PALUBA

Malo o ovom ljepom brodiću iz jednog dokumenta Grebena Korčula
Autora Zdenka Barišića

-----------------------

Nositelj projekta od osnivanja i razvoja do ostvarivanja prve faze gradnje bio je Brodarski institut iz Zagreba, a za izvođača radova odabran je Greben iz Vele Luke koji je raspolagao tehnologijom i iskustvom gradnje brodova gospodarskih i vojnih namjena
kakve su se tražile ovaj složeni brod.

Odluka o gradnji protuminskog broda značajki navedenih u nastavku donesena je 1993. godine na najvišem državnom vrhu uz uvažavanje sljedećih argumenata:

- potreba za ovom vrstom broda u razdoblju ratnog stanja na kopnu i moru
kad su postojale nepoznate minske opasnosti koje je valjalo učinkovito otklanjati;
- postojanje kompetentnog znanstveno-stručnog potencijala, iskustva u projek tiranju i gradnji ratnih brodova
naj složenijih namjena u domaćim ustanovama i brodogradilištima;
- mogućnost korištenja dostignuća u gradnji civilnih (ribarskih) brodova iz odgovarajućih materijala što je
gradnju usko specijaliziranog vojnog broda činilo znatno jeftinijom nego da se krenulo u posebno razvijanje novih tehnologija;
- izvjesnost da će brod smišljeno i svjesno reducirano opremljen u odnosu na postojeća rješenja na sličnim brodovima
zapadnoeuropskih mornarica, uz velike financijske uštede, imati samo neznatno umanjene sposobnosti
za obavljanje najvažnijih zadaća u usporedbi s višestruko skupljim projektima;
- velika vjerojatnost da će ovakav brod uz zadovoljavanje vlastitih potreba pobuditi zanimanje međunarodnog
tržišta, prije svega mornarica zemalja u razvoju, i time postati visoko vrijedan izvozni proizvod kojim bi se mogli
ostvariti dobri tržišni rezultati.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Nositelj ugovora o projektiranju i gradnji malog protuminskog broda bio je Brodarski institut, a u okviru toga ugovora u razdoblju 1994. – 97. godine, s manje ili više intenziteta, odvijala se gradnja u Grebenu u Veloj Luci. U tome razdoblju obavljen je velik dio brodograđevnog
posla te nabavljena i djelomično ugrađena specijalistička oprema. No, ne ulazeći u razloge promijenjene zainteresiranosti investitora, MORH-a, odnosno slabog snalaženja u stalnim promjenama u tom području, ostalih sudionika u poslu, može se konstatirati da i uz utrošenih 7,15 milijuna
USD brod nije završen.
U razdoblju od 1997. – 2004. godine pokušavalo se nekoliko puta pokrenuti poslove za ostvarivanje projekta, međutim, osim pukih deklaracija nije načinjen ni jedan istinski korak u tom smjeru. U okolnostima u kojima se svakom daljom odgodom povećavala opasnost od definitivnog
gubljenja dotad uloženih sredstava, glavni partneri u ćorsokak zalutalog posla - MORH  i Brodarski institut raskidaju ugovor, a novi
ugovor vrijedan 26,474 milijuna kuna, u okviru kojega bi se brod imao u potpunosti završiti, MORH je sklopio s tvrtkom Montmontaža-Greben iz Vele Luke. Ostvarivanje ovoga ugovora kao i uspješna suradnja na završnim radovima Montmontaže-Grebena,Brodarskog instituta i ostalih suradničkih tvrtki dovelo je do spektakularnog porinuća i prvog sljubljivanja broda s morem kao svojim prirodnim okružjem.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Glavne značajke:
- duljina 25,70 m
- širina 6,80 m
- visina do glavne palube 4,04 m
- srednji gaz 2,64 m
- istisnina na konstr. gazu 180 tona
- trajna brzina 10 čvorova
- brzina pri tegljenjuminolovke 7-9 čvorova
- regulacija brzine prilovu mine do 5 čvorova
- daljina plovidbe (9 čv) 1000 nm

Brod ima dva glavna dizelska motora tipa MTU 8V 183 TE62 snage po 365 kW, koji su smješteni u glavnoj strojarnici
te tri dizelska generatora MTU-ULJANIK (2x100 kVA, 1x30 kVA), koji se nalaze u pomoćnoj strojarnici.

Namjena:
- otkrivanje, lociranje i identifikacija na dnuležećih i sidrenih mina;
- označivanje mina i njihovo uništavanjeuz pomoć ronitelja ili daljinski upravljanogpodvodnog vozila;
- razminiranje s pomoću mehaničkeminolovke;
- izbjegavanje sidrenih mina pri protuminskim aktivnostima s pomoću pramčanog sonara;
- operativno područje: Jadransko more.

