PALUBA

Mislim da ovi fascinatni austrougarski brodovi zaslužuju posebnu temu, ako ništa drugo, a ono zbog toga što su "batili" gotovo sva svjetska mora. Za početak jedna predivna fotografija korvete SMS "Donau" u Puli, godine 1893.

SMS Novara
http://www.youtube.com/watch?v=UtL9XuMk1PU

Korveta Aurora u pulskoj luci - 1895 godina :
[attachment=1]
[attachment=2]

Moze se reci da se (i) ovaj topic stvara udruzenim snagama (Viribus Unitis)  :)

SMS Novara[attachment=1]

Kako ovaj slavni brod u okviru foruma o A-U mornarici, jedva da je spomenut, napisat ču samo par riječi tako da i ovaj brod nađe svoje mijesto.
Izgradnja ove fregate je započela u venecijanskom Arsenalu 1843g. pod imenom Minerva. Venecija je imala dugu brodograđevnu tradiciju i bila mijesto viještih brodograditelja, da bi Austrija tek od 1850-ih godina brodogradnju preusmijerila u STT u Trstu i Arsenal u Puli podalje od neprijateljski nastrojenih Italijana. Izgradnja je trajala dosta dugo zbog prekida. Izgradnja Novare 1843-1951 poklapa se sa buđenjem italijanskog nacionalizma i težnje ka stvaranju ujedinjene države. Tako se 1948 zbio i ustanak u Veneciji protiv austrijske vladavine. Djelomično završenu Minervu revolucjonari su preimenovali u Italiu, da bi posle ponovnog preuzimanja vlasti u Veneciji od strane Austrije, feldmaršal Radetzky posjetio brodogradilište i brod je poimenovan u Novara u čast pobijede u bitci kod Novare(vojska Radetzky-og je tamo porazila sardinijsku vojsku kralja Alberta od Pijemonta, 1949g) Izgradnja Novare se nastavlja pod Austrijskim nadzorom i porinuta je u more 1850g., a završena juna 1851g.[attachment=2]
Deplasman broda je iznosio 2630t.Dimenzije broda su se mijenjale tijekom eksploatacije, a psebno prilikom velike obnove 1861/62 kada je ugrađen i parni stroj.
Od izgradnje pa do vremena kada je oplovila svijet u okviru znanstvene ekspedicije dimenzije su bile izvorne. Lpp=50,43m, Lkvl= 47,48m, B= 13,70m, Tp= 5,20m a Tk=5,7m. Naoružan je bio sa topovima, 48 kom, raspoređenim na dvije palube.
Luka baziranja je bila Trst, a remontovao se u Arsenalu u Veneciji, a kasnije Puli.
Prilikom prvih krstarena Novara se pokazala kao brz brod, 1857g čak najbrži brod flote ( pod punim jedrima postizala je i 14čv).
Put oko svijeta, u okviru znanstvene ekspedicije je jedno od najvažnijih putovanja Novare. Trajao je od aprila 1857 do augusta 1959g. Brod je tijekom putovanja prešao 51.686 milja, na moru je proveo 551dan, 298 na sidru i obali. Brodom je zapovijedao komodor Bernhard von Wullerstorf-Urbair, posada je brojala 345 člana što časnika,što mornara i 7 znanstvenika. Na povratku je donio oko 23700 primijeraka minerala, flore i faune, brojne kosture, etnografske predmete uključujući i 100 ljudskih lubanja. Tijekom posjeta na luci i sidru, znanstvenici su istraživali lokalnu floru i faunu, geologiju i geografiju, te prikupljali razne primijerke. Obavili su ček neka prva geološka kartiranja, stvorili osnove ze buduća geološka i oceanografska istraživanja, posebice na južnom Pacifiku i revolucijonirali oceanografiju i hidrografiju. Geomagnetska promatranja za trajanja ekspedicije značajno su povečala spoznaje na tom području. Na osnovi ispitivanja koke, po prvi put je izoliran čisti kokain iz biljke 1960g.
Rezultati istraživanja objavljeni su u izvještajima bečke akademije znanosti pod nazivom "Reise der österreichischen Fregatte Novara um die Erde (1861-1876)".
1961/62 izvršen je remont u kome je povečan deplasman na 2615t (2865t,puni)
Lpp= 67,60m, B=14,32 a T=5,8m. Dobila je i parni stroj, vodoravni sa dva cilindra,snage 400ks, sa kojim je mgla razviti brzinu od 12čv. Dobila je i novo naoružanje 2x 24funtna, sa zatvaračem, 4x 60funtne topove, galtkih cijevi Paixhans i 28x 30 funtna topa..
!964 SMS Novara dobila je važan zadatak prevoza nadvojvode Maksimiljana I supruge u Meksik, gdje se proglašava carem Meksika. Posle tri godine od strane revolucjonara (Benito Juarez) bio je pogubljen, a admiral Tegetthoff je poslan na SMS Novari da preuzme njegovo tijelo dopremi ga u Trst, što se je I dogodilo 16.januara 1868g.
Novara je uzela učešča i u Viškoj bitci. Prvim hicem koji je brod primio ubijen je zapovijednik Errik von Klint,na tom mijestu je kasnije postavljena mesingana ploča sa posvetom palom.Brod je zadobio još 47 pogodaka, pa je poslije bitke bio na opravku u pulskom Arsenalu.
Obavila je 1971 putovanje u Ameriku, da bi posle trenažnog broda 1876 postala hulk.
!981 su joj skinuti strojevi, uništena je 1898  godine.
Kasnije je po njoj poimenovana nova Novara, a 2004 se njena gravura nalazi i na 20 EUR, austrijsko izdanje.
To je samo ukratko.[attachment=3][attachment=4]

http://en.wikipedia.org/wiki/SMS_Novara_(1850)
http://www.uow.edu.au/~morgan/novara1.htm

Omiljeni brod nadvojvode Maximiliana, na kome je bio kadet, dobio je zadatak da njegovo tijeleo preveze iz Meksika, Vera Kruz u domovinu. Tijelo je u Trstu, svečano dočekano i na barži prebačeno do obale. Pokopan je u Beču.[attachment=1][attachment=2]

U svom dvorcu Miramare sjeverno-zapadno do Trsta, se u gornjem katu nalazi sala Novara, koju je nadvojvoda dao izraditi, kao repliku krmenog prostora na SMS Novari, kojeg je, dok je bio kontradmiral,koristio za vrijeme boravka na brodu. Sala ima čak osvetlijenje kao na brodu,preko vidnika.[attachment=1][attachment=2]

SMS Tegetthoff[attachment=1]
Brod ne spada ni u korvete ni u fregate, to je škuna od 220t deplasmana, sa parnim strojem od 100ks izgrađen u njemačkom brodogradilištu u Bremenhafenu 1872g. Brod je izgrađen specijalno za austrougarsku polarnu ekspediciju, kojoj je cilj bio istražiti zemljišta i vode Artičkog oceana. Vođe ekspedicije bili su poručnik Payer i Weyprecht. Ekspedicija je rezultirala pored ostalog otkrićem zemlje Franza Jozefa.
Ispod su tri videa sa iscpnim objašnjenjem ekspedicije.

http://www.youtube.com/watch?v=owgkEzAQ8eU

http://www.youtube.com/watch?v=4Fr1nZrNxJY,


http://www.youtube.com/watch?v=xopGn8IOLK8

Austrougarska ekspedicija na Sjeverni Pol (1872 - 1874)
Osnovni cilj putovanja je sjeveroistočni prolaz, namjera je istraživanje mora i zemlje sjeverozapadno od Novaja Zemlja-e, Sjeverni Pol je prema Weyprecht-ovu planu bio sekundaran cilj.

