PALUBA

Pošto več "plovimo", potrebni su nam i svjetionici. Možda nam oni ponekad pokažu pravi put!?

                                                             SVJETIONIK,

pomorsko čuvano svjetlo (izvor svjetla), koje pomorcima služi za noćnu i dnevnu orijentaciju na moru, jer ima i dnevnu oznaku i noćni signal. Sastavni je dio pomorske rasvjete koja se dijeli na čuvana i nečuvana svjetla, odnosno na prilazna (svjetionici u užem smislu) kursna i lučka svjetla.

Mišljenje o tome, da li se čovjek za orijentaciju na moru prije služio vatrom ili zidanom oznakom, podijeljena su. Autori, koji su uvjereni da su to bile oznake, naglašavaju da je noćna plovidba vještina kasnijeg doba. Iako bi bilo nelogično tvrditi suprotno, ipak iz više razloga ne bi mogli zidane oznake prihvatiti kao prve objekte pomorske signalizacije. Dok se plovidba odvijala samo danju i na vidiku obale, zidane oznake pomorcima nisu bile ni potrebne. Oni su vrlo dobro poznavali obalu uz koju su svakodnevno plovili. Lakše i s veće udaljenosti mogli su uočiti i raspoznati brežuljak i vrh brda, nego tu relativno sitnu građevinu. Noću, kada zbog manjka, ili danju zbog ograničene vidljivosti, nisu mogli vidjeti obrise obale ili brda, morali su se orijentirati prema nečemu drugom da bi se mogli vratiti u luku iz koje su isplovili, a to su mogli biti samo vatra i dim. Stoga je vjerojatno da je vatra služila za orijentaciju na moru prije bilo kojih drugih oznaka i objekata. Prvi spomen o postojanju svjetionika jest zapis o čuvenom svjetioniku Pharosu, koji je sagradio u ←3. st. Sostrat iz Knida, prijatelj Aleksandar Velikog, na grbenastom očičiću Pharosu pred ulazom u današnju egipatsku luku Aleksandriju. U 8.st. svjetionik je bio srušen, poslije je obnovljen i pretvoren u đamiju. Vjeruje se sa je bio inspiracija za gradnju minareta na što ukazuje i porijeklo arapske riječi minaret, koji znači “mjesto na kojem gori vatra” Zbog izuzetno lijepe gradnje, savršenosti oblika ta 70m (po nekima 135 i 180m) visoka višekatna građevina ubrajala se u sedam svjetskih čuda starog vijeka. Upravo zbog toga, a i zbog poznatih povijesnih činjenica o plovidbi Feničana i Grka te drugih naroda, teško je vjerovati da baš taj svjetionik, po kojem je i do danas u romanskim jezicima  za svjetionik ostalo ime “far”, i prvi građeni svjetionik u svijetu, kako se to u mnogim knjigama iznosi. Poznato je da su Feničani i Grci, nekolko stolječa prije gradnje čuvenog Pharosa, plovili, ne samo po cijelom Mediteranu, več i izvan njega.  Grci su u ←4 st. gradili naseobine na istočnoj strani Jadrana. Najistaknutije bile su Issa i Pharos. U tim su naseobinama gradili  svjetionike.

                                                     Razvoj svjetlosnog signala
Prvi izvor sjetlosnog signala kod otvorene vatre bilo je drvo, koje već polovicom 16.st., zbog nepouzdanog plamena, zamjenjuje ugljenom. Ugljen koji je izgarao u željeznim košarama na vrhu kula, iako je bio posebne kvalitete koja je davala visok plamen a malo pepela, zhtjevao je brojnu posadu pa se zbog toga zamjenjuje praktičnijim izvorom svjetlosti tj. biljnim i mineralnim uljima. Otvorene vatre izložene stalnom utjecaju atmosfere gase se za svake olujne noći, zbog čega nisu ni mogle biti pouzdane niti funkcionalne. Da bi ih se zaštitilo, natkrivaju se i ograđuju. Ni to nije donjelo znatnija poboljšanja u pogledu pouzdanosti a niti u pogledu dometa. Stakla kojima su se vatre ograđivale, brzo čađe, zbog čaga se ionako mali domet još više smanjuje. Ulja se zamjenjuju lojanicama. Postoje dokumenti koji govore da su se lojanice na svjetioniku North Shieldsu upotrebljavale već 1540. godine. U početku je svjetlo svjetionika činila samo jedna lojanica, zatim dvije, tri i više. Na svjetioniku Eddystone garjele su 24 lojanice postavljene na dva željezna obruča. Domet svjetla, i pored tolikog broja lojanica, ostaje i dalje skroman i nedovoljan. U vedroj noći nije bio veči od 3NM. Razlog je bio u malom plamenu I rijetkom gorjenju svih lojanica, koje su se morale često potkresivati.
Prve uljne svjetilke bile su otvorene posude napunjene uljem na kojem je plivao samo jedan stijenj. Postepeno, svjetilke se usavršavaju i imaju po dva stijenja u metalnim cijevčicama iza kojih se postavlja zrcalo, u početku ravno, poslije sferično.
(JLZ, Zagreb)


-24 lojanice na svjetioniku Edystone
-uljene svjetilke sa cilindrima i zrcalima grupirane za četri bljeska
-C uljena sjetilka sa zrcalom
-D dvostruka uljena svjetilka sa zrcalom
-E uljena svjetiljka sa cilindrom i paraboličnim zrcalom

 

Izvori svjetlosti:

                                                 od ulja, plina do struje

Sa postavljanjem ogledala (ravnih i sferičnih) nije se mnogo povečao domet svjetionika. Znatnije se je napredovalo kada je Agrand 1782. izumio svjetiljku sa staklenim cilindrom i s više stijenja postavljenih u koncentrične krugove, s boljom ventilacijom i s prisutnošču zraka u plamenu. Takve svjetiljke imale su jači i bistriji plamen, a kada su bile postavljene u fokus posrebrenog bakrenog paraboličnog reflektora ( zrcala), kojeg je izumio Teueler, davale su i jači domet. Domet se svjetla povečao kada se za jedno svjetlo počelo upotrebljavati više svjetiljki. Prvi svjetionik sa više svjetiljaka  (Agrandovih) postavljenih u fokusu bio je svjetionik Cordouan. Svjetilke su bile postavljene na konstrukciji koja se okretala s pomoću okretnog stroja., pa je Cordouan i prvi svjetionok na svijetu s okretnim strojem i rotirajućim svjetlom ugrađenim već 1790. Nedostatak Teuelerovih reflektora, koji su zbog skidanja čišćenjem posrebrene obloge gubili dosta svjetla, otklonio je francuski inžinjer A. Fresnel svojim izumom optičkog aparata. Fresnel je mjesto refleksije s reflektora (ogledala) iskoristio lom (refrakciju) svjetlosnih zraka u staklenim lećama, čime je postigao znatno veći domet.
Prvi optički aparat bio je ugrađen na Cordouanu 1823. Da bi se postigao maksimalni domet, izvor svjetla morao je biti u fokusu leće. Upotrebom više agrandovih svjetiljaka, koje su činile jedno svjetlo, to se nije moglo postići. Petrolejske svjetiljke su zamjenjene plinskim s Auerovim mrežicama. Mrežice od 30mm nisu davale dovoljno svjetla, zamjenjene su većim od 50mm, koje uz veći tlak I potrošak plina daju veće domete. Upotreba plina koji nastaje gorenjem uglena, prvi put je upotrebljen na svjetioniku “Savudrija” 1818. Zbog nepraktičnosti plin je zamjenjen petrolejskim parama 1898. godine. Nova poboljšanaj donio je disudirani acetilen, koji je još jače žario mrežicu.
Najveći napredak u pomorskoj rasvjeti donjela je upotreba električnih svjetiljki. Postignut je veći intenzitet i domet svjetlosti, kao i veća ekonomičnost, mogučnost uvođenja daljinske kontrole, ugradbe uređaja sa zvučnim, radarskim i radio-električnim signalima, te mogučnost rada u kombinaciji s disu-plinom. Prvi svjetionik s električnom svjetiljkom bio je Dungeness već 1862.

-"Cordouan", izvor svjetla ulje i prvi put rotirajuče svjetlo
-"Savudrija" prvi put na svijetu izvor svjetla - plin
-"Dungeness" prvi put na svijetu izvor svjetla el. struja (istosmjerna)      

                                                                               

                                                          Optika svjetionika
Upotrebom sfričnih i paraboličnih zrcala i metalnih reflektora postiže se bolja iskorištenost svjetla. Još se više svjetlosti usmjerava prema moru i pravcu u kojem se svjetlo moralo vidjeti. iako je sfrični reflektor bio u upotrebi več 1532, a parabolični 1790. , znatniji uspjeh u sakupljanju svjetlosti postignut je tek 1823. godine kad ja A. Fresnel izumio dioptričku leću (panel). Poznavajući svojstva plankonveksne leće, da se svjetlosne zrake koje u nju ulaze iz izvora svjetla smještenog u njenom žarištu dva puta lome, kod ulaza iz izvora svjetla I izlaza te da lom ovisi o obliku površine i debljine  leće, Fresnel je ravnu plohu plankonveksne leće stepeničasto izrezao. Zatim je istu leću izrezao u onoliko prstenova koliko je prethodno napravio stepenica u njoj. Tako je dobio malu plankonveksnu leću i nekoliko pankonveksnih prstenova. Izrezane dijelove kocentrično je postavio na jednu ravnu plohu, međusobno ih sljepio i učvrstio metalnim okvirima. Unutrašnje profile je izravnao i tako je ponovo dobio unutrašnju ravnu plohu. Dok je prednja odn. vanjska, ostala stepeničasta Takva leća sve svjetlosne zrake koje padaju na njenu unutrašnju plohu usmjerava prema horizontu. Da bi iskoristio i one zrake što su iz svjetiljke  izlazile visoko prema gore ili nisko prema dolje, iznad i ispod leće postavio je prstenasta zrcalca. Poslije je ta zrcalca zamjenio staklenim obručima prozmatičnog oblika (katadioptričkim elementima). Iako su nova dostignuća u izradbi svjetiljki eleiminiral obvezu postavljanja skupih i teških optičkih aparata, koja su uvijek bila vezana uz rizik i teškoće, modificirane leće još uvijek se nalaze na mnogim svjetionicima i ostalim svjetlima pomorske rasvjete.

                                                Karakteristika svjetla svjetionika


Karakteristike vsvjetla su njegove specifičnosti po kojima ga pomorac, kada ga noću ugleda, mora lako prepoznati. Te specifičnosti su boja, ritam ,tzv. karakter svjetlosnog signala i dometa svjetla.
Prva svjetla su bila stalna svjetla bijele boje. Označavanje sve večeg broja opasnosti na plovnom putu, širenjem električne rasvjete na obali i upotrebom sve jačih svjetala ribarica, takva svjetla postaju nefunkcionalna, pa se uvode ritmička i obojena, uz bijelu boju, koja je i nadalje najzastupljenija, zbog postizanja večeg dometa, danas se u pomorskoj rasvjeti još upotrebljava crvena, zelena i žuta boja svjetla.
Po IALA (Intrnational asociation of lighthouse authories) balisažnom sistenu crvenu i zelenu  boju imaju balisažne lateralne oznake kojima se označavaju strane kanala, uskih prolaza i ulaza u luke, dok sve ostale oznake imajo svjetlo bijele boje, osim “posebnih” oznaka koje imaju svjetlo žute boje.
Pod pojmom “karakter svjetlosnog signala” porazumijeva se odnos između trajnja svjetla i trejanja tame, ili promjene njegove jačine, jer svjetlo može svjetliti jednakomjerno, u bljeskovima, može biti isprekidano tamom a može svjetliti stalnim svjetlom koje se u pravilnim razmacima mijenja u relativno jače bljeskove. Stalna svjetla bijele boje, koja su se lako mogla zamijeniti s ribarskim i svjetlima na kopnu, več početkom 20. st. nastojala su se eliminirati iz pomorske rasvjete. Danas stalna svjetla označavaju gatove i pristine u lukama, a i ona su uglavnom obojana (crvena, zelena). Sva ostala su ritmočka. Kod svjetala na bljeskove, bljeskovi nasmiju biti odviše kratki. Vrlo kratki bljesak svjetlosti nije pogodan za snimanje, posebno kod valova, kada puše jak vjetar i kada je svjetlo dosta udaljeno od broda. Kratki bljeskovi osim toga, imaju I manji domet.
U pomorskoj rasvjeti postoje još sektorska svjetla, svjetla smjera i svjetla pokritog smjera.
-sektorska svjetla u raznim sektorima pokazuju različitu boju, obično crvenu koja prekriva dio horizontal u kojem se nalaze opasnosti za plovidbu, a nisu označene vlastitim svjetlom.
-svjetla smjera (direkcijska svjetla) osvjetljavaju uski sektor i označavaju jedan plovidbeni pravac
-svjetla pokritog smjera su dva svjetla iste boje i postavljena na odgovarajučem razmaku tako da je uvjek stražnje svjetlo iznad prednjeg. Postavljaju se tamo gdje se zbog opasnosti mora strogo držati pravac.
Danas se za označavanje pravca plovidbe upotrebljavaju takve svjetlosne aparature u kojih jedan izvor svjetla daje tri obojena sektora: središnji bijeli, desni zeleni i lijevi crveni. Sektori omogučavaju lako držanje pravca i lako uočavanje izlaženja iz tog pravca.
(JLZ, Zagreb)

                                                          

                                                         Domet svjetla

Domet svjetla je najveća udaljenost izražena u nautičkim miljama, na kojoj se u tamnoj noći I čistoj atmosferi može viditi svjetlo. Da bi se svjetlo moglo primjetiti, do oka motrioca treba stići minimum osvjetljenja od 0,2 mikroluksa. S obzirom da domet svjetla ovisi o jačini svjetlosnog izvora i zakrivljenosti zemlje, to to kod pomorskih svjetala postoje dva dometa; svjetlosni I geografski
-svjetlosni dometje maksimalna udaljenost u NM (nautičkim miljama) do koje se svjetlo vidi u određenom trenutku a ovisi o svjetlosnoj jakosti izvora i meteorološkoj vidljivosti  u času motrenja
-geografski domet je maksimalna udaljenost u NM na kojoj se vidi svjetlo s obzirom na zakrivljenost Zemlje i refrakciju, a ovisi o visini oka motrioca i visini svjetla nad srednjom razinom mora. Geografski domet (d) može se izračunati po formuli
                                     d=k x √h
gdje je h zbroj visina svjetala i oka motrioca iznad morske površine. Prilagođena vrijednost koeficienta proporcionalnosti k≈2,08 NM m¯½. Domet svjetla ovisi i o boji svjetla i karakteru svjetlosnog signala. Bijela svjetla i bljeskajuća svjetla čija je duljina bljeska veća od 0,2 sek.imaju veći domet od obojenih, bljeskovi kraći od 0,2 sek ne upotrebljavaju se u pomorskoj rasvjeti.
(JLZ) Zagreb



Pogled na svjetionik na  Palagruži

Duje uvjek zna pogoditi temu, ja ću malo otići u OT sa ovim ali svi ljubitelji knjiga neće mi zamjeriti.
U izdanju TK Beograd izašla je knjižica Žila Verna - Kula svjetilja na kraju sveta izdanje iz 52 g.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

poz.