Temeljna svojstva broda:
- niska magnetska zamjetljivost (trup od staklenim vlaknima ojačanog poliestera, amagnetski materijali,
 uređaj za automatsko kompenziranje brodskog magnetizma);
- niska akustička zamjetljivost (pogonskisustav elastično temeljen, niskošumni vijci, hidraulički pogon tijekom lova mina);
- otpornost na udar (vitalna oprema elastična temeljena, tijekom lova mina po sada je u elastično temeljenom nadgrađu);
- pogonski i upravljački sustavi omogućavaju održavanje pozicije broda unutar kruga polumjera 15 m.

Nevojna namjena:
- znanstvenoistraživački projekti, podvodna snimanja, pronalaženje predmeta, pomoć pri izvođenju složenih podvodnih radova.

Posada:
- 14 članova.

Protuminski sustav i naoružanje:
- sustav podvodnog motrenja,
- mehanička divergentna minolovka,
- protuzrakoplovni top 20/1 mm,
- ručno streljačko naoružanje.

Sustav podvodnog motrenja:
- sonar s bočnim motrenjem Klein System 2000,
- pramčani sonar Reson SeaBat 6012,
- podsustav vođenja protuminske operacije MOS CMS 2000,
- podsustav podvodnog praćenja i navođenja ORE Trackpoint II,
- podsustav navigacije i pozicioniranja Trimble DGPS (obalni prijamnik, obalni predajnik, brodski prijamnik)

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Još pokoja sličica iz moje kolekcije.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=5]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

poz.

Једно лаичко питање. Чему служе оне "рупе" на боковима брода код прамца. Виде се приликом поринућа брода јер су кад плови испод нивоа воде.

To je u osnovi mali tunel u kojem se nalazi propeler koji pridonosi upravljivosti broda.


poz.

 Ja ne odustajem od svog pitanja na koje nema odgovora izgleda.
 Da li je LM-51 građen na osnovu kalupa koji je radio " Begej" Zrenjanin 1988. godine???

Prečni propulzor, propeler, koji se vrti u obe strane i pomaže pri okretanju broda, recimo u luci, kod isplovljavanja i slično. To se upotrebljava kod jako jako malih brzina ili dok brod stoji, nikada u vožnji.

Upiši u Google "bow thruster" i sve če biti jasno.

Pa šta ti vrijedi, ako nema ko da ti odgovori.  :dosada

 1987. godine je na zahtev Brodogradilišta Korčula  rađen kalup za " Ribarski Brod" u brodogradilištu " Begej Zrenjanin. Neverovatna je sličnost s  Projektom LM- 51.
 Ispravite me ako grešim!?
 Oko dvadeset ljudi iz " Begeja"  je radilo na montaži tog kalupa u Korčuli. Jednu noć su prespavali u hotelu "Split "pre daljeg nastavka puta za Korčulu.

Moguće je. Ne bi bilo prvi put da se (zlo)upotrebi nečiji projekat kao svoj.

Da nemaš neku fotku iz "Begej"-a?

Ma zašto bi na kraju krajeva to bila zloupotreba. Topla voda je davno izmišljenja. Naravno da ovaj brod nije prvi ni zadnji takav koji je ovo brodogradilište napravilo. Iskoristili su stariji projekat ribarice, doradili ga i napravili protivminski brod. Ako drugi sličan kalup nije napravljen (a i što bi bio, kad već ima ovaj), onda je to taj koji su radili ljudi iz Begeja.

Ja to uopšte na smatram kao nikakvu zloupotrebu. Plaćeno i urađeno! Ne, nažalost nemam nikakvu fotku. Bila bi već ovde da je imam kao dokaz mojoj tezi. Ja sam tada već bio u Splitu. Samo sam dočekao ljude  i pomogao im oko smeštaja pošto sam " poznavao" teren. Mada, raspitaću se, možda imamo sreće i neko je nešto slikao.

Protivminski brodovi skupa su rabota. Mislim da je normalno i opravdano za trup iskoristiti kalup predviđen za komercijalnu ribaricu, s obzirom koliki deo ukupne cene čini goli trup.

Na ovom linku ima ljepi video ove kiletove ribarice.
Zanimljivo ima čak i malo snimaka protu minske opreme.

http://tvaurea.hr/2009/01/brodogradiliste-vela-luka/

poz.

Tijekom prototipnih ispitivanja tijekom ljeta 2006.
[attachment=1]

Ovde se spominje i Brodarski institut, koji je svojevremeno radio na projektu "Veliki lovac mina''.

Interesuje me dokle se stiglo i dali posle LM51 HRM vise nije zainteresovana za veci lovac mina?

[attachment=1]

Hteli bi, hteli, ali od kojih para. Protivminski brodovi su veoma skupi ako imaju opremu, a i šta će ikome ako opremu nemaju.