Rezultat: otkriće Franz-Jozefove zemlje

Financiranje : ( procijenjen ukupan trošak 175.000 fl. ) Wilczek je pribavio 40.000 fl za ekspediciju Imperator Franz Joseph dao subvenciju od 4.000 fl u srebru Grof Franz Salm pridonijeo 20.000 fl. – Geografsko Društvo u Beču je darovalo 100 fl. - k.k. K.u.K. Ministarstvo za Kulturu i Obrazovanje je dalo 3.000 fl. izložba opreme pridonijela je za 12.500 fl. itd.

Brod: “Tegetthoff“ ( izgrađen od Teklenborg-Beurmann u Bremerhavenu) (škuna s tri jarbola / 220 tona / 38,34 m / 100 KS /130 tone ugljena / zalihe hrane za 2,5 - 3 godine).



Posada:

■Karl Weyprecht zapovjednik broda (iz Michelstadt-a)
■Julius Payer vođa kopnenihistraživanja (iz Teplitz-a)
■Gustav Brosch - 1.časnik (iz Komotau,Češka)
■Eduard Orel - 2.časnik (iz Neutitschein,Moravske)
■Dr. Julius Kepes - liječnik (iz Vari a.d. Theiß, Mađarska)
■Elling "Olaf " Carlsen – ledolomac i harpunist (kapetan trgovačke mornarice iz Tromsö)
■Pietro Lusina -kapetan , vođa palube (iz Cherso)
■Antonio Vecerina drvodjelac (iz Fiume)
■Otto Krisch- vođa stroja , strojar (iz Patschlawitz, Moravska)
■Josef Pospischil ložač , vatrogasac (iz Prerau-a)
■Johann Oratsch - kuhar (iz Graz-a)
■Johann Haller i Alexander Klotz - lovac i vodič na ledenjaku (iz Passeiertal-a)
 

Mornari:

■Antonio Latcovich (iz Fianona-Plomin)
■Lorenzo Marola i Pietro Fallesich (iz Fiume)
■Antonio Zaninovich (iz Lesina)
■Antonio Cattarinich (iz Lussinpiccolo)
■Vincenzo Palmich (iz Lovrana)
■Giorgio Stiglich (iz Bukkarice)
■Antonio Lukinovich (iz Brazza)
■Antonio Scarpa (iz Trieste)
■Giacomo Succich i Franzesco Lettis (iz Volosca)
 

Kronologija ekspedicije:

■1872 - 13. lipnja - "Tegetthoff" isplovljava iz Bremerhaven-a (Geestemünde)
■1872 - 3. srpnja- u Tromsö - upotpunjavanje provizija hrane i opreme
■30.July - 3. kolovoza – zarobljeni u ledu po prvi puta
■1872 - 12. (11.) kolovoza - susret broda “Tegetthoff” i “Isbjörn”*
■1872 - 13. kolovoza - na 76°18' N i 61°17' E - 1 morsku milju sjeverno od Barentsovih otoka. ( na mjestu zvanom "die drei Särge" ) usidreni prema ledenoj granici ( otprilike 20 nautičkih milja zapadno od Cape Nassau)
■1872 - 15. kolovoza – postavljanje skladišta hrane na obali Barentsovih otoka. (skladište neće biti upotrijebljeno prilikom povlačenja 1874.)
■1872 - 18. kolovoza – proslava imperatorova rođendana na brodu "Tegetthoff"
■1872 - 20. (21.) kolovoza – brodovi se razdvajaju - "Isbjörn" započinje povratak natrag i dolazi u Tromsö 1. listopada
■1872 - 21.kolovoza - "Tegetthoff" je zarobljen u ledu na 76°22' N 62° 3' E sjeverno od Novaja Zemlja [prema Payer-u], odnosno [76°28' N 61°49' E – drugi izvor podataka] plutajući unutar ledenog bloka najprije prema istoku, a zatim zapadu
 

-završetak prve zime-

■1873 - 30. kolovoza – ugledano kopno na 79°43' N - 59°33' E – tad je bilo nemoguće pristati. Payer naziva novo otkriće "Kaiser-Franz-Joseph-Land".
■1873 - 31. listopada – brod ostaje smrznut u ledu na tri n.milje od obale na 79° 51'N 58° 56'E.
■2. (1.) studeni – stupanje na kopno – postavljanje dokumenta ispod hrpe stijena.
 

-završetak druge zime-

 

■1874 - 10.- 16. ožujak – prvo istraživanje otoka sanjkama.
■1874 - 16. ožujak - strojovođa Krisch umire (pokapa se na Wilczek-ovom otoku).
■1874 - 26. ožujak - 22. travanj - drugo istraživanje sanjkama.
■1874 - 12. travanj - Payer dostiže na najsjeverniju točku puta na Cape Fligely na 82° 5' , podiže Austrijsku zastavu i postavlja dokument.
■1874 - 29. travanj - 3. svibnja – treće istraživanje sanjkama.
■1874 - 20. svibanj – napuštanje broda – započinje povratak natrag s 3 čamca na sanjkama. Cilj: otok Wilhelms blizu Nowaja Zemlje.
■1874 - 14. kolovoz – stiže se do otvorenog mora.
■1874 - 15. kolovoz – čamci se koriste prvi puta na otvorenom moru na 77° 40' N 61° E.
■1874 - 16. kolovoz - Nowaja Zemlja je ugledana.
■1874 - 18. kolovoz – pristanak na Black Cape na Novaja Zemlji (južnije od mjesta gdje je bilo postavljeno skladište s hranom 1872)
■1874 - 23. kolovoz – napokon ugledan čamac u zaljevu Dunen koji ih ukrcava i odvodi na rusku škunu "Nikolaj" (pod zapovjedništvom kapetana Feodor Voronina)
■1874 - 3. rujna - "Nikolaj" stiže u Vardö, Norveška – članovi ekspedicije nastavljaju put na poštanskom brodu "Finmarken" prema Tromsö i dalje prema Hamburgu, te , napokon, nakon 453 dana putovanja stižu u Beč. Brod “Tegetthoff” nije pronađen niti dan danas…
 

***

■1875 - 18. rujan: 48. Njemački skup znanstvenika i fizičara u Graz-u, gdje Weyprecht daje izvještaj o “Osnovnim principima arktičkog istraživanja” i daje sugestiju o osnutku fiksnih arktičkih opservacijskih stanica - zajedno s idejama Georga Neumayera, ove ideje su bile prezentirane i na: 1879. na 2.međunarodnom kongresu meteorologa u Rimu (Karl Weyprecht i Georg Neumayer diskutiraju o “postavljanju brojnih postaja u arktičkoj i antarktičkoj regiji radi simultanih meteoroloških i magnetskih opservacija polova”), i naposljetku, 1882 – 83. na 1. Međunarodnoj Polarnoj Godini.
■1878 - 1879 - Adolf Erik Nordenskjöld (brod: "Vega") je prvi prošao kroz sjevernoistočni prolaz.
 
izvor; http://www.histria.org/page4.html

Izdanje komemorativne kovanice od 20EUR.[attachment=1][attachment=2]

Valjda ova razglednica iz Gruža spada ovde?


[attachment=1]

Iz knjige : MORE baš kao juče, Mladena Mateljana

[attachment=1]
[attachment=2]

poz.

Ko voli priče o praznovjerju i broju 13 Tegetthof ih je pun.

- 13 sječnja postavljena rebra
- 13 travnja porinut u more
- 13 veljače ustrojio se odbor za istraživanje
- 13 lipnja brod je isplovio iz Bermerhavena
- 13 srpnja nastavak putovanja iz Tromsqa
- 13 dana plovidbe su ugledali prve sante leda
- 13 članova posade je bilo sa istočne obale Jadrana
- 13 listopada izmjereno je 13 stupnjeva ispod nule

 8)

Poziv za arktičku ekspediciju.

[attachment=1]

poz.

Dakle Tegetthofu je broj 13 bio sretan.

[attachment=1]Name:   SMS Frundsberg
Builder:   Stabilimento Tecnico Triestino, Trieste
Laid down:   19 June 1871
Launched:   11 February 1873
Completed:   October 1873
Reclassified:   Hulked , 1905
Struck:   1906
General characteristics
Type:   Corvette
Displacement:   1,353 t (1,332 long tons)
Length:   69.08 m (226 ft 8 in)
Beam:   10.45 m (34 ft 3 in)
Draught:   5 m (16 ft 5 in)
Installed power:   1,000 ihp (750 kW)
Propulsion:   1 shaft, 1 Horizontal triple-expansion steam engine
Speed:   11 knots (20 km/h; 13 mph)
Complement:   210
Armament:   4 × 150 mm (5.9 in) Wahrendorf Breech-loading guns
2 × 70 mm (2.8 in) guns
2 × 25 mm (1.0 in) machine guns

Korveta Aurora porinuta 1873.[attachment=1][attachment=2]

1890 korveta Fasana u Nagasakiju.[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

[attachment=1][attachment=2]

Pošto slažem samo slike dolje je popis:
fregate:
Radetzky (1854-1869) Adria (1857-1888) Donau (1857-1872) Novara (1862-1881) Schwarzenberg (1862-1869) Radetzky (1873-1920), Laudon (1874-1900)
korvete:
Erzherzog Friedrich (1857-1897) Dandolo (1859-1890) Helgoland (1869-1890) Fasana (1871-1896) Zrinyi (1871-1905) Aurora (1874-1902) Frundsberg (1873-1904) Donau (1875-1920) Saida (1879-1906)

[attachment=1]
U Bitci kod Helgolanda sasvim lijevo kao zapovjedni brod Tegetthoffa sa Radetzkym[attachment=2]
Posle pogodka u plamenu-prednji jarbol[attachment=3]

Donau (1875-1920) predstavlja dva, ipak razlicita, broda; prvi 1875-1886 (raspremljen - o cemu je bilo rijeci pod Hulkovi JKRM  - https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6540.0 ) i drugi zapocet pregradnjom/povecanjem istog 1888 i predan 1894.

Nakon rata Sibenik pa Krka...........

[attachment=2]

SMS Saida[attachment=1][attachment=2]

Korveta Erzherzog Friedrich slikana 1868 godine.

[attachment=1]

tekst ispod slike govori sve...

korveta u 1882.g.

[attachment=1]

[attachment=1]

[attachment=1][attachment=2]

[attachment=1]

Za vrijeme postojanja austrijske mornarice, njenu zastavu su diljem svijeta prenosili i reprezentovali njeni brodovi.
Ciljevi su bili naučni, kartografski, obuka ljudstva, provjera instrumenata, komercijalni..
Prvi austrijski ratni brodovi koji su prešli ekvator bile su dvije fregate S.M. Austria i S.M. Principessa Augusta, koje su pratile nadvojvodkinju Leopoldinu u Brazil.(1817g)
Na brodovima su bili ukrcani i naučnici raznih struka.
Više o putovanju http://www.centrostudimilitaritrieste.org/Web%20Italiano/Pubblicazioni/Gli%20Asburgo%202010%20-%20Parte%20VI.pdf
[attachment=1][attachment=2] fregate S.M. Austria i S.M. Principessa Augusta

Fregata S.M. Carolina( izgrađena 1808)
pod komandom kapetana Seraphina von Poltl-a, isplovila iz Trsta 11.septembra 1820. Trebala je prevesti diplomatu u Brazil i Kinu.
Na brodu je kao častnik bio ukrcan i vitez von Ghega, otac konstruktora željeznice Beč-Trst.
Osim političkog putovanje je imalo i trgovački karakter, brod je prevozio živo srebro( iz Idrije)za istočnu Aziju.
Brod je ticao Gibraltar, Rio de Janeiro, Cape Town , Bataviu, Singapor, Macao i Canton.
U Trst se vratio 7.jula 1822.
To je prvi brod pod austrijskom zastavom u Kini.
Putovanje je bilo kobno za dvadeset mornara, naime na brodu je izbila kolera i oni su sahranjeni u Indijskom oceanu.[attachment=1]

[attachment=1][attachment=2]
1828g. Mulai Abd ar-Rahman, marokanski sultan skupio je malu flotu gusarskih brodova, zarobio prvo jedan britanski brod a kasnije i trščanski trgovački brod Veloce sa posadom sa zapovjednikom  kapetanom Gasparom Blasinichem.
Kao odgovor u junu 1829g.  flota sastavljena od S.M.Carolina, S.M.Adria, brigantina S.M.Veneto i škunera S.M. Enrichetta pod komandom Franza Freiherra von Bandiera, bombardirala je atlantsku luku El Araich u Maroku  i postiže oslobađanje broda i posade. 19.marta 1930g u Gibraltaru potpisan je mira sa Marokom.
Ovo je bilo prva intervencija Austrijske ratne mornarice na internacionalnoj sceni, a posle austrijski trgovački brodovi nikada više nisu napadnuti od barbarskih pirata.[attachment=3]

Fregata S.M. Bellona
Porinuta 20 aprila 1842g u Veneciji.
1842 pod zapovjedništvom kapetana Erzherzog Fridericha plovi u Englesku i istočni Mediteran.
1844 pod kapetanom korvete Augustinom Milonopulom plovi za Azore i Englesku.
1845 pod kapetanom korvete Hanibalom Viscovichom opet plovi za Englesku.
[attachment=1]

To je raspremljeni kazamatni brod nazvan imenom nekadašnje fregate.

U pravu si to je Bellona bivši SMS Kaiser.
Ništa ne promiče i to je dobro.

[attachment=1]
Korveta S.M. Carolina II
porinuta 1847.
Pod komandom kapetana fregate konta Ladislava Karoly-a. 1850 do 1851 obavila je putovanje u Sjeverno more i Baltik, posjetivši Rusiju,Švedsku na povratk Englesku i Krf.
1857 i 1858 prati Novaru do Brazilske obale i nastavlja putovanje sama. Vrativši se 1858 razoružana je u venecijanskom Arsenalu.

Parobrod na kotače S.M. Kaiserin Elisabeth
Porinut u Londonu 1950g.
Pod zapovijedništvom kapetana Ignaza Kohena od novembra 1859 do marca 1860g. učinio je put u Brazil i  time postao prvi parobrod austrijske mornarice koji je preplovio ocean. Na brodu su bili nadvojvoda Ferdinand Massimilian, njegova žena Carlotta i kapetan korvete Wilhelm von Tegetthoff.
Kapetan Gustav Ritter von Groller odveo je brod u Vera Cruz 1866g. Brod se tamo zadržao i učinio više putovanja između Vera Cruza i New Orleansa. [attachment=1]

Cini mi se da je u toj operaciji u Maroku austrijska mornarica (iskrcani detasman) koristila i "nevodjene" rakete, koje su onda ratni brodovi jos nosili za iskrcavanje i upotrebu na kopnu. Protiv marokanskih konjanika nisu toliko bile opasne rakete, iako su radile veliku buku i plasile im konje, nego letve koje su sluzile za stabilizaciju raketa i rusile sve od reda (duljine 2 m i vise). Jos cu provjeriti te podatke, imam ih negdje kao posebnu brosuru o austrijskim morrnarickim "raketasima".

To je sistem Augustin.[attachment=1]
Interesantani PDF-i, u njima je cijelokupna ekspedicija i opisi naoružanja.
http://www.yctm.at/cms/images/pdf/artikel-archiv/artikel85.pdf
http://www.yctm.at/cms/images/pdf/artikel-archiv/artikel90.pdf
http://www.yctm.at/cms/images/pdf/artikel-archiv/artikel99.pdf
Mislim da tematika neosporno zaslužije svoj topic.

Kod opsade usidreni brodovi su brze promijene smijeri vatre i nišanjenje izvodili s pomoću springa koji je bio spojen na sidreni lanac, i opuštanjem ili uvitlavanjem mijenjao se i glavni smjer brodskih topova.[attachment=1]

Jos jedna dopuna: u spomenutoj akciji 3.6.1829. protiv Al Araisha i luke Larace, te protivnickog konjanistva, sudjelovali su samo brodovi CAROLINA, ADRIA i VENETO. Goleta ENRICHETTA je isto pripadala toj skupini, ali nije mogla odrzavati plovidbu po teskom moru na Atlantskom oceanu i odvojila se prema Algecirasu. Kako taj napad unatoc 45 pogodaka nije uspio zapaliti marokanske brodove (rabljene su rakete bez upaljaca), brodovi su blokirali marokansku obalu, a zatim 19.6. gadjali grad Arzilla (jedina akcija austrijskih brodova na Atlantiku), te 24.6. ponovno Al Araish, sad s vise uspjeha i marokanski sultan je konacno pustio na slobodu brik La Veloce.

"Donau", datum se vidi u naslovu fotografije,
divna slika predivnog broda...

Došle su do mene neke fotke iz Pule, među njima i prvi brod napravljen u Uljaniku:
Kaiser...

Ovo bi trebao da je jedan od brodova sa ovog topika, ne bih znao koji...

SMS "Krka" i SMS "Laudon".

Korveta SMS "Fasana".

SMS "Donau".

SMS "Aurora".

SMS "Frundsberg", kasniji naš hulk "Krivošije".

Lijepa fotka impozantnog broda...
SMS "Aurora".

SMS Vulcan fregata ili korveta na točkove?

[attachment=1]

Izgleda: parobrod na kotace....Raddampfer; cini se da nije klasificiran kao korveta ili fregata.

Hvala jadrane.

Malo dopunjena fotografija EH Friedricha i dvije "nove"
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Fregata Laudon.

[attachment=1]

[attachment=1]

Dok se zvala "Fasana", mogla je prkositi ovakvim olujama, kao "Gamma" bila je vec uvazena penzionerka.
[attachment=1]

Korveta Donau (1875-1886) iz dogadjaja u New Yorku (2/1886) iz koje je nastao "novi" bijeli Donau.
[attachment=1]

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

Ronioc s Visa: Otkrio sam austrijsku fregatu i u njoj modri grob 340 mornara

Ribari su me upozorili kako na jednoj poziciji vide neobično crnilo. Kad sam se tu spustio do dna, vrlo brzo sam vidio ostatke broda skupljene na hrpi, a zatim sam ugledao i top, odmah sam zaključio da je riječ o austrijskom brodu – priča Anastasov

Prvi sam čovjek koji je nakon 145 godina vidio austrijski ratni brod “Radetzky” na dnu mora i u njemu grobnicu 340 mornara!  Tvrdi to Višanin Robert Anastasov navodeći kako je ostatke stare austrijske fregate pronašao u viškom akvatoriju točno uoči 145. godišnjice potonuća.

- Puno sam čitao i proučavao sve što je povezano sa slavnim Viškim bojem koji se odigrao 1866. godine i znam da je tamo bio i austrijski brod “Radetzky” U tom su boju potonuli moćni ratni brodovi, ali se “Radetzky” tada izvukao. Nastavio je još nekoliko godina plovidbu sve dok nije potonuo, kako se tvrdilo u starim izvorima, negdje sa sjeverne strane otoka prema Paklenjacima. Međutim, točna njegova lokacija na dnu mora nije se dosad znala – priča Anastasov.

Kameru nije imao

Budući da se godinama bavi ronjenjem, Anastasov je odlučio zaroniti na mjestu gdje su mu ribari rekli kako, dok vuku mreže, vide neobično crnilo koje se ne vidi na drugim mjestima. Sve to navelo ga je na spuštanje u modre ili bi se prije moglo reći crne dubine jer je more na tome mjestu duboko 87 metara.

- Kad sam se na toj lokaciji spustio blizu dna, vrlo brzo sam vidio ostatke broda. Izgledalo je kao da su skupljeni na jednoj hrpi, a zatim sam ugledao i top, po čemu sam odmah zaključio da je riječ o austrijskom brodu jer je upravo takav top bio na “Radetzkom” – priča Anastasov koji je u svojoj fascinaciji olupinama dugo na maketama i u izvorima proučavao izgled i sadržaj te austrijske fregate.
 
Po onome što je doznao istražujući okolnosti potonuća, brod “Radetzky” je bio dug 58 metara, širok 12 metara, pokretao ga je parni stroj od 300 konjskih snaga, a vozio je brzinom od 10 do 12 čvorova. Osim parnog stroja pokretala su ga i jedra. Niti pedantne austrijske vlasti nikada u svojoj istrazi nisu do kraja razjasnile zašto je brod eksplodirao u redovitoj plovidbi, iz čista mira.

Robertu je žao što nije imao kameru, no nije očekivao da će već nakon prvoga zarona odmah otkriti ono za čim je tragao, pa se nije opskrbio potrebnom opremom. O pronalasku je obavijestio Ministarstvo kulture.

– Budući da je u nesreći broda poginulo više od 300 ljudi, bilo bi dobro to područje na neki način zaštititi jer riječ je o važnom dijelu naše povijesti - zaključuje Anastasov.

O ratnim brodovima potonulim kod Visa pisao je i poznati naš publicist Frano Baras. Naime, u podmorju otoka Visa leži nekoliko podrtina velikih ratnih brodova među kojima su najzanimljiviji admiralski brod talijanske flote “Re d’Italia” i talijanska oklopljena topovnjača “Palestro”. Baras dalje piše:

“No, tri godine poslije Viškog boja, također u viškim vodama, 20. veljače 1869. oko 10 sati iznenadna eksplozija prekinula je zauvijek plovidbu austrijske ratne fregate ‘Radetzky’ (2800 t). Brod se propeo, zatim je u nekoliko minula krmom potonuo u dubine. Od 363 članova posade, spasila su se samo 23 čovjeka. Uzrok eksplozije ostao je nerazjašnjen.

Budući da su željezni ratni brodovi imali više prostorija s nepropusnim stijenkama i vratima, u njih more nije moralo prodrijeti. Dakle, teoretski je moguće da su neke od tih komora i dandanas potpuno suhe i da se u njima nalaze mumificirani leševi članova posade, kao i ostali neoštećeni i netaknuti predmeti.” Baras u tom tekstu spominje i mogućnost da se u nekim podrtinama kriju i sefovi sa zlatnicima.

Maketa iz Pučišća

U nekim podrtinama možda, ali na “Radetzkom” - vrlo teško. Tako nam je kazao Stjepan Lozo, ravnatelj Pomorskog muzeja u Splitu, koji je istraživao sudbinu tog austrijskog ratnog broda. Prema onome što je Lozo iz dostupnih izvora doznao mala je vjerojatnost da je na brodu bilo zlata.

- To je bila fregata, trojarbolni ratni brod koji je sudjelovao u Viškom boju, imao je dvije topovske palube, bio je vrlo moćan i dobro je kotirao u austrijskoj floti. Osim jedara fregata je imala ugrađen parni stroj i dimnjak.

Vezano za “Radetzkog”, jednom sam naišao na maketu nepoznatog austrijskog broda u Pučišćima i uz tešku muku prepoznao sam da je to maketa “Radetzkog”. Čovjek koji je bio mornar na tom brodu krajem 19. stoljeća napravio je maketu te fregate. Poslije je restaurirana, no toliko loše da je praktički bila uništena.

A vezano uz pronalazak ostataka te fregate, u svemu je najvrednije što je to grobnica više od 300 mornara i zato treba odati pijetet tim ljudima - kaže Lozo.

OJDANA KOHAREVIĆ

[attachment=1]

Vrlo zanimljivo - Duje, mozda da se prebaci na topik : Korvete/fregate na jedra i paru
Moglo bi se onda ponesto i dodavati....

Jadrane, slobodno, pa i imala je parnu mašinu....

Nisam znao da je bilo nepropusnih pregrada na Radetzkom.

[attachment=1]

Evo nekoliko podataka od Engleza:

Brodogradiliste:   Money Wigram & Son's, Northam Yard (Temza, istocni dio sireg Londona).
Porinuce:   13.4.1854 (11 sati) - Kobilica postavljena 1852 - Zavrsetak radova 9/1854.
Tonaza:   2234
Duljina:   68,9 m
Sirina:   11,2
Gaz:     5,1
Stroj:           Vijak - 300 IKS - 12 cvorova - dvocilindarski kompaund horizontalni stroj
Materijal:   Drvo
Vrsta:   Fregata
Narucitelj:   Austrijska Vlada
Ostala info:   Naoruzanje. Topovi s HMS 'Navarre', 36 topova
Projekt po osnovnom nacrtu H.M.S. 'Tribune'
Porinuta u prisustvu Gospodje velecasnog Arhidjakona Wigrama
Posada   - 1859 = 354 - 1866 = 398.
Povijest:   9 – 11 5. 1854. U East India Dokovima ugradjeno naoruzanje i strojevi
17.10.1854. Napustila Englesku s austrijskom posadom
11.11.1854. stigla u Trst
20.2.1869. Austrijska fregata ‘Radetzky’ je raznesena unutarnjom eksplozijom izmedju otoka Vis i Lastovo u Jadranskom moru. Izgubljeno je tri stotine zivota, a samo dvadeset spaseno.

U knjizi (koju je 1901. izdala udovica) tada KBB i komandant luke Pula (Max von Sterneck) pise supruzi 27.2.1869. na samom pocetku:  Moram ti saopciti uzasni dogadjaj! Radi se o uspomeni na hrabrog mladica, Barona Sternegga koji je usljed zastrasujuce katastrofe otisao na dno. Vojska, nesretni ljudi!
Dobro mi je u Puli, imam izuzetnog kuhara.
..................

Još jedna fotka ove fregate.

[attachment=1]

Evo i reakcije na članak koji je Duje postavio nekidan.

--------------------

Mišljenje stručnjaka
Stjepan Lozo: Vađenje olupine broda Radetzky bila bi preskupa misija

Može li ime Radetzky, koje smo do sada uvijek vezivali uz marš na Novogodišnjem bečkom koncertu, ubuduće marketinški biti iskorišteno i za promociju Hrvatske, pitanje je koje se postavlja nakon otkrića mogućih ostataka potonule austrougarske fregate “Radetzky”, za koju viški ronilac Robert Atanasov tvrdi kako je njezine dijelove ugledao roneći na 87 metara dubine u akvatoriju kod otoka Visa. Ostaci tog ponosa austrougarske flote i jedne od sudionica slavne pomorske bitke 1866. godine tako bi 145 godina od njezina potonuća mogli postati turistička atrakcija, tvrde mnogi, ali tome bi trebao prethoditi višegodišnji skupi, sustavni i stručni rad na njezinu konzerviranju i rekonstruiranju okolnosti i događaja koje bi se onda moglo predstaviti turistima i znatiželjnicima.

[attachment=1]
Neizvjestan put

Iako mašta može svašta, pa mnogi već vide fregatu “Radetzky” izvađenu iz Jadrana i izloženu poput slavnog “Vasa”, broda u najposjećenijem pomorskom muzeju u Stockholmu, u ovom slučaju ipak valja ostati čvrsto na zemlji, jer, po ocjeni stručnjaka, njezino je vađenje – nemoguće skupa misija. Ono što sada slijedi jest akcija Ministarstva kulture i obalne straže u kojoj će biti obavljeno višeslojno snimanje dna na lokaciji mogućeg “Radetzkog”, te utvrđivanje radi li se baš o toj olupini. No, između sumnje da su otkriveni ostaci austrougarske fregate i njezina marketinškog aktiviranja u promociji pomorske tradicije Jadrana, pa i turističkih atrakcija njezina podmorja, dug je, skup i neizvjestan put.

