegon, Brankova supruga, u nadzornim odborima Fine i Hrvatske lutrije, priča se da je upravo stoga poslovnica Lutrije unajmila prostor baš u hotelu “Korkyra”...

Autor : Dina Cahun
Izvor : SD

20.02.2014.

KORČULANSKE MUKE
"Greben": ugovorili 12 milijuna eura poslova, a sad im prijeti potpuna propast


Dosta nam je, krećemo u štrajk - odlučni su zaposlenici “Montmontaže Greben”, brodogradilišta iz Vele Luke s Korčule, koji već gotovo šest mjeseci nisu primili plaće.

Da stvar bude potpuno apsurdna, tom su se brodogradilištu otvorile odlične perspektive na međunarodnom tržištu jer su dobili odlične poslove kojima bi sačuvali radna mjesta i prebrodili krizu. Međutim, posao zbog besparice ne mogu realizirati, pa sada postoji opasnost od potpune propasti i zatvaranja radnih mjesta, ionako rijetkih na otocima.

Naime, radnici velolučkog brodogradilišta “Montmontaža Greben” d.o.o., njih ukupno 147, od rujna prošle godine nisu primili plaće. Kao rezultat mirenja kod miriteljice u kolektivnim radnim sporovima Marite Kisić Kamić dogovorena je dinamika isplate zaostalih plaća.

Uprava društva obvezala se dio zaostale plaće za rujan prošle godine isplatiti do 15. veljače, a do kraja mjeseca radnici su trebali primiti plaće za listopad i studeni. Prema prihvaćenoj dinamici isplate, plaća za prosinac bit će isplaćena do 15. ožujka, a za siječanj 2014. do kraja istog mjeseca. Dodatno, do 30. lipnja zaposlenicima bi trebali dobiti božićnicu kao i dodatak za djecu.

Još nema niti kune

Međutim, do srijede 20. veljače nisu dobili niti jednu kunu, čime je postalo upitno pridržavanje dogovora prema Zapisniku Gospodarskog socijalnog vijeća od 6. veljače 2014. I stoga je u srijedu Albino Vlašić, predstavnik Sindikata metalaca Hrvatske, sindikalne podružnice Montmontaža Greben, poslao priopćenje u kojem stoji da će štrajk započeti u ponedjeljak 24. veljače.

- Nama štrajk nije cilj, mi želimo nastaviti rad, ali plaće nam se moraju isplatiti - prenio nam je Albino Vlašić ogorčenje radnika.

Naime, unatoč pobjedi na međunarodnom natječaju i potpisanom ugovoru za dvogodišnji posao gradnje šest brodova namijenjenih obalnoj straži Grčke, što je ukupno vrijedno 12 milijuna eura i financirano iz fondova Europske unije, u veleločkom brodogradilištu ne mogu krenuti s gradnjom naručenih brodova. Ugovor o gradnji brodova potpisan je tek 13. siječnja ove godine, ali već sada je upitno hoće li rokovi moći biti ispoštovani.

Prema navodima sindikalista, Hrvatska banka za obnovu i razvoj brodogradilištu će pustiti 50 posto avansa tek nakon što većinska vlasnica Mirela Lisičar (53,9 posto dionica) potpiše potrebnu izjavu. Naime, Mirela Lisičar kao vlasnica “Montmontaže group” trebala bi potpisati izjavu HBOR-u da neće zadirati u poslovanje Montmontaže Greben d.o.o. Tek nakon potpisane sporne izjave HBOR pušta avans da bi brodogradilište moglo nabaviti repromaterijal za izgradnju.

Iako je bilo naznaka da će izjava biti potpisana prošli tjedan, Vlašić nam kaže kako Mirela Lisičar to zanemaruje već ide u prodaju svoga većinskog udjela za dva milijuna eura i zbog toga ne namjerava potpisati izjavu.
Vlašić napominje kako je obitelj Lisičar prije 14 godina za većinski paket dionica navodno platila iznos od oko tristo tisuća eura. Sve ga je strah da će priča sada najvjerojatnije i završiti.

Suludi potez

- Toliko brzo se ne može naći kupac, a rokovi teku- kaže Vlašić.

- Pravno Montmontaža group je većinski vlasnik, zašto oni nemaju razumijevanja za to i u čemu je problem, trebalo bi pitati njih. Nadam se da će prevladati razum. Nedavanjem izjave u ovoj situaciji svi gube, i većinski vlasnik i manji dioničari i radnici i cijela zajednica. Mislim da bi to bio suludi potez. Mi imamo proizvod, imamo tržište, 80 posto smo izvozno orjentirani... Pa tko je tu lud - čudi se Vlašić.

Najveće blago Brodogradilišta Greben je 147 zaposlenih, štoviše, oni su sa odavno amortiziranom opremom proizveli i isporučili, primjerice, više od pola flote pomorske policije MUP-a RH. Pa zašto se danas, premda “Montmontaža Greben” proizvodi jedne od najkvalitetnijih čamaca za obalnu ophodnju u Europi i ima već ugovoren izvozni posao u vrijednosti od 12 milijuna eura, dovodi u pitanje opstanak tvrtke i egzistencija radnika?

To bi svakako trebao biti razlog da se “Montmontaža group” razdvoji od Grebena, provjeri sporno vlasništvo i upitno udruživanje kojim je Greben dobio samo uteg, a “Montmontaža Group” nije niti kunom sudjelovala u razvoju korčulanskog brodogradilišta, tvrde sindikalisti.

HBOR: Brodogradilištu smo dali garancije

Hrvatska banka za obnovu i razvoj donijela je odluku o izdavanju garancija Montmontaži Greben, tvrdi se u reagiranju iz HBOR-a povodom teksta objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji 18. veljače pod naslovom “Zbog Šegonova hotela Greben gubi 12 milijuna eura” u kojem se navodi kako ta institucija nije izdala Grebenu garancije za izvozni posao u Grčkoj.

“Unatoč činjenici da preuzima značajan rizik, podržali smo ovaj izvozni posao Montmontaže Greben upravo iz razloga što se radi o brodogradilištu na otoku, o brodogradilištu koje posjeduje iskustvo, znanje i stručne ljude i stoga što se radi o značajnom poslu koji je u narednim godinama osigurati posao za gotovo 150 ljudi, što za jedan otok kao što je Korčula znači mnogo”, navodi se u reagiranju koje potpisuje predsjednica uprave HBOR-a Koraljka Perutka Fabijanić.

Autor : Dina Cahun
Izvor : SD


06.03.2014.

POTPISANA IZJAVA
Vela Luka: plaća kasni, škverani traže pomoć psihijatra


[attachment=1]

Iako je 147 radnika brodogradilišta iz Vele Luke najavilo štrajk za prošli ponedjeljak, jer nisu primili plaće, dodatke i božićnice od rujna prošle godine, Albino Vlašić, predstavnik Sindikata metalaca Hrvatske, sindikalne podružnice Montmontaža Greben d.o.o. danas je u  rekao da su htjeli započeti sa štrajkom danas, jer su radnici već iscrpljeni i sve više ih traži psihijatrijsku pomoć, no Uprava i direktor Mladen Žuvela ih je zamolio da pričekaju još danas.

Naime, navodno je Montmontaža Group potpisala spornu izjavu i HBOR bi danas mogao pustiti avans, tako da do štrajka najvjerojatnije neće doći.

- Mi samo želimo raditi i dobiti svoje plaće, da bi mogli prehraniti obitelji, to je sve što nas zanima. A raditi znamo i posla imamo - zaključio je Vlašić.

Iako je Mladen Žuvela i prošli tjedan molio i obećavao, radnici odgađali štrajk najavljen za još prošli ponedjeljak, još uvijek se nadaju da je točno sve što je jutros rekao i u dobroj namjeri se nadaju da će danas i dobiti dugo očekivane i zaslužene plaće.

Autor : Dina Cahun
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on March 06, 2014, 02:55:48 pm
Ajde da napokon krene avans...........i pocne posao. Sretno!
A, kad brodovi budu gotovi da se i naplate; medjunarodni ugovori nisu sala. Penali mogu pojesti i svu zaradu - i preko toga.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on March 17, 2014, 12:52:53 pm
21.02.2014.

ČEKAJUĆI BOLJE SUTRA...
Škverani zavrću rukave - brodove bi za Kinu, a lokomotive za Maroko


Velika Kina zakucala je na vrata malog “Brodosplita”: u škveru se vode pregovori s kineskim investitorima o gradnji nekoliko vrsta većih trgovačkih brodova, a traže se i brodovi specijalnih namjena.

– Možemo samo potvrditi da vodimo pregovore s investitorima iz Kine, kao što razgovaramo i pregovaramo s mnogim drugim inozemnim investitorima o gradnji brodova. To je sve što u ovom trenutku možemo kazati – poručili su nam iz škverske uprave.

Komunistička partija

Uz posredovanje zagrebačkog središnjeg ureda CSEBA-e (Chinese Southeast European Business Association), krajem prošle godine ostvaren je preliminarni dogovor o suradnji između kineske i hrvatske brodograđevne industrije. Kineski ured u Zagrebu otvoren je uz blagoslov i odobrenje Komunističke partije Kine.

Kako se može čuti, Kinezi su zainteresirani za projektiranje i gradnju brodova u Hrvatskoj. Neki od tih poslova radili bi se u Splitu, ali o detaljima se ništa ne zna.

No, poznato je da Kina posljednjih godina sve više na svjetskom tržištu traži brodove tzv. offshore programa, brodove jaružala, kvalitetno izgrađene i opremljene “bulkove” (za sipke terete), kakve u svojim škverovima još ne može graditi, a koji bi se nakon nekoliko godina eksploatacije – uz očekivani rast tržišta – mogli prodati po solidnoj cijeni. Kinezi traže i višenamjenske vojne brodove za prijevoz vojnika i opreme.

Ključno je pitanje zašto bi Kina, globalni brodograđevni kolos s 1600 brodogradilišta, gradila u Hrvatskoj? Iz izvora bliskih kineskim investitorima – koji dolaze idući mjesec – može se čuti da su kvaliteta brodova i projektantske sposobnosti naše brodogradnje na visokoj cijeni.

Upravo su akumulirana projektantska znanja i vještine “Brodosplita” presudili kineskom interesu. Iako u Kini imaju mnogo brodogradilišta – kako kažu poznavatelji prilika – samo ih se tridesetak može smatrati suvremenima i ta drže više od 95 posto svih kineskih narudžbi brodova. K tomu, u Kini je porasla i cijena rada i usluga. S druge strane, njihovi škverovi ne postižu kvalitetu i složenost brodova kakvu imaju europska brodogradilišta, odnosno naša.

CSEBA trenutno dogovara dolazak kineskog brodograđevnog izaslanstva u Hrvatsku i Split. Iako se već šuška da bi se tada mogli potpisati prvi ugovori, ipak valja biti oprezan u optimizmu: do posla je dug put.

Dobri izgledi

Zanimljivo je i da bi škverani mogli graditi dizelske lokomotive za marokansku državnu željeznicu, a možda i za neke druge afričke zemlje ako zagrebačka Tvornica željezničkih vozila “Gredelj” uskoro sklopi novi ugovor s Marokancima, a izgledi su vrlo dobri. Nedavno su isporučene posljednje dvije lokomotive od 30 iz starog ugovora.

Dogovore li nove, “Brodosplit” bi mogao biti podizvođač. Preciznije, “Brodogradilište specijalnih objekata” proizvodilo bi komponente poput temeljnih okvira za dizelske lokomotive.

– U tom segmentu imamo iskustva, jer je škver prije nekoliko godina za domaćeg naručitelja proizvodio temeljne okvire za dizelske lokomotive (za potrebe tvrtke “African Minerals” za prijevoz željezne rude u Sijera Leoneu, op.a.), pa se i u budućnosti nadamo takvim poslovima. Za to smo posebno certificirani, što je uvjet za tu vrstu proizvoda. “Gredelju” nudimo suradnju – kažu u “Brodosplitu”.

Iz Splita se Afrika vidi

“Gredeljeve” lokomotive isporučivale su se preko riječke luke, ali ne treba isključiti mogućnost da se ubuduće to radi iz škverske luke, čiji širi proizvodni prostor zadovoljava uvjete izgradnje i sklapanja dijelova, a na raspolaganju je i infrastruktura za ukrcaj lokomotiva. Škverani upravo obnavljaju svoju gotovo zaboravljenu željezničku prugu na opremnoj obali kako bi se omogućila dostava opreme i tereta izravno na brodove. Možda se sa škverskih dokova Afrika bolje vidi...

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

26.02.2014.

RAT NA OCEANU
Brodosplit: Zbog duga Jadroplova zaustavili smo im u Panami brod Peristil


Uprava Brodosplita objavila je danas kako je zbog dugova danas zaustavila Jadroplovov brod.

- Izgradnjom i isporukom brodova za naručitelja Jadroplov (novogradnje 466 i 467) još od 2010. godine ostao je nepodmiren dug prema Brodosplitu u iznosu od 17.898.000,00 USD glavnice, te pripadajućih ugovornih kamata. Stoga smo, skoro godinu dana od potpisa Ugovora za kupnju i prijenos dionica Brodosplita, a u svrhu zaštite poslovnih interesa Brodosplita, primorani poduzeti sve pravne korake u smjeru zaštite interesa Brodosplita. Pri tom napominjemo kako svi dosadašnji pokušaji da se ovaj slučaj riješi sporazumno, u kojem je Brodosplit bio spreman ne naplatiti pripadajuće ugovorne kamate, nisu urodili plodom.

- Zato je Brodosplit pokrenuo pravni postupak, te je temeljem odluke suda u Panami danas dozvoljeno zaustavljanje broda ''Peristil'' u vlasništvu Jadroplova. Ova odluka biti će na snazi dok se ne položi bankovna, ili druga zadovoljavajuća garancija podmirenja 'Brodosplitovih' potraživanja prema Jadroplovu. Pravne radnje koje smo bili dužni provesti uključuju zaustavljanje brodova u lukama i pokretanje nadležne arbitraže.

Nažalost, to su potezi na koje smo primorani, jer smo iscrpili sve druge moguće načine rješavanja potraživanja Brodosplita prema Jadroplovu - navode iz uprave splitskog škvera.

Izvor : SD

27.02.2014.

PANAMSKI RAT
Jadroplov: Brodosplit sve radi kako bi nam prouzročio izuzetno visoku štetu; Ministar Vrdoljak: Platit ćemo kada bude rebalans


NAJNOVIJE

Dug države Brodosplitu od sto milijuna kuna još je jedan od onih koji je ostavila bivša vlada, a bit će podmiren po usvajanju rebalansa proračuna, izjavio je nakon sjednice Vlade ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Riječ je o višegodišnjem dugu za dva broda izgrađena u Brodosplitu za splitskog brodara Jadroplov, tvrtku u većinskom državnom vlasništvu.

"Taj dug sigurno postoji, to je još jedan od dugova koji moramo vraćati u ovom mandatu Vlade, a nastali su 2009. i 2010. godine", rekao je Vrdoljak.

"Sto milijuna kuna - ispalo iz ormara", kaže Vrdoljak te napominje da Vlada nije stigla reagirati u nekoliko mjeseci nego je preuzela obavezu da taj novac osigura rebalansom proračuna. Očekuje da će se predstavnici Brodosplita i Jadroplova brzo dogovoriti i pričekati rebalans.

Uprava Brodosplita ovih dana je upozorila kako je tvrtka prinuđena na preustroj i izmjenu planova jer ne može naplatiti potraživanje od Jadroplova, a ni država ne izmiruje svoje obveze za restrukturiranje splitskog škvera, što je ukupno oko 180 milijuna kuna.

Uprava Brodosplita tvrdi da još od 2010. ne može naplatiti svoje potraživanje od 100 milijuna kuna od Jadroplova (indirektno od države) te upozorava da država ne izmiruje svoje obveze za restrukturiranje splitskog škvera.

U međuvremenu je Brodosplit pokrenuo pravni postupak protiv brodarske tvrtke Jadroplov zbog duga od gotovo 18 milijuna američkih dolara za dva novoizgrađena broda te je na temelju sudske odluke jučer u Panami zaustavljen brod "Peristil" u vlasništvu tog splitskog brodara.

RANIJE

Jadroplov je Zagrebačkoj burzi odaslao obavijest o zasustavljanju svoga broda Persitil od strane Brodosplita u Panami, i to radi tražbine od 9,07 milijuna dolara.

- Radi se o tražbini temeljem "Sporazuma o suradnji na zajedničkoj provedbi Projekta izgradnje 2 broda koja će BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE d.o.o. graditi za domaćeg naručitelja", od 10. ožujka 2009. godine, i "Dodatka Sporazumu", od 07. lipnja 2011. godine, koju tražbinu je Republika Hrvatska dužna platiti Jadroplovu d.d, dok je Jadroplov d.d. dužan istu platiti Brodosplit d.d. u roku od 7 (sedam) dana nakon što primi novac od Republike Hrvatske, u skladu s uvjetima Financijskog zapisnika, slijedom čega odnosna tražbina Brodosplit d.d. prema Jadroplov d.d. nije niti dospjela na plaćanje.

Međutim, neovisno o navedenom, te unatoč brojnim sastancima, poduzetim radnjama i naporima svih uključenih Ministarstava u Vladi Republike Hrvatske, kao i činjenici da je u međuvremenu dogovoren tekst sporazuma kojim bi se predmetni slučaj riješio mirnim putem, Brodosplit d.d. je bez upozorenja ishodio privremenu mjeru zaustavljanja m/b "Peristil", i to sa  isključivom svrhom da bi ostvario pritisak na Jadroplov d.d. i prouzročio izuzetno visoku štetu.

Obzirom da se radi o nezakonitom zaustavljanju, Jadroplov d.d. vjeruje da će uspjeti osloboditi m/b "PER1STIL" od određene privremene mjere zaustavljanja, te na taj način spriječit nenadoknadivu štetu, a nastalu materijalnu štetu nadoknaditi od Brodosplit d.d. Međutim, poslovna šteta i gubitak ugleda koju trpi Jadroplov d.d., te šteta i narušavanje ugleda Republike – navodi u dopisu predsjednik Uprave Jadroplova Branimir Kovačić.

Izvor : SD

28.02.2014.

PANAMSKI RAT
Nagodili se Jadroplov i Brodosplit


Uprave Brodosplita i Jadroplova, uz podršku i suglasnost resornih ministarstva, na sastanku
održanom u četvrtak navečer postigli su dogovor prema kojem će Brodosplit odustati od uzapćenja broda u vlasništvu Jadroplova koji se trenutno nalazi u Panami, dok se Jadroplov obvezuje do 2. travnja 2014. riješiti problem isplate glavnice dugovanja prema Brodosplitu.

Kako se navodi u zajedničkom priopćenju dviju uprava, to znači da se Brodosplit, u svrhu zaštite
digniteta RH i Jadroplova, te u nastojanju da pomorci na blokiranom brodu u Panami ne snose posljedice sadašnje
situacije, odlučio odreći kamata na glavnicu koju Jadroplov duguje splitskom škveru, te je pristao i na plaćanje dijela
troškova sudskog postupka u Panami.

Jednako tako je Jadroplov povukao sve kvalifikacije na račun pravnog postupka kojeg je pokrenuo Brodosplit blokirajući brod u Panami, što se posebno odnosi na tvrdnju kako je bila riječ o nezakonitoj radnji, pojašnjeno je.

Izvor : SD

17.03.2014.

BITKA ZA NAVOZE
Tomislav Debeljak: Sreže li nam potpore, Vlada će uništiti škver


Prošlo je godinu dana otkako je samoborski poduzetnik Tomislav Debeljak, u ožujku prošle godine, preuzeo „Brodosplit“. Optimizam ga ne napušta iako je u zadnjih 12 mjeseca bilo i teških trenutaka. Stalno je u pregovorima oko novih poslova. Debeljak vrlo rijetko daje intervjue, a posljednji put na naslovnicama se našao prošlog mjeseca kada je blokirao brod splitskog „Jadroplova“ u Panami zbog duga od 100 milijuna kuna.

Iz Vlade su najavili rezanje državnih sredstava za restrukturiranje „Brodosplita“, te slijede pregovori s upravom škvera. Smatrate li da će Europska komisija reagirati s obzirom na to da je restrukturiranje „Brodosplita“ ona odobrila?

- Za sada još nismo dobili nikakav službeni prijedlog, a kad ga dobijemo, u razgovoru s nadležnim ministarstvima ćemo vidjeti o čemu se radi. Ako taj prijedlog bude onemogućavao poslovanje „Brodosplita“, pokrenut ćemo sve pravne radnje koje su nam dostupne kako bismo omogućili opstanak brodogradilišta. Restrukturiranje je složen proces,mora se provesti u točno određenom vremenu.

Mijenjanje bitnih preduvjeta može utjecati na uspješnost provođenja restrukturiranja i dostizanja konačne održivosti poduzeća, što je jedan od bitnih uvjeta kako bi bilo ocijenjeno uspješnim. U suprotnom, EK može narediti povrat svih potpora od 1. ožujka 2006., što je 6,5 milijardi kuna i znači likvidaciju brodogradilišta. U ovom kontekstu svakako treba napomenuti da je prije privatizacije bilanca „Brodosplita“ bila za 1,2 milijarde kuna gora od bilance „3. Maja“, pa i to treba imati u vidu kada se govori o tome koliko bi pojedinom brodogradilištu škodilo uskraćivanje državnih sredstava za restrukturiranje.

Koliko je „Brodosplit“ dobio državnih doprinosa za planirano restrukturiranje?

- Na ime državnog doprinosa za restrukturiranje temeljem našeg programa restrukturiranja još 2012. dobio je 404 milijuna kuna, za cijelu 2013. je primio 400 milijuna kuna, od toga nakon privatizacije 320 milijuna i do sada za 2014. - 50 milijuna. Dakle, za razdoblje nakon privatizacije, odnosno od 1. ožujka 2013. do sada, 370 milijuna kuna. Ugovor je javno objavljen i obje strane za neizvršavanje obveza druge strane imaju svoje pravne lijekove, te je to svakom dostupno na uvid.

Ponavljam kako DIV u prvoj ponudi za kupnju „Brodosplita“ nije tražio niti kune potpora od strane države, već je ta potpora rezultat činjenice da su tijekom tri godine, koliko je trajao privatizacijski proces, stvoreni ogromni gubici od preko dvije milijarde kuna, a tvrtka nije provela potrebno restrukturiranje. Ostala brodogradilišta, odnosno njihovi kupci su nakon toga jednostavno „iskoristili“ naše agrumente koji su važili za „Brodosplit“, ali ne i za druga bordogradilišta. Tako su svi dobili državnu potporu za restrukturiranje, iako su njihove poslovne bilance bile puno bolje od „Brodosplitovih“.

Koliko imate brodova u knjizi narudžbi? Kada kreće izgradnja ‘kontejneraša’ koji ćete graditi za vlastitu flotu, „Brodosplit-plovidbu“?

- Nakon privatizacije, u nešto više od pola godine u „Brodosplitu“ je ugovoreno devet brodova, elementi za veliki most preko Drave, dva moderna elektronički upravljana brodska motora, poslovi za strojnu obradu za naručitelja iz Švicarske, aluminijska kućišta za elektrodistribucijsku namjenu, najveći generatori toplih plinova u svijetu za rudnike nikla, radni zatvoreni radionički prostori (tzv. industrijski moduli), te izrada kranova za pomorske luke. U knjizi narudžbi se, osim gradnje dvaju ‘heavy liftera’, nalazi luksuzni brod za kružna putovanja za Rusiju, jedna luksuzna motorna jahta, čije su izgradnje počele prošle godine.

U svibnju 2013. ugovoreno je pet jedrenjaka za koje se izrađuje dokumentacija, a u listopadu su potpisani ugovori o izgradnji dva broda za prijevoz kontejnera na LNG pogon s dvotaktnim motorom vrijednim nešto ispod 100 milijuna eura za koje je dokumentacija također u razvoju. Ti će brodovi biti energetski optimizirani, pa će njihova potrošnja biti tridesetak posto manja u odnosu na klasične brodove te veličine. Tržište danas treba oko 200 takvih brodova, tako da imamo i 50 brodova, ne bi bilo teško dogovoriti njihovo iznamljivanje, što znači da uopće neće biti problem zatvoriti financijsku konstrukciju za njihovu izgradnju, s bankama s kojima radimo.

Početak izgradnje prvog „kontejneraša“ predviđen je za kraj trećeg kvartala ove godine. I da ne zaboravim, prošlog tjedna smo ugovorili izgradnju dva mini kruzera za domaće naručitelje iz Jesenica, a uskoro očekujemo i nove ugovore za mini kruzere, kao i izgradnju tri velike dizalice za njemačkog naručitelja i dio trupa za jedan od najvećih kruzera na svijetu.

Vrlo rijetko istupate u javnosti u zadnjih godinu dana. Zašto? Prije ste mnogo češće istupali...

- Smatrao sam da u situaciji kada je stvorena neprijateljska atmosfera u vezi DIV-ovog preuzimanja „Brodosplita“ trebam pokušati stupiti u intenzivniji i bliskiji kontakt s radnicima kako bih stekao njihovo povjerenje i uvjerio njih i javnost da dolazimo u najboljoj namjeri. Sada kada se situacija smirila i kad su prepoznate naše dobre namjere više nije potrebno da javno istupam tako često, ali i dalje nastojim održati što bolju razinu kontakata s radnicima. I ovaj intervju je dokaz da nisam „pobjegao“ od medija i javnosti.

O ‘slučaju Jadroplov’

Što se Jadroplova tiče, ni u kojem slučaju nismo “išli đonom“ kad smo pokrenuli sudsku blokadu, već smo nakon jednogodišnjih pregovora u kojima smo iskazivali dobru volju za rješavanjem problema, pa tako i otpisom kamata, pokrenuli zadnju mjeru koja nam je ostala. Kad smo dogovorili rješenje tog duga cijena dionica „Jadroplova“ je skočila dvostruko od prošlogodišnje, vrijednost im je narasla za više od iznosa duga.

Dakle i dioničari su željeli da se taj dug definira i riješi. Kako komentirate to što je „Jadroplov“ „Brodosplitu“ dugovao 100 milijuna kuna, a istodobno s „Uljanikom“ ugovaraju izgradnju novih brodova? - Naravno da nas je to frustriralo. Da se krivo ne razumijemo, i mi smo s „Jadroplovom“ bili u pregovorima oko tog posla, ali je izračun pokazao da bi na tome napravili najveći gubitak u povijesti škvera. I zbog toga smo, naravno, odustali. Često se uspoređuju „Uljanik“ i „Brodosplit“, pa se navodi kako oni bolje posluju, imaju više posla...

- Ne bih stvarao negativnu ‘vibru’ između nas i „Uljanika“ ili „3. maja“. Oni imaju svoj, a mi svoj put i nadam se i našem i njihovom uspjehu. Ali, svakako bih napomenuo kako je prilikom privatizacije „3. maja“ naplatio dug od 400 milijuna kuna, mlađi od našeg, dok smo mi pregovarali godinu dana i tek smo sada uspjeli postići dogovor da nam se plati 100 milijuna kuna duga. To kod nas stvara dojam da smo za državu manje važni od sjevernojadranskih brodogradilišta.

Potvrda da država ima ‘pažljiviji’ odnos prema „Uljaniku“ nego prema „Brodosplitu“ možemo vidjeti i u činjenici da su posao za izgradnju trajekata za „Jadroliniju“ dobili po najskupljoj cijeni na natječaju zbog kraćih rokova, a sada pulsko brodogradilište neće uspjeti poštovati rokove gradnje. To nam mnogo toga govori... -kaže Tomislav Debeljak o favoriziranju škverova sa sjevera Jadrana.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on March 17, 2014, 02:08:57 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

17.03.2014.

NOVI UGOVORI

Brodosplit gradi sekcije za luksuzni putnički kruzer

[attachment=1]
Brodosplit i grupacija Fincantieri potpisali su Ugovor za izgradnju opremljenih sekcija (grand blokova) za mega kruzer (cruiser) dužine 321 m i 133.500 GT, priopćili su iz Škvera.

Riječ je o jedinstvenom projektu za splitske brodograditelje, koji su na ovaj način postali ravnopravan poslovni partner jedne od najvećih brodograđevnih grupacija u svijetu, grupacije Fincantieri, u zajedničkoj izgradnji luksuznog putničkog kruzera.

Brodosplit je ugovorio izgradnju sekcija pramčanog dijela trupa broda, više od 2000 tona čelika opremljenog cjevarskim i bravarskim komponentama kao i elektrotrasama. Radi se vrlo zahtjevnom dijelu brodskog trupa tzv. bulbu, dijelu pramca u kojem su sadržana i tri bočna propelera (trasteri).

Ovaj ugovor rezultat je dugih pregovora u kojima je Brodosplit dokazao kvalitetu i po prvi puta u svojoj povijesti uspostavio suradnju sa jadranskim susjedom koji ima preko 20.000 zaposlenih širom svijeta.

Početak rezanja čelika najavljen je za svibanj ove godine, a isporuka za 11. mjesec. Četiri izgrađena bloka biti će ukrcana na baržu te otegljena u brodogradilište Monfalcone gdje će se montirati na brod koji se gradi u suhom doku.

Novi ugovori i s domaćim naručiteljima

Paralelno s ovim ugovorom, u Brodosplitu se nastavlja i odlična suradnja sa domaćim naručiteljima iz Krila Jesenice, sa kojima su potpisani novi ugovori za gradnju čeličnog trupa i nadgrađa mini-kruzera dužine 42,36 metara i ugovor za gradnju mini-kruzera dužine 40,87 metara.

Brodograditelji škverske 'specijalne' izgradili su za domaće naručitelje u prošloj i ovoj godini četiri broda pa su novi ugovori nastavak serije brodova za nautički turizam.


PSD, FOTO: CROPIX, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on March 24, 2014, 01:59:57 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

24.03.2014.

PRESUDA U PODNE
Oslobođeni svi optuženi u aferi Brodosplit; Sudac: Nije im dokazano kazneno djelo


NAJNOVIJE

Svi optuženi u aferi Brodosplit oslobođeni su optužbi po svim točkama.

Drago Maček i još sedmorica optuženih nisu krivi za zlouporabu položaja i ovlasti te pranje novca prigodom gradnje četiriju tankera za tvrtku “Wessels”, čime je “Brodosplit” bio oštećen za 4,7 milijuna dolara.

- Na temelju svih činjenica, pregledanog velikog broja dokumenata i 50-ak ispitanih svjedoka, nije dokazano da su optuženi počinili kazneno djelo -rekao je predsjednik sudskog vijeća Zoran Kežić, te još poručio:

- Ako se škver smatra oštećenim, ima mogućnost u parničnom postupku tražiti naknadu štete.

Tužiteljica Marina Matušan nakon izricanja presude ustrajala je na tome da su kaznena djela počinjena, te najavila žalbu.

Branitelji oslobođenih kazali su da je odluka očekivana, ali su istakli da je od početka na proces utjecala politik, kao i mediji.

Drago Maček suzdražao se od komentara, tek je u proloza procijedio: Ništa, hvala!


Izricanje presude počelo je u podne na Županijskom sudu u Splitu.

RANIJE

U velikoj dvorani Županijskog suda u Splitu, sudac Zoran Kežić objavit će u ponedjeljak u podne presudu u splitskoj “aferi Brodosplit”. Kazneni postupak za zlouporabu položaja i ovlasti te pranje novca prigodom gradnje četiriju tankera za tvrtku “Wessels”, čime je “Brodosplit” bio oštećen za 4,7 milijuna dolara, pokrenut je početkom 2007. godine, kada je na temelju zahtjeva za istragom Županijskog državnog odvjetništva u Splitu saslušano svih osam osumnjičenih.

Drago Maček, broker, Goran Vukasović i Ante Luetić, članovi bivše Uprave splitskog “Brodosplita”, Mateo Tramontana, direktor “Brodotrogira”, Ivica Donkov i Hrvoje Matovinović, uposlenici Mačekove tvrtke “Iceberg”, Ivan Cesarac, ekonomski konzultant, te Danijel Nikolić, vlasnik splitske tvrtke “Armator projekt”, redom su izjavili kako se ne osjećaju krivima. Zbog zlouporabe položaja i ovlasti sumnjičili su se Vukasović i Luetić, a za poticanje za navedeno kazneno djelo Maček. Nad istom trojkom te ostalom petoricom otvorena je istraga i zbog prikrivanja protupravno stečenog novca.

Prema istražnom zahtjevu, Maček, Vukasović i Luetić su u srpnju 2005. godine Nadzornom odboru ponudu njemačke grupacije “Wessels” za gradnju četiriju tankera predstavili kao jedinu ozbiljnu premda su znali da u tom trenutku postoje još dvije znatno povoljnije. Sumnjičili su se i da su Nadzornom odboru škvera dva pobočna pisma, potpisana zajedno s ugovorima za gradnju tankera, predstavili kao uobičajenu dokumentaciju. Nakon što je “Brodosplit” na osnovi tih pobočnih pisama uplatio 4,75 milijuna dolara na račun četiriju ciparskih tvrtki, novac je zaobilaznim putem završio na austrijskom računu kojim je raspolagao Drago Maček, posrednik u kupnji brodova.

Broker je zatim, navodi istražni zahtjev, podizao novac i prebacivao ga na svoj, Vukasovićev i Luetićev račun te na račune više osoba u Austriji. Za izgrađene tankere bio je napravljen elaborat za “Training ship concept”, tj. program za obuku kadeta, koji se trebao ugraditi na brodove. Tužiteljstvo je tada, i kasnije u optužnici, navelo kako je elaborat bio fiktivan te je služio samo za prikrivanje ilegalno stečenog novca, u čemu su pomogli ostali osumnjičenici koji su sudjelovali u njegovoj izradi.

Nakon višednevnog ispitivanja, istražni sudac je pokrenuo istragu i odlučio da se osumnjičenici brane sa slobode. Istražna faza postupka trajala je do rujna 2010. godine. Mjesec dana nakon okončanja istrage podignuta je optužnica koja je postala pravomoćna tijekom 2011. ali je predmet čekao da se na splitskom sudu okončaju slučajevi prema optužnicama USKOK-a koji su imali prioritet. Suđenje je počelo u studenome 2012. godine i završeno je ovog tjedna.

Autor : Katarina Marić Banje
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on April 03, 2014, 09:40:49 am
BRODOSPLIT - SPLIT

24.03.2014.

Brodosplit u utrci za izgradnju pet obalnih ophodnih brodova

Konačne ponude s cijenom u nadmetanju za izgradnju pet obalnih ophodnih brodova, jedan prototip i četiri serijska, otvorene su danas u Samostalnom sektoru za javnu nabavu Ministarstva obrane, priopćilo je to ministarstvo.

Otvaranje je napravljeno u nazočnosti svih gospodarskih subjekata koji su sudjelovali u nadmetanju, tvrtke "Brodosplit", Zajednice ponuditelja "Leda-Korčula" i njemačkog "Fassmera", Zajednice ponuditelja "NCP Grupa" i nizozemskog "B. V. Scheepswerf Damen Gorinchem", Zajednice ponuditelja "Montmontaža-Greben" s tvrtkom "Radež", te Zajednice ponuditelja "Uljanik" i "Tehnomont brodogradilište Pula".

Nitko od ponuditelja nije imao primjedbe na provedeni postupak, a povjerenstvo će u roku od 30 dana izvršiti pregled pristiglih ponuda i donijeti konačnu odluku u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, dodaje se u priopćenju.

Izvor : SD

27.03.2014.

U Brodosplitu položena kobilica za rusku Novogradnju 475

[attachment=1]

U „Brodosplitu“ su postavili kobilicu za prvi riječni kruzer koji se za Rusiju gradi nakon raspada Sovjetskog saveza. Brod će nositi ime „Volga dream II“, a prva vožnja dugom Volgom zakazana je za lipanj 2015. godine.

Kruzer će biti duljine 105 metara i širine 16 metara, brzinu od 14 čvorova osigurat će mu tri brzohodna dizelska motora ukupne snage 2200 kW. Brod će ploviti pod zastavom tvrtke „Volga cruises“ iz Moskve koja je poznata po luksuznim krstarenjima Volgom od Moskve put sjevera do Sankt Petersburga, te od Moskve pa na jug prema Kaspijskom moru.

U luksuznim kabinama i salonima moći će se smejstiti 160 putnika kojima će na raspolaganju biti 69 članova posade. Na brodu će se nalaziti luksuzni dvosobni apartmani, najveći svečani saloni s balkonima ikad izgrađen na jednom riječnom kruzeru, lift, restorani s velikim prozorima i mjestima za blagovanje na palubi, prostrani saloni, konferencijska sala, te druge tehnološke inovacije.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

03.04.2014.

ČIST RAČUN...
‘Jadroplov’: Škveru plaćen dug od sto milijuna kuna


Splitska brodarska tvrtka “Jadroplov” obavijestila je Zagrebačku burzu da je podmiren njezin stari dug prema “Brodosplitu”, oko čega su se dugo lomila koplja. Naime, brodar je ostao dužan brodograditeljima sto milijuna kuna za dva broda koja su im potonji izgradili.

Riječ je o višegodišnjem dugu, o čemu smo opširno pisali, za koji se na kraju trebala pobrinuti sama država, s obzirom na to da je “Jadroplov” u većinskom državnom vlasništvu.

- U skladu sa zakonskim odredbama, objavljujemo da je dana 2. travnja izvršeno plaćanje obveze “Jadroplova” prema “Brodosplitu”, u skladu sa Sporazumom o uređenju međusobnih odnosa potpisanim 27. veljače - stoji u priopćenju koje potpisuje Branimir Kovačić, predsjednik Uprave “Jadroplova”.

Sukob oko dugovanja eskalirao je kada je “Brodosplit” sudskim putem zaustavio jedan od izgrađenih brodova, “Peristil“, u Panami, krajem veljače. Tada su brodgraditelji ustvrdili da još od 2010. ne mogu naplatiti svoje potraživanje od sto milijuna kuna od “Jadroplova”.

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on April 03, 2014, 10:02:17 am
Jučer sam pročitao da Greben gradi 5 brodova za obalnu stražu Grčke. Zna li netko nešto više o tim brodovima?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on April 18, 2014, 02:44:16 pm
BROSOSPLIT - SPLIT

18.04.2013

VELIK USPJEH BRODOSPLITA Porinut brod s najvećom dizalicom na svijetu

[attachment=1]

SPLIT - U splitskom brodogradilištu danas je porinut brod za prijevoz teških i dimenzijama velikih tereta koja se gradi za nizozemskog naručitelja Jumbo i bit će jedan od najvećih u floti te tvrtke.

Brod je dug 152 metra i širok 27 metara, a bit će opremljen i dvjema dizalicama pojedinačne maksimalne nosivosti 1500 tona pa će u tandemu moći podizati terete težine i do 3000 tona. Nosivost broda je 14 tisuća tona, a ima dva motora zahvaljujući kojima će moći razviti brzinu od 17 čvorova.

Riječ je o drugom od dva broda koje je splitsko brodogradilište ugovorilo sa nizozemskom tvrtkom Jumbo.

[attachment=2]

Predsjednik Uprave Brodosplita Darko Papo je nakon porinuća novinarima rekao da je to brod kakvog malo koje brodogradilište u svijetu može raditi, a s tim su se riječima složili i njihovi nizozemski kupci. Kazao je kako su neki rokovi bili "pretijesni", no da su naručitelji potpuno zadovoljni s onim što su do sada vidjeli. Napomenuo je kako su jučer nizozemski naručitelji obišli i prvi brod koji će im uskoro biti isporučen.

Brod je jedinstven u svijetu i ima dizalice najviše nosivosti. Do sada tako nešto nije radilo u brodogradilištima, sve je napravljeno tako da brod traje i 50 godina, rekao je Papo.

[attachment=3]

Direktor projekta broda Dalibor Vukičević istaknuo je kako je riječ o posebnom projektu kojeg Brodosplit do sada nije radio. Ovo je jedan od većih brodova ove vrste na svijetu, ali svakako ima najveću nosivost dizalice. Čak tisuću radnika ove dvije godine radi na oba broda, dodao je Vukičević.

Direktor tvrtke Jumbo Ed Linders izrazio je zadovoljstvo zbog suradnje sa splitskim škverom te porinućem novogradnje ističući kako se radi o kvalitetnoj brodogradnji.

[attachment=4]

Papo je na upit novinara imaju li već dogovorene nove poslove odgovorio da su se za to pobrinuli i do 2016. godine su popunjeni, a najavio je i skore druge projekte, dodajući kako će biti i novih brodova. Za sve radnike ima posla, kazao je navodeći i kako će im kronično nedostajati brusača, zavarivača, pjeskara, električara te da su natječaji stalno otvoreni. Danas kod nas radi nešto više od 2400 radnika, naveo je Papo dodajući kako očekuje nastavak trenda zapošljavanja.

[attachment=5]

Upitan za komentar najave Vlade o manjim izdvajanjima za brodogradnju Papo je rekao kako to još ne može komentirati jer o tome nemaju službenih obavijesti. "Sve one brojke koje su planirane i ugovorene nisu izmišljene. One imaju svoju svrhu i svako odmicanje od toga će svakako imati posljedice", kazao je.

Naveo je da se obveze Vlade u restrukturiranju za 2014. godinu uredno izvršavaju, te da se rate isplaćuju osim dvije rate za prošlu godinu koje nisu isplaćene, no tu se radilo o načelnom dogovoru.

Izvor : JL (http://www.jutarnji.hr/brodosplit--porinut-brod-sa-najvecom-dizalicom-na-svijetu/1184423/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on April 18, 2014, 02:45:08 pm
[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on April 25, 2014, 08:32:10 am
BRODOSPLIT - SPLIT

24.04.2014.

BARŽE NA NAVOZIMA
Škverani će graditi četiri teglenice za Norvežane


Škveranima su se poslovne karte izgleda dobro posložile. Nakon što je “Brodosplit” nedavno brazilskom naftnom kolosu “Petrobrasu” isporučio podmorske “robote”, podizače naftovoda, s jednom je norveškom brodarskom grupacijom ugovorio izgradnju velikih teglenica. Riječ je o četiri teglenice dužine 91 metar koje će služiti za transport teške opreme do naftnih postrojenja u ledenim vodama sjevernog Atlantika.

Novi posao, vrijedan više od 100 milijuna kuna, potvrdio nam je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave “Brodosplita”, koji već duboko ulazi u unosnu “offshore” nišu.

– U procesu restrukturiranja “Brodosplita”, DIV je proizvode iz “offshore” programa visoke vrijednosti definirao kao strateške projekte. Nakon isporučenih podmorskih podizača naftovoda u veljači ove godine za brazilski “Petrobras”, te najava eksploatacije nafte i plina u Jadranu, novi ugovori odlična su referencija za buduće projekte ovog tipa – kazao je Debeljak, čelnik splitskog brodogradilišta. Treba dodati da su u opciji još četiri identične teglenice za istog naručitelja.

Klasa za led

Teglenice za Norvežane dužine su 91 metar i širine 27 metara, nosivosti 10 tisuća tona. Gradit će se na navozima te će osigurati zaposlenost škverskih kapaciteta oko osam mjeseci. Ilustracije radi, jedna teglenica može nositi težinu koja odgovara težini broda za rasute terete dugog 180 metara kakve su škverani gradili za splitski “Jadroplov”.

Čelične teglenice dizajnirane su tako da podnose velika opterećenja, više od 25 tona po četvornome metru, s ugrađenim sustavom balansiranja. Gradit će se po dvije u seriji, a riječ je o prvim takvim baržama s klasom leda 1A, što znači da će moći ploviti po ledu debljine do jednog metra uz pomoć remorkera ledolomaca koji ih tegle. Škverske će teglenice, ukratko rečeno, biti izgrađene tako da odolijevaju svim teškim uvjetima hladnog sjevera.
Upućeniji kažu da hrvatska brodogradilišta do sada nisu gradila ovakve “mrcine” od teglenica.

Sada se sa sigurnošću može reći da “Brodosplit” ozbiljno računa i na poslove u najavljenoj eksploataciji jadranske nafte, a poslovi za Norvežane i Brazilce sjajne su referencije.

Ugovor o njihovoj izgradnji, kako doznajemo, stupit će na snagu polovinom srpnja, a isporuka prvih dviju teglenica očekuje se osam mjeseci nakon potvrde ugovora.

‘Brodosplit’ dobio posao i od ‘Plovputa’

Teglenice nisu jedini posao koji su ovog mjeseca dobili splitski brodograditelji. U oštroj konkurenciji, te nakon što je poništen natječaj u kojem je prvobitno pobijedio pulski “Uljanik” s “Tehnomontom”, “Brodosplit” je dobio i projekt izgradnje radnog broda betonare za splitski “Plovput”. Bit će to brod dužine 48 metara, a gradit će se prema nacrtima “Brodarskog instituta” iz Zagreba. Namijenjen je izgradnji novih i održavanju postojećih objekata pomorske signalizacije. Također, služit će i za obavljanje raznih građevinskih radova na obali i pod morem.

– Odluka je konačna i ponuda splitskog brodogradilišta ocijenjena je najpovoljnijom. Vrijednost je ugovora 54,3 milijuna kuna, a očekujemo njegovo skoro potpisivanje. Rok za izgradnju broda je 18 mjeseci, pa očekujem da će zaploviti 2016. godine. To je naš kapitalni projekt, kojim počinje i novo razdoblje naše tvrtke – kazao nam je Darko Meštrović, direktor “Plovputa” čija flota sada ima 12 radnih brodova, što manjih, što većih.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/242995/Default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on April 30, 2014, 08:44:15 am
GREBEN - VELA LUKA

29.04.2014.

GOSPODARSKA OFENZIVA
Diplomati ‘Grebenu’ osigurali jamstvo za šest grčkih brodova


ako pokrenuta uz osporavanja i nevjericu u njezinu učinkovitost, ofenziva gospodarske diplomacije Ministarstva vanjskih i europskih poslova daje rezultate. Hrvatski diplomati po svijetu, kako svjedoči iskustvo brodogradilišta “Montmontaža Greben” iz Vele Luke na Korčuli s našim veleposlanstvom u Ateni, mogu biti od velike pomoći domaćim izvoznicima.
– Bila je to značajna pomoć i moram odati priznanje i Jošku Klisoviću i njegovim suradnicima, kao i našem veleposlaniku u Ateni Ivanu Starčeviću – kaže Mladen Žanetić, direktor “Montmontaže Grebena”, čija je tvrtka potražila pomoć MVEP-a prigodom dobivanja posla gradnje šest patrolnih brodova za potrebe grčke Obalne straže.

Nakon što je škver dobio posao, pojavio se, prema riječima Mladena Žanetića, problem osiguravanja jamstva.

– Iz Ministarstva su nam pomogli da kod HBOR-a osiguramo jamstva za potpis ugovora, jer mi za to nismo imali mogućnosti. Zatim su predstavnici našeg veleposlanstva bili nazočni i kod potpisivanja ugovora. Bili su nam pri ruci za dobivanje ovako važnog posla. I prije smo imali pomoć Ministarstva vanjskih poslova, a sada sam prvi put surađivao sa sadašnjom garniturom u MVEP-u – naveo nam je Žanetić.

Alojzije Šestan, suvlasnik “Šestan-Buscha”, tvrtke iz Preloga u Međimurju, koja vojne kacige izvozi u 40-ak zemalja, ocjenjuje da se klima u MVEP-u prema izvoznicima od dolaska na čelo tog ministarstva Vesne Pusić i Joška Klisovića, rapidno poboljšala.

Opomene neaktivnima

– Budući da smo izvozna tvrtka, potrebne su nam izvozne dozvole koje izdaje posebno povjerenstvo Ministarstva gospodarstva uz prethodno mišljenje Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Moram reći da osiguravanje izvoznih dozvola ide puno brže nego prije dolaska sadašnjih vodećih ljudi MVEP-a u Ministarstvo – ističe Šestan. Prije se, kazao nam je, čekalo mjesec, dva, pa čak i tri mjeseca, da se vidi može li “Šestan-Busch” izvoziti u određenu zemlju.

– To nam je otežavalo posao jer nismo znali hoćemo li slati ponudu, da li se pripremati, kada ćemo imati konačnu informaciju. Sada to ide promptno i jednostavno, pogleda se je li država pod embargom, i to je to. A tako bi i trebalo biti, zar ne? – pita se Šestan. Prema najnovijem izvješću MVEP-a o gospodarskoj diplomaciji, pružili su na različite načine pomoć u inozemstvu za 782 domaće tvrtke.

Naši diplomati, tvrde u MVEP-u, izravno su pomogli za sklapanje izvoznih poslova petnaestak domaćih tvrtki ukupne vrijednosti milijardu dolara. No, nisu svi diplomati ispunili očekivanja u pogledu izvozne ofenzive MVEP-a.

Osam veleposlanika i konzula dobilo je, prema riječima zamjenika ministrice Klisovića, pismeno upozorenje da moraju poboljšati svoj rad na gospodarskoj diplomaciji. O kojim je diplomatima riječ, u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, kako nam je kazala glasnogovornica MVEP-a Danijela Barišić, ne mogu otkriti.

– Riječ je o opomenama i politika ministarstva je da se detalji takvih unutarnjih odluka ne iznose u javnost. Ako se pokaže da opomene nisu bile dovoljne, slijede daljnji koraci, ali mi smo duboko uvjereni da do njih neće doći i da će upozorenje biti dovoljno – ističe glasnogovornica MVEP-a.

‘Brodosplit’ bi u Južnu Ameriku

Među tvrtkama koje traže pomoć diplomata je i “Brodosplit”, koji, prema riječima Josipa Jurišića, glasnogovornika splitskog škvera, traži pomoć MVEP-a u prodoru na tržišta Južne Amerike.

– Kontaktirali smo, među ostalim, našeg konzula u Urugvaju, ali sve je to zasad još u začetku – kaže Jurišić.

Autor : Vedran Marjanović
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/243482/Default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Gazda on May 03, 2014, 05:10:30 pm
Da se malo vratimo u prošlost,evo imenjak jednog našeg člana u škveru dok je još bog hodao po zemlji.
[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Gazda on May 03, 2014, 05:13:33 pm
Bravar u šetnji brodogradilištem.

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Gazda on May 03, 2014, 05:18:31 pm
[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on May 03, 2014, 05:27:45 pm
Ovo se do sada nije vidilo. Bravo Gazda!


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Gazda on May 03, 2014, 05:33:00 pm
Napisa sam u kvizu,iz osobne kolekcije moga nonota.imam još petnaestak rariteta.nažalost samo na par je napisao po crtu dvi prije nego je umro pa je većina nepoznatog datuma.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Gazda on May 03, 2014, 05:35:11 pm
Evo još jedna na kojoj se vidi sam autor.
[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on May 03, 2014, 06:02:24 pm
Vrijedan materijal!
Brod na navozu bi mogao biti Karlovac ili .....; godina 1955.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on May 03, 2014, 06:06:32 pm
Nema materijala dok se ne zaviri Didu u škafetin, bravo Gazda  :klap


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Gazda on May 03, 2014, 08:30:31 pm
Tako je,ono bi trebao bit Karlovac.A ova?Ko će ovo dešifrirat??
[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on May 03, 2014, 08:38:27 pm
U toj izmaglici može se puno pretpostaviti a malo viditi. Recimo jedan PB tipa Kraljevica. Onda jedan naš trgovački kratka imena.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on May 03, 2014, 09:10:57 pm
Koji je brod imao tako oblikovan kriz na jarbolu?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Gazda on May 05, 2014, 08:39:37 pm
[attachment=1]
evo još jedna mutna zagonetka.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on May 05, 2014, 09:12:10 pm
Po meni to je dolazak jednog od dva broda iz Zlarina.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on May 06, 2014, 07:03:41 am
05.05.2014.

INVENTURA ŠKVERA
Godina pod Debeljakom: na navozima upola manje radnika, sindikati skoro ugašeni, ugovoreno 11 novih brodova...


Prošlo je nešto više od godinu dana otkako je samoborska tvrtka DIV Tomislava Debeljaka u veljači prošle godine preuzela vlasništvo nad “Brodosplitom”. Prvi put u svojoj dugoj povijesti splitsko brodogradilište posluje prema potrebama tržišta. Nema državnih subvencija, nema poticaja, nema više zablude da će država skakati u pomoć kad treba pokriti gubitke na novogradnjama.

Škver danas ima 2355 radnika, među koje valja ubrojiti i 450 novih zaposlenika koji prije nisu radili u brodogradilištu. Uoči privatizacije, podsjetimo, bilo je oko 4500 radnika. U međuvremenu je pola škverana, uz otpremnine, otišli na biro rada, u mirovinu, ili su uspjeli naći nego drugo zaposlenje.

U škverskoj knjizi narudžbi danas se nalazi 11 brodova, što manjih, što većih. Također treba navesti i četiri ugovorene teglenice za prijevoz opreme za naftne platforme u sjevernom Atlantiku. Teglenice za norveškog naručitelja dužine su 91 metar i vrijedne više od 100 milijuna kuna, a još su četiri u opciji.

Osim dva “heavy liftera” naslijeđena iz vremena prije privatizacije, a koji se dovršavaju, najveći i najskuplji brod koji su novi vlasnici ugovorili jest luksuzni riječni kruzer za ruski “Volga dream cruises”. Brod dug 105 metara vrijedan je oko 20 milijuna eura. Počela je izgradnja 60-metarske jahte za vlastitu “Brodosplit-plovidbu”, koja će biti gotova do kraja godine. Brodari iz Krila Jesenica stalni su škverski klijenti, pa su nedavno naručili još tri čelična trupa za turističke kruzere.

Financijsko restrukturiranje

Upravo počinje i rezanje limova za “Plovputov” radni brod vrijedan 54 milijuna kuna. Izvanbrodograđevni dio “Brodosplita” ugovorio je 25 tisuća tona raznih čeličnih konstrukcija. Najveći poslovi “izvanbrodograđevne” je pramčana sekcija za novi “Finincantierijev” kruzer, te tri lučke dizalice koje se grade po licenciji njemačkog “Kranuniona”, a za luku ukrajinskoga grada Yuzhnija.

Kad se svi škverski ugovori zbroje, poslovna je politika novih vlasnika “Brodosplita” isposlovati svaki posao koji je na tržištu u ovoj krizi moguće dobiti, a da pri tome nema gubitaka.
Kadrovsko restrukturiranje u splitskom brodogradilištu je završeno, te slijedi financijsko restrukturiranje, kaže Darko Pappo, član Uprave.

– U tijeku je financijsko restrukturiranje na održavanju vrlo niske zaduženosti, te iskorištavanje svih materijalno-financijskih kapaciteta radi smanjivanja troškova proizvodnje, nabave i cijene kapitala. Izgradnja i osnivanje vlastite flote, kao osnovni model stvaranja pretpostavke za dugoročnu održivost u vremenima krize, ide po planu, tako da se uređuje kupljeni brod za kružna putovanja “Monet”. Gradi se jahta koja će biti isporučena krajem godine, te su u projektiranju dva broda za prijevoz kontejnera i pet jedrenjaka čija će izgradnja početi dijelom ove godine, a dijelom sljedeće. U tom se smjeru nastavljaju daljnje aktivnosti i rade analize drugih tipova brodova i njihove isplativosti za jaku vlastitu flotu – kaže nam Pappo.

Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, prvu godinu privatnog škvera ocjenjuje pozitivnom.

– S obzirom na prijašnju praksu, danas se škver vodi bez iluzija i prema zakonima tržišta. Kad se uzme u obzir globalna gospodarska kriza, još gora domaća kriza uz lošu gospodarsku politiku, vrlo sam zadovoljan količinom poslova i brojem zaposlenih u “Brodosplitu”. Ono čime nisam zadovoljan je loš socijalni dijalog između vlasnika i predstavnika radnika – kaže Matijašević.

Loš dijalog s radnicima


Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca, kaže da novim vlasnicima daje ocjenu dobar ili trojku.

– Ne mogu reći da se novi vlasnik ne trudi oko novih poslova, ali ne vidim ugovore za veće brodove. Nadam se da se ne boje graditi veće brodove. S druge strane, očekujem bolji dijalog vlasnika i sindikata. Predlažem da zaboravimo prošlogodišnje prosvjede, koji nam nisu donijeli dobra, i krenemo naprijed – pomirljiv je bio Dragičević.

Što se tiče sindikata u “Brodosplitu”, nakon listopadskog prosvjeda dijela radnika, sindikalna scena u škveru pomalo je zamrla. Koliko je od 2355 radnika stvarno učlanjeno u neki od triju sindikata u “Brodosplitu” (Nezavisni i Radnički sindikat, te Sindikat metalaca) nije moguće doznati. Pretpostavka je da to samo sindikati znaju. No, poznato je da u Upravi raspolažu podatkom da je samo 108 zaposlenika dalo suglasnost da im se od plaće oduzima iznos za sindikalnu članarinu.

– Ne mogu to komentirati, ali koliko znam, nitko od zaposlenika nije se ispisao iz sindikata – ustvrdio je Dragičević.

Zaposleno 450 novih ljudi

U posljednjih 13 mjeseci u “Brodosplitu” je zaposleno 450 novih radnika koji prije nisu radili u škveru. Trajno su otvoreni natječaji za radna mjesta zavarivača, bravara, cjevara, bojadisara, pjeskara i slična zanimanja koja su tradicionalno deficitarna i spadaju u tzv. šporka zanimanja, čija se kvota prijašnjih godina popunjavala radnicima iz susjedne BiH. Jednako tako, otvoren je i niz inženjerskih radnih mjesta.

Kontejneraši su blef?

Što se tiče kontejneraša na LNG pogon za vlastitu “Brodosplitovu” flotu, pesimisti kažu da je to blef koji banke neće financirati. Međutim, oni drugi, optimističniji, ističu da glavni projektanti već mjesecima rade na nacrtima tih brodova. Upućeniji ukazuju i na dugoročne trendove međunarodnih pomorskih konvencija i propisa prema kojima će brodovi na LNG pogon biti oslobođeni plaćanja ekotaksi u europskim lukama, pa tim slijedom neće biti teško privoljeti banke da financiraju takve brodove.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/244028/Default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on May 13, 2014, 05:39:29 pm
13.05.2014.

BETONARA
Plovput i Brodosplit potpisali ugovor: gradi se radni brod vrijedan 54,3 milijuna kuna


U velikoj vijećnici „Plovputove“ zgrade, direktor te ugledne pomorske tvrtke Darko Meštrović i Tomislav Debeljak, direktor „Brodosplita“ svečano su potpisali ugovor o izgradnji novog radnog broda ukupne vrijednosti 54,3 milijuna kuna.

„Plovputov” radni brod, popularno nazvan 'betonara', bit će duljine 48 metara i širine 11 metara. Namjena će mu biti izgradnja novih objekata pomorske signalizacije i održavanje sadašnji, kojih je trenutno u hrvatskom dijelu Jadrana 1052. Brod će moći u roku od 12 sati proizvoditi čak 60 prostornih metara betona, a imat će i tankove za prijevoz 200 prostornih metara pitke vode.

- Nismo još ni počeli graditi, a već imamo kontakte iz Crne Gore i Slovenije za angažman broda u  hidrograđevinskim radovima. Brod će se graditi prema nacrtima “Brodarskog instituta” iz Zagreba, a namijenjen je izgradnji novih i održavanju postojećih objekata pomorske signalizacije. Također, služit će i za obavljanje raznih građevinskih radova na obali i pod morem. Rok za izgradnju broda je 18 mjeseci, a očekujem da će zaploviti 2016. godine. Ukratko, dobit ćemo pravog jadranskog radnika snažnih mišića - naveo je Meštrović, direktor “Plovputa”.

Zadovoljan ugovorom je i Tomislav Debeljak koji je pobjedio u oštroj konkurenciji sa nekolicinom domaćih brodogradilišta.

- Ovo je suradnja dviju velikih splitskih firmi. Radni brod definitivno biti nova referencija za naše brodogradilište - naveo je Debeljak.

Optimističan je bio i ministar pomorstva Siniša Hajdaš Dončić, koji je nahvalio ravnatelja “Plovputa”.

- Gotovo da ne znam osobu iz privatnog ili javnog sektora koja tako fokusirano kao Meštrović vodi firmu na čijem se čelu nalazi. Bojim se da Debeljak nije svjestan s kim je potpisao ugovor. Uvjeren sam da će Meštrović izgradnju broda staviti pod 24-satnu prismotru, tako da nema šanse da isporuka broda kasni ni minutu… - našalio se ministar pomorstva.

Najavljeno Vladino rezanje dijela ugovorenih financijskih sredstava za restrukturiranje “Brodosplita” u sklopu rebalansa državnog proračuna, kratko je komentirao vlasnik brodogradilišta Tomislav Debeljak.

- Preživjet ćemo nekako. Možda ćemo uzeti kredite kako bi smo zakrpali rupe koje će u našim financijama nastati uskraćivanjem ugovorenih sredstava - kazao je Debeljak.

Budući izgled radnog broda ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Autor : D. Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/244885/Default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on May 23, 2014, 09:00:38 pm
09.05.2014.

Posao za Nijemce: u Brodosplitu počela isporuka portalno-okrente dizalice

U brodogradilištu Brodosplit, danas je ukrcajem na brod za prijevoz teških tereta započela isporuka portalno-okretne lučke dizalice tipa 'Kranich 3000', ugovorene za njemačkog naručitelja tvrtku, Kirow Ardelt u Eberswalde-u, stoji u priopćenju iz splitskog škvera.

Brodograditelji splitskog škvera su u ugovorenom roku odradili čeličnu konstrukciju, bojanje, stepenište i predmontažu segmenata portala, stupa i gornjeg glavnog nosača te pripremu za utovar na brod.

Radi se o isporuci portalno-okretne lučke dizalice, nosivosti do max. 140 tona i dohvata do max. 70 metara sa krajnim odredištem u luci francuskog grada Brest.

Početak je to realizacije ugovora koje je brodogradilište Brodosplit prošle godine potpisalo sa njemačkim konzorcijem ‘Kranunion’ za proizvodnju portalnih, te portalno-okretnih dizalica namijenjenih za vertikalni transport u lukama i brodogradilištima.

Novi ugovori

Nastavak dobre suradnje, ogleda se u činjenici da je već započela gradnja prve od tri portalne lučke dizalice tipa TUKAN 3000, nosivosti 80 tona i 25 m dohvata, a taj je ugovor potpisan prošlog tjedna.

Ovi ugovori osim poslovne, ima i stratešku važnost, jer je na ovaj način splitsko brodogradilište postalo jedini proizvođač takvih vrsta dizalica na području jugoistočne Europe i Mediterana, sa mogućnošću direktnog ukrcaja na brod.

izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/244538/Default.aspx)

23.05.2014.

POBIJEDILI NA NATJEČAJU
Brodosplitu posao na zaštiti Venecije od poplava vrijedan 26,5 miljuna eura


Na međunarodnom natječaju Brodosplit je dobio 26,5 miljuna eura vrijedan projekt gradnje 21 čeličnih vrata koja će biti instalirana na morskom prolazu Malamocco, što bi Veneciju zaštitilo od poplava.

Brodosplit će, kako se navodi u priopćenju, isporučiti 21 čeličnu branu dimenzija 29 puta 24 metra, debljine 6 metara i težine 300 tona. Pojašnjava se kako će se isporučivati po tri brane odjednom i to morskim putem. Vrijeme isporuke je 30 do 60 dana.

Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak je izjavio kako se ovim ugovorom Brodosplit „izrazito ponosi“ jer je postignut na svjetskom natječaju u jakoj međunarodnoj konkurenciji brojnih brodograditelja i proizvođača čeličnih konstrukcija.

„Njime će ostati vječno upisan na listi tvrtki koje su sudjelovale u jednom od najvećih građevinskih radova u povijesti Italije vrijednog više od 7 milijarda eura i pridonijele spašavanju Venecije od velikih problema koje joj donosi plima“, rekao je Debeljak.

„Brane su konstruirane kao specijalni rezervoari napunjeni zrakom, odnosno vodom. Brane će napunjene vodom ležati na dnu mora, a punjenjem zrakom će se podizati prema površini mora i zatvarati ulaze u lagunu. Kada se ispumpa zrak, ponovno će se napuniti vodom i leći na dno mora“, pojašnjeno je u Brodosplitu.

Planirano je da se uoči dolaska plime s otvorenog mora zatvore tri kanala koja vode u Venecijansku lagunu. Radi se o prolazima Lido, Malamocco i Chioggia, a projektom je predviđeno postavljanje ukupno 80 brana uz vijek trajanja od oko 50 godina. Projekt je integrirani zaštitni sistem koji se sastoji od niza mobilnih brana koje su sposobne zatvoriti Venecijansku lagunu od Jadranskog mora kada plima pređe utvrđenu razinu (110 cm) pa sve do maksimalno tri metra. Tijekom tih nekoliko sati laguna bi bila zatvorena i brodovi ne bi mogli slobodno ulaziti, navodi se u priopćenju Brodosplita.

More poplavljuje Veneciju oko 50 puta godišnje, uglavnom u jesenskim i zimskim mjesecima, najviše u studenom i prosincu, a svake pete godine poplavi cijeli grad.

Projekt spašavanja potonuća Venecije, kako je navedeno, zove se MOSE (Mojsije), a sam naziv asocira na Stari Zavjet i priču o Mojsiju koji je razdvojio Crveno more.

Iskustvo i stručnost „škverskih“ brodograditelja, kako su istaknuli u Brodosplitu, bila je temeljna odrednica talijanskog arhitektonsko-građevinskog konzorcija „Venezia Nuova“ koji je na natječaju izabrao splitsko brodogradilište.

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/246001/Default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 10, 2014, 12:21:26 pm
06.06.2014.

AFERA ‘MOJSIJE’
Talijanska policija traži od Brodosplita izračun cijene radova u Veneciji; U škveru demantiraju istragu


Gradonačelnik Venecije Giorgio Orsoni i još 35 osoba uhićeni su pod sumnjom u ilegalno poslovanje, mito i korupciju, a istraga se širi i na stotinjak dužnosnika i političkih uglednika kao što je, primjerice, Giancarlo Galan, bivši guverner talijanske regije Veneto, za kojega se traži pritvor.

Optužba je ista: sumnja se u mito, postojanje crnog fonda, budžeta za podmićivanje koji je iznosio čak 20 milijuna eura (?!) u sklopu konzorcija koji je vodio poslove, a osobito se spominje izgradnja brane u venecijanskoj laguni, navode talijanski mediji.

Tužiteljstvo drži da su se poslovi dodjeljivali bez natječaja, da su stvoreni crni fondovi za korupciju, a novac se prebacivao u banke u San Marinu. Pronađeni su i neki dokumenti, rukom ispisani, u kojima se navodi koliko je kome isplaćeno, cifre su razne, no u njima nema za nas važnih imena.

Završeno 80 posto posla

Međutim, jedna od tvrtki koja je na natječaju dobila posao na izgradnji venecijanske brane jest i naš “Brodosplit”. Riječ je o izgradnji sustava obrane od nadiranja mora, pod nazivom “Mojsije”, koji bi zaštitio Veneciju od naleta plimnih valova i ćudljivog vremena, budući da taj grad učestalo pogađaju poplave i zapravo mu s vremenom prijeti potonuće.

Ideja o izgradnji brane nastala je osamdesetih godina, a radovi su počeli 2003. godine. Dosad je izgrađeno 80 posto projekta, koji bi trebao biti završen 2016. godine. Potrošeno je oko pet milijardi eura, a zatraženo je još novca za dovršetak brane.

“Brodosplit” se s pravom hvalio da je na međunarodnom natječaju dobio posao vrijedan 26,5 milijuna eura i da će te brane na relaciji splitski škver – venecijanska laguna preko Jadrana isporučiti u roku od dvije godine. Škverani bi od ukupno 80 mobilnih brana trebali izgraditi njih 21.

Posao dobili na natječaju

Tek su dobili posao, a poslodavci su pod istragom, u pritvorima. Naša se tvrtka nigdje ne spominje, dapače, navodi se da projekt “Mojsije” svakako treba što prije dovršiti, unatoč istrazi i teškim sumnjama.

No, neposredno uoči uhićenja u Italiji splitski je škver, prema neslužbenim informacijama, dobio zahtjev talijanskih vlasti da im pošalju kalkulaciju na temelju koje su došli do ponude od 26,5 milijuna eura. Zahtjev je poslan kako bi se razjasnilo je li riječ o dampinškim cijenama, budući da se čini kako je cijena preniska da bi se posao mogao obaviti u skladu s natječajnim uvjetima.

Stoga će biti više nego zanimljivo pratiti što će se dalje događati s istragom u Italiji, odnosno hoće li se optužbe “preliti” i na ovu stranu Jadrana, te kako će, i hoće li uopće, cijela priča utjecati na dio posla koji je dobio “Brodosplit”. Naime, možda je zatražena kalkulacija troškova potrebna tužiteljstvu kako bi se usporedila s ostalim dodijeljenim poslovima, odnosno kako bi se dokazalo da su drugi poslovi preplaćeni.

Orsoni: Dokazat ću da sam nevin!

Venecijanski gradonačelnik Orsoni (Demokratska stranka, ljevica) odmah se obratio odvjetnicima i žučljivo u medijima opovrgnuo sve te optužbe:

– To nije moj stil života, dokazat ću da sam nevin!

Ministar pravosuđa Andrea Orlando komentirao je:

– Rastuženi smo, ali nismo iznenađeni optužbama...

‘Naša ponuda bila je najbolja’

U “Brodosplitu” tvrde da su za cijelu priču doznali iz medija, te da nemaju informacija ni indikacija da bi mogla utjecati na ugovoreni posao koji su dobili na natječaju.

- Svi sudionici imali su jednake uvjete. Ponuđena cijena nosila je 30 posto ukupnih bodova, a tehnički uvjeti 70 posto. Naša ponuda ocijenjena je najboljom u kompletu - navodi se u odgovoru na naša pitanja, te se dodaje da je cijeli posao odrađen od ulaska privatnog vlasnika u brodogradilište.

Škver: Prošli smo proceduru sukladno zakonu

Ovim putem demantiramo da su talijanske vlasti i policija zatražile od Brodosplita bilo kakvu dokumentaciju, ili da je Brodosplitu poslan bilo kakav istražni zatjev od strane talijanskih vlasti ili policije.

Brodosplit je prošao proceduru koja je bila jednaka za sve sudionike natječaja te je sukladno talijanskom Zakonu o javnoj nabavi izabran za gradnju brana na prolazu Malamocco.

Sukladno odredbama tog zakona talijanski konzorcij 'Venezia Nuova' od svih ponuđača u određenim uvjetima traži dokumentaciju kojom se potkrepljuje cijena.

Poštivanje tog zakona je naravno sastavni dio natječaja i obveza svih sudionika te nema nikakve veze s istražnim radnjama talijanskih vlasti.

Autor : Slaven Alfriević/Marijo Kavain
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/247407/Default.aspx)

 10.06.2014.

IZNENADAN DOBITAK
Nizozemci odustali od broda i osigurali škveru zaradu od 12 milijuna eura


Prvi od dva broda za prijevoz teških tereta (“heavy lifter”) koji je ugovoren prije prodaje “Brodosplita” samoborskom “DIV-u” zbog odustajanja nizozemskog naručitelja “Jumbo Shippinga” postat će vlasništvo splitskog škvera.

Premda je brod bio u produljenim rokovima isporuke, odnosno dopuštenim terminima kašnjenja, nizozemska kompanija iznenadno je odustala od broda “Jumbo Kinetic”. Kako doznajemo, razlog tome krije se u činjenici da “Jumbo Shipping” nije navrijeme osigurao suglasnost za produljenje avansnih jamstava koja stižu s jednim radnim danom zakašnjenja, te su se Nizozemci odlučuju jednostrano raskinuti ugovor. Nizozemci nisu bili voljni komentirati događaj, već su samo poručili kako nemaju praksu javno komentirati svoje poslovanje.

Prvi rok: svibanj 2013.

Prvobitno je bilo ugovoreno da isporuka prvog broda bude do kraja svibnja 2013. godine, a drugog, “Fairmastera”, do kraja lanjskog listopada. Planirani rokovi isporuke produljeni su do kraja srpnja ove godine za prvi brod, odnosno do kraja godine za drugu novogradnju.

Darko Pappo, član Uprave “Brodosplita”, potvrdio je odustajanje Nizozemaca od prvoga broda.

- Prije tri godine, kada je sklopljen ugovor o gradnji, rokovi za isporuku brodova ugovoreni su nerealno kratko. Također, brodovi su, sukladno s običajima u državnim škverovima, ugovoreni ispod cijene koštanja koja je u to vrijeme izračunata kao 15 posto viša, a dodatno smo prilikom ulaska u škver ustanovili da je i to, nažalost, nedovoljno. Dojma sam da se povlađivalo kupcu samo da bi se napunili tada prazni navozi državnog škvera - ističe Pappo i dodaje:

- Razlog odustajanja je propust naručitelja broda da izda suglasnost za produljenje avansnih garancija na vrijeme čime se doveo u situaciju da je bio prisiljen s 31. svibnja otkazati ugovor iako su mu garancije produljene 2. lipnja. Unatoč tome, kupac se ipak odlučio službeno otkazati ugovor jedan dan ranije iako je od Uprave “Brodosplita” navrijeme dobio potvrdu strane banke da će garancije biti produljene prvog sljedećeg radnog dana.

Iznenađeni smo zbog toga jer je brod fizički gotov.

Porođajne muke

Krajem mjeseca ide u dokovanje, nakon čega slijede probne plovidbe i tada je brod spreman za primopredaju.
Darko Pappo ustvrdio je kako kaznenih penala za splitsko brodogradilište ipak neće biti, te da se radi na zatvaranju financijske konstrukcije za otkup broda.

- Budući da je brod praktički gotov, a plaćeni avansi iznose oko 55 posto cijene koštanja broda, osigurali smo velik dio sredstava za povrat tih uplata, dok ćemo manji dio, vjerujem, riješiti vrlo brzo i time dovesti u sigurnu zonu državne garancije za povrat avansa koje su 2011. bile izdane za potrebe ugovora za gradnju te novogradnje - kazao nam je Pappo i dodao kako će vrijedan prototip broda doći pod zastavu “Brodosplitove” flote ili će ga - prodati.

Svaki “heavy lifter” ugovoren je 2011. za iznos od 42,5 milijuna eura. Prema tvrdnjama upućenih u kretanja cijena novogradnji na svjetskim tržištima, u slučaju prodaje dvaju brodova, a s obzirom na tehničke specifikacije i modifikacije, danas se može realno očekivati viša cijena od najmanje 10 do 12 milijuna eura po brodu.

Isporuka broda produljena je zbog niza razloga koji su pratili porođajne muke “Jumbo Kinetica”. Zanimljivo je da su zbog nerealno kratkih rokova i složenosti projekta, neka druga europska brodogradilišta, uključujući i ona u Rumunjskoj, odbila taj posao koji je u konačnici prihvatio “Brodosplit”.

Produljenje roka, osim u nizu tehničkih posebnosti tih brodova s kojim se jedno hrvatsko brodogradilište prvi put susreće, leži i u kašnjenju isporuke opreme od strane naručitelja, kao i višemjesečno kašnjenje u dostavi opreme od strane pojedinih domaćih dobavljača te lanjska nelegalna obustava rada u škveru.

Skladišta poput lego kocaka

Brodovi za prijevoz posebno teških tereta koji se grade u “Brodosplitu” imaju brojne tehničke posebnosti. Primjerice, dno skladišta sastoji se od nekoliko desetaka poklopaca kojima se može manevrirati na način da se skladište može pregrađivati i mijenjati mu volumen ovisno o dimenzijama i obliku ukrcanog tereta. Poklopci se po visini i dužini skladišta mogu postavljati na bilo kojoj poziciji.

Kao kod slaganja lego kockica, posada može skrojiti skladište. Pri tome svaka skladišna cjelina mora biti geometrijski idealno pravilna. Upravo zbog tih osobina, u Splitu je prvi put izgrađen brod čije se tolerancije u području skladišnog prostora kreću unutar samo jednog milimetra.

Kupci na vidiku

- “Jumbova” konkurencija u svijetu pokazuje interes za kupnju broda koji je po svojim karakteristikama jedinstven na tržištu, te ima najveće dizalice u svijetu. Ipak, i dalje smo otvoreni za mogućnost da brod zaplovi u floti nizozemskog naručitelja. Želimo biti korektni - kaže Darko Pappo.

Izgradnja drugog broda odvija se normalno, puno brže s obzirom na iskustvo stečeno na “Kineticu”, te je unutar postavljenih rokova iako i on, poput njegova prethodnika, ovisi o pristupu naručitelja provođenju nadzora do razine “stani-kreni”.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/247771/Default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on June 15, 2014, 02:50:07 pm
"Budući da je brod praktički gotov, a plaćeni avansi iznose oko 55 posto cijene koštanja broda, osigurali smo velik dio sredstava za povrat tih uplata, dok ćemo manji dio, vjerujem, riješiti vrlo brzo i time dovesti u sigurnu zonu državne garancije za povrat avansa koje su 2011. bile izdane za potrebe ugovora za gradnju te novogradnje..."

Kakav nevjerojatan cinizam! Mi ćemo biti dobro, država će nas pokriti... :(

http://www.index.hr/vijesti/clanak/katastrofa-u-brodosplitu-nizozemci-raskinuli-ugovor-slijedi-udar-od-cetvrt-milijarde-na-drzavni-proracun/752593.aspx


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 15, 2014, 03:47:42 pm
 13.06.2014.

POVUCI - POTEGNI
Brodosplit: hoće li Nizozemci uzeti 33 milijuna eura jamstava?


Nakon što je nizozemski “Jumbo shipping” odlučio jednostrano raskinuti ugovor za isporuku prvog broda za teške terete(“Jumbo kinetic”, a koji je već gotov, u stručnim krugovima pojavilo se pitanje naplate državnih jamstava koje je Vlada 2011. godine dala za izgradnju broda.

Odnosno, hoće li nizozemski naručitelj putem aktiviranja Vladinih jamstava, iz državnog budžeta uzeti ono što je do sada uložio u prvi ‘heavy lifter’. Prema odluci Vlade iz srpnja 2011. godine izdana su jamstva po 33 milijuna eura za tri broda koja su tada bila u opciji za izgradnju. Na koncu su ugovorena dva.

Kako su nam kazali u “Brodosplitu”, uprava te tvrtke radi na dogovaranju aranžmana kojima će se maksimalno zaštititi interesi splitskoga škvera i države.

U “Brodosplitu” tvrde da imaju spremljeno nekoliko scenarija za rješavanje ove situacije, ovisno o stavovima naručitelja s kojim su u daljnjim razgovorima, te financijskih institucija. Također, navode kako su u kontatku sa svim relevantnim državnim tijelima i da će se sve koordinirati u svrhu što efikasnijeg postupanja.

Kada je riječ o nadogradnji dizalica na prvi ‘heavy lifter’, neslužbeno se može doznati kako će taj posao ovisiti o dogovoru s eventualnim budućim kupcima broda.

Naravno, ako se brod proda bez dizalica (tada bi dizalice nadogradio budući vlasnik) biti će manja cijena, ali i manji trošak za “Brodosplit”, a ako “Brodosplit” vlastitim sredstvima nadogradi dizalice bit će i veća cijena broda za budućega kupca. Uglavnom, poručuju iz “Brodosplita”, splitski škver će uspješno prebroditi ovaj problem i nastaviti s normalnim poslovanjem.

U cijeloj priči upućeniji ne isključuju ni mogućnost da “Jumbo shipping” jednostranim otkazivanjem ugovora, a prije isteka produljenog roka isporuke broda zapravo taktizira pa pokušava sniziti konačnu cijenu broda. Nezaobilazan razlog kašnjenja jesu i velike ugovorne ovlasti Nizozemaca koji su doslovno tijekom izgradnje mijenjali pojedinosti iz tehničke dokumentacije i samostalno odlučivali kada stati i kada nastaviti pojedine radove. Svaki novi zahtjev više mjeseci usporio je dinamiku radova...

Obveza od koje se ne može pobjeći

Država je u privatizacijskom postupku “Brodosplitu“ otpisala dugove s državnim jamstvom od 5,3 milijarde kuna, a dopušteno je i korištenje državnih jamstava za avanse u visini do 222 milijuna kuna. Država je i prije prodaje splitskog brodogradilišta na sebe preuzela mogućnost aktiviranja državnih jamstva za brodove ugovorene prije privatizacije, pri čemu se misli i na dva broda za Nizozemce.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/248190/Default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on June 26, 2014, 07:36:41 am
Iz proslosti; porinuce broda Zamenhof za poljsku kompaniju. Kasnije u vlasnistvu poljsko-kineske firme, pa Kineza. Kazu da je pozivio do 2011.
[attachment=1]
[attachment=5]
[attachment=3]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on June 27, 2014, 10:37:02 am
24.06.2014.

Brodosplit ugovorio s Končarom gradnju stupa za vjetroagregat

Brodogradilište Brodosplit ugovorilo je za domaćeg naručitelja tvrtku Končar-Inženjering za energetiku i transport d.d. izradu čeličnog stupa za vjetroagregat snage 2,5 MW, stoji u priopćenju iz škvera.

Radi se o stupu visine 78,6 metara čiji je promjer u bazi 4,2 metra, na vrhu 2,9 metara, a biti će instaliran na vjetroparku Pometeno brdo kraj Konjskog u blizini Dugopolja. Zahvaljujući stroju, tzv. savijačici, čelični limovi oblikuju se u profile u samo 20 minuta, a cijeli će stup biti sastavljen od 29 profila različitoga promjera i debljine limova. Zbog veličine, stup će se transportirati u četiri komada te spajati na mjestu polaganja.

- Nakon isporuke 20 stupova za vjetropark Jelinak iznad Trogira, koje je Brodosplit isporučio 2012. godine za španjolsku tvrtku, projekt izgradnje stupa za domaćeg naručitelja posebno raduje, tim više jer je vjetroelektrana Pometeno Brdo prva gotovo potpuno domaća vjetroelektrana i projekt na kojem su po prvi puta korišteni vjetroagregati koji su proizvedeni i dizajnirani u Hrvatskoj, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Izvor : SD (http://slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/249087/Default.aspx)

24.06.2014.

CIJENA, SITNICA!
Više brodara mjerka škverski ‘heavy lifter’


Za kupnju broda za prijevoz teških tereta od kojeg je neočekivano odustao nizozemski “Jumbo shipping“, pa je postao “Brodosplitovo“ vlasništvo, interes je izrazilo nekoliko velikih europskih brodarskih kompanija. U brodograđevnim krugovima spominje se više od pet brodara čija su sjedišta u Europi.

Kako neslužbeno doznajemo, predstavnici mogućih kupaca koji s brodovima posluju po cijelom svijetu, u sljedećim bi danima trebali posjetiti splitsko brodogradilište. Obići će brod “Jumbo kinetic“ pa će se na licu mjesta upoznati s njegovim tehničkim mogućnostima i posebnostima.

Podsjetimo, početkom lipnja nizozemski brodar odlučio je prije isteka produženog roka isporuke jednostrano raskinuti ugovor za isporuku prvog “heavy liftera”, koji je već tehnički gotov, te za koji dan slijedi dokovanje i prve probne vožnje.

Kada je riječ o nadogradnji dizalica - najvrijednijeg dijela broda - na prvi “heavy lifter”, neslužbeno se može doznati da će taj posao, kao i sama cijena broda, ovisiti o dogovoru s budućim kupcima. Bez dizalica (nizozemski brodar ih je naručio na Dalekom istoku) će cijena broda biti znatno niža. Ako “Brodosplit“ vlastitim novcem nadogradi ili nabavi vrlo specifične i skupe dizalice, i cijena broda za budućeg kupca bit će veća. No, dizalice se ne daju napraviti tako brzo...

Državna jamstva

Čije će se dizalice ugraditi na “Jumbo kinetic“ ovisi o volji budućeg vlasnika-brodara i proizvođačima dizalica s kojima već poslovno surađuju. Očekivati je da će to biti dizalice njemačkih proizvođača s obzirom da su Nijemci lideri u proizvodnji brodskih dizalica za posebno teške terete. Također, doznajemo kako su zainteresirani kupci izrazili nakanu da se dizalice ugrade u splitskom brodogradilištu. S druge strane, dizalice koje je u Kini naručio “Jumbo shipping“, kako se može čuti, gotove su, ali one u ovim okolnostima više nemaju veze za splitskom škverom.
Što se tiče moguće naplate državnih jamstava u iznosu od 33 milijuna eura koje je država prije privatizaciju dala

„Brodosplitu“ za izgradnju prvog broda za teške terete, pregovori se i dalje vode. Spremno je nekoliko scenarija za rješavanje ove situacije, ovisno o stavovima “Jumba“ s kojim uprava škvera vodi razgovore.
S obzirom na sadašnji tijek pregovora, kako kažu naši sugovornici iz resornih ministarstava koja su također uključena u pregovore, ne očekuje se ništa “dramatično” po pitanju jamstava jer, po svemu sudeći, ni sam “Jumbo“ nije posve odustao od vrijednog broda.

Inače, u škveru se gradi još jedan takav brod za Nizozemce. Riječ je o brodu “Fairmaster“ koji se za razliku od svog prethodnika gradi prema planu i bit će isporučen do kraja godine.

Taktiziraju li Nizozemci?

U cijeloj priči upućeniji ne isključuju mogućnost da Nizozemci jednostranim otkazivanjem ugovora prije isteka produljenog roka isporuke broda taktiziraju u pokušaju da snize konačnu cijenu broda. U slučaju aktiviranja državnih jamstava, novac neće pripasti “Jumbu”, budući da je izgradnju financirala komercijalna banka koja je pratila naručitelja. U slučaju potpunog odustajanja Nizozemci ostaju bez specifičnog broda za kojeg posla na tržištu teško da će manjkati.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/249112/Default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on July 21, 2014, 03:54:49 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

18.7.2014.

Postignut dogovor o prodaji prvog „Heavy lift“ broda nizozemskom naručitelju

Nakon što je 31. svibnja 2014. brodarska kompanija Jumbo jednostrano otkazala Ugovor o gradnji Novogradnje 473, 16. srpnja 2014. potpisan je novi Ugovor o prodaji broda istom Kupcu.

Potpisom novog Ugovora obje tvrtke su iskazale zadovoljstvo postignutim uvjetima. Ovim novim Ugovorom Brodosplit iskazuje trajnu brigu zaštite svog poslovanja u svim okolnostima kao i partnerski odnos prema Kupcu.  

[attachment=1]
Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)
 


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on July 24, 2014, 05:38:34 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

22.07.2014.

PUNE SE NAVOZI
Škverani ugovorili poslove vrijedne 250 milijuna eura


"Brodosplitova" knjiga narudžbi konačno bilježi uzlazni trend u odnosu na prijašnje su he godine. Deset brodova, šest portalnih lučkih dizalica, pramac i kobilica za "Fincantierijeve" kruzere, podvodne brane za Venecijansku lagunu i još niz poslova u pratećoj, tzv. izvanbrodograđevnoj djelatnosti, upisano je u poslovne knjige.

Pogledom na ugovorene poslove očito je da je poslovna politika vlasnika brodogradilišta dobiti svaki posao koji je raspoloživ na tržištu u ovoj krizi. Pri tome treba znati da se eventualni gubitak po novogradnji može pokriti samo iz vlastitih prihoda, a ne kao nekada, bezbrižno iz državnog proračuna i uz potpore iz Banskih dvora.

Na prvom "Brodosplitovu" navozu već se vide trup i nadgrađe velikog riječnog kruzera koji je naručio Vladimir Esakov, moskovski poduzetnik i brodar. Krstaš dug 105 metara zaplovit će idućeg proljeća na ruti od Moskve do Sankt Peterburga.

Sekcije za megakruzer

U izgradnji je i 60-metarska jahta “Katina” koja će ploviti pod zastavom “Brodosplit plovidbe”. Jahta se već nalazi u ponudi poznate belgijske čarterske kompanije “Exmar“ čiji je menadžment nudi bogatim klijentima za sezonu 2015. za tjedni najam koji se kreće između 400.000 i 450.000 eura.

Za brodare iz Krila Jesenice ugovorena je izrada tri čelična trupa budućih jadranskih kruzera. U izradi je i tehnička dokumentacija za pet jedrenjaka koje “Brodosplit” namjerava graditi za vlastitu flotu.

No, ono što je odjekunulo i u europskim brodograđevnim krugovima je dobiveni posao izgradnje pramčane sekcije za “ploveći hotel” od 320 metara koji se upravo gradi u “Fincantierijevu” brodogradilištu u talijanskom Monfalconeu. Riječ je o preko 2000 tona čelika, opremljenog cjevarskim i bravarskim komponentama, kao i elektrotrasama. Radi se o vrlo zahtjevnu dijelu brodskog trupa, tzv. bulbu, dijelu pramca u kojem su sadržana i tri bočna vijka.

Jedna od novitadi je, kako doznajemo, i friški ugovor za izgradnju kobilice za drugi veliki kruzer koji se rađa u “Fincantierijevu” škveru u Porto Margheri kod Venecije. Ubrzo počinje i rezanje limova za budući “Plovputov” radni brod, prvi takav nakon više od 20 godina.

Za Veneciju 21 brana

- Naša knjiga narudžbi trenutačno je “teška” oko 235 milijuna eura - kaže nam Darko Pappo, član Uprave “Brodosplita”.

- Radi se o projektima koji će zaposliti naše kapacitete do polovice 2017. godine. No, paralelno radimo na dobivanju novih ugovora, sudjelujemo u više natječaja, među kojima je i onaj MORH-ov za izgradnju pet ophodnih brodova za Obalnu stražu. Do kraja godine krećemo s izgradnjom dva “kontejneraša” za našu plovidbu.

Realizacija ugovora i isporuka brana “Vrata Venecije” nama su nove, europske industrijske referencije - ističe Pappo.

U knjizi narudžbi nalaze se i četiri teglenice za prijevoz teških tereta za naftna postrojenja u ledenim morima, koje je naručila jedna norveška brodarska grupacija. Svaka je duga 91 metar, a pojedinačna nosivost im iznosi 10.000 tona. U projektu “Vrata Venecije” škverani su prije tri mjeseca pobijedili na natječaju za isporuku 21 čelične brane u morskom prolazu Malamocco, središnjem ulazu u venecijansku lagunu.

Popisu valja dodati i remont kruzera “Monet” koji je škver kupio za svoju plovidbu, a koji bi krajem ljeta trebao zaploviti s prvim gostima, imućnijim umirovljenicima iz SAD-a.

Ajmo tokari i cjevari!

U “Brodosplitu”, koji broji 2300 zaposlenika, trenutačno nedostaje 120 radnika različitih profila.
- Za zanimanja zavarivač, tokar, pjeskar, izolater, glodač, električar, brusač, brodomonter, brodocjevar, bravar i bojadiser na Zavodu za zapošljavanju imamo stalno otvoren natječaj. Traži se po deset radnika u svakom zanimanju - kažu u škveru, gdje nedostaje kandidata za poslove koje su proteklih godina uglavnom obavljali kooperantski radnici iz susjedne BiH.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/251797/Default.aspx)

22.07.2014.

ČEKAJUĆI ČELIK
Škverski radnici uređuju "mali mul"


U “Brodosplitu” se ovih dana uređuje tzv. mali mul na kojem će se graditi sekcije budućeg kruzera “Carnival Vista” koji se trenutačno gradi u brodogradilištu “Fincantieri” blizu Venecije. Rezanje čelika za sekcije počelo je u svibnju, a isporuka se očekuje u studenomu.

Podsjetimo, splitsko brodogradilište ugovorilo je izgradnju sekcija pramčanog dijela trupa kruzera. Riječ je o dvije tisuće tona čelika, opremljenog cjevarskim i bravarskim komponentama te elektrotrasama.

Kako nam kazuju škverski inženjeri, radi se o zahtjevnom dijelu trupa odnosno pramca (tzv. bulb) u kojem su i tri bočna propelera (trasteri). S ovim ugovorom “Brodosplit” je prvi put uspostavio suradnju s “Fincantieriem”, jadranskim susjedom koji broji više od 20 tisuća zaposlenika.

Četiri izgrađena bloka bit će ukrcana na teglenicu, te otegljena u škver u Monfalconeu gdje će se spojiti na kruzer koji se gradi u suhom doku.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/251829/Default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on August 07, 2014, 08:05:14 am
BRODOSPLIT - SPLIT

30.07.2014.

NEJEDNAK TRETMAN
Državna jamstva za splitski škver zapela u Ministarstvu financija


Ono što je dozvoljeno sjevernim jadranskim brodogradilištima, pulskom „Uljaniku“ i riječkom „3. maju“, nije dozvoljeno „Brodosplitu“. Vlada RH je početkom srpnja ovlastila Ministarstvo financija o davanju bankovnog jamstva u visini od čak 125 milijuna eura „Uljaniku“, a za financiranje novogradnje 500, odnosno broda-jaružala za belgijskog naručitelja.

Također, na sjednici Vlade održanoj danas donijeta je odluka o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje „3. maja“, koje se nalazi u vlasništvu „Uljanika“, a za financiranje broda, novogradnje 730.

Međutim, ostaje nejasno zašto nisu dana jamstva koje je zatražilo splitsko brodogradilište, a za izgradnju radnog broda za „Plovput“ i velikih teglenica za norvešku brodarsku grupaciju.

S obzirom da će se nova sjednica Vlade održati tek početkom rujna, splitsko brodogradilište nepotrebno gubi mjesec dana u iščekivanju državnih jamstava za kreditno zaduženje.

Posljedično, škverani će kasniti sa početkom izgradnje „Plovputovog“ radnog broda i teglenica za naftna postrojenja u sjevernim europskim morima.

„Brodosplit“ prema programu restrukturiranja odobrenog od strane EK, te prema kupoprodajnom ugovoru, ima pravo na državna jamstva i to u roku od 45 dana po predaji zahtjeva.

- Državna jamstva za „Uljanik“ i „3. maj“ su odobrena, jer su predmeti rješavani prema redoslijedu zaprimanja - kažu u Ministarstvu gospodarstva.

Kako doznajemo, državna jamstva za splitski škver pozitivno su riješena u Ministarstvu gospodarstva. No, na odobrenje je zapelo u Ministarstvu financija.

Zašto? Po tom pitanju u spomenutom ministarstvu nisu se očitovali po zaključenju teksta, kao ni na pitanje zašto „Brodosplit“ nema jednak tretman kao pulsko i riječko brodogradilište.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/252643/Default.aspx)

01.08.2014.

DOLARI KLIZE NIZ NAVOZE
Brodosplit predlaže klaster: Samo s domaćom opremom možemo do zarade


U “Brodosplitu” je održan veliki skup inženjera brodogradnje i projektantskih ureda iz cijele Hrvatske. Kako doznajemo, u škveru žele pokrenuti inicijativu formiranja klastera domaće brodogradnje po uzoru na norveški model, gdje brodogradilišta, iako imaju različite vlasnike, međusobno “koordiniraju” popunjenost navoza, ujedinjavaju projektna znanja, te, u najvećem dijelu, na brodove ugrađuju opremu iz vlastite proizvodnje.

Teuta Duletić, “Brodosplitova” direktorica prodaje, kaže nam kako je “forte” okupljanja projektanata i brodogradilišta bio da se vidi kako što više smanjiti ovisnost domaćih navoza o uvozu inozemne opreme.

– Ako želimo jače iskoračiti na svjetsko tržište, moramo umrežiti domaći “know-how” koji je trenutačno razjedinjen i usitnjen, te kao takav teško može konkurirati na svjetskom tržištu i brojnim međunarodnim natječajima. Uz to, ni jedno hrvatsko brodogradilište, ni projektni uredi, nema idealnu zaposlenost kapaciteta po strukama. Po uzoru na Norvešku, želimo proizvoditi brodove s visokom dodanom vrijednošću, međutim, to nije moguće bez ugradnje brodske opreme iz vlastite proizvodnje – objašnjava Duletić, te dodaje kako se malo toga od opreme, koja se inače kupuje izvan granica, zapravo ne bi moglo proizvoditi u “Brodosplitovim” pogonima.

– Splitski škver raspolaže s projektantima, gotovim projektima i radionicama u kojima dobar dio opreme možemo sami proizvoditi. Primjerice, u segmentu kruzinga možemo proizvoditi sustave za podvodnu rasvjetu broda. Također bismo mogli proizvoditi sustave za obradu balastnih voda, potom kormila i razne vrste brodskih dizalica. Dakle, sve to možemo zajednički projektirati, proizvoditi i ugrađivati na brodove, posebno kad je riječ o sofisticiranim brodovima iz “offshore” programa. “Brodosplit” je trenutačno u nekoliko predugovornih procesa za nekoliko većih brodova i želimo na njih ugraditi što više domaće opreme – kaže direktorica Duletić, najavljujući i potrebu za osnivanjem istraživačko-razvojnog centra za tehnološke inovacije.

– Pravila EU-a o brodograđevnoj industriji predviđaju potpore za tehničke inovacije u iznosu od 20 posto opravdanih troškova, dok za inovativne projekte u brodogradnji koji unaprjeđuju ekološku zaštitu na način da premašuju ekološke standarde Unije intenzitet potpore može biti i 30 posto. Dakle, Bruxelles nam pruža sredstva sa razvoj i inovacije koje možemo sami razviti – primjećuje šefica škverske prodaje.

Nema nikakve sumnje da naši mali škverovi na velikom globalnom tržištu mogu opstati samo ujedinjenjem pameti i navoza. Norveška formula to najbolje potvrđuje.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/252742/Default.aspx)

03.08.2014.

FALE DVIJE RATE
Škver: Država nam opet duguje - 150 milijuna kuna; Vlada: Platit ćemo ubrzo


Hoće li se Vlada, čiji ministri upravo provode prve dane ljetnoga godišnjeg odmora, zbog neispunjenja financijskih obveza za restrukturiranje riječkog, trogirskog i splitskog brodogradilišta ubrzo naći na udaru Europske komisije? Mnogi se nadaju kako do takvog scenarija ipak neće doći.

Naime, još uvijek nisu riješeni problemi koji su se pojavili još koncem prošle godine, kada je država počela kasniti s uplatama svojih financijskih obveza u postupku restrukturiranja privatiziranih škverova. Zbog proračunskog deficita nisu uplaćene po dvije mjesečne rate, a podmirenje tog duga riješeno je tek u svibnju ove godine.

No, isplata je opet zapela. Riječkom i trogirskom škveru država duguje rate za srpanj, a "Brodosplit", osim za srpanj, još čeka ratu za lipanj. Kako doznajemo, riječ je o iznosu od gotovo 150 milijuna kuna!

– Predviđena, ali još neuplaćena državna sredstva, već smo ukalkulirali u naše poslovne planove. Bez obzira što novac nismo dobili, uspjeli smo prebroditi proteklo razdoblje. U tijeku su pregovori za koje se nadamo da će uroditi poštovanjem ugovornih obveza – kratko su nam kazali u škverskoj Upravi.

Splitsko brodogradilište ima mogućnost ovrhe nad državom za neisplaćene potpore, ali sasvim je jasno kako bi to bilo krajnje rješenje, jer bi to ujedno značilo i upuštanje "Brodosplita" u otvoreni rat s Vladom. Treba reći i kako se na uplatama državnih potpora temelji veći dio planova restrukturiranja privatiziranih navoza.

Iz Ministarstva gospodarstva šalju pozitivne signale.

– "Brodosplitu" smo zadnju ratu isplatili 13. svibnja, što znači da nisu isplaćena zadnja dva obroka. Ovih dana očekuje se potpisivanje ugovora o faktoringu kojim će se splitskoj tvrtki isplatiti sva zaostala potraživanja, te buduće obveze za ovu godinu – poručuju iz Ministarstva gospodarstva.

Prema najavama iz resornog ministarstva, u splitskom brodogradilištu su oprezni, pa se za sada suzdržavaju od komentara. Još nije poznato hoće li se novac isplatiti u ratama ili odjednom. Brodograditelji ne skrivaju da bi njima odgovaralo da sredstva dobiju odjednom, jer bi time mogli pokriti trošak faktoringa.

Prema ugovoru o privatizaciji i restrukturiranju brodogradilišta, tvrtka DIV provodi i drugu dokapitalizaciju "Brodosplita", vrijednu 20 milijuna kuna. Škverska uprava za 12. kolovoza sazvala je Glavnu skupštinu dioničara, na kojoj će se odlučiti i o povećanju temeljnog kapitala s 505,5 milijuna kuna na 525,5 milijuna kuna.

Prema ugovoru zaključenom s Vladom početkom prošle godine, DIV se obvezao na ulaganje vlastitih novčanih sredstava u "Brodosplit", u ukupnom iznosu od 50 milijuna kuna, a prva DIV-ova uplata provedena je u lipnju prošle godine.

U teškoj situaciji na brodograđevnom tržištu svako veće odstupanje države, ali i samih vlasnika, od ugovornih obveza bilo bi opasno petljanje u likvidnost i planirano restrukturiranje škverova. Osim toga, Vlada mora svako moguće smanjenje potpora domaćim škverovima, definiranih kupoprodajnim ugovorima, dogovoriti s Europskom komisijom, a pitanje je hoće li dobiti odobrenje za to.

‘To je kršenje ugovora!’


Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, neispunjenje ugovornih obveza od strane Vlade otvoreno je nazvao “opasnim potezom”.

– To je loš potez koji može dovesti u pitanje planirano petogodišnje restrukturiranje škvera. Uz to, planirana državna sredstva za taj postupak, po iznosima za svaku godinu, definirana su ugovorom o prijenosu dionica brodogradilišta između Vlade i DIV-a. Dakle, sada možemo govoriti o jednostranom kršenju kupoprodajnog ugovora. Dakle, pozivam Vladu da ispunjava svoje obveze, a vlasnika da nastavi puniti knjigu narudžbi – poručio je Dragičević.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/252938/Default.aspx)

07.08.2014.

SKINUT S NAVOZA
Škverani održali riječ: "Jumbo" konačno zaplovio


[attachment=1]

Brod za posebno teške terete „Jumbo kinetic“ jučer je iz „Brodosplita“ zaplovio prema  riječkom brodgradilištu „Viktor Lenac“ na dokovanje.

U sljedećih desetak dana koliko će ovaj teškaš, odnosno 'heavy lifter' najveći svoje vrste na svijetu, provesti u „Lenčevom“ doku, uklonit će se ostatci metalnih izdanaka (oslonaca) sa trupa zaostali dok je brod bio na navozu.

Autogenim aparatima uklonit će svi metalni oslonci, po desetak za svake strane trupa. Nakon uklanjanja slijedi brušenje i bojanje povodnog dijela trupa „Jumbo kinetica“.

Ovaj 152 metra dugi ‘heavy lifter’, ukupne nosivosti 3 tisuće tona, u cijelosti je gotov. Nakon povratka iz Rijeke obaviti će se probne vožnje uz montažu dizalica bez kojih je brod neupotrebljiv. Riječ je o dizalicama koje se u Kini proizvode po njemačkoj licenciji.

Podsjetimo, početkom lipnja naručitelj, nizozemski brodar „Jumbo shipping“ odlučio je prije isteka produženog roka isporuke jednostrano raskinuti ugovor za isporuku prvog ‘heavy liftera’.

Ispostavilo se da su to napravili iz dva razloga; nisu na vrijeme produljili avansna jamstva, te su nastojali sniziti cijenu broda ugovorenog za 42,5 milijuna eura.

Ugovor potpisan s bivšom upravom početkom lipnja prestao je važiti, brod prelazi u vlasništvo „Brodosplita“.

Uz to, nije manjkalo ni interesa europskih brodara za kupnju posebnog škverskog broda.

Valja naglasiti kako je ovaj brod građen i za dostavu teške opreme naftnim platformama diljem svjetskih mora, pa je interes kupaca očekivan.

Međutim kako je nizozemski brodar i dalje želio vidjeti „Jumbo kinetic“ u svojoj floti, pristupilo novoj rundi pregovora koji su nedavno okončani dogovorom korisnim za obje strane.

Škverski pregovarači, uz pravnu podršku jedne velike odvjetničke kuće iz Londona, ostvarili su na koncu i višu konačnu cijenu od prvobitno ugovorenih 42,5 milijuna eura.

Drugi brod za teške terete, „Fairmaster“, nakon primjene iskustava na prvom, škverani grade se prema planu i bit će isporučen do kraja godine.

Velike ugovorne ovlasti

Ključni razlog u kašnjenju isporuke „Jumbo kinetica“ jesu velike ugovorne ovlasti naručitelja koji je doslovno tijekom izgradnje mijenjao pojedinosti iz tehničke dokumentacije i samostalno odlučivao kada stati i kada nastaviti pojedine radove.

Svaki novi zahtjev više mjeseci usporavao je škveranima u Supavlovoj uvali dinamiku radova.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/253292/Default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on August 11, 2014, 05:37:52 pm
BRODOSPLIT-TDM - SPLIT

8.8.2014.

Montaža glavnog motora na probnom stolu

[attachment=1]
U Brodosplit-Tvornici dizel motora d.o.o. (TDM), na probnom stolu je u tijeku montaža glavnog motora za Novogradnju 325. Riječ je o tankeru za prijevoz naftnih proizvoda i kemikalija, nosivosti 49500 TDW, koji se gradi u brodogradilištu Brodotrogir gradi za tvrtku Trogir Maritime d.o.o.

Brodosplit - TDM i Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o. ugovorili su gradnju dva glavna, elektronski upravljana dvotaktna sporohodna dizel motora novije generacije. Motori će biti izrađeni po licenci MAN Diesel & Turbo, tip 6S50ME-B9.3 TII, maksimalne snage 8680 kW pri 103 o/min. Ugovorena potrošnja je 159,3 g/kWh pri snazi od 5815 kW i 90 okretaja u minuti, što bi značilo oko 22,2 tona goriva na dan.

Kroz proteklo razdoblje TDM je u suradnji s MAN-om izrađivala i tehnički unaprijeđivala novi tip elektroničkog motora poboljšanih svojstava i smanjene  potrošnje goriva. Motor udovoljava najstrožim važećim propisima za ispušne plinove TIER II, a ugovoren je na međunarodnom natječaju u konkurenciji svih svjetskih proizvođača dvotaktnih sporohodnih motora.

Njegova isporuka naručitelju predviđena je za četvrti kvartal ove godine. Inače, brodogradilište Brodotrogir višegodišnji je partner Brodosplita kojem je Brodosplit-TDM u zadnjih 10 godina isporučila 8 glavnih motora.

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on August 23, 2014, 01:02:45 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

15.08.2014.

SURADNJA S TALIJANIMA
Gradi se pramac, a slijedi i kobilica: u Brodosplitu rade dijelove kruzera dugog 320 metara


U “Brodosplitu” je počela izgradnja sekcija pramčanog dijela trupa kruzera dugog 320 metara koji se upravo gradi u brodogradilištu “Fincantieri” na sjeveru Jadrana, u Monfalconeu.
Ukupno 2000 tona čelika škverani će opremiti cjevarskim i bravarskim komponentama, kao i elektrotrasama. Riječ je o vrlo zahtjevnom dijelu brodskog trupa, tzv. bulbu, dijelu pramca u kojem su sadržana i tri bočna propelera (trasteri).

Rezanje čelika počelo je u svibnju ove godine, a isporuka je najavljena za studeni. Četiri izgrađena bloka bit će ukrcana na baržu te otegljena u brodogradilište Monfalcone, gdje će se montirati na prekooceanski kruzer koji se gradi u suhom doku.

Ovaj posao rezultat je dugih pregovora kojima je splitsko brodogradilište prvi put u svojoj povijesti uspostavilo suradnju s jadranskim susjedom koji ima više od 20.000 zaposlenih širom svijeta. Jedna od novitadi je, kako doznajemo, i novi ugovor za izgradnju kobilice za još jedan veliki kruzer koji se gradi u drugom “Fincantierijevu” škveru u Margeri pokraj Venecije.

Deset brodova, šest portalih lučkih dizalica, pramac i kobilica za “Fincantijerijeve” kruzere, podvodne brane za venecijansku lagunu i još niz poslova u pratećoj, tzv. izvanbrodograđevnoj djelatnosti, upisano je trenutačno u škverskoj knjizi narudžbi. Također treba navesti i četiri ugovorene teglenice za prijevoz opreme za naftne platforme u sjevernom Atlantiku. Teglenice za norveškog naručitelja dužine su 91 metar i vrijedne više od 100 milijuna kuna, a još su četiri u opciji. U projektu “Vrata Venecije” škverani su prije tri mjeseca pobijedili na natječaju za isporuku 21 čelične brane. Škverske brane postavit će se u morski prolaz Malamocco, središnjem ulazu u venecijansku lagunu, koja s juga zaokružuje slavni povijesni grad svetog Marka koji muku muči da ostane iznad morske površine. Ugovor bi se trebao svečano potpisati tijekom rujna u Veneciji.

“Brodosplit” pokušava dobiti svaki posao koji je na tržištu u ovoj krizi moguće dobiti, pri tome imajući na umu da se eventualni gubitak po novogradnji može pokriti samo iz vlastitih prihoda, a ne, kao nekada, bezbrižno iz državnog proračuna.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/254056/Default.aspx)



Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on September 06, 2014, 04:35:07 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

DOLARI S ISTOKA

Indonezija bi u škveru gradila i podmornice

Nakon što ih je u Ministarstvu obrane primila Višnja Tafra, zamjenica ministra, brojno izaslanstvo Ministarstva obrane Indonezije, predvođeno Agusom Sardjanom, veleposlanikom te azijske države u Hrvatskoj, posjetilo je “Brodosplit”.

Indonezijska delegacija koja je obišla škver bila je sastavljena od čak 40 vojnih časnika, civilnih osoba, među njima i djelatnika Indonezijskog instituta nacionalne obrane (Lehmannas).

– Pokazali su veliko zanimanje za kapacitete i mogućnosti “Brodosplita”, odnosno našeg Brodogradilišta specijalnih objekata koje je gradilo podmornice, fregate i specijalna vojna plovila – kaže nam Teuta Duletić, direktorica “Brodosplitove” prodaje.

– Predstavnici indonezijskog Ministarstva obrane i Instituta nacionalne obrane izrazili su interes za suradnju u pogledu zajedničkih projekata, transfera splitskog “know-howa” u vojnoj brodogradnji, te suradnje s indonezijskim brodogradilištima. Članovi izaslanstva naglasili su da se kadeti njihove ratne mornarice i danas obučavaju na školskoj fregati koju je “Brodosplit” izgradio početkom 80-ih godina. Kažu da je to sjajan brod – ističe Duletić.

Kako naglašava direktorica škverske prodaje, Indonezija ima velike planove za ulaganja u vlastiti vojno-obrambeni sektor do 2030. godune, pa se u splitskom brodogradilištu s razlogom nadaju konkretnoj suradnji i narudžbama, to više što je u travnju prošle godine indonezijski veleposlanik posjetio “Brodosplit” upravo radi vojno-tehničke suradnje.

Tada je izražen interes za podmornički program, kao i program izgradnje fregata. U oba slučaja “Brodosplit” ima vrijedne referencije, a jedna je upravo spomenuta fregata, 97 metara duga “Hajar Dewantara”, izgrađena 1981. godine.

Kotromanović otvorio vrata

– Još je rano govoriti o konkretnim projektima jer sada slijede daljnji razgovori – dodaje direktorica.

Indonezijska mornarica jedna je od vodećih pomorskih sila u azijsko-pacifičkoj regiji, s 70.000 pripadnika i više od 150 brodova. Indonezija je, sukladno visokim stopama gospodarskoga rasta, u snažnom zamahu obnove svoje oružane sile, pa tako kupuje brodove, tenkove, zrakoplove, raketne sustave...

Prije dvije godine Ante Kotromanović, ministar obrane, počeo je prve konkretnije razgovore s indonezijskim veleposlanikom o bilateralnoj vojno-tehničkoj suradnji, pa je i sadašnji posjet brojne vojne “ekipe” s Dalekog istoka dio tog puta koji može rezultirati novim i unosnim poslovima za “Brodosplit”, ali i novim projektima za Brodarski institut, koji su Indonežani također posjetili ovog tjedna.

DENIS KRNIĆ

Iskusni radnici ‘Petog navoza’

Splitsko Brodogradilište specijalnih objekata, tzv. škverski Peti navoz, imalo je mogućnosti graditi klasične dizel-električne podmornice do 1000 tona težine. Indonezija, četvrta najmnogoljudnija zemlja svijeta, jedna je od država s velikim planovima razvoja svoje mornaričke flote.

Štedljiva makinja za ‘Brodotrogir’

U “Brodosplitovoj” Tvornici dizelskih motora (TDM) obavljena je primopredaja porivnog stroja za trogirski škver. To je stroj nove generacije, izrađen po licenciji “MAN Diesel & Turbo”, snage 8680 kilovata.

Riječ je o elektronički upravljanom brodskom pogonu kojim se postiže manja potrošnja goriva u odnosu na klasične izvedbe, posebno kod nižih režima rada.

– Ovom smo primopredajom zakoračili u proizvodnju elektronički upravljanih motora koji spadaju u sam vrh tehnoloških dostignuća na ovom području, te se u budućnosti može ravnopravno nositi sa svim svjetskim proizvođačima brodskih motora – istaknuo je Baldo Butirić, direktor TDM-a.

Škver je tijekom proteklih 10 godina “Brodotrogiru” isporučio osam glavnih brodskih strojeva.


Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on September 12, 2014, 03:19:36 pm
Malo dobrih vijesti!


VIKTOR LENAC - RIJEKA

Viktor Lenac ugovorio remont i preinaku američkog ratnog broda USS Mount Whitney

Datum objave: 12.09.2014

U konkurenciji između šest mediteranskih brodogradilišta, Brodogradilište Viktor Lenac uspjelo je ponovno zadobiti povjerenje Američke ratne mornarice i sklopiti ugovor za opširni remont i preinaku elektro-energetskog kompleksa zapovjednog broda 6. flote USS Mount Whitney (LCC 20), priopćila je tvrtka.

Projekt koji se očekuje u Brodogradilištu u siječnju 2015. godine za razdoblje od najmanje šest mjeseci uključuje kompletan remont i dokovanje broda, uređenje dijela nastambi i kuhinja na brodu, radove na izmjeni čelične strukture oplate i palubnih kućica.

Posebno je interesantan posao na preinaci postojećeg sustava elektro-energetskog napajanja broda i instalacija novih generatora i elektro-energetskih ploča i kontrolnih mehanizama opreme, te preuređenje sistema preljeva goriva, reverzne osmoze, ispiranja crnih i sivih voda, sistema dojave požara i sl. Visoka složenost ovog projekta iziskivat će da veliki dio brodogradilišnih resursa bude zauzet većim dijelom 2015. godine.
Budući se dokovanje broda očekuje u razdoblju od nešto manje od tri mjeseca, Brodogradilištu će ostati na raspolaganju dovoljno remontnih kapaciteta za ostale poslove.

S ovim profesionalno vrlo zahtjevnim i financijski isplativim projektom, čija vrijednost se očekuje u iznosu od više od 20 milijuna američkih dolara, Brodogradilište će osigurati dobro poslovanje u narednoj godini i moguće daljnje investiranje u modernizaciju brodogradilišnih kapaciteta.

[attachment=1]
Defender.hr (http://defender.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on September 12, 2014, 03:47:59 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

04.09.2014.

STALNI KLIJENTI
Na dokovima Brodosplita nižu se kruzeri za ‘Onassise’ iz Krila


Brodari iz Krila Jesenica stalni su “Brodosplitovi“ klijenti, pa su nedavno naručili još tri čelična trupa za turističke kruzere koji se upravo grade.

Na poligonu splitskog brodogradilišta nižu se tako trupovi i nadgrađa novogradnja 530, 533 i 537, budućih brodova za turistička putovanja prosječne dužine 40 metara za brodovlasnike iz Krila Jasenica, mjesta “hrvatskih Onassisa”, kako se to često zna reći.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/256066/Default.aspx)

10.09.2014.

RESTRUKTURIRANJE SPLITSKOG ŠKVERA
Država želi izmijeniti ugovor s Debeljakom


Provodi li se restrukturiranje “Brodosplita” na način definiran programom restrukturiranja?

Državni revizori u svojem su nalazu upozorili na dvije stavke u kojima smatraju da samoborska tvrtka DIV Tomislava Debeljaka, koja je vlasnik škvera, odstupa od obveza iz programa restrukturiranja koji je potpisan s Ministarstvom gospodarstva, pri čemu “nadzornici” svoje uvjetno izvješće temelje na mišljenju “Hrvatske brodogradnje – Jadranbroda”, krovne nacionalne brodograđevne tvrtke.

Presporo restrukturiranje

U izvještaju se, naime, tvrdi da se državni novac u škveru troši nenamjenski, odnosno da je dio Vladinih sredstava otišao na isplate radničkih otpremnina koje su, navode revizori, morale biti isplaćene s računa DIV-a.

Revizori smatraju i da se restrukturiranje splitskih navoza odvija sporije od planiranog, te da financijski rezultat ukazuje na neracionalnost u poslovanju i ne upućuje, kako stoji u dokumentu, na postizanje održivosti poslovanja.

Također, na temelju mišljenja “Hrvatske brodogradnje”, navodi se kako je na brodovima za prijevoz teških tereta “Jumbo Kinetic” i “Fairmaster” koji se grade za nizozemskog naručitelja, ostvaren gubitak od 172 milijuna kuna.

S druge strane, iz “Brodosplita” poručuju kako su “već više puta dokazali kako namjenski koriste sredstva i da posluju, za razliku od druga dva brodogradilišta u restrukturiranju (“Brodotrogir” i “3. maj”, op.a.), po novim pravilima i bez gubitaka”.

Što se tiče financijskih dubioza na dva “teškaša”, gubitke na tim brodovima “novi vlasnik nije mogao spriječiti jer su ugovoreni u vrijeme dok je ‘Brodosplit’ bio u državnom vlasništvu”.

Ta dva broda ugovorena su 2011. na temelju pozitivnog mišljenja tadašnjeg Nadzornog odbora splitskog brodogradilišta, ali i nakon pozitivnog očitovanja upravo “Hrvatske brodogradnje – Jadranbroda”.

Stoga se postavlja pitanje hoće li Ministarstvo gospodarstva zatražiti odgovornost tadašnjih članova Nadzornog odbora i čelnika “Hrvatske brodogradnje” zbog blagoslova za ugovore s “minusom”, ali i pogrešne izračune gubitaka.

Uz to, brodovi su ugovoreni ispod realne cijene i u duhu tadašnje škverske prakse sklapanja poslova s gubicima, koji su se naknadno pokrivali iz državnog proračuna, odnosno iz džepova poreznih obveznika.

Nije tajna da zbog teškog stanja javnih financija Vlada nije redovita u isplatama državnih potpora odnosno u ispunjavanju svojih obveza u restrukturiranju. Stoga, kako se neslužbeno šuška, u Ministarstvu gospodarstva nisu neskloni redefiniranju međusobnih ugovornih obveza s DIV-om.

Budući da škver redovno posluje i ugovara nove poslove, raskidanje ugovora nikome ne bi odgovaralo pa je njegovo redefiniranje, uz mišljenje Bruxellesa, vrlo izgledna opcija.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/256769/Drava-eli-izmijeniti-ugovor-s-Debeljakom.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on September 16, 2014, 02:32:02 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

16.9.2014.

Brodosplit: počela gradnja radnog broda betonare za Plovput

[attachment=1]
U Brodograđevnoj industriji Split, na stroju za rezanje limova 16. rujna 2014. godine započela je obrada čelika za Novogradnju 482. Riječ je o gradnji radnog broda betonare, ugovorenoj za domaćeg naručitelja tvrtku Plovput iz Splita, stoji u priopćenju Brodosplita.

Brod je ukupne dužine 48,20 metar, širine 11,30 metara i visine na boku 4 metra, a imat će nosivost 705 tona. Specifičnost broda je što ima vlastitu pramčanu rampu, putem koje neovisno o ukrcaju vode i građevinskog materijala, ulazi i jedan građevinski stroj (kamion, bager ili autodizalica).

Njegova namjena uz izgradnju novih objekata sigurnosti plovidbe je i održavanje postojećih u području signalizacije, kao i obavljanje najsloženih hidrograđevinskih poslova na moru, te opskrbu svjetionika pitkom vodom.

Gradi se prema projektno-tehničkoj dokumentaciji od strane Brodarskog instituta d.o.o. i odobrenoj od Hrvatskog Registra Brodova.

U ovom trenutku diljem Jadrana nalazi se ukupno 1054 objekta pomorske signalizacije o kojima skrbi Plovput, poput nedavno izgrađene svjetleće oznake na pliči Buškanj u Lastovskom kanalu, stoji u priopćenju Brodosplita.

PSD, FOTO: BRODOSPLIT, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on October 04, 2014, 05:46:25 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/) Split

Brodosplit ugovorio gradnju najvećeg jedrenjaka na svijetu

Brodosplit je ugovorio izgradnju broda za kružna putovanja duljine 162,2 metra za brodovlasnika sa Bahama. Posebnost i jedinstvenost koja će ga krasiti je pet jarbola i 6400 m2 jedara čime će to biti najveći jedrenjak na svijetu, izvjestili su iz škvera.

Jedrenjak će primiti 312 putnika u 156 luksuzno opremljenih kabina o kojima će se brinuti 138 članova posade. Nakon višemjesečnih pregovora, sa zadovoljstvom ističemo kako je Brodosplit prepoznat kao rijetko brodogradilište koje je u stanju izgraditi jedan ovako jedinstveni brod od projektiranja, gradnje i opremanja složenom opremom i luksuznim interijerom.

Vrijednost projekta je pola milijarde kuna, a s opcijom drugog broda oko milijardu kuna. Isporuka prvog broda je planirana za kraj veljače 2017. godine.

PSD

[attachment=1]FOTO: BRODOSPLIT


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on October 04, 2014, 09:21:32 am
Neka je BS-u uspjesno u realizaciji.
Kolika je uvozna komponenta (vrijednost), koliko domaca oprema (i naravno projekt, izvodjenje, radna snaga).


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on October 04, 2014, 04:29:07 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/)  Split

4.10.2014. - POSAO ZA GUINNESSA

Splitski škver gradi najveći jedrenjak na svijetu, vrijedan pola milijarde kuna
 
S jednim velikim brodarom s dalekih Bahama „Brodosplit“ je sklopio posao izgradnje najvećeg suvremenog jedrenjaka na svijetu dugog čak 162,2 metra.

Riječ je o čeličnom jedrenjaku koji će svjetskim morima ploviti isključivo na jedra („full mast rigged ship“ ili jedrenjak potpuno opremljen za plovidbu jedrima, op.a.). Pomoćne strojeve koristiti će tek kod manevara u lukama.  

Drugi slični putnički jedrenjaci jarbole imaju mahom iz estetskih razloga, a glavni pogon za plovidbu jesu strojevi, pa je njihova eksploatacija značajno skuplja.

Iznad palube budućeg najvećeg svjetskog jedrenjaka put neba uzdizati će se pet golemih jarbola sa jedrima ukupne površine od 6400 metara četvornih.

Zbog svoje dužine od 162 metra škverani će ovaj jedrenjak graditi na navozu.

Moći će primiti 312 putnika u 156 luksuzno opremljenih kabina o kojima će se brinuti 138 članova posade.  Jedrenjak će biti najmjenjen luksuznom kruzingu po svjetskim oceanima za bogatu klijentelu.

Isporuka jedrenjaka planirana je za proljeće 2017. godine, a, kako doznajemo, u opciji je izgradnja još jednog jedrenjaka za istog naručitelja sa Bahama.

Višemjesečni pregovori urodili su projektom sa kakvim se „Brodosplit“ po prvi puta susreće u dugoj povijesti. Ovaj jedrenjak, koji bi sa svojom dužinom mogao dugo držati i rekord u čuvenoj Guinnessovoj knjizi rekorda, definitivno predstavlja ulazaka splitskog škvera u nišu specijalnih i jedinstvenih brodova.

Usporedbe radi, rekord najvećeg putničkog jedrenjaka drži nizozemski „Royal clipper“ dužine 134 metra. Prema svim gabaritima, „splitski“ jedrenjak biti će neusporedivo veći i luksuzniji. Odavno Split nije dao nešto što je u svjetskim relacijama nosi epitet-najvećeg.

Jedrenjak će se graditi po osnovnom projektu naručitelja, a škverani će sudjelovati i u opremanju broda sa složenim uređajima, te u uređenju interijera kabina i salona. Vanjski izgled broda, kao i uređenje kabina i salona za sada su stroga poslovna tajna.

O kolikom je opsegu radova riječ najviše govori podatak da je za izgradnju ovog jedrenjaka predviđeno preko milijuna radnih sati.

Budući jedrenjak, koji će nesumnjivo biti remek djelo splitske i hrvatske brodogradnje, vrijedan je astronomskih pola milijarde kuna ili oko 80 milijuna eura.


Denis Krnić

[attachment=1]Rekord najvećeg putničkog jedrenjaka zasad drži nizozemski „Royal clipper“ dužine 134 metra.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on October 04, 2014, 06:25:35 pm
Ovo je vijest desetljeća, stoljeća i milenija. U Hrvatskoj se gradi jedrenjak izvan uobičajenih dimenzija. Sigurno najveći jedrenjak koji je ikada porinut sa hrvatskih navoza. Što je navelo naručitelja da posao povjeri splitskom brodogradilištu a ne nekom drugom? Vjerovatno solidna izrada. Hoće li Split graditi jarbole? Ne vjerujem. Oni će kao i oprema biti uvezeni iz Njemačke i ostatka svijeta. Trup, interijer, motorni pogon bi mogli naši napraviti. I moraju. Elektronika iz bilog svita. Ima kod nas sposobnih firmi koje mogu napraviti jedra. Sumnjam da će jedra biti izrađena u nas. Ma i konopi će se uvesti. Krivo rečeno uvesti, sad smo dio EU i unutar jedne države će se posao preraspodjeliti. Bolje išta nego ništa. Najgore kad nema posla ili kad se radi a ne prima plaća.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on October 17, 2014, 03:26:17 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

8.10.2014. - TRLIŠI I RUKAVICE

Golijata s pet jarbola gradit će 500 škverana

Nakon što je u brodograđevnim krugovima odjeknula vijest da je “Brodosplit” ugovorio izgradnju najvećeg “punokrvnog” jedrenjaka na svijetu, tek sada slijedi dio posla u kojem će trebati navući radne trliše i zasukati rukave.

Slijedi, dakle, priprema izvedbene dokumentacije za brod dug 162 metra, razrada plana glavnih faza izgradnje, obuka radnika, posebno onih koji će raditi na interijerima salona i čak 156 kabina, luksuzno uređenih do najsitnijih detalja.

Na obzoru i ‘blizanac’

– Naručitelj s Bahama dat će osnovnu projektnu dokumentaciju, dok ćemo sve ostale detalje razraditi zajedno kroz izvedbenu dokumentaciju – kaže nam Darko Pappo, član škverske Uprave, koji se nada da će se aktualnoj narudžbi uskoro pridružiti još jedan identičan jedrenjak.

– Obrada crne metalurgije počinje u lipnju iduće godine, a u listopadu ćemo imati kobilicu broda na navozu. Jedrenjak bi bio spreman za svečanu isporuku brodovlasniku u proljeće 2017. godine. Izazov će nam biti uređenje brodskog interijera, jer škver to prije nije radio, posebno ne u obliku gdje će se tražiti najviša razina uređenja i završne obrade.

Sada smo u fazi usvajanja potrebnih znanja i vještina na turističkim kruzerima koje upravo gradimo, uključujući i ruski riječni krstaš kojem slijedi faza opremanja. Dio vještina usvojili smo i na uređenju kruzera “Monet” koje smo kupili za “Brodosplit-plovidbu”. Također ćemo sami izgraditi i jarbole – otkriva nam Pappo.

Za izgradnju jedrenjaka, koji je naručila kompanija sa sjedištem na Bahamima, bit će potrebno više od milijun radnih sati.

– Zajedno s projektantima, radnicima iz obrade crne metalurgije, do radnika na navozu, bit će angažirano više stotina radnika u različitim fazama izgradnje broda. Ukupno će ih biti oko 500 kako bi izgradili jedrenjak vrijedan pola milijarde kuna koji će biti sposoban za udobnu i sigurnu plovidbu svim svjetskim morima i oceanima – kaže član “Brodosplitova” poslovodstva.

Jedrenjak sa splitskog navoza bit će, dakle, najveći u klasi jedrenjaka koji plove isključivo na jedra, a pogonskim se strojem, kao pomoćnim sredstvom, služe samo tijekom “manovri” u lukama.

Novogradnja će biti potpuno opremljena za plovidbu jedrima čija će ukupna površina iznositi čak 6400 četvornih metara s pet golemih jarbola. Dodajmo da će se o gostima, njih 312 sretnika s dubljim džepom, brinuti 136 članova posade.

Denis Krnić


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on October 17, 2014, 03:32:17 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

17.10.2014. - NOVI BRODOSPLIT

'Ruska svečanost' u škveru: porinut kruzer za Volgu; Debeljak: Izranjamo iz zone brodova sa gubitcima

[attachment=1]
Prvi ruski riječni putnički brod izgrađen nakon raspada Sovjetskog saveza porinut je u petak u „Brodosplitu“.
105 metara dugi kruzer kršten je pod imenom „Volga dream II“, a njegov vlasnik moskovski poduzetnik i direktor tvrtke „Volga cruises“ Vladimir Esakov toliko je bio oduševljen da se osobno primio fotoaparata i njime škljocao dok je brod polako klizio sa škverskog navoza u more.

- „Brodosplit“ je slavno brodogradilište. U zadnjih 40 godina u Rusiji se uopće nisu gradili novi riječni kruzeri tako da je ovaj brod nova stranica povijesti ruskog riječnog prometa koji je otvorilo splitsko brodogradilište-kazat će Esakov, čija je supruga Margarita kuma brodu.

- Hoće li biti možda još narudžbi - pitamo ruskog brodara Esakova.

- Sada smo na pola puta. Slijedi opremanje i uređenje interijera broda koji bi na proljeće slijedeće godine trebao biti potpuno spremna za krstarenje Volgom do Moskve i Sankt Petersburga. Ako budemo zadovoljni sa brodom, daljnja suradnja nije isključena - optimističan je Esakov.

Tomislav Debeljak, predsjednik „Brodosplitove“ uprave podsjetio je kako je „Volga dream II“ prvi je brod kojeg je brodogradilište ugovorilo nakon što je prešao u vlasništvo samoborske tvrtke DIV.

- Ovo je prva novogradnja u škveru izgrađena bez državnih subvencija i poticaja, sa pozitivnim financijski rezultatom, te sada konačno brodogradilište izranja iz zone izgradnje brodova sa gubitcima. Osim što smo ugovorili najveći jedrenjak na svijetu, mogu reći da smo dobili i drugi ugovor za izgradnju novih brana u projektu „Vrata Venecije“, a novih ugovora za brodove bit će još. Prema svih pokazateljima, u 2014. godini ostvarit ćemo bolje financijske rezultate nego sjevernojadranska brodogradilišta - kazao je Debeljak, vlasnik „Brodosplita“.

„Volga dream II“ u svojim će luksuznim kabinama i salonima primati 160 putnika kojima će na raspolaganju biti 69 članova posade. Na brodu će se nalaziti luksuzni dvosobni apartmani, najveći svečani saloni s balkonima ikad izgrađen na jednom riječnom kruzeru, lift, restorani s velikim prozorima i mjestima za blagovanje na palubi, prostrani saloni, konferencijska sala, te druge tehnološke inovacije. Brzinu od 14 čvorova osigurat će mu tri brzohodna dizelska motora ukupne snage 2200 kW. Gradit će se u klasi ruskog registra za riječne brodove.

Mnogi se nadaju da je „Volga dream II“ lasta koja najavljuje rusko proljeće na škverskim navozima.

Od 1956. godine do danas „Brodosplit“ je za ruske kompanije izgradio ravno 50 brodova, pretežno brodova za transport nafte, no isporučeni su i brodovi-jaružala, te brod-ploveća platforma za bojanje vojnih brodova Crnomorske flote. Najviše brodova građeno je za tvrtku „Sudoimport“ iz Moskve.

[attachment=2]
DENIS KRNIĆ, Foto: Duje Klarić / CROPIX, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on October 17, 2014, 03:40:50 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
Foto: Duje Klarić / CROPIX


Title: Re: Škverska kronika
Post by: ORIĆAREB on October 17, 2014, 03:43:26 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

17.10.2014. - NOVI BRODOSPLIT

'Ruska svečanost' u škveru: porinut kruzer za Volgu; Debeljak: Izranjamo iz zone brodova sa gubitcima

[attachment=1]
Prvi ruski riječni putnički brod izgrađen nakon raspada Sovjetskog saveza porinut je u petak u „Brodosplitu“.
105 metara dugi kruzer kršten je pod imenom „Volga dream II“, a njegov vlasnik moskovski poduzetnik i direktor tvrtke „Volga cruises“ Vladimir Esakov toliko je bio oduševljen da se osobno primio fotoaparata i njime škljocao dok je brod polako klizio sa škverskog navoza u more.
.......................

Lijeo, lijepo, svaka čast... :klap
Nego, zar nije Hrvatska uvela sankcije Rusiji, ili ja nešto nerazumijem.?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on October 17, 2014, 03:52:25 pm
Nego, zar nije Hrvatska uvela sankcije Rusiji, ili ja nešto nerazumijem.?

Nije tema, no... Hrvatska je članica EU pa mora i poštivati, odnosno provoditi zajedničku politiku. U datim okolnostima Hrvatska se zalagala da te trgovinske sankcije budu blaže i selektivne, tj. da ne obuhvaćaju već potpisane ugovore ni servisiranje i održavanje vojne opreme. Ipak mnoge hrvatske tvrtke posluje s Rusijom i u Rusiji, i obrnuto, a gospodarsko stanje u Hrvatskoj poslijednjih godina i nije baš bajno.

Quote
Prijedlog trgovinskih sankcija, usvojen danas oko 17 sati u Vijeću EU, odnosi se na financijski, naftni i sektor vojne tehnologije. Sankcije će zabraniti svim europskim tvrtkama da u Rusiju izvoze i pojedine proizvode visoke tehnologije koji mogu imati dvostruku, i civilnu i vojnu, namjenu. Hrvatska tvrtka Ericsson Nikola Tesla zasad nema komentara na pitanje kako će se sankcije odraziti na njezine ugovore s ruskim kupcima, odgovorili su nam u uredu za odnose s javnošću te kompanije u Zagrebu.

No, od diplomatskog izvora upućenog u hrvatski stav tijekom pregovora o uvođenju trgovinskih sankcija EU protiv Rusije doznali smo da se Hrvatska zalagala da od sankcija budu pošteđeni već potpisani ugovori, iz čega proizlazi da postoje hrvatske tvrtke čiji bi budući ugovori mogli biti blokirani sankcijama. Hrvatskoj je također stalo do toga da se sankcije u vojnoj industriji ne odnose na "servisiranje i održavanje", što je zahtjev koje su imale mnoge istočnoeuropske zemlje koje i same koriste oružje ruske proizvodnje. I u sankcijama koje pogađaju financijski sektor Hrvatskoj nije baš svejedno kako će se u stvarnosti provoditi ono što je danas o sankcijama jer, primjerice, ruska banka Sberbank posluje u Hrvatskoj, a prije nekoliko mjeseci sklopila je važan financijski aranžman s Agrokorom. Prema prijedlogu koji se danas jednoglasno usvojen u Vijeću EU, glavna odlika sankcija u financijskom sektoru je zabrana bilo kome iz EU da kupuje ili posreduje u kupnji novih obveznica ruskih većinski državnih banaka.

Večernji.hr (http://www.vecernji.hr)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on October 17, 2014, 04:10:30 pm
Na dvije fotografije se vidi kako s navoza radnici struzu sinteticku mast koja je omogucavala mirno spustanje saonica s brodom. Sjecam se price jednog od brodogradilisnih inzenjera sezdesetih godina, kada se koristio loj za podmazivanje, da je jedan radnik volio malo i pojesti tog ugrijanog loja nakon porinuca.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: ORIĆAREB on October 17, 2014, 04:10:41 pm
Nego, zar nije Hrvatska uvela sankcije Rusiji, ili ja nešto nerazumijem.?

Nije tema, no... Hrvatska je članica EU pa mora i poštivati, odnosno provoditi zajedničku politiku. U datim okolnostima Hrvatska se zalagala da te trgovinske sankcije budu blaže i selektivne, tj. da ne obuhvaćaju već potpisane ugovore ni servisiranje i održavanje vojne opreme. Ipak mnoge hrvatske tvrtke posluje s Rusijom i u Rusiji, i obrnuto, a gospodarsko stanje u Hrvatskoj poslijednjih godina i nije baš bajno.

Quote
Prijedlog trgovinskih sankcija, usvojen danas oko 17 sati u Vijeću EU, odnosi se na financijski, naftni i sektor vojne tehnologije. Sankcije će zabraniti svim europskim tvrtkama da u Rusiju izvoze i pojedine proizvode visoke tehnologije koji mogu imati dvostruku, i civilnu i vojnu, namjenu. Hrvatska tvrtka Ericsson Nikola Tesla zasad nema komentara na pitanje kako će se sankcije odraziti na njezine ugovore s ruskim kupcima, odgovorili su nam u uredu za odnose s javnošću te kompanije u Zagrebu.

No, od diplomatskog izvora upućenog u hrvatski stav tijekom pregovora o uvođenju trgovinskih sankcija EU protiv Rusije doznali smo da se Hrvatska zalagala da od sankcija budu pošteđeni već potpisani ugovori, iz čega proizlazi da postoje hrvatske tvrtke čiji bi budući ugovori mogli biti blokirani sankcijama. Hrvatskoj je također stalo do toga da se sankcije u vojnoj industriji ne odnose na "servisiranje i održavanje", što je zahtjev koje su imale mnoge istočnoeuropske zemlje koje i same koriste oružje ruske proizvodnje. I u sankcijama koje pogađaju financijski sektor Hrvatskoj nije baš svejedno kako će se u stvarnosti provoditi ono što je danas o sankcijama jer, primjerice, ruska banka Sberbank posluje u Hrvatskoj, a prije nekoliko mjeseci sklopila je važan financijski aranžman s Agrokorom. Prema prijedlogu koji se danas jednoglasno usvojen u Vijeću EU, glavna odlika sankcija u financijskom sektoru je zabrana bilo kome iz EU da kupuje ili posreduje u kupnji novih obveznica ruskih većinski državnih banaka.

Večernji.hr (http://www.vecernji.hr)

Zahvaljujem


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on October 17, 2014, 05:04:17 pm
Na dvije fotografije se vidi kako s navoza radnici struzu sinteticku mast koja je omogucavala mirno spustanje saonica s brodom. Sjecam se price jednog od brodogradilisnih inzenjera sezdesetih godina, kada se koristio loj za podmazivanje, da je jedan radnik volio malo i pojesti tog ugrijanog loja nakon porinuca.

Loj životinjskog prjekla se koristio u Lori na navozu još 1991. godine (Tehnička radiona)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on October 18, 2014, 03:43:06 pm
Povratak u prošlost. S obzirom na natpis dobrodošlice pretpostavljam da je u pitanju porinuće nekog broda...

[attachment=1]
Izgubljena generacija 58000 Split (http://www.facebook.com/IzgubljenaGeneracija58000Split)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on October 20, 2014, 10:32:09 am
BRODOSPLIT - SPLIT

13.10.2014.

Isporuka portalno-okretnih lučkih dizalica

[attachment=1]
U brodogradilištu Brodosplit, ukrcajem na brod za prijevoz specijalnih tereta obavljena je isporuka portalno-okretnih lučkih dizalica tipa 'Tukan 3000', ugovorenih za njemačkog naručitelja Kirow Ardelt u Eberswalde-u.

Radi se o izradi, montaži i isporuci tri portalno-okretne lučke dizalice, nosivosti max. 63 tone i max. 50 m dohvata. Brodograditelji splitskog škvera u ugovornom su roku izradili čelične konstrukcije nogu i mostova portala, glavnog stupa i potpornja, bojanje, stepenište i predmontažu segmenata portala. Dizalice su po prvi put sastavljene na tračnicama u Brodosplitu i takve su u svom cjelovitom profilu utovarene na brod i biti će transportirane u odredišnu luku ukrajinskog grada Yuzhny.

Nastavak je to realizacije ugovora koje je brodogradilište Brodosplit potpisalo sa njemačkim konzorcijem ‘Kranunion’ za proizvodnju portalnih, te portalno-okretnih dizalica namijenjenih za vertikalni transport u lukama i brodogradilištima. Zadovoljstvo naručitelja se ogleda i u činjenici da je početkom srpnja potpisan ugovor za gradnju nove tri portalne lučke dizalice tipa ‘Kranich 3000’, nosivosti max. 160 tona i max. 52,5 m dohvata, sa krajnjim odredištem u lukama Brazila i Grčke (Solun), a čija je gradnja već započela.

Ovime je brodogradilište Brodosplit postalo jedini proizvođač takvih vrsta dizalica na području jugoistočne Europe i Mediterana, sa mogućnošću direktnog ukrcaja na brod.

[attachment=2]
[attachment=3]
Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on October 29, 2014, 04:51:26 pm
TEHNOMONT - PULA

Isporučen brod za Royal Gibraltar Police

U Puli je dana 15.10.2014. isporučena novogradnja broj 97 – aluminijski patrolni brod građen za Royal Gibraltar Police. Tehnomont Brodogradilište Pula je ovaj ugovor dobio u oštroj konkurenciji sa pet najboljih europskih brodogradilišta. Brod je građen prema projektu CAMARC DESIGN iz Škotske. Pokreću ga dva Caterpillar motora snage 1193 kW, dužina broda je 25,1 m, širina 6 m,  gaz 1,6 m te razvija brzinu od 30 čv.
 
Brod je nazvan „ Sir Adrian Jones“, ploviti će pod Gibraltarskom zastavom, a namijenjen je nadzoru gibraltarskog tjesnaca.

Za više informacija o brodu, moguće je ovdje preuzeti DATASHEET (http://www.tehnomont.hr/useruploads/files/pb25/pb-25-novi.pdf) i OPĆI PLAN (http://www.tehnomont.hr/useruploads/files/pb25/ga-25_m_police_patrol.pdf) broda.

[attachment=1]
izvor : http://www.tehnomont.hr/


Title: Re: Škverska kronika
Post by: momo PT61 on November 02, 2014, 11:02:48 pm
Šta reči nego BRAVO i NAPRIJED! :klap :marinero


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on November 03, 2014, 06:44:45 pm
NCP REMONTNO BRODOGRADILIŠTE - ŠIBENIK

IMPRESIVNA BRODJKA

Bravo za NCP: Norvežanima isporučili već 30 katamarana!

Norvežanima su u ponedjeljak isporučena još dva radna broda izgrađena u Remontnom brodogradilištu NCP-a, čime je postignuta impresivna brojka od ukupno trideset izvezenih katamarana za norveško tržište marikulture u posljednje četiri godine. Brodovi se koriste u svakodnevnom poslovanju ribogojilišta u Norveškoj.

Ovaj, po svemu, uspješan projekt serijske proizvodnje radnih brodova započet još 2010. godine, nastavljen je ugovaranjem još šest radnih brodova istog tipa s Remontnim brodogradilištem NCP-a, a u fazi pregovora je i gradnja još dvaju broda.

- Cijeli projekt započeo je posredstvom CroNoMara, hrvatske tvrtke u norveškom vlasništvu, čiji je cilj povezivanje i realizacija poslovnih partnerstava između norveških i hrvatskih tvrtki.

S obzirom na zadovoljstvo kupaca dosadašnjom suradnjom i isporučenim proizvodom, prvi put od početka projekta jedna kalendarska godina završit će s izvozom dvanaest katamarana, a očekivana indirektna izvozna vrijednost ovog projekta i ostalih projekata koji se provode posredstvom CroNoMara u 2014. godini bit će veća od 75 milijuna kuna - kaže nam Ana Zajc, zaposlenica ove norveške tvrtke.

- Apsolutno smo zadovoljni kako se razvija suradnja Remontnog brodogradilišta i norveških partnera. Iskreno, nitko nije mogao ni pretpostaviti da ćemo u vrlo kratkom vremenu izgraditi toliko katamarana za norveške kupce.

I, što je još važnije, na pomolu su i novi ugovori za gradnju još većih i zahtjevnijih plovila. Pregovori o tome su pri kraju, a to znači, ne samo rast prihoda i zarade, već i novo zapošljavanje najrazličitijih profila radnika u brodogradnji, kaže Goran Prgin, vlasnik Remontnog brodogradilišta.

Marijan DŽAMBO

[attachment=1]
Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on November 04, 2014, 11:18:14 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

13.10.2014.

Isporuka portalno-okretnih lučkih dizalica

[attachment=1]
U brodogradilištu Brodosplit, ukrcajem na brod za prijevoz specijalnih tereta obavljena je isporuka portalno-okretnih lučkih dizalica tipa 'Tukan 3000', ugovorenih za njemačkog naručitelja Kirow Ardelt u Eberswalde-u.

Radi se o izradi, montaži i isporuci tri portalno-okretne lučke dizalice, nosivosti max. 63 tone i max. 50 m dohvata. Brodograditelji splitskog škvera u ugovornom su roku izradili čelične konstrukcije nogu i mostova portala, glavnog stupa i potpornja, bojanje, stepenište i predmontažu segmenata portala. Dizalice su po prvi put sastavljene na tračnicama u Brodosplitu i takve su u svom cjelovitom profilu utovarene na brod i biti će transportirane u odredišnu luku ukrajinskog grada Yuzhny.

Nastavak je to realizacije ugovora koje je brodogradilište Brodosplit potpisalo sa njemačkim konzorcijem ‘Kranunion’ za proizvodnju portalnih, te portalno-okretnih dizalica namijenjenih za vertikalni transport u lukama i brodogradilištima. Zadovoljstvo naručitelja se ogleda i u činjenici da je početkom srpnja potpisan ugovor za gradnju nove tri portalne lučke dizalice tipa ‘Kranich 3000’, nosivosti max. 160 tona i max. 52,5 m dohvata, sa krajnjim odredištem u lukama Brazila i Grčke (Solun), a čija je gradnja već započela.

Ovime je brodogradilište Brodosplit postalo jedini proizvođač takvih vrsta dizalica na području jugoistočne Europe i Mediterana, sa mogućnošću direktnog ukrcaja na brod.

[attachment=2]
[attachment=3]
Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)
Stanje nije tako bajno kako se prikazuje u plaćenim oglasima u Slob.Dalmaciji. Zapravo je da posla TRENUTNO nema NIŠTA. Uskoro ću vam detaljno napisati stvarno stanje u škveru. zasad samo jedan primjer. Ja kao zavarivač sam iznajmljen drugom škveru jer u BS-u nema posla a produžava mi se ugovor svaki mjesec dana tako da memožeš se dugoročno vezat za takvu firmu. Taj Debeljak je jedan obični PRODAVAČ MAGLE.



Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on November 05, 2014, 01:58:32 am
Kada za cetiri godine prestanu stizati sredstva drzave za restrukturiranje skvera (dobija oko 400 milijuna kuna godisnje) - to ce biti kraj. Isto sam napisao i prije godinu dana.
To i nije neka novost - komentira se u tom pravcu i u novinama.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 05, 2014, 10:58:38 am
Iako mi je žao svakog čovjeka koji izgubi posao, povratak na državne subvencije i nesposobne uprave više ne dolazi u obzir. Mi imamo hrpu zastarjelih brodogradilišta velikog kapaciteta, to je neodrživo. Dok se posluje s državom na njenu štetu funkcionira. Sad je gotovo.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on November 05, 2014, 08:16:42 pm
Iako mi je žao svakog čovjeka koji izgubi posao, povratak na državne subvencije i nesposobne uprave više ne dolazi u obzir. Mi imamo hrpu zastarjelih brodogradilišta velikog kapaciteta, to je neodrživo. Dok se posluje s državom na njenu štetu funkcionira. Sad je gotovo.
Cijenjeni kolega što se tiče bivših uprava iz svih škverova to ste u pravu. Ali ne bih se složio da je Splitski škver zastario što se tiče opreme. Ima tu dobrih strojeva kao co2 aparati koji su Linkoln a tko se bavi zavarivanjem zna što pričam. Car od aparata. Linkoln i esab za elektro zavarivanje. paranci noviji, HTZ zaštita odlična. Mehanička radiona, vauuu. panel linija za montažu i zavar. sekcija odlična. Plazmeni i plinski rezači za obradu crne metalurgije je moderna. Škver je samodostatan i može radit svašta. tko je bio ikad u tome škveru je sigurno bio impresioniran veličinom, sa velikim dizalicama, sa ogromnim halama. iako sam radio i u većem škveru kao HDV Kiel ni na ovaj nisam ostao ravnodušan. Sve lijepo i uredno. ljudi koji rade tamo su veliki znalci brodogradnje. tamo sam radio sa mehaničarima. ljudi odlični i znalci. Taj škver je godišnje mogao izbaciti 6 panamax tankera bez problema. a sad usporedite danas sa 1 brodom. Onom ruskom igračkom od 105 metara. Nas su bili ubili oni heavi lifteri koji su se radili bez pola nacrta pa se oprema i trase za struju. hidrauliku,automatiku radila metodom pokušaja i pogrešaka. Pogođeno je bilo brušenje svih varova pa čak i trasa a da ne govorim o potkonstrukcije koja se kasnije limuje sa A1 kategorijom. to znači bez rupica u varu i poliranja varova da se sijaju ko pasja muda. Zamislite koliki su to sati potrošeni bezveze. A tek materijal kao ona glodala. Milijon cjevovoda i kablova u podnicama da šibica nije mogla propast kroz podnice. Krv smo pišali da to povarimo. cijevi faktički do poda stoje i to u slojevima pa ti švajsuj ko budala sa onim ogledalcima i visiš ko BETMEN. A tek oni jadni brusači. STVARNO MI IH JE BILO ŽAO. Vario sam ko u najboljim danima da imaju što manje problema. Zato su me stvarno volili. Za danas dosta. Nastavak slijedi......


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on November 05, 2014, 08:44:07 pm
Dasa se hvali kako je smanjio troškove nabavke alata tako šta je uvezao kinesko smeće koje se može naći u trgovačkim centrima po trideset kuna.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on November 05, 2014, 09:34:44 pm
A o tome ću ovih dana napisat. On je glavni zastupnik ta hrvatsku i šire za ta kinrska sranja ;D


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on November 06, 2014, 10:45:39 am
Moja je poanta bila da imamo previše škverova za premalo posla. Istočnjacima ne možemo konkurirati cijenom i rokovima, a za costom made nemamo prateću industriju, logistiku, znanje, reputaciju... Naravno da Brodosplit može izgraditi brod recimo iz serije Costa, ali može li ikako dobiti taj posao? Ovako su osuđeni da uzimaju bilo što i svaki put iz početka, što je jako skupo.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on November 08, 2014, 04:49:45 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Škver brani Veneciju za 25 milijuna dolara

Splitski škver dobio je novi, ukupno 25 milijuna eura vrijedan posao izgradnje čeličnih brana za obranu Venecije od poplava. Kako su nas izvijestili iz "Brodosplita", ugovori s talijanskim investitorom - građevinskim konzorcijem "Venezia Nuova“, najvjerojatnije će se potpisati sredinom prosinca, dok bi radovi trebali započeti već početkom 2015. godine.

"Uz ranije dobiveni posao izgradnje brana za lagunu Malamocco, sada smo izabrani i za gradnju brana za lagunu Chioggia. S ovim projektima dokazujemo da smo konkurentni i kvalitetni u inozemstvu i da je splitski škver u mogućnosti izgraditi, uz brodove, i vrlo složene i zahtjevne čelične konstrukcije", istaknuo je u priopćenju medijima vlasnik "Brodosplita" Tomislav Debeljak, pohvalivši se kako su škverani posao u Veneciji dobili na velikom međunardnom natječaju.

Podsjetimo, "Brodosplit" je u svibnju ove godine prvo ugovorio gradnju 21 čeličnih vrata koja će biti instalirana na prolazu Malamocco, jednom od triju prolaza kroz Venecijansku lagunu prema Veneciji. Čelične grdosije, naime, trebale bi zaustaviti razorni utjecaj plime na jedan od najljepših mediteranskih gradova i kupiti vrijeme stručnjacima za kvalitetnije rješenje.

Inače, oba projekta koja će "Brodosplit" odraditi u Italiji vrijedna su oko 50 milijuna eura, a splitski inženjeri i metalci u brane namjeravaju ugraditi više od 12 tisuća tuna čelika.

Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on November 11, 2014, 06:04:48 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Predstavnici NATO-a posjetili splitski škver: 'Možete li graditi ophodne brodove i podmornice?'

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, delegati «NATO Industrial Advisory Group-a“(NIAG) posjetili su brodogradilište «Brodosplit».

NIAG je savjetodavno tijelo NATO-a kojeg sačinjavaju predstavnici obrambene industrije zemalja članica i zemalja programa „Partnerstvo za mir“). Članovi NIAG-a su predstavnici tvrtki iz područja obrambene industrije, a službeno komuniciraju s Sjevernoatlantskim savezom o budućim projektima i smjerovima tehnološkog razvoja obrambenog sektora.

Član Uprave «Brodosplita» Darko Pappo predstavio je članovima NIAG-a neke od projekata te najavio niz novih poslova iz sfere brodogradnje i energetike.

Nakon predstavljanja škvera kroz aktualne i potencijalne projekte, visoki gosti su se upoznali s kapacitetima i proizvodnim mogućnostima tvrtke i u šetnji pogonom. Kako se moglo čuti, goste iz NATO saveza posebno su zanimale sposobnosti splitskog brodogradilišta u segmentu projektiranja i izgradnje ophodnih brodova i podmornica.

DENIS KRNIĆ

Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on November 12, 2014, 01:11:34 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Škver brani Veneciju za 25 milijuna dolara

[attachment=1]
[attachment=2]
Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on November 15, 2014, 10:12:06 am
BRODOSPLIT-BSO - SPLIT

14.11.2014.

U Brodosplitu porinuće broda za nautički turizam

[attachment=1]
U brodogradilištu Brodosplit danas, 14. studenoga 2014. godine u more je položena Novogradnja 533, brod za nautički turizam izgrađen za domaćeg naručitelja, Obrt ‘’MIP GRUBIŠA’’ iz Krila Jesenice.

Na porinuću su prisustvovali predstavnici naručitelja, a četverogodišnji Pave Grubiša kum broda presjekao je konop šampanjca i simbolično “porinuo” brod u more.

Brodosplit je za naručitelja izradio čelični trup i nadgrađe za brod neto težine 135 tona, duljine preko svega 40,87 metara, širine na rebrima 8 metara, gaza 2,5 metra i visine na boku 3,63 metara.

Ovo je inače, peti brod porinut u Brodosplitu u okviru „mini-serije“ brodova za nautički turizam, koje brodograditelji škverske 'specijalne' od 2012. godine grade za domaće naručitelje.

Isporukom brodova za nautički turizam, ispunjavaju se ciljevi i strategija Brodosplita da u ovoj tržišnoj niši zauzme jaču poziciju i da na taj način bude stalna potpora domaćem nautičkom turizmu i tako pridonese gospodarskom prosperitetu i povećanju broja zaposlenih u Dalmaciji i Hrvatskoj.

[attachment=2]
[attachment=3]
Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on November 27, 2014, 02:22:05 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

POTPISAN SPORAZUM O POSLOVNOJ SURADNJI IZMEĐU RUSKOG BRODARSKOG DIVA I BRODOSPLITA

[attachment=1]

Brodosplit je potpisao Sporazum o poslovnoj suradnji s najvećom ruskom državnom tvrtkom za vanjsku trgovinu brodovima i brodskom opremom, ’’Sudoexport’’, u okviru kojeg je definiran partnerski odnos između dvije tvrtke, što je sigurno začetak ozbiljne buduće suradnje.
U ruskim brodograđevnim krugovima ime Brodosplita ispisano je velikim slovima, jer veze s hrvatskom brodogradnjom iz vremena Sovjetskog saveza nisu zaboravljene. U periodu od 1965. do danas splitsko je brodogradilište za ruske naručitelje isporučilo 56 brodova.

Predstavnici najveće ruske državne tvrtke za vanjsku trgovinu brodovima i brodskom opremom, ’’Sudoexport’’ posjetili su u ponedjeljak, 24. studenoga Brodosplit.
Predsjednik Uprave Brodosplita g. Tomislav Debeljak i član Uprave g. Darko Pappo goste su upoznali s proizvodnim mogućnostima Brodosplita, predstavili neke od novijih projekata te im iznijeli planove razvoja, i kroz obilazak Škvera pokazali i uživo trenutne aktivnosti.
”Tvrtka Sudoexport je u programu obnove ruske flote i trajno se bavimo realizacijom svih tih projekata, a Brodosplit želimo vidjeti kao strateškog partnera, odnosno kao jedno od brodogradilišta koje sigurno zadovoljava sve naše potrebne kriterije.”, naglasili su ruski posjetitelji u svom obraćanju.
Odmah nakon potpisa Sporazuma predstavnici Sudoexporta g. Anvar Sataev, savjetnik generalnog direktora i Boris Kotovskiy, direktor sektora za vanjske poslove Brodosplitu su dali nekoliko projekata na razmatranje i mogućnosti izgradnje, tako da se sam Sporazum odmah počeo aktivno realizirati.

Brodosplit, 24. studenog 2014. godine

izvor : fb stranica "Škveranka" (https://www.facebook.com/skveranka?hc_location=timeline)

Odlična vijest, dok neko sa Zapada ne potplete nogu i ne kaže stop...


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on November 27, 2014, 08:34:03 pm
Već se polako daju otkazi onim kojima ugovor ističe do kraja ovog i idućeg mjesca. A nešto sam načuo od mojih da će se polako rješavat i onih koji imaju fizičkih ograničenja za pojedine poslove a ostavili su kosti u škveru. Evo je trebao čovjek sa dvoje djece otkaz dobit jer mu ističe ugovor krajem ovog mjeseca. Nekako su ga spasili ali do kada? Mi koji smo na ugovoru smo postali bijelo roblje i mogu činit s nama što god hoće ali neće tek tako. Našao sam novi posao u drugom škveru i jedva čekam da ih se riješim. ateste sam hvala bogu uspješno položio. Eto koliko je tamo super da moram bježat od njih. Ah da drugi čovjek je dobio otkaz jer je ko fol uhvaćen dva puta kako puši i to je kao razlog a nije razlog što nema posla. Nek taj graditelj ledenih santi radi štogod hoće ali bez mene. Samo mi je žao ljudi koji ostaju u tom logoru. Tamo je smijeh odavno zamro u tom škveru


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on November 27, 2014, 08:47:51 pm
Htio je bajni debeljak poslat na biro ljude iz obrade limova da pošalje na biro, To su ljudi na ugovoru a kad su mu rekli da ako odu na biro da ih ne zove natrag kad posao opet krene pa ih je poslao na čekanje. A da ne govorim da su plaće išle doli u prosjeku za 100 eura. DI su onih 40 brodova koje je spominjao sa početka priče. Idite na fb stranicu neutralna škveranka. Ako vas što zanima slobodmo pitajte da ne pišem romane. A da vidite koliko je starog željeza naprodavao..... Ima ga još ali sada čeka da cijena skoči. Kada je kupovao strojeve za TVIK Knin ;D. Došli strojevi iz Kine i bili su u skladištu u Brodosplitu. Majko moja koje kanturine od strojeva. pitura kojom su ti kinezi pituravali se upće nije mogla osušiti ;D. Bilo bi dobro kad bi biznis sa Rusima krenuo. Pravi ljudi a tek registri ;D. Boca dobre brlje i sve prolazi!!!!!!!!


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on November 27, 2014, 08:49:54 pm
2017. Supaval ide u scrap.
[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on December 01, 2014, 09:01:28 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/)  Split

SVJETLO U TUNELU

Debeljak: Moja knjiga narudžbi debela je 4 milijarde dolara
  
Nema tog brodogradilišta na Dalekom istoku i u Europi koje ne grca pod silinom problema, gomilajućim gubicima i divljom recesijom kojoj već sedmu godinu zaredom kraja na horizontu nema. Kad kažemo da je hrvatska brodogradnja u restrukturiranju, nije na odmet spomenuti kako se jedna brodograđevna korporacija kao što je “Hyundai Heavy Indsturies” nalazi u restrukturiranju zbog gubitaka koji bi se do kraja godine mogli popeti na 3 milijarde dolara.

Prema južnokorejskom specijaliziranom tjedniku “The Hankykoreh”, u proteklih 16 mjeseci dionica “Hyundaija” izgubila je trećinu svoje vrijednosti. Kako upozoravaju i neki istaknuti hrvatski brodarski analitičari, poput kapetana Ante Roje, uz „Hyundai“ u istim su bremenitim problemima i brodogradilišta „Samsung“, „Daewoo Shipbuilding“, „Hyundai Mipo“ i „Hanjin“. Zabrinjavajuće zvuči informacija da je korejski STX, šampion izgradnje najvećih putničkih kruzera a sada već bivši vlasnik niza europskih brodogradilišta, također prolazi mučno restrukturiranje, a europska filijala STX-a, „STX Europe“, prodana je.

Posao je najbolji lijek za radnike

Europska brodogradnja čini svega jedan posto knjige narudžbi po nosivosti brodova, pa je u tom širem pogledu teško komparirati „Brodosplit“ s kolosima s Dalekog istoka. Međutim, vijesti o razmjerima brodograđevnog tsunamija u Koreji ilustriraju raspon krize u kojoj u splitskom brodogradilištu uspijevaju doći do poslova i konačno napuniti knjigu narudžbi nakon dugih sušnih godina.

Zadnji poslovi koji su privukli pažnju domaće, kao i europske stručne javnosti jesu brane koje će radnici splitskoga brodogradilišta graditi u sklopu golemog talijanskog projekta „Mojsije“ koji bi Veneciju trebao spasiti od nadiranja mora. Pažnju je privukao i ugovorni najveći svjetski jedrenjak, klase clipper, koji je naručila poznata europska kompanija „Star Clipper Cruises“.

- Je li tajna koliko je danas vrijedna knjiga poslova i narudžbi splitskog škvera? - pitamo Tomislava Debeljaka, predsjednika Uprave i vlasnika „Brodosplita“.

- Sa svim ugovorenim poslovima, te onima na kojima sada radimo, naša knjiga narudžbi teška je oko 4 milijarde kuna. Sada nema druge nego zasukati rukave i početi raditi - zadovoljan je Debeljak, koji je prije nešto više od godinu dana preuzeo „Brodosplit“ i zagrizao u tvrdu jabuku zvanu „restrukturiranje i spašavanje splitskog škvera“.

- Iskreno rečeno, mi bismo sada mogli pola godine do godinu dana ništa ne ugovarati, ali, naravno, naša služba prodaje nema predaha, te i dalje intenzivno radi na ugovaranju novih brodova, kao i poslova u tzv. izvanbrodograđevnom dijelu. Osobno mi je stalo da smo se makli od imidža starog škvera koji je slovio za kroničnog bolesnika i tromog gubitaša. Međutim, pokazalo se da su novi poslovi najbolji lijek i najbolja energija za radnike. Uz to, s novim poslovima kakve škver nikada prije nije radio, napravili smo prema tržištu i svojevrsni rebranding „Brodosplita“ - priča Debeljak, kojega smo za razgovor uspjeli nakratko uloviti nakon što je završio sastanak s jakim izaslanstvom „Sudoexoprta“, najveće ruske državne tvrtke za izgradnju brodova.

- Čujte, „Brodosplit“ je privatna kompanija koja danas sebi ne može dopustiti luksuz ugovaranja projekata za minusom, odnosno velikim gubicima kao što je to bila, budimo otvoreni, ležerna navika u vrijeme državnog „Brodosplita“. Naravno, brodogradnja je nepredvidiva, posebno kada se radi o specijalnim projektima, o cijenama čelika i valutnim promjenama. No, kada radimo računice, u obzir uzimamo financijske rezerve - govori nam Debeljak pod kojim je „Brodosplit“ prvi put u svojoj dugoj povijesti uspostavio suradnju sa svojim prekojadranskim susjedom, talijanskom brodograđevnom grupacijom „Finincantieri“.

- Dakle, „Fincantieri“ gradi dva putnička megakruzera, preko 300 metara dužine, za koje ćemo izgraditi pet sekcija, odnosno složene dijelove trupa opremljeni cjevarskim i bravarskim komponentama, kao i elektrotrasama. Radi se vrlo zahtjevnim dijelovima brodskog trupa kao što je tzv. bulb, dio pramca u kojem su sadržana i tri bočna propelera, “trasteri”. Svaka pojedina sekcija ima radnih sati koliko je potrebno, komparacije radi, za izgradnju jednog trajekta za “Jadroliniju” - kaže prvi čovjek “Brodosplita” kojemu je uspjelo poći za rukom dobiti posao izgradnje više od 40 podvodnih brana s kojima će se škver upisati u povijest spašavanja Venecije.

Nove zastave u “Brodosplitovoj” floti

- Pokazalo se da možemo biti konkurentni cijenom. Slikovito rečeno, “pokucali smo na vrata”, ponudili svoju cijenu i, na koncu, pobijedili na natječaju. Oko Nove godine u Veneciji ćemo svečano potpisati ugovor, a Veneciji i njezinim građanima darovat ćemo jednu feštu. Za sada, detalji fešte će ostati tajna. Svaka brana dimenzija je 29 puta 24 metra, te debljine šest metara. Isporučivat ćemo po tri brane odjednom, i to morskim putem do samog ušća Malamocco gdje će se ugraditi. Za izradu jedne brane bit će potrebno oko tri mjeseca rada, no paralelno će se raditi više brana, tako da će se mjesečno raditi po 4 brane, pa stoga radimo i četiri nove velike hale za bojenje -navodi Debeljak detalje golemog projekta.

U “Brodosplitovoj” knjizi poslova nalazi se i pet turističkih jedrenjaka za vlastitu flotu, 105 metara dugi veliki riječni kruzer za moskovski “Volga dream cruises”, inače prvi riječni kruzer koji se gradi za Ruse nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Prema Debeljakovim riječima, Rusija može biti velika prilika za “Brodosplit”.

- Sa “Sudoexportom” smo upravo potpisali ugovor o suradnji i sada je da definiramo koje vrste brodova bi htjeli graditi na našim navozima. Rusija gotovo 20 godina nije obnavljala svoju flotu i tu se ukazala velika prilika - kaže Debeljak, koji je odlučio jače odškrinuti vrata ruskog brodarskog tržišta.

Kraljevi lučkih dizalica na Mediteranu

“Brodosplit” je upravo dobio i posao izgradnje pet ophodnih brodova za Obalnu stražu i Hrvatsku ratnu mornaricu. Nakon više o 20 godina škver se vratio vojnom programu i nema sumnje da će novi vojni brodovi biti referencije za inozemna tržišta.

Tu su i četiri velike teglenice za transport teških tereta za naftna postrojenja u ledenim morima sjevera Europe, a koje je naručila jedna norveška brodarska grupacija. Svaka je dužine 91 metar i nosivosti 10 tisuća tona. U izgradnji je 60-metarska jahta “Katina” koja će ploviti po zastavom “Brodosplitove” plovidbe. Jahta se već nalazi u svjetskoj charter ponudi poznate belgijske brodarske tvrtke „Exmar Yachting“ čiji je menadžment nudi bogatim klijentima za sezonu 2015. godine za iznos od čak 400 do 450 tisuća eura tjedno!

Za brodare iz Krila Jesenica ugovorena je izrada četiri čelična trupa budućih jadranskih turističkih kruzera od 40 metara. Započelo je i rezanje limova za budući 48 metara dugi brod “Plovputa” koji će nakon više od 20 godina konačno dobiti svoj novi radni brod. Valja ovom popisu pridodati i remont kruzera “Monet” koje je “Brodosplit” kupio za svoju plovidbu. U tijeku je izrada tehničke dokumentacije za dva kontejnerska broda na LNG pogon koji će zaploviti pod zastavom “Brodosplitove” flote.

Upućeniji ukazuju i na dugoročne trendove međunarodnih pomorskih konvencija i propisa prema kojima će brodovi na LNG pogon biti oslobođeni plaćanja ekotaksa u europskim lukama, pa tim slijedom neće biti problem privoliti banke da financiraju takve brodove.

U izvanbrodograđevnoj djelatnosti škveranima je uspjelo poći za rukom prošle godine sklopiti ugovor o dugoročnoj suradnji s europskim i globalnim divom u proizvodnji lučkih dizalica kao što je njemački „Kranunionom”. Suradnjom s „Kranuinonom“ splitski škver dobiva strateški važnog partnera s globalne scene koji je za izgradnju dizalica dao kompletnu tehničku dokumentaciju i, ono najvažnije, „know-how“.

Čini se da bi s partnerima iz Njemačke splitski škverani mogli postati kraljevi lučkih dizalica Mediterana i Jadrana. Ono što je kod njemačkih partnera presudilo jest geografski položaj splitskoga brodogradilišta, njegova infrastuktura od luke, prostornih kapaciteta do blizine željeznice i suvremene autoceste. Ilustracije radi, ono što je u svijetu automobila Mercedes ili Porsche, to je „Kranunion“ u svijetu dizalica. “Brodosplit” odrađuje poslove koje dobije od „Kranuniona“, ali može i samostalno ugovarati poslove. Lučke dizalice iz škverskih pogona već plove prema kupcima u Ukrajini, Grčkoj, Brazilu,…

Osim stupova za vjetroelektrane, u “Brodosplitu” se grade kontejnerske nastambe za smještaj osoblja razne građevinske kampove koji trebaju brzu izgradnju. Očekivano, naručitelj je poslovna tajna.

Ono što se pri pogledu na ugovorene poslove može zaključiti jest da je poslovna politika vlasnika “Brodosplita” dobiti svaki posao koji je na tržištu u ovoj krizi moguće dobiti. Pri tome imajući na umu da se eventualni gubitak po novogradnji može pokriti samo iz vlastitih prihoda, a ne kao nekada iz državnog proračuna. Uz to, odavno škverani više ne mogu računati ni na subvencije države za ugovorene novogradnje. Dok se neka druga jadranska brodogradilišta više oslanjaju na dobar marketing, u splitskom se oslanjaju samo na ugovorene poslove s kojima se konačno s više nade gleda u budućnost.

DENIS KRNIĆ


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 01, 2014, 09:58:26 am
Prema gornjem članku ispada da su zatrpani poslom, a radnici tvrde suprotno. Što je istina?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on December 01, 2014, 10:04:37 am
Ovo drugo, kad se ima posla onda je marketing na 100 % a kad se nema e onda je na 200 % , dovoljno je baciti oko na navoze oni ne lažu :)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on December 01, 2014, 10:34:57 am
Samo neka kapne jos 800.000.000 kuna (sljedeca i 2016.); onda cemo lako u 2017-oj.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on December 01, 2014, 11:14:59 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/)  Split

SVJETLO U TUNELU

Debeljak: Moja knjiga narudžbi debela je 4 milijarde dolara
 
...

- Sa svim ugovorenim poslovima, te onima na kojima sada radimo, naša knjiga narudžbi teška je oko 4 milijarde kuna. Sada nema druge nego zasukati rukave i početi raditi - zadovoljan je Debeljak, koji je prije nešto više od godinu dana preuzeo „Brodosplit“ i zagrizao u tvrdu jabuku zvanu „restrukturiranje i spašavanje splitskog škvera“.

...

- Dakle, „Fincantieri“ gradi dva putnička megakruzera, preko 300 metara dužine, za koje ćemo izgraditi pet sekcija, odnosno složene dijelove trupa opremljeni cjevarskim i bravarskim komponentama, kao i elektrotrasama. Radi se vrlo zahtjevnim dijelovima brodskog trupa kao što je tzv. bulb, dio pramca u kojem su sadržana i tri bočna propelera, “trasteri”. Svaka pojedina sekcija ima radnih sati koliko je potrebno, komparacije radi, za izgradnju jednog trajekta za “Jadroliniju” - kaže prvi čovjek “Brodosplita” kojemu je uspjelo poći za rukom dobiti posao izgradnje više od 40 podvodnih brana s kojima će se škver upisati u povijest spašavanja Venecije.

...


Ovo kune/dolari, dobro, to su sitnice.

Ali ovo da se ekipa hvali da su u sekciju brodskog trupa uspjeli nagurati toliko radnih sati?!?  ::)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on December 02, 2014, 02:11:24 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

03.09.2014.

Brodosplit želi obnoviti poslovne veze sa bh. kompanijama

Saradnja bh kompanija i kompanije Brodosplit uskoro bi mogla biti obnovljena. Na inicijativu federalnog ministarstva industrije, energije i rudarstva FBiH, danas su u Sarajevu prezentovane poslovne mogućnosti i rješenja zajedničkog djelovanja Brodosplita, kompanije koju je kupila DIV Grupa.

Projekti na kojim trenutno Div grupa radi vrijedni su nekoliko stotina miliona maraka, a nakon današnje prezentacije, šanse da na ovim projektima rade bh firme su - velike!
Nekada su Brodogradilište Split i Luka Ploče bili oslonjeni na privredu FBiH. Predsjednik DIV Grupe Tomislav Debeljak kaže da su za vrijeme bivše Jugoslavije, brodove u Splitu više gradili radnici iz BiH, nego iz Hrvatske. Cilj današnjeg okupljanja privrednika je ovu saradnju obnoviti.

IZJAVA TOMISLAV DEBELJAK-predjsednik DIV Grupe: “Ono što želimo sada je to vratiti, da se ne uvozi. Trenutno je takvo stanje da se 90 posto uvozi iz Norveške, Nizozemske, Kine itd, a možemo to na ovim prostorima raditi.”
Div Grupa očekuje da će do ove saradnje vrlo brzo doći. Kažu saradnja bi mogla rezultirati prometom od 100 miliona eura godišnje. Neke od bh firmi sa Div Grupom već godinama sarađuju. Energoinvest svake godine od ove grupe kupi na desetine tona vijaka koje ugrađuje u dalekovode širom svijeta.

ENES ČENGIĆ-direktor Energinvesta : “Mi ćemo sad početi dogovarati da vidimo da li varioci iz BiH mogu da se zaposle na radovima na brodovima u Split. Energoinvest ima svoj institut u kojem se mogu educirati ljudi koji rade taj posao. To bi bio jedan program dokvalifikacije metalskih radnika kojim bi oni kasnije ugovorom o radu bili vezani da rade na brodovima u Splitu. To je proces koji treba da krene. Očekujemo posao."
Posao očekuje još na desetine firmi iz drvnog, elektro, metalskog sektora. U izgradnji broda, kaže ministar Trhulj mogu učestvovati firme iz 8 industrijskih grana i to je ogromna šansa za bh privredu!

TOMISLAV DEBELJAK-predsjednik DIV Grupe:
“Mi trenutno imamo ugovoreno 10 brodova, i tu imate razne sustave, od kormila, čeličnih vinčeva, do namještaja, automatika. Brod je praktično jedan grad  i onda znate šta sve skupa ima u njemu, tako u budućnosti puno toga može doći iz nabave iz BiH i međusobne saradnje.”
Div Grupa svoju je podružnicu otvorila u Konjicu još prije 10 godina. Nekadašnjim, uspješnim poslovnim vezama sa bh privrednicima ova kompanija godinama nastoji vratiti stari sjaj, I u tome, kažu, velikim dijelom i uspijevaju! 

Izvor : tv1.ba (http://www.tv1.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/dogadjaji/18310-brodosplit-zeli-obnoviti-poslovne-veze-sa-bh-kompanijama.html)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 05, 2014, 02:12:59 pm
BRODOSPLIT Istraživanje i razvoj - SPLIT

4.12.2014.

INTERVJU Robert Pešut: U Brodosplitu pokrećemo obrazovnu ustanovu!

Već tri mjeseca svakodnevno intenzivno radimo na projektu 'DIV - centar za obrazovanje'


Na čelu Brodosplitove tvrtke 'Istraživanje i razvoj' je Riječanin Robert Pešut, koji je u razgovoru za Dalmatinski portal otkrio da se u škveru pokreće DIV - centar za obrazovanje - ustanova za obrazovanje odraslih. Poručio je također da Debeljakovoj firmi nedostaje radnika, komentirao je gradnju čeličnih garaža u Splitu...

Uz njega, trenutačno, u 'Istraživanju i razvoju' rade još Mislava Zuppa Rašić, Stipe Bosančić i Jure Brkan.

Dekan FESB-a Srdjan Podrug je izjavio da je Brodosplit zainteresiran za suradnju s fakultetom. Što vam je u planu?

- Želimo da studenti FESB-a rade diplomske i seminarske radove u Brodosplitu, da se tako povežu industrija i fakultet. Taj sam pristup preuzeo iz Finske, radio sam u Helsinkiju u Deltamarinu, gdje taj projektni ured koji radi s brodogradilištima i brodovlasnicima određeni problem, čije bi im rješavanje oduzelo previše vremena, a to znači i novca, prepusti studentima. Njima taj zadatak bude diplomski rad, studenti sa stručnjacima iz firme rješavaju konkretan problem. Svi budu na dobitku: studenti dobiju iskustvo, firma ekonomičnije dođe do rješenja, a ne treba zanemariti ni činjenicu što efikasni studenti ovom praksom sebi vrlo vjerojatno osiguraju budući posao.

Znanje je novac...

- Svakako. Upravo unutar Brodosplita osnivamo DIV - centar za obrazovanje, gdje će se obučavati radna snaga. U toj će ustanovi djelovati eminentni zaposlenici DIV-a s višom izobrazbom. Kada radnik dođe u škver, tu će proći dvotjednu obuku za radno mjesto, upoznat će se s procedurama, radnim aktima, od zaštite na radu, pa nadalje. Osim toga, profesori će uspostavljati suradnje s fakultetima, brodogradilištima, drugim granama industrije...

Hoće li DIV-Centar za obrazovanje biti formaliziran kao obrazovna ustanova?

- Da, baš zbog toga sve ide sporije, dosta uvjeta trebamo zadovoljiti, komplicirana je procedura, ali na tome svakodnevno intenzivno radimo već tri mjeseca. Računamo da ćemo startati u prvom kvartalu sljedeće godine. Potrebna nam je obrazovna ustanova zbog provođenja certificiranih programa osposobljavanja i usavršavanja radnika, u nekim segmentima imamo deflaciju radne snage, a s druge strane imamo višak radnika određenih profila. Uostalom, na Zavodu za zapošljavanje trenutačno potražujemo stotinjak radnika.

Mogu li Brodosplitu pomoći EU fondovi?

- Društvo smo u restrukturiranju, a većina EU fondova ne dozvoljava da se prijavimo dok smo u toj fazi. Međutim, sa sveučilištima u Engleskoj i Malti smo aplicirali na Obzor 2020, program Europske unije za istraživanje i inovacije, s projektom gradnje 'najzelenijeg broda na svijetu'. Radi se o takozvanim 'green ship' plovilima, koji mogu mijenjati svoju namjenu, vrlo su 'user friendly'. To su brodovi s visokom dodanom vrijednošću, u tim nišama naša pamet može doći do izražaja. U konkretnom natječaju za Obzor 2020 Brodosplitov zadatak je bio napraviti radne pakete proizvodnje i optimizacije cijele strukture.

Brodosplit je dobio posao izrade brana u Veneciji. Sve je značajniji dio prihoda koji ne dolazi od gradnje brodova...

- Ljudi se na to moraju naviknuti. Intenzivno radimo na vjetroparkovima u Bosni i Hercegovini, pokušavamo sudjelovati gdje god možemo raditi sa čelikom, od mostova do brana.

Spominjao se škver i u kontekstu izgradnje garaža u Splitu.

- Mi ćemo se svakako prijaviti ako Grad raspiše natječaj. Imamo već spreman projekt za gradnju garaže za naše djelatnike, želimo rasteretiti Put Supavla i okolna parkirališna mjesta.

Koliko bi Splićane koštalo podizanje garaže?

- Teško je ovako napamet reći, cijena dosta varira ovisno o tome je li garaža automatizirana, na koliko je etaža, gdje se nalazi. Od 30 do 100 eura po metru kvadratnom...

Kako se boriti protiv kineskih i korejskih brodogradilišta?

- Jedino proizvodnjom brodova s dodanom vrijednošću, a to znači da svaki mora biti s nekom posebnošću. Evo, pogledajte samo zadnja dva heavy liftera, to su brodovi koji se koriste za dizanje modula za platforme i offshore objekata teških do 3000 tona! Treba to znati isprojektirati da brod ostane stabilan tijekom tih aktivnosti...

Uspješno smo napravili riječne kruzere koje također do sada nismo radili, a svakako je izazov projektiranje najvećeg jedrenjaka na svijetu i to s pogonom samo na jedra. Takvo što još nitko nije napravio.

Je li bilo zahtjeva kojega niste mogli realizirati?

- Samo kada je cijena u pitanju. Možemo odgovoriti na bilo koji zahtjev naručitelja. Evo, nedavno smo bili u tenderu za izradu platforme koja služi za postavljanje naftnih platformi na mjestima bušotina u moru. Zamislite to: platforma koja služi za postavljanje platformi. U Brodosplitu ne postoji odgovor 'ne možemo' i zbog toga dolaze kod nas.

Mate Prlić, Dalmatinski portal (http://dalmatinskiportal.hr/naslovnica)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 15, 2014, 11:08:13 am
BRODOSPLIT - SPLIT

1.12.2014.

Započela gradnja jedrenjaka za nautički turizam

Na stroju za rezanje limova započela je obrada čelika za Novogradnju 525. Riječ je o prvom jedrenjaku za kružna putovanja, brodu za nautički turizam iz serije od pet ugovorenih za vlastitu tvrtku Brodosplit-Plovidbu d.o.o. sa sjedištem u Splitu.

Jedrenjaci s tri jarbola (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/aThreemast.pdf) će biti dužine 60 m, širine 10 m i visine do glavne palube 5,35 m, ostvarivati će brzinu od 11 čvorova. Sa ljepotama Mediterana i Karipskog otočja upoznati će se 36 putnika, a opsluživati će ih 9 članova posade. Brodovi će imati klasu putničkih brodova, što će im omogućavati plovidbu po svim morima svijeta.

Početak gradnje jedrenjaka je temelj da se flota Brodosplit plovidbe dalje širi i jača, i predstavlja daljnji iskorak Brodosplita na tržište putničkih brodova visoke klase.

Ovim projektom Uprava škvera punom snagom aktivira rad “Brodosplit plovidbe”, ali i obogaćuje hrvatsku turističku ponudu, jer postoji velika potreba za brodovima ovog tipa. Tijekom naše turističke sezone plovili bi morima Mediterana, a van sezone Karipskim otočjem i drugim turističkim destinacijama. Gradi se u klasi Hrvatskog Registra brodova, a isporuka prvog je predviđena u četvrtom tromjesječju 2015. godine.

[attachment=1]
Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 15, 2014, 11:15:47 am
BRODOSPLIT Strojna obrada - SPLIT

4.12.2014.

Mehanička kliješta za podizanje cjevovoda nafte i plina do 3.5 km dubine izrađena u Brodosplitu

U radionici Brodosplit-Strojne obrade d.o.o. danas je održana isporuka prototipa snažnih mehaničkih steznih kliješta, koja na 3.5 km morske dubine mogu podizati cjevovode težine i do 115 tona.

Ovaj jedinstveni projekt, rezultat je zajedničke suradnje s tvrtkom Lagena iz Sutivana na Braču prema čijim nacrtima je i izrađen. U Brodosplitu su izveli čeličnu konstrukciju u skladu s nacrtima, antikorozijsku zaštitu, bojanje te sve ostale materijale za montažu.

Mehanička klješta za podizanje cjevovoda hidraulički je upravljan uređaj namijenjen manipulaciji naftovodnim i plinskim cijevima na dubinama do 3.500 m. Uređajem je moguće podići naftovodnu i plinsku cijev promjera od 100 do 400 mm s maksimalnom nosivošću do 115 T. Uređaj je u potpunosti upravljan daljinski upravljanom ronilicom i pokretan hidrauličkim agregatom smještenim na ronilici (ROV).

- Nakon izgradnje pilona za plinske platforme Labin, Ivana 'A', 'B', 'D' i isporuke podmorskog podizača naftovoda u veljači ove godine, Brodosplitov off-shore tržišni program dokazuje da je u stanju pružiti proizvod kakav treba vrhunskim svjetskim naftnim i plinskim kompanijama. Time se ostvaruje i realna mogućnost da splitski ‘škver’ postane suportna stanica za eksploatacijske sustave na projektima istraživanja raspoloživih resursa ugljikovodika u Jadranu, naglasio je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

[attachment=1]
[attachment=2]
Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 16, 2014, 09:59:22 am
Samohvala na najjače...

BRODOSPLIT - SPLIT

15.12.2014.

TOMISLAV DEBELJAK

'Za mornaricu gradimo brod kakav nema nitko na svijetu'

Svaki tjedan u Brodosplitu zapošljavamo pet do 10 ljudi, šaljemo ih i na ispomoć van


Iz Brodosplita u zadnje vrijeme stižu samo dobre vijesti. Potpisali su ugovor za gradnju pet ophodnih brodova za MORH, dobili su posao gradnje još jedne brane u Veneciji, nedavno su isporučili megakliješta za postavljanje naftovoda pod morem, grade turističke brodove i najveći jedrenjak na svijetu... Sa strane gledajući, zvuči dobro, a kakva je zaista situacija u splitskom škveru, razgovarali smo s Tomislavom Debeljakom, većinskim vlasnikom DIV-a i predsjednikom uprave Brodosplita.

Jesu li poslovi koje ste ugovorili i radite dovoljni za škverske kapacitete i jeste li zadovoljni?

– Takav sam da nikad nisam potpuno zadovoljan. Da sam zadovoljan, davno bih stao, kada sam imao 10, 50 ili 100 zaposlenih ljudi. Što se tiče DIV-a, svake godine mi je cilj 42 posto porasta prometa, to znači svake dvije godine dvostruko. Do sada, to sam i ostvario. Ima godina koje nisu bile sretne, ali onda druga povuče više...

Ima li za 2500 škverana dosta posla?

– Sljedeća godina u nekim "peekovima" traži da utrostručimo broj zavarivača, u antikorozivnoj zaštiti, gdje trenutačno imamo radnika više nego što ih ima u cijeloj Hrvatskoj, trebat će nam ih još 50 posto. U samom opremanju nećemo ih trebati, imamo viška ljudi. Njih ćemo slati u Italiju, Njemačku. Njih 100-200 otići će tamo, ali u čeliku i AKZ-u će nam trebati 700-800 radnika.

Splitske škverane slat ćete u Italiju i Njemačku?

– Da, ljudi određene struke ići će na ispomoć van. U gradnji broda imate cikluse. Imate one koji rade s čelikom, one koji boje i one koji opremaju interijere. Sljedeća godina bit će godina čelika zbog "Vrata Venecije", tad će oni koji rade s čelikom i oni koji boje imati jako puno posla, ali opremaši neće imati što raditi. Naslijedili smo škver u stanju u kakvom je bio, a struka uopće nije bila izbalansirana. Napravili smo koliko smo mogli, imamo 500 ljudi koje koristimo umjesto kooperanata. Na primjer, opremaši rade na dizalicama.

Jesu li ljudi educirani za više poslova?

– To je jedan od većih problema škvera jer su ljudi specijalizirani za jedan posao. U obrazovanje i školovanje ljudi ulažemo jako puno. Kvalitetan radnik treba biti multifunkcionalan.

DIV otvara i akademiju za obrazovanje odraslih u škveru?

– Ta akademija, odnosno centar za obrazovanje imat će i opće struke, ali prije svega bit će specijaliziran za naše poslove jer puno puta nema struke koja nam treba. Osim toga, zajedno s fakultetima imat ćemo centar kompetencija za brodogradnju, da ne moramo naručivati neke dijelove iz Norveške, nego da ih stvara hrvatska pamet.

Brodosplit će graditi brane za "Vrata Venecije". Jesu li ugovori već potpisani?

– Ugovore ćemo potpisati početkom siječnja. Riječ je o poslovima od oko 50 milijuna eura. Prve smo materijale već naručili, radovi će početi početkom 2015. godine.

Najavili ste i feštu u Veneciji?

– Da, kada potpišemo ugovor. Planiramo organizirati jedan koncert, ali neka to ostane iznenađenje.

Završava prvu jahtu

Važan vam je i ugovor s MORH-om za koji gradite ophodne brodove?

– Da, bit će to najkvalitetniji brod te vrste, s najboljim performansama u svijetu. Proizvod će biti vrhunski, uvjeren sam da će biti još narudžbi.

Očekujete i poslove vezane uz istraživanje nafte u Jadranu?

– Nedavno smo isporučili kliješta za postavljanje naftovoda u podmorju. Ona su pokazatelj kakve sve komplicirane stvari možemo raditi. Što se tiče istraživanja nafte, apsolutno sam uvjeren da ćemo biti prvi servisni centar jer imamo najveću koncentraciju znanja.

Kako napreduje najveći jedrenjak na svijetu?

– Model trupa je kompletan, a stotinjak projektanata radi i dalje na njemu pa ćemo potkraj ljeta 2015. početi s rezanjem limova.

Gradite li i za vlastitu flotu?

– Upravo se završava prva jahta koju smo sagradili za vlastitu flotu – "Katina". Početkom ožujka "Katina" plovi u Dubai, bit će u čarteru. Danas je brodogradnja velikih trgovačkih brodova svuda negativna. I Kinez kada radi negativan je, ali u istom trenutku program putničkih brodova i jahta u svijetu je pozitivan, a mi smo u tom dijelu stvarno majstori.

Kako se nosite s jeftinom konkurencijom, Kinezima i Korejcima?

– Izašli smo iz poslova u kojima su nam oni konkurenti. Recimo, "Vrata Venecije" oni ne mogu graditi. Također, možete li zamisliti najveći jedrenjak na svijetu "Made in China"?! To mora graditi europsko brodogradilište, a kada nam je Europa konkurencija, jako dobro plovimo. No, sva europska brodogradilište dobivaju velike poticaje, a mi ih u prestrukturiranju ne smijemo dobivati jer ispaštamo tuđe grijehe iz prošlosti.

Plaća li država svoje obveze u restrukturiranju?

– Plaća, nakon što smo prihvatili da se jedan dio od 80 milijuna prebaci za sljedeće razdoblje pa je DIV morao uletjeti preko noći sa 60 milijuna kako bismo isplatili plaće, Ali, nakon toga, sve ide na vrijeme.

Rekli ste da vam je cilj u škver uvesti poštene plaće. Jeste li uspjeli?

– Ja bih htio da je idealno, ali nije. Ljudi su se trgnuli, shvatili što je to poštena plaća, na dobrom smo putu.

Hoćete li isplatiti božićnice?

– Bude li poštena plaća, isplatit ćemo punu božićnicu, koliko je moguća. Npr. dva zavarivača, obojica imaju plaću 100, a jedan napravi 30, a drugi 120. Ovaj prvi trebao bi imati plaću 60, a ovaj drugi 110. Ako je škver zaradio 17 milijuna kuna, toliko možemo podijeliti, ako bude pošteno, bit će i za božićnice. To sada rješavaju poslovođe.

Djeci ste uručili darove?

– Da, ukupno 1800 paketa za djecu škverana. Dijeljeni su u krugu škvera, uz konje i kočije.

Rekli ste da ćete do 2016. imati 5000 zaposlenih. Hoćete li?

– Takav je plan, svaki tjedan zaposlimo 5 do 10 ljudi, a u tih 5000 ubrajam i kooperante.

Dali ste jedini korektnu ponudu za kupnju Jadroplova, a niste izabrani. Hoćete li se javiti na novi natječaj?

– Ne znam, vidjet ćemo. Ne možemo čekati Jadroplov, idemo svojim putem. Tražili smo da nam pokažu ugovore nakon dubinskog snimanja da bismo znali ima li štetnih ugovora. Odgovorili su da je to poslovna tajna.

Znači da država prodaje mačka u vreći?

– Tako nekako.

Niste dobili ni posao gradnje čiovskog mosta, iako ste dali najpovoljniju ponudu?

– Žalili smo se i zato što je postupak u tijeku ništa više od toga ne smijem reći.

Iskazali ste zanimanje da u Sisku sagradite tvornicu betonskih pragova?

– Da. DIV je najveći proizvođač kolosiječnog pribora u Europi. Imamo tvornicu betonskih pragova u Srbiji, a i u Hrvatskoj namjeravamo sagraditi tvornicu. Mislili smo je graditi u Zagrebu, no nismo našli lokaciju, a sada bismo je gradili u Sisku. Vidjet ćemo. Zaposlit ćemo stotinjak ljudi.

Antipoduzetnička klima

Kakva je situacija u Kninu, u tvornici vijaka?

– Prošle i ove godine zaposlili smo 260 ljudi, a trenutačno zapošljavamo još 100 ljudi. Ne znam postoji li neki grad koji je imao veće smanjenje nezaposlenosti od Knina. A zapošljavamo isključivo mi. Po planovima, sljedeće ćemo godine zaposliti još tristotinjak ljudi. Trebali bismo i više, ali neću sad pretjerivati.

Kako vam je kao gospodarstveniku poslovati u Hrvatskoj?

– Oh...

Možete li malo opširnije?

– Po pitanju bilo čega, totalna antipoduzetnička klima. Svaki gospodarstvenik u Hrvatskoj osjeća se kao Al Bundy iz serije Bračne vode. Najgore je to što se stalno pitate tko zna koji je zakon danas izašao i bojite se da nešto niste platili što morate pa da vam još ne nabiju i kaznu. Mjerodavni stalno donose nove zakone i najavljuju da će olakšati poslovanje, ali sve je još gore.

Kako onda ipak uspijevate?

– Ponekad radim neprekidno i 23 sata. To mi se upravo neki dan dogodilo. Jeo sam sendvič na sastanku sa 15 ljudi. Nijednom nisam slušao vijesti, pogledao portale, ni ženu nisam nazvao. Eto! Puno je posla. Škver je bio vrlo zaostao. Uloženo je puno truda i puno muke. Nadao sam se da će se sve to okrenuti u šest mjeseci, a prošlo je godinu i pol dana, napravili smo dosta toga, ali još ima puno posla.

Škver ima budućnost?

– Apsolutno!

AUTOR: Slavica Vuković, Večernji.hr (http://www.vecernji.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on December 17, 2014, 05:10:55 pm
Bolje išta nego ništa.  :)

--------------

BRODOSPLIT - SPLIT

DOMAĆA SURADNJA

Dvostruka svečanost u Brodosplitu: jedan nautički brod za turizam isporučen, drugi se već gradi

U brodogradilištu Brodosplit u srijedu je u more položena Novogradnja 530, a dva dana prije na stroju za rezanje limova započela je obrada čelika za Novogradnju 536, oba iz serije brodova za nautički turizam, stoji u priopćenju iz splitskog škvera.

Na svečanosti porinuća su prisustvovali predstavnici naručitelja, obrta ‘’Punta’’ iz Krila Jesenice, a Mirjana Mladin kuma broda presjekla je konop šampanjca i simbolično “porinula” brod u more.

Brodosplit je za naručitelja izradio čelični trup i nadgrađe za brod neto težine 135 tona, duljine preko svega 42,36 metara, širine na rebrima 8,50 metara, gaza 2,30 metra i visine na boku 3,825 metara.

Ovo je šesti brod iz 'mini-serije' brodova za nautički turizam koje splitski brodograditelji od 2012. godine grade za domaće naručitelje.

Novogradnja 536 bit će duljine preko svega 36,20 metara i neto težine 120 tona, a njenim ugovaranjem Brodosplit nastavlja plodnu suradnju s poduzetnicima iz domaćeg nautičkog turizma.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
FOTO: BRODOSPLIT

Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 20, 2014, 02:51:01 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

18.12.2014.

Brodosplit isporučio 'grand blokove' za grupaciju Fincantieri

U brodogradilištu Brodosplit, ukrcajem na baržu za prijevoz specijalnih tereta danas je obavljena je isporuka opremljenih sekcija (grand blokova) za mega kruzer (cruiser) dužine 321 m i 133.500 GT.

Radi se o najzahtjevnijem dijelu brodskog trupa koji uključuje pramčani bulb, strukturu pramca u koju su ugrađena tri bočna propelera (thrusteri), nekoliko balastnih tankova i strukturu trupa od nekoliko paluba iznad s ugrađenom pripadajućom opremom.

Riječ je o jedinstvenom projektu za Brodosplit, koji je s jednom od najvećih brodograđevnih grupacija u svijetu, grupacije Fincantieri ugovorio izgradnju sekcija pramčanog dijela trupa broda, s više od 2000 tona čelika opremljenog cjevarskim i bravarskim komponentama kao i elektrotrasama.

Ovim je poslom Brodosplit dokazao kvalitetu i po prvi puta u svojoj povijesti uspostavio suradnju sa jadranskim susjedom koji ima preko 20.000 zaposlenih širom svijeta. Time je splitsko brodogradilište postalo ravnopravan poslovni partner grupacije Fincantieri u zajedničkoj izgradnji luksuznih putničkih kruzera.

Četiri izgrađena bloka ukrcana su na baržu i biti će otegljena u brodogradilište Monfalcone gdje će se montirati na brod koji se gradi u suhom doku.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on December 21, 2014, 11:24:05 am
Kada se vidi koliki je ovaj dio u odnosu na brod u pozadini, može se shvatiti kakvo je to čudovište.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on December 21, 2014, 12:18:51 pm
Sve je to lijepo, no, meni bi bilo draže da je cijeli brod na navozu u Splitu!


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 22, 2014, 05:36:15 pm
BRODOTROGIR - TROGIR

22.12.2014.

SLAVLJE U ŠKVERU

U Brodotrogiru porinut tanker za prijevoz kemikalija i nafte; Milanović: To je Hrvatska

[attachment=1]
Na velikom navozu "Brodotrogira" u ponedjeljak je porinut tanker za prijevoz kemikalija i nafte, vrijedan 45 milijuna dolara, izgrađen za Končarevu pomorsku kompaniju "Trogir Maritime". Istodobno je položena kobilica za drugi brod iz iste serije, nosivosti 49.500 tona. Riječ je o brodovima za koje je već potpisan ugovor o najmu s društvom iz norveške Blystad Grupe.

To je prvi brod koji je porinut nakon što je trogirsko brodogradilište privatizirano u travnju 2012. godine te je dobilo novog vlasnika Danka Končara. Svečanosti porinuća nazočio je premijer Zoran Milanović s dvojicom svojih ministara, Gordanom Marasom i Arsenom Baukom.

– Ovo nije hrpa željeza koja vrijedi 50 ili 200 milijuna dolara. Ovo je brod na kojemu će investitor i brodar zaraditi. To je nova stvar. Mi već 30 godina slušamo priče o tome koliko se novca izgubilo na izgradnji brodova i koliko porezni obveznici i građani moraju to platiti. Trogir će, vjerujem, uhvatiti korak s "Uljanikom", koji gradi složene brodove koji se grade na jednom ili dva mjesta u svijetu – kazao je premijer Milanović.

Dodao je kako brodogradnja na istoku nestaje, dok se, rekao je, hrvatska brodogradnja drži te će opstati i donositi zaradu. "Ona nije važna samo zbog radnih mjesta, nego i zbog našeg identiteta. To je Hrvatska", ustvrdio je premijer.

Vlasnik i član Uprave "Brodotrogira" Danko Končar rekao je kako porinuti tanker nije prvi u povijesti trogirskog brodogradilišta, ali da se po inovacijama – koje se očituju prvenstveno u tome da troši 25 posto manje goriva – razlikuje od onih koji postoje na svjetskom tržištu. On će zbog toga biti vrlo poželjan za najam, ustvrdio je.

Govoreći o novim poslovima, kazao je:

– Gradimo dvije platforme za naftna istraživanja. Nakon porinuća potpisali smo ugovor s Nizozemcima za šest tzv. opskrbnih brodova za platforme na Sjevernome moru, čija bi izgradnja trebala početi u travnju iduće godine i okončati se tijekom sljedeće dvije do tri godine. Posao je ukupno vrijedan oko 270 milijuna dolara. Idemo, dakle, prema profitabilnosti, iako je u brodogradnji i nema mnogo, ali se pomičemo i pronalazimo rješenja da gradimo te da nam pri tome nešto i ostane.

Inače, veliki navoz bio je prepun Trogirana koji su došli vidjeti porinuće. Bio je to prizor sličan nekadašnjim vremenima, kad je cijeli Trogir živio za taj događaj. Posebno emotivno bilo je u trenutku kad je Jelena Manojlović, Končareva supruga, presjekla vrpcu te je tanker kliznuo u more.

GORDANA DRAGAN, Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 22, 2014, 05:38:17 pm
BRODOTROGIR - TROGIR

U Brodotrogiru porinut tanker za prijevoz kemikalija i nafte; Milanović: To je Hrvatska

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 22, 2014, 05:41:51 pm
BRODOTROGIR - TROGIR

U Brodotrogiru porinut tanker za prijevoz kemikalija i nafte; Milanović: To je Hrvatska

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on December 22, 2014, 05:48:20 pm
cit.:
"Dodao je kako brodogradnja na istoku nestaje, dok se, rekao je, hrvatska brodogradnja drži te će opstati i donositi zaradu. "Ona nije važna samo zbog radnih mjesta, nego i zbog našeg identiteta. To je Hrvatska", ustvrdio je premijer."

- Premijer Milanovic ima zastrasujuce savjetnike ili sam nesto krivo popabirci ......Ako je mislio na sjevernokorejska brodogradilista nije pogrijesio.  :)
Ako je mislio na kineska, japanska ili juznokorejska - nema se sto reci, osim pocrveniti .....zbog takvih izjava premijera.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on December 22, 2014, 06:44:34 pm
Mislim da je krivo prenesena izjava.

poz.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on December 22, 2014, 07:26:05 pm
Evo iz usta premijera otprilike - ......"brodogradnja na istoku, ono sto se drzi istokom Europe, je propala".......
E, sad je odmah lakse, steta sto su izbori za novu vladu tako daleko.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 23, 2014, 09:23:10 am
BRODOSPLIT - SPLIT

22.12.2014.

ODUZIMANJE I ZBRAJANJE

Škverani pogledali u bušte i zaplakali - dobili božićnicu, ali i manju plaću
 
Splitski škver i ove je godine isplatio božićnice radnicima, no dobar dio onih koji su primili taj lijepi dodatak na plaću sada – plaču. Jer, kako tvrde radnici škvera, većini je za uplaćeni iznos božićnice umanjena plaća, nekima i do 30 posto.

Osim toga, iznos božićnica kreće se od 2500 kuna do cijelih – 50 kuna.

Škverski su sindikati, kako doznajemo, već uputili pritužbu Ministarstvu rada.

Da božićna atmosfera bude potpuna, početkom prošloga tjedna nije produljen jedan broj ugovora o radu sklopljen na određeno vrijeme.

Dvije se slike o škveru tako suprotstavljaju u javnosti: s jedne strane vijesti o novim poslovima, a s druge strane slika radnika koji se žale da im se mjesecima umanjuju plaće. I sam Tomislav Debeljak im je sredinom prošlog mjeseca dao do znanja da će stvari nakon Nove godine biti drugačije.

Debeljakova prozivka

U obavijesti zaposlenicima Debeljak tako upozorava kako je DIV opet morao pozajmiti Brodosplitu novac za plaće i optužuje državu da je skrivila takvu situaciju jer prebacila uplatu od 80 milijuna kuna za sljedeću godinu.

Potom proziva zaposlenike kako se protive restrukturiranju škvera jer se radni nalozi ne evidentiraju uredno pa se još uvijek ne može provesti pravedni obračun plaće, te najavljuje da od sljedeće godine više nema pozajmica pojedinim društvima, nego će morati živjeti od zarađenog.

U stvarnosti, to bi značilo probleme za većinu tvrtki unutar škvera. Za ovu godinu, Brodograđevna industrija Split u gubitku je oko 100 milijuna kuna, a u minusu je i pola tvrtki kćeri koje su ušle u privatizaciju.

Sve to uslijedilo je nakon nalaza Državne revizije, koja je utvrdila niz nedostataka u postupku restrukturiranja: povećane gubitke na gradnjama, problematično organizacijsko restrukturiranje, isplate plaća i otpremnina iz državnih sredstava, te njihovo korištenje za financiranje novogradnji i pozajmice ovisnim društvima. Navodi se kako rezultat upućuje na “neracionalnost u poslovanju i ne upućuje na postizanje održivosti poslovanja”.

Krivnju za dobar dio gore navedenih nedostaka Debeljak je prebacio na državu, odnosno na smanjene potpore. U Ministarstvu gospodarstva najavili su promjene u programu restrukturiranja.

Dopis bez odgovora

Na sve to su sindikati prošlog mjeseca na niz adresa u državi, od predsjednika Republike, premijera, Ministarstva gospodarstva i na brojne druge, uputili poduži dopis u kojem navode niz sumnji u kršenje ugovora o privatizaciji.

Tako traže odgovore na pitanja o utrošku radnih sati po bruto registarskoj toni, o broju i strukturi zaposlenika, o količinama obrađenog čelika. Traže i odgovor na pitanje je li imovina škvera opterećena hipotekama, te da im se objasni činjenica da se novogradnje ugovaraju s tvrtkama registriranima u off-shore oazama.

“Je li održivost poslovanja realna nakon isteka 2017.?” pitaju sindikati u dopisu na koji još nisu dobili odgovor.

’Dobit će i bon’

U škveru, naravno, bitno drugačije tumače trenutačnu situaciju.

– Vrlo malo ljudi, njih 60-ak od 2500, koji su zaposleni u tzv. neaktivnim poduzećima, odnosno oni koji su kod kuće, na čekanju, jer im zbog njihova zdravstvenog ograničenja Društvo nije u mogućnosti osigurati posao koji bi mogli raditi, dobili su simboličnu božićnicu. Svi ostali dobili su znatno veću, do 1000 kuna. Uz božićnicu u novcu, svi zaposleni dobit će i bon u vrijednosti od 300 kuna. Napominjemo da su svi radnici uz božićnicu dobili i preostali regres za 2014. godinu – stoji u odgovoru iz Odnosa s javnošću tvrtke. Dalje kažu da se božićnice određuju ovisno o stanju poslovanja svakog društva grupe Brodosplit zasebno, a visina božićnica usklađena je između svih poduzeća u približnom iznosu što je više bilo moguće, i dodaju:

– Plaće nisu smanjivane. Isplaćuju se svaki mjesec s koeficijentom učinka ovisnima o rezultatima rada poduzeća. Nije otkazan niti jedan ugovor o radu. Za 34 radnika 31. 12. 2014. prestaje vrijediti ugovor o radu na određeno vrijeme.

’Nema rezanja’

Kad je u pitanju poslovni rezultat, u škveru su optimistični:

– Poslovni rezultat bit će u granicama planiranog. Uspoređujući s godinama prije privatizacije, rezultat će biti znatno bolji.

Osim toga, najavljuju i konačnu skorašnju isporuku prvog heavy liftera.

– Procedura isporuke za prvi od dva heavy liftera je u tijeku, a primopredaja se planira 22. 12. 2014. – odgovaraju u škveru. Kad je u pitanju najava da više nema pozajmica između tvrtki unutar društva, iz Uprave škvera kažu da to ne znači rezanje prava radnicima:

– Nema govora o rezanju prava radnika. Navedeno podrazumijeva da će svako društvo moći dijeliti onoliko koliko zaradi, a da je vrijeme prilagodbe prošlo.

MARIJO KAVAIN, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on December 23, 2014, 09:29:16 am
Naravno, odmah nakon članka o smanjenim plaćama uslijedio je i promidžbeni članak...

BRODOSPLIT - SPLIT

22.12.2014.

DIV NA BOTUNE

Inženjer Goran Ujević: Skladište slažemo kao lego-kockice, kormilom upravljamo s dva prsta
  
[attachment=1]
Trebalo je vremena da ga izgrade, uz sve porodiljne boljke koje prate jedan prototip broda u rađanju. No, sad kada je gotov, u punom sjaju vidi se što je remek-djelo škverskih ruku, čemu su vaši reporteri svjedočili kao prva novinarska ekipa na vrijednoj novogradnji.

Brod za prijevoz teških tereta “Jumbo Kinetic”, najveći svoje vrste na svijetu, konačno je gotov, u ponedjeljak je trebao biti predan naručitelju, nizozemskoj kompaniji “Jumbo shipping”, a za koji dan i napustiti “Brodosplit”, opremnu obalu. Čekaju ga svjetska mora i prvi vrijedni poslovi.

Brodar ima razloga trljati ruke od zadovoljstva, a u sličnoj atmosferi zatekli smo zapovjednika, ruskog kapetana Pavela A. Khusainova.

– Dobro došli na brod – stišće nam ruku kapetan Pavel u radnom trlišu predvodeći posadu koja zajedno sa škveranima obavlja posljednje pripreme uoči primopredaje i prvog vijađa.

– Odlazimo za Kinu gdje će se ugraditi dvije dizalice ukupne nosivosti preko tri tisuće tona. Trebat će nam do Kine točno 29 dana plovidbe. Brodom sam jako zadovoljan. Vrhunska kvaliteta rada i pred njim su zasigurno desetljeća plovidbe i dobrog rada – ističe Khusainov, koji već 14 godina radi za “Jumbo shipping”, ponosno dodajući da je “Jumbo Kinetic”, s dužinom od 152 metra i nosivošću dizalica većom od 3000 tona, trenutačno najveći na svijetu u svojoj kategoriji.

Interijer kao na kruzeru

Zapovjedni most je impresivan. Gdje god pogled skrene, pada na elektroniku, ekrane, botune, poluge... Kormilo je minijaturno, stane u jednu šaku. Uz toliko elektronike i satelita s kojima je brod povezan, gotov da mu timun ni ne treba.

Sa zapovjednog mosta puca panoramski pogled u puni krug od 360 stupnjeva. Kapetanu Pavelu neće ni galeb promaknuti.

Dok se šetamo hodnicima broda, strojarnicom i palubom, radnici i posada žure gore-dolje. Skidaju se zaštitni najloni, motaju se konopi, negdje se malo stavlja još malo boje, i to je to.

Interijer hodnika, kabina, kuhinje i ostalih prostorija uopće ne odaje dojam da je riječ o radnom brodu, za teške terete i teška mora. Netko neupućen bi lako pomislio kako se nalazi na kruzeru.

Vodič kroz utrobu broda bio nam je inženjer Goran Ujević, voditelj radova na strojarnici.

– Ma, brod je čudo. Hrvatski škverani nikad ovakav brod nisu gradili. Teško je nabrojiti sve njegove tehničke posebnosti. Na primjer, skladište se može pregrađivati i mijenjati mu volumen ovisno o dimenzijama i obliku tereta. Poklopci se po visini i dužini skladišta mogu postavljati na bilo kojoj poziciji. Slikovito rečeno, kao kod slaganja lego-kockica, posada može slagati skladište – pojašnjava nam Ujević.

Rasvjeta u skladištu je kao u kakvoj koncertnoj dvorani – sve bliješti. Čisto, uredno, akustično čak.

– Brajo, skladište je takvo da Zagrebačka filharmonija ovdje može svirat i snimat album – dobacuje netko od radnika.

Prema riječima inženjera, posebnost je i sustav balastiranja broda kod ukrcaja tereta.

Fumari na britvele

– To je sustav punjenja i pražnjenja balastnih spremnika. Uz to, kako višetonske dizalice na kotačima imaju bočne podupirače koje izvuku prigodom manipulacije teretima, tako i ovaj brod ima nešto slično što mu osigurava stabilitet suprotan velikim nagibima kod ukrcaja tereta. Preko bočnih vodilica u more se spuste posebni nepotopivi pontoni. Spušteni u more, oni povećavaju stabilnost broda, odnosno njegov deplasmanski volumen... – nabraja nam Ujević puste tehničke detalje.

Izlazimo na suncem okupanu krmu gdje golemi dimnjaci strše put neba.

– E, vidite ove fumare, to su vam jedini fumari na svitu na britvele – kaže naš domaćin.

– Kakve brtivele? – pitamo ga zagledani u dimnjake.

– Kad po krmi zatreba više prostora za trete, fumari se samo preko posebnog zgloba polože preko palube i eto prostora, a i fumari su još tu – smije se Ujević.

Naletjeli smo i na kapa od makinje, Nizozemca Simona Louisa. I on je dobro raspoložen. Kako kaže, jedva čeka isploviti i natjerati strojeve “u galop”.

Zanimljivo je kako je naručitelj zahtijevao zanatsko, ručno bojenje ovog “heavy liftera”. Nakon što se brod izgradio i opremio, uslijedilo je ručno bojenje izvana i iznutra. Time se postiže gotovo savršeno očuvanje “filma” premaza i same boje. Životni vijek broda, posebno “teškaša” koji radi u ekstremnim morskim uvjetima, određen je i kvalitetom bojenja brodskog trupa.

Na kraju balade, definitivno nije bilo lako izgraditi ovaj jedinstven brod. Kako bilo, škverani imaju razloga za ponos.

[attachment=2]
Jadranski ledolomac

Spomenimo i posebna bočna vitla kojima će posada moći spuštati raznu opremu do čak 2,5 kilometara dubine. Osim hrpe opreme koju će imati, posebnost “Jumbo Kinetica” je i u klasi koju će nositi. Naime, prema “Lloyd’s” registru, imat će klasu leda “1A super”, što znači da će biti sposoban lomiti led do debljine od jednog metra. Ukratko, to je pravi ledolomac.

[attachment=3]
Novogradnja u brojkama

Dužina:152 metra
Širina:27 metara
Nosivost:14.000 tona
Snaga strojeva:9000 kilovata
Plovidbena brzina:17 čvorova

[attachment=4]
[attachment=5]
DENIS KRNIĆ, SNIMIO NIKOLA VILIĆ / CROPIX, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on December 23, 2014, 09:39:09 am

...

Na velikom navozu "Brodotrogira" u ponedjeljak je porinut tanker za prijevoz kemikalija i nafte, vrijedan 45 milijuna dolara...



A nije ni čudo da brodogradnja na istoku nestaje kad isti brod ne znaju prodati skuplje od 29 milijuna dolara... :)

Koliko vrijedi na tržištu. A ovih "45 milijuna dolara" - baš me zanima računica vlasnika, koji u startu mora nadoknaditi 50% cijene, koliko je preplatio brod.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on December 23, 2014, 02:23:15 pm
ti su brodovi kvalitetniji nego ona kineska g...a. Sada sam se tu prebacio. Hvala Bogu pa sam se rješio jajoglavog i njegovog DIV-Brodosplia :) ;D


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on December 23, 2014, 03:48:28 pm
Odavno je pokojni Plavnik napisao da se cudi Debeljaku sta radi, "trebao je cekat da sve ide u stecaj i ond uc u brodogradiliste".
Mislim da nije uredu castiti covjeka ovakvim nadimcima, radi kako moze a sta smo mi svi pametni narocito tudjim novcem to je vec druga prica.

poz.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on December 23, 2014, 05:04:12 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Naravno, odmah nakon članka o smanjenim plaćama uslijedio je i promidžbeni članak...

I priča s malo više škakljivih detalja.  :)

----------------------

23.12.2014

U splitskom škveru (ipak) održana primopredaja "Jumbo Kinetica" za Nizozemce

Autor : MARIO MATANA

Izgradnja dva ista broda bila je ugovorena još prije privatizacije, prema aktualnoj upravi Brodosplita uz rokove koje je bilo nemoguće ispoštovati, što je tvrtka naručitelj iskoristila za jednostrani raskid ugovora. Ipak su se dogovorili, no dizalice na ovaj "heavy lifter" ugradit će se u Kini.

Završila se danas priča o naružbi, izgradnji te konačno i isporuci "Jumbo Kinetica", broda sa škverskih navoza, i jednog od najsloženijih projekata u povijesti Brodosplita. Čini se sretno, no pustimo ipak da financijske i druge učinke, ovog inače doista iznimnog projekta, ocijeni vrijeme...

Iz Brodosplita se danas nisu puno osvrtali na prošlost niti govorili o ciframa. Tek da je danas održana primopredaja Novogradnje 473, dakle broda za prijevoz tešklih i dimenzijama velikih tereta za nizozemskog naručitelja, tvrtku Jumbo.

"Jumbo Kinetic" je prvi u seriji od dva ista broda koje je splitski škver ugovorio s nizozemskom kompanijom, a nakon primopredaje otplovit će za Kinu gdje će se izvršiti montaža dizalica. Tako kažu iz Brodosplita, uz nekoliko zanimljivih tehničkih podataka: da su brodovi u klasi Lloyd's Registra klase "1A super", što znači da se probijaju kroz led debljine do jednog metra bez pomoći ledolomca, dug je 152 metra, bit će opremljen dvjema dizalicama pojedinačne maksimalne nosivosti od 1.500 tona, nosivost broda pri gazu od 8,1 metar je 14 tisuća tona, a brzina 17 čvorova... "Jumbo Kinetic" je najveći brod u floti tvrtke Jumbo te će se uglavnom koristiti za postavljanje teške i skupe opreme za podmorske natfne bušotine i prijevoz teških tereta.

Međutim, primopredaja originalnom naručitelju ovog "heavy liftera" nije bila bez muka. Gradnja dva broda (s opcijom i trećega) bila je ugovorena još prije privatizacije splitskog škvera, a Nizozemcima su tada izdana i državna jamstva da će dobiti brodove u rokovima. Ispostavilo se međutim, odnosno tako tvrdi aktualni vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak, da je te rokove imajući u vidu kompleksnost narudžbe bilo nemoguće ispoštovati. Pa su Nizozemci, nakon što su se probili rokovi, odlučili jednostrano raskinuti ugovor. U tom trenutku pa sve do danas je zapravo u "igri" bilo nekoliko opcija: od one da se Jumbo naplati od države, a Brodosplit proda gotov (zapravo, dopola gotov, bez dizalica) brod na tržištu i tako "refa" dio troškova pa do ove s isporukom broda(ova) Nizozemcima. I u toj varijanti bile su dvije opcije, sudeći po današnjem rezultatu uprava Brodosplita i šefovi Jumba dogovorili su se o isporuci de facto nedovršenog broda jer će se ono ključno, dizalice, montirati u Kini.

Dalmacija News (http://www.dalmacijanews.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on December 30, 2014, 04:57:07 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

30.12.2014.

KAO IZGRADNJA DVA JADROLINIJINA TRAJEKTA

Brodosplit potpisao dva nova ugovora za gradnju blokova putničkih kruzera

Nakon nedavno isporučenog prvog broda za prijevoz teških tereta za nizozemskog naručitelja i manje od mjesec dana isporučenih velikih sekcija za mega kruzer, danas su potpisana dva ugovora s istim naručiteljem, talijanskim Fincantierijem za izgradnju novih mega blokova, za dva nova kruzera, doznaje se iz priopćenja Brodosplita.

- Nakon što su iskazali svoje zadovoljstvo nedavno preuzetim blokovima, dijelu brodskog trupa koji uključuje pramčani bulb broda, i time se uvjerili u izuzetnu Brodosplitovu kvalitetu, mogućnosti i konkurentu ponudu, Fincantieri je na najbolji mogući način, ugovaranjem novih poslova odlučio prihvatiti Brodosplitovu ponudu za nastavak suradnje, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Kako bi dočarali veličinu i značaj novougovorenih poslova, količina rada izražena u radnim satima je poput izgradnje dva Jadrolinijina trajekta.

Brodosplit je osim spomenutih poslova za Fincantieri u protekloj 2014. godini ugovorio i niz novogradnji poput 42 metarskog radnog broda za domaćeg Kupca Plovput, zatim najveći jedrenjak (162 metra) na svijetu za kružna putovanja za tvrtku sa Bahama, 5 ophodnih brodova za naručitelja MORH, 5 trupova mini kruzera za domaće naručitelje (od kojih su isporučena 3), i niz značajnih poslova van brodograđevne proizvodnje (lučke dizalice, energetski kontejneri, silosi i čelične strukture kao nosivi dijelovi za procesna postrojenja…).

U gradnji su ranije ugovorena 60 metarska jahta, zatim 58 metarski jedrenjak za vlastitu plovidbu, 105 metarski kruzer za riječna putovanja, 155 metarski brod za prijevoz teških tereta, a u izradi projektne dokumentacije su dva isto ranije ugovorena 180 metarska broda za prijevoz kontejnera, jedrenjaci za turistička putovanja čija će gradnja početi u 2015.

Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 07, 2015, 11:20:40 am
BRODOSPLIT -SPLIT

6.1.2015.

POSAO NA ODREĐENO

Vrata Venecije: Škver traži 60 radnika za projekt od 300 milijuna kuna
  
Uoči dolaska plime zatvarat će se sva tri kanala koja vode u Venecijansku lagunu


Osim s novim ugovorom s talijanskim “Fincantijerijem” o izgradnji sekcija za dva megakruzera, “Brodosplit” je u 2015. godinu ušao i s novim natječajem za primanje novih radnika. Škversko poslovodstvo traži 60 djelatnika različitih profila - bojadisera, električara, glodača, tokara, pjeskara, te izolatera - kojima bi bili ponuđeni ugovori na određeno vrijeme.
Darko Pappo, član “Brodosplitove” Uprave, kaže kako će veći dio radnika biti angažiran na izgradnji 41 podvodne brane za projekt “Vrata Venecije”.

- Mi stalno imamo otvorene natječaje za zanimanja gdje nam trebaju kvalificirani radnici poput zavarivača, pjeskara, bojadisera... S obzirom na veliku količinu čelika koju ćemo koristiti u projektu podvodnih brana, tu će nam trebati i veći dio ljudi. Kako dinamika gradnje bude rasla, tako ćemo angažirati sve veći broj zaposlenika. Izgradnja brana, posebno u dijelu zavarivanja i bojenja, zahtijeva preciznost rada, te stoga traži kvalitetne, iskusne, te, napose, kvalificirane radnike. Svaka brana ima dimenzije 29 puta 24 metra, te debljinu šest metara - naglašava Pappo.

Materijala za dva broda

- Riječ je o branama koje leže na dnu mora i konstruirane su kao specijalni spremnici napunjeni zrakom, odnosno vodom. Kada se budu punili zrakom, tada će se podizati prema površini mora i zatvarati ulaze u lagunu, a kada se ispumpa zrak, ponovno će leći na morsko dno - pojašnjava naš sugovornik.

Za ugovorene brane koje će štititi venecijansku lagunu od pogubnog utjecaja plime i oseke u sjevernom Jadranu škverani će obraditi preko 12.000 tona čelika, a što, ilustracije radi, odgovara količini materijala koja je bila potrebna za izgradnju dvaju brodova namijenjenih prijevozu teških tereta za nizozemsku kompaniju “Jumbo Shipping”.

Posao izgradnje brana za spas Venecije neslužbeno se procjenjuje na 300 milijuna kuna.

Pretpostavlja se da će radovi na jednom segmentu trajati mjesec dana. Kako nam je najavio Darko Pappo, svečano potpisivanje ugovora s konzorcijem “Venezia Nuova” koji vodi projekt “Mojsije”, vrijedan 7 milijardi eura, očekuje se polovicom siječnja. Goleme brane koje će izgraditi splitski škverani postavit će se u morskim prolazima Malamocco i Chioggia, središnjim ulazima u venecijansku lagunu, koja s juga zaokružuje slavni grad svetog Marka koji muku muči da ostane iznad morske površine.

Cjelokupan sustav brana koje će se, osim u prolazima Malamocco i Chioggia, postavljati i u tjesnacu Lido, predviđa ukupno 76 “prepreka”.

Grad pod vodom 200 dana

Plan je, dakle, da se uoči dolazak plime s otvorenog mora, podvodnim branama zatvore spomenuta tri kanala koja vode u venecijansku lagunu. Tijekom tih nekoliko sati laguna bi bila zatvorena, a brodovi ne bi mogli slobodno uplovljavati.

Početkom 20. stoljeća, Venecija je godišnje u prosjeku imala sedam poplavnih dana. Međutim, posljednjih godina grad je dijelom pod vodom i do 200 dana u godini. U listopadu prošle godine uspješno je testirano podizanje i spuštanje četiriju mobilnih brana u kanalu Lido.

Prema talijanskim medijima, tada se među gostima i inženjerima prolomio “iskreni pljesak olakšanja“. Projekt spašavanja Venecije od potonuća zove se MOSE (Mojsije, odnosno Modulo Sperimentale Elettromeccanico = eksperimentalni elektromehanički modul).


DENIS KRNIĆ, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on January 07, 2015, 02:16:38 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

7.1.2015.

NAUTIČKI TURIZAM

Svečanost u splitskom škveru: 'Kapetan Bota' položen u more

U brodogradilištu Brodosplit u srijedu je u more položena Novogradnja 537, imena 'Kapetan Bota', broda za nautički turizam izgrađenog za domaćeg naručitelja, Obrt ‘’BOTA KRILO’’ iz Krila Jesenice

Uz puno osmjeha i zadovoljstva brojnih članova obitelji Rakuljić, poglavito četiri kćerke i dvije unučice, čast kumstva pripala je Lari (5), unuci vlasnika koja je presjekla konop šampanjca i simbolično “porinula” brod u more.

Brodosplit je za naručitelja izradio čelični trup i nadgrađe za brod neto težine 120 tona, duljine preko svega 36,20 metara, širine na rebrima 8 metara, gaza 1,95 metra i visine na boku 3,65 metara.

Ovo je sedmi brod iz „mini-serije“ brodova za nautički turizam koje splitski brodograditelji od 2012. godine grade za domaće naručitelje.

[attachment=1]
PSD, FOTO: BRODOSPLIT


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 13, 2015, 01:43:11 pm
BRODOTROGIR - TROGIR

12.1.2015.

PREPUN DOK

Mali kruzer i veliki ‘istraživač’ na remontu u ‘Brodotrogiru’
  
Trogirski škverani imaju pune ruke posla, jer su na remontu trenutačno dva broda različitih namjena - kruzer “Athena” i istraživački brod “Bios Dva”.

Na krstašu izgrađenom 2007. godine u “Brodosplitovu” Brodogradilištu specijalnih objekata obavljaju se redoviti godišnji radovi koji uključuju čišćenje i antikorozivno bojanje podvodnog dijela trupa, ali i “gornjih” palubnih površina.
Usporedno s tom “remontaši” pregledavaju i “Athenine” strojeve kako bi taj “ploveći hotel” ponovno mogao sigurno zaploviti prema svojim jadranskim odredištima gdje je vrlo često viđen gost.

Podsjetimo, riječ je o kruzeru dugom 59,6 metara i širokom gotovo 10,7 metara, koji zajedno s dva blizanca sa splitskih navoza plovi u floti hrvatskog brodara “Grand Circle Dubrovnik”, čiji je vlasnik američka kompanija “Grand Circle Cruise Line”.
U “Brodotrogirovu” remontnom doku je i istraživački brod “Bios Dva” na kojem plove stručnjaci splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

I na tom će brodu škverani očistiti “ruzinu” s oplate i prebojiti je novim slojevima piture, a pregledat će i hidraulična vitla, bočnu pomičnu sohu i sklopivu hidrauličnu dizalicu.
Prema planu, na “Bios Dva” ugradit će se i još dvije istraživačke sonde.

Taj istraživački brod također je izgrađen u splitskom škveru, ali 2009. godine. Dug je 36,3 metra, širok 8,15 metara, a na njemu se nalaze čak tri laboratorija. Radni prostori na “Biosu Dva” prilagođeni su za rad istraživačkog tima od 18 članova, a o brodu se stalno brine šest članova posade.

J. BREŠAN, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on January 16, 2015, 09:01:39 am
Imamo li koga da provjeri jeli "USS Mount Whitney" stigao u Rijeku/Viktor Lenac (http://obris.org/hrvatska/uss-mount-whitney-lcc-20-na-remontu-u-rijeci/) na remont da učini pokoju fotografiju ?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on January 16, 2015, 10:05:56 am
Vezao se u srijedu popodne
http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/U-Lenac-na-remont-stigao-Mount-Whitney-brod-koji-je-vodio-udare-na-Gadafija


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 16, 2015, 02:26:03 pm
BRODOSPLIT- SPLIT

16.1.2015.

Brodosplitove brane za Veneciju: 'Leže' na dnu mora kada se napune vodom, podižu se zrakom

Na izradi će biti angažirano više stotina radnika tijekom dvije godine


[attachment=1]
Brodograđevna industrija Split d.d. potpisala je jučer u Veneciji s tvrtkom Costruzioni Mose Arsenale (COMAR) ugovor o gradnji 41 čelična vrata koja će biti instalirana na prolazu Malamocco i Chioggia. Radi se o dva od triju prolaza kroz Venecijansku lagunu, a cilj je zaustaviti utjecaj plime na Veneciju.

Nakon provedenog međunarodnog natječaja, odlukom konzorcija 'Venezia Nuova' Brodosplit je u jakoj konkurenciji potvrđen kao najbolji ponuditelj i službeno izabran za graditelja čeličnih vrata dvaju prolaza. Ukupan projekt koji će Brodosplit odraditi obuhvaćaju preko 12.000 tona ugrađenog čelika ukupne vrijednosti s radovima i logistikom oko 50 milijuna eura.

- S prijetnjama podizanja mora, ugroženom arhitekturom i silnim poplavama po trgu sv. Marka i okolnim ulicama, Venecija bi mogla postati umiruća relikvija. No, s Brodosplitom realne su šanse da se taj kulturni biser Jadrana sačuva za stoljeća koja dolaze - istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Brodosplit će isporučiti 41 čeličnu branu, dimenzija 29 puta 24 metra, debljine šest metara i težine 300 tona, a radovi na izgradnji čeličnih vrata počinju odmah. Na njenoj izradi će biti angažirano više stotina radnika tijekom dvije godine. Isporučivat će se po tri brane odjednom svakih 90 dana nakon izrade ovisno o zahtijevanoj dinamici i to morskim putem do samog ušća gdje će se ugraditi, a paralelno će ih se raditi više. Brane su konstruirane kao specijalni rezervoari napunjeni zrakom, odnosno vodom.

Napunjene vodom će ležati na dnu mora, a punjene zrakom će se podizati prema površini i zatvarati ulaze u lagunu. Kada se ispusti zrak, ponovno će se napuniti vodom i leći na dno mora.

D.D. | Dalmatinski portal (http://dalmatinskiportal.hr/naslovnica)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on January 18, 2015, 12:09:34 pm
obićne kutijetine


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 23, 2015, 10:47:10 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Traže 2598 radnika! Ko je tu lud?

[attachment=1]
Više informacija na plakatu -> Dani otvorenih vrata BRODOSPLIT (http://www.brodosplit.hr/Portals/17/Dani%20otvorenih%20vrata%20Split.pdf)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on January 23, 2015, 10:53:24 am
Valjda ce postojecim dati otkaz (jer imaju ugovore na neodredjeno) i opet ih uzeti na odredjeno. Bit ce i drugih radnika iz rafinerije, zeljezare koji nemaju drugog izlaza nego prihvatiti bilo sto.
I ne zaboravimo - jos 2 godine drzava im daje (misli se vlasniku) oko 400 milijuna kuna za restrukturiranje.
Kada toga vise ne bude........


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on January 31, 2015, 05:19:10 pm
 ::)  ???

-----------------------

Brodosplit osigurao punu zaposlenost do kraja 2017.

30. 01. 2015.

Brodosplit u brodograđevnom dijelu poslovanja ima osiguranu punu zaposlenost za ovu i iduće dvije godine, a iz splitskog brodogradilišta najavljuju i nova zapošljavanja.

U knjizi narudžbi Brodosplita samo u brodograđevnom dijelu prodaje aktivno je 17 novogradnji brodova te 4 izgradnje trupa s nadgrađem i izgradnja opremljenih sekcija grand-blokova za mega kruzere, navodi se u priopćenju iz te tvrtke. Kako je rečeno, time to društvo ima punu zaposlenost za ovu i slijedeće dvije godine, a dio seže i do 2018. godine.

Zbog nedostatka raspoloživog kvalificiranog radnog kadra, Uprava Brodosplita je u zahtjevu upućenom Vladi RH tražila odobrenje uvoza radne snage, prvenstveno radnika iz BiH, kvotu od 2579 radnika, za 14 različitih zanimanja, ali u obrazloženju je navedeno da zahtjev Brodosplita nije prihvaćen jer na zavodima za zapošljavanje u Hrvatskoj postoji registrirano 3218 nezaposlenih s tim zanimanjima.

Trenutno u Brodosplitu radi 2413 radnika, a samo u prošloj godini je 609 novozaposlenih. Međutim zbog novougovorenih poslova, poput projekta 'Vrata Venecije', potrebe za dodatnim radnicima dosežu i više stotina po pojedinom zanimanju. Natječaj za tražena radna mjesta otvoren je do kraja siječnja, a dosad se osobnim dolaskom u Brodosplit ili elektroničkim putem javilo 1.080 radnika.

http://vijesti.hrt.hr/


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on January 31, 2015, 05:31:39 pm
Ma šta će folirant tko hoće biti na robiji na 3 ijade kuna nek izvoli s tim parama si u Bosni lord :)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on February 01, 2015, 12:25:40 am
A bolje je na rivi ispijat kavu i crne cvike.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on February 01, 2015, 02:27:55 am
bolje ćeš zaradit skupljajući boce nego ić tamo i trpit teror amazonki za nikakvu plaću. A je je, posla ima ali u trogiru. Došlo je masu svita iz Splita na ispomoć u Btrogir jer u Bsplitu posla nema.
Nebi se u Bsplit vratio ni da mi kalaša na čelo prislone.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on February 09, 2015, 11:55:48 am
BRODOSPLIT
Splitskom škveru za posao metalaca javilo se 1500 ljudi
Svi koji su se javili mogu očekivati da će biti pozvani na razgovor i testiranje do kraja ožujka , poručili su u brodogradilištu

AUTOR:Slavica Vuković

Brodosplitu se javilo oko 1500 ljudi različitih metalskih struka koji su zainteresirani za rad u splitskom škveru u kojemu su pod sloganom "Zapošljavamo i u vrijeme recesije" od 28. do 29. siječnja 2015., organizirani Dani otvorenih vrata. Vrata splitskog škvera bila su otvorena za sve zainteresirane nezaposlene, uglavnom metalskih zanimanja, koji su se željeli upoznati s otvorenim radnim mjestima najvećeg hrvatskog brodogradilišta.

– Pristupili smo raspisivanju natječaja u ovom širokom obimu, kako bismo sa sigurnošću uvidjeli mogućnosti tržišta rada. Na natječaj se, bilo osobnim dolaskom u Brodosplit ili elektroničkim putem, javilo 1500 zainteresiranih radnika, što nas svakako raduje, a ponude nam još stižu. Svi će biti obrađeni u Brodosplitovu postupku selekcije, nakon čega će ta brojčana slika biti puno jasnija i konkretnija – kaže Josip Jurišić iz službe za odnose s javnošću Brodosplita. Svi koji su se javili mogu očekivati da će biti pozvani na razgovor i testiranje pa bi do kraja ožujka u splitskom škveru trebali imati jasniju sliku što im se nudi na hrvatskom tržištu rada.

Naime, škveru kronično nedostaje stručnih zanimanja pa su oglasili potrebu za 2598 radnika, koliko će im trebati tijekom tri godine, dok 1000 metalaca može računati na posao u Brodosplitu još u ovoj godini, odnosno praktički odmah jer počinje rezanje željeza za "Vrata Venecije". Škveru nedostaju rezači, ravnači, brodomonteri, brusači, zavarivači, bravari, cjevari, skelari, izolateri, antikorozisti...

Prije su te poslove dobrim dijelom odrađivali stranci, odnosno radnici iz BiH, ali s obzirom na više od 3200 prijavljenih metalaca na Zavodu za zapošljavanje, uvoz radne snage iz inozemstva trenutno je zabranjen pa se u škveru moraju zadovoljiti onim što im se nudi na domaćem tržištu rada. Trenutačno u Brodosplitu radi 2413 radnika, ali potrebe za dodatnim radnicima u sljedećem razdoblju, s obzirom na ugovorene poslove, dosežu i više stotina po pojedinom zanimanju. Samo tijekom 2014. godine zaposleno je 609 novih radnika.

http://www.vecernji.hr/


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on February 14, 2015, 02:34:32 am
a koliko otpustilo i još otpušta. sve su ti bajke za malu dicu. 24 montera i varioca su napustili firmu u par dana. ljudi sami biže jer ne vide perspektivu.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on March 06, 2015, 07:17:45 am
Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr) Split

PUNE SE NAVOZI

Brazilci planiraju graditi vojne brodove i dijelove platformi u "Brodosplitu"
  
Iz brodogradilišta su protekle godine ‘otputovali’ uređaji na brazilske platforme u Atlantiku


Nakon što se hrvatska diplomatska delegacija vratila s gospodarske turneje po Latinskoj Americi, do ljeta će predstavnici “Brodosplita”, ali i nekih drugih domaćih brodogradilišta, spakirati kufere i otputovati u Brazil, šestu najveću svjetsku ekonomiju. Kako nam je rečeno u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, mogu se očekivati i konkretniji poslovi za jadranske škverove.

Gospodarska diplomacija

– Brazil je zainteresiran za izgradnju patrolnih brodova, kao i za izgradnju dijelova za platforme namijenjene istraživanju plina i nafte u podmorju. To je još jednom istaknuto i tijekom službenog posjeta ministrice Vesne Pusić.

Posjet izaslanstva hrvatskih brodogradilišta Brazilu očekuje se u proljeće, kada bi se trebao potpisati memorandum o razumijevanju između “Hrvatske brodogradnje – Jadranbroda” i SINAVAL-a, krovne udruge brazilskih brodogradilišta, o suradnji u brodograđevnom sektoru. Tada se očekuje i dogovor o konkretnim poslovima za koje su naša brodogradilišta poput “Brodosplita” i “Viktora Lenca” poslala ponude brazilskoj strani – kažu nam u Ministarstvu vanjskih poslova.

Suradnja “na navozima” između dviju zemalja intenzivirala se nakon susreta naše šefice diplomacije s brazilskim kolegom Antoniom Patriotom u Zagrebu u srpnju 2013. godine. U rujnu iste godine SINAVAL-ovo izaslanstvo posjetilo je pet domaćih škverova – “Brodosplit”, “Brodotrogir”, “Uljanik”, “3. maj” i “Viktor Lenac”.

Splitsko brodogradilište nije nepoznanica u najvećoj latinskoameričkoj državi. Samo prošle godine škverani su za tamošnji naftni div “Petrobras” isporučili više složenih hidrauličnih uređaja za poslove eksploatacije nafte u Atlantiku. Uređaje su projektirali u bračkoj tvrtki “Lagena”, čiji su inženjeri stekli znanja na inozemnim naftnim platformama.

Također, škverani su 2011. izgradili 190 metara dug tanker za prijevoz svježeg narančina soka.
Formalno, naručitelj složenog “fruit-juice carriera” bila je tvrtka registrirana u Švicarskoj, ali, kako se šuška, vlasnik broda je Hrvat iz Brazila, vlasnik velikih plantaža naranača. Malo je poznato da je taj tanker za transport 32 milijuna litara narančina soka prvi koji se gradio izvan Norveške.

Konkurentna ponuda

Brazil planira do 2020. godine naručiti oko 500 brodova različitih vrsta, među njima i vojne ophodne brodove sličnih značajki kakve “Brodosplit” ove godine počinje graditi za HRM i Obalnu stražu. Brod dug 43 metra, s kompletnim naoružanjem i cijenom od 10 milijuna eura, prema procjenama stručnjaka, nedvojbeno će biti konkurentan na svjetskom tržištu budući da plovila iste klase koštaju osjetno više.

Bilo kako bilo, “Brodosplit” ima što ponuditi Brazilcima, a na škverskoj je Upravi da pokaže pregovaračko umijeće.

DENIS KRNIĆ


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on March 26, 2015, 03:03:48 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

9.3.2015.

Porinuće ‘kobilice’ budućeg mega kruzera

U brodogradilištu Brodosplit, 9. ožujka 2015. godine u more je porinuta Novogradnja 743. Riječ je o opremljenoj sekciji ‘kobilice’ budućeg mega kruzera koji se gradi u talijanskom brodogradilištu Marghera.

Blok 'kobilice' dužine 47,30 m, širine 28,80 m, visine 19,25 m i težine 1448 tona vodonepropusno je zatvoren s obje strane - i biti će tegljen samostalno u plovnom stanju u brodogradilište Marghera.

- Zadovoljni smo završenim poslom, kojeg smo uspješno odradili. Kako bi dočarali veličinu i značaj ugovorenog posla, količina rada izražena u radnim satima je poput izgradnje jednog Jadrolinijinog trajekta. Također smo ugovorili još jedan projekt izgradnje sekcija za tzv. 'sister ship' za istog naručitelja, što je vjerujemo nastavak dugoročne suradnje s tom talijanskom grupacijom, rekao je Darko Pappo, član Uprave Brodosplita.

Riječ je o jedinstvenom projektu za splitske brodograditelje, koji su izgradnjom sekcija tzv. grand-blokova, pored jednih za strukturu pramca isporučenih u prosincu prošle godine, postali ozbiljni poslovni partner jedne od najvećih brodograđevnih grupacija u svijetu, grupacije Fincantieri, u zajedničkoj izgradnji luksuznih putničkih kruzera.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on March 26, 2015, 08:12:01 pm
Andrija Rogošić, izolater sa 15 godina staža u splitskom škveru, dobio je otkaz zbog izjave koja je objavljena u Dnevniku HRT-a u utorak navečer.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on March 26, 2015, 08:13:46 pm
Sto je rekao?
------
....evo
http://vijesti.hrt.hr/277839/brodosplit-mu-dao-otkaz-zbog-kritike-debeljaka-u-dnevniku


Title: Re: Škverska kronika
Post by: brodarski on March 26, 2015, 08:33:07 pm
Opravdano je dobio otkaz. Njegovo je raditi a poslovnu politiku vodi uprava.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on March 26, 2015, 10:46:17 pm
Jake poslovne politike :zid


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on March 27, 2015, 10:23:56 am
U kojoj to firmi možeš bez sankcije pljuvati po istoj?! Tko od vas kolege može na javnoj televiziji blatiti svog poslodavca (pa da je sve i istina), a da mu se ništa ne dogodi?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on March 27, 2015, 08:37:39 pm
evo, sam je rekao da neće pravit brodove.

Quote
26.03.2015.

U ŠKVERU BIO 15 GODINA

Debeljak dao otkaz radniku zbog izjave u Dnevniku

Radnik Brodosplita Andrija Rogošić, koji je u kompaniji bio 15 godina, dobio je u četvrtak izvanredni otkaz ugovora o radu zbog izjave koju je dao za Dnevnik HTV-a, piše Jutarnji.hr.

Novinari su pripremali prilog o situaciji u Brodosplitu i pismu vlasnika tvrtke, Tomislava Debeljaka, upućenog Vladi te porazgovarali i s radnicima. Rogošić im je rekao kako bi bilo bolje da je Hrvatska “dala Brodosplit nekom Rusu nego nekome tko nema kune u džepu”, aludiravši na tešku financijsku poziciju tvrtke i probleme T. Debeljaka. Prilog je emitiran u utorak navečer, a Rogošića je u srijedu dočekao otkaz.

Rogošić je šokiran otkazom. Kazao je da je “diktatorskim ukazom potjeran s posla zbog izražavanja svog mišljenja”. Dodao je i da je samo rekao istinu, jer je ministar Đuro Popijač ‘odagnao’ ruskog ulagača koji je došao sa 180 milijuna eura.

Rogošić i drugi radnici splitskog škvera pribojavaju se da se Brodosplitu bliži kraj te da je riječni kruzer koji se sada gradi za ruske naručitelje zapravo posljednji kompanijin posao. Boje se da će 1500 zaposlenika završiti na cesti.

Objašnjenje otkaza jučer smo potražili i od Debeljaka koji je preko odjela za odnose s javnošću poručio da “Brodosplit želi motivirane i odgovorne radnike koji su svjesni svojih prava i obveza”.

“Međutim, u slučaju ovog radnika, poslodavac je bio primoran na izvanredan otkaz ugovora zbog neovlaštenog istupa i narušavanja ugleda društva i grupacije čiji je zaposlenik, kao i samog vlasnika na osobnoj razini”, stoji u odgovoru Brodosplita.

(JL), Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)






Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on March 28, 2015, 06:04:46 am
BRODOSPLIT-SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

U Brodosplitu porinuta luksuzna putnička jahta
  
U Brodosplitu - Brodogradilištu specijalnih objekata danas je porinuta luksuzna putnička jahta, u visokom stupnju dovršenosti, brodu za nautički turizam, ugovorenoj za tvrtku BS Star Shipping Inc. koja je u vlasništvu Brodosplit-Plovidbe d.o.o.

Na porinuću su prisustvovali brojni partneri u gradnji, a Katina Debeljak, kuma broda zaslužna za davanje imena 'Katina' koja je presjekla konop šampanjca i simbolično “porinula” brod u more.

-Ovaj brod je prva novogradnja izgrađena za vlastitu flotu, a sukladno programu restrukturiranja u sektoru brodogradnje od kada je DIV preuzeo tvrtku. Projekt izgradnje ovakvog broda u trenutku krize i za svoju flotu ima pozitivnu ocjenu Europske komisije i Brodosplit će njegovom komercijalizacijom dvostruko profitirati, što će mu dodatno osigurati održivost i svrstati ga među rijetke profitabilne brodograđevne kompanije u svijetu - istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Jahta duljine 60 metara na svoje četiri palube u šest VIP kabina prima 12 putnika, o kojima se brine 10 članova posade, a namijenjena je za krstarenje Mediteranom i Karipskim otocima, ali i za oceanska krstarenja, sukladno certifikatima Hrvatskog registra brodova i kodu LY2. Izgrađena je na platformi 'mini-cruisera', trup i nadgrađe su od čelika, a kormilarnica od aluminijske legure.

PSD


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on April 01, 2015, 08:42:24 am
BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE SPECIJALNIH OBJEKATA - SPLIT

27.3.2015.

Porinuće novogradnje 524 – ‘KATINA’

[attachment=1]
U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata 27. ožujka 2015. porinuta je Novogradnja 524. Riječ je o luksuznoj putničkoj jahti, u visokom stupnju gotovosti, brodu za nautički turizam, ugovorenoj za tvrtku BS Star Shipping Inc. sa Maršalskih otoka koja je u vlasništvu Brodosplit-Plovidbe d.o.o.

Na porinuću su prisustvovali brojni partneri u gradnji, a Katina Debeljak kuma broda zaslužna za davanje imena ‘KATINA’ koja je presjekla konop šampanjca i simbolično “porinula” brod u more.

- Ovaj brod je prva novogradnja izgrađena za vlastitu flotu, a sukladno programu restrukturiranja u sektoru brodogradnje od kada je Brodosplit privatiziran. Projekt izgradnje ovakvog broda u trenutku krize i za svoju flotu ima pozitivnu ocjenu Europske komisije i Brodosplit će njegovom komercijalizacijom dvostruko profitirati, što će mu dodatno osigurati održivost i svrstati ga među rijetke profitabilne brodograđevne kompanije u svijetu, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Brodosplit Plovidba bavi se komercijalizacijom brodova izgrađenih u škveru za vlastitu flotu, odnosno davanjem brodova u čarter ili prodaju. Izgradnjom ove jahte Brodosplit ne mijenja svoju koncepciju, jer je snaga i vrlina splitskog škvera u tome da može graditi manje, srednje i velike brodove, različitih namjena. Zajedno sa ostalim poslovima koji su već u tijeku i koje smo do sada ugovorili osigurava se zaposlenost velikog dijela kapaciteta u ovoj i idućoj godini.

Jahta duljine 60 metara na svoje četiri palube u šest VIP kabina prima 12 putnika, o kojima se brine 10 članova posade, a namijenjena je za krstarenje Mediteranom i Karipskim otocima, ali i za oceanska krstarenja, sukladno certifikatima Hrvatskog registra brodova i kodu LY2. Izgrađena je na platformi 'mini-cruisera', trup i nadgrađe su od čelika, a kormilarnica od aluminijske legure. Dva pogonska motora snage 1000 kW omogućava joj plovidbu brzinom većom od 14 čvorova. Upravljanje propulzijom izvedeno je daljinski iz kormilarnice, kao i dodatnom prijenosnom konzolom 'plug&play'.

Dva para vrhunskih stabilizatora 'zero speed' osigurava ugodno putovanje i smanjenje ljuljanja dok je jahta privezana, dok joj kapacitet spremnika za gorivo i vodu, te prostora za čuvanje namirnica, omogućava autonomiju od 4000 NM. Prostrana kuhinja omogućava spremanje triju toplih jela dnevno. Šest luksuzno uređenih VIP kabina za goste smještena su na  gornjoj palubi, a prostrani salon i soba za sastanke istovremeno prima po 35 osoba za poslovne susrete, prezentacije ili zabave.

Cijela jahta pokrivena je audio-video zabavnim sustavom, kao i priključcima za iPod-e i internetsku mrežu. Sve četiri palube povezuje putničko dizalo, a hrana se iz kuhinje do salona doprema posebnim liftom. Poseban noćni ugođaj stvaraju podvodna svjetla i svjetleće ime jahte. Opremljena je saunom, jacuzziem, bolnicom, teretanom, opremom za ronjenje, kajakarenje, jedrenje na dasci i još puno dodataka za zabavu i sport.

[attachment=2]
[attachment=3]
Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on April 01, 2015, 08:46:07 am
BRODOSPLIT - SPLIT

1.4.2015.

NEPODMIRENI RAČUNI

Prvi put u povijesti "Brodospas" nije dao tegljač "Brodosplitu" za izvlačenje novogradnje!
  
[attachment=1]
U dugoj povijesti splitskog brodogradilišta vjerojatno se, do jučer, to nikad nije dogodilo. Otkazano je izvlačenje novogradnje, drugog od dva “heavy lift” broda (za prijevoz posebno teških teteta) koji se radi za nizozemski “Jumbo Shipping”, radi odlaska na dogovoreno dokovanje na Malti.

Razlog, splitski “Brodospas” odbio je angažirati svoj tegljač za nužnu asistenciju bez koje se brod ne može izvući iz brodogradilišta.

Cijeli dan trajalo je iščekivanje, tražilo se rješenje, ali pregovori nisu urodili plodom pa je u pomoć pozvana tvrtka “Pomgrad” koja je pokazala spremnost improvizirati i upustiti se u sigurnosnu avanturu, iako nema brod adekvatne snage niti je licencirana za pružanje tako zahtjevnih usluga.

Bez komentara

U “Brodosplitu” su potvrdili da imaju problem, ali su preko Josipa Jurišića, voditelja Službe za odnose s javnošću, poručili kako zasad nemaju nikakav komentar o tome.

No, nije tajna da su u pitanju neriješena financijska pitanja. Prelila se čaša i “Brodospas” je u nezgodnom trenutku odlučio reći dosta. Tvrtka je zauzela čvrst stav da neće pokrenuti tegljače dok se ne podmire sva škverska dugovanja. Generalni direktor i većinski vlasnik “Brodospasa” Vicko Batinica, ljutit i razočaran, spremno je objasnio o čemu se zapravo radi:

- Dugovanje nije nastalo jučer, to je proces koji dugo traje. Splitsko brodogradilište već dvije i pol godine, točnije otkad ga je preuzeo Tomislav Debeljak, izbjegava ispuniti svoje obveze prema “Brodospasu”. Cijelo to vrijeme nismo dobili ni lipe za obavljeni posao, a to je nešto što se ne pamti u skoro sedamdeset godina primjerne poslovne suradnje ovih dviju splitskih tvrtki - kaže Vicko Batinica.

Dug se gomilao iz mjeseca u mjesec i prešao je iznos od 800.000 kuna. “Brodospas” je najprije čekao naplatu, urgirao, a potom je, videći da “Brodosplit” ne reagira, krenuo u postupak prisilnog ostvarenja tražbine.

- Pokrenuli smo dosad tri ovrhe, ali se na svaku od njih “Brodosplit” žalio nebuloznim i lako oborivim argumentima da nismo ispostavili pravu fakturu ili nešto slično. Žalbama se odgađa izvršenje i očito nas se usmjerava prema sudovanju, a znamo koliko parnični postupak kod nas može trajati. Debeljak, vrlo nekorektno, samo kupuje vrijeme i nastavlja raditi bez plaćanja. To mu je očito poslovni kredo – naglašava Batinica.

Dijeli pamet i lekcije

- Cijeli je problem u tome što je Debeljak zalutao među nas, zalutao je u pomorstvo i brodarstvo, zalutao je u Split. Umislio je da je kupnjom škvera za jednu kunu kupio sve oko sebe i da je postao gospodar života i smrti. Umjesto da prihvati uhodanu praksu, odnose, uvažavanje partnera, on je odlučio nametnuti neka svoja pravila i poslovne navike koje se svode na poziciju sile i neplaćanje.

Puni su ga mediji, dijeli pamet i lekcije svima, prima milijunske subvencije od države i od toga živi, dok se istovremeno prema poslovnom okruženju bahato i neposlovno ponaša. “Brodosplit”, otkad je tu Debeljak, nikome ništa ne plaća. Ne samo “Brodospasu”, nego svim dobavljačima.

To se zna, to netko mora reći i to mora prestati. Evo, “Brodospas” je prvi koji to kaže i koji više neće raditi na Debeljakov način. Nema šanse da prihvatimo jučer ponuđene jeftine igre plaćanja na kapaljku samo da bi se posao nastavio.

Radit ćemo sa škverom samo onda kad se sva potraživanja plate – rezolutan je Vicko Batinica.

U igri je ‘Jadroplov’

Vlasnici ‘Brodosplita’ i ‘Brodospasa’ imali su samo jedan susret. Razgovaralo se o budućnosti i poslu, ali, kaže Batinica, bilo je jasno da je Debeljak došao samo ispitati koliko je zaista ‘Brodospas’ zainteresiran za kupnju ‘Jadroplova’. Među poslovnim partnerima bilo je, doznajemo, i pismene prepiske koja je započela iz škvera i u kojoj su padale i teške riječi. Tomislav Debeljak navodno je imao i prigovore na monopolski status ‘Brodospasa’ i cijene usluga tegljenja. U ‘Brodospasu’ to odbacuju, uz tvrdnju kako tarife ne određuju oni, nego Lučka uprava.

Štoviše, ističu da se na ime dobre i duge poslovne suradnje ‘Brodosplitu’ redovno zaračunavao popust od dvadeset posto na redovnu cijenu. Kad se dovedu u korelaciju cijene usluga i vrijeme, napominju u ‘Brodospasu’, ispada da su obveze ‘Brodosplita’ bile na razini četiri tisuće dolara mjesečno. Toliki iznos ne bi smio biti izvor nesporazuma.

Zalutao u Split

Batinica: ‘Debeljak je zalutao u pomorstvo, brodarstvo i Split. Puni su ga mediji, dijeli pamet i lekcije svima, prima milijunske subvencije od države i od toga živi, a prema poslovnom okruženju ponaša se bahato.’


PIŠE: Dražen Gudić, FOTO: CROPIX, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on April 01, 2015, 08:54:20 am
"Jumbo" je jučer triba isplovit na probni vijađ do Malte, al ipak je isplovija jutros : http://www.vesselfinder.com/vessels/BRODOSPLIT-474-IMO-9650585-MMSI-238129940



Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on April 01, 2015, 09:56:31 am
Neka "Brodospas" sto prije naplati potrazivanje od duznika. Za dvije godine svasta bi moglo biti.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on April 01, 2015, 10:06:43 am
Ili ga je opet "Rigel" povuka ili je slučajno uletija u kadar :)

[attachment=1]
izvor : fb stranica Škveranka



Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on April 01, 2015, 10:50:50 am
Vidjeti cemo poslovne rezultate Brodogradilista za 2014.g. Ima toliko drustava da treba i vremena; mnoga za 2013. imaju strmoglavi pad prometa s gubitkom umjesto dobitka.
Zanimljivo da jedno od drustava ima prekrasni suficit; valjda sluzi za pokazivanje.

I opet, moje je misljenje da ce Supaval s 2017. godinom (ili godinu kasnije) prestati s radom.

Mnogi, pa i ja, jos ce se sjecati proizvodne danonocne buke sezdesetih godina.....


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on April 04, 2015, 09:15:20 am
BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE SPECIJALNIH OBJEKATA - SPLIT

1.4.2015.

Polaganje kobilice za "Plovputov" radni brod

[attachment=1]
U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (BSO) 1. travnja 2015. godine položena je kobilica za Novogradnju 482. Riječ je o gradnji radnog broda betonare, ugovorenom za domaćeg naručitelja tvrtku Plovput iz Splita.

Brod je ukupne dužine 48,20 metar, širine 11,30 metara i visine na boku 4 metra, a imat će nosivost 705 tona. Specifičnost broda je što ima vlastitu pramčanu rampu, putem koje neovisno o ukrcaju vode i građevinskog materijala, ulazi i jedan građevinski stroj (kamion, bager ili autodizalica).

Njegova namjena uz izgradnju novih objekata sigurnosti plovidbe je i održavanje postojećih u području signalizacije, kao i obavljanje najsloženijih hidrograđevinskih poslova na moru, te opskrbu svjetionika pitkom vodom.

Brod je jednotrupni, elektrolučno zavaren, s dva pogonska diesel motora i dva brodska vijka s fiksnim krilima, dva kormila u struji brodskog vijka i s dodatnim poprečnim pramčanim i krmenim porivnicima.

Posjedovat će:

-  tankove za prijevoz pitke vode;
-  pramčanu rampu za pristup kamiona s materijalom;
-  ojačanu palubu za prijevoz građevinske mehanizacije;
-  velike manipulativne prostore za smještaj plutača;
-  automatsku betonaru sa skladištima za frakcije tucanika i cementa;
-  automatiziranu vagu za doziranje tucanika, cementa i aditiva;
-  beton pumpu za transport betona;
-  brodsku dizalicu;
-  kompresorsku bateriju za potrebe ronioca;
-  brodsku radionicu i priručno skladište za materijal potreban na planskim putovanjima...

Vrijednost investicije je 54,3 milijuna kn, a gradi se prema projektno-tehničkoj dokumentaciji od strane Brodarskog instituta d.o.o. i odobrenoj od Hrvatskog Registra Brodova.

Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Jester on April 19, 2015, 08:01:34 am
Nakon šta je "Jumbo" doša do Malte, uredno je opizdija u kraj  :zid i sad će ostat doli zeru duže nego je bilo planirano  :marinero


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on April 19, 2015, 10:47:14 pm
sigurno mu je bilo skupo platit remorker ka i u Splitu. Tuljani :zid Načuo sam od bivšeg poslovođe da su sjebali oplatu i 5 rebara


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on May 02, 2015, 05:12:55 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

VIDIMO SE KAD SE SPAZIMO

Škver kasni, Rusi otišli, Volga osta sanak pusti
  
Ruski brodovlasnik za kojega je u prosincu 2013. godine u “Brodosplitu” počela gradnja riječnog kruzera za prijevoz putnika, “Volga Dream II”, na liniji Moskva – St. Peterburg, kako neslužbeno doznajemo, odustao je od tog posla sa splitskim škverom zbog kašnjenja cijelog projekta.

Pokusna plovidba

Kako doznajemo iz dobro obaviještenih škverskih izvora, Rusi su napustili posao zbog nemogućnosti da splitski škver realizira dogovoreni datum isporuke broda, kako bi kruzer ušao u katalog ponude za iduću sezonu. Prema našem izvoru, u utorak je bio posljednji dan za objavu datuma završetka gradnje.
Riječni kruzer je naručila kompanija “Premier Cruises Limited”, koja je vlasništo ruskog investitora, a riječ je o brodu za putovanja slatkovodnim plovnim putovima, odnosno za prijevoz putnika.
Ovaj brod je inače prvi za inozemnog naručitelja potpisan nakon preuzimanja spitskog škvera od strane samoborske tvrtke DIV, vlasnika Tomislava Debeljaka.
Kako smo pisali u prosincu 2013. godine, prigodom početka gradnje tog broda za riječna putovanja izražena je nada kako će brod biti gotov do sredine ožujka ove godine.
Brod je dug 105 metara, širok 16, a trebao je imati 82 luksuzno opremljene putničke kabine, u kojima je moglo uživati 160 putnika, a o kojima bi se skrbilo 69 članova posade. Oni bi bili smješteni u 39 kabina.
Prema posljednjim informacijama iz škvera, brod je u fazi opremanja, nakon čega bi na njemu trebalo napraviti razna testiranja, ispitivanja, pokusnu plovidbu, dokiranje, a za danas je navodno najavljeno i prvo paljenje brodskog stroja.

Da nam prokomentira ovu informaciju, zamolili smo Josipa Jurišića, glasnogovornika splitskog škvera, koji nas je zamolio da mu mailom pošaljemo pitanje, što smo i učinili.

Bez komentara

Odgovor je bio vrlo kratak.

“Nemamo komentara”, odgovorio nam je Jurišić.

Sličan problem splitski je škver imao i prije nešto manje od godinu dana, kada je od posla izgradnje broda odustao nizozemski “Jumbo shipping company”, koji je u splitskom škveru gradio dva broda za prijevoz posebno teških tereta, tzv. heavy liftere, koji su vrlo zahtjevni za izgradnju.

Budući da su probijeni rokovi izgradnje, Nizozemci su se odlučili povući iz posla, pa se splitski škver okrenuo međunarodnom tržištu, gdje je pokušao prodati jedan heavy lifter za veći iznos nego je to bilo dogovoreno s Nizozemcima. No, nakon dva do tri mjeseca Nizozemci i predstavnici škvera ponovno su sjeli za pregovarački stol i uspjeli pronaći zajednički dogovor, koji je zadovoljio obje strane.
Tada je potpisan ugovor po kojemu je brod prodan Nizozemcima za pet milijuna eura višu cijenu od prvotno dogovorene. U tom je trenutku to bio dobar posao za škver jer je postigao bolju cijenu.
Što će se sada dogoditi u ovom poslu za ruskog naručitelja, teško je reći. Možda jedni i drugi kalkuliraju kako bi od tog posla, izgradnje riječnog kruzera, ostvarili dodatnu dobit ili određeni popust.

Bilo kako bilo, za jednu i drugu stranu bilo bi najbolje da sjednu za pregovarački stol i dogovore se.

IVICA MARKOVIĆ

[attachment=1]
Osobna karta

105 metara - duljina broda
16 metara - širina
82 luksuzno opremljene putničke kabine
160 putnika - kapacitet kruzera
69 članova posade
39 kabina za posadu i osoblje


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on May 16, 2015, 04:59:05 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: HRT vijesti (http://www.hrt.hr/)

Brodosplit: Položena kobilica za Novogradnju 525

15.05.2015.

U Brodosplitu je položena kobilica za Novogradnju 525. Riječ je o trojarbolnoj škuni, prvom iz serije od pet ugovorenih jedrenjaka za kružna putovanja i nautički turizam.  

Jedrenjak će biti dužine 63,95 m, širine 10 m i visine do glavne palube 5,35 m, ostvarivat će brzinu od 11 čv. Imat će kapacitet za 36 putnika koje će opsluživati 9 članova posade.

Brodovi će imati klasu putničkih brodova neograničene plovidbe, što će im omogućavati plovidbu po svim morima svijeta. Serija ugovorenih jedrenjaka gradi se u klasi Bureau Veritasa. Isporuka prvog predviđena je u krajem 2015. godine

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on May 18, 2015, 09:59:16 pm
A na koji ćega navoz stavit :zid. Pogađa brodova sam sa sobom a država plaća. Napuštaju ljudi polako konstrukcioni ured....


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on June 16, 2015, 05:06:49 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

Brodosplit predao brod Nizozemcima

U Brodosplitu danas je održana primopredaja Novogradnje 474, broda za prijevoz teških i dimenzijama velikih tereta ugovorenog za nizozemskog naručitelja, tvrtku Jumbo.

Osim u nizu tehničkih posebnosti, brod se uglavnom koristi za transport i postavljanje vrlo teške i vrijedne opreme za podmorske naftne bušotine, kao i prijevoz teških tereta („heavy lifter“). Dug je 152 metra i širok 27 metara, a biti će opremljen dvjema dizalicama čija će pojedinačna maksimalna nosivost biti 1.500 tona, odnosno u tandemu će moći podizati terete težine do 3000 tona što predstavlja trenutno najveći kapacitet dizanja tereta u ovoj klasi brodova na svijetu. Nosivost broda pri gazu od 8.1 metara iznosi 14 tisuća tona, a brzinu od 17 čvorova osiguravaju mu dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti.

Skladišni prostor, čije su dimenzionalne tolerancije unutar svega par milimetara, sastoji se od nekoliko desetaka poklopaca čijim se odabirom rasporeda, skladišni prostor može prilagođavati vrsti tereta kojeg brod prevozi. Poklopci se po visini i dužini mogu postavljati na bilo kojoj poziciji, stoga je i spomenuta dimenzionalna točnost skladišnog prostora bila od izuzetne važnosti te kao takva predstavljala izazov i naprednu tehnološku pripremu brodogradilišta.

Osim trupskih karakteristika ovog projekta, njegova se specifičnost odlikuje i u vrlo sofisticiranoj opremi ugrađenoj u relativno male tehničke prostore broda, gdje je poštivanje tehnologije i naprednih brodograđevnih rješenja bilo dio graditeljeve svakodnevice tijekom realizacije ovog projekta. Zahvaljujući tome svjedočimo potpuno automatiziranom visoko kvalitetnom plovilu građenom u skladu najvećih svjetskih brodograđevnih standarda i klasnih notacija.

Novogradnja 474 je drugi u seriji od dva broda koje je splitsko brodogradilište ugovorilo sa spomenutom nizozemskom kompanijom prema pravilima Lloyd registra i njihova uspješna realizacija predstavlja izuzetne reference u niši specijaliziranih plovila visoke dodane vrijednosti, kao jedne od okosnica poslovne orijentacije Brodosplita, navoe iz splitskog škvera.

PSD

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on June 22, 2015, 10:53:42 am
Danas prijepodne ispred splitske gradske luke


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on July 07, 2015, 05:09:52 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

Najveći svjetski jedrenjak iz škvera će zaploviti 2017.

Škverani će tijekom 2017. godine isporučiti najveći svjetski petojarbolni jedrenjak za 300 putnika, dug 162 metra, koji će graditi za kompaniju “Star Clippers” iz Monaka u čijoj floti trenutačno plove tri slična broda “Royal Clipper”, “Star Clipper” i “Star Flyer”, česti gosti jadranskih luka.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je izdavanjem police osiguranja povrata dijela kredita podržala “Brodosplit” u tom projektu, a cijeli posao za naručitelja financira njemačka KfW Ipex banka zajedno s još jednom novčarskom kućom.

Upravo je ta HBOR-ova polica bila jedan od preduvjeta za ispunjenje ugovora, jer je naša državna banka time preuzela rizik povrata dijela novca koji je njemački partner odobrio brodaru.

Jedrenjak će se graditi po uzoru na legendarni brod “Francuska I” iz 1911. godine, a površina jedara na pet jarbola iznosit će 5574 četvorna metra. Takav projekt ne čudi, jer je “Star Clippers” dugo prepoznatljiv na europskom i američkom tržištu po brodovima koji su vjerne replike klasičnih jedrenjaka.

Inače, Tomislav Debeljak, vlasnik brodogradilišta, u ponedjeljak (jučer) u Sarajevu je primio regionalnu nagradu “Šampion biznisa” za 2015. godinu koju dodjeljuju Europska udruga menadžera i časopis “Euromanager”.  

G. ZUBČIĆ


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on July 07, 2015, 07:12:03 pm
Jer čemu radit kontejneraše, ako nemaš kontejnere za ukrcat na njih...  :zid

BRODOSPLIT - SPLIT

17.06.2015.

Isporuka stambenih kontejnera za ekstremne uvjete

[attachment=1]
U brodogradilištu Brodosplit u tijeku je ukrcaj i isporuka prijenosnih stambenih kontejnera ugovorenih za tvrtku NapCap Limited iz grupacije R.W. CHELSEA HOLDINGS LTD sa sjedištem na Cipru.

Radi se o 44 prenosivih smještajnih jedinica, potpuno klimatiziranih i izoliranih od vanjskih utjecaja poput vjetra, prašine i vlage. Dizajnirani su za brze montaže i demontaže i transport po cijelom svijetu, a namijenjeni su stanovanju u negostoljubivim uvjetima, ekstremnih temperaturnih razlika, jakih vjetrova, visokih temperatura i vlažnosti zraka.

Pojedinačne dimenzije su dužine 12 metara, širine 2.1 metar te visine 2.5 metra. Svaki je dvosoban i sastoji se od uredskog prostora predsoblja, sanitarnog čvora i spavaonice, a kompletno su opremljeni sanitarnim modulom s tuš kabinom, bojlerom, umivaonikom i školjkom. Stambeni prostor ima dva PVC prozora, klimatizacijsku jedinicu, LED TV uređaj, mikrovalnu pećnicu, ugradbeni hladnjak, garderobni ormar, radni stol, dvosjednu fotelju i dupli krevet te pripremu za telefon i internetski priključak. Također su opremljeni kompletnom električnom instalacijom i vlastitom ploćom s osiguračem.

Riječ je o projektu kakav do sada nije građen u Brodosplitu, gdje su u skladu s nacrtima proizveli čeličnu konstrukciju i termalnu vatrootpornu izolaciju te ugradili kompletnu opremu potrebnu za boravak u zatvorenom prostoru.

Kontejneri će biti postavljeni u stambenom naselju grada Mogadishu u Somaliji u Africi, a namjenjeni su za rad osoba angažiranih na terenskim akcijama.

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on July 13, 2015, 05:15:50 pm
BRODOTROGIR - TROGIR

07.07.2015.

GUŽVA U DOKOVIMA

‘Kapetan Mrs’ spreman za gašenje bodulske žeđi

[attachment=1]'Kapetan Mrs' izgrađen je prije 62 godine u Splitu

Unatoč visokim temperaturama nema predaha za trogirske škverane koji su ovih dana angažirani na remontima više brodova od kojih posebnu pažnju privlači veteranski vodonosac “Kapetan Mrs” u vlasništvu splitske tvrtke “Karaman”.

Na tom će se nekadašnjem vojnom tankeru, izgrađenom davne 1953. godine u Splitu, obaviti redoviti godišnji pregled kako bi idućih vrućih tjedana i mjeseci mogao prevesti spasonosne “kubike” vode u gustirne na žednim dalmatinskim škojima.

Istovremeno, u “Brodotrogirovu” velikom doku se servisiraju albanski tegljači “Iliria” i “Adriatik”, te nekadašnji “Jadrolinijin”, a sada “Viaduktov” trajekt “Žigljen” na kojem je potrebno završiti prethodno započete radove na propulziji koje će zbog specifičnosti sustava obaviti ovlašteni serviser u aranžmanu brodara.

Dva remorkera plove u floti kompanije “Anijet e Sherbimit Detar” iz Drača, a u dok su uplovili radi redovitoga godišnjeg održavanja što ponajprije predviđa zaštitu podvodnog dijela trupa i izmjenu cink-protektora. Na “Iliriji” izgrađenoj 1979. godine u Italiji će se izmjeriti debljina limova, demontirat će se i pregledati sapnice, a izvući će se vijčana osovina.

J. BREŠAN, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on August 13, 2015, 05:40:43 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija (http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx)" Split

Porinut "Plovput Split", betonara nosivosti 305 tona

Na zatvorenom navozu Brodosplit – brodogradilišta specijalnih objekata (BSO) popodne je svečano porinuta novogradnja 482, brod betonara ugovorena da domaćeg naručitelja, tvrtku „Plovput“.

Kako to već biva u ovakvim prigodama, kuma broda Adriana Batušić, bivša štićenica doma za nezbrinutu djecu u Karlovcu, kojoj ova pomorska tvrtka uplaćuje policu životnog osiguranja, najprije je otkrila ime broda – „Plovput Split“, nakon čega je novoj betonari i njezinoj posadi zaželjela mirno more.

Potom je uslijedilo tradicionalno presijecanje konopa sjekiricom kako bi se o brod razbila boca šampanjca, poslije čega je s navoza otklizao u more.
-Ponosan sam na Plovput i na ovaj brod koji može odraditi sve što se od njega traži, jer je pun specijalne opreme. Nadam se da će imati dug i sretan život istaknuo je prije porinuća Tomislav Debeljak, predsjednik uprave „Brodosplita“ i podsjetio nazočnu svitu kako je prije par dana prošla polovica obveza restruktiriranja, te da je jako ponosan na sve što je splitski škver napravio – od heavy liftera, mini kruzera, luksuznih jahti i vanbrodskih elemenata.

Darko Meštrović, direktor „Plovputa“, kazao je kako ovim porinućem svjedočimo značajnom događaju za spomenutu tvrtku, ali i za cjelokupno hrvatsko pomorstvo i hrvatsku brodogradnju.
-Trogodišnji trud nam se isplatio, no ispred nas su još četiri mjeseca do završetka gradnje. Brod će nakon toga biti porinut 6. prosinca, na blagdan pomoraca – najavio je prvi čovjek „Plovputa“ i naglasio kako je investicija u novu betonaru „teška“ 54,3 milijuna kuna, koje je „Plovput“ isfinancirao iz vlastitih sredstava, bez pomoći iz državne blagajne.

Najavio je da će tvrtka investirati 86 milijuna kuna u povećanje razine sigurnosti plovidbe, također iz vlastitog budžeta.

Fra Ante Pervan, iz Apostolata mora zazvao je Božji blagoslov na brod i posadu te se pomolio i za Tomislava Salopeka.

Prije samog čina porinuća, zadnji je govorio ministar Siniša Hajdaš Dončić, koji je kazao kako će Plovput zauvijek ostati državna tvrtka.
- Sigurnost nema alternative. Sretan sam što je na međunarodnom natječaju hrvatski škver dobio posao, a toga će, vjerujte, biti i ubuduće. Hrvatska ide naprijed! – zaključio je ministar.

NIKOLINA LULIĆ

Nosivost 305 tona

Novi brod je ukupne dužine 48,20 metar, širok je 11,30 metara, a imat će nosivost od 305 tona. Njegova namjena uz izgradnju novih objekata sigurnosti plovidbe bit će i održavanje postojećih objekata u području signalizacije, kao i obavljanje najsloženijih hidrograđevinskih poslova na moru, te opskrbu svjetionika pitkom vodom.

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on August 26, 2015, 05:51:27 am
BRODOTROGIR - TROGIR

Vir: "Slobodna Dalmacija (http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx)" Split

NOVOGRADNJA 325

Novi trogirski tanker položio ispit za Norvežane

[attachment=1]Brod je dug 184 metra, a nosivost mu iznosi 49.500 tona

Trogirski škverani dovršavaju gradnju tankera za prijevoz naftnih i kemijskih proizvoda, nosivosti 49.500 tona, prvoga od dva broda istovjetnih značajki za vlastitu kompaniju “Trogir Maritime”.

Tanker će nakon primopredaje biti iznajmljen norveškom “Blystad Groupu”, koji trenutačno upravlja flotom od 16 tankera.

Dokovanje Novogradnje 325 već je obavljeno u riječkom brodogradilištu “Viktor Lenac” gdje su obavljene pokusne radnje na opremi. Na tankeru je obavljena antikorozivna zaštita podvodnog i nadvodnog dijela trupa, a uklonjeni su i svi privareni dijelovi zaostali na oplati od porinuća.

Brod se pripremao za pokusnu plovidbu tijekom koje se mjerila brzina i potrošnja goriva, te cjelokupne manevarske sposobnosti.

Tanker je dug 184 metra i širok 32,2 metra, a pokreće ga MAN-ov stroj snage 8000 kilovata koji omogućava postizanje brzine od 14,5 čvorova. Kako tvrde u “Brodotrogiru”, brod je izgrađen prema najnovijim standardima što mu osigurava maksimalnu fleksibilnost u prijevozu tereta.

J. BREŠAN



Title: Re: Škverska kronika
Post by: markobe on August 26, 2015, 01:00:08 pm
Quote
Dokovanje Novogradnje 325 već je obavljeno u riječkom brodogradilištu “Viktor Lenac” ...

Lijepo je vidjeti da naša brodogradilišta surađuju. Naime, nekada bi zbog ovakvih radova na brodu morali ići na dokovanje u Trst. Ovako je zasigurno jednostavnije i naravno, jeftinije. Izgleda da se "Lencu" ipak polako isplaćuju ulaganja u ovaj veliki dok zbog kojeg su svojedobno zamalo propali... 


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on September 05, 2015, 06:04:37 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

MIRNO TI MORE BILO

U Brodosplit porinut mali kruzer za brodara iz Duća

[attachment=1]
Splitski škver u petak je u more položio Novogradnju 536, brod za nautički turizam koji će nositi naziv "Carpe Diem", a gradi se za domaćeg brodara - Obrt "Berekin" iz Duća.

"Brodosplit" je, naime, za naručitelja izradio čelični trup i nadgrađe za brod neto težine 103 tone i duljine 36,15 metara koji će moći primiti ukupno 36 putnika.

Inače, "Carpe Diem" je osmi ''mini kruzer'' iz serije putničkih brodova za nautički turizam koje splitski brodograditelji od 2012. godine grade za domaće naručitelje iz okolice Splita.

-Najprije se dida, tradicionalno u našim krajevima, bavio pjeskarstvom, nakon čega smo kupili "trabakul" za prijevoz turista i uspjeli uz puno mukotrpnoga rada i odricanja održati se u ovom poslu.

Uz veliku pomoć agencije "Riva" iz Zadra, koja nam je pomogla u realizaciji projekta, uspjeli smo izgraditi novi brod koji će ploviti po zadarskom području. Obitelj se širi, dolaze nova dica, pa se nadam da će nastaviti tradiciju pomorstva koju su započeli naši didi - kazao je Ante Škarica, vlasnik obrta ‘’Berekin’’ na svečanosti u škveru.

L.K.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on September 07, 2015, 04:27:42 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Nekoliko slika i informacija sa službenih internet stranica Brodosplita.

Nedavno porinuti radni brod - betonara "Plovput Split"

[attachment=1]
[attachment=2]
U nedostatku brodova, grade se druge stvari.

[attachment=3]
[attachment=4]
"Isporuka 114 'polera' za privez i odvez jahti i velikih putničkih brodova ugovorena za domaćeg naručitelja tvrtku Pomgrad, u nekoliko intervala izvršena je u Brodosplitu. Poleri različitih dimenzija izrađeni u pogonima ljevaonice i strojne obrade splitskog brodogradilišta biti će instalirani na novom vanjskom gatu splitske luke i produžetku zapadne obale, a dio njih već je instaliran u Gradu Trogiru."

[attachment=5]
"U Brodograđevnoj industriji Split d.d., Split (Brodosplit d.d.) u tijeku je izgradnja dviju velikih portalnih dizalica za kontejnerski pretovar tipa Boxer 6000, ugovorenih za njemačku tvrtku KOCKS KRANE. Brodograditelji splitskog škvera će obraditi 600 tona čelika, što uključuje izradu čelične konstrukcije glavnog horizontalnog nosača dužine 130 metara, izradu čeličnih zatega, strojarnice i glavne energetske kućice, te izradu glavnih bubnjeva dužine cca 5 metara."

Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on September 11, 2015, 09:19:59 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

NEMIRNO MORE U UVALI SUPAVAL

Zbog kašnjenja riječnog kruzera Rusi tužili škver za 5,6 milijuna eura

[attachment=1]Uprava brodogradilišta tvrdi da im ruski brodar nije uplatio pretposljednju ugovorenu ratu od milijun eura, dok vlasnik nesuđenog ‘Volga Dreama II’ uzvraća da su zbog probijanja roka primopredaje izgubili prvu poslovnu sezonu

Brodosplit” je u srpnju Londonskoj udruzi pomorskih arbitara (LMAA) podnio milijun eura “tešku” tužbu protiv kompanije “Premier Cruises Limited”, off-shore tvrtke ruskog brodovlasnika Vladimira Esakova za koju su škverani prije dvije godine počeli graditi riječni krstaš, vrijedan 20 milijuna eura, koji je još ovog ljeta sa 160 putnika trebao ploviti rijekom Volgom između Moskve i Sankt Petersburga.

Naknada štete

Potraživanje se odnosi na petu, pretposljednju ratu koju naručitelj nije platio brodogradilištu, a navodno je trebao kad su pokrenuti glavni brodski strojevi ili do 30. travnja, zbog čega je “Brodosplit” u svibnju raskinuo ugovor.

Zanimljivo je da je isti ugovor prethodno raskinula suprotna strana, i to 29. travnja, dan prije dospijeća pete rate, i pri tome je od škvera zatražila povrat dosad plaćenih 5 milijuna eura.

Razlog je kašnjenje s gradnjom broda koji je trebao biti dovršen do kraja ožujka, a ruski partner nije pristao da se rok isporuke produži do kraja godine.

Naručitelj kruzera u kolovozu je škveru odgovorio protutužbom na 5,6 milijuna eura, jer je osim povrata uplaćenog novca zatražio da mu se nadoknade troškovi izrade nacrta, oglašavanja i marketinga, te isplati naknada štete za izgubljenu sezonu.

Prva rata od milijun eura brodogradilištu je uplaćena nakon potpisivanja ugovora 2013. godine, još dva milijuna su dobili kada su počeli s rezanjem čelika, sljedeći milijun su primili prilikom polaganja kobilice broda, a jednaku ratu prilikom porinuća.

Zadnja, šesta rata je trebala dospjeti po isporuci i prihvatu broda, kada bi riječni krstaš, sadašnja novogradnja “Brodosplit 475”, u Rusiji pripao brodaru “Sodby” i plovio bi pod imenom “Volga Dream II”.

Kašnjenje u gradnji u “Brodosplitu” opravdavaju tvrdnjom da im je naručitelj kasnio s dostavom klasifikacijske dokumentacije iz Rusije. S druge strane, naručitelj nije pristao na produženje roka gradnje do kraja ove godine, jer od listopada do travnja rijeke nisu plovne i nesuđeni “Volga Dream II” ne može doploviti do odredišta niti primiti prve putnike.

Zabrana isplovljavanja

Raskidom ugovora, škver je po osnovnom ugovoru navodno stekao pravo da novogradnju proda i da tako naplati troškove gradnje koju je većinom sam financirao.

Da bi to spriječila i kasnije imala od čega naplatiti 7 milijuna eura, koliko bi, uz glavnicu duga, iznosile kamate i troškovi arbitražnog postupka, kompanija s Britanskih Djevičanskih otoka zatražila je od Trgovačkog suda donošenje privremene mjere kojom bi se “Brodosplitu” do okončanja arbitraže zabranilo prodati brod.

Sud je tome udovoljio, no zadnju riječ o zabrani prodaje će donijeti Visoki trgovački sud, koji će odlučivati o škverskoj žalbi.

Prije dvije godine brodogradilište se priopćenjem pohvalilo kako se nakon 25 godina vratilo na prijateljsko rusko tržište upravo ugovorom o gradnji riječnog krstaša, dugog 105 metara i širokog 16 metara, koji na četiri palube ima 82 kabine i koji je trebao imati 69 članova posade.

Odvjetnik Miran Maćešić iz Rijeke, koji u Hrvatskoj zastupa interese “Premier Cruises Limiteda”, kaže da njegova stranka ne može komentirati slučaj zbog tajnosti arbitražnog postupka. Isto glasi i odgovor “Brodosplita”.

–Jasan nam je interes javnosti, ali na sva pitanja koja se tiču ugovora, kao i arbitražnog postupka ne možemo odgovoriti, jer bismo time kršili odredbe ugovora i bili bismo u suprotnosti s pravilima i načelima postupka – rekao nam je Josip Jurišić, “Brodosplitov” glasnogovornik.

PIŠE: Tanja GATTIN ZEBIĆ, FOTO: Arhiva/CROPIX


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on September 11, 2015, 11:31:34 am
Ovakovi ugovori su razradjeni do najmanjih detalja s pravnog aspekta, pa ce se na arbitrazi lako ustvrditi tko nije ispunio ugovorne obaveze.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on September 17, 2015, 02:44:18 pm
LEDA - KORČULA

17.09.2015.

U korčulanskom brodogradilištu LEDA izgrađen prvi mini kruzer
 
[attachment=1]
Danas je u korčulanskom brodogradilištu LEDA izvršeno prvo porinuće novoizgrađenog mini kruzera za naručitelja UTO Adria Tours, vlasnik Jure Rakuljić iz Krila Jesenica.

Projekt izgradnje je bio potpisan pred kraj prošle godine, kada je i započela izgradnja, ponosito ističe Vicko Ivančević, tehnički direktor Lede. Ovaj mini kruzer, prvi u povijesti ovog brodogradilišta, poslije velikog dijela oplatne konstrukcije, čeka još postavljanje dvije sekcije nadgrađa nakon čega slijedi završno uređivanje prije teglenja do Krila Jesenice gdje će se obaviti najveći dio opremanja, uz završne radove ugradnje motora, ukrasne stolarije i opreme elektronike.

Mini kruzer je brod dužine 46,2 m,8,5 širine, visok 3,8 m,uz gaz od 2,5 m. Spada u klasu do 500 brt, kao najmoderniji ploveći hotel do 36 putnika, namjenom krstarenja i uživanja gostima u uvalama i lukama Jadrana, a pri tome im osigurati komfor i uslugu, kaže tehnički direktor Lede, čiji su zaposlenici izuzetno ponosni, na obavljenom, zahtjevnom poslu, čime su se pročuli kvalitetom izuzetno zahtjevne forme trupa, po čemu su vodeći na ovom dijelu Jadrana.

Uz skromnu svečanost porinuća,kuma broda je postala Mirica Šošić Ivančević, glavni tehnolog LEDE za trup, koja kaže da će po odluci vlasnika mini kruzer ploviti pod imenom “Romantic Star”. Zanimljivo je spomenuti da mini kruzer nije porinut u more klasičnim načinom s navoza, već je postavljen na ploveći ponton (maunu), zatim uz pomoć 100 tonske dizalice u kombinaciji sa teretnim stupom 60 tona, brod je  bio neznatno podignut od maone, koja se je povukla, da bi se mini kruzer mogao polako spustiti u more. Tako je LEDA  novim načinom menagmenta prebrodilla krizu nedostatka posla, nakon propasti nizozemskog partnera Peters Shipyards iz Kampena, za kojega su 12 godina gradili brodove za rasuti teret dužine od 82 do 100 m i nosivosti od 3.600 do 5.200 tona.

DUBROVAČKI VJESNIK, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: rafale121 on October 13, 2015, 10:26:58 pm
Quote
Dokovanje Novogradnje 325 već je obavljeno u riječkom brodogradilištu “Viktor Lenac” ...

Lijepo je vidjeti da naša brodogradilišta surađuju. Naime, nekada bi zbog ovakvih radova na brodu morali ići na dokovanje u Trst. Ovako je zasigurno jednostavnije i naravno, jeftinije. Izgleda da se "Lencu" ipak polako isplaćuju ulaganja u ovaj veliki dok zbog kojeg su svojedobno zamalo propali... 
Nismo bili u tome doku.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on October 23, 2015, 12:05:44 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Jutarnji list" (http://www.jutarnji.hr/) Zagreb

23.10.2015

BRODOSPLITOVA MEGAJAHTA NOVI HIT NA TRŽIŠTU
Samo tjedan plovidbe na Katini košta 260 tisuća eura


Splitski škver ušao u segment gradnje luksuznih jahti za milijardere


Brodosplit je prošlog mjeseca na prestižnom sajmu luksuznih mega i super jahti Monaco Yacht Show predstavio svoju jahtu Katina, duljine 60 metara s četiri palube i šest VIP kabina. Jahta prima 12 putnika o kojima se brine 10 članova posade, a namijenjena je krstarenju Mediteranom i Karipskim otocima, ali i oceanskim krstarenjima. No nije to bila samo prezentacija novog luksuznog proizvoda splitskog brodogradilišta, već potpunog novog puta kojim kreće Brodosplit.

Odustaju od tankera

- Generalno, europska brodogradnja nema više što tražiti u gradnji tankera. Jednostavno nismo konkurentni brodogradilištima na Dalekom istoku. Gradnja civilnih brodova je budućnost i zato se okrećemo gradnji srednje velikih putničkih brodova u koje spadaju luksuzne jahte, manji kruzeri, trajekti - objašnjava Teuta Duletić, pomoćnica Uprave za komercijalu i direktorica prodaje Brodosplita.

Jahta Katina druga je luksuzna jahta koju je Brodosplit izgradio. Prva jahta Kaspian Stars sagrađena je po narudžbi za predsjednika Azerbajdžana. Duletić tvrdi kako je Katina u Monaku izazvala velik interes.

Brodosplit je potpisao ugovor s brokerskom kućom Ocean Independence, jednom od tri najveće svjetske kuće za iznajmljivanje i prodaju jahti. Najam jahte odmah je oglašen na specijaliziranim web stranicama. Tjedan dana najma iznosi 260.000 eura, a prodajna je cijena 26 milijuna eura.

Duletić ne želi otkriti kolika je vrijednost gradnje broda, ali tvrdi da se procjenjuje da će već sljedeće godine biti 24 tjedna iznajmljena te u Brodosplitu računaju kako će se investicija vratiti za tri godine. Planira se da brod od travnja do listopada bude na Mediteranu, a od listopada do kraja ožujka na Karibima.

Brod je, napominje Duletić, namijenjen za adrenalinske sportove te za organizaciju partyja. Tako je opremljen sa čak 23 igračke za vodene i adrenalinske sportove, kao što su daske za jedrenje, vodeni skuteri, vodeni park, tobogani, kajaci, daske za veslanje, fly board, bicikli, oprema za ronjenje, oprema za sportski ribolov i big game itd. Jahta je opremljena i saunom, prostorijom za vježbanje, a svaka kabina ima svoj balkon. Duletić tvrdi kako jahta u potpunosti proizvod Brodosplita od dizajna do izgradnje. U Brodosplitu već rade na projektu nove luksuzne jahte polarne klase dužine 75 metara za 36 putnika. Jahta bi bila namijenjena za krstarenje Antarktikom, što je veliki hit u svijetu. Dizajn će raditi poznati svjetski dizajner, a trebala bi zaploviti krajem 2017. ili početkom 2018. godine. Duletić napominje da Brodosplit ima nekoliko velikih prednosti pred drugim brodogradilištima. Prije svega cjenovno su upola jeftiniji, poštuju ugovorene rokove, a brodove opremaju po želji kupca.

U ovom trenutku Brodosplit u knjizi narudžbi ima 17 brodova do 2019. godine, a vrijednost naručenih poslova u brodograđevnom i nebrodograđevnom dijelu iznosi 260 milijuna eura. U knjizi narudžbi su i četiri kontejnerska broda, svaki nosivosti 2000 kontejnera.

Pogon na plin

Njihova je posebnost što će biti pogonjeni na prirodni plin. Naime, Europska unija nameće pravila da brodovi budu što manji zagađivači pa brodovlasnici sve više naručuju brodove pogonjene čistom energijom. Brodosplit će prvi put graditi ovakve brodove, a Duletić napominje da je to budućnost brodogradnje u Europi. Zaključuje kako je do rata Brodosplit uspješno gradio civilne brodove i sada se ponovno tome želi vratiti jer je to budućnost, a gradnja tankera i brodova za crnu industriju pripada prošlosti.

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on November 08, 2015, 04:02:30 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

05.11.2015.

Nova 'Brodosplitova' isporuka za grupaciju Fincantieri

[attachment=1]
U Brodograđevnoj industriji Split d.d. ukrcajem na baržu za prijevoz specijalnih tereta danas je obavljena isporuka opremljenih sekcija (grand blokova) pramčanog dijela trupa mega kruzera (cruiser), s više od 1450 tona čelika opremljenog cjevarskim i bravarskim komponentama kao i elektrotrasama.

Riječ se o najzahtjevnijem dijelu brodskog trupa koji uključuje pramčani bulb, strukturu pramca u koju su ugrađena tri bočna propelera (thrusteri), nekoliko balastnih tankova i strukturu trupa od nekoliko paluba iznad s ugrađenom pripadajućom opremom.

Kako bi dočarali veličinu i značaj odrađenog posla, količina rada izražena u radnim satima je poput izgradnje jednog domaćeg trajekta. Četiri izgrađena bloka ukrcana su na baržu i biti će otegljena u brodogradilište Monfalcone gdje će se montirati za brod koji se gradi u suhom doku.

Nakon iskazanog zadovoljstva isporučenih mega blokova za dva slična projekta ove i prošle godine, ovaj posao nastavak je uspješne suradnje s jednom od najvećih brodograđevnih grupacija u svijetu, grupacije Fincantieri. Njima je Brodosplit dokazao svoju kvalitetu i postao ravnopravan poslovni partner talijanske grupacije u zajedničkoj izgradnji luksuznih putničkih kruzera.

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on November 08, 2015, 04:24:59 pm
HRVATSKA BRODOGRADNJA

Hrvatska brodogradnja u restrukturiranju

Na ovdašnjim prostorima kroz stoljeća mijenjale su se države, politički i ekonomski sustavi, oblici vlasništva, vlasnici brodogradilišta, no znanje gradnje kvalitetnih brodova, ostalo je u temeljnim odrednicama svakog brodogradilišta.

U Republici Hrvatskoj brodogradnja je vrlo važan industrijski sektor i to u posljednjem desetljeću po udjelu u zaposlenosti (2% – 5%, s kooperantima do 10%), u BDP-u (0,8% – 1,8%) te izvozu (10% do 15%).

Zbog veličine i složenosti gradnje brodova, značajan dio hrvatske industrije, specijalno malih i srednjih poduzeća je podugovorima direktno vezano na brodogradnju. U ovoj grani industrije je zaposlen veliki dio stanovništva pojedinih regija (Istarska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska županija).

Proces privatizacije i restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta, trebao bi im omogućiti da rade na međunarodnom tržištu brodogradnje učinkovito i po tržišnim načelima, a sve u skladu s postojećim pravilima i propisima EU.

Očekivano oživljavanje hrvatske brodogradnje u velikoj mjeri bi trebalo pridonijeti regionalnoj i socijalnoj stabilnosti, kao i jačanju nacionalnog gospodarstva.

Od kraja II. svjetskog rata naša brodogradilišta izgradila su ukupno oko 1.150 plovnih jedinica, raznih tipova i veličina:

Brodosplit – oko 345 plovnih jedinica
Uljanik – oko 230 plovnih jedinica
3. Maj – oko 300 plovnih jedinica
Brodotrogir – oko 105 plovnih jedinica
Kraljevica – oko 165 plovnih jedinica


[attachment=1]
HRVATSKA BRODOGRADILIŠTA: Uljanik – osnovano 1856. godine, 3.maj – osnovano 1906. godine, Brodosplit – osnovano 1922. godine, Brodotrogir – osnovano 1944. godine, Kraljevica – osnovano 1729. godine/otišlo u stečaj/likvidaciju 2012.

    SPLIT – Brodosplit (http://www.brodosplit.hr/)
    TROGIR – Brodotrogir (http://www.brodotrogir.hr/)
    PULA – Uljanik (http://www.uljanik.hr/index.php/hr/)
    RIJEKA – 3.Maj (http://www.3maj.hr/index.php/hr/)
    RIJEKA – Viktor Lenac (http://www.lenac.hr/Home.aspx?PageID=1&gohome=true)

Oduvijek su se brodovi izgrađeni u Hrvatskoj mogli na zahtjevnom svjetskom tržištu prepoznati po svojoj kvaliteti, kako po inovativnim rješenjima u projektima (preko 95% projekata su osmišljeni i izrađeni u Hrvatskoj i predstavljaju srce sustava brodograđevne industrije), tako i po samoj kvaliteti izrade brodova.

U posljednjih 25 godina (počevši s 1987.), hrvatska brodogradilišta dobila su međunarodna priznanja za kvalitetu svojih izgrađenih brodova.

Ukupno 40 priznanja za izgrađene brodove (“BROD GODINE”) su dodijeljena za inovativnost projektnih rješenja, kvalitetu izrade i značenje izgrađenih brodova u međunarodnim okvirima.

Nagrade: Pregledaj (pdf) (http://hb.hr/wp-content/uploads/2014/12/HBJ-nagrade-HR.pdf)

Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d. (http://hb.hr/)

2011.

‘Hrvatska brodogradilišta su neprofitabilna, neučinkovita i predstavljaju prijetnju državnim financijama’

U proteklih 20-ak godina nije se pojavio ozbiljniji znanstveni ili stručni rad, niti je pokrenuta temeljitija rasprava o financiranju i financijskoj održivosti brodogradilišta u Hrvatskoj. Rasprave o potrebi restrukturiranja brodogradnje vođene su uglavnom između vlada i sindikata, ali bez konkretnih zaključaka, podataka ili pak vizije dugoročnog rješavanja problema. – među ostalim, zaključeno je u analizi Instituta za javne financije iz prosinca 2011. godine.

Analiza Instituta za javne financije iz prosinca 2011. godine (http://www.ijf.hr/upload/files/file/newsletter/64.pdf)

2015.

Hrvatska brodogradnja vraća se u normalu

Knjiga narudžbi: Pregledaj (pdf) (http://hb.hr/wp-content/uploads/2014/12/ob-web.pdf)

‘Brodogradilišta trenutno imaju ugovorno 40 brodova vrijednih oko 1,5 milijarde američkih dolara te još stotinjak milijuna kuna ugovorenih poslova van brodograđevne djelatnosti.’

[attachment=2]BRODOGRADNJA Svjetsko tržište 2015.

 Dnevnik HRT, 18. listopada 2015. godine (https://www.facebook.com/video.php?v=1008329672566610&set=vb.382112688521648)


Škveranka (https://skveranka.wordpress.com/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on November 09, 2015, 04:53:12 pm
Gledam gornju knjigu narudžbi za osmi mjesec ove godine. Po njoj Hrvatska je na drugom mjestu u Europi i desetom u Svijetu (prema narudžbama u dwt). Nisam znao da je Rumunjska toliko jaka?!

Možda bi kolega Kilezr mogao prokomentirati poziciju Srbije koja je deveta u Europi, ispred Ukrajine, Grčke itd.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on November 09, 2015, 09:49:15 pm

 Mogao bi da da komentar da zna.
 Ovako? Od novogradnji smo jedino mi ( Vahali)  i Kladovo u igri. U Brodotehnici, Bomexy i malo u Apatinu ima remonta ( ako se to računa?) U    Bomexy se završava ribarica za Norvešku. To je sve koliko ja znam. I da rezimiram. Ako i rumunska brodogradilišta i naša su kupili Holanđani. Možda je to ukupna tonaža s matičnim kompanijama!?


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Gazda on November 10, 2015, 08:42:14 am
Samo da se dotaknem Rumunjske,prošla firma za koju sam radio(holandska zastava)je radila većinu brodova u Rumunjskoj(trup) a opremanje je rađeno u Nizozemskoj,pa su se brodovi vodili kao građeni u Nizozemskoj.Radilo se o malim general cargo brodovima 5-10000 GT.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on November 19, 2015, 12:58:04 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

12.11.2015.

Početak rezanja čelika brodova za prijevoz kontejnera

[attachment=1]
U Brodograđevnoj industriji Split, na stroju za rezanje limova 12. studenoga 2015. godine započela je obrada čelika za Novogradnje 476, 477, 478 i 479. Riječ je o izgradnji serije kontejnerskih brodova za vlastitu flotu, što je sukladno Programu restrukturiranja te nakon motorne jahte i jedrenjaka obogaćuje flotu u području komercijalnog brodarstva.

Brodovi će biti dužine 184,43 metara, širine 27,5 metra i visine 15,80 metara. Njihova pojedinačna nosivost pri gazu od 10.30 metara bit će 24 tisuće tona, a moći će prevoziti 2000 TEU (kontejner od 20 stopa/6,1 m dužine). Brzinu od 18 čvorova osiguravat će im motori snage po 11060 kW pri 100 okretaja u minuti. Grade se po pravilima Germanischer Lloyda u klasi DNV GL.

Kao posebna odlika ističe se to što će za pogonsko gorivo koristiti LNG (liquefied natural gas/ukapljeni prirodni plin) koji je najčišće i ekološki najprihvatljivije fosilno gorivo. To je posebno važno zbog toga što će kontejnerski brodovi s LNG-om kao pogonskim gorivom biti sve atraktivniji na svjetskom brodarskom tržištu uslijed novih nacionalnih i međunarodnih odredbi koje će propisivati dozvoljene količine emisije štetnih plinova, a koji se postupno uvode u neka mora (najprije SAD i Baltik). 

Iznimno značajno u ovom projektu jest to što će se pogonski LNG dvotaktni, kao i pomoćni četverotaktni „dual fuel“ motori izrađivati u Brodosplit-Tvornici dizel motora, prema licenci MAN-a, kao i da će se specijalni tankovi za LNG gorivo također proizvoditi u Brodosplitu.

- Izgradnjom ovih brodova Brodograđevna Industrija Split i Brodosplit-Plovidba ulaze u brodograđevnu tržišnu nišu koja će splitskom škveru omogućiti održivo poslovanje, veću zaposlenost kapaciteta i stjecanje referenci za izgradnju brodova koji će u skoroj budućnosti biti sve traženiji, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on November 19, 2015, 01:06:34 pm
U Brodosplitu započeli s izgradnjom četiri ekološki pogonjena kontejnerska broda

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
Skveranka.wordpress.com (https://skveranka.wordpress.com/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on December 10, 2015, 06:49:12 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Radio Split" (http://radio.hrt.hr/radio-split/) Split

09.12.2015

U Brodosplitu je položena kobilica za najveći jedrenjak na svijetu, koji će moći razviti jedra ukupne površine 6.347 kvadratnih metara, te primiti 450 putnika. Novogradnja 483 najveći je brod s križnim jedrima na svijetu, ugovoren za Star Clippers iz Monaca.

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on December 11, 2015, 01:11:36 pm
3. MAJ (ULJANIK) - RIJEKA

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

11.12.2015

KRIZA NA TRŽIŠTU

Jadroplov raskinuo ugovor s Uljanikom o gradnji dva broda

Splitski Jadroplov raskinuo je ugovor s Uljanikom o gradnji dva broda pojedinačne nosivosti 39.200 tona koje bi sagradili na navozima riječkog 3. maja (koji je u vlasništvu pulskog Uljanika).

Brodovi su trebali biti isporučeni tijekom iduće godine, ali od tog posla neće biti ništa.

Neslužbeno doznajemo da su obje strane sporazumno prekinule ugovoreni posao - Jadroplov zbog lošeg stanja na tržištu sipkih tereta, a Uljanik zbog velike popunjenosti navoza.

G. Z.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Milan (longtrip) on December 11, 2015, 03:49:12 pm
Dopunio bih vesti iznad o izgradnji najvećeg jedrenjaka na svetu,svaka čast za takav poduhvat.
..............


Brodosplit: Postavili kobilicu za najveći jedrenjak na svijetu



Brod je predviđen za krstarenja, dug je 162 i širok 18,5 m, a imat će pet jarbola i jedra ukupne površine 6.347 kvadrata. Na pet paluba moći će boraviti 450 ljudi

[attachment=1]

U Brodosplitu položena je kobilica za najveći jedrenjak na svijetu, koji se radi po uzoru na  "France II" iz 1911. godine za kompaniju Star Clippers Ltd. iz Monaca. Brod je predviđen za krstarenja, dug je 162 i širok 18,5 metra, a imati će pet jarbola i jedra ukupne površine 6.347 kvadratnih metara. Na pet paluba moći će  boraviti 450 ljudi, od toga 300 putnika koji će biti smješteni u 150 luksuznih kabina, a o njima će skrbiti 150 članova posade za koju se grade 74 kabine. Ova grdosija s jedrima biti će luksuzno uređena, a odisat će atmosferom i uređenjem koji podsjeća na stare jedrenjake.

 - Specifičnost broda su jedra koja će moći biti upravljana samo s nekoliko članova posade. Brod je isključivo namijenjen jedrenju, iako će imati dva potpuno neovisna motora električne propulzije. Na njemu će biti i sustav koji će se po prvi put uvesti u Hrvatskoj, a zove se "siguran povratak u luku". To je novost na našem tržištu, a zapravo znači da će sva ključna oprema na brodu biti udvostručena zbog čega je predviđena gradnja dvije strojarnice sa svim uređajima za proizvodnju električne energije i vode, te svih sustava goriva i maziva, kao i još jedan dodatni komandni most. Na brodu će praktički sve biti dvostruko, pa će se u slučaju bilo kakvog zatajenja, požara ili poplave bilo kojeg prostora ili zona na brodu moći vratiti u luku s udaljenosti od gotovo 2000 nautičkih milja što je, pak, najudaljenija točka od kopna na moru - pohvalili su se iz Brodosplita.

Predviđeno je da ovaj jedrenjak ima plovne karakteristike za sva svjetska mora, pa čak i po ledenim Arktika i Antarktika. Brzina broda  s jedrima će biti oko 16 čvorova, a predviđa se da će moći ploviti i do 20 čvorova uz odgovarajuće vremenske uvjete i spretnost posade.
Jedrenjak vrijedi pola milijarde kuna

Predviđeno je da jedrenjak bude isporučen u prvoj polovici 2017. godine, a  vrijednost mu je oko pola milijarde kuna. Razmatra se i mogućnost gradnje i drugog jedrenjaka u Škveru za Star Clippers koji bi bio dvostruko skuplji. Sama kobilica koja je u srijedu postavljena izrađena je od čelika i teška 101 tonu. Dimenzije su joj 16,5 x 11 metara.
Star Clippers Ltd. prisutan je na europskom i američkom tržištu te je poznat po brodovima koji su vjerna reprodukcija klasičnih jedrenjaka.

www.24sata.hr (http://www.24sata.hr/biznis/brodosplit-postavili-kobilicu-za-najveci-jedrenjak-na-svijetu-451097)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on January 31, 2016, 07:54:19 am
MONTMONTAŽA-GREBEN - VELA LUKA

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

30.01.2016.

SVE JE UMRLO U NAŠEM ŠKVERU

Prevareni: Vela Luka nasukana na 'Greben'

[attachment=1]Bila je ludost poslovati s Grcima. Cijeli svijet zna u kakvoj su situaciji i da su svima dužni, zdvaja Vela Luka nad sudbinom brodogradilišta ‘Greben’
 
Propadne li još i "Greben", pjevat će se - Vela Luku mala je zaboravila. Ode li preostalih 120 radnika iz škvera na burzu, a zbog neplaćenih brodova za grčku obalnu stražu, zbrajat će se s preko dvije tisuće izgubljenih radnih mjesta u Veloj Luci otkako je demokratske Hrvatske.
 Vela Luka bila je jedna od rijetkih industrijskih mjesta na hrvatskim otocima, a po broju stanovnika druga otočna općina, odmah iza Malog Lošinja. S oko četiri tisuće stanovnika ima koliko Lastovo, Vis i Mljet zajedno.

Pustite me, sve sam rekao!

- Poslovati s Grcima na ovaj način bila je ludost. Cijeli svijet zna u kakvoj su Grci situaciji i da su svima dužni, a ovdje su valjda mislili da će samo nama platiti. Uprava nema nosa za biznis, jer da ima, trebala je jednostavno uzet avans za te brodove i ne napravit ništa - komentiraju Lučani.
 Situaciju smo htjeli prokomentirati s Mladenom Žanetićem, direktorom brodogradilišta "Greben", ali on nije imao volje za razgovor.

- Pustite me više, sve sam već rekao, pustite nas bar do idućeg tjedna - u molećivom tonu nas je otpravio.
- Al se nadate da će brodove kupit novi ministar unutarnjih poslova? - pokušali smo ga pridobiti, ali tek je sarkastično odgovorio:

 - Je, je, nadamo se, a sad me pustite na miru jer imam puno posla.

- E, kad bi MUP kupio ove brodove, to bi nas stvarno spasilo. Samo, čudno je to da je MUP poslovao s Estonijom, a ne s nama. A mi takve brodove za obalnu stražu radimo najbolje na svitu. Naš škver puno toga radi kvalitetno, recimo, zna se da neke stvari radimo ručno, naše barke nemaju osmoze, to su van oni mjehurići s ostatkom zraka - govori Ivanko Neno Dragojević Šćula, koji je čitav radni vijek proveo kao brodostolar i modelar u "Grebenu". Sada on i supruga mu, također zaposlena u škveru, nisu primili plaću od srpnja. Srećom, ostaje im nešto malo do mirovine.

- A koja je to firma bila! Dilile su se trinaeste plaće, sindikat je dilija hranu i robu, radilo je oko 500 ljudi - nostalgičan je Šćula.

- Čim "Greben" sklopi neki veliki posal, priti mu stečaj. Prvi put je "kleknija" nakon posla za Somaliju. Boja san se i ovoga s Grcima i evo šta se dogodilo. Sad nas stvarno samo država može spasit - siguran je Šćula.

 A u Veloj Luci "kleknule" su: Dalmatinska plovidba s oko 600 radnika, poduzeće HUM, koje je imalo hotele, restorane, poljoprivrednu zadrugu i trgovine, s oko 350 zaposlenih, zatim Tvornica limene ambalaže s oko 60 radnika, Tvornica za preradu ribe "Jadranka" s oko 200 zaposlenih, pretežno žena, te Tvornica električnih uređaja koja formalno-pravno još živi, ali više nema kao nekada zaposlenih oko 150 ljudi.

- Od svih radih mjesta praktično je ostao samo "Kalos", a ako se i to zatvori, dotaknit ćemo dno dna - svjestan je i načelnik Tonko Gugić Bakan, inače SDP-ovac s trećim mandatom.

 Dok on govori kako je Općina nemoćna sama riješiti probleme u tvrtkama u privatnom vlasništvu, mještani mu ipak zamjeraju jer smatraju da se itekako može napraviti više.

 - Baren da ljudima omoguće zaradu od turizma, ali nikako da srede prostorne planove, da riješe neke komunalne probleme - kažu mnogi s kojima smo razgovarali.

 Jedan od problema su, mada smo u 21. stoljeću, struja i voda. Ne samo da ih treba "dovući" u malo udaljenije vale gdje bi se gradili apartmani, jer već od zadnje kuće u mjestu nema struje, već i sami centar "visi" na trafostanici iz 1937. godine. Bračni par Ranka i Deni Žuvela prije deset godina na samoj rivi sagradili su hotel, ali zatvoren je zbog - slabog strujnog napona!?

- Ljudi jednostavno ne mogu otvorit hotel jer trafostanica ne može napajat dovoljno - kaže nam Ivica Borovina, koji je u prizemlju kuće Žuvelinih zakupio prostor za restoran.

 - Meni ljeti, kad je najveća gužva, restoran ispadne iz sustava, nastane ludnica, ljudi čekaju, ja se izvinjavam, jedna peć u kuhinji ne radi, poremeti se sve, a montera Elektrojuga mobitelom tražim po korčulanskim valama - očajan je Borovina. Odveo nas je do prastare trafostanice u centru, koja bi mogla onako u kamenu uzidana potpasti pod zaštitu kulturnih spomenika. Putem nam pokazuje butige s klimama i zamrzivačim, mesnicu, bankomate...

Hoćemo novu trafostanicu

- Svega toga prije pola stoljeća, naravno, nije bilo, a oni su tu trafostanicu nešto dogradili tamo iza onoga rata i od tada ništa. Stvarno ne mogu shvatit da se toliko ne može uraditi za mjesto - dodaje Borovina i priča nam kako su vlasnici hotela davali novac Elektrojugu da sagrade novu trafostanicu, jer treba im napon od 30 kilovolti, ali oni su mu novac vratili i rekli da ne mogu.

- Srića da ljudi nisu upali u kredite za taj hotel. Inače, rade i žive u Dohi, u Kataru, djeca su im također već uspješna i zaposlena. Eto, toliko o poslovnoj klimi u Hrvatskoj - ističe Borovina čiji je restoran jedan od rijetkih koji su zimi otvoreni. Kakva se neimaština sručila na Velu Luku dobro zna po prometu.
- Nitko se više ni sa kim baš i ne druži, ljudi su se prisiljeni otuđiti zbog besparice. Moja žena bude tu kroz jutro, školarci kupuju marendu, ali sve češće se događa da neko dijete moli "teta, dajte mi, gladan sam, a nemam novaca". Ma je li to žalosno - pita Borovina.

 Problem s Elektrojugom priznaje i načelnik Bakan pa apelira na HEP da barem on priskoči upomoć Veloj Luci kojoj je, kao i mnogim sličnim mjestima na obali, preostalo da ide u pravcu turizma i poljoprivrede. Šansu vidi i u zdravstvenom turizmu s ulaganjima u "Kalos".

 - Znam da orijentacija na turizam i poljoprivredu zvuči kao floskula, jer svi na obali tako govore i svi tome danas teže, ali zakonske norme nas ograničavaju da neka područja prenamijenimo u građevinske zone, a također nas država ne prati u izgradnji komunalne infrastrukture pa kaskamo i u tome - svjestan je načelnik Gugić.

Da nije bilo nekolicine radnike "Viadukta" na cesti iznad mjesta, koja vodi do novog pristaništa tik pred nekadašnjom hladnjačom "Jadranke", u Veloj Luci se, iako je radni dan, gotovo ništa ne giba. Uz mulet miruju i ribarice "Kapetan Marin", "Dragiša", "Zlatko", "Kondor"... Pod laganim burinom škripi odvaljeni limeni krov ugasle tvornice, a do nje, u prostoru nekadašnjeg pogona, od devastacije su spašene tek bijele keramičke pločice.
 Unutra, među zaostalim tragovima marendavanja, poput kartona naručene pizze i nekoliko pivskih boca, naišli smo na praznu ruzinavu limenku konzervirane ribe. Preživjela je, dakle, oko deset godina i ležala je pored barki koje čekaju intonak, a neke i veću obnovu. Na pitanje načelniku čije su to barke uvučene u prostor, on odmahuje rukom i odgovara kako je to velika priča.

- Imamo jednu od najvećih ribarskih flota na Jadranu, s devet plivarica odmah smo iza Kaljana - govori Bakan svjestan da je s propašću pogona za preradu ribe propala i logika.

 Nije li to bilo, ako se socijalizmu i može prigovoriti nerentabilnost, zbilja logično zaokruženo? Ribari love, ulov se preradi, proizvede se i ambalaža i eto zarade. "Jadranka" je doduše postojala još i prije Prvog svjetskog rata, ali cijela tri je nisu uništila koliko privatizacija na hrvatski način.

- Sada ribari ulov voze u Čaporice, pa je l\' to normalno - govori Ivica Borovina koji dodaje kako bi pretvorbenome "junaku" Marinoviću trebalo suditi u Hagu.

Ribari se snašli

- Neki ribari su se snašli, kupili kombije i hladnjače, zaposlili vozače i tako nešto prodaju, ali nije li to smiješno - opet pita Borovina i informira nas kako neki ribari imaju ideju za pokretanje proizvodnje i traže da im se proda ono što je ostalo od pogona, ali to je sada u vlasništvu Hrvatske poštanske banke i tko zna šta će biti s tim. Tako su i hoteli opterećeni raznoraznim vlasničkim udjelima i teško ih je prodati.

- Ljudi bi htjeli oživjeti i ugaslu poljoprivrednu zadrugu, jer imamo i vinogradarstvo i maslinarstvo, ali bolje bi funkcioniralo kroz zadrugu – priznaje načelnik. Ugasi li se brodogradilište, bez posla će ostati i neki obrtnici, zanatlije, koji su naslonjeni na poslove škvera.

 Ali u škveru je pustoš, dan prije našeg dolaska u Velu Luku isključena mu je struja, a upravo s one novoizgrađene ceste iznad mjesta lijepo se vide prazni navozi iza kojih "šute" golema postrojenja...
Čini se da će Velolučani, poput mnogih drugih općina i gradova s ugaslom industrijom, proći čitav krug pakla i možda se vratiti nekadašnjoj logici, samo je pitanje tko će do tada preživjeti. Prvi potez sada se očekuje od nove Vlade, jer spasi li ona "Greben", možda ima nade.

Silvana Uzinić


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on February 19, 2016, 05:54:18 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

19.02.2016.

Fantastične vijesti za Brodosplit: na međunarodnom natječanju dobili i završni posao za spas Venecije od poplava

Nakon provedenog međunarodnog natječaja, talijansko arhitektonsko-građevinski konzorcij "Venezia Nuova“ izabrala je Brodograđevnu industriju Split d.d. za graditelja dodatnih 22 čeličnih brana, za posljednji četvrti prolaz San Nicolo što kroz Venecijansku lagunu vodi prema Veneciji, javljaju iz Brodosplita.

Predviđeno je postavljanje ukupno 78 brana, pa uz prethodno dobivene projekte gradnje čeličnih brana koja će biti instalirana na prolazima Malamocco i Chioggia, Brodosplit će isporučiti ukupno 63 brane koje obuhvaćaju 20.000 tona ugrađenog čelika ukupne vrijednosti sa radovima i logistikom preko 70 milijuna €.

Ovom odlukom građevinskog konzorcija, kako prenose talijanski mediji, Brodosplit je premoćno potvrđen kao najbolji ponuditelj i službeno izabran za graditelja čeličnih vrata triju prolaza. Ugovor će biti potpisan, kako je od investitora najavljeno u travnju ove godine, a radovi na izgradnji dodatnih brana će biti nastavljeni u serijskoj proizvodnji već ugovorenih čeličnih brana.

Brodosplit isporučuje brane dimenzija 27-30 puta 20 metara, visine 4,5-5 metara i težine 300 tona, a projekt je integrirani zaštitni sistem koji se sastoji od niza mobilnih brana koje su sposobne zatvoriti Venecijansku lagunu od Jadranskoga mora kada plima pređe utvrđenu razinu (110 cm) pa sve do maksimalnih tri metra, poručili su u priopćenju iz Brodosplita.

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on March 09, 2016, 05:27:47 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Dalmacija News" (http://www.dalmacijanews.hr/) Split

09.03.2016.

Brodosplit: Za Tursku krenula dva Tukana 3000

Splitski škver obavio je dobar posao za njemačkog naručitelja, u Brodosplitu su isporučili dvije portalno-okretne lučke dizalice.
 
Poslovi koji donose profit, što je prioritet u splitskom škveru, često posljednjih godina nemaju auru glamura kakvu je recimo imalo porinuće Amorelle...

Nadamo se kako neće imati niti financijskih dubioza koje su tada ostajale iza tih brodograđevnih pothvata, golemih "minusa" koji se nisu glasno spominjali. Dok se čekaju iduća polaganja kobilica ili porinuća plovila, u Brodosplitu su zadovoljni i isporukom dvije portalno-okretne lučke dizalice. Naručene dizalice tipa "Tukan 3000" - obrađeno je 330 tona čelika, izrađena konstrukcija nogu i mostova portala, glavnog stupa i potpornja, obavljeno bojanje, predmontaža segmenata lučkih dizalica za rukovanje rasutim teretima, ali uz posebnu opremu i za podizanje kontejnera - maksimalne nosivosti 63 tone te maksimalnog dohvata 55 metara kreću na svoje odredište u Turskoj, a nastavak je to suradnje splitskog brodogradilišta s njemačkim naručiteljem Kocks Ardelt Kranbau GMBH, liderom na svjetskom tržištu za proizvodnju portalnih i portalno-okretnih dizalica namijenjenih vertikalnom transportu u lukama i brodogradilištima.

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on March 31, 2016, 06:26:09 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

30.03.2016.

Ruski veleposlanik: Želimo da Brodosplit sudjeluje u obnovi ruske flote

Veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj Anvar Azimov u pratnji Josipa Eterovića, počasnog konzula Ruske Federacije u RH posjetili su u srijedu, 30. ožujka 2016. godine Brodograđevnu industriju Split.

Azimov i gospodin Eterović razgovarali su s Tomislavom Debeljakom, predsjednikom Uprave Brodosplita i Teutom Duletić, direktoricom prodaje koji su ih upoznali s proizvodnim mogućnostima Brodosplita, predstavili neke od novijih projekata te su im iznijeli planove razvoja, i kroz obilazak Škvera pokazali trenutne aktivnosti.

Predsjednik Uprave, Debeljak osvrnuo se na tradicionalno dobre odnose brodogradilišta s kompanijama iz Ruske Federacije poput nedavnog posjeta predstavnika najveće ruske državne tvrtke za vanjsku trgovinu brodovima i brodskom opremom ''Sudoexport''.

U ruskim brodograđevnim krugovima poznato je ime Brodosplita, jer je u periodu od 1965. do danas splitsko brodogradilište za ruske naručitelje isporučilo 56 brodova pa se može reći da se kroz uspjeh naših brodova ogleda i kvaliteta ruskih tvrtki - istaknuo je Tomislav Debeljak.

-Brodosplit želimo poduprijeti i vidjeti kao partnera, odnosno kao jedno od brodogradilišta koje sigurno zadovoljava sve potrebne kriterije, rekao je gospodin Anvar Azimov, najavljujući nove mogućnosti suradnje s Brodosplitom.

Jedna od takvih mogućnosti je program obnove ruske flote, a Brodosplit je spreman sudjelovati u tom velikom projektu - naglasio je gospodin Azimov.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on April 04, 2016, 04:26:23 am
Je li se ikad dogodilo da je neki ruski veleposlanik došao u neki škver u zadnjih 25 godina, a da nije rekao da želi da škver sudjeluje u obnovi ruske flote? :)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on April 16, 2016, 10:16:35 am
BRODOSPLIT - SPLIT

15.04.2016

Ponuda Brodosplita najpovoljnija za gradnju čamaca za spašavanje

[attachment=1]
Na temelju provedenog otvorenog postupka javne nabave, s ciljem sklapanja ugovora o nabavi osam čamaca za spašavanje s motorom i prikolicom za prijevoz čamaca, naručitelj Hrvatska vatrogasna zajednica je najpovoljniju izabrala ponudu tvrtke Brodosplit-Holding d.o.o.

Naručitelj je prema kriteriju odabira ponudu Brodosplita ocijenio pravilnom i prihvatljivom, a naručitelj će po isteku žalbenog roka sklopiti ugovor o javnoj nabavi čamaca za spašavanje.

Čamci su dužine 6 metara i širine 2 metra, prikladni za unutarnje vodene puteve, imat će kapacitet prijevoza 8 osoba plus voditelj čamca. Biti će izrađeni od brodograđevne aluminijske slitine, a dizajnirani su da podnose opterećenja do 1700 kg, uz potpuni stabilitet i u slučajevima preplavljivanja. Brzinu od 12 čvorova kod punog opterećenja osiguravat će im motor s elektrostarterom i električnim ubrizgavanjem ukupne snage 30 KS.

Čamac i prikolica dizajnirani su prema važećim tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju čamaca unutarnje plovidbe i Centra za vozila Hrvatske, a rok isporuke je 120 dana od dana zaključenja ugovora.

[attachment=2]
[attachment=3]
Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on May 04, 2016, 03:51:29 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

04.05.2016.

Proizvodnja Brodosplitovih motora na vrhu tehnoloških dostignuća

U Brodosplit-Tvornici dizel motora d.o.o. (TDM) danas je na probnom je stolu obavljena primopredaja porivnog motora, ugovorenog za tvrtku Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o, javljaju iz Brodosplita. Motor će biti ugrađen u tanker za prijevoz naftnih proizvoda i kemikalija, nosivosti 49500 TDW, koji se gradi u brodogradilištu Brodotrogir.

Radi se o motoru nove generacije, izrađenom po licenci MAN Diesel &Turbo, tip 6S50ME-B9.3 TII, snage 8680 kW kod 103 o/min, elektronički upravljanim čime se postiže manja potrošnja goriva u odnosu na klasične izvedbe posebno kod nižih režima rada. Ugovorena potrošnja je 159,3 g/kWh pri snazi od 5815 kW i 90 okretaja u minuti.

Inženjeri Brodosplit-Tvornice dizel motora d.o.o. su u suradnji s kolegama iz MAN Diesel &Turbo predstavnicima vlasnika i klasifikacijskog društva Lloyd`s Register dokazali performanse motora. Motor je izrađen po strogim međunarodnim propisima o zagađenju okoliša Tier II, što su i potvrdila mjerenja emisije ispušnih plinova.

-Proizvodnja elektronički upravljanih motora predstavlja sam vrh tehnoloških dostignuća na ovom području. Ovo je drugi od dva ugovorena za tvrtku Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o., našeg višegodišnjeg partnera, kojem je Brodosplit-TDM u zadnjih 10 godina isporučila 9 glavnih motora i u budućnosti može se ravnopravno nositi sa svim svjetskim proizvođačima brodskih motora, istaknuo je Nenad Budimir, direktor Brodosplit-TDM-a.

Primopredajnoj vožnji, ali i montaži porivnog motora posljednjih je tjedana kroz 'Brodosplitovu' tvornicu brodskih motora prošao velik broj studenata Pomorskih fakulteta iz Dubrovnika i Splita te srednje škole 'Brač' i FESB-a iz Splita. Podijeljeni u nekoliko grupa, u sklopu kolegija 'Motori' i 'Toplinski i hidraulički strojevi', redovni 'Fesbovci' diplomskih studija iz 'brodostrojarstva' za potrebe nastave izabrali su Brodosplit-TDM, gdje se više od 25 godina obavlja licencna proizvodnja motora MAN B&W.

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Lox on May 05, 2016, 10:04:33 am
Odmah nakon toga članak da je Brodosplit imao gubitak u prošloj godini od 160 mil kn.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on May 09, 2016, 07:38:31 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

09.05.2016.

Kako je ruski megakruzer vrijedan 20 milijuna eura, izgrađen za luksuzna putovanja Volgom, završio 'zarobljen' u splitskom škveru

Prošlo je godinu dana od kada su pokrenuti glavni strojevi u 20 milijuna eura vrijednom i 105 metara dugom riječnom kruzeru koji se vodi kao novogradnja "Brodosplit 475", a pod imenom "Volga Dream II" još prošlog ljeta je sa 160 putnika trebao ploviti između Moskve i Sankt Peterburga, no do danas nije napustio splitski škver.

U nedovršeni krstaš je 5 milijuna eura uložio naručitelj, kompanija "Premier Cruises" u vlasništvu ruskog brodovlasnika Vladimira Esakova. No, znatan novac investiralo je i brodogradilište zbog čega je nakon obostranog raskida ugovora u svibnju 2015. imalo pravo prodati brod da bi vratilo uložena sredstva. Pogonski strojevi su ugrađeni u brod, ali, kako neslužbeno doznajemo, putničke kabine zasad nisu opremljene.

Iako zamišljen za luksuzna krstarenja rijekom Volgom, njome vjerojatno nikad neće zaploviti. Umjesto toga je, zbog neriješenih odnosa, već mjesecima zarobljen na vezu u Uvali Supaval temeljem privremene mjere Trgovačkog suda u Splitu koja bi trebala biti na snazi dok se ne okonča spor koji su suprotstavljene strane u drugoj polovini prošle godine pokrenule pred Londonskom udrugom pomorskih arbitara.

No, zabranu po kojoj "Brodosplit" ne smije prodati svoju "Novogradnju 475", njom raspolagati niti je opterećivati hipotekama, ukinuo je Visoki trgovački sud i splitskom sudu je naložio ponovno odlučivanje u tom predmetu. Viši sud smatra da nije dovoljno da inozemni naručitelj samo pretpostavlja da postoji opasnost da bez privremene mjere neće moći naplatiti svoje potraživanje procijenjeno na 7 milijuna eura - uplaćenih 5 milijuna eura uvećanih za kamate i troškove arbitražnog postupka - već da tu opasnost mora i dokazati.

Arbitražu su pokrenuli jer brodogradilištu u vrijeme pokretanja glavnih brodskih strojeva nije uplaćena predzadnja rata od milijun eura, te jer se škver istovremeno oglušio na zahtjeve ruske strane da vrati 5 milijuna eura koje dobivao u ratama nakon potpisivanja ugovora u lipnju 2013. godine, zatim prilikom početka rezanja čelika, te kod polaganja kobilice broda i nakon porinuća u listopadu 2014. godine. Zadnja rata je trebala dospjeti po isporuci kruzera naručitelju što još nije obavljeno.

Problemi su počeli već u kolovozu 2013. godine, odnosno samo dva mjeseca nakon sklapanja ugovora kada je "Brodosplit", zbog kašnjenja klasifikacijske dokumentacije iz Rusije, tražio da se rok isporuke s ožujka 2015. produži do prosinca iste godine. No, naručitelj na to nije pristao obrazlažući da od listopada do travnja rijeke nisu plovne i da nesuđeni "Volga Dream II" ne može doploviti do odredišta niti primiti prve putnike. U međuvremenu su za kompaniju navodno nastali novi problemi jer više nije mogao računati na američke turiste zbog uvođenja sankcija prema Rusiji početkom 2015. godine, odnosno samo nekoliko mjeseci nakon porinuća u listopadu 2014. godine.

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on May 14, 2016, 06:00:33 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

13.05.2016.

U Brodosplitu započela isporuka čeličnih brana za Veneciju

Brodosplit isporučuje brane dimenzija 27-30 puta 20 metara, visine 4,5-5 metara i težine 300 tona koje obuhvaćaju 20.000 tona ugrađenog čelika ukupne vrijednosti s radovima i logistikom preko 70 milijuna €.

U Brodograđevnoj industriji Split d.d. ukrcajem na baržu za prijevoz specijalnih tereta danas je započela isporuka i transport čeličnih brana koje će biti instalirane na morskim prolazima što kroz Venecijansku lagunu vode prema Veneciji s ciljem zaustavljanja utjecaja plime na grad Veneciju.

Nakon provedenog međunarodnog natječaja, talijanski arhitektonsko-građevinski konzorcij "Venezia Nuova“ premoćno je izabrala Brodosplit za najboljeg graditelja 41 čelične brane i za dodatnih 22 ponudu ocijenila najpovoljnijom.

Time će od projektom predviđenih ukupno 78 brana, Brodosplit isporučiti 63 brane i ostati vječno upisan na listi tvrtki koje su sudjelovale u jednom od najvećih građevinskih projekata u povijesti Italije i pridonijele spašavanju Venecije od velikih problema koje joj donosi plima.

Brodosplit isporučuje brane dimenzija 27-30 puta 20 metara, visine 4,5-5 metara i težine 300 tona koje obuhvaćaju 20.000 tona ugrađenog čelika ukupne vrijednosti s radovima i logistikom preko 70 milijuna €.

Današnjim ukrcajem obavit će se transport jedne brane, a od kolovoza će se svakih deset dana serijski isporučivati po tri brane odjednom ukrcane na baržu do samog ušća gdje će se ugraditi. Sukladno Ugovoru s investitorom, 12 brana je trenutno potpuno gotovo i spremno za isporuku, dok ih se istovremeno 30-ak nalazi u različitim fazama proizvodnog procesa.

'U Brodosplitu je zaposleno 2206 radnika. što je više nego je propisano Kupoprodajnim ugovorom. Brodosplit ima osiguranu punu zaposlenost do 2019. godine i stalno radi na osnaživanju novih komercijalnih projekata i to isključivo na poslovima čije su ponudbene kalkulacije pozitivne.

U knjizi narudžbi samo u brodograđevnom dijelu prodaje aktivno je 16 novogradnji brodova te niz izvanbrodograđevnih projekata. Sve ovo što radimo, a tiče se izvanbrodograđevnih projekata poput 'Vrata Venecije' ili lučkih portalnih dizalica smjer je novog Brodosplita koji gradi svoju budućnost na profitabilnom, disperziranom i održivom poslovanju koje odolijeva svim izazovima na svjetskom brodograđevnom tržištu', pohvalili su se  iz splitskog brodogradilišta.

[attachment=1]
[attachment=2]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on May 20, 2016, 06:48:42 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

20.05.2016.

Rus blokira račun 'Brodosplita', upitne plaće za 2200 škverana

Zabranu raspolaganja sa 7 milijuna eura na "Brodosplitovu" računu, što bi u slučaju da spomenuti iznos nije raspoloživ značilo blokadu cijelog računa, zatražila je kompanija "Premier Cruises" u vlasništvu ruskog brodovlasnika Vladimira Esakova, za koju se u škveru gradio riječni kruzer "Volga Dream II".

Ugovor za tu novogradnju, vrijedan 20 milijuna eura, obostrano je raskinut, a 105 metara dug brod, koji je od prošlog ljeta trebao ploviti između Moskve i Sankt Peterburga, i dalje je nedovršen i čvrsto privezan uz obalu brodogradilišta.

Zahtjev za blokadu višemilijunskog iznosa na "Brodosplitovu" poslovnom računu je očekivana reakcija ruskog poduzetnika, što smo i najavili prije osam dana, na činjenicu da ga je "nadigrao" Tomislav Debeljak, prvi čovjek škvera, prodavši brod kompaniji "River Cruise Shipping" koju je na Maršalovu otočju u listopadu 2015. osnovala "Brodosplit-plovidba", i to prema ugovoru za 13 milijuna eura.

Plovidba morem minusa

Prvi čovjek škvera je kupoprodaju proveo u kratkom razdoblju od kada je Visoki trgovački sud po drugi put ukinuo privremenu mjeru zabrane otuđenja, opterećenja i raspolaganja "plovećim hotelom" koja je izrečena "Brodosplitu", pa dok Trgovački sud nije ponovno donio istu zabranu, obrazlažući kako postoji bojazan da Rus bez nje - budući da je "Brodosplit" završio 2014. godinu sa 130.000 kuna minusa - ne bi mogao naplatiti 5 milijuna eura koje je dosad uložio u brod te još 2 milijuna eura kamata i troškova.

Debeljak je prijenosom vlasništva izbjegao sudsku blokadu nedovršenog luksuznog plovila u čiju je gradnju investirao znatna vlastita sredstva, ali i onemogućio istočnoeuropskog naručitelja da osigura svoju tražbinu.

Privremena mjera trebala je biti na snazi dok ne završi arbitražni postupak koji su suprotstavljene strane pokrenule u Londonu, odnosno dok se ne donese pravorijek treba li "Brodosplit" isplatiti 7 milijuna eura Esakovu ili njegova kompanija brodogradilištu treba platiti još milijun eura, koliko je prema ugovoru dospjelo na naplatu pokretanjem brodskih strojeva.

No, budući da Lučka kapetanija nije mogla provesti privremenu mjeru nad novogradnjom, jer plovilo više ne glasi na škver, Esakov je od Trgovačkog suda zatražio da se njegovo potraživanje osigura novcem sa škverskog računa.

U Upravi brodogradilišta nisu željeli odgovoriti smatraju li da su otuđenjem novogradnje ugrozili isplate plaća za više od 2200 škverskih radnika, već ustraju na tome da ne komentiraju stvari vezane uz prvi ugovor za "Volgu Dream II", potpisan 2013. godine, dok se ne završi arbitražni postupak u Velikoj Britaniji.

Sukob star tri godine

Napetost u odnosima između Debeljaka i Esakova osjetila se još u kolovozu 2013. godine, samo dva mjeseca nakon sklapanja ugovora o gradnji riječnog kruzera. Zbog kašnjenja klasifikacijske dokumentacije iz Rusije, škver je tada tražio da se rok isporuke s ožujka 2015. produži do prosinca iste godine, no naručitelj na to nije htio pristati obrazlažući svoju odluku tvrdnjom da od listopada do travnja rijeke nisu plovne i nesuđeni "Volga Dream II" ne bi mogao doploviti do odredišta gdje je trebao krstariti sa 160 putnika i 69 članova posade.



Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on June 19, 2016, 02:50:32 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

18.06.2016.

Rasulo u 'Brodosplitu'

Blokirano svih 15 škverskih računa, usprkos 45 milijuna kuna 'donacija' iz proračuna

 
Od prekjučer je blokirano svih 15 računa tvrtke "Brodosplit" d.d. Što je razlog, pokušali smo doznati u škveru te od Tomislava Panenića, odlazećeg ministra gospodarstva, jer, kao što je poznato, "Brodosplit" je u restrukturiranju pod nadzorom Vlade, odnosno navedenog ministarstva.

Prema službenim podacima, Ministarstvo gospodarstva samo je ove godine uplatilo 45 milijuna kuna državnog novca "Brodosplitu" d.d. Prijašnjih su godina, u skladu s obvezama preuzetim ugovorom o privatizaciji, državne uplate bile znatno izdašnije. Učinilo nam se kako bi to moglo biti dovoljno da ljudi iz Vlade pokažu interes za temu.

No, iz škvera, po običaju, nisu poslali ni slovo odgovora – što smo i očekivali, njihova komunikacijska strategija svodi se na ignoriranje neugodnih pitanja –dok nam je Panenić u kratkom telefonskom razgovoru preporučio da nazovemo "gospodina Tomislava Debeljaka jer on vodi brodogradilište". Kad smo ga podsjetili na ulogu države u restrukturiranju, samo je kratko rekao kako nema informaciju o blokadi.

Ni na službeni upit poslan mailom Ministarstvu gospodarstva, nismo dobili odgovor. Jest, Vlada u kojoj je ministar sada funkcionira samo kao tehnička, ali, priznajemo, očekivali smo da će njezini ljudi pokazati veći stupanj zainteresiranosti za poslove iz svoje nadležnosti. Stoga ne znamo ima li aktualna blokada veze sa sporom s ruskim brodarom Vladimirom Esakovom, za čiju je tvrtku građen riječni kruzer u škveru. Ugovor je obostrano raskinut, a slučaj je na arbitraži u Londonu.

O različitim pogledima na stanje u "Brodosplitu" otkako je iz državnih prešao u ruke Tomislava Debeljaka, vlasnika samoborske tvrtke DIV, pisali smo tko zna koliko puta. S jedne strane, državna tijela uglavnom nisu zadovoljna procesom restrukturiranja, a iz Ministarstva gospodarstva, kako u mandatu Vlade Zorana Milanovića, tako i sada, dopiru neslužbene pritužbe na račun aktualnog škverskog vodstva.

Službeno, pak, nitko ne želi govoriti. Ili, ako žele, tada govore o "uspješnom rješavanju problema brodogradnje", kao što su činili čelni ljudi Hrvatske narodne stranke, čiji je aktualni predsjednik Ivan Vrdoljak bio ministar gospodarstva prije Panenića.

Debeljak se više puta hvalio dobrim radom, ugovorenim projektima, širenjem poslovnih aktivnosti i prozivao državu zbog neispunjavanja preuzetih obveza. Tko je u pravu, možda doznamo ubrzo, a možda i prekasno. Vladimir Matijanić

[attachment=1]


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on June 21, 2016, 10:31:13 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Ruski milijarder blokirao splitski škver, uprava tvrdi: u Londonu traje bitka za milijune eura!

Piše Tanja Gattin Zebić

Bankovni računi "Brodosplita" su blokirani jer na njima nije bilo ukupno sedam milijuna eura na koliko glasi privremena mjera Trgovačkog suda kojom se brodogradilištu zabranjuje raspolaganje s navedenim iznosom do okončanja arbitraže koju pred Udrugom pomorskih arbitara u Londonu vodi s kompanijom "Premier Cruises" koja je u vlasništvu ruskoga brodovlasnika Vladimira Esakova. To nam je potvrđeno iz više izvora.

Sredstva su trebala biti rezervirana da bi Esakov mogao naplatiti pet milijuna eura koje je uložio u riječni kruzer, nesuđenog imena "Volga Dream II", koji se gradio na škverskim navozima, te milijunske troškove postupka, u slučaju da arbitri presude u njegovu korist.

Arbitraža je pokrenuta nakon što je ugovor o gradnji obostrano raskinut, pa krstaš do danas nije napustio škver. U istom postupku koji se vodi u Londonu, brodogradilište od Esakova potražuje milijun eura za predzadnju ratu koja je dospjela pokretanjem glavnih brodskih motora.

Zbog tajnosti arbitraže, u "Brodosplitu" odbijaju komentirati nastalu situaciju, navodno prema uputi njihove pravne službe. No, doznajemo da je Uprava poslala dopis prema 2200 djelatnika kojim ih je obavijestila da isplata njihovih plaća nije ugrožena.Račun bi moga biti odblokiran ako Visoki trgovački sud usvoji žalbu škverskih odvjetnika i ukine privremenu mjeru ili ako "Brodosplit" dobije spor u Londonu.

Bilo je izvjesno da će doći do, barem privremene, blokade računa čim je Tomislav Debeljak, kao prvi čovjek škvera, da bi izbjegao sudsku zabranu raspolaganja kruzerom, luksuzno plovilo prodao svojoj off shore tvrtki Cruise Shipping koju je osnovala "Brodosplit-plovidba" za 13 milijuna eura.Takvo se otuđenje smatra pokušajem oštećenja Esakova kao vjerovnika.

Zbog toga, iako sudovi bez pravomoćne presude nisu skloni da sjednu na račune tvrtki da ne bi ugrozili njihovo poslovanje, sada je sud očito smatrao da bi se milijuni eura od prodaje trebali nalaziti na računu "Brodosplita". Pravni stručnjaci kažu da su prema dosadašnjoj sudskoj praksi male šanse da brodogradilište od Esakova dobije naknadu štete koja nastaje blokadom.

Koncesijski 'uteg' od 43 milijuna kuna

Da na račune "Brodosplita" radi osiguranja svoje tražbine nije "sjeo" ruski brodovlasnik i tako ih blokirao, to bi učinila Republika Hrvatska. Naime, škverski odvjetnik je početkom ovog mjeseca na ročištu na Trgovačkom sudu odbio potpisati najavljenu i dogovorenu nagodbu sa Županijskim državnim odvjetništvom radi obročne otplate 16,63 milijuna kuna duga za naknadu za gospodarsko korištenje 563.000 četvornih metara pomorskog dobra u uvali Supaval za razdoblje od 2011. do 2013. godine.

Umjesto toga je tražio da mu se da rok od mjesec dana da za to dobije odobrenje Uprave brodogradilišta. Kako doznajemo u Odvjetništvu, 16,63 milijuna kuna se odnosi samo na razdoblje koji su utužili 2014. godine, a dug "Brodosplit" za koncesijsku naknadu danas iznosi više od 42 milijuna kuna.


http://www.slobodnadalmacija.hr/


Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on June 29, 2016, 05:57:54 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

29.06.2016.

Škver dobio arbitražu i traži 4,5 milijuna eura

"Brodosplit” je pred Udrugom pomorskih arbitara u Londonu ostvario veliku pobjedu protiv kompanije “Premier Cruises” u vlasništvu ruskoga brodovlasnika Vladimira Esakova i koja je bila naručitelj luksuznog riječnog kruzera koji je pod imenom “Volga Dream II” još prošlog ljeta trebao zaploviti između Moskve i Sankt Peterburga.

Esakov bi sada brodogradilištu navodno trebao isplatiti ukupno 4,5 milijuna eura ili će u suprotnom škver krenuti u zapljenu drugog broda koji je u vlasništvu “Premier Cruisesa”.

Odšteta uključuje milijun eura za pretposljednju ratu za gradnju koja je dospjela paljenjem glavnih brodskih strojeva, zatim 2,5 milijuna eura jer je ruski brodovlasnik odustao od preuzimanja krstaša (što je pravdao kašnjenjem u gradnji iako navodno nije navrijeme dostavio potrebnu dokumentaciju) i za kamate na kredit koji je brodograditelj uzeo radi financiranje gradnje.

Tu je još i milijun eura za enormno visoke odvjetničke troškove. Isti izvor kazao nam je da time Esakov nije uspio u protutužbi kojom je tražio da mu “Brodosplit” isplati 5 milijuna eura koje je uložio u krstaša i 2 milijuna eura troškova arbitražnog postupka u britanskoj metropoli.

Početkom ovog mjeseca u Londonu je zaredom održano šest ročišta, a arbitri su pravorijek objavili u ponedjeljak. S druge strane, postoje informacije da je tek mogla biti donesena odluka o osnovi arbitraže, dok bi se poslije utvrdila visina odštete.

Upravo to je tražio “Brodosplit” kako bi se postupak ubrzao, jer su se u škveru pribojavali da bi u suprotnom, zbog blokade računa koji je uzrokovao taj spor, uskoro mogao završiti u stečaju. Naime, Trgovački sud je na traženje ruskog biznismena donio privremenu mjeru da se na škverskim računima blokira 7 milijuna eura kako bi se naručitelj riječnog kruzera imao o čega naplatiti ako dobije arbitražu.

Pretpostavljalo se da će traženi iznos biti “na banci”, jer je “Brodosplit” prethodno za 13 milijuna eura prodao brod svojoj off-shore tvrtki “Cruise Shipping” koju je osnovala “Brodosplit-plovidba“, a sve da bi izbjegao blokadu raspolaganja plovilom u koje je uložio znatna financijska sredstva.

No, kad je Fina 16. lipnja postupila po sudskom nalogu, u bankama je pronašla samo 28.000 kuna, pa je zbog nedostataka sredstava škveru blokirala sve račune. Samo nekoliko dana ranije s tih računa je isplaćeno oko 20 milijuna kuna namijenjenih bruto plaćama za 2200 radnika brodogradilišta.

Sada će uslijediti novi pregovori između bivših poslovnih partnera o čemu će ovisiti hoće li “Brodosplit” u konačnici ipak isporučiti riječni kruzer ruskom naručitelju ili će ga, ako to bude moguće, prenamijeniti za plovidbu morem, te ga staviti u čarter ili mu naći novog vlasnika.

Čist račun


Ovih dana bi Fina trebala odblokirati sve “Brodosplitove” račune i kompanija Tomislava Debeljaka moći će normalno poslovati. Za to neće trebati čekati da škver dobije pravorijek londonske Udruge pomorskih arbitara i da ovjereni prijevod odluke dostavi Trgovačkom sudu koji bi tada odmah povukao privremenu mjeru.

Naime, neovisno o ishodu arbitražnog postupka, ruski brodovlasnik Vladimir Esakov je povukao svoj prijedlog temeljem kojeg je sud izdao mjeru blokade novčanih sredstava, jer ne želi da brodogradilište propadne.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: nyupnik on July 03, 2016, 02:19:50 am
BRODOTROGIR - TROGIR

Izvor: poslovni.hr (http://www.poslovni.hr/hrvatska/brodotorgir-porinut-tanker-vrijedan-45-milijuna-dolara-314912)

Brodotorgir: porinut tanker vrijedan 45 milijuna dolara

To je drugi takav tanker izgrađen u Brodotrogiruu za pomorsku kompaniju Trogir Maritime, a prvi je porinut prošle godine.

Tanker vrijedan 45 miljuna dolara namjenjen za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda kojeg je Brodotrogir izgradio za vlastitu pomorsku komapniju Trogir Maritime, porinut je u subotu u trogirskom brodogradilištu.

 Tanker je dug 284 metra, širok 32 metra, a nosivost mu je 49.500 tona. To je drugi takav tanker izgrađen u Brodotrogiruu za pomorsku kompaniju Trogir Maritime, a prvi je porinut prošle godine.

 Član Uprave Brodotrogira i vlasnik tog brodogradilišta Danko Končar je izjavio kako te tankere pomorska kompanija Trogir Maritime iznajmljuje brodarima za dnevni iznos između 7.500  i 9.500 dolara.

 "Danas kada smo porinuli ovaj tanker veliki je dan za naše brodogradilište i Trogir," rekao je Končar. Istaknuo je kako je zadovoljan onime što je postignuto u posljednje tri godine u Brodotrogiru, koliko je vlasnik tog brodogradlišta, u kojem istodobno traje i restruktiriranje.

 "Nositelji budućih aktivnosti su osim izgradnje brodova, poslovi remonta  brodova u našem brodogradlištu i razvoj naše marine,", kazao je Končar.

 U pisanom materijalu u povodu današnjeg porinuća tankera navodi se kako u Brodotrogiru ukupna vrijednost postojeće knjige narudžbi iznosi oko 200 milijuna dolara. "Planovi Brodotrogira o ugovaranju novih poslova ovih dana koncentrirani su na potpisivanje ugovora za gradnju jednog specijalnog tankera  za navigaciju u ledu čija će se kobilica položiti u prosincu ove godine, zatim opremanje još jednog tankera  nosivosti 45.000 tona. Brodotrogir je potpisao i sporazum za gradnju četiri tankera  plitkog gaza za prijevoz kemijskih proizvoda i navigaciju u Sjevernom moru i Baltiku," navodi se u materijalu.

 Pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Sertić, koji je nazočio svečanosti, istaknuo je kako je današnje porinuće tankera pokazatelj kako se restrukturitranje Brdotrogira odvija po planu. "Restrukturiranje Brodotrogira je uspješna priča i Brodotrogir će i dalje imati poptoru Ministarstva gospodarstva i Vlade RH", kazao je Sertić.

 Gradonačelnik Trogira Ante Stipičić je istaknuo kako Brodotrogir posljednjih nekoliko  godina radi punim kapacitetom, što je iznimno važno za gosopodarstvo trogirskog podučja.

............

Par komentara: vrijednost tankera ovakvih karakteristika na svjetskom tržištu je 30 milijuna dolara, ne 45.

Ili je vrijednost stvarno veća, budući da je trogirski tanker 100 metara dulji od standardnog tankera ovakve nosivosti. ;D ::)

(Prije će biti greška, brod je 184 metra dug, ne 284 metra!)

Inače, i brod od 45 milijuna dolara i brod od 30 milijuna dolara se iznajmljuju po istoj dnevnoj cijeni. Pa da vidimo koji će se vlasniku prije isplatiti.




Title: Re: Škverska kronika
Post by: duje on August 14, 2016, 05:22:51 am
BRODOSPLIT - SPLIT

Vir: "Slobodna Dalmacija (http://slobodnadalmacija.hr/)" Split

13.08.2016.

U Brodosplitu porinut jedrenjak s dva jarbola za kružna putovanja

U Brodosplitu je u subotu, sa zatvorenog navoza, porinut jedrenjak s dva jarbola za kružna putovanja Novogradnja 539, deveti ''mini kruzer'' iz serije putničkih brodova za nautički turizam koje to brodogradilište gradi za domaće naručitelje.

Brodosplit je za brod dužine 46 metara, širine 9,2 metra i visine do glavne palube 5,25 metara izradio čelični trup i nadgrađe, a ostvarivat će brzinu od 11 čvorova.

Brod je ugovoren za naručitelja tvrtku Perihel u vlasništvu obitelji Ercegović iz Krila Jesenica.

Izgradnjom putničkih brodova za kružna putovanja, ispunjavaju se nastojanja Brodosplita da bude stalna potpora domaćem nautičkom turizmu i tako pridonosi gospodarskom prosperitetu i povećanju broja zaposlenih u Dalmaciji i Hrvatskoj.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on August 14, 2016, 09:52:18 am
I dalje sam misljenja da ce uskoro Brodosplit otici fondo. Rezultati su (nakon 2013. kada je unaprijed "oprihodio" sva drzavna davanje/poticaje) katastrofalni za 2015..


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on August 31, 2016, 07:50:05 am
BRODOTROGIR - TROGIR

30.08.2016.

JAVITE SE

Brodotrogir ima punu knjigu narudžbi i traži radnike

Brodotrogir ovoga trenutka ima punu knjigu narudžbi, ali i problem nedostatka radnika proizvodnih zanimanja.

- Zbog povećanog obima posla u knjizi narudžbi čija vrijednost iznosi više od 200 milijuna dolara, Brodotrogir planira zaposliti više stotina radnika proizvodnih zanimanja, pretežito brodomontera, brodoelektričara, brodobravara, brodocjevara, zavarivača (REL ili MIG/MAG ili TIG), brusača jer s obzirom na ugovorene poslove velika je potreba upravo za tim radnicima", kazala nam je Ivana Mitar, voditeljica Ureda za odnose s javnošću trogirskog škvera.

U svrhu popunjavanja traženog broja, na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje otvoren je natječaj za zapošljavanje spomenutih deficitarnih zanimanja.

Prema riječima naše sugovornice, poželjno je da radnici imaju radno iskustvo, ali ukoliko nemaju, Brodotrogir im nudi mogućnost osposobljavanja u sklopu svoje Ustanove za obrazovanje odraslih i to o trošku poslodavca.

Natječaj je otvoren do daljnjega, a zainteresirane ne treba zbuniti istaknuta brojka od deset slobodnih mjesta za svako navedeno mjesto u oglasu na Zavodu jer su potrebe puno veće.

Brodotrogir inače ima oko tisuću zaposlenih, među kojima prevladavaju proizvodni radnici. Prosječna neto plaća iznosi pak oko šest tisuća kuna.
Pored Novogradnje 326, koja se gradi za Brodotrogirovu vlastitu kompaniju Trogir Maritime u knjizi narudžbi upisano je još osam različitih objekata.

U prosincu ove godine, na navoz će se položiti kobilica za jedan specijalni tanker za navigaciju u ledu za naručitelja iz Finske u planu je i opremanje još jednog MR tankera od 45000 tdw, drugog u seriji od dva broda, od kojih je prvi u završnoj fazi opremanja, radnog naziva Novogradnja 329.

Nadalje je potpisan sporazum za gradnju serije od četiri kemijska tankera plitkog gaza za navigaciju u Sjevernom moru i Baltiku, veličine nešto manje od Novogradnje 326.

Pored popunjenosti kapaciteta brodogradišta u narednim godinama, raste i flota pomorske kompanije Trogir Maritime, što je jedan od ciljeva diversifikacije grupe, odnosno proširenje njezine djelatnosti na pomorsko tržište.

"Korak po korak Brodotrogir ide prema ciljevima koje je zacrtao prije samo nekoliko godina", naglasila je Ivana Mitar.

Piše J. MATIĆ, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: jadran2 on August 31, 2016, 09:45:59 am
Neka traze radnike u Supavalu, ionako tamo nema buducnosti u struci.


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on October 02, 2016, 06:19:44 pm
Brodogradilšte Kraljevica ipak nastavlja život...

DALMONT BRODOGRADILIŠTE - KRALJEVICA

22.09.2016.

NOVI TRAJEKT

Veliki posao Rapske plovidbe u Kraljevici: Počela gradnja trajekta vrijednog 60 milijuna kuna

Vrijednost ovog posla iznosi gotovo 60 milijuna kuna, koje su Rabljani namaknuli dijelom iz vlastitih sredstava te kreditom

Na prvi navoz kraljevičkog brodogradilišta jučer je položena kobilica za novi trajekt Rapske plovidbe, čiji je ugovor o gradnji potpisan krajem ovog srpnja. Riječ je o velikom poslu, kako za lokalnu tvrtku Dalmont koja ovime ponovno vraća novogradnje u brodogradilište koje su preuzeli u stečaju, tako i za otočnog brodara s obzirom na to da je riječ o dosad najvećem trajektu u njihovoj floti.

Vrijednost ovog posla iznosi gotovo 60 milijuna kuna, koje su Rabljani namaknuli dijelom iz vlastitih sredstava te kreditom. Novi trajekt imat će kapacitet prijevoza 100 vozila i gotovo 600 putnika, bit će dug 79 metara i širok 17,5 metara, uz maksimalni gaz od 2,7 metara. Uz pomoć četiri Cummins motora trebao bi postizati brzinu od 12 čvorova. Novi trajekt u floti Rapske plovidbe trebao bi zaploviti koncem iduće godine. Ugovorni rok za njegovu isporuku, naime, šesnaest je mjeseci od potpisa ugovora.


Autor: Orjana Antešić, novilist.hr (http://www.novilist.hr/Vijesti)


OSNOVNE INFORMACIJE

Ime poduzeća: DALMONT d.o.o.

Osnovano: 1992.

Vrsta organizacije: Društvo s ograničenom odgovornošću

Područja djelovanja: Izgradnja i održavanje plovila, brodova, platformi...

Broj zaposlenika: 130

Predsjednik: Ivan Ivić

Trgovačko društvo Dalmont d.o.o. osnovano je u rujnu 1992 godine pri Trgovačkom sudu u Rijeci, sa sjedištem u Kraljevici s kontinuiranim uspješnim poslovanjem, društvo je 100% privatno vlasništvo direktora i člana uprave gdina. Ivana Ivića.

Tijekom godina društvo se je usavršilo te specijaliziralo za rad na novogradnjama te remonte raznih tipova brodova i plovnih objekata. Novogradnje uključuju jahte, trajekte, katamarane, ribarice, chemical tankere - namijenjene za prijevoz asfalta, te izgradnju nepomičnih odobalnih objekata - platformi. Predmetne radove izvodili smo za naručitelje s kojima i trenutno uspješno surađujemo, a istaknuli bi: nacionalni brodar Jadrolinija, Brodogradilište 3. Maj, Brodogradilište V. Lenac, Brodogradilište Lp - Mali Lošinj, Brodogradilište Kraljevica.

Dalmont d.o.o. je tijekom poslovne suradnje s brodogradilištem Kraljevica postao glavni i najutjecajniji kooperant brodogradilišta na temelju dugogodišnjeg stručnog i profesionalnog poslovanja u izgradnji i remontu brodova. Nakon izgradnje serije manjih brodova unutar samog brodogradilišta, vođeni željom za daljnjim stvaranjem i razvojem, Dalmont d.o.o. dana 21. listopada 2014. g. potpisuje ugovor o prijenosu koncesije.

Time se od strane Dalmont-a preuzima i cjelokupno brodogradilište Kraljevica, najstarije brodogradilište na istočnome Jadranu s kontinuiranom tradicijom brodogradnje još iz 1729. godine. Preuzimanjem brodogradilišta spojeno je znanje i iskustvo stečeno u brodograđevnoj djelatnosti te višestoljetna tradicija izgradnje brodova i plovila.

Dalmont.hr (http://www.dalmont.hr/hr/)



Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on October 02, 2016, 10:45:01 pm
 
 
  Neka traze radnike u Supavalu, ionako tamo nema buducnosti u struci.
 

  Rešenje je jako jednostavno za problem nedostatka stručne radne snage . Platite majstorima poštene satnice i eto ih. Doći će i iz Srbije a i neki od majstora koji su se razbežali po Evropi iz Cro. Škverova bi se vratili - verujem


Title: Re: Škverska kronika
Post by: kilezr on December 13, 2016, 09:17:42 pm
ULJANIK - PULA

Glasistre.hr (http://www.glasistre.hr/multimedija/pula_istra/znacajna-obljetnica-160-godina-brodogradilista-uljanik-537793)

Značajna obljetnica: 160 godina brodogradilišta Uljanik

Najznačajnija gospodarska tvrtka za Istru i susjednu županiju danas obilježava 160. godišnjicu rada. Velik broj stanovnika Pule i Županije egzistencijalno, emotivno i obiteljski je kroz više naraštaja vezano za Uljanik. Oko Arsenala se gradila Pula i Pula je gradila Arsenal, kasnije brodogradilište i sva ostala poduzeća unutar Uljanika. Tim povodom razgovaramo s predsjednikom Uprave Uljanik Grupe Gianniem Rossandom.

Hrvatska brodogradnja trenutno ima 46 brodova u knjizi narudžbi, od čega samo Uljanik Grupa 21 brod ukupne vrijednosti oko milijardu eura. Posljednjih desetljeća Uljanikove su gradnje sofisticirane i s većom dodatnom vrijednošću s čime su se pulski brodograditelji pozicionirali na svjetskom tržištu.

- Knjiga narudžbi je obećavajuća i zahtjevna, veliki su poslovi u tijeku ili u pripremi.

- Dobro smo napunili knjige narudžba i to u prošloj godini koja je bila dosta složena jer je na globalnoj razini ugovoreno oko 40 posto manje brodova nego u 2014. godini. Dobro smo procijenili da će ova godina biti složena po pitanju ugovaranja, jer je u svjetskim razmjerima ugovoreno 60 posto brodova manje nego u prošloj. Zato smo lani ubrzano ugovarali poslove. Brodogradnja ima svoje cikluse, na svjetskoj razini danas se nalazi u značajnoj krizi. Međutim, sada imamo dosta vremena. Ukoliko u narednih 7-8 mjeseci ne ugovorimo niti jedan brod naša proizvodnja to neće osjetiti. Brodogradnja ima dugi proizvodni proces, više od dvije godine, pa smo tako krizu koja je nastupila 2008. osjetili tek 2010.

- Možete konkretizirati koji su poslovi ugovoreni i u kojoj su fazi proizvodnje? Koliko znam u knjizi narudžbi je nekoliko brodova…

- Cutter-suction drager koji je sada na navozu najsnažniji je takav brod koji je ikad napravljen ili se radi u svijetu. Preostali su i poslovi koji su ostali kod podizanja procesa proizvodnje, to su dva tankera koji se kombinirano grade u Puli i Rijeci. Grade se visoko sofisticirani samoiskrcavajući bulkovi za kanadskog naručitelja. Došla je prva količina čelika i počelo je rezanje prije nekoliko dana za gradnju 530. – kruzer za australsku kompaniju Scenic.

U ovom trenutku smo u punoj zaposlenosti, dva broda su na navozu, dva su u moru i dva u pripremi. Još nismo zadovoljni s outputom što je posljedica slabije zaposlenosti u prošlosti. No, vide se pomaci i u narednim mjesecima ćemo uhvatiti onaj ritam koji je nama potreban. Kod ugovaranja imate zadane rokove bez kojih nemate šanse dobiti ugovor. Niti jedan vlasnik nema preduge rokove jer ne može riješiti financiranje. Zbog toga mi danas moramo nadoknaditi izgubljeno vrijeme, period uhodavanja do pune zaposlenosti. To znači da nas čeka zahtjevna 2017. godina u proizvodnom smislu, gdje moramo tražiti od radnika pojačani angažman. Morat ćemo se dogovoriti s našim radnicima da se radi intenzivnije, više sati. To nisu uvjeti u kojim čovjek može raditi do penzije, ali jednostavno u ovoj godini će biti takva situacija. Iza toga očekujem da će se dostići normalni proizvodni ciklus gdje čovjek može raditi uobičajenim tempom.

- Rekli ste da je knjiga narudžbi zahtjevna, ali ostvariva.

- Potpuno argumentirano govorimo da je ostvariva. Za proizvodnju treba određeni broj vlastitih radnika i određeni broj kooperanata. Tako je koncepcijski složena Grupa Uljanik, već niz godina. Kad imamo puni kapacitet zaposlenih vlastitih ljudi u proizvodnji, 50 posto poslova obavljaju kooperanti i to na poslovima koji imaju varijabilni karakter. U studenom smo dostigli potreban broj kooperanata u Puli, a u Rijeci je potrebno još mjesec-dva dana.

- Koliko kooperanata radi trenutno u Grupi?

- U ovom trenutku u Grupi pored naših 4.250 radnika radi 1.650 kooperanata, od toga ih je u Puli 1.100. Sam Uljanik zapošljava ukupno 2.600 svojih radnika.

- Koliko trenutno zapošljavate stranih radnika, iz kojih zemalja? Dobivate li dovoljan broj radnih dozvola?

- Ne dobivamo dovoljan broj. Prošle se godine počelo izdavati radne dozvole nakon dugog niza godina kada to nije bilo potrebno jer nije bilo dovoljno posla. Dok se taj sustav opet pokrene treba vremena. Ne tražimo radne dozvole da bi smanjili cijenu radne snage nego zato jer nema dovoljno ljudi koji bi radili taj posao. Tražimo oko tisuću radnih dozvola za strance, a dobili smo manje, oko 900. Za Grupu Uljanik treba nam tisuću radnih dozvola da bi funkcionirao sustav s još tisuću domaćih kooperanata, uz domaće dobavljače koji su i te kako uključeni u proizvodni proces. Dozvole su stigle pola godine kasnije, dakle sredinom godine, ali smo uspjeli realizirati potrebe Uljanika. Strani radnici stižu iz cijele Europe i izvan Europske unije. Osim iz područja bivše države, radnici stižu iz Rumunjske, Bugarske, Estonije, Ukrajine. Nemamo niti dovoljan broj projektanata jer smo promijenili filozofiju da bi opstali, a to je veći broj malih serije i prototipova. Radimo jednu do dvije, maksimalno tri jedinice i tu smo u prednosti pred drugim brodogradilištima. Brodovi su složeniji i u malim serijama. To znači da nam treba puno veći broj projekata i inženjera brodogradnje prije svega, ali i ostalih profila. Stipendiramo studente, ali treba čekati da završe školovanje. Dodatno pokušavamo stimulirati studente brodogradnje. (Jasna ORLIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 06, 2017, 09:22:22 pm
BRODOSPLIT - SPLIT

23.11.2016.

Novi poslovni uspjeh Brodosplita – ugovorena gradnja broda ‘Hondius’ za krstarenja u polarnim područjima

[attachment=1]
Nakon višemjesečnih pregovora i niza ponuđenih tehničkih inovativnih rješenja, Brodosplit je dobio posao izgradnje broda 'Hondius’ za krstarenja polarnim područjima. Ugovor je potpisan s tvrtkom Oceanwide Expeditions, vodećom kompanijom za putnički turizam u polarnim područjima iz grada Vlissingena u Nizozemskoj.

- Potpisom ovog ugovora Brodosplit čvrsto napreduje u ostvarenju svih svojih poslovnih planova te poziciji nezaobilaznog Europskog brodogradilišnog sustava koji gradi vrlo složene brodove u kojima postiže visoku konkurentnost, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita. Naglasak u ovoj brodograđevnoj niši je na dodanoj vrijednosti kako za Kupca tako i za Graditelja što je i osnova uspješnog posla.

Hondius će biti prvi brod izgrađen u klasi “LR PC6”, koji će ispuniti posljednje zahtjeve Lloyd Registra za plovila “Polar Class 6”, što je najviša polarna klasa brodova ojačanih za led. Biti će dugačak 107 metara, širok 17,6 metara, a brzinu od 15 čvorova osiguravat će dva glavna motora ukupne snage 4200 kW. Moći će ugostiti 196 putnika smještenih u 85 kabina.

Brod će biti opremljen svim potrebnim rješenjima i opremom kako bi putnici mogli u potpunosti obilaziti ledenjake iznad i ispod razine mora, uživajući u promatranju tog jedinstvenog biološkog i životinjskog svijeta iz najboljih perspektiva. Svojim će putnicima ponuditi visoki hotelski standard kao i razne kategorije kabina; od prostranih apartmana do dvosobnih i četverosobnih kabina, gdje će im se s višestruko osiguranim sustavima koji ih opslužuju omogućiti siguran i ugodan boravak.

Hondius će biti najjači brod ojačan za led namijenjen polarnim područjima te će biti opremljen stabilizatorima i vrlo pogodan za napredna i inovativna istraživačka putovanja na području Arktika i Antarktika. Dizajn i sva tehnička rješenja djelo su Brodosplitovih stručnjaka koji i ovim poslom potvrđuju svoju ključnu ulogu pozicioniranju Brodosplita visoko na listi tehničkih kompetencija i graditeljske konkurentnosti.

Brod će biti na raspolaganju prvim putnicima za arktičku sezonu u svibnju 2019. godine.

[attachment=2]
[attachment=3]
Brodosplit.hr (http://www.brodosplit.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 06, 2017, 09:36:29 pm
RADEŽ - BLATO

23.12.2016.

Šesto ovogodišnje porinuće

[attachment=1]
Radež je ove godine porinuo i isporučio 6 plovnih objekata od čega 5 putničkih brodova za kružna putovanja i 1 teglenicu – hranilicu namijenjenu ribogojilištima.

Najnovije porinuće, koje je ujedno zadnje u 2016. godini, odnosilo se na Nov. 25 izgrađenu za tvrtku “Sunčani dan” d.o.o. iz Krila Jesenice.

Kao i većina brodova do sada izgrađenih u Radežu, ovaj brod će biti eksploatiran u nautičkom turizmu, odnosno, koristit će za krstarenja srednjedalmatinskim otocima i priobaljem.

Brod je dug 47,10 metara, a širok 8,57 metara i može prevoziti 45 osoba, tj. 36 putnika i 9 članova posade. Ukupna porivna snaga je 1000 KS koju daju 2 pogonska stroja od po 500 KS. Pored toga u trup broda ugrađen je pramčani vijak koji omogućuje lakši manevar pri pristajanju.

Brod je klasificiran kao putnički i izgrađen je prema propisima i pod nadzorom Hrvatskog registra brodova.

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
Radez.hr (http://www.radez.hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: leut on January 07, 2017, 02:35:45 pm
BRODOTROGIR - TROGIR

23.12.2016.

Sretno ti more Songa Pride!

[attachment=1]
Danas se u Brodotrogiru d.d. obavila primopredaja Novogradnje 326 (Songa Pride), koja kao i njegov „brat blizanac“ Songa Fortune ide u petogodišnji najam norveškoj kompaniji Blystad Group.

Uz domaćine i suradnike, svečanosti primopredaje su nazočili i gradonačelnik grada Trogira Ante Stipčić i njegovi zamjenici Radovan Slade Šilović i Filip Anđelić.

U svom obraćanju Mateo Tramontana, član Uprave Brodotrogira d.d. istaknuo je kako je ovo još jedan u nizu uspjeha škverana. Od strane The Royal Institution of Naval Architects (kraljevska institucija brodograđevnih inženjera) iz Londona, Songa Fortune je proglašen za „Significant Ships of 2015“ u svojoj klasi (zbog svojih kvaliteta: projekta, inovativnih rješenja, kvalitete izrade i njegovih maritimnih sposobnosti i korisnosti).

„Nadam se da će i ovaj brod postići isti uspjeh kao i njegov brat blizanac, Songa Fortune, koji se već godinu dana nalazi u najmu“, rekao je Tramontana.

Stoga svi djelatnici trogirskog škvera imaju razloga zadovoljno zaključiti ovu godinu koja je usprkos izazovima iznjedrila velike i vrijedne projekte, svjetski priznate i potvrđene. Ponos, postignuti poslovni uspjeh, ali i osobno zadovoljstvo motivira ih da i dalje vrlo smjelo i hrabro pristupaju novim, nadolazećim izazovima od čije realizacije već u idućoj godini očekuju još bolje rezultate.

Oba broda su specijalizirani za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda, nosivosti 49,500 metričkih tona, duljine 184 metra i širine 32,20 metra. Pokreće ih elektronički, sporohodni motor MAN B & W snage 8000 kW koji postiže brzinu od 14,5 čvorova. Ugradnja ovog tipa motora u kombinaciji s posebnim dizajnom propulzije i novim oblikom trupa broda omogućava se maksimalna ušteda u potrošnji goriva.
Brod je projektiran kao IMO 2 brod s 18 teretnih tankova, svaki zapremine manje od 3000 m3, plus 2 slop tanka, s 18+2 segregacije i kao takav uvažava sva međunarodna pravila i konvencije o zaštiti okoliša.

Osim ove Novogradnje 326 koja se danas predala, što se tiče knjige narudžbi, opremanjem dvaju tankera (za tvrtku VITERLEF MANAGEMENT LTD) koji su po svojim glavnim značajkama slični Brodotrogirovim kemijskim tankerima, te jednog arktičkog tankera-ledolomca, kapaciteti brodogradilišta u potpunosti su popunjeni, s mogućnostima dodatnog zapošljavanja kao i osiguranja poslova za druge tvrtke u Hrvatskoj koje se bave brodograđevnom djelatnošću.

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
Brodotrogir.hr (http://www.brodotrogir.hr/hr/)


Title: Re: Škverska kronika
Post by: Solaris on January 17, 2017, 06:26:13 pm
NCP - REMONTNO BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK

17.01.2017.

PRGINOV NCP-RBŠ U STEČAJNOM POSTUPKU

Račun bio u neprekidnoj blokadi 231 dan

[attachment=1]Foto Niksa Stipanicev/Hanza Media

Piše Zdravko Pilić

Otvoren je stečajni postupak nad NCP – Remontnim brodogradilištem Šibenik. Za stečajnog upravitelja Trgovački sud u Zadru imenovao je Milana Barišu Obradovića iz Svete Nedelje.

Svi vjerovnici imaju rok od 60 dana da prijave svoje tražbine stečajnom upravitelju, a ročište za ispitivanje prijavljenih tražbina i izvještajno ročište održat će se 11. travnja kod Trgovačkog suda u Zadru, Stalna služba Šibenik. Prijedlog za otvaranje stečaja nad NCP – RBŠ - om sudu je dostavila FINA