[attachment=1]
Dala bi majka da ima.Ali nije bilo ni kad je bilo a nekmo li danas.
Čim je projekt MPMB bio zgotovljen ,išlo se u realizaciju projekta. Brod je trebao biti gotov do početka 1998. a već sredinom 1997 su stali radovi i čekali su 2005. godinu i nastavak gradnje za završetak projekta. Cijena na kraju 9,5 mln. eura.
 Zasnivanje projekta VLM 350  započelo je u 1996. kad je izgradnja MPBR bila u velikom zamahu (još 1995. ugrađeni su motori) i trebalo je do kraja devedesetih prići realizaciji i ovog projekta. A ovaj projekt nije gola kost ,niti u tehnološkom a ni u financijskom smislu(moje procjene cca 20 mln. konvertibilnih novčanica).
HRM je čvrsto stala iza  razvoja protuminskih snaga i to deklarirala kao sposobnost u NATO-u.
Takvi brodovi su joj dakle nužni a projekt VLM 350 nužan ako želi sudjelovati bilo gdje u protuminskim aktivnostima izvan vlastitog teritorijalnog mora.

Znaci sve se vrti oko novca,a njega zasad/a i u bliskoj buducnosti/-nema.Steta jer je to perspektivan projekt

70 milijuna kuna je cijena izgradnje broda u 12 godina (8 godina prekida u gradnji,stečaja brodogradilišta i izmjene ugovora -odpilan BI).Uz racionalni pristup to se  može napraviti i za manje 60 milijuna kuna (1HRK-13,5 DIN).
Uz vojni proračuna od 4,5 milijardi kuna vojnog proračuna to je 1,5% istog.Nije nemoguća misija-više psihološko stanje svijesti u društvu u cjelini.
Projekt je osmišljen i realiziran u uvjetima rata i teškog embarga na uvoz opreme,te je zamišljeno opremiti ga na dobavljivoj komercijalnoj opremi (kad je riječ o protuminskom djelovanju).Tako je i razvijen tijekom 1997 .godine taj sustav nazvan PMS 2000 (taktička konzola istog već modernizirana od porinuća).Kako se nije znalo do kad će embargo biti na snazi prvotni je plan bio dobaviti nedostajuću opremu iz Ruske federacije, jer je Jeljcin Hrvatskoj za dolare prodavao sve što je Hrvatska tražila i smijao se na prosvjedne note ,osobito Engleza i Francuza.
Kako je embargo ukinut 2008 a izgradnja prestala 2007 .to za to više nije bilo potrebe.

Kad već spominješ opremu (taktičku konzolu itd.) neshvatam, zašto nije iskorišćena oprema sa LM-151 koji je ostao u Šibeniku. Ako je brod oštećen, bar deo opreme na njemu bi trebalo da je o(p)stao. A to je bila oprema na mnogo višem nivou od ove ugrađene u ovaj brod (najbolje što se krajem- 80-tih, početkom 90-tih moglo priuštiti). Moderan sonar, protivminski navigacioni sistem, minolovke, ronilice. Nije bilo nikoga ko je to znao iskoristiti, sačuvati od propadanja?
Na isti način je završila i oprema sa PS-12. I jedan i drugi brod su imali u to vreme najbolje što je na tržištu bilo dostupno u svetu.

trup je identičan ribaricama koje je greben proizvodio 70-80 godina samo što je produžen 2-3 metra
 još su dva broda lijevana po kalupu minolovca 'orka' i 'oreb jedan'

Mislim da sam negdje pokupio podatak da je u prvoj polovici sedamdesetih i na početku osamdesetih izgrađeno ,e sad nisam siguran,17 ili 27 ribarica ( Adria,Mardešić,Postira,privatnici itd.)
Programom Vlade RH iz 2006. o obnovi ribarske flote u Grebenu je trebalo biti izgrađeno 8 ribarica ,a vidimo da su napravljene  svega dvije.I one su bili s potrebnom opremom  cijenovno  oko cca 1,5 mln. eura.
Minolovac ,s ovom opremom i načinom njena temeljenja,načinom izrade trupa,otpornosti na podvodnu eksploziju,aluminijskim nadragađem i tehnologijom spajanja s ostatkom trupa u SOP-u, košta 9,5mln.eura.

A di su jos ribarice po istom projektu koje su isporucene Somaliji na osnovi UN programa pomoci. Dok su one lovile u vodama Somalije, nije bilo pirata. A kada su im Spanjolci i ostali poceli unistavat riblji fond i istjerali ih iz ribolova, a ribarice vise nsu se mogle odrzavati, poceli ljudi sa onim sto su i iz povijesti znali - piraterijom!
Dakle, projekt je star, ali je jos uvije upotrebljiv.

To ti ne znam. Morao bi okrenuti par brojeva.Mermeid VI je ostao u artiljerijskoj radionici, puno torpeda i minskog oružja u torpednoj radionici,SOPL, a oprema iz minolovca LM 151 mi je nepoznanica.Ovaj bord su 4 puta napadali iz zraka,bilo je puno mina iznenađenja kao i na PS 12, a je li oprema u njemu fizički uništena zaista ne znam. Ako i nije vjerojatno je stradala u zračnom napadu (Orla) i to četvrtom,kad je kompletno nadrađe izgorjelo,a broje ne ostao nagnut,rastrešen,što od eksplozije a što od silne vode kojom se gasio..
Brod je opet vezan u četverored ,a početkom listopada (5.10) Remont je opet napadan iz zraka pa je ML 151 opet dobio raketu ali ovaj put u pramac.
Analizirajući zašto je brod dobio toliko pogodaka procjenjeno je da jednostavno ima preveliku odraznu površinu, pa kad je tako vratil isu ga u četverored pa nek ga opeta pogode kad je već dobio porciju.

Dakle,ako je opreme u njemu i bilo,ona je uništena u unustrašnjosti broda.A ronilica PAP 104 vjerojatno nije ni bila na njemu u remontu.

 Koliki je odraz od velike količine drveta? Mislim, kakva je ML tipa 151? Nisam radarista, stvarno me interesuje. Valjda je drvo izabrano kao materijal gradnje zbog malog nekog odraza? Stvarno molim objašnjenje.

Što se tiče radarskog odraza drvo/gvožđe naravno da je bolji od željeza, ali sve je to u prvom redu zavisno od daljine na kojoj je brod. U ovom slučaju vjerovatno je "...posejdon" mislio na veličinu minolovca i u vizuelnom smislu, ako se radi ovde o velikom minolovcu da ovde ne tražim po slikama. Drvena izvedba minolovaca nije pravljena kao takva radi radara nego radi podvodni mina, jer drvo kao takvo nema utjecaja na iste u smislu magnetizma i sličnog, što brodovi sa željeznom konstrukcijom imaju.
Da zaključimo, drvo kao građa na minolovcima je iz razloga izbjegavanja magnetizma i na taj način olakšavajuće kod razminiranja mora.
Što se tiče radara i radarskog odraza razlika u otkrivanju drvo/željezo je kao takvo zanemarljivo.

kad bi ti rekao da imam negdje sliku grebenove prve serije ribarica (somalskih) slikane u yemenu ;D

 Znam za magnetizam ( učili smo to). Leva strana u PUP-u. Mislio sam da ima i utacaj na radarski odraz: :zid

"......posejdone", krajnje ozbiljno pitanje. Jeste da je malo u OFF, ali je bitno. U Šibeniku je na Panikovcu na torpednoj stanici ostalo preko 70-desetak torpeda TR 53 VA za Shershene. Isto tako i onih za Helikoptersko lansiranje. Šta je Hrvatska uradila s tim torpedima? Jesu li uništeni, prodati ili još tamo stoje?
To pitam iz jednostavnog razloga jer su im BG pune eksploziva. O tome smo već razglabali na temi o  Shershenima  (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=545.msg190494#msg190494). Problem je što isto toliko torpeda i više stoje u Boki na torpednoj stanici Pristan i čekaju sudnji dan.
Šta sa tolikim eksplozivom i tamo i ovde... ???

A tko to može znati 8)
[attachment=1]

Zahvaljujem.. :)

Znači ,nije ovo forum eksperata nego članova koji doprinose forumu saznanjima koje imaju iz raznih izvora a da ne rade copy/paste raznih irelevantnih iili dnevnih elektronskih i tiskovnih gluposti.
Prilaz nerpijateljskog zrakoplovstva iz istog smjera,pokušaj gađanja određenih objekata u Remontnom,geografski položaj, toplinski odrazi aluminijskih krovova-rezultat uvijek dobije ML 151.
E sad,slučajnost ili nešto peto,ljudi koji su analizirali događaje tih dana i  sve te navedene elemente zaključili su što jesu.Pogrešno ili točno ,zar je to toliko važno.
[attachment=1]

Znači brodovi su gađani samonavođenim projektilima.  ::)
Malo morgen, stavili su brod koji im je najmanje značio da primi udarce i to je sve.

Nevažno, zamoliti ću vas da se držimo teme.

Hvala.

Brod koji nije predstavljao nikakvu opasnost po JRM je u više navrata raketiran, dok se kod drugih, mnogo značajnih ciljeva, žmurilo na oba oka. Ali i pored svega, nemoguće je da ništa sa 151 od opreme nije sačuvano. Pre će biti da je kao i sve ostalo, propalo zbog nemogućnosti održavanja, nedostatka delova, nestručnosti i javašluka koji je zavladao kasