PALUBA

Ne znam di bi ovo stavia. Možda i nije za Palubu, al mislim da je zanimljivo kao dokaz da se i na ovim prostorima može razviti i proizvesti kvalitetan, zanimljiv i dizajnerski/vizuelno atraktivan proizvod. Ovo me je sjetilo na jednu priču sa Palube (nemogu je sada pronaći) o raspadu konstruktorskog tima koji je razvio hrvatski niskopodni tramvaj TMK 2200 (http://hr.wikipedia.org/wiki/TMK_2200). Da li se tim ipak ponovo okupio ili?

USKORO NA TRAČNICAMA

FOTO: Hrvatski vlak od pet milijuna eura!

Novi vlak će se uskoro pojaviti na hrvatskim tračnicama, a dugačak je 75 metara, ima 212 sjedećih i 220 stajaćih mjesta. Postavljen je i sustav informiranja koji daje podatke o voznom redu i prometnoj situaciji te druge važne obavijesti. A u unutrašnjosti je između ostalog postavljen i video nadzor.

[attachment=1]
Končar je predstavio niskopodni elektromotorni vlak za regionalni promet u čijoj je izradi sudjelovalo 11 Končarevih tvrtki, ali i TŽV Gredelj i brojni drugi dobavljači, a cijena mu je nešto manje od pet milijuna eura.

Vlak, koji će uskoro biti isporučen Hrvatskim željeznicama, kao sustav i svi njegovi glavni dijelovi razvijeni su u Končaru, na njemu je radilo više od 250 stručnjaka, a u kompaniji kažu da je njegova cijena 15-ak posto niža od sličnih vlakova proizvedenih u europskim zemljama, piše Business.hr.

Novi vlak, koji će se uskoro pojaviti na hrvatskim tračnicama, dugačak je 75 metara, ima 212 sjedećih i 220 stajaćih mjesta, a može postići maksimalnu brzinu od 160 km/h. Putnički je prostor u potpunosti klimatiziran i pokriven video nadzorom, a sustav informiranja putnika daje bitne podatke o voznom redu i prometnoj situaciji te druge važne obavijesti.

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
Izvor: Danas.hr (http://danas.net.hr/)

Za svaku pohvalu!

Samo da se ne stane na ovom jednom primerku.

To je plastificirano oklopnomehanizirano sredstvo na šinskim štiklicama prvi rođak Končareva niskopodnog tramvaja, koji je prije nekoliko godina bio ponuđen i Beogradu.

I ne samo Beogradu, već i Helsinkiu, Sofiji, ...

[attachment=1]TMK 2200 u Zagrebu

[attachment=2]TMK 2200 u Helsinkiu

[attachment=3]TMK 2200-K (TMK 2300) u Zagrebu

Tramvaj je inače proizvod konzorcija CroTram - Končar i TŽV Gredelj.
Grad Zagreb je za ZET (Zagrebački električni tramvaj) nabavio 140 primjeraka TMK 2200 i 2 primjerka TMK 2200-K, u osnovi skraćena verzija starijeg brata, prilagođena zagrebačkom tramvajskom prometu, koji je u ZET-u dobio oznaku TMK 2300.

A oni se odlucili za
Tramvaj sam staje ako vozač zadrema

BEOGRAD - Novi tramvaj španskog proizvođača KAF je sastavljen i u depou je na Novom Beogradu, a trenutno se testiraju svih njegovi sistemi.
[attachment=1]
Ovaj posao će najkasnije do početka avgusta biti završen, do kada bi trebalo da budu završene i obuke vozača i majstora za održavanje. Prema najavama gradskih vlasti, ovo vozilo će se naći na ulicama početkom septembra. Tramvaj je već prošao statičke testove (da li je bilo grešaka u konstrukciji ili proizvodnji) još u fabrici u Saragosi, dok se u Beogradu rade dinamička testiranja.
 
- Ovih petnaestak testova se odnose na sve sisteme: električne, hidraulične, pneumatske... Proverava se struja, sistem skretnica, vučna oprema, kočenje, softver... Sve to mora da se prođe, i najkasnije početkom avgusta vozilo će biti predato na korišćenje GSP-u. Sad još ne može na ulicu - priča Goran Đorđijevski, inženjer KAF-a.
 [attachment=2]
Reporteri “Blica” imali su juče priliku da pogledaju novi tramvaj, njegovu unutrašnjost, kako funkcionišu komande i da “provozaju” 15 metara. Tramvaj je vrlo udoban, prijatnog enterijera, moderan, a za sve komande je dovoljno pritisnuti samo dugme. Rampa za osobe sa invaliditetom funkcioniše, a vozilo se jedva čuje dok radi.

Đorđijevski objašnjava da na prvom vozilu provere najduže traju, jer se na njemu rade i tipski i rutinski testovi, a to traje oko tri meseca. Isto to se radi i eventualno na drugom vozilu (trenutno se ispituje u Saragosi), ali već na svakom sledećem rade se samo rutinski testovi koji ne bi trebalo da traju duže od tri nedelje.
 