Malo je vjerojatno da bi se ostaci fregate “Radetzky” mogli izvaditi, jer on nije u klasi potopljenih brodova poput talijanske topovnjače “Re d’Italia” potopljene u Viškoj bitki 1866. ili austrougarskog bojnog broda “Szent Istvan” potopljenog u Prvom svjetskom ratu u blizini otoka Premuda, kaže nam Stjepan Lozo, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu i odličan poznavatelj te materije.

- Fregata “Radetzky” nije u klasi takvih brodova i doista mislim da nije vrijedna izvlačenja jer se radi o ogromnom brodu, dužine 58 metara. Uostalom, za njezino izlaganje trebao bi prostor veličine “Hajdukova” stadiona, a to nije realno. Međutim, trebalo bi napraviti mapu arheoloških nalazišta i arheoloških parkova, jer je u Jadranu na stotine potopljenih brodskih olupina, ali i onih avionskih. Zato bi sve to trebalo staviti u kvalitetnu mapu, prezentirati to zainteresiranima, organizirati park podvodne arheologije te ploviti i roniti pod nadzorom tim područjem – smatra Lozo.

Osjetljivi Austrijanci

Druga njegova ideja vezana je uz virtualni muzej Viškog boja, koji bi trebao prezentirati tu pomorsku baštinu, a u njemu bi se prikazao kamerom snimljeni lokalitet pod morem, stručnom animacijom izložila bi se sva drama te bitke, internetskim putem prikazao taj virtualni muzej koji bi stalno trebalo osvježavati novim detaljima. Kako je u svemu sudjelovala i fregata “Radetzky”, to svakako može biti dio te priče. Tako bismo, tvrdi Lozo, na pravi način, bez nedostižnih sredstava, čuvali baštinu i kvalitetno je prezentirali gostima. Naravno, takav muzej uključivao bi i mogućnost da oni koji su za to obučeni zarone na lokalitet.
Koliko eventualno sami Austrijanci mogu biti zainteresirani za pomoć u prezentaciji dijela svoje povijesti vezanog uz Jadran, nitko od kontaktiranih ne usudi se prognozirati, jer je, kažu Austrijanci, sve to još pod velikim upitnikom.

- Svaka priča koja na neki način vezuje Austriju s Hrvatskom kroz povijest dobra je za turističku promociju, pa bi se tako sigurno i postojanje slavne olupine na dnu Jadrana u tom smislu moglo iskoristiti, jer su Austrijanci osjetljivi na svoju povijest. Tome u prilog govori i ovih dana pompozno otvorena izložba u “Wiener muzeju” u Beču pod nazivom “Austrijanci otkrivaju more” na čije je otvaranje stiglo više od tisuću ljudi, a koja govori o počecima turizma na Jadranu kada su austrougarska gospoda otkrivala naše uvale od Kvarnera do Dubrovnika. Cijeli Beč je u znaku plakata za tu izložbu na kojemu je Opatijska rivijera prije više od stotinu godina, a moguće je da u tom ili nekom drugom muzeju imaju i arhivu o potonuloj fregati, koju se onda može marketinški koristiti – kaže Ranko Vlatković, direktor Hrvatske turističke zajednice u Beču.


’Slučajni’ ronioci

Što se, pak, tiče zaštite ostataka broda u međuvremenu, ako je ona na dubini većoj od 80 metara, onda je to čuva od “slučajnih” ronilaca. Naime, ako se olupina nalazi plitko i nije u trošnom stanju, tada je mogu posjetiti i ronioci početničke kategorije. No ako je olupina na dubinama većim od 40 metara, ronjenje na takvom lokalitetu spada u tehnička ronjenja te zahtijeva poseban trening i opremu, kažu stručnjaci, nadajući se da bi sudbina fregate “Radetzky” mogla biti bolja od one drugih slavnih olupina u Jadranu, za koje su trebala proći desetljeća prije nego su zaštićene kao kulturno dobro.

Autor : Ružica Mikačić

Grof Radetzky

Josef Wenzel grof Ratetzky von Radetz bio je austrijski feldmaršal i češki plemić. Krajem 1831. godine preuzeo je zapovjedništvo nad austrijskim trupama u sjevernoj Italiji, a 1836. godine imenovan je feldmaršalom. Nakon toga je bio generalni guverner austrijske provincije Sjeverne Italije, a u povijesti su Austrijanci njegovim imenom često častili posebna ostvarenja.

Isplativi ‘Vasa’

Muzej Vasa je pomorski muzej u Stockholmu i najposjećeniji je muzej u Skandinaviji. Unutar muzeja nalazi se gotovo u cijelosti očuvan brod “Vasa” iz 17. stoljeća, najmoćniji ratni brod tog doba. Jedini je takav sačuvani brod na svijetu iz toga vremena. Potonuo je na svom prvom putovanju 1628. godine. Godine 1981., švedska vlada odlučila je izgraditi trajni muzej, gdje će brod biti izložen. Brod je vidjelo više od 29 milijuna posjetitelja od 1961. godine.

   SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Svakako se kvalitetna virtualna prezentacija moze napraviti i to bi bilo poticajno i za kulturu, turizam, tradicijsku povezanost.
Sto se tice vadjenja, sasvim ne stoji o tome ni pomisljati ni navoditi relaciju sa "Vasom" koja je izvadjena zahvaljujuci sacuvanosti u mulju.

Mozda bi bilo poticajno za "osjetljive Austrijance" zavrsiti zapoceto s "Dalmatom"-----"Istrankom"; ona je na metar dubine, cak viri iz mora i kao da  moli da je se dostojno prezentira.

"Vasa" je potonuo na izlasku iz luke Stokholma gde je građen, na vožnji prema nedalekom Olfsnabenu. Jak udar vetra oštro je nagnuo brod, ali se ispravio, drugi udar vetra ponovo je nagnuo brod na livi bok, zahvatio je more kroz donje toparnice i potonuo u roku od nekoliko minuta kao dečija igračka u kadi. Podignut je iz mora u dvadesetom veku, relativno dobro očuvan.

Radetzky je odleteo u vazduh, tako da sumnjam da bi trup, i da je potonula prošle godine a ne pre 145, izdržao to vađenje. Osim toga to je grob 300 mornara...ne bih ja to čačkao, osim da bude ronilačka atrakcija.

Saida?

[attachment=1]

Saida, a po pramcu virka Komet.

Hvala. :)

Saida i Novara
[attachment=1]
[attachment=2]

Vjerojatno ipak korveta, a mjesto bi valjalo prepoznati....
[attachment=1]

Прелијепа фотографија. Мељине је у питању. Између јарбола се види црква Успенија пресвете Богородице савинскога манастира, а десно лазарет.

Hvala Raso!

[attachment=1]

I jos jedan "Donau" - bijeli (i zadnji u seriji jedrenjaka A-U s tim imenom)
[attachment=1]

Iako je znamo u bijeloj boji, "Pola" -  transportni brod (53.4×9.1×3.8 m, 10 cv, 160 KS), je 1872. nakon primopredaje ovako izgledao
[attachment=1]
Nakon poznatih ekspedicija u Sredozemno i Crveno more, Sjeverno ledeno more i Pacifik, 1907.g. je pretvoren u skladiste ugljena za flotu.

Opet korveta EH Friedrich iz 1857.g. Sada se pojavila i treca fotografija iz niza.
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

У Топаљскоме заливу...

Bravo!

Kod jedrenjaka pod nazivom "Donau", jos jedna potpunija rekapitulacija:

1. "Donau" - fregata, "Donau" class (blizanac "Adria"), primljen u flotu krajem 1857. Sudjelovao u bitci kod Visa.
brodogradiliste Tonello - Trieste/San Marco, 2198/2430 t, 61.3×13×5.4 m, 8-9 cv, parni stroj 300 KS, refit 1868; otpisan pocetkom 1871.
[attachment=1]

2. "Donau" - korveta, primljen u flotu ljeti 1875.
brodogradiliste Cantieri Navali Adriatico - Trieste, 2490/2642 t, 76.5×12.7×6.1 m, 11 cv, parni stroj 400 KS; u 11/1886, trup broda iskoristen za novi "Donau"
[attachment=2]

3. "Donau" - korveta, primljen u flotu ljeti 1893.
brodogradiliste Seearsenal - Pola, 2530/2939 t, 83.4×12.7×6.5 m, 10.1906 hulk u Sibeniku do 1918., kasnije od 03.1921 "Šibenik", zatim  "Krka" do  04.1941, bombardiran 11.1943, kasnije ....utiliziran.
[attachment=3]

Detalj s fregate "Laudon"
[attachment=1]

i jos jedna s "Laudona"
[attachment=1]

Korvette „MINERVA" als Matrosenschulschiff, Pola um 1870.[attachment=1]

Minerva i Möve - sudjelovali su u bitci pod Visom.
[attachment=1]
[attachment=2]

I zadnji Donau
[attachment=1]

Korveta Frundsberg pod velikom zastavnom galom. Na srednjem jarbolu zastava njemacke Kaiserliche Marine.
[attachment=1]

18.06.2014.

OTKRIĆE IZMEĐU VISA I HVARA
Donosimo prve snimke ratnog broda ‘Graf Radetzky’

[attachment=1]

Upotrebom vojne tehnike lovca mina HRM-a “Korčula” utvrđeno je da, ostaci broda pronađeni početkom godine na 90 metara dubine kod otoka Visa, doista pripadaju jednom od najpoznatijih austrougarskih ratnih brodova, fregati “Graf Radetzky”, potonuloj 1869. godine.

Lovac mina “Korčula” obavio je višeslojno skeniranje dna, prigodom kojeg su pronađeni ostaci olupine, čime je potvrđena učinkovitost vojne tehnike u civilne svrhe.

Nakon označavanja točne lokacije, tehnički ronioci Dražen Gorički, Aleks Kvarantan, Uroš Jelić i Neven Lukas s broda SB-73 “Faust Vrančić” zaronili su do olupine i obavili foto i videosnimanje.

Nakon ronjenja, koje je trajalo 180 minuta, analizirani su prikupljeni podaci koji potvrđuju da je riječ o ostacima potonule fregate.

[attachment=2]

Stručni tim

Akcijom je osobno zapovijedao komodor Marin Stošić, zapovjednik Obalne straže. U provođenju i koordinaciji akcije sudjelovali su kapetan fregate Mario Badrov, Saša Denegri iz splitskoga Konzervatorskog odjela i član Stručnog tijela Središnje koordinacije za nadzor i zaštitu prava i interesa RH na moru, Jurica Bezak iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, te cjelokupne posade “Korčule” i “Fausta Vrančića”.

Brod “Graf Radetzky” najviše je poznat po sudjelovanju u znamenitoj pomorskoj bitki koja se odvijala 1866. u blizini Visa. U njoj su se sukobile mornarice Habsburške Monarhije i Kraljevine Italije. Bitka je završila austrijskom pobjedom.

To je bila prva velika pomorska bitka u kojoj su sudjelovali oklopljeni brodovi i brodovi na parni pogon. To je bila jedna od posljednjih, ako ne i posljednja bitka koja je koristila probijanje broda kljunom kao ratnu taktiku. Fregata “Graf Radetzky” bila je jedan od najpoznatijih brodova velike austrougarske flote.

Otkriće njezine olupine, za koju se znalo da je potonula 1869. godine negdje između otoka Visa i Hvara, prijavio je početkom godine viški ronilac Robert Atanasov. Da je riječ o povijesno značajnoj olupini, sada je i potvrđeno.

[attachment=3]

340 poginulih

Austrougarska trojarbolna fregata “Graf Radetzky” izgrađena je 1854. u brodogradilištu “Notham” u Velikoj Britaniji. Brod je dužine 58,5 metara i širine 12,5 metara. Osim jedra imao je i elisu pogonjenu parnim strojem snage 300 KS. Nosio je 41 top različitih kalibara. Sudjelovao je u bitki kod Helgolanda 1864. i u Viškoj bitki 1866. nakon koje je sudjelovao u misijama na Levantu i Jadranu.

Međutim, 20. veljače 1869., oko 10 sati, iznenadna eksplozija skladišta baruta i granata prekinula je zauvijek plovidbu te austrijske ratne fregate. Brod se, prema povijesnim izvorima, propeo, a zatim je u nekoliko minuta krmom potonuo u dubine. Od 363 člana posade, većinom Dalmatinaca, spasila su se samo 23. Uzrok eksplozije ostao je obavijen velom tajne.

Autor : Denis Krnić
Fotografije : Dražen Gorički i Aleks Kvarantan
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/248585/Default.aspx)

"Slobodna" daje podatke "od oka"  :) - sve ostalo je vrhunski.

Subota je, 25.8.1890. Korveta Saida krece iz Pule na (drugo) dugo putovanje oko svijeta.
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

S ranijeg putovanja oko svijeta. Komandant, Kf Heinrich Fayenz (u  ligestulu) s dijelom oficira...Vise puta je u svom dnevniku s putovanja oko svijeta (1884-86) istakao da je Saida los jedrenjak.
[attachment=1]

Gornja Saida je drugi brod u povijesti austrijske (A-U) mornarice. Prvi brod je bio brik Saida (1855.) koji je ucestvovao u viskom boju, a stradao je u oluji 20.11.1874. u mesinskom tjesnacu.
[attachment=1]
[attachment=2]
Korveta Saida je dobila naziv po stradalom briku, a sami naziv (sva tri broda imena Saida) vuce po mjestu Saida u Libanonu gdje je 1840.g. doslo do pomorskog sukoba izmedju britansko-tursko-austrijske koalicije protiv egipatskog utjecaja u tom dijelu Mediterana.

Fregatu Laudon se ne vidja cesto. Klasa je Radetzky.
[attachment=1]
Laudon    3474/3825 t    kobilica 08.1871/porinuta 09.1873/predana 02.1875    01.1883-05.1886 preradjen, od 1900. kao hulk za kadete - Schwarzenberg u Sibeniku; zatim, 1920. kao Prvić, 1921. otpisan, 1924. prestao postojati.

 

Vec je ML postavio ovu "MINERVU"; ova je fotografija u tonu i hvata dio sidrista.
[attachment=1]
I opet "SAIDA"
[attachment=2]
[attachment=3]

Cini mi se da ovog EH Friedricha jos nismo imali.
[attachment=1]

ML je prvu fotografiju vec postavio; evo jos i dodatne s pocasnom paljbom. Datum se vidi.
[attachment=1]
[attachment=2]

[attachment=1]

SMS Frundsberg

Jedan crtez transportschiff-a, kasnijeg mnogo poynatijeg istraiva;kog broda POLA iz 1872.

SMS "Admiral Tegetthoff" u ledu.

Poznate su priče o ekspedicijama sa kraja XIX vijeka A-U brodova.
Ova umjetnička vizija jedne od njih ilustruje želju jedne države koja je, nažalost, prekasno izašla na more.
Da otkrije neka egzotična i nepoznata mjesta (iako su se Englezi ovdje već 100 godina utaborili)
Umjetnik u Beču ovako je zamišljao uplovljenje Albatrosa u zaliv jednog od ostrva "Južnog okeana", a interesantno je da je i domicilno stanovništvo koje je prije cca 70 godina komplet prešlo na hrišćansku religiju predstavio na način koji je prikazan na ovoj ilustraciji...

na ovoj fotografiji se nalazi i budući glavnokomandujući sedme po jačini pomorske sile u svjetu...
godina je 1884, a nagradno pitanje je u kojem se redu nalazi?

Ovdje naci sesnaestogodisnjeg Horthyja nije laki posao.....

SMS "Pola" u luci grada imenjaka.

Švarcenberg, pogled na palubu s glavnog jarbola.

[attachment=1]

Donau, na žalost ne znam gde je i kojom prilikom fotografisana.

[attachment=1]

"NOVARA"?

Trebalo bi da jeste.

Još jedan Dandolo.

[attachment=1]

Novara oko 1890.
[attachment=1]

Korveta Donau (II) na povratku sa svog 13. mjesecnog putovanja na kojem je umro komandant Czeike u Havani, a pet clanova posade izgubilo zivote u ledenom Hudsonu u New Yorku.
[attachment=1]

Dvije fotografije Aurore
[attachment=1]
[attachment=2]

Nekoliko Novarinih fotografija
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Ponosni Laudon i kasnije Schwarzenberg imao je svoj kraj u Trstu 1924.g.
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Tuga.

Saida u pet slika
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Koja je ovo fregate, ne mogu dokuciti.
[attachment=1]

Novara?

Dve fotografije Novare tokom rekonstrukcije i pregradnje 1861/62.


[attachment=1]

Vjerojatno Novara; poslije pregradnje, a prije modifikacije kao hulk.

E u to ime i jedan zanimljivi detalj sa Novare.

[attachment=1]

Jedna umetnička

[attachment=1]

Jos dvije fotografije "Novare"
[attachment=1]
[attachment=2]

Krmu "Fasane" jos nismo vidjeli.
[attachment=1]

"Frundsberg" u tri slike. Izgleda
[attachment=1]
[attachment=2]
Izgleda da je u pitanju veci popravak jarbola.
[attachment=3]

Jos jedna fotografija "Saide" u Alziru.
[attachment=1]

Novara na Martiniku 1864.

[attachment=1]

Jedna razglednica sa Schwarzenbergom.

[attachment=1]

Već ih postavio jadran, ali ove su malo oštrije.

[attachment=1]

[attachment=2]

Salon na Novari.

[attachment=1]

Porinuce drugog Donaua u brodogradilistu San Marco blizu Trsta (15.10.1874).
[attachment=1]

Mislim da ova karta nije bila.

Korveta Zriny.

[attachment=1]

SMS Abatros.

[attachment=1]

"Kaiser Max" kao stambeni hulk u Tivtu za vrijeme Prvog svjetskog rata.

Narenta u Tivtu 1895. godine

Fregata, sa 44 topa, Medea iz 1828.

[attachment=1]

SMS Möwe.

[attachment=1]

Jedna grafika Novare.

[attachment=1]

Opet Novara.

[attachment=1]

Malo dodatka
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Sudionici viske bitke
[attachment=1]
[attachment=2]

Donau porinuće.

[attachment=1]

Trebalo se ovdje popeti i raditi na teskom moru.
[attachment=1]
[attachment=2]

Lijepi brod.
[attachment=1]

Novara u tamnoj izvedbi
[attachment=1]

Saida u Alžiru sredinom 80-ih.

[attachment=1]

Aurora u doku.

[attachment=1]

Korveta Zrinjski u suhom doku.
Kome vjerovati? Američki ili hrvatski? ::)

Vjerovati Illichu!

Ovu "Saidu" jos nismo imali....
[attachment=1]

Onda da ispravimo. :)


SMS Zriny u doku.

Kolege, pomozite prepoznati brod. Unaprijed zahvalan.

Liči na Novaru.

"Novara".

Krmena galerija, 16 oruđa po boku, mesto siza...sve vuče da je Novara.

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,15741.msg396388.html#msg396388

...kvalitetnija fotografija istog dogadjaja
[attachment=1]

Bez pare i vijka.....
[attachment=1]
[attachment=2]

[attachment=1]

Naslo se poprilicno fotografija jedrenjaka, mahom nisu postavljeni na Palubi, a sve iz ostavstine nadvojvode koji je 1902.g. abdicirao, a sve zbog zena lakog morala, na koje se, avaj, dva puta i zenio...
Niz koji slijedi treba zahvaliti njemu.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

[attachment=1]
[attachment=2]

Prelepo! :klap :klap :klap

 Hvala :)

Korveta Carolina iz 1808. godine.

[attachment=1]

Topovnjača Seehund u dobroj rezoluciji.
Lijep brod od 850 tona

Dalmat, 870 tona

Još jednom Radetzky.

[attachment=1]

Novara u Veneciji.

[attachment=1]

Opet Novara, ali ovaj put profil.

[attachment=1]

Minerva.

[attachment=1]

Dandolo i Erzherzog Friedrich.

[attachment=1]

SMS Erzherzoh Friedrich sa verižnjačom.

[attachment=1]

Fregata Adria.

[attachment=1]

SMS Adria još jednom.

[attachment=1]

Ovu fotografiju nemamo, korveta Donau.

[attachment=1]

Već je bila, samo što je ova malo veća. SMS Laudon u Puli 1890, počasna paljba.

[attachment=1]

SMS Helgoland, datum i lokacija nepoznati.

[attachment=1]

Svakako prije 1890.g.