                                                

                                             Prilazna svjetla (svjetionici)

Po namjeni svjetionici su uglavnom prilazna svjetla kojima se označavaju točke  koje brodovi vide s pučine kada prilaze obali. Zbog toga se najčešće grade na najistaknutijim točkama vanjskog ruba obale. Susreču se i na važnijim točkama unutrašnjih plovnih putova gdje služe kao orijentri za promjenu kursa, za ulazak u rijeku, uski prolaz, kanal, luku i sl. Svjetla sui m ritmička, bijele boje i velikog dometa. U novije doba su mnogi opremljeni radio farovima, aparatima za zvučne signale, radarskim reflektorima i rezervnim svjetlima.  Svjetlosni uređaji smješteni su na vrhovima svjetioničarskih kula, koje mogu biti građene pored ili kao sastavni dio svjetioničarske kuće. Tu kuću nadvisuju i cijelom objektu daju  karakterističan izgled. Svjetla im gore od zalaska do izlaska Sunca kao i danju za vrijeme ograničene vidljivosti. Gorenje svjetala nadziru svjetioničari koji, kada iz bilo kojeg razloga utrne glavno, uključuju rezervno svjetlo.
(JLZ) Zagreb


Svjetioniok Pločica, izgrađen 1887. nalazi se na istoimenom otoku, između Korčule, Hvara i Pelješca

                                                          
Obalna svjetla

Obalna svjetla su nečuvana svjetla pomorske rasvjete koje služe pomorcima za orijentaciju, držanje i promjenu kursa u obalnoj plovidbi. Njime se označavaju sve opasne i za navigaciju važne točke na plovnom putu, kao što su rtovi, grebeni, hridi, podvodne prirodne i umjetne                     prepreke, strane kanala i sl. Svjetla sui m ritmička, raznih karakteristika I dometa, uglavnom manjeg dometa od prilaznih svjetala (svjetionika). Uključena su neprekidno noću i danju. Ako su opremljena ušteđivačima (sat, sunčani ventil, fotoćelija), tada su uključena samo od zalaza do islaska Sunca kao i po danu u uvjetima slabe vidljivosti. Po gradni bitno se razlikuju od prilaznih svjetala (svjetionika). Dok su svjetionici uglavnom kuće sa visokim kulama, obalna svjetla su male betonske, kamene ili željezne građevine, na čijem se vrhu nalazi fenjer a u unutrašnjosti druga potrebna oprema (plinske boce, akumulatorska baterija, ispravljač, bljeskač I dr.)
(JLZ) Zagreb

Nekoliko obalnih svjetala:

-hrid Galiola
-hrid Šilo
-rt Ploča
-otočić Maslinjak
-hrid Galera

                                                           Lučka svjetla

Lučka svjetla su također svjetla pomorske signalizacije kojima sa označavaju gatovi i pristani u luci radi lakšeg orijentiranja, pronalaska mjesta za pristajanje. Donedavno, bila su to uglavnom stalna svjetla s pogonom na petrolej, koje je palio navečer i gasio ujutro nažigač. Danas kada su luke, lučice i gatovi osvjetljeni, lučka svjetla si ritmička, automatska, bijele, crvena ili zelene boje i malog dometa. Sastoje se iz malih, kamenih, betonskih ili željeznih kula na čijem sa vrhu nalazi fenjer, a u kuli druga potrebna oprema.
(JLZ) Zagreb

Neka lučka svjetla:
-luka Ploče, terminal sjeverna strana
-Resnik-Divulje, glava lukobrana
-Postira- glava lukobrana
-Jelsa zapadni lukobran, glava
-hotel Lav (Podstrana) glava pristana

                                                        

                                                          Svjetleće plutače

Svjetleče plutače imaju svjetiljke na rasvjetni plin, acetilen (sada sve više foto-ćelije) i bleskaju paljenjem i gašenjem glavnog žiška. Mali žižak na sporednom plinovodu stalno gori i održava plamen. Plin u tijelu plutače (do 18m³ I 7 bara), koje je obično izduženo poput vretena, tako da se plutača na valovima diže i spušta gotovo u vertikalnom položaju, a što manje ljulja. Plutača je usidrena na 2 do 3 kratka sidrena lanca, da joj se položaj ne promijeni pri promjenama struje i vjetra. Svjetleće plutače na ušćima i u rijekama imaju oblik broda i kormilo, da se na obrću oko lanca. U plitkim vodama imaju ravno dno, radi plićeg gaza, ali su opterečene balastom.
(JLZ) Zagreb

Neke plutače:
-Bol
-Martulin
-hrid Galija
-Drvenik veliki
-bačvice

Svjetionik Porer


Pozicija:
44°45,5' N
13°53,8' E

Izgrađen 1833.godine  na hridi Porer, promjer hridi je 80-tak metara, jugozapadno od južnog rta poluotoka Istra, napajanje ie 220V iz javne električne mreže. Automatiziran je i uključen u sustav daljinskog nadzora. Ima stalnu svjetioničarsku posadu.

Nautički podaci:
 
Pozicija 44° 45,5' N / 013° 53,8' E
Visina kule 31m
Karakteristika svjetla B Bl(3) 15s (2(0,3+2,7;0,3+8,7)s
Sektor vidljivosti 255°-147°(252°)
Domet glavnog svjetla 25M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 35m
Karakteristika sirene za maglu 42s (4+4;4+30)s
Domet sirene za maglu 2M
Karakteristika racona Mo(M) 120s
Domet racona 20M
(podatci i slike Plovput)

Svjetionik Savudrija

Pozicija:
45°29,4' N
013°29,5' E

Svjetionik Savudrija je najstariji hrvatski svjetionik, izgrađen 1818. Godine. Izgrađen je na sjeverozapadnom rtu poluotoka Istra. Napajanje je iz javne električne mreže, automatiziran i uključen u sustav daljinskog upravljanja. Ima stalnu svjetioničarsku posadu.

Nautički podaci
 
Pozicija 45° 29,4' N / 013° 29,5' E
Visina kule 29m
Karakteristika svjetla B Bl(3) 15s (0,5+3,2;0,5+3,3;0,5+7)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 30M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 36m
Karakteristika sirene za maglu 42s (4+4;4+30)
Domet sirene za maglu 2M
Karakteristika racona -
Domet racona
(podatci i slike Plovput)

Svjetionik rt Zub

Pozicija:
45°17,9' N
O13°34,4' E

Svjetionik je izgrađen 1872. godine na poluotoku Lanterni, na zapadnoj obali poluotoka Istre. Sastoji se od izdvojenog svjetla i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 170m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz gradskog vodovoda. Na svjetioniku je ugrađena biološka jama. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 45° 17,9' N / 013° 34,4' E
Visina kule -
Karakteristika svjetla BC Bl(3) 10s (2(0,5+2);0,5+4,5)s
Sektor vidljivosti B018°-325°(307°), C325°-018°(053°)
Domet glavnog svjetla B9M, C6M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 11m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podatci i slike Plovput)

Svjetionik sv. Ivan na pućini

Pozicija:

45°02' N
013°37,1' E

Svjetionik je izgrađen 1853. godine na istoimenoj hridi, na sredini zapadne obale poluotoka Istre. Sastoji se od osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 200m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, dizalica i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 24V DC dobiveno iz solarnih modula ili 220V AC dobiveno paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađena biološka jama. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 45° 02,6' N / 013° 37,1' E
Visina kule 15m
Karakteristika svjetla B Bl(2) 10s (0,5+2,5;0,5+6,5)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 24M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 24m
Karakteristika sirene za maglu 30s (4+26)s
Domet sirene za maglu 2M
Karakteristika racona -
Domet racona
(podatci i slike Plovput)

Svjetionik rt Peneda

Svjetionik rt Peneda

Pozicija:

44°53,3' N
013°45,5' E

Svjetionik je izgrađen 1877. godine na južnom rtu otoka Velikog Brijuna. Sastoji od manje četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 160m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište i motornica. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
Nautički podaci
Pozicija 44° 53,3' N / 013° 45,5' E
Visina kule 15m
Karakteristika svjetla B Izo 4s (2+2)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 11M
Domet rezervnog svjetla 7M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 20m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona

(podatci i slike Plovput)

Svjetionik Rt Verudica


Svjetionik je izgrađen 1877. godine na istoimenom rtu, preko puta otoka Verude, južno od Pule. Sastoji se od četverokutne kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 50m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz gradskog vodovoda. Svjetionik je automatiziran i sa njega je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 44° 50,0' N / 013° 50,3' E
Visina kule 8m
Karakteristika svjetla C Bl 3s (0+2,7)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 6M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 11m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona
(podatci i slike Plovput)

Svjetionik Rt Marlera

Pozicija:

44°48,2' N
014°00,4' E

Svjetionik je izgrađen 1880. godine na jugoistočnom vrhu poluotoka Istre. Sastoji se od izdvojene kule sa svjetlom i prizemne zgrade ukupne površine 60m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište. U zgradi nema električne energije, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 44° 48,2' N / 014° 00,4' E
Visina kule 9m
Karakteristika svjetla B Bl 9s (0,5+8,5)s
Sektor vidljivosti 186°-038°(212°)
Domet glavnog svjetla 9M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 21m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podatci i slike Plovput)

PS: Nažalost,  stara zgrada propada!

Odlična i koristna tema, Duje.
Pošto sam u takvom poslu, deformacija mi je, da svugde vidim antene mobilnih operatera. I posle toliko godina, ne mogu da razumem, kako dozvoljavaju, da se postave antene na vidno mesto, kao što je to na Svjetionik Savudrija. :zid

[attachment=1]

Sa tehničke strane mi je jasno, da su to mjesta odlična za postavljanje antena. No, ni meni se ne sviđa to. Antene samo unakaze prelijepe stare građevine. U Austriji su antene (mobilnih operatera) večinoma postavljene na zvonicima (kampanelima) crkava, no u unutrašnjost, da se ne vide. Primjer imamo, samo treba sprovesti. (naravno ako omogučavaju teh. mogučnosti)

Svjetionik Crna punta

Pozicija:

44°57,4' N
014°09,0' E

Svjetionik je izgrađen 1873. godine na najistaknutijem dijelu istočne obale Istre. Sastoji se od izdvojene kule sa svjetlom i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 160m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište i motornica. U zgradi nema električne energije, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 44° 57,4' N / 014° 09,0' E
Visina kule 5m
Karakteristika svjetla B Bl(2) 10s (0,5+2;0,5+7)s
Sektor vidljivosti 245°-104°(219°)
Domet glavnog svjetla 10M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 15m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona

(podatci i slike Plovput)

PS: šteta što je stara zgrada svjetionika napuštena

Svjetionik Mlaka (Rijeka)

Pozicija:

45°20,0' N
014°25,0' E

Svjetionik je izgrađen 1884. godine u Rijeci. Sastoji se od visoke osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje, podrum i tri kata ukupne površine 720m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište i motornica. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz gradskog vodovoda. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 45° 20,0' N / 014° 25,0' E
Visina kule 38m
Karakteristika svjetla B Bl 10s (0,7+9,3)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 15M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 39m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona

(podatci i slike Plovput)

Svjetionik Rt Oštro – Kraljevica

Pozicija:

45°16,4' N
014°33,9' E
 
Svjetionik je izgrađen 1872. godine na malom poluotoku na jugoistočnoj strani ulaza u Bakarski zaljev. Sastoji se od manje okrugle kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 70m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz gradskog vodovoda. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 45° 16,4' N / 014° 33,9' E
Visina kule 15m
Karakteristika svjetla B Izo 4s (2+2)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 8M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 15m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona

(podatci i slike Plovput)

Svjetionik Rt Vošćica

Pozicija:

45°14,3' N
014°35,7' E

Svjetionik je izgrađen 1875. godine na istoimenom rtu, na sjevernom vrhu otoka Krka. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i i zgrade koja uključuje prizemlje i potkrovlje ukupne površine 140m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula ili paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađen sustav za grijanje vode na solarno napajanje. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 45° 14,3' N / 014° 35,7' E
Visina kule 8m
Karakteristika svjetla C Bl 3s (0,3+2,7)s
Sektor vidljivosti 106°-346°(240°)
Domet glavnog svjetla 3M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 12m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racon-

(podatci i slike Plovput)

Svjetionik Hrid Zaglav

Pozicija:

44°55,3' N
014°17,6' E

Svjetionik je izgrađen 1876. godine na istoimenom otočiću, na sredini zapadne strane otoka Cresa i Kvarnera. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 160m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 12V DC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 44° 55,3' N / 014° 17,6' E
Visina kule 15m
Karakteristika svjetla B Bl(3) 15s (2(0,5+2);0,5+9,5)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 10M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 20m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –

(podatci i slike Plovput)

Duje, lijepa ideja, tema i prilozi. :klap

Svjetionik Rt Stražica

Pozicija:

44°56,0' N
014°46,4' E

Svjetionik je izgrađen 1875. godine na sjevernom istoimenom rtu otoka Prvić, na istočnoj strani ulaza u Senjska vrata. Sastoji se od izdvojene kule sa svjetlom i prizemne zgrade ukupne površine 140m2. U sklopu svjetionika nalazi se istezalište i spremište za čamac svjetioničara. U zgradi nema električne energije, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 44° 56,0' N / 014° 46,4' E
Visina kule 5m
Karakteristika svjetla B Bl 6s (1+5)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 9M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 21m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput )
     

Hvala na pohvali. Podaci o svjetionicima su na strani Plovput-a, pa sam mislio, da nebi bilo loše  da su i na Palubi.

"Stranče" lijepa tema. E sad mene interesuje zna li ko kako funkcioniše ovaj daljinski nadzor.
Jeli to nešto unificirano i kako je uopšte organizirana ta služba. Pod čijom su jurizdikcijom ti svetionici.
Kako je obezbjeđeno, naprimjer, da jedan tehnički "najsiromašniji" svetionik ne ostane bez svjetla, odnosno
da ne vrši svoju namjensku zadaću..

stare fotografije nekoliko svjetionika

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Ja sam za sada tražio podatke o svjetionicima na teritoriji Hrvatske, pa evo  šta kaže "Plovput" o sebi, jer su oni zaduženi za održavanje svjetionika u Hrvatskoj.

 
Plovput d.o.o. Split je trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću u 100% vlasništvu Republike Hrvatske čija je temeljna djelatnost, sukladno Pomorskom zakoniku i Zakonu o Plovputu, vezana za sigurnost plovidbe i kao takva od interesa za Republiku Hrvatsku, a obuhvaća:

◦održavanje i uređenje plovnih putova u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske;
◦postavljanje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske i osiguranje njihovoga pravilnog rada;
◦obavljanje poslova radijske službe na pomorskim plovnim putovima Republike Hrvatske;
◦obavljanje istraživanja i projektiranja radi obavljanja poslova iz vlastite djelatnosti
Plovput je, u ime Republike Hrvatske, član Međunarodne udruge svjetioničarskih
službi IALA (International Association of Lighthouse Authorities).


Sustav daljinskog nadzora objekata sigurnosti plovidbe
 
Da bi se trajno podigla razina sigurnosti plovidbe i dugoročno smanjili troškovi održavanja objekata sigurnosti plovidbe, Plovput je modernizirao svjetioničarsku službu uvođenjem sustava daljinskog nadzora na 103 objekta sigurnosti plovidbe.

Funkcija sustava je pravovremeno dojavljivanje alarmnih situacija s objekata sigurnosti plovidbe, te kontinuirano prikupljanje podataka s objekata, njihova obrada i pohranjivanje.

Sustav se sastoji od:

◦Centra za nadzor smještenog u Sektoru za održavanje u Splitu;
◦Centra za dojavu alarmnih stanja s 24-satnim dežurstvom smještenog na ORP-u Split Radio;
◦opreme na 103 objekta sigurnosti plovidbe.
Centri su međusobno povezani VPN mrežom baziranoj na TCP/IP tehnologiji, dok su s objektima povezani putem GSM mreže.

Podaci koji se prikupljaju s objekata sigurnosti plovidbe ovise o tipu ugrađene opreme na objektima, kao i načinu njenog napajanja i obuhvaćaju:

◦ispravnost rada glavnog i rezervnog svjetla;
◦ispravnost rada ostalih uređaja ugrađenih na objektu;
◦neovlašten ulazak u objekt;
◦trenutni napon, struju punjenja i pražnjenja akumulatorskih baterija;
◦napon javne električne mreže;
◦temperaturu u objektu…
Osim nadzora objekata sigurnosti plovidbe, na lokalnoj razini postoji i upravljanje, a sastoji se u tome da se:

◦na pojedinim objektima u slučaju kvara glavnog svjetla uključi rezervno svjetlo;
◦na svim objektima u slučaju kvara akumulatorskih baterija svjetla ili opreme za daljinski
nadzor, prebaci napajanje s jednih akumulatorskih baterija na druge

Ćiro, evo i to,  dokument Plovputa" o sistemu nadzora i upravljanja.
Tebi kao elektroničaru biti če interesantna sheme.

 Sustav daljinskog nadzora rada objekata pomorske signalizacije (http://www.plovput.hr/Portals/5/docs/hr/Sustav_daljinskog_nadzora_rada_OPS-a.pdf)

Odlično. Da malo "razdrmamo" temu. Za uzvrat jedna sličica nadzora.
Bogami moram reći, moderan pristup kontrole. E sad kako je to u praksi... ;)

[attachment=1]

Evo još jedna ......
Bogamo golem je vremenski put od 18xx godine do današnji dana. :klap

[attachment=1]

Još jednom da kažem da sam stvarno ugodno iznenađen ovom automatizacijom nadzora objekata pomorske signalizacije.

Koliko shvatan na objektima su "Sistemi daljinskog nadzora rada objekata pomorske signalizacije."

Zatim u Splitu postoji "Centar za dojavu alarmnih stanja" koji je smješten na lokaciji Obalne radijske stanice
Split Radio.

A potom "Centar za nadzor" koji je smješten u Sektoru za održavanje (Baza-Stinice) u Splitu.

Vidim da su Centar za dojavu i Centar za nadzor spojeni tzv. VPN mrežom.
Centar za dojavu i sistemi daljinskog nadzora komuniciraju preko GSM mreža.
Centar za dojavu alarmnih stanja u Splitu spojen je putem interneta sa istim takvim centrima od Pule do
Dubrovnika. Centri su prikazani na donjoj slici - karti.

[attachment=1]

Jedino mi tu nije jasna jedna stvar. Dali su ostali centri neovisni u odnosu na ovaj "Centar za nadzor" u Splitu ili
je taj centar na lokaciji "Baza-Stinice" glavni za cijeli Jadran (naravno u okviru Hrvatske).

Svjetionik Rt Vnetak

Pozicija:

44°37,2' N
014°14,4' E

Svjetionik je izgrađen 1873. godine na jugozapadnom istoimenom rtu otoka Unije, na ulazu u Kvarner. Sastoji od okrugle kamene kule i prizemne zgrade s podrumom ukupne površine 70m2. U sklopu svjetionika nalaze se 2 skladišta i motornica. Napajanje zgrade je 12V DC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 44° 37,2' N / 014° 14,4' E
Visina kule 13m
Karakteristika svjetla BC Bl(3) 10s (2(0,5+1);0,5+6,5)s
Sektor vidljivosti B270°-158°(248°), C158°-176°(018°)
Domet glavnog svjetla B10M, C7M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 17m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otočić Trstenik
 
Pozicija:

44°40,1' N
014°35,0' E

Svjetionik je izgrađen 1873. godine na istoimenom otočiću istočno od otoka Cresa. Sastoji se od osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 320m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 12V DC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 44° 40,1' N / 014° 35,0' E
Visina kule 12m
Karakteristika svjetla BC DBl 10s (2+8)s
Sektor vidljivosti B042°-346°(304°), C346°-018°(032°), B018°-032°(014°)
Domet glavnog svjetla B11M, C8M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 26m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otok Susak
 
Pozicija:

44°30' N
014°18,5' E

Svjetionik je izgrađen 1881. godine na najvišem vrhu istoimenog otoka. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i potkrovlje ukupne površine 300m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište i motornica. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 44° 30,8' N / 014° 18,5' E
Visina kule 12m
Karakteristika svjetla B DBl(2) 10s (2+2;2+4)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 19M
Domet rezervnog svjetla 8M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 100m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otočić Grujica

Pozicija:

44°24,6' N
014°34,4' E

Svjetionik je izgrađen 1872. godine na jugozapadnoj strani istoimenog otočića na ulazu u Kvarnerić. Sastoji se od četverokutne kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 120m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, 2 pristana, dizalica, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 24V DC dobiveno iz solarnih modula ili 220V AC dobiveno paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 44° 24,6' N / 014° 34,4' E
Visina kule 15m
Karakteristika svjetla B Bl(3) 15s (2(0,5+2);0,5+9,5)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 10M
Domet rezervnog svjetla 8M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 17m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona Mo(O) 40s
Domet racona 20M

(podaci i slike Plovput)
 

Svjetionik Otok Vir

Pozicija:

44°18,2' N
015°01, 9' E
 
Svjetionik je izgrađen 1881. godine na zapadnoj obali otoka Vira, na sjeverozapadnom ulazu u Zadarski kanal. Sastoji se od osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 180m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 12V DC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 44° 18,2' N / 015° 01,9' E
Visina kule 21m
Karakteristika svjetla B Bl 10s (1+9)s
Sektor vidljivosti 315°-163°(208°)
Domet glavnog svjetla 11M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 21m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Rt Veli rat
 
Pozicija:

44°09,1' N
014°49,5 E

Svjetionik je izgrađen 1849. godine na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka. Sastoji se od visoke okrugle kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 220m2. U sklopu svjetionika nalaze se 2 skladišta, motornica, pristan, i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V DC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađena biološka jama. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 44° 09,1' N / 014° 49,5' E
Visina kule 36m
Karakteristika svjetla B Bl(2) 20s (0,8+4,4;0,8+14)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 22M
Domet rezervnog svjetla 10M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 41m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otočić Tri Sestrice – Rivanj

Pozicija

44°10,3' N
015°01,0' E

Svjetionik je izgrađen 1899. godine na najmanjem od tri otočića u arhipelagu smještenom u Srednjem kanalu. Sastoji se od četverokutne kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 70m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula ili paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađen sustav za grijanje vode na solarno napajanje. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 44° 10,3' N / 015° 01,0' E
Visina kule 16m
Karakteristika svjetla BC Bl(2) 5s (0,5+1;0,5+3)s
Sektor vidljivosti B234°-225°(351°), C225°-234°(009°)
Domet glavnog svjetla B8M, C6M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 16m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Oštri rat

Pozicija:

44°07,8' N
015°12,5' E
 
Svjetionik je izgrađen 1869. godine sjeverno od ulaza u luku Zadar. Sastoji se od izdvojene okrugle kule s vanjskim spiralnim stepenicama i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 220m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, radionica, pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz gradskog vodovoda. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 44° 07,8' N / 015° 12,5' E
Visina kule 14m
Karakteristika svjetla B Bl(3) 10s (2(0,5+1);0,5+6,5)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 15M
Domet rezervnog svjetla 7M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 14m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otočić Babac
 
Pozicija:

43°57,4' N
015°24,0' E

Svjetionik je izgrađen 1874. godine na zapadnoj strani istoimenog otočića u sredini pašmanskog kanala. Sastoji se od izdvojene kule sa svjetlom i prizemne zgrade ukupne površine 70m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 24V DC dobiveno iz solarnih modula i vjetrogeneratora ili 220V AC dobiveno paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz gradskog vodovoda. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 57,4' N / 015° 24,0' E
Visina kule 6m
Karakteristika svjetla B Bl(2) 5s (0,5+1;0,5+3)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 10M
Domet rezervnog svjetla 7M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 7m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otočić Sestrica Vela - Tajer
 Pozicija:

43°51,2' N
015°12,5' E

Svjetionik je izgrađen 1876. godine na istoimenom otočiću, na sjeverozapadnoj strani Nacionalnog parka Kornati. Sastoji se od visoke osmerokutne metalne kule i zgrade koja uključuje prizemlje, prvi kat i potkrovlje ukupne površine 520m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, dizalica i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 24V DC dobiveno iz solarnih modula ili 220V AC dobiveno paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 51,2' N / 015° 12,5' E
Visina kule 26m
Karakteristika svjetla B Bl 8s (1+7)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 20M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 47m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otočić Prišnjak
 
Pozicija:

43°49,5' N
015°33,8' E

Svjetionik je izgrađen 1886. godine na jugoistočnoj strani istoimenog otočića u istočnom dijelu Murterskog mora. Sastoji se od osmerokutne kamene kule i prizemne zgrade s podrumom ukupne površine 120m2. U podrumu se nalazi skladište i motornica, dok se u sklopu svjetionika nalazi pristan. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađen sustav za grijanje vode na solarno napajanje. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 49,5' N / 015° 33,8' E
Visina kule 15m
Karakteristika svjetla B Bl(3) 10s (2(0,5+2);0,5+4,5)s
Sektor vidljivosti 249°-146°(257°)
Domet glavnog svjetla 9M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 19m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Rt Jadrija
 
Pozicija:

43°43,3' N
015°51,3' E

Svjetionik je izgrađen 1871. godine na lijevoj strani kanala Sv. Ante koji vodi u Šibensku luku. Sastoji se od manje osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 210m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz gradskog vodovoda. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 43,3' N / 015° 51,3' E
Visina kule 12m
Karakteristika svjetla C Bl(2) 6s (0,5+1;0,5+4)s
Sektor vidljivosti 160°-098°(298°)
Domet glavnog svjetla 9M
Domet rezervnog svjetla 6M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 11m
Karakteristika sirene za maglu 20s (4+2;4+10)s
Domet sirene za maglu 2M
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Hrid Blitvenica

Pozicija:

43°37,5' N
015°34,8' E

Svjetionik je izgrađen 1872. godine na istoimenom otočiću, zapadno od otoka Žirja. Sastoji se od visoke osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 220m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, 3 pristana, dizalica i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 24V DC dobiveno iz solarnih modula i vjetrogeneratora ili 220V AC dobiveno paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 43° 37,5' N / 015° 34,8' E
Visina kule 21m
Karakteristika svjetla B Bl(2) 30s (1,2+6,6;1,2+21)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 24M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 38m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Hrid Mulo
Pozicija:

43°30,9' N
015°55,0' E
 
Svjetionik je izgrađen 1873. godine na istoimenoj hridi južno od mjesta Primošten. Sastoji se od osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 220m2. U sklopu svjetionika nalazi se motornica, 2 pristana, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 12V DC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 30,9' N / 015° 55,' E
Visina kule 18m
Karakteristika svjetla B Bl 5s (0,5+4,5)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 21M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 23m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona
(podaci i slike Plovput)

Баш лепа тема, свака част!



Два панчевачка светионика која се налазе на ушћу Тамиша у Дунав, ове године славе стоти рођендан. Једини речни парњаци у Европи нису у функцији још од шездесетих година. Заборављени и запуштени, пропадали су све донедавно када су градски Завод за заштиту споменика и Општина решили да их рестаурирају и сачувају.

Аутор: Александар Родић
 Извор: Блиц

Панчевачки светионици, или „водене капије града“, како их још зову, подигнути су 1909. године у златно доба паробродског саобраћаја на Дунаву. Данас су ту као подсетник да је Панчево и пре сто година било велики индустријски центар чијим рекама су се превозили со, свила, пиво, цигле, дрвена грађа и људи. Тада је саобраћај на реци без њих био незамислив, нарочито почетком прошлог века када је одлучено да се ток Тамиша скрати прокопавањем канала.

 
– Просецањем Тамиша ископано је доста земље па растиња није било, тако да ноћу или када водостај нарасте није било оријентира на левој и десној обали. Насукани бродови били су чест призор, а дешавале су се и озбиљније ствари будући да је било доста саобраћаја. Због тога се приступило сигнализацији и обележавању обала, те смо тако добили и ове светионике – каже за „Блиц недеље“ Милорад Тимченко из Одсека за развој наутичког туризма општине Панчево.
 Додуше, светионици су функцију изгубили чим су пароброди уступили место модернијим речним пловилима. Временом, након затварања пристаништа на Тамишу и измештања старе индустријске зоне, на светионике и њихово одржавање заборавили су сви. Дунав и Тамиш су им неуморно спирали темеље, а локално становништво односило камен, па су се неколико пута нашли у опасности.

 
– Још 2000. године, после ко зна колико времена, изведени су први радови да би се спасао темељ. У опасности су поново били 2006. године када су на нашу и иницијативу општине отпочели радови који за циљ имају рестаурацију и конзервацију светионика. Проблем смо имали због специфичности архитектуре, односно материјала, јер је приликом изградње светионика коришћен профилисани камен који се више није у употреби. Међутим, до краја месеца би требало да нам стигне испорука из Кањиже – каже Весна Потпара, конзерватор из Завода за заштиту споменика Панчево.
 Сем камена, из светионика су однесене и металне степенице, а нестала је и светионичка лампа која је радила на петролеј, мада, уколико успе да се дође до нацрта из архива у Бечу, биће израђена нова.

 Тренутно је прилаз светионицима с копна затворен јер се с једне стране налази земљиште луке, а с друге приватног власника, па и ако добијете дозволу да туда прођете, стаза је зарасла и скоро непроходна. У општини, упркос томе и чињеници да је Панчево најзагађенији град у Србији, рачунају на развој туризма који ће се базирати на овим „самотњацима“.