- Pored ekipe iz KAF-a koja radi testiranje, još jedan tim je u Beogradu i pre dva dana počeo je da obučava vozače. Posebna ekipa će obučavati ljude iz GSP za servis i održavanje tramvaja - objašnjava Đorđijevski.
 
On kaže da će novi tramvaji po mnogo čemu biti potpuno drugačiji u odnosu na sadašnje u Beogradu. Imaju trofazne, asinhrone vučne motore, štedeće struju, a glavna novina je to što su svi niskopodni i rastojanje im je 300 milimetara od nivoa ulice. Imaju tri vrste kočnica: elektodinamičke (prvo koči motorom), hidrauličke (kočenje do zaustavljanja) i šinske (pomoću trenja) koje se koriste samo u slučaju opasnosti.
 [attachment=3]
- Tramvaj ima vrlo prostranu i udobnu vozačku kabinu. Na levoj strani je glavni kontroler, neophodan vozaču sve vreme dok je u vozilu. Tu je i selektor pravca i brzine, dugme za podizanje i spuštanje pantografa... Na desnoj strani su najbitnije kontrole: dugmići za otvaranje vrata, brisači, žmigavci, svetla, prekidači za prekretanje skretnica, sigurnosna kočnica, dugme za razgovor sa putnicima - priča Đorđijevski.
 Španski tramvaji imaju i uređaj za budnost vozača, takozvani “budnik”. On je dugo u primeni na železnici, ali je novina u vozilima gradskog saobraćaja. Neophodno je da vozač u određenim vremenskim intervalima pritiska ili senzor na kontreleru ili pedalu budnika da bi kompjuteru stavio do znanja da je sa njim sve u redu (zdravstveni problemi, pospanost). Ako to ne čini, vozilo se automatski zaustavlja.
 
Na sredini kontrolne table je displej na kome vozači mogu da vide sve parametre tramvaja, s tim što se on sam isključuje kada se vozilo kreće brže od tri kilometra na sat da vozaču ne bi odvraćao pažnju. Ipak, ako vozač želi da proveri u kakvom je statusu vozilo, dovoljno je da “tač skrin” tablu pritisne bilo gde.
 
Predstavnici Grada ranije su najavili da će ovaj tramvaj saobraćati najverovatnije “sedmicom”. Do kraja 2011. stiže devet, a do kraja 2012. godine još 21.

Izvor www.blic.rs

Zapravo ovo nije prvi i jedini primjerak. Prvi prototip je prodan Željeznici Federacije BiH gdje je tokom tri mjeseca testiranja napravio preko 4000 km. Potom je vračen u Zagreb na pregled i podešavanja prije završnog testa - vožnja brzinom 176 km/h koja je trebala biti obavljena na hrvatskim prugama zbog ograničenja brzine u BiH. Vrijednost ugovora 5,3 milijuna €.

Primjerak iz prvog posta je drugi prototip razvijen za Hrvatske željeznice.

Osnovne karakteristike

• dužina vlaka: 75 m
• širina kolosijeka: 1435 mm
• visina poda: 600 mm
• visina sa spuštenim pantografom: 4280 mm
• napon: 25 kV, 50 Hz
• broj sjedala u 1. razredu: 20
• broj sjedala u 2. razredu: 192 (sa 10 preklopnih)
• broj stajaćih mjesta: 250
• maksimalna brzina: 160 km/h
• maximalno ubrzanje: >1 m/s²
• povezivanje: do 3 vlaka
• vakuum WC: 2 kom

Tehnička i tehnološka rješenja

• asinkroni pogon s vektorskom regulacijom
• µP sustavi upravljanja i komunikacija
• vlastita programska podrška
• sustavi dijagnostike i monitoringa DIRT®
• modularnost ( Hardware/Software )

Par slika prvog prototipa (BiH):

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Iskreno se nadam da će i Hrvatske i Željeznice F BiH naručiti još primjeraka.

A u Ljubljani izbacili tramvaj negdje u 50-60 godinama. Gdje jim je pamet bila. Sada vratit tramvaj (za što su veoma ozbiljne studije več napravljene), koštalo bi nas pola kraljevstva.

Odlicno izgleda,  nadam se da ce i u Srbiji jednog dana jezditi nesto slicno! :super

 Mali off- verovatno ste svi gledali film o 007 - "Kazino Rojal"  sa D. Krejgom u glavnoj ulozi !? Ako jeste, poznato vam je da se u filmu glavna radnja odvija u Crnoj Gori. U jednoj sceni Bond putuje vozom, neopisivim predelom, a voz bas mnogo lici na ovaj hrvatski. Scena je pomalo smesna s obzirom na stanje zeleznice na istom prostoru. Medjutim za sve one koji nisu nikad bili, sam film je odlicna preporuka za CG, iako mislim da nijedna scena nije snimljena tamo!?

Kad si vec spomenuo Casino Royal film je sniman u Ceskoj, engleskoj, na Bahamima i italiji, konkretno Casino Royal gdje se odigrava partija sniman je u Karlovim Varima (exterijer) kao i voznja vozom sve je snimano u ceskoj.

Koliko se može vidjeti na fotografijama unutrašnjosti, koje je prije nekoliko postovao postavio Leut, u vlaku su sjedala koje se ne mogu razvući. I ostali noviji Gredeljevi proizvodi imaju fiksirana sjedišta, što je po meni neprimjereno prometalu koje je namijenjeno svakom javnom vozilu koje nije gradsko. Rješenje s nepomičnim sjedalima je, naravno, jeftinije, ali i  neudobije.

Na slikama se vidi da su sedišta različita na dva prototipa, pa pretpostavljam da je moguće naručiti sedište po želji kupca, i platežnoj mogućnosti, naravno, pošto udobnija sedišta nameću i nešto višu cenu.

Da, vjerojatno je tako: gledao sam samo fotografiju na kojoj su sjedišta žute ili koja li je to već boja, a ne onu na prvom postu, gdje su sjedala plava s nekakvim tufnama, te mu možda mobilna

Neka je uspješan put pred njim.

Baš me zanima, koliko bi pokupili za takav projekat razvoja takvog vlaka od investitora u nekoj zapadnoj ili daleko istočnoj zemlji? Bit če 5 Mio sa faktorom 10 pa na gore.  

Мени нешто јасно код цена овог воза и трамваја, као и осталих средстава јавног превоза.

У хрватски воз стаје укупно 450 путника, а кошта преко 5 милиона евра. То је преко 11 хиљада евра по путнику. У поређењу са тим, путнички ауто са 4 седишта по тој цени по путнику би коштао око 45 хиљада евра, за шта се може добити одлична лимузина.

Није ми јасно зашто су средства јавног превоза толико скупа?
По некој логици би што је возило веће, требало да буде јевтиније по путнику?

Ja nisam bas eskpert kako se radi kalkulacije za proizvodstvo transportna sredstva ali mislim da koliko nesto kosta zavisi od broj sati potrebni da se nesto prozivodi, kompleksonst tehnoloskog procesa, pa proizvedena kolicina... Na to dodaj i intezitet eksplotacije, mislim da voz vise "trpi' nego auto pa to znaci da se mora dizajnirati soodvetno a to definitivno kosta vise. Ja mislim da u tome je razlika.

30. siječnja 2014.

HŽ kupuje 44 nova vlaka od Končara

[attachment=1]
Najveći posao u povijesti Hrvatskih željeznica – tako je nazvano potpisivanje ugovora o nabavi 44 nova motorna vlaka za HŽ Putnički prijevoz. Vlakove će proizvesti Končar – Električna vozila, a prvi bi trebao biti na prugama za 14 mjeseci. Nakon toga će svaki mjesec iz pogona Končara izlaziti jedan do dva nova vlaka, dok se ne dođe do ugovorenih 32 elektromotorna (16 gradsko-prigradskih i 16 regionalnih) i 12 dizel-električnih vlakova. Elektromotorni vlakovi dugački su 75 metara, maksimalna brzina im je 160 km/h, a kapacitet između 420 i 505 putnika. Dizel električni vlakovi dugački su 58,5 metara, maksimalna brzina im je 120 km/h, a primaju 323 putnika. Posao je ukupno vrijedan 1,63 milijarde kuna, a kada se tome doda i PDV, onda i preko dvije milijarde.

Vozni park HŽ Putničkog prijevoza, kaže predsjednik Uprave Dražen Ratković, prosječno je star 30 godina, pa je bilo krajnje vrijeme za početak njegove obnove. Proizvodnja 44 vlaka za Končar je iznimno važna, jer će, prema računici predsjednika Uprave Darinka Bage, osigurati posao za 3000 radnika u sljedeće tri godine. Malo je poduzeća u svijetu, tvrdi Bago, koja su sposobna sama razviti i proizvesti vlastite vlakove, pa ovaj projekt dokazuje i vitalnost barem tog dijela hrvatske industrije.

Resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić najavio je da razvoj željeznice ne staje na kupnji novih vlakova, jer će uskoro biti potpisan i ugovor o razvoju informatičkog sustava, kako bi putnici HŽ-a mogli karte kupovati putem interneta i mobitela. Na potpisivanju ugovora bio je i premijer Zoran Milanović.

(PV), e-Privredni (http://www.privredni.hr)

Ako se uzme u obzir količina para koja će biti upumpana u ovu nabavku, to govori jedno, para dakle ima. Sve ovisi želi li ih se i na šta upumpat i šta je prioritet. TO je sjajna vijest i ovime će HŽ dobiti jedno novo ruhu i modernizaciju koja je bitna.

Međutim, ako ima preko miljardu za vlakove, ko me onda može uvjeriti da nema za barem polovne migove-29 u istoj vrijednosti ?

Jasno je - za HRZ nadzvučnu nema interesa i volje, a ne da nema para.

Uh, 44 vlaka, i još domaće proizvodnje ! Drago mi je u opštoj magli svuda oko nas čuti lepo vest.