PALUBA

Ajmo da pokušamo na jednom mjestu objediniti sve o najvećoj pomorskoj kompaniji u Crnoj Gori i jednoj od najvećih u eks Jugoslaviji, "Jugooceaniji" Kotor.

Prve aktivnosti na obnovi u ratu gotovo potpuno uništenog bokeljskog pomorstva, već krajem 40-tih godina prošloga vijeka, u Kotoru je pokrenula grupa iskusnih pomoraca - profesoira kotorske Srednje pomorske škole, grupa pomoraca iz Pomorske oblasti za Južni jadran u Kotoru, Lučka kapetanija u tom gradu, zajedno sa ovdašnjim pomorcima u penziji. Nosioci te i akcije za decentralizaciju jugoslovenske trgovačke flote koja je paralelno tekla, bili su kapetan Niko Niketić, profesor Svetozar Stamatović, profesor Marko Latković, kapetan Milo Janković, kapetan Dušan Radoničić, kapetan Niko Vuksanović, kapetan Niko Ivović, kapetan Božo rapovac, kapetan Benedikt Simović i profesor Ignjatije Zloković. Ova grupe entuzijasta u svoje aktivnosti uključila je predstavnike Sreza bokokotorskog, Opštine Kotor, Trgovačku komoru grada Kotora, Udruežnje pravnika i Udruženje ekonomista iz Kotora, Privrednu komoru CG i društveno-političke predstavnike ostalih gradova na Crnogorskom primorju. Kao prvi korak u osnivanju nove pomorske kompanije kloja je trebala da bude svojevrsna renesansa bokeljskog pomorstva, u Kotoru je 17.maja 1953 godine osnovano Udruženje pomoraca koje sebi odmah stavlja u zadatak da prouči mogućnosti osnivanje novog pomorsko-brodarskog preduzeća za prekookeansku plovidbu.
U Upravni odbor Udruženja izabrani su kap.Niko Niketić za predsjednika, kap.Božo rapovac za potpredsjednika, kap Milo Janković za sekretara, kap. Niko Ivović za blagajnika i po jedan pomorac iz svakog većeg mjesta na Crnogorskom primorju. Udruženje je aktivno radilo sve do osnivanja prvog preduzeća za medjunarodni pomorski saobraćaj u dugoj plovidbi u Kotoru, a zatim se deaktiviralo.
Na osnovu elaborata pripremljenih od strane Udruženja pomoraca, Narodni odbor Sreza bokokotorskog u Kotoru, 24.januara 1954 godine, zaključuje sa Narodnom bankom FNRJ, ugovor o investicionom zajmu za gradnju brodova prekomorske plovidbe, a 29.juna iste godine obrazuje se Komisija za izradu opštih i tehničkih uslova za sprovodjenje javnog nadmetanja za izrgradnju tr nova broda - trampera od po 10.000 DWT.  Nakon javnog nadmetanja, ist Odbor zaključuje 31.jula 1954 godine sa brodogradilištem "3.maj" Rijeka ugovor o gradnji i isporuci tri broda. Za direktora novog preduzeća u izgradnji bio je imenovan profesor, kap. Niko Niketić, direktor Srednje pomorske škole Kotor. Njegovi najbliži saradnici bili su prf. Svetozar Stamatović za pravno-ekonomske poslove, kap. Dušan Radoničić, kap. Niko Vuksanović, kap.Milo Janović i upravitelj stroja, profesor Marko Latković za poslove stručnog nadzora izgradnje brodova naručenih u brodogradlištu "3.maj" u Rijeci.
U početku svog rada, preduzeće nije imalo sopstvene poslovne prostorije, pa su korišćene prostorije Srednje pomorske škole u Kotoru. Kasnije je preduzeće smješteno u prostorije bivšeg Sreza bokokotorskog, a zatim u prostorije preduzeća "Jugopetrol" u Kotoru, sve dok nije izgradilo svoju poslovnu zgradu 1964 godine.
Obezbijedivši na ovaj način uslove za osnivanje novog preduzeća, Narodni odbor Sreza bokokotorskog riješenjem broj 18783 od 29.decembra 1954, formalno osniva novo preduzeće pod imenom "Jugoslavenska oceanska plovidba" sa sjedištem u Kotoru i predmetom poslovanja: prevoz robe i putnika u domaćem i medjunarodnom pomorskom aobraćaju. Tim riješenjem prenijeta su na "Jugooceaniju" i sva prava i obaveze iz ugovora o investicionom zajmu i ugovora o gradnji brodova. kao preduzeće u izgradnji "Jugooceanija" je poslovala sve do 1.januara 1956 godine.
Inače, odluka o decentralizaciji trgovačke mornarice Jugoslavije donešena je u novembru 1955 godine. Odluku je donio Odbor za privredu Saveznog izvršnog vijeća u Beogradu. Po ovoj odluci, novoosnovanom preduzeću "Jugoslavenska oceanska plovidba - Jugooceanija" u Kotoru, dodijeljeno je 6 brodova duge plovidbe na parni pogon sa ukupno 50.271 DWT.
Pet starih parbroda "Jugooceanija" je preuzela tokom decembra 1955 i januara 1956 godine. Bili su to parobrodi:
"DURMITOR" (ex "Plutarch", ex "Durmitor") BRT 5.833, gradjen 1913 godine.
"KORDUN" (ex "Franka", ex "Princa Pavle") BRT 5.448, gradjen 1918 godine.
"KOZARA" (ex "Nikola Pašić") BRT 4.984, gradjen 1927 godine.
"BIOKOVO" (ex "Aleksandar I") BRT 6.048 gradjen 1927 godine.
"PRENJ" (ex "Bosanka") BRT 3.690, gradjen 1905 godine.
"Jugooceaniji" je dodijeljen i parobrod "KOSMAJ", ali je on tada bio angažovan dugoročnim ugovorom prevoza za račun riječke "Jugolinije" tako da je njegova pri mopredaja kotorskoj kompaniji uslijedila tek 11.maja 1957 godine. dakle, u prvoj godini rada, "Jugooceanija" je raspolagala sa samo 5 starih i dotrajalih parobroda ukupne nosivosti 41.897 DWT, odnosno 26.003 BRT. Njiova prosječna starost iznosila je 37,2 godine, a prosječna brzina svega 8,3 čvorova.

Evo "KOZARE".

Starina "PRENJ" u novoj matičnoj luci.

"BIOKOVO".

"Kordun".

"Durmitor".

U maju 1957 u flotu je uvrsten i pb "KOSMAJ" (ex "Lord Glentoran") BRT 5.648, gradjen 1930 godine.

Već 15.maja 1957 godine "Jugooceanija" nabavlja još dva polovna broda, tipa kanadski Liberty kojima daje imena "ORJEN" (ex "Sterling Viking") BRT 7.146, gradjen 1943 godine i "RUMIJA" (ex "Table Bay") BRT 7.146, gradjen 1944 godine.
Na kraju te godine "Jugooceanija" raspolaže flotom od 8 brodova od 45.959 BRT ili 72.113 DWT, prosječne starosti 30,6 godina. Na žalost, ja ne raspolažem nijednom fotografijom dva "Jugooceanijina" Liberty-ja.... >:(
Po X konkursu OIF-a "Jugooceanija" dobija investicioni zajam za gradnju još tri nova broda - trampera od po 10.630/12.860 DWT. U vezi sa time, sa brodogradilištem "3.maj" sklopljen je 1.septembra 1956 ugovor za gradnju i isporuku tri nova broda, finasiran iz sredstava dobijenih po X konkursu. Istovremeno,  sa istim brodogradilištem sklapa se i ugovor o izgradnji i isporuci još jednog trampera od 10.630/12.860DWT. Bilo je predvidjeno da se ova gradnja finasira iz sopstvenih sredstava, ali je zbog finansijskih prilika na kraju finansiranje tog broda izvršeno iz sredstava OIF-a, uz učešće "Jugooceanije" od 14,7 posto izvozne cijene broda. U tom trenutku "Jugooceanija je imala zaključene ugovore o gradnji ukupno 7 novih brodova, a dalja nastojanja za podmladjivanjem flote rezultirala su zaključivanjem ugovora sa brodogradilištem "Split" u Splitu, o gradnji i isporuci još tri broda-trampera nosivosti 9.600/12.300 DWT.
U 1958 godini "Jugooceaniji" je brodogradilište "3.maj" iz Rijeke isporučilo prve dvije od tri novogradnje naručene 1954 godine - trampere "BOKA" i "ZETA" od po 11.440 DWT. U odnosu na predvidjeni rok, isporuka ova dva broda kasnila je godinu dana jer se njihova gradnja na riječkim navozima odužila. Stavljanjem u eksploataciju "BOKE" i "ZETE", prosječna starost "Jugooceanijine" flote smanjila se na 25,5 godina a na kraju 1958 godine, kompanija je raspolagala sa 10 brodova sa ukupno 58.585 BRT ili 94.041 DWT.
Ovdje vidimo novosagradjeni brod "BOKA" u yavrsnoj fazi izgradnje u Rijeci,  prilikom prvog uplovljavanja u matičnu luku Kotor i tokom osamdesetih godina prošlog vijeka negdje u Njemačkoj. Slike su sa www.shipspotting.com
Tu je i novija fotografija (iz 1985 god.) "ZETE" u luci New Orleans, skinuta sa www.shipspotting.com

Početkom 1959 "3.maj" isporučuje "Jugooceaniji" i brod "SLAVONIJA" od 11.440 DWT, posljednji iz serije od tri trampera naručenih 1954.
"Slavoniju" ovdje vidimo dok je trajalo njeno opremanje uz operativnu obalu brodogradilišta u Rijeci. Slika je sa www.shipspotting.com, a obratite pažnju na to da su slova imena broda na krmi još neofarbana.

U novembru 1959 "Jugooceanija" u Hongkongu prodaje stari parobrod "KORDUN", a u decembru u Francuskoj nabavlja polovni motorni brod "TARA" (ex "Charles LD") 8.732 BRT, tako da na kraju te godine raspolaže sa flotom od 11 brodova sa ukupno 68.195 BRT ili sa 104.005 DWT. Prosječna starost brodova je 24,1 godinu.
Brod "TARA" medjutim, nije se dugo zadržao u floti. nakon samo jednog obavljenog putovanja do Jugoslavije, "TARA" je otplovila za Južnu Ameriku gdje se 23.decembra 1959 godine nasukala u blizini Bahia Blance gdje je i napuštena. Bio je to prvi gubitak jednog broda "Jugooceanije", a ja nažalost, nemam "Tarinu" fotografiju.

Analizom tržišta brodskog prostora, u menadžmentu "Jugooceanije" su 1960 godine došli do zaključka da bi pored slobodne plovidbe kojom se kompanija do tada isključivo bavila, trebalo otpočeti i sa linijskom službom, zato što su vozarinski stavovi za linijske terete stabilniji, a količina tereta ujednačenija. U tom cilju pred kraj 1960, "Jugooceanija" upućuje svoj prvi brod na probno putovanje na liniji Jadran-Čile, a te godine upućuje i svoj brod na probno putovanje na liniji oko svijeta, na kojoj su tada bile uključene i "Splošna plovidba" Piran i "Atlantska plovidba" Dubrovnik. Zajedničko poslovanje odvijalo se na bazi ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji. Na liniji Jadran -Čile izvršena su samo dva putovanja, pa je konstatovano da nema ekonomske opravdanosti za njeno održavanje. Zbog toga je ona skraćena i pretvorena u liniju Jadran-Srednja Amerika, takodje probnu. U daljem poslovanju pokazalo se opravdanim odravanje ove linije, koju je "Jugooceanija" održavala sve do 1992 godine i uvodjenja sankcija Un prema tadašnjoj SRJ. Ustaljenje ove linije, kao i linije oko svijeta, nametnulo je potrebu nabavke odgovarajućih brodova za tu namjenu. Od naplaćenog osiguranja za izgubljeni brod "Tara" i sopstvenog novčanog učešća, "Jugooceanija" je tako 1961 godine u Engleskoj nabavila dva polovna motorna broda koji su odgovarali linijskoj službi i to "KORDUN" (ex "Deerpol") i "KUPRES" (ex "Daleby") od po 7.864 DWT, gradjene 1950 godine u Sunderlandu.

:klap

Hvala dred!
Idemo dalje....

U prvom kvartalu 1961 godine uslijed njegove starosti i nerentabilnosti popravka, "Jugooceanija" je rashodovala svoj najstariji brod - "Prenj" koji je tako u rezalištu okončao život nakon punih 55 godina na svjetskim morima. Medjutim već u aprilu, odnosno maju iste godine u flotu ulaze novosagradjeni tramperi "MOSLAVINA" od 12.815 i "ŠUMADIJA" od 12.820 DWT. Isporčio ih je riječki "3.maj" sa kojim je njihova gradnja ugovorena u septembru 1956.
Na kraju te godine "Jugooceanija" raspolaže flotom od 13 brodova sa ukupno 84.482 BRT ili 129.538 DWT, prosječne starosti 16,3 godine.

Naredne, 1962 godine, "Jugooceanija" nije dobila nijednu novogradnju, niti je kupovala polovne brodove, ali joj se 1.jula pripajaju brodarska preduzeća "Lovćen" iz Kotora i "Brodarstvo" iz Herceg Novog. Pripajanjem ovih preduzeća "Jugooceanija" je dobila 6 polovnih brodova velike obalne plovidbe i to od preduzeća "Lovćen":
"KRIVOŠIJE" od 2.516,3 BRT, gradjen 1950
"DOBROTA" od 2.812,05 BRT gradjen 1950
"MUO" od 2.384,02 BRT gradjen 1948
odnosno od preduzeća "Brodarstvo":
"IGALO" od 2.562 BRT gradjen 1950
"NIŠ" od 1.496,75 BRT gradjen 1950
"NIKŠIĆ" od 1.464,80 BRT gradjen 1950
Od preduzeća "Lovćen" preuzeto je i 11 motornih brodoba male obalne plovidbe i to:
"LESENDRO", "PRČANJ", "PETROVAC", "PREVLAKA", "RISAN" i "ZELENIKA" od po 127,78 BRT, gradjenih 1950-51, "HRVAT" od 113 BRT, "KOŠĆELE" od 60,48BRT, "DESTO" od 62,02 BRT,"KRNOVO" od 60,27 BRT i "BELVEDER" od 32,71 BRT. Radnički savjet "Jugooceanije" na sjednici od 11.januara 1963 gdoine donosi odluku da se 11 brodova male obalne plovidbe prenesu kao osnovna sredstva bez naknade, "Prekookeanskoj plovidbi" sa sjedištem u Baru, koja preuzima i čitavu posadu sa zamjenom, koja se na tim brodovima zatekla u času primopredaje.
Krajem 1962 godine , "Jugooceanija" raspolaže flotom od ukupno 19 brodova sa 97.717 BRT ili 150.974 DWT.

Marta 1963 godine "Jugooceanija" preuzima novogradju "Metohija", tramper od 12.825DWT, izgradjen u brodogradilištu "3.maj" u Rijeci shodno ugovoru iz septembra 1956 godine, a avgusta iste godine u eksploataciju ulazi i novogradnja "Banat" od 12.830 DWT, izgradjena takodje u "3.maju".

Tokom 1963 godine, rashodovan je parobrod "Durmitor" koji je prodats splitskom "Brodospasu" za sječenje u staro željezo, pa krajem te godine "Jugooceanija" raspolaže flotom od 20 brodova sa ukupno 110.306 BRT ili 167.142 DWT. Tokom naredne, 1964 godine, "Brodospasu" se kao sekundarna sirovina prodaju i parobrodi "Biokovo" i "Kozara", a u novembru te godine u eksploataciju se uvodi novogradnja "Kapetan Martinović" od 12.610 DWT koji je za "Jugooceaniju" izgradjen u brodogradilištu "Split".
Na osnovu kupoprodajnih ugovora zaključenih 10.oktobra 1964 sa "Maritenia Shipping Company Ltd" iz Lihtejnštajna, "Jugooceanija" postaje formalni vlasnik 6 brodova velike obalne plovidbe "Igalo", "Niš", "Nikšić", "Dobrota", "Muo" i "Krivošije", ranije preuzetih od preduzeća "Brodarstvo" i "Lovćen" gdje su oni korišteni na osnovu bare boat charet ugovora o zakupu.
Juna 1964 "Jugooceanija" sa brodogradilištem "Split" zaključuje i ugovore o gradnji i isporuci dva bulkcarriera nosivosti pod 28.452 DWT, a 29.avgusta te godine sa brodogradilištem "Kure Shipbuilding and Engineering Co.Ltd" u Japanu, i ugovore o izgradnji i isporuci četiri bulkcarriera od po 39.050 DWT.
Poslovnu 1964 godinu "Jugooceanija" je završila sa flotom od 19 brodova sa ukupno 110.976 BRT ili 161.393 DWT.

U 1965 godini "Jugooceanija" u svoj flotni sastav uvrštava tri novogradnje i jedan polovni brod. 14.januara u ekploataciju je pušten novoizgradjeni brod "ADMIRAL ZMAJEVIĆ" od 12.610 DWT, izgradjen u Splitu, a krajem septembra u eksploataciju ulazi i prvi u seriji od 4 "Japanca" - bulkcarrier "KOTOR" od 39.050 DWT. Nepuna dva mjeseca kasnije, 25.novembra,na prvo komercijalno putovanje zaplovio je i njegov blizanac, novoizgradjeni brod "KOZARA". Po svojoj veličini i kapacitetu ova dva broda tada su bila medju najvećim i najmodernijim jediniciama jugoslovenske trgovačke flote.

Tokom 1965 godine, "Jugooceanija" nabavlja polovni brod "DURMITOR" od 13.850 DWT i prodaje tri broda velike obalne plovidbe:
"Muo", "Krivošije" i "Nikšić", tako da krajem godine raspolaže sa flotom od 20 brodova sa ukupno 166.720 BRT, odnosno 247.251 DWT. Naredne, 1966 godine, kompanija u Japanu preuzima novosagradjene bulkcarriere "KUMANOVO" i "KRUŠEVAC" od po 39.050 DWT, sister ship-ove "Kotora" i "Kozare". Te godine prodaju se i preostala tri broda velike obalne plovidbe - "Niš", "Igalo" i "Dobrota", a kraj 1966 "Jugooceanija" dočekuje sa flotom od 19 brodova sa 205.995 BRT ili 310.209 DWT.

"Jugooceanija" tokom 1967 godine nije sagradila nijedan novi, niti kupila polovni brod. Po osnovu kupoprodajnog ugovora potpisanog 8.novembra te godine, kompaniji "Ruma Shipping" prodat je stari Liberty "Rumija", pa je ta godina završena sa flotom od 18 brodova sa ukupno 198.847 BRT ili 299.283 DWT.
Već naredne godine u flotu ulaze novogradnje "Prvi februar" i "Trinaesti juli", bulkcarrieri od po 28.452 DWT, izgradjeni u brodogradilištu "Split" na osnovu ugovora iz juna 1964 godine.

Iste godine jednoj panamskoj kompaniji prodat je stari Liberty "Orjen", pa tako 1968 godinu "Jugooceanija" završava sa flotom od 19 brodova sa 223.576 BRT, odnosno 350.013 DWT,.
Neriješeni problemi izgradnje brodova u domaćim brodogradilištima za domaće brodare, posebno su došli do izražaja poslije 1967 godine. Od 1.oktobra 1968 kada je "Jugooceaniji" u Splitu isporučen bulkcarrier "Trinaesti juli", može se reći da je kompanija stagnirala sve do aprila 1972 kada je, zbog nepostojanja ikakvih mogućnosti za gradnju brodova na domaćim navozima, "Jugooceanija" na dalekom Tajvanu kupila novoizgradjeni bulkcarrier "BUDVA" od 28.665 DWT.

Sa novonabavljenom "Budvom", "Jugooceanija" 1972 godine raspolaže sa ukupno 7 bulkcarriera što je u tom trenutku najveća flota te vrste brodova u jugoslovenskoj trgovačkoj mornarici. te iste godine zbog zastarjelosti i dotrajalosti, "Jugooceanija" splistkom Brodospasu za rezanje u staro željezo prodaje linijaše "Kordun" i "Kupres" iz 1950 i stari parobrod "Kosmaj" gradjen još daleke 1930 godine. Povlačenjem ovih brodova, "Jugooceanija" prvi put od početka svog rada i poslovanja, napušta tržište Mediterana i potpuno se posvećuje prekooceanskoj plovidbi.
Novi i do tada najambiciozniji svoj razvojni korak "Jugooceanija" preduzma već naredne, 1973 godine kada u Velikoj Britaniji sa brodogradlištima u Sunderlandu sklapa ugovore o gradnji i isporuci četiri velika panamax bulkcarriera, svaki od po 70.915 DWT. U to vrijeme, ovo je bila najveća dotadašnja narudžbina u inostranstvu od starne jugoslovenskih brodara, a o "Jugooceanijinoj" narudžbi kod britanskih brodograditelja pisali su i najtiražniji engleski dnevnici i specijalizovani listovi poput "Finacial Times", "Guardian", "Daily Telegraph" i "Lloyd`s List".
Prvi od naručeni brodova, panamax bulkcarrier "SUTJESKA", preuzet je u Velikoj Britaniji od strane "Jugooceanijine" posade 14.oktobra 1976 godine, kada je i krenuo u komercijalnu ekploataciju.
Naredne, 1977 godine, u flotnu listu uvrštena su još dva jednaka takva broda i to "ORJEN" (16.aprila) i "KOSMAJ" (23.novembra). Krajem te godine "Jugooceanijina" flota broji 20 brodova sa ukupno 349.599 BRT, ili 579.835 DWT.
Panamax "KORDUN", posljednji iz serije od 4 broda naručena u Velikoj Britaniji, isporučen je 18.maja 1978 godine, a kraj te godine "Jugooceanija" je dočekala sa flotom od 21 broda sa ukupno 648.354 DWT. Na taj način kotorska kompanija robila se u sam vrh pomorskih brodara SFRJ.

Marinero, što je dalje bilo sa linijom oko svijeta? Koji brod je bio na toj liniji i kojom rutom se plovilo?

[attachment=1][attachment=2]

Kanader, svaka cast za sliku "Orjena", prvi put je vidim! :klap
Kormilar ST, sto se linije oko svijeta tice, nemam za nju vecuh detalja, osim toga da je sigurno ukinuta negdje u prvoj polovini sedamdesetih."Jugooceanija" je od tada do 1992 godine drzala (vrlo uspjesno) samo liniju Jadran- Mexican Gulf.
Da nastavimo sa pricom o istorijatu rayvoja kompanije - od 1978 do 1981 "Jugooceanija" nije mijenjala flotu, odnosno nije bilo nabavke novih ili polovnih brodova, odnosno prodaje ili rashoda postojecih. Tokom 1981 godine u eksploataciju ulaze novosagradjeni brodovi za prijevoy generalnog tereta i kontejnera HERCEG NOVI (9.aprila), TIVAT (11.jula) i RISAN (9.oktobra). Rijec je o polukontejnerskim brodovima tipa "Monsun II", nosivosti po 14.719 tona i pojedina;nog kapaciteta 317 kontejnera. Gradjeni su u brodogradilistu "Wrnemunde" u Rostocku u tadasnjoj Istocnoj Njemackoj.

HERCEG NOVI.

TIVAT.

RISAN.

U istom istočnonjemačkom brodogradlištu naredne, 1982 godine za "Jugooceaniju" su izgradjeni i polukontejnerski brodovi "DURMITOR" i "LOVĆEN" (tip "Monsun", pojedinačne nosivosti 17.250 DWT, kapaciteta po 604 kontejnera). "DURMITOR" je isporučen 29.januara, a "LOVĆEN" 7.maja 1982 godine.

"Jugooecanija" je u jesen 1981 godine pretrpjla i drugi gubitak broda u svojoj istoriji - naime, stari tramper "Boka" se zbog grube greške u navigaciji, u noći 26.oktobra 1981 godine u punoj brzini nasukao na obalu poluostrva Pelješac gdje je i napušten. Dio broda je kasnije isječen, ali se najveći dio "Boke" i danas nalazi na mjestu nasukanja i počiva na dubini od 5 do 12 metara. Jedna je od najpopularnijih wreckj diving lokacija u južnom dijelu Hrvatske.

Evo jos dvije fotke....

Vracamo se na ljepse slike - LOVĆEN.

DURMITOR.

"Jugooceanija" je svoju flotu od 24 broda uvećala 27.novembra 1984 godine novoiygradjenim bulkcarrierom "RADNIK" od 30.960 DWT. Za razliku od svih dotadašnjih njenih brodova, "RADNIKĆ nije zaplovio pod jugoslovenskom, već zastavom Paname jer je nabavljen preko "Jugooceanijine" panamske firme "Boka Shipping Corporation" osnovane 1984 godine sa sjedištem u Monroviji u Liberiji. Brod je po sistemu hipoteke naručen u britanskom brodogradilištu "Austin & Pickersgill" u Sunderlandu.

RADNIK.

Bravo marinero  :klap

Hvala Istria!
Idemo dalje.....
Sredinom maja 1985 godine potpisan je ugovor za izgradnju i isporuku jednog bulkcarriera od 34.800 DWT sa brodogradilištem "Austin & Pickersgill", a isporuka broda je uslijedila već u spetembru te godine. Novi brod dobio je ime "Pomorac" a takodje je vio panamsku zastavu i bio registrovan na "Jugooceanijinu" liberijsku firmu.

Marinero,
evo jedan iz tvog poduzeća u Constanzi. Nije ga baš lako naći.

Srednjoročnim planom razvoja od 1986 do 1990 "Jugooceanija" je planirala nabavku 7 novogradnji ukupne nosivosti 241.000 DWT i rashodovanje 6 dotrajalih dvopalubnih brodova, ukupne nosivosti 74.280 DWT. Već 30.decembra 1985 zaključen je ugovor sa istočnonjemačkom kompanijom "Schiffkomerz" i brodogradilištom Warnemunde za izgradnju i isporuku dva polukontejnerska broda nosivosti po 18.050 DWT.
Tokom naredne godine iz flotne liste brisani su stari tramperi "Metohija" (16.oktobra) i "Moslavina" (31.oktobra). "Metohija" je prodata kupcu "Metal Scrap Trading Co." iz kalkute u Indiji, a "Moslavina" kupcu "Astro Atlantica Armadora" iz Paname.

Hvala brodarski, ovaj mi je jos i drazi jer nosi ime rodnog mjesta mog pokojnog oca.

Do realizacije ugovora sa "Schiffcomerzom" iz decembra 1985, došlo je tokom 1987 kada su "Jugooceaniji" isporučena dva novoizgradjena polukontejnerska broda nosivosti po 18.050 tona tipa "Equator". 30.maja isporučen je brod "BOKA", a 18.novembra i njegov blizanac, brod "KUPRES".
Nabavkon ta dva broda, flota "Jugooceanije" narasla je na 26 jedinica ukupne nosivosti 780.771 DWT, prosječne starosti 14 godina.

Nažalost, kao što ćemo vidjeti iz narednih postova, ova dva lijepa broda ostala su i posljednje novogradnje koje je "Jugooceanija" uvrstila u svoju flotu. Evo još par snimaka "Boke" i "Kupresa".

ovaj "Muo" je vec bio na Palubi
[attachment=1]

Jeste, tu fotografiju u velikom formatu imaju u Pomorskom muzeju u Kotoru.

Još jednom "Radnik" iz sretnih vremena.

Nakon izgradnje "Boke" i "Kupresa", "Jugooceanija" zbog tadašnje krize na svjetskom pomorskom tržištu nije išla u druge novogradnje. Na dan 30.septembra 1988, flota kotorske kompanije broji 26 brodova sa ukupno 789.536 DWT. Tokom te godine stari tramper "Šumadija" prodan je u staro željezo (25.januara) a "Slavonija" je u scrap otišla 30.marta iste godine. Novembra 1988 rashodovan je i prodan i stari tramper "Zeta".
3.juna te godine u flotu ulazi polovni polukontejnerski brod "MOSLAVINA" nosivosti 15.926 DWT, izgradjen 1978 u Sevilji u Španiji.
U Bijeloj je 15.jula iste godine preuzet polovni bulkcarrier "ŠUMADIJA" koji je kupljen od kompanije "Dabinović" iz Monaka. Ovaj brod od 28.972 DWT izgradjen je 1978 godine u Sunderlandu u Velikoj Britaniji, a našim Šibenčanima sa ovog foruma zanimljiv je i izbog toga što je imao blizanca u floti šibenske "Slobodne plovidbe".

6.januara 1989 godine nakon sudara sa marokanskim tankerom "Massira" na oko 100 milja zapadno od Gibraltara, potnuo je "Jugooceanijin" brod "Kumanovo". U trenutku nesreće "Kumanovo" je pod teretom uglja, plovilo iz američke luke Filadelfija za Jugoslaviju, a u ovohj pomorskoj nezgodi na sreću niko od pomoraca ukrcanih na oba broda nije stradao. "Kumanovo" je bio treći brod koji je do tada izgubila "Jugooceanija", nakon "Tare" i "Boke".

U 1989 godini, pored nastradalog "Kumanova" iz "Jugooceanijine" flote brisani su i brodovi "Banat" i "Kotor" koji su prodani zbog starosti. U luci Antverpen 21.jula te godine "Jugooceanija" je preuzela polovni polukontejnerski brod "ZETA" od 15.767 DWT, izgradjen 1978 u Bremenu u Njemačkoj. Brod prvenstveno namijenjen prevozu generalnog tereta imao je i mogućnost ukrcaja 304 kontejnera.

Sredinom septembra 1989 godine u floz+tu je uvršten i polovni panamax bulkcarrier "CRNA GORA", sagradjen u Japanu 1978 godine, u brodogradilištu "Sumimoto Yard". Brod je bio nosivosti 64.730 DWT. Bio je to posljednji brod koga je "Jugooceanija" kupila pred rat u bivšoj SFRJ i sankcije UN prema Crnoj Gori i Srbiji koje su uvedene 1992 godine i koje su donijele izuzetno teške posjedice po flotu kotorskog brodara. Inače, od osnivanja do rata 1991 godine, "Jugooceanija" nije nikada poslovala sa gubitkom, već uvijek sa dohotkom i akumulacijom koja je omogućavala permanentno povećanje i obnovu flote. Treba napomenuti i da je osim centrale u Kotoru, "Jugooceanija" u tome periodu otvorila i svoja predstavništva u Beogradu, Rijeci, Djenovi i Nju Orleansu. O tome kako su se stvari dalje odvijale nakon početka rata i uvodjenja sankcija UN, nastavićemo priču narednih dana....

Koga zanima, ovdje ima vise o stanju olupine "Kumanova" koju je u maju 2007 ROV ronilicom pregledala jedna strana medjunarodna naucna ekspedicija.

http://www.noc.soton.ac.uk/obe/PROJECTS/DEEPSEAS/pdf_files/JC10_cr_rep.pdf

"Orjen" i "Sutjeska" zajedno u jednoj stranoj luci.

Radi se o luci Roterdam,godina 1987 :)

Kordun.

Orjen u najmu kompanije Panbulk sa njihovom cimunijerom i u klasicnoj Jugooceanijinoj livreji.

Ponovno Kordun.

I Orjen u doku sa velikim ostecenjem na provi. U pitanju je valjda bio sudar sa nekim grckim brodom, ali ne znam vise detalja o tom vanrednom dogadjaju.

"13.Juli".

  Svaka cast vezano Jugooceanija Kotor jer sam plovio godinama na nekim od oviih brodova ...

Mislim da nismo imali ovu sliku mb "Krivošije". Iz fundusa je Pomorskog muzeja u Kotoru.

Prvi dolazak pb "Orjen" u matičnu luku, godina je 1957.

Jedna stara fotografija mb "Moslavina".

Evo orginala slike "Krivošija", prethodno postavljenje, iz fundusa jednog drugog "MUZEJA"  ;) ;) ;)

Maketa mb "Sutjeska", čuva se u Pomorskom muzeju u Kotoru.

Maketa mb "Orjen", čuva se u prostorijama Udruženja pomorskih kapetana trgovačke mornarice CG u Kotoru.

  TESKI SUDAR NASEG I TAJVANSKOG BRODA U SINGAPURSKOM TJESNACU
U sudaru tajvanskog tankera i ``HERCEG NOVOG``,nas brod prepolovljen i potopljen. Sva posada od 32 clana prosla bez povreda i nalazi se u hotelu

Kotor 19. avgusta-Sinoc u 23sata i 26minuta po lokalnom vremenu brod ``Herceg Novi``,vlasnistvo ``Jugooceanije`` iz Kotora,pod zapovjednistvom kapetana Dragana Blazevica,sudario se sa tajvanskim brodom ``Min Galaxy``. Do sudara je doslo,kako stoji u saopstenju generalnog direktora kotorske kompanije Milivoja Jaukovica,jedan sat nakon sto je nas brod isplovio iz luke Singapur,na putu za Citagong(Banglades) sa 12.391 tona generalnog tereta.Tajvanski brod udario je pramcem u nas brodu predjelu skladista broj 2,to jest na prednjem dijelu broda i bukvalno ga prepolovio. Tri sata nakon sudara nas brod je potonuo na dubinu od 30metara.
U vrijeme sudara  ``Herceg Novi``se nalazio u tzv. specijalnoj zoni koja odredjuje propisani rezim plovidbe u Singapurskom tjesnacu. Niko od 32 clana posade nije povrijedjen i sada su smjesteni u hotelu ``Sivju`` u Singapuru.Brod ``Herceg Novi`,stoji dalje u saopstenju,je osiguran kod londonskih osiguratelja,a predstavnici ``Jugooceanije`` su odmah nakon vijesti o udesu ``Herceg Novog``upuceni u Singapur,gdje ce sa nadleznim organima utvrditi sve cinjenice vezane za sudar. ``Herceg Novi`` je sagradjen 1981. u tadasnjoj DDR,u brodogradilistu Vanderminde,nosivosti je 14.719tona. Nakon suspenzije sankcija UN remontovan je u Kini,odakle se uputio 29. februara ove godine na prvo komercijalno putovanje. Ovo mu je bilo trece putovanje od tada.
Ovo je drugi brod ``Jugooceanije`` koji se nasao na dnu mora. Naime, prije vise od decenije brod ``Kumanovo`` je potonuo nakon sudara ispred Gibraltara. Za pomorce je gubitak broda nesto vise od gubitka imovine,jer brod je za pomorce druga kuca,tako da je potonuce ``Herceg Novog`` i medju pomorcima i ziteljima Boke,tesko primljeno.

L.Djurovic-Pobjeda
Utorak,20. avgust 1996,godine

Mozda je nesto od ovoga vec bilo,al evo u malo vecoj rezoluciji

Bili su, to su scanovi iz Jugooceanijine monografije, ali ih je svakako lijepo ponovno vidjeti.  ;)

Konkretno iz kalendara :)

Jeste da su vec bile,al evo u malo boljoj rezoluciji

Nemamo puno slika NOVOGA ex SUMADIJE,pa neka se nadju ova dva scana iz vecernjih novosti

Ovaj drugi scan je iz Vijesti, Vecernje nisu izlazile na latinici. ;)

JOŠ POSTOJE "DUHOVI" STARE KOMPANIJE

"Jugooceanija" živi u dugovima i davno prodatim brodovima

Neke od posljednjih "zdravih para" iz "Jugooceanije" otišle su upravo na formiranje nove kompanije "Crnogorska plovidba"
'Jugooceanija' živi u dugovima i davno prodatim brodovima

[attachment=1]Brod "Perast", nekadašnje "Pelinovo"

Kada početkom narednog mjeseca iz brodogradilišta u Šangaju gdje se privodi kraju njegova izgradnja, isplovi na svjetska mora, prvi brod nazvan „Kotor“ nove pomorske kompanije „Crnogorska plovidba“ (CP) mogao bi se ubrzo sresti sa „duhovima“ stare „Jugoslovenske oceanske plovidbe“ na čijem poslovnom zgarištu je i nastala CP.

Naime, svjetskim morima i dalje, osam godina nakon što je „Jugooceanija“ prodala posljednje plovilo iz svoje nekada moćne flote, plovi još šest nekadašnjih kotorskih trgovačkih brodova – „Durmitor“, „Radnik“ „Pomorac“, „Boka“, „Kupres“ i „Pelinovo“ još dobro služe svoje strane vlasnike.

Većina njih danas je u kineskim rukama, neki čak i najveći dio svojih plovidbi obavljaju na području jugoistočne Azije, pa se možda novi „Kotor“ na svom prvom komercijalnom putovanju negdje na Pacifiku, Indijskom okeanu ili Južnokineskom i Žutom moru, sretne sa svojim „precima“ iz sada već istorije bokeljskog i kotorskog pomorstva.

Na kineskoj strani sada je „Durmitor“, nekadašnji „Jugooceanijin“ polukontejnerski brod od 17.400 tona, građen daleke 1982. godine u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj. Ovaj brod danas pod imenom „Unitec“, dio je flote kineske kompanije „Adani Shipping“ iz Daliana, a na krmi vije zastavu Hong Konga.

[attachment=2]"Saframarine Angola", nekadašnji "Kupres"

U rukama kineskih brodovlasnika iz hongkonške kompanije „Kaishan Shipping“ je i nekadašnji „Jugoooceanijin“ balk-kerijer „Radnik“ od 30.850 tona, izgrađen 1984. u Velikoj Britaniji koji sada plovi pod imenom „Kai Shun“, ali je registrovan u Panami.

Panamsku zastavu na krmi vije i nekadašnji polukontejnerski brod „Boka“ od 18.160 tona, izgrađen 1987. u Istočnoj Njemačkoj. Bivša „Boka“ sada je dio flote kineske kompanije „NASCO“ iz Nankinga, a aktuelni vlasnik brodu je dao vrlo komplikovano ime „Xiang Hua Men“.

Odluke "mudrog rukovodstva"

Zanimljivo da su u jednom periodu „Jugooceanijom“, koja je bila većinom kapitala državna firma, upravljali kadrovi koje je na najodgovornije funkcije postavljala upravo Vlada Crne Gore.

Pod njihovim „mudrim rukovodstvom“, posebno bivšeg generalnog direktora Milivoja Jaukovića i dugogodišnjeg predsjednika Upravnog odbora, visokog funkcionera DPS-a Miodraga Vukovića, „Jugooceanija“ je izgubila sve što su prethodno decenijama mukotrpno stvarale generacije njenih pomoraca i radnika u komercijali – kompletnu flotu od 22 broda, većinu vrijednih i reprezentativnih nekretnina u zemlji i inostranstvu, te gomile novca koje je firma imala po svojim računima.

[attachment=3]Nekadašnja "Boka", dio flote kineske kompanije

Za štetu koja se mjeri sa nekoliko stotina miliona eura, do danas, međutim, niko nije odgovarao iako manjinski akcionari – bivši pomorci i radnici „Jugooceanije“ koji su imali 47 odsto kapitala te firme, to uporno već godinama zahtijevaju od istražnih i policijskih organa.

Zanimljivo, neke od posljednjih „zdravih para“ iz „Jugooceanije“ otišle su upravo na formiranje nove kompanije „Crnogorska plovidba“ kojoj je Vlada dodijelila 6,5 miliona eura zarađenih od prodaje upravne zgrade „Jugooceanije“ u Kotoru Ircima 2007. godine.

Još interesantnije, Vlada danas „Jugooceaniju“ tereti za 1,365 miliona eura od upravo tog novca koje je CP naknadno „pozajmila“ „Jugoooceaniji“ u maju i junu 2008, i to „na osnovu zaključaka Vlade, a radi rješavanja socijalnog programa radnika „Jugooceanije“.

„Jugooceanija“ mora Vladi da vrati svoje pare koje joj je Vlada prethodno uzela i dala CP, a ova onda djelimično vratila da bi otpušteni radnici „Jugooceanije“ dobili otpremnine. Računica apsurda, ravna onoj da niko nije odgovoran što je uništena pomorska kompanija koja je bila obnovitelj bokeljskog pomorstva u 20. vijeku i jedan od najvećih brodara u bivšoj SFRJ – dok nijesu došli „mladi, lijepi i pametni“....

Piše: Siniša Luković
Izvor: Vijesti (http://www.vijesti.me/vijesti/jugooceanija-zivi-dugovima-davno-prodatim-brodovima-clanak-53403)

Parobrod "DOBROTA", slika je iz fundusa Pomorskog muzeja u Kotoru.

Makete brodova Jugooceanije u Pomorskom muzeju u Kotoru, tri vrlo profesionalne i kvalitetne i jedna gotovo amaterska maketa broda "IGALO".

U holu FZP Kotor se nalazi ako se ne varam maketa KRUSEVCA??

Mislim da si u pravu. Maketa njihovih brodova najviše je bilo u upravnoj zgradi Jugooceanije, a odatle su reznešene kako je ko stigao da ih pokrade.
Evo jedan stara fotka mb "RISAN".

U maticnoj luci,nasuprot Fakulteta za Pomorstvo (tada Visa Pomorska)
Ako me u skorije put nanese tamo slikacu maketu :D

Napokon nadjoh sliku za Jugooceaniju zlosrecne TARE koja se na svom prvom komercijalnom putovanju nasukala u Juznoj Americi i bila napustena. Brod ipak nije unisten vec su ga Argentinci odsukali, remontovali i uvrstili u svoju trgfovacku mornaricu u kojoj je plovio do odlaska u rezaliste 1971 godine,pod imenom PRESIDENTE CASTILLO.
Slika nasukane TARE je sa foruma nase-sidro.com

 Može neko da mi da odgovor? Kako su Argentinci došli u posed broda? Mislim, na osnovu čega? Otkupili ga od vlasnika? Ili ga po nekom Pomorskom pravu prisvojili posle odsukivanja?!

Dobrota s oznakama Lovćenske plovidbe.

Moguće da je brod napušten od strane vlasnika jer je procijenjeno da su troškovi spašavanja preveliki.
Bilo bi zanimljivo doznati kako je obavljen prijenos vlasništva. Argentinci su sigurno sudskom odlukom postali vlasnici broda. Moguće da su razliku vrijednosti broda isplatili Jugooceaniji. Nešto slično je bilo i kod Hrvatske koja je naišla na minu. Spašena, popravljena a razlika vrijednosti isplaćena vlasniku.

Pravno gledano, ako brodovlasnik proglasi abandon broda i osiguratelj mu isplati sumu na koju je brod osiguran kao total loss, onda brod (olupina) postaje vlasnistvo osiguratelja koji ga dalje moze preprodati. Vjerovatno se to dogodilo i sa "Tarom"......

Ili osiguravatelj skače od sriječe ako neko želi olupinu mufte, samo da se je riješe i nemaju dodatnih proškova.

 Pravno gledano, Hvala vam na odgovoru! Nešto sam tako slično i ja mislio. Ali, pošto se ne razumem u ovu oblast  bolje je  da pitam ljude koji znaju.

Prije par dana u novinama...

STARU “BOKU” ZAROBILI PIRATI, A OSLOBODILA JE IRANSKA MORNARICA

I dok nova “Boka” mirno plovi u floti “Dabinovića”, nekadašnji “Jugooceanijin” brod koji je nosio isto to ime, polukontejneraš od 18.610 tona koji je kao “Boka” izgradjen 1987 u Istočnoj Njemačkoj, u petak je doživio je incident sa po zlu čuvenim somalijskim piratima.
Naime, bivša “Boka” koja je sada u vlasništvu Kineza i plovi pod imenom “Xiang Hua Men” je 6.aprila oko 9 sati po lokalnom vremenu, napadnuta od pirata u Hormuškom tjesnacu. Prema navodima kineske državne novinske agencije Xinhua, brod i njegovih 28 članova posade u vodama blizu jugozapadne obale Irana koje su do sada smatrane sigurnim od pirata, napala je grupa od 9 somalisjkih pirata u brzom gliseru. Pirati su se uspjeli popeti na brod i pod prijetnjom oružjem natjerati posadu da okrene “Xiang Hua Men” ka obali Somalije. Kinezi su ipak uspjeli poslati poziv u pomoć, pa je nakon molbe njihove ambasade u Teheranu intervenisala i Ratna mornarica Irana sa dva ratna broda. U pravoj drami, uz razmjenu vatre i hrabru reakciju kineskih pomoraca, pirati su natjerani na predaju, a “Xiang Hua Men” je oslobodjen samo šest sati nakon što su ga zaplijenili morski razbojnici. Kineski ambassador u Irani potom je u luci Imam Homeini sačekao brod i sa po 10 hiljada dolara nagradio sve pomorce sa nekadašnje “Boke” kojim ih je nagradio aktuelni vlasnik broda, kompanija “NASCO” iz Nanjinga.

S.L.

KUPRES snimljenprije petnaestak dana u Njemackoj, sada plovi pod imenom ANGOLA i prica se da ide u scrap u Alang....

http://www.schiffvideos.eu/video/Motorschiffe~Seeschiffe~Stuckgut-+und+Mehrzweckfrachter/353/die-angola-imo-nummer8701064-flaggezypern-laenge1650m-breite240m.html

Stanje do 1978, format liste je velik pa sam je preklopio.
U godisnjacima Pomorskog muzeja je dosta dobro obrađen istorijat Jugoslavenske oceanske, do 80-tih.
90-te će najvjerovatnije da obradi Siniša :)
[attachment=1]
[attachment=2]

jedan od prikaza uspješnosti

[attachment=1]

KOSMAJ tokom opremanja u brodogradilistu u Sunderlandu, 1977, slika je sa www.shipspotting.com

NOVI pred Kotorom, septembra 1996.

PELINOVO dolazi na krštenje u Kotor, 24.oktobra 1996.

SUTJESKA pod imenom SAARH bila je prvi brod Jugooceanije koji se vratio u zemlju nakon ukidanja sankcija UN prema SRJ 1995. Ovdje je slikana prilikom dočeka u Kotoru...

ORJEN isplovljava iz Kotora nakon krštenja 1977.

ADMIRAL ZMAJEVIĆ na krštenju u Kotoru, 1965 godine.

Prvi od njihova četiri "japanca", u vrijeme kada je izgradjen bio je to najveći jugoslovenski bulk carrier....

Godine 1986 KOTOR je dobio i Plavu vrpcu Vjesnika.....

Fotografija iz istorije Jugooceanije.


[attachment=1]


Ako sam dobro pročitao, tekst na pozadini fotografije.


[attachment=2]

Danas smo se prijo i ja spomenuli Kotorana i njihovih uzapćenih brodova. Vidio ih je u SAD-u. Pričao mi je o teškim uvjetima u kojima su posade živjele.

Koliko me sjecanje sluzi, u SAD su bili zaplijenjeni DURMITOR, ZETA, MOSLAVINA, ADMIRAL ZMAJEVIC i KAPETAN MARTINOVIC.....

Ni sam autor fotografije ne zna o kojem se brodu radi,al posto kaze da je fotografija s pocetka 2000tih,rekao bih da se radi o PELINOVU,sto zbog kolor seme cimunijere,sto zbog cinjenice da je to ime broda bilo aktuelno u periodu od 1996 do 2002. Isplovljavanje iz Murmanska.
Slika preuzeta sa: www.shipspotting.com (autora Maksima Abramova)

Jeste, PELINOVO je u pitanju.

Sto bi rekao Her Zika Pavlovic - "MOJ ME INSEKT NIKAD NE VARA"  :super :super

He, he,he! :) ;)

Radio telegram sa MV RISAN kad nas kompanija obavještava da je Kumanovo potonulo.

Kaćo, kakvi su bili Jugooceanijini "istocni Njemci" sto se opsteg kvaliteta izrade broda tice ? Cuo sam price od ljudi koji su na njima plovili da je smjestaj bio odlican, a li i vrlo kontradiktorne informacije o (ne)kvalitetu glavnog i pomocnih strojeva....

Kabine jako dobre,dobra centralna klima,što je bilo bitno zbog linije Meksički zaliv,SAD,Egipat,Sredozemlje.Nažalost,na jednom brodu je poginuo pomoćni električar iz Morinja  od strujnog udara remontujući klimu.
Brodovi su jako" ljuljali",nijesu se moglu "smiriti " zbog džamba.Vinćevi na palubi,"igle",derići i sami džambo vrlo teški za održavanje,nadgrađe je bilo od ne baš dobrog materijala.
Trup broda,štive,izuzetane.Što se makine tiče,bilo je problema sa pomoćnim strojevima,mjenjani su,mislim baš na Risnu da je ugrađen jedan made in SFRJ.
Glavna makina,ne sa toliko mnogo problmema,jedan blackout u 18 mjeseci navigacije na ovim brodovima.

Ti si bio na RISNU, a na DURMITORU/LOVCENU, odnosno BOKI/KUPRESU ?

Čijeg proizvodjača su bili strojevi na DDR brodovima ?

MAN B&W ako se ne varam....

Na TIVAT,RISAN,HERCEG NOVI,LOVĆEN i DURMITOR ukrcaj je nekima padao vrlo teško a neki su su ih više voljeliod balkova.(mada,vjerovali ili ne RISAN je u jednoj štivi krcao ferohrom iz Dugog Rata za Norfolk,a jednom petrakoks iz Baton Rouge za Bar.)
Bio sam na RISNU i LOVĆENU,mislim da niko nije pretjerano kukao na makinu,bilo je masu gorih brodova u firmi.
Nisam strojar,ne mogu se sjetiti marke glavnog stroja.

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Toprepo, PIVA nije Jugooceanijin brod, vec Preookeanske plovidbe Bar.

Maketa jednog od četiri Jugooceanijina Japanca - KRUŠEVAC, danas se čuva na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru,

Slika stare BOKE sa www.shipspotting.com (René Beauchamp)

http://www.bokanews.me/prst-u-more/pomorac-zavrsio-u-rezaliste/

„Pomorac“ završio u rezalištu

Sa svjetskih mora nestao još jedan brod nekadašnjeg kotorskog giganta „Jugooceanije“

Pretposljednji još postojeći brod iz flote nekadašnjeg giganta, kotorske kompanije „Jugooceanija“, bulk carrier „Pomorac“ nakon 30 godina plovidbe svjetskim morima, završio je svoj život u Indiji.

Naime, nekadašnji brod kotorske kompanije, ovih je dana predan najvećem rezalištu brodova na svijetu u Alangu pa će uskoro biti nasukan na pijesak tamošnjih plaža gdje će ga preuzeti radnici „naoružani“ brenerima i u kratko vrijeme, pretvoriti u hrpu starog željeza. Na svoje posljednje putovanje, bivši „Pomorac“, sada pod imenom „Infinity“ i zastavom Liberije na krmi, isplovio je krajem septembra iz iračke luke Um Kasr. Ovaj brod za prevoz rasutog tereta deplasmana 34.800 tona, po narudžbi „Jugooceanije“ izgrađen je 1985 godine u brodogradilištu „Austin & Pickersgill“ u Sunderlandu u Velikoj Britaniji. Zanimljivo, iako je građen za državnog brodara jedne socijalističke zemlje, „Pomorac“ nikad nije registrovan pod zastavu tadašnje SFRJ, već ga je „Jugooceanija“ upisala pod liberijsku zastavu i registrovala na svoju off-shore kompaniju „Boka Shipping Corporation“ iz Monrovije.
Uvođenjem sankcija UN protiv bivše SRJ, „Pomorac“ je kao i ostali brodovi „Jugooceanije“ blokiran, pa ga je jedna od britanskih banaka-kreditora kotorske kompanije, uz sličan brod „Radnik“, godinama držala zaplijenjenog i raspremljenog na rijeci Fal u Velikoj Britaniji. Po ukidanju sankcija, brod se vraća u flotu „Jugoceanije“ pod novim imenom „Grant Mariner“, ali ga je kotorska kompanija koju su DPS kadrovi na njenom čelu, tada doveli do bankrota, krajem 2001 prodaje kompaniji „Thorensen“ sa Tajlanda gdje je plovio prvo kao „Thor Orchid“, a potom pod imenom „Orient“. Juna 2011 brod je prodat Turcima, koji mu daju novo ime „Infinity“ pod kojim je nekadašnji „Jugooceanijin“ „Pomorac“ svjetskim morima plovio posljednje četiri godine.
Nakon njegovog odlaska u rezalište, na moru je ostao još samo jedan nekadašnji „Jugooceanijin“ brod – bulkcarrier „Pelinovo“ od 30.650 tona, koji su Kotorani kao polovni, kupili krajem 1996, a pod uticajem krize u kopjoj se kompanija pokako gasila, prodali već 2002. „Pelinovo“, i samo staro već 31 godinu, svoje posljednje dane broji u floti male turske kompanije „Gamma Shipping“ iz Ankare, pod imenom „Era“ i zastavom Paname.

Prvi dolazak novosagrađenog mb "Boka" u matičnu luku, 29.jun 1958.

HERCEG NOVI Septembra 1989,Welland Canal at Port Robinson, Ontario, Canada.
Fotografije ustupio Jeff Cameron.

Ex PELINOVO juče (11.januar) doplovilo u Gadani Beach, Pakistan, radi rezanja u staro željezo.

Kolega Marinero, da li mozes ovdje da postavis clanak iz danasnjih Vijesti o brodu Pelinovo

Jeli može link?

http://www.bokanews.me/vijesti/25446/

Članak je u Vijestima označen kao premijum, pa nije cijeli dostupan na sajtu, osim za pretplatnike. 

SUTJESKA uslikana u Holandskoj luci Roterdam 05.06.1976.
Slika preuzeta sa http://www.shipspotting.com/gallery/photo.php?lid=2979619 (martin klingsick)

"Rumija" na dve fotografije iz moje kolekcije, Prčanj 1960. godine.


[attachment=1]


[attachment=2]

"Muo" snimljen kod Prčnja 1960. godine, ovde još uvek kao deo flote Velike obalne plovidbe "Igalo"(preduzeća "Lovćen"(?)). Obe fotografije su iz moje kolekcije.


[attachment=1]

[attachment=2]

Prelijepe fotografije, bravo i hvala na njima!

Nema na čemu, i drugi put  :)

Dobro i profi izrađena maketa broda Boka, ne znam gde je slikano. Na pozadini fotografija je pečat Foto Lovrijenac - Dubrovnik.


[attachment=1]


[attachment=2]


Uvećao sam detalj sa karticom ispred makete, ako sam dobro protumačio, piše:

Izradio, Remetin Tomislav


[attachment=3]

Ovog puta "Orijen", isto moja kolekcija.


[attachment=1]

Još jedna iz kolekcije, "Slavonija" na putničkom doku, Yokohama, Japan.


[attachment=1]

Tamper "Boka", na pozadini fotografije nema podataka.


[attachment=1]

Panama kanal - mislim da je Boka slikana na jednom od ovih prilaza lokovima.

Hvala za info  :)


...




"Biokovo", Rijeka, 1957. godine.


[attachment=1]