 
– Страни наутичари, сем тога што су зачуђени што овакве грађевине још увек постоје, фасцинирани су сазнањем да се овде налазе два светионика. Како смо сазнали, јединствени у Европи. У Панчево је још 1854. године упловио први пароброд с путницима из Земуна, међутим, данас постоји само лука „Дунав Панчево“ која је намењена теретним бродовима, док путнички само пролазе. Верујем да бисмо изградњом пристаништа и пратећих објеката уз рестаурацију ове две куле у Панчево довели и туристе, нарочито када се има у виду да се преко пута налази речно острво Бела стена које има потенцијал да прерасте у велико излетиште – додаје Тимченко.

 Иако су први туристи, додуше домаћи, и то из Земуна попут оних путника првог пароброда, посетили светионике, како ствари тренутно стоје, друштво овим бисерима Дунава за сада праве само аласи којима је лева кула још увек омиљено место за риболов. Међутим, чини се да претераног разлога за бригу немају јер доста ће воде протећи док се не регулише статус земљишта које куле окружује, измести градска канализација која се излива у непосредној близини, а рестаурација и конзервација потпуно заврше.


Новосадски светионик

 На ушћу Тисе у Дунав постојао је још један речни светионик. Нажалост, он је сада претворен у стуб са сигналном лампом, међутим, Нови Сад би, према одлуци Скупштине града, у наредном периоду требало да добије нови светионик са панорамским мостом који ће представљати симбол града.

Поштанске маркице
 
У едицији поштанских маркица која је издата још у време Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца, поред бројних светионика који су се на маркицама нашли а красили су тадашњу државу, своје место, као једини речни, нашли су и панчевачки.

link (http://www.b92.net/putovanja/destinacije/evropa.php?nav_category=823&nav_id=375562)
линкови ка фотографијама:
http://www.panoramio.com/photo/41208006
http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=1394508&page=22
http://www.navodi.com/forum/viewtopic.php?p=15358&sid=8fb225dae35f57ead2b9a7ffad0f4996

Svjetionici plovnog područja Split

Svjetionik Otočić Murvica
 
Pozicija:

43°28,0' N
016°03,7' E

Svjetionik je izgrađen 1896. godine na istoimenom otočiću na zapadnom kraju Drveničkog kanala. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i potkrovlje ukupne površine 100m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula i vjetrogeneratora ili paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 28,0' N / 016° 03,7' E
Visina kule 7m
Karakteristika svjetla C DBl 8s (2+6)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 7M
Domet rezervnog svjetla 6M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 15m
Karakteristika sirene za maglu 30s (4+26)s
Domet sirene za maglu 2M
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Split, lukobran, glava
 
Pozicija:

43°30,1' N
016°26,4' E

Svjetionik je izgrađen 1888. godine na ulazu u gradsku luku Split. Sastoji se od osmerokutne metalne kule i niske prizemne zgrade ukupne površine 30m2 koja nije pogodna za stanovanje, nego služi kao skladište. Uz kulu svjetionika se u prošlosti nalazila zgrada sa stanovima za svjetioničare koja je srušena prilikom rekonstrukcije lukobrana. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže). Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 30,1' N / 016° 26,4' E
Visina kule 10m
Karakteristika svjetla Z Bl 6s (2+4)s
Sektor vidljivosti 285°-252° (327°)
Domet glavnog svjetla 10M
Domet rezervnog svjetla 5M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 11m
Karakteristika sirene za maglu 30s (4+26)s 
Domet sirene za maglu 2M
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

"Stranče", samo napred. Genijalni prilozi. Ima li ijedan, bogati, da su ga gradile sadašnje generacuje.
Nego, gledam neke slike, na kojima se vide novoinstalirane nadogradnje, tipa solarne ćelije, antene
mobilnih operatera i slično. Grdilo... ??? ???
Baš na jednom vidim kako su ih nadžidžali oko tornja bočno. A odmah tu na metar krov zgrade.
Pa jeli taj projektant ima imalo soli u tintari. Cccc, bljak, :P

Svjetionik-spomenik sadašnjih generacija, Pomorac u Splitu trune i propada, izvan funkcije 20 godina a kula se raspada. Bili se prije nekih 5-6 godina prijavili neki tajkuni kao da će ga obnovit pa kad su vidjeli da je to malo zahtjevnije i skuplje nego što su očekivali - nestali i zaboravili na svoje 'poštene namjere'.

Pasmater!

Da ne budem samo ljutit i mračan:

Odlična tema, sve sistematski na jednom mjestu. Kad stignem postirat ću o tome kako su Austrijanci planirali i podijelili plovidbu po jadranu tj. zašto su svjetionici takvi kakvi jesu i tu gdje jesu.

A autoru hvala na trudu.

Hrundi, samo naprijed. Željno očekujem tvoj prilog. Mene te stare građevine oduševljevaju. Ljut sam,što kaže i Ćiro, što se posječe građevine uništavaju sa postavljanjem kojekavim antenama, solarnim ćelijama... Več sam pisao o tome, svjestan sam da su ti dodaci nužni za moderan rad svjetionika, no, možda su se mogli i gdje maskirat (primjer Austrije sa antenama mobilne telefonije u zvonicima crkvi), gdje je to moguče.

Svjetionik Rt Ražanj

Pozicija:

43°19,2' N
016°24,9'
 
Svjetionik je izgrađen 1874. godine na zapadnom rtu otoka Brača. Sastoji se od osmerokutne kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 110m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica i pristan. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 19,2' N / 016° 24,9' E
Visina kule 14m
Karakteristika svjetla B Bl 5s (1+4)s
Sektor vidljivosti -
Domet glavnog svjetla 13M
Domet rezervnog svjetla 8M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 17m
Karakteristika sirene za maglu 42s (4+4;4+30)s
Domet sirene za maglu 2M
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Rt Sv. Nikola

Pozicija:

43°21,7' N
016°44,4' E

Svjetionik je izgrađen 1882. godine na ulazu u Pučišće, na sjevernoj strani otoka Brača. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 70m2. U sklopu svjetionika nalazi se crkvica Sv. Nikole i pristan. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 21,7' N / 016° 44,4' E
Visina kule 11m
Karakteristika svjetla B Bl 5s (0,5+4,5)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 8M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 20m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Poluotok Sv. Petar

Pozicija:

43°17,7' N
017°00,8' E
 
Svjetionik je izgrađen 1884. godine na istoimenom poluotoku, na ulazu u luku Makarska. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 90m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađena biološka jama. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 17,7' N / 017° 00,8' E
Visina kule 14m
Karakteristika svjetla B Bl 5s (1+4)s
Sektor vidljivosti -
Domet glavnog svjetla 11M
Domet rezervnog svjetla 7M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 16m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

[attachment=1]
[attachment=2]

Svjetionik Otočić Pokonji dol
 
Pozicija:

43°09,4' N
016°27,4' E

Svjetionik je izgrađen 1872. godine na istoimenom otočiću jugoistočno od grada Hvara. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 130m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 12V DC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 09,4' N / 016° 27,4' E
Visina kule 15m
Karakteristika svjetla B Bl 4s (0,5+3,5)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 10M
Domet rezervnog svjetla 5M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 20m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Rt Sućuraj

Pozicija:

43°07,5' N
017°12,1' E
 
Svjetionik je izgrađen 1874. godine na istočnom rtu otoka Hvara. Sastoji se od četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i potkrovlje ukupne površine 130m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 43° 07,5' N / 017° 12,1' E
Visina kule 14m
Karakteristika svjetla B Izo 4s (2+2)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 11M
Domet rezervnog svjetla 7M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 14m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otočić Host

Pozicija:

43°04,6' N
016°12,6' E
 
Svjetionik je izgrađen 1873. godine na istoimenom otočiću na ulazu u luku Vis. Sastoji se od manje osmerokutne kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 80m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište i pristan. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađen sustav za grijanje vode na solarno napajanje i biološka jama. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 43° 04,6' N / 016° 12,6' E
Visina kule 11m
Karakteristika svjetla B Bl 4s (0,5+3,5)s
Sektor vidljivosti -
Domet glavnog svjetla 8M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 21m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Rt Stončica

Pozicija:

43°04,4' N
016°15,6' E
 
Svjetionik je izgrađen 1865. godine na sjeveroistočnom rtu otoka Visa. Sastoji se od visoke osmerokutne kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 320m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 04,4' N / 016° 15,6' E
Visina kule 28m
Karakteristika svjetla B Bl 15s (0,7+14,3)s
Sektor vidljivosti 110°-357° (247°)
Domet glavnog svjetla 30M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 38m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Prekrasne slike ovih Svetionika. Zavidim ovom snimatelju.
"Stranče", hoćeš li se "spustiti" i na područje Crne gore?

Usput, ima li podataka koliko tih svetionika ima na Jadranu. :D

Idem polako od sjevera prema jugu. Pokušat ču pronači sve i postavit. Svjetionici, koji su na području Hrvatske, mogu prebrojit, pošto su lijepo predstavljeni po plovnim područjima. Internetne stranice Plovputa su stvarno uređene, svaka jim čast! :klap

Nije baš svjetionik, ali služi za održavanje i snabdjevanje svjetionika. Jedan od brodova Plovput-a, danas u Splitu ispred Lučke kapetanije.

Ćiro pita o broju svjetionika na istočnoj obali Jardana. Trenutno me okuporaju svjetionici u Hrvatskoj. U Hrvatskoj svjetionike i plovne puteve održava i opslužuje firma Plovput. Hrvatska je podijeljena na plovna područja, kojih ima 7.(Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Korčula i Dubrovnik). Broj svjetionika po plovnim područjima:
Pula-7
Rijeka-10
Zadar-7
Šibenik-4
Split-9
Korčula-6
Dubrovnik-2
Prema podacima Plovput-a to bi bilo 45 svjetionika.
 

Hvala "stranče",.. ;)

Plovno područje Korčula

Svjetionik Otočić Pločica

Pozicija:

43°01,8' N
016°49,2' E
 
Svjetionik je izgrađen 1887. godine na istoimenom otočiću na sredini Korčulanskog kanala. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 180m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
Pozicija 43° 01,8' N / 016° 49,2' E
Visina kule 13m
Karakteristika svjetla B Bl(2) 10s (0,5+2;0,5+7)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 10M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 25M
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otočić Sestrica Vela - Korčula
 
Pozicija:

42°57,8' N
017°12,7' E

Svjetionik je izgrađen 1871. godine na istoimenom otočiću u južnom dijelu Pelješkog kanala. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 150m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 12V DC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 42° 57,8' N / 017° 12,7' E
Visina kule 13m
Karakteristika svjetla B Bl(4) 15s (3(0,5+2);0,5+7)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 11M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 18m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otok Sušac

Pozicija:

42°45,0' N
016°29,7' E
 
Svjetionik je izgrađen 1878. godine na vrhu istoimenog otočića, na sredini Jadranskog mora, istočno od otoka Lastova. Sastoji se od četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 270m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula ili paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 42° 45,0' N / 016° 29,7' E
Visina kule 17m
Karakteristika svjetla B Bl(2) 15s (0,5+2;0,5+12)s
Sektor vidljivosti 253°-213°(320°)
Domet glavnog svjetla 24M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 94m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona -

Svjetionik Rt Struga
 
Pozicija:

42°43,4' N
016°53,4' E

Svjetionik je izgrađen 1839. godine na istoimenom rtu, na sredini južne strane otoka Lastova. Sastoji se od visoke okrugle kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 220m2. U sklopu svjetionika nalazi se pomoćni stambena prizemna zgrada, skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 42° 43,4' N / 016° 53,4' E
Visina kule 20m
Karakteristika svjetla B Bl 10s (0,6+9,4)s
Sektor vidljivosti 259°-095°(196°)
Domet glavnog svjetla 27M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 104m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otočić Glavat
Pozicija:

42°45,9' N
017°09,0' E

Svjetionik je izgrađen 1884. godine na istoimenom otočiću u Lastovskom kanalu, istočno od Lastova. Sastoji se od osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 320m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 12V DC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 42° 45,9' N / 017° 09,0' E
Visina kule 19m
Karakteristika svjetla B Bl(5) 30s (4(0,36+3,4);0,36+14,6)s
Sektor vidljivosti 120°-070°(310°)
Domet glavnog svjetla 22M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 18m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Otočić Palagruža
 
Pozicija:

42°23,5' N
016°15,6' E

Svjetionik je izgrađen 1875. godine na vrhu istoimenog otočića, na sredini Jadranskog mora, između talijanske i hrvatske obale. Sastoji se od visoke osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 400m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište i motornica. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula ili paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađen sustav za grijanje vode na solarno napajanje. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 42° 23,5' N / 016° 15,6' E
Visina kule 22m
Karakteristika svjetla B Bl 17,5s (0,8+16,7)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 26M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 110m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona
(podaci i slike Plovput)

Ovaj Duje je previše vrijedan sa ovim postiranjem da bih ja stigao nešto na vrijeme dopunit.

Htio sam pisat o plovilima Plovputa nešto ali ostat će za poslije. Otac moga prijatelja, nažalost prerano pokojni, dugo godina bio je zapovjednik jednoga od brodova za opskrbu svjetionika pa sam još kao mali imao prilike obići puno naših svjetionika, još dok su na svima bili lanternisti sa obitelji.

Nekada su na svim svjetionicima postojala barem po 3 lanternista (svjetioničara) jer je rad bio u 3 smjene, bez obzira na to što svjetlo gori samo po noći. Ima tu još dosta posla. Po danu se kontrolira i održava oprema, prevezuju boce itd. Osim toga, lanterne su bile u obvezi svakodnevno dva puta komunicirati radio-stanicom sa bazom. Lanternist na dužnosti imao je zadaću osmatrati područje i danju i noću i prijavit svaku anomaliju.

Plovput je nekada bio Ustanova za održavanje plovnih puteva. Koliko ja znam nekoliko je puta mijenjao status, nekad je bio pod ministarstvom pomorstva (ili saobraćaja, ovisno kako je kada bilo organizirano) a jedno je vrijeme bio i savezna ustanova.

Za lanterniste nije postojala škola ali je postojala obuka koja se održavala u Splitu. Ne znam koliko je trajala i kako je izgledala ali imam koga pitati. Doduše - tek na ljeto. Država je najviše voljela za lanterniste uzimat ozbiljne ljude koje bi prošla mladenačka ludila. U principu se nastojalo kad god je moguće na lanternu poslat cijelu obitelj, čovjeka sa ženom i djecom jer je tako smireniji i stabilniji u radu.

Kad su djeca mala, predškolska, jedini potencijalni problemi su zdravstveni. Međutim kad djeca krenu u školu postojale su samo dvije opcije - ili da nastave živjet na lanterni i nekako se školuju - ili premještaj na kopno. Znam da je bilo nekih programa obuke djece 1-4. razreda preko radija ali ne znam detalje.

Lanterne su morale imati potpunu autonomiju od 14 dana. Računalo se da je to maksimum koliko bi mogle biti odsječene od svijeta i u slučaju najgoreg nevremena. Zalihe nisu nikad smjele past ispod 14-dnevnih, ni hrane i vode za posadu ni plina za rad svjetla.

Snabdjevanje je bilo posebnim brodicama Plovputa. Brod na kojem je zapovjednik bio moj Kolja bio je drveni, čvrst i pouzdan. Znalo ga je tući i valjati ali je gotovo uvijek stizao. Kapacitet krcanja je bio popriličan, tko bi god prvi put vidio što se na njega sve može nakrcati ostao bi začuđen. Postojala je standardna nabavka ali su pojedini lanternisti imali pravo tražit i stvari prema vlastitim željama i potrebama, naravno u određenim granicama. Ne znam za detalje kako je to funkcioniralo.

Lanternisti su uvijek dosta ribali i cijelog života sam na lanternama ili kupovao ribu ili je mijenjao za vino. Kad smo bili mulci znali smo poć u ribanje i ne ulovit ništa pa poć na lanternu i mijenjat vino za ribu (a vina smo uvijek nosili... nesmijempriznat koliko) pa bismo kasnije lagali da smo je sami ulovili. A bogami smo često i znali dobit od lanternista ribu mukte. Uvijek im je bilo drago da im netko dođe i većinom su jako dragi i prijatni ljudi.

Koliko ja znam niti jedan svjetionik nema helidrom. U hitnim slučajevima ili kad se standardni brod ne bi uspio probiti znala je ić mornarica, patrolci ili torpedni.

Brod sa slike je iz serije od 7 rađenih namjenski za Plovput za opskrbu svjetionika. Čvrsti su, čelični, i dobro bate more. Iako im je kapacitet krcanja nešto manji od većine onih iz prethodne generacije koje su zamjenili, i potrebe su manje jer danas na većini lanterni nema posada pa su i potrebe za transportom manje. Brodovi su dobri i relativno brzi, odlično pogođeni. Prijatelj mi vozi jednoga, prešao je iz lučke kapetanije i zadovoljan je i poslom, i brodom i plaćom. Uspio sam se prije neku godinu ukrcat u jedan obilazak od 3-4 dana i moram reć da su zbilja dobri brodovi.

Занимљива репортажа о напуштеним совјетским светионицима, смештеним у поларном кругу, који су радили аутоматски, и имали омањи нуклеарни реактор за погон...
http://englishrussia.com/2009/01/06/abandoned-russian-polar-nuclear-lighthouses/

Evo još plovno područje Dubrovnik, pa završavam sa svjetionicima u Hrvatskoj.

Svjetionik Otočić Sv. Andrija

Pozicija:

42°38,8' N
017°57,3 E
 
Svjetionik je izgrađen 1873. godine na vrhu istoimenog otočića, zapadno od luke Dubrovnik. Sastoji se od četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 270m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, dizalica i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula ili paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađen sustav za grijanje vode na solarno napajanje. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 42° 38,8' N / 017° 57,3' E
Visina kule 17m
Karakteristika svjetla B Bl 15s (0,8+14,2)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 24M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 69m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

Svjetionik Hridi Grebeni
 
Pozicija:

42°39,1' N
018°03,2' E

Svjetionik je izgrađen 1872. godine na vrhu najveće hridi na istočnoj strani ulaza Velika vrata, zapadno od luke Dubrovnik. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 140m2. U sklopu svjetionika nalazi se pristan. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađen sustav za grijanje vode na solarno napajanje. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 42° 39,1' N / 018° 03,2' E
Visina kule 13m
Karakteristika svjetla B Bl(3) 10s (2(0,5+2);0,5+4,5)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 10M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 27m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci I slike Plovput)

                        
Popis svjetionika, obalnih svjetala i lučkih svjetala u Crnoj Gori

Jedini naseljeni svjetionik na teritoriji Crne Gore je Mendra. On se nalazi u neposrednoj blizini uvale Valdanos kod Ulcinja, na ulazu u Otrantski moreuz. Izgrađen je prije 122 godine i za to je vrijeme promijenio mnogo posada. Sada o njemu brine bračni par Nevenka i Milan Simović, koji su tu došli 1987. godine s Glavata (između Mljeta, Lastova i Korčule), gdje su takođe radili kao svjetioničari. Prije toga bili su na svjetioniku Palagruža, zatim, Pločica (između Hvara i Korčule) i rtu Lovište na Pelješcu.(Monitor, 01.05.2009)

NEIZVJESNA SUDBINA: U Kamenarima, ispod crkve sveta Nedjelja, naišli smo na novi limeni svjetionik. Stari, od kamena, koji nam je pred očima bio čitav vijek, srušen je. Pitali smo direktorku Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, da li su ovi ,,međaši mora'', naše domaće lanterne, zakonom zaštićene. Odgovor nas je rastužio: ,,Na žalost, svjetionici nijesu zakonom zaštićeni. Ne pripadaju registru kulturno-istorijskih spomenika, tako da je njihova sudbina u eri modernizacije sasvim neizvjesna'', kazala je direktorka Ružica Ivanović. (Monitor, 01.05.2009)



U Crnoj Gori djeluje u sklopu Uprave pomorske sigurnosti  Odjelenje pomorske signalizacije, koje je zaduženo za uređivanje i održavanje pomorskih plovnih puteva. Nešto o njoj:
        
Načelnik: Olivera Stojanović, dipl.inž pomorstva
tel: 00 382 30 313 240
tel: 00 382 69 309 810
faks: 00 382 30 313 274
e-mail: olivera.stojanovic@pomorstvo.me

Odjeljenje pomorske signalizacije vrši  poslove uređivanja i održavanja pomorskih plovnih puteva, održavanje postojećih i postavljanje novih objekata pomorske signalizacije i obezbjeđivanje njihovog pravilnog funkcionisanja.

•  Pomorska signalizacija kao bitan element sigurnosti plovidbe  ima međunarodni značaj i organizovana je u skladu sa IALA pravilima. Shodno tome zadatak Odjeljenja pomorske signalizacije je da obezbijedi potreban nivo sigurnosti plovidbe u teritorijalnom moru Crne Gore i Skadarskom jezeru.

•  Objekti pomorske signalizacije su svjetionici, obalna svjetla, lučka svijetla, dnevne oznake neposredne opasnosti i svjetleće plutače. Važeće informacije o postojećim objektima bezbjednosti plovidbe kojih ima 176 mogu se naći u Popisu svijetala 2011.
 
Popis svjetala 2011:

http://www.meteo.co.me/hidrografija/PS.pdf

idemo dalje

dalje

dalje

dalje

dalje

dalje

i zadnja slika

[attachment=1]
[attachment=2]

Svetionik iznad grdske luke Split, na Katalinića brigu. Oštečen 1991.godine

Lučko svjetlo na gatu SV. Duje u splitskoj gradskoj luci

Prije nekoliko dana sam pisao o tom spomeniku-svjetioniku, sada izgleda dobre vijesti. Evo šta piše danas "Slobodna Dalmacija".
06.12.2011. | 17:18
http://www.slobodnadalmacija.hr/Default.aspx
 

SVEČANOST NA KATALINKU Spomenik pomorcima svitlit će ka novi

 
Na blagdan svetog Nikole dobra vijest za pomorce i štovatelje pomorske povijesti Splita - kreće obnova svjetionika “Spomenika palim pomorcima” na Katalinića brijegu.

Kako doznajemo do splitskoga dogradonačelnika Jure Šundova, obnova derutnog i devastiranog svjetionika počet će na proljeće iduće godine.

Podsjetimo, svjetionik je oštećen izravnim pogotkom brodskog topa za vrijeme napada JRM-a 15. studenoga 1991. Kasnije je i zub vremena dodatno načeo rastrešeni svjetionik, te kosturnicu i reljef spomenika.

Suglasnost konzervatora
- Održali smo u Banovini radni sastanak s Antonom Malgerom iz Sindikata pomoraca Hrvatske, Željkom Mišićem, iz Županijskog upravnog odjela za pomorstvo, zatim Matom Perišićem i Darkom Meštrovićem iz “Plovputa”, te predstavnikom splitskih konzervatora Radoslavom Bužančićem.

- Ranijih godina bilo je neuspješnih inicijativa da se obnovi svjetionik, primjerice od “Rotary kluba”. No, prepreke su bile konzervatorske naravi i zahtjev da nova stakalca, odnosno ‘staklene pepeljare’ u fasadi svjetionika, budu istovjetne dimenzijama starih stakalaca i od istog proizvođača.

- Kako je riječ o starijoj tehnici gradnje, gdje su se stakla cementom vezivala za fasadu, a s obzirom na to da spomenik ‘diše’ pod udarima bure i juga, dolazilo je do pucanja tih stakalaca. Imamo suglasnost konzervatora da nova stakalaca, budu centimetar uža, te prilagođena novim i trajnijim tehnologijama učvršćivanja - pojasnio je Šundov.

- Do 15. siječnja održat ćemo novi sastanak i utvrditi zadatake. Vidjet ćemo na koji način osigurati financijska sredstva, no s obzirom na to da je riječ o združenoj akciji, vjerujem da to neće biti problem. Na proljeće bi krenula obnova, a do idućeg Svetog Nikole svjetionik obnovljen. Ako u tome ne uspijemo, neću imati hrabrosti pojaviti se pred spomenikom - kaže nam Šundov.

Fasada s 5860 ‘staklenih pepeljara’
Sam svjetionik visine je 33 metra, ima ukupno 5860 komada “staklenih pepeljara” koje se nalaze u njegovoj fasadi. Inicijativa za obnovu došla je od Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH).

- Nerazumijevanje konzervatora bio je najveći problem obnove svjetionika. Prije desetak godina i “Rotary” je pokušavao obnoviti svjetionik, ali nije se u tome uspjelo. Ovaj put uspjet ćemo obnoviti simbol pomorskog Splita i glavnu atrakciju morskog prilaza Splitu - kaže Anton Malger, potpredsjednik SPH.

denis krnić

Svjetionik, kosturnica i reljef
Spomenik palom pomorcu otkriven je 10 rujna. 1958 godine u povodu proslave 16. obljetnice osnivanja partizanske Mornarice. Sastoji se od svjetionika, kosturnice i reljefa.

Arhitektonsko rješenje izradili su arhitekti: Paško Kuzmanić, Budimir Prvan, Branko Franičević i Ivan Carić.

Reljef je djelo čuvenoga splitskog kipara Andrije Krstulovića, učenika i suradnika velikog Ivana Meštrovića. Sam reljef simbolizira neustrašivost dalmatinskih mornara koji su malim drvenim brodovima jurišali na neprijatelja.
 
Vijenci za mornare
Povodom blagdana nebeskog patrona pomoraca, svetog Nikole, uz blagoslov Apostolata mora, položeni su vijenci pred Spomenikom palim pomorcima na Katalinića brijegu.

Polaganju vijenaca prisustvovali su predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske, Grada Splita, Županije splitsko-dalmatinske, HRM-a, „Jadroplova“, „Plovputa“, „Jadrolinije“ te predstavnici udruga pomorskih kapetana i strojara.

- Split je neupitan kao pomorska metropola. Broji više od 5 tisuća pomoraca, nekoliko brodarskih tvrtki, niz pomorskih institucija, ustanova, učilišta, 16 agencija za ukrcaj pomoraca... Malo me žalosti da niti jedna politička stranka koja je sudjelovala na proteklim izborima u svom programu ne spominje pomorca koji je najpoznatiji hrvatski izvozni „know-how“ proizvod - kazao je Branko Berlan iz Sindikata pomoraca.

Jure Šundov, splitski dogradonačalnik, izrazio je nadu da će hrvatski pomorci „svoj radni vijek provesti na hrvatskim, a ne na stranim brodovima“.

 

[attachment=1]

Ovaj svjetionik na Galioli (koji je Duje postavio na pocetku topika) je "moderni" - izgradjen je iza Drugog svjetskog rata u kojem je do temelja porusen od saveznickih brodova pretpostavljajuci da se u zgradi svjetionika nalazi njemacka posada.

Neki od ranije spomenutih svjetionika nalaze se i na postanskim markama.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Bravo "Jadrane2" tako sam i zamislio ovu temu.
Sada kada su postavljeni svi svjetionici na istočnoj strani Jadrana (bivša YU) i ponešto obalnih i lučkih svjetala (CG), a naravno fali samo onaj jedini pravi svjetonik iz Slovenije (na Rt-u Madona, koji još moram postavit), treba tu postavljati slike tih svjetionika koje su Forumaši sami slikali, ili su slike objavljene povodom nekih događaja.

Sve - izvanredna ideja Duje  :klap

Stranica, na kojoj je popis svjetala Crne gore (Jadransko more i Skadarsko jezero)


http://www.meteo.co.me/hidrografija/PS.pdf

Interesantan članak iz "Monitora", (2009. godine), možda nešto novo za one, koji ne žive u Crnoj gori.


SVJETIONICI: ZABORAVLJENA BAŠTINA

Čuvari brodskih duša

Petak, 01 Maj 2009 Društvo - Broj 966    .Nekad se na jadranskoj obali nalazilo na desetine svjetionika s ljudskom posadom, poznatijih kao „kamena svjetla" ili lanterne. Bili su raspoređeni na kritičnim tačkama, koje su prije dvjesta godina ugrožavali pirati, spremni da napadnu brodove. Ovi nijemi stražari žmirkajuće svjetlosti, upozoravali su pomorce da je u blizini plićak, sprud ili obala.
NOĆNE OČI: Jadranski svjetionici bili su posebno važni zbog prirodnih obilježja obale, jer se na 6.000 kilometra njene dužine nalazi 1.185 ostrva, ostrvaca i hridi. Od rta Savudrije u Istri sve do Prevlake, pomorce i ribare čuva 65 „noćnih očiju". Crna Gora ima 45 svjetionika, šest plutača, dvije dnevne oznake neposredne opasnosti i 107 željeznih stubova za označavanje plovnih puteva na Skadarskom jezeru. Lanterne - svjetionici s razlogom se nazivaju čuvarima brodskih duša ali i nepresušnom riznicom pomorskih tajni. Odolijevaju vremenskim nedaćama, ali ne i modernom dobu.
Prve svjetionike gradili su Egipćani, i njihov čuveni Faros u Aleksandriji, izgrađen je 280. godine p.n.e. na ušću rijeke Nil. Svojom visinom od 130 metara, vjekovima je predstavljao najveću građevinu u tom dijelu svijeta. Bio je uvršćen u sedam svjetskih čuda antičkog doba, da bi u 8. vijeku bio srušen i pretvoren u džamiju. Po imenu ostrva Faros u romanskim jezicima nastala je riječ far, kao naziv za svjetionik. Već око 400. godine po cijelom Rimskom carstvu postojala je mreža od tridesetak svjetionika. U najvećima od njih, velika metalna ogledala navodila su brodove u luke jakom svjetlošču od naloženih vatri. Padom imperije nestale su vještine i organizacija potrebna za ovakvo održavanje svjetionika. Mnogi od njih su oronuli, dok su neki pretvoreni u vojne osmatračnice.
Arapi i Indijci preuzeli su rješavanje problema bezbjednosti na moru od Rimljana, pa su već oko 800. godine izgradili lanac svjetionika uz obale Indijskog okeana.
ISTORIJA: Prvi svjetionik u Americi podignut je 1716. a svjetlo koje je obasjavalo more i nebeski svod takođe je dobijano sagorijevanjem drveta. Kasnije su svjetionici za signaliziranje koristili gas i acetilen.
Početkom 16. vijeka, u Engleskoj je osnovana posebna svjetioničarska organizacija koja je brinula o sigurnosti plovidbe. U prvoj polovini 18. vijeka pojavljuje se prvi brod - svjetionik. Za područja čestih magli sa svjetionika duvanjem u rog i udaranjem u zvono ili gond davali su se i zvučni signali. Već krajem 18. vijeka, uvodi se svjetlosni izvor na ulje - arganova svjetiljka. Zbog cilindričnog fitilja, zaštitnog stakla i boljeg strujanja vazduha postizala je iznenađujuće veliki domet svjetlosti i smatrana božijim darom.
Prvi svjetionici na električnu energiju pojavili su se 1858. Tada su se već koristila ogledala i sočiva radi boljeg usnopljavanja svjetlosti. Pored tih inovacija, u vrijeme magle koristile su se sirene i rotaciona svjetla. Radio signal na svjetionicima koristi se od 1921. godine. Prvi put je primijenjen u Njujorku.
Na pragu 21. vijeka vjekovima stara tradicija polako odlazi u istoriju jer automatika preuzima posao ljudi. Danas je posao svjetioničara sveden na redovnu kontrolu rada lampe i radija, koji služi za brodsku navigaciju. S razvojem moderne električne navigacije i pojave automatike, broj operativnih svjetionika na svim svjetskim obalama danas je sveden na samo 1.500 objekata.

NEIZVJESNA SUDBINA: U Kamenarima, ispod crkve sveta Nedjelja, naišli smo na novi limeni svjetionik. Stari, od kamena, koji nam je pred očima bio čitav vijek, srušen je. Pitali smo direktorku Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, da li su ovi ,,međaši mora'', naše domaće lanterne, zakonom zaštićene. Odgovor nas je rastužio: ,,Na žalost, svjetionici nijesu zakonom zaštićeni. Ne pripadaju registru kulturno-istorijskih spomenika, tako da je njihova sudbina u eri modernizacije sasvim neizvjesna'', kazala je direktorka Ružica Ivanović.

Njihovu nadležnost preuzima Plovput, čije je sjedište jedno vrijeme bilo na brodu Galeb u Kumboru. To preduzeće održava svjetionike od Prevlake do Bojane.
Jedini naseljeni svjetionik na teritoriji Crne Gore je Mendra. On se nalazi u neposrednoj blizini uvale Valdanos kod Ulcinja, na ulazu u Otrantski moreuz. Izgrađen je prije 122 godine i za to je vrijeme promijenio mnogo posada. Sada o njemu brine bračni par Nevenka i Milan Simović, koji su tu došli 1987. godine s Glavata (između Mljeta, Lastova i Korčule), gdje su takođe radili kao svjetioničari. Prije toga bili su na svjetioniku Palagruža, zatim, Pločica (između Hvara i Korčule) i rtu Lovište na Pelješcu.

U nekim drugim zemljama, kao na primjer u Hrvatskoj, ove se atraktivne građevine ne zaboravljaju i ne podcjenjuju kao kod nas. Vještom marketinškom tehnikom promocije ,,domaćeg proizvoda'', pretvorene su u neobične turističke destinacije. Naglasak svakako ide na porijeklo i vrijeme nastanka, od 1811. do 1899. kao i nezaobilaznog tvorca - Austrougarsku monarhiju. Na reprezentativan način 11 svjetionika promijenilo je namjenu. U ugođaju osame i apsolutnog mira, uživaju svi koji to mogu da plate. Tako su umjesto zaborava i rušenja, svjetionici u Hrvatskoj postali dobitna kombinacija turističke ponude.


Marija ČOLPA

Jedini "pravi" svjetionik na slovenskoj obali je u Piranu na rtu Madona. Izgrađen je na obrambenom tornju 1872. godine. Nekad je obalu osvjetljavala otvorena vatra, sada radi na el. energiju. Svjetionik je nekad imao stalnu posadu-svjetioničara.

Pozicija:

 45°31,82' N
 13°33,79' E

Karakteristika:  

B.IZO.4s10m15M
            

Nekad bilo.....Volujica

Platamun kod Budve

Lijep pogled iz zraka na Palagružu

Savudrija

Evo jedan svjetionik koji radi iz krokanta, Makedonac-slastičar Živko Bogeski radi u Marini kod Trogira.

PS:
Sveti Duje od 4 metra

Do fešte svetoga Duje 2014. godine želim Splitu darovati najveći krokanat koji sam ikad izradio: zvonik svetog Duje visok barem 4 metra. Zašto baš do te 2014. godine? Zato jer sam u svibnju 1974. godine počeo raditi u Dalmaciji, tad se navršava točno 40 godina da sam Dalmaciju odabrao kao mjesto gdje ću raditi i živjeti...
 

Svjetionik dobro podnosi jučerašnju buru!
(slika iz Jutrnjeg lista)

Svjetionik Tajerske sestrice, kad još nije bio "ukrašen" kojekakvim antenama i kolektorima! ;)

Nije lako biti svjetioničar!

nekad i sad

[attachment=1]
[attachment=2]

sve vi to lepo napisaste, ali niko da se seti da kaze cije su izrade sociva i lampe na svetionicima (to je najbitnije, zar ne?). drugo, koji je kriterijum na osnovu kojeg su neki svetionici i dalje sa ljudskom posadom, a neki su "bespilotni"? i sta je to istezaliste?

Ima nešto na početku teme o optici. Kako je "napredovala". Točno o proizvođačima nema ništa.

A istezalište (ja drugi pojam neznam) je mjesto sa izvlačenje (istezanje) čamca na obalu, jer privezište za čamac svjetioničara (ako ga ima, a obićno ga ima) nije uvjek zaštičeno od mora-vjetrova.

Za kriterije koji svjetionici imaju posadu neznam, ali mi se čini, da zavisi od važnosti svjetionika, mogučnosti automatizacije, izvora napajanja....

aha, fala lepo. ispratio sam ja to kako je optika napredovala, ali me konkretno interesuje ko je radio stakla. po meni je svaki svetionik vazan, jer da nije ne bi ga ni podigli. nisu to austrijanci radili napamet. jedino bi svetionici u lukama ili neposredno pored naselja mogli biti bez posade, jer njih stallno neko vidi i moze se gotovo u trenutku reagovati ako nesto podje kako ne treba. za sve ostalo, jeste skuplje, ali je bolje da ima posadu. djavo ne spava, a posle je kasno za popravak... no oni svakako imaju neki svoj kriterijum, tako da necemo mi biti krivi u slucaju ne dao bog.

Gdje će se paliti vatre na obali zbog sigurnosti plovidbe na Jadranu odredili su u davna doba uglavnom Grci i Rimljani. Iza njih to su nastavili raditi benediktinski redovnici. Nije čudno što su im hospiciji građeni jedan od drugog na dan plovidbe. Austrija je imala uređene plovne pravce i u tim područjima je gradila svjetionike i obalna svjetla. O tim pravcima više u godišnjacima pomorstva. Do danas se uglavnom ništa nije promijenilo.

Zanimljiv članak, treba se zamisliti!

"Slobodna Dalmacija"
http://www.slobodnadalmacija.hr/

MORSKO SVJETLO KAO SNAGA

Mitja Zupančič: Svjetionici su me spasili i dali mi novi život

Među tri top-svjetionika svrstao je mističnu Palagružu, onaj na Sušcu, te Tajerske sestrice

Postoje oni trenuci u životu koji kada se dogodi, mijenjaju sve. Poznatog slovenskog poduzetnika, izdavača, jedriličara i u zadnje vrijeme uspješnog pisca Ljubljančanina Mitju Zupančiča zatekao je on prije 13 godina na Unijama. Došao je naglo, iskristalizirao se kroz požar na njegovu motornom brodu koji mu je zahvatio lice i ruke, a kćerkici Neji, tada osmogodišnjakinji, spržio nogu. Toliko da je morala ići na hitnu transplantaciju i dugotrajnu rehabilitaciju.  A kada se opet na njih čvrsto osovila, tati Mitji je nacrtala svjetionik s Unija, i rekla mu da mu on pokaže pravi put u životu.

Mitja je u tom trenu odlučio prekinuti s brzim životnim ritmom, usporiti ambiciju koja prati poslovne ljude, davši sebi zavjet da će kao jedriličar, a postao je to nakon Unija, obići sve svjetionike Slovenije, Italije i Hrvatske sagrađene u 19. stoljeću, u vladavini Austro–Ugarske. Točno 51 štaciju. Zatekli smo ga na putu prema Palagruži, na “Plovputovu” gliseru, kao i mi pridružio se posadi, a cilj mu je bio staviti biljeg na još jedno morsko svjetlo. Nakon ovoga popis će se suziti na samo devet preostalih.

- Pala je i Palagruža. Presretan sam. Ali ovo moram reći, ovo je jedini svjetionik koji sam na svom putu posjetio, a da ga nisam sam odjedrio. Krivo je nevrijeme, nije mi dalo da razvijem jedra i svojim brodom dođem do njega – usprkos svemu nije krio oduševljenje Mitja, promatrajući našeg najjužnijeg gorostasa. Zadovoljstvo je bilo tim veće što je znao da do daleke Palagruže sa sinom Rokom i suprugom Ruškom nije mogao ovo ljeto više stići. No oni su imali razumijevanja za njegovu strast, pustili ga samog k novom izazovu, odlučivši ga čekati na sidru u korčulanskoj ACI marini.
 
- Italiju sam lako obišao, tamo je samo jedan svjetionik kao i u Sloveniji. Zato mi je Hrvatska bila veliki izazov. Nakon Palagruže čekaju me na putu do kuće četiri svjetionika od Pelješca, preko Hvara i Brača. A onda se opet u rujnu vraćam kod vas kada će pasti i pet njih s području Dubrovnika. Nakon toga mislim još jednom obići Sv.Ivana u Rovinju i Porera na Premanturi. I to je to, znači da sam ispunio svoj zavjet – kaže Mitja koji je među tri top-svjetionika svrstao mističnu Palagružu, onaj na Sušcu, te Tajerske sestrice.

Ali na tome neće stati, Mitja je toliki zaljubljenik u hrvatsku obalu da je odlučio jednom postati njezin stanar. Čeka novu jedrilicu s kojom će, kada jednom odluči otići u mirovinu, polako putovati našim uvalama. Jednom će se tu i skrasiti, i to na Unijama, gdje je doživio, kaže, svoje novo rođenje.

- Nikada neću zaboraviti brodsku nesreću, ali i ogromnu pomoć ljudi na Unijama, u Umagu. Gdje god sam došao svi su se rastrčali kako bi nam olakšali muke. Zaljubljen sam u Hrvatsku, ovo more, obalu, hranu, pismu. A da ‘bacimo’ koju? Oćemo klape, njih obožavam – iznenadio nas je još jednom novinom Mitja, i to na korčulanskom vezu kada je iz potpalublja dohvatio dvije harmonike pa sa sinom Rokom bacio na Ribare.

Da, da, Mitja je odličan poznavatelj hrvatske klapske pisme, čak je njih 20 publicirao u svojoj knjizi Morsko prase koje je protekli mjesec u Sloveniji dobilo etiketu čistog hita. U njoj je obradio morske teme, dao je plovidbene savjete, brodsku kužinu s receptima, pjesmaricu među kojima su se našle i Da te mogu pismom zvati, Oči boje lavande, Pasike... Priprema i nove projekte.

- Želja mi je napisati knjige o jedrenju, psihologiji na brodu, mapi svjetionika, održavanju broda i jednu koja će se zvati “Zapjevaj sa mnom”. Srce mi odmah zaigra kad čujem Olivera, Dupine, Ribare, klape sv.Juraj, Maslinu. Divota jedna. Ljudi moji iden ja doma, u Ljubljanu, ali se brzo opet vraćam doma, ovdje u Hrvatsku – kaže Mitja.

Tanja Šimundić-Bendić
snimio Nikola Vilić/cropix

‘Ljuti me nebriga’

Usprkos pozivima Mitja nije želio ući u aktivnu politiku, kaže kako je shvatio da je uspješan čovjek onaj koji uspije nakon poslovnih obveza dobiti vrijeme i za svoje ljubavi. Njegova je ljubav more kojem godišnje s obitelji posveti čak 90 dana. Kaže i kako ga užasno ljuti što se ljudi prema nekim hrvatskim svjetionicima ponašaju tako maćehinski. Za primjer uzima Glavat između Lastova i Mljeta koji se našao na udaru vandala, pa Verudicu kraj Pule koja je dobila bijelu i crvenu fasadu, izgubivši onu čistu autentičnost. - A tek zadarski Oštri rat oko kojeg postoji ogromna nakupina smeća, starih automobila, gomila užasa. To ne mogu prihvatiti. Svjetionici su čuvari vremena i života, oni su svjetlo na putu, oni traže ljude, svoju posadu. Ne volim da se netko prema njima tako ponaša – kaže Mitja.

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

08.07.2013.

‘PLOVPUT’ PRED REALIZACIJOM PROJEKTA

Katalinko ka nov do Svetog Nikole

[attachment=1]Sveti Nikola pada 6. prosinca, pa bi obnova mogla biti gotova baš tada / Tom Dubravec / Cropix

Nakon što je duga dva desetljeća proveo u tami i 3. travnja ove godine ponovno pomorcima osvijetlio put, “Plovputovom” svjetioniku na Katalinića brijegu slijedi nova faza vraćanja u život. Obnova čuvenog svjetionika jedan je od prioriteta Darka Meštrovića, direktora “Plovputa”. Kako kaže, najkasnije do kraja godine, svjetionik će, zajedno s okolišem, biti u potpunosti obnovljen.

Kamene ploče

- Elaborat o građevinskoj sanaciji objekta svjetionika je gotov, tako da ubrzo kreće natječaj za odabir izvođača radova. Pri kraju je natječaj za odabir staklenih prizmi koje će zamijeniti dotrajale i slomljene u fasadi svjetionika. Ukupno 5792 staklene prizme potrebno je zamijeniti novima. Dakako, svi zahvati će se obavljati pod konzervatorskim nadzorom - kaže nam Meštrović, prvi čovjek “Plovputa”.

Vrijednost sanacije, zajedno sa zamjenama prepoznatljivih prizmi, procijenjena je na milijun i pol kuna.

- Radovi će obuhvatiti i izmjenu kamenih ploča u podnožju svjetionika. Ako nas posluže dobre vremenske prilike, te ne bude zabrane izvođenja građevinskih radova zbog turističke sezone, do kraja studenoga svjetionik će obnovljen zasjati punim sjajem - najavio je direktor splitskog “Plovputa”.

Jedinstveni svjetionik na Jadranu prestao je svijetliti 1991. godine, kada je JRM otvorio topničku vatru na Split, te pogodio i svjetionik. Svjetionik-kompleks “Spomenik palim pomorcima” otkriven je 10. rujna 1958. godine, u povodu 16. obljetnice osnivanja hrvatske partizanske mornarice.

Sastoji se od svjetionika, kosturnice i reljefa. Sam reljef simbolizira neustrašivost dalmatinskih mornara koji su malim drvenim brodovima jurišali na neprijatelja.

DENIS KRNIĆ

Malger: Veseli nas!
 
Potez novog vodstva “Plovputa” može samo razveseliti pomorce na brodovima ispred Splita, sve Splićane i sve one koji u spomeniku-svjetioniku njeguju uspomenu na sve naše pale pomorce. Obnova svjetionika je, na neki način, nastavak višegodišnje misije Sindikata pomoraca Hrvatske koji je upozoravao na potrebu obnove. Bivši dogradonačelnik Jure Šundov puno je obećanja dao po pitanju obnove svjetionika, ali ništa od toga nije napravio − kazao je Anton Malger-Petrić, dopredsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske.
 
Valjat će i kruzerima

Svjetionik na Katalinića brigu nužan nam je kao važan sigurnosni element, ne samo u plovidbi kanalom ispred Splita, nego i zbog kruzera koji dolaze, ali i kruzera koji će se vezivati na budućim vanjskim vezovima − kaže Darko Meštrović, direktor “Plovputa”.
 

Nekoliko fotografija svjetionika sa Palgruže iz Jutarnjeg lista. Autor fotografija je Božo Vukičević (CROPIX).

Svjetionik na Palagruži - na linku je moja fotografija svjetionika koja je do sada pregledana preko 52 000 puta.

http://www.panoramio.com/photo/16123702

Nekoliko sličica koje sam snimio na Palagruži 27.VIII.2003.

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/) Split

JADRANSKE LANTERNE
 
"Plovputov" adut za biznis u regiji zaplovit će 2015.

[attachment=1]
– Ime prinove u floti moglo bi biti ‘Savudrija’, jer ćemo za četiri godine proslaviti dva stoljeća organizirane svjetioničarske službe na Jadranu koja je počela na tom istarskom lokalitetu – naglašava prvi čovjek ‘Plovputa’ Nakon niza godina nadanja i peripetija, u splitskom je škveru konačno počela izgradnja novog radnog broda za “Plovput”, vrijednog 54 milijuna kuna. U “Brodosplitu” su zadovoljni jer će jedan navoz dobiti posao više, a u “Plovputu” nestrpljivo čekaju da suvremenim brodom zaplove u novu poslovnu fazu.

Kako nam kaže Darko Meštrović, direktor splitske pomorske tvrtke, riječ je o kapitalnom ulaganju u sigurnost plovidbe hrvatskim Jadranom, posebice zbog činjenice da je postojeći radni brod “Svjetionik” po krmi ostavio tri desetljeća plovidbe i trebao bi zasluženo zaploviti mirnijim, “penzionerskim” vodama.

–Novi brod koji se gradi po projektu Brodarskog instituta, dužine 48 metara, s betonarom kapaciteta proizvodnje 60 prostornih metara betona tijekom 12 sati rada, znatno će povećati naše kapacitete. S njim ćemo nastaviti izgradnju objekata pomorske signalizacije. To je izvanredan primjer suradnje dviju splitskih tvrtki koje žive od mora i na moru i to nas obvezuje da brod bude izgrađen po najvišim standardima i u planiranom roku, a to je 20. kolovoza iduće godine. Imajući na umu škverske referencije, ne sumnjam da će to biti vrlo kvalitetan brod kojim ćemo mirno moći ploviti barem 40 godina – ističe Meštrović i dodaje:

–Tijekom proteklih 12 mjeseci uložili smo 60 milijuna kuna, a radni brod naša je najveća investicija. Na njemu će ploviti osam članova posade, a pokretat će ga dva stroja po 612 konjskih snaga, koji će omogućavati plovidbu brzinom od 11 čvorova. Prinova u našoj floti imat će radijus doplova od 800 nautičkih milja i moći će provesti na moru sedam dana bez dodatne opskrbe gorivom i ostalim resursima.

Uz pomoć “radnika snažnih mišića”, kako smo nedavno nazvali novi brod, “Plovput” planira širenje poslovanja u široj jadranskoj regiji.

Prvi kontakti na tom planu već su ostvareni. Naša je namjera angažirati brod u projektima izgradnje novih objekata sigurnosti plovidbe. Imamo “know-how”, tehnički i kadrovski kapacitet za snažniji iskorak na Jadranu. Naša novogradnja moći će ukrcati 200 prostornih metara vode i imat će transfer-pumpu kojom će se voda moći “dobaciti” do 130 metara visine. Ilustracije radi, naš svjetionik na Palagruži nalazi se na 105 metara nadmorske visine. Osim toga, brodom ćemo održavati i postojeća 1052 objekta pomorske signalizacije – ističe direktor državne tvrtke.

Poslovodstvu i radnicima slijede i slatke brige, poput izbora imena prinove u floti.

–Za četiri godine obilježit ćemo veliki jubilej, 200 godina organizirane svjetioničarske službe na Jadranu, koja je počela na Savudriji. Po toj logici, brodu bismo mogli dati ime Savudrija. Imena svih naših radnih brodova počinju slovom S: “Svilaja”, “Sušac”, “Svjetionik”, “Sikavac”... Razmišljamo i o angažiranju naše javnosti da nam pomogne u odabiru imena broda – otkriva Meštrović.

Bit će to očito velika godina za “Plovputovu” ekipu koju čini ukupno 275 radnika, među kojima je 38 svjetioničara, 49 članova brodskih posada, 28 operatera u obalnim radijskim postajama, 120 članova tehničkog osoblja i 40 zaposlenika u administraciji.
 
DENIS KRNIĆ


.

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/) Split

26.11.2014.

SERVISNA BAZA

U novu obalu na Stinicama uložit ćemo 6,5 milijuna kn
  
[attachment=1]‘Plovputova’ baza na Stinicama proširit će se prema zapadu, odnosno prema ‘Brodosplitu’

Kad su u pitanju tehnički razvoj tvrtke i ulaganja u sigurnost plovidbe, čini se da u “Plovputu” ne razmišljaju o predahu. Nakon što su, među ostalim, vratili posadu na lanternu Glavat u lastovskom arhipelagu, obnovili čuveni svjetionik “Pomorac” na Katalinića brigu, potom dali “Brodosplitu” da im izgradi suvremeni radni brod, vrijedan 54 milijuna kuna, u državnoj tvrtki sa splitskim sjedištem pripremaju izgradnju potpuno nove operativne obale u servisnoj bazi na Stinicama.

Sigurnost do 2034.

Vlada je, naime, odlučila toj tvrtki, koja baštini tradiciju organizirane svjetioničarske službe iz 1818. godine, dati koncesiju, kako se to stručnim rječnikom navodi, “u svrhu upotrebe pomorskog dobra luke posebne namjene – industrijske luke Stinice”. Baza na Stinicama, koju vodi “Plovputov” Sektor za održavanje, raspolaže s 20.000 četvornih metara kopnene površine te 3000 kvadrata akvatorija. Darko Meštrović, direktor tvrtke, kaže nam da planirano ulaganje iznosi čak 6,5 milijuna kuna.

Nama je produljena koncesija za sljedećih 20 godina, odnosno do 2034. godine. U razdoblju od četiri godine, sukladno projektu, planiramo postojeću operativnu obalu produžiti za 85 metara prema zapadu.

Dakle, radi se o potpuno novoj obali i radno-transportnom platou. U biti, obalu gradimo zbog našeg novog broda koji se “rađa” u susjedstvu, u splitskom škveru. Također, novu obalnu infrastrukturu gradimo i radi racionalizacije troškova održavanja i servisiranja naših sedam radnih brodica, koje ćemo moći izvlačiti na suho. Bit će tu i rampa za izvlačenje brodova iz mora. Novi plato koristit će se za vanjsko skladištenje plutača, sidrenih lanaca, čamaca... ističe Meštrović.

Estonci ‘kupuju’ znanje

U “Plovputu” ne miruju ni kad je u pitanju međunarodna suradnja.

Posjetila nas je delegacija pomorske uprave iz Estonije, vladine organizacije zadužene za izgradnju i održavanje objekata pomorske signalizacije u toj baltičkoj državi koja ima čak 1500 otoka. Estonce zanimaju neka naša tehnička i organizacijska rješenja, te organizacija službe za sigurnost plovidbe. Možemo u vrlo bliskoj budućnosti očekivati naš uzvratni posjet kolegama u Estoniji i konkretniju suradnju – najavljuje čelni čovjek “Plovputa”, tvrtke u punoj snazi uz koju će se još dugo, dugo mirno ploviti Jadranom.

DENIS KRNIĆ

Lanterne na ‘daljinski’

U “Plovputu” planiraju modernizirati sustav za daljinski nadzor svjetionika, novi antenski sustav za emitiranje NAVTEX emisija, te održavanje i izgradnju novih objekata pomorske signalizacije. Nije isključeno da se dio novca za to povuče iz fondova EU-a.

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

ZIMSKO IZNENAĐENJE

Prvi put u povijesti meteoroloških mjerenja: na Palagruži pada snijeg!

[attachment=1]
Snijeg na Palagruži!!! Ova rečenica zaslužuje upravo ovoliko uskličnika jer riječ je o prvom snijegu na ovom najudaljenijem hrvatskom otoku otkad postoje meteorološka mjerenja.

Uz snježne pahulje, Palagruža se hladila na nuli pa nije bilo sumnje da će se povijesni snježni pokrivač zadržati na tom pučinskom škoju.

Kako je na Palagruži, doznali smo iz prve ruke od jedinog palagruškog stanovnika, svjetioničara Voje Šaina.

 –Evo je pa snig. Bilo mi je neobično, tu san 15 godina i nikad ovo do sada nisan vidija. Lipo je zabilija, a evo i osta je. U kući je lipo, grijem se na 25 stupnjeva, a vani je zima, nula je – kaže Šain za Slobodnu Dalmaciju.

‘Znali smo da će se dogoditi’

Zima nam je pri kraju prosinca već donijela velika iznenađenja, no malo tko je očekivao da će se obistiniti najave o snježnom pokrivaču na pučini. Takve najave, međutim, nisu iznenadile Radu Popadića iz “Crometea”.

–Na Palagruži se 30. prosinca 2014. dogodila meteorološka povijest, jer snijeg na tom otoku nikad nije viđen. Znali smo da će se ovo dogoditi jer je hladan prodor bio dosta dubok prema Jadranu – kaže Popadić.

Uz snijeg na Palagruži, među zanimljivostima na kraju prosinca je i da Split od početka meteoroloških mjerenja 1948. godine nije bilježio minus na Silvestrovo, a grad pod Marjanom, ali i druga mjesta u Dalmaciji, očekuje ga upravo zadnjeg dana ove godine.

Prognoza za najluđu noć ostaje ista – za doček na otvorenom trebat će topla odjeća i obuća.

O. Koharević, foto: Radio Dalmacija

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

‘Plovputov’ radnik rađa se u škveru

[attachment=1]
U “Brodosplitovoj” predmontaži rađa se budući “Plovputov” radni brod. Upravo je u tijeku izrada sekcija, za koje je obrada čelika počela sredinom rujna prošle godine u radionici brodoobrade. Novogradnja je vrijedna 54 milijuna kuna i trebala bi biti isporučena naručitelju sa splitskom adresom do kolovoza ove godine.

Nakon što prinova zaplovi u floti državne tvrtke, postojeći radni brod “Svjetionik”, koji je po krmi ostavio tri desetljeća, trebao bi zasluženo zaploviti mirnijim, “penzionerskim” vodama. S novim brodom “Plovput” će znatno povećati tehničke kapacitete u održavanju plovnih putova i pomorske signalizacije.
 Brod će biti dug 48,2 metra, širok 11,3 metra, a imat će nosivost 705 tona. Specifičnost je broda što ima vlastitu pramčanu rampu, preko koje će, neovisno o ukrcaju vode i materijala, moći ulaziti i jedan građevinski stroj – kamion, bager ili autodizalica.

Novogradnja će moći ukrcati 200 prostornih metara vode i imat će transfernu pumpu kojom će se voda moći “dobaciti” i do 130 metara visine. Ilustracije radi, svjetionik na Palagruži nalazi se na otočiću čija je najviša točka na 105 metara nadmorske visine.

Na brodu će ploviti osam članova posade, a pokretat će ga dva stroja po 612 konjskih snaga, koji će omogućavati plovidbu brzinom od 11 čvorova.
 Inače, za tri godine obilježit će se veliki jubilej, 200 godina organizirane svjetioničarske službe na Jadranu, koja je počela na Savudriji, još u vrijeme Habsburške monarhije.

U “Plovputu” ima razmišljanja da brod ponese upravo ime Savudrija. Zanimljivo je da imena svih “Plovputovih” radnih brodova počinju slovom S: “Svilaja”, “Sušac”, “Svjetionik”...

D. KRNIĆ

Jedna lijepa iz "Slobodne dalmacije"

Iz današnje "Slobodne Dalmacije", svjetionik u Makarskoj pod udarom bure.

Iz SD, fotografija svjetionika sa Vir-a.

Virska Lanterna je prvi rezidencijalni objekt s pet zvjezdica na otoku Viru, te prvi luksuzni svjetionik Plovputa.

U hrvatsku dolazim kao stranac, i kao stranac, barem mislim, da mogu dati mišljenje o tom predlogu. Svjetionici (većinoma izgrađeni u vrijeme AU) su već tako i tako "devastirani" kojekakvim antenama i uređajima na njima. Mislim da to nije dobra ideja, ali......"Svjetionike bi se opremilo, ali se njihov izgled ne bi narušilo"

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

Admiral Kardum: Svjetionici s radarima moraju čuvati naftne platforme i Jadran
  
Svjetionike bi se opremilo, ali se njihov izgled ne bi narušilo

O sigurnosti hrvatskog dijela Jadrana stalno se promišlja, posebno u skoroj budućnosti kada će naftne platforme biti visoki i nadaleko vidljivi orijentiri na plavoj pučini.

Može li tvrtka “Plovput” biti jedna od okosnica čuvanja obale, otoka i naftnih platformi od mogućih opasnosti? Prema ideji admirala u miru Zdravka Karduma, bivšeg zapovjednika HRM-a i Obalne straže - može i mora! Kako kaže naš sugovornik, 45 “Plovputovih” svjetionika idealne su nadzorne točke s kojih se može pratiti situacija od Prevlake do Savudrije.

Najistaknutije točke

- Svjetionici su izgrađeni su na najistaknutijim, kao i na najudaljenijim točkama našeg teritorijalnog mora. “Plovput” je prvobitno osnovan upravo radi nadzora mora, doduše tada vizualnog nadzora, te radi sigurnosti plovidbe. Zašto se djelatnost državne tvrtke ne bi proširila na suvremeni tehničko-tehnološki nadzor mora?

To bi značilo da se na svjetionicima postave suvremeni senzori: komercijalni radari, optoelektronički sustavi i slična oprema, te da se svi elementi uvežu u jedinstveni sustav prikupljanja i prezentacije pomorske situacije.

Realan i relativno jeftin plan

Operativno središte za upravljanje pomorskim situacijama bilo bi u Obalnoj straži koja bi pod sobom imala pomorsku policiju, lučke kapetanije, ribarsku inspekciju, ekološke, carinske i druge službe. Naravno, uz stalnu razmjenu podataka s HRM-om i međunarodnim institucijama koje se bave nadzorom i zaštitom mora - tvrdi admiral Kardum.

Prema njegovim riječima, jasno je da “Plovput” u ovome trenutku, bez pravih planova razvoja i opremanja, ne bi bio u stanju samostalno preuzeti odgovornost suvremenog tehnološkog nadzora mora i platformi koje će već za koju godinu biti na pučini.

Međutim, kako ističe Kardum, država mora bolje iskoristi vlastitu infrastrukturu koju ima u obliku svjetionika. Valjalo bi ih samo opremiti potrebnom tehnikom koja čak ne bi ni narušila njihov autentični izgled.

Statistika kazuje da godišnje u naše teritorijalno more uplovi oko 7000 brodova s opasnim teretom, uglavnom naftom, te da se u domaćim lukama tijekom jedne godine prekrca 70 milijuna tona nafte. Istovremeno, godišnje se u prosjeku dogodi oko 350 akcija traganja i spašavanja, pri čemu je broj pomorskih nezgoda veći za pet puta od svjetskog prosjeka.

Nema sumnje, ideja admirala Karduma je zanimljiva i realna, čak i ne košta mnogo, jer većina potrebnih resursa već postoji samo ih treba “prestrojiti”. Hoće li odgovorni u ministarstvima obrane i pomorstva razmotriti njegov prijedlog?

DENIS KRNIĆ

Evo, na brzinu,  samo tri slike na kojima se je svjetionike "opremilo ali njihov izgled se nije narušio"    :zid :zid :zid

suuraj je valjda Sućuraj, a svandrija ne znam šta je, Savudrija nije.

Da Sućuraj, Sv.Andrija  (slike su prenesena sa ovog foruma, a na njega postavljene sa stranica Plovputa)

Na temu adm.Karduma, možda bi pametnije bilo postaviti manji kontejner (sa: radarom, radio stanicama itd) na neke platforme (podrućja slabije sadašnje radarske pokrivenosti). Umrežiti sa sadašnjom službom radarskog motrenja, a kao dopunska dužnost mogla bi biti osiguranje platforme od napada terorista. Zašto to postaviti na platforme: zato jer nisu ništa niže od svjetionika, imaju istureniju poziciju od svjetionika, osiguranu logistiku, opremiti ih sa jeftinim navigacijskim radarima koji se mogu umrežiti. Bili bi u sastavu Obalne straže. 

Nadam se da se ništa ne krije iza ove ideje o Plovputu, s obzirom da se priča o njegovoj privatizaciji.

Palagruža, a morem plovi "BŠ-72" ;

[attachment=1]

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

Znate li priču o splitskom Romeu i Juliji sa svjetionika na Đigi?
  
Ne znam kad ste se zadnji put – šetajući splitskom gradskom lukom – ošervali na nestanak iz vidokruga jednog detalja koji po gabaritima baš i nije bio nekakva sitnica već, naprotiv, stvar koju ste lako mogli vidjeti sa svakim korakom uzduž rive i u svakom trenutku. Osobito noću, po mraku, što vam – dakako - može na prvi pogled izgledati prilično čudnim. A ipak nije, jer se tu uistinu radi o nečemu što se po mrklini uočava bolje i lakše nego usred bijela dana – dakle o svjetioniku.

I, eto, njega, onog zelenoga svjetionika na glavi splitskog lukobrana, na Đigi, više nema tamo gdje je - kako se činilo generacijama Splićana - stajao oduvijek i svojim feralom pokazivao put brodovima u prolazu. Ako niste uočili dosad, sad pogledajte – zaista je nestao! Kao da mu je nepoznat netko udunio paver i “upalio“ pitanje kako je to, i zašto, mrak pojeo svjetionik koji je u splitskoj kolektivnoj memoriji zabilježen kao nešto ipak važnije i više od običnog lučkog svjetla.

Najprije valja kratko rasvijetliti razloge zbog kojih je svjetionik ugašen i oni će za mnoge, a možda i objektivno, biti umirujući, budući da je pao kao žrtva “napretka i boljitka“. Naime, u splitskoj luci su u toku veliki manevri, to jest veliki radovi na izgradnji pune infrastrukture za primanje na vez velikih kruzera, što neizostavno povlači za sobom ogromne građevne zahvate i preinake u kapacitetima i vizurama luke koja se sprema – i neka je, to je dobro – postati “do ljeta 2016. biser Mediterana“, što je i naslov kojim je ovih dana Slobodna Dalmacija “zakitila” svoj napis o tom gradskom poduhvatu i ujedno najvećem projektu u povijesti luke, vrijednom čak 24 milijuna eura.

Prva faza projekta, kaže se u tom tekstu, obuhvaća “izgradnju zapadnog, dužeg veza, graničnog prijelaza za putnike te izgradnju utvrdice na lukobranu i rekonstrukciju svjetionika na glavi Đige“, iz čega se eto – na temelju ovoga zadnjeg podatka – može iščitati razlog nestanka svjetionika, ali i svojevrsna najava njegova mogućeg povratka na mjesto gdje je i bio. Kad točno, i u kakvom obliku, sam Bog će znati, ali se zato pouzdano zna da je “prosvitlio“ davne 1888. godine i da dugo, dugo pamti.

Sad kad je manje-više jasno zašto je svjetionik pao, valja objasniti – a neke, pogotovo starije Splićane, tek podsjetiti – zašto je, zbog koje to legende, posrijedi nešto puno veće i važnije od velike lampadine, s tim da se u tom objašnjenje krije i pitanje, odnosno čuđenje nad tim što je slavna lanterna sahranjena u općoj tišini, bez suza, mise i oproštajnih govora.

Takav sprovod nikome se ovdje ne misli nabijati na nos, možda bi se svaki drukčiji postupak mogao nazvati patetičnim prenemaganjem, no Dalmovnica će barem prizvati u sjećanje nekadašnju, makar i tužnu, slavu svjetionika na Đigi, pozivajući se na storiju o njemu ispričanu u “friškoj“ knjizi “Splitske povijesne iskrice“ iz pera istaknutog splitskog publicista Želimira Bašića.

Lanternu na Đigi, piše Bašić, Splićani su zvali “svjetionikom ljubavi“ jer je na svoj način svjedočila jednoj velikoj i tragičnoj ljubavi; jednoj splitskoj priči sličnoj onoj o Adelu i Mari, o Miljenku i Dobrili, Romeu i Juliji… U skrivenom kutku u podnožju svjetionika vodili su ljubav i snivali svoje sne naočiti pomorski časnik Branko Hribar i njegova mlada odabranica Grozdana Aljinović, čijoj su se vezi tvrdo protivile njihove obitelji, pripadnice posve različitih splitskih krugova.

Svjetionik je bio njihov jedini azil, tu je čitav svijet pripadao samo njima, a oni jedno drugome, i tu su – suočeni s okolnošću da je njihova romansa bez izgleda na sretan završetak postala temom svih gradskih kuloara – odlučili zajedno okončati svoje živote.

Na velikom plesu u Sokolskom domu, zadnjeg dana karnevala 1933. godine, ludo su se proveli, plesali i lumpali, ali i naručili od orkestra da im zasvira posmrtni marš. Ujutro su dva pucnja na Đigi probudila svjetioničara Jozu Pensu… “Novo doba“ objavljuje naslov “Tragedija Branka i Grozdane na Svjetioniku ljubavi“. Na sprovodu je gotovo čitav Split. Posvađane se obitelji izmiruju u mrtvačnici, pokraj kapsila svoje djece. Na Lovrincu su, jedno uz drugo, spušteni u grob na koji – kaže Bašić, autor knjige o “splitskim povijesnim iskricama“ – netko nepoznat i danas donosi cvijeće…

Svjetionik ljubavi s vremenom je prestao biti motivom splitskih razglednica; i njega i priču o Branku i Grozdani prekrili su lanjski snjegovi. Prilika je da ih se sad na prikladan način vrati na Đigu, zajedno. Vrijeme ponekad smisli sretne završetke.

MLADEN KRNIĆ

[attachment=1]
[attachment=2]
Napomena: slike sa intern. stranice "Plovput" Split

Svjetionik na piranskoj Punti, bez posade od 1976. godine.

"Okovan" ledom

нешто гледам ове слике па мислим... јес да зиме на јадрану нису ко на пештеру, али чиме се преостале посаде греју? не верујем да баш могу усред зиме без грејања. исто питање важи и за прошлост. јесу ли им доношена дрва/угаљ или како другачије? (не замерите на питањима, "прави" светионик сам видо само на сликама. ове металне лучке не рачунам.)

Interesantno pitanje, konkretan odgovor nemam ali jedna sličica sa Palagruže.

[attachment=1]
Di ima fumar ima i špaher (peć), valjda su im ljeti dovozili drva za čitavu zimu, kao i sve ostale zalihe.

poz.

Sv.Petar uvijek plijeni svojom ljepotom i liti i zimi.

Slika sa stranica MORH-a

Gdje je ovo, vjerovatno nije heliodrom za svjetionik?

poz.

Jutros u gradskoj luci Split. Svjetionik samo po imenu, ali služi za održavanje svjetionika.

Svjetionik Rt Sućuraj (o. Hvar).

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
28.02.2016.

Foto: Zvonimir Barišin

Jugo na rtu Punta Planka kod Ražnja

Ovo kao nebi bio svjetionik, vec signalno svjetlo, kako se to vec zove.
Svjetionik je nesto sa posadom, barem za mene.

poz.

Svjetionik svakao može biti i bez posade, sve radi elektronika ili je upravljna sa kopna.

Slažem se sa tobom, da to nije svjetionik (kako kaže pravilo), slike sam postavio u ovu temu, jer su na početku teme objašnjena sva moguća svjetla na moru. Mislim da nema smisla otvarat novu temu, a može se promijenit naslov teme (neka uredništvo odluči). Znači ovo bi bilo obalno svjetlo, po mom mišljenju:

Obalna svjetla

Obalna svjetla su nečuvana svjetla pomorske rasvjete koje služe pomorcima za orijentaciju, držanje i promjenu kursa u obalnoj plovidbi. Njime se označavaju sve opasne i za navigaciju važne točke na plovnom putu, kao što su rtovi, grebeni, hridi, podvodne prirodne i umjetne                     prepreke, strane kanala i sl. Svjetla sui m ritmička, raznih karakteristika I dometa, uglavnom manjeg dometa od prilaznih svjetala (svjetionika). Uključena su neprekidno noću i danju. Ako su opremljena ušteđivačima (sat, sunčani ventil, fotoćelija), tada su uključena samo od zalaza do islaska Sunca kao i po danu u uvjetima slabe vidljivosti. Po gradni bitno se razlikuju od prilaznih svjetala (svjetionika). Dok su svjetionici uglavnom kuće sa visokim kulama, obalna svjetla su male betonske, kamene ili željezne građevine, na čijem se vrhu nalazi fenjer a u unutrašnjosti druga potrebna oprema (plinske boce, akumulatorska baterija, ispravljač, bljeskač i dr.)
(JLZ) Zagreb

Prilazna svjetla (svjetionici)

Po namjeni svjetionici su uglavnom prilazna svjetla kojima se označavaju točke  koje brodovi vide s pučine kada prilaze obali. Zbog toga se najčešće grade na najistaknutijim točkama vanjskog ruba obale. Susreču se i na važnijim točkama unutrašnjih plovnih putova gdje služe kao orijentri za promjenu kursa, za ulazak u rijeku, uski prolaz, kanal, luku i sl. Svjetla sui m ritmička, bijele boje i velikog dometa. U novije doba su mnogi opremljeni radio farovima, aparatima za zvučne signale, radarskim reflektorima i rezervnim svjetlima.  Svjetlosni uređaji smješteni su na vrhovima svjetioničarskih kula, koje mogu biti građene pored ili kao sastavni dio svjetioničarske kuće. Tu kuću nadvisuju i cijelom objektu daju  karakterističan izgled. Svjetla im gore od zalaska do izlaska Sunca kao i danju za vrijeme ograničene vidljivosti. Gorenje svjetala nadziru svjetioničari koji, kada iz bilo kojeg razloga utrne glavno, uključuju rezervno svjetlo.
(JLZ) Zagreb

Jedna današnja sa rt-a Savudrija

Foto: "Brod u boci"

Veli rat - Dugi otok

Dobro su ga povezali sa centralom.  ;D

poz.

Foto: Toni Hlevnjak

Svjetionik Mulo (Ši- Rogoznica)

Foto: Zvonimir Barišin /EPH

Svjetionik na otočiću Pokonji dol ispred otoka Hvara (http://www.plovput.hr/pomorska-signalizacija/svjetionici/svjetionik/a/view/id/3) ;

[attachment=1]

Vjerojatno u Bokokotorskom zaljevu?
[attachment=1]

Rt Ražanj (http://www.plovput.hr/pomorska-signalizacija/svjetionici/svjetionik/a/view/id/4) ;

[attachment=1]

Pokonji dol ;

[attachment=2]

Grujica

Pozdrav ljudi,

imam jedno pitanje...interesira me tko je  održavao obalno svjetlo na Prevlaci (Rt Oštra)  za vrijeme bivše države,
da li je pristup svjetlu imao Plovput ili je to bilo briga Mornarice???

Hvala

Nemam konkretan odgovor na tvoje pitanje ali da napišem nešto.

U vrijeme kad sam ja služio, civili su sasvim normalno ulazili u kasarne i obavljali svoj posao.
Konkretno, poštari su svakodnevno ulazili u krug i praznili sandučiće.
Naravno da je to bilo dogovoreno i javljali su se dežurnom na prijavnici.

Znači, ne vidim razloga da radnici koji održavaju svjetionike nisu imali pristup i tome.

poz.

Svjetionik Tajer, nekoć popularni serijal "Jadranski otoci" ;

https://www.youtube.com/watch?v=n61ZTOgjYU8

како сам волео ту серију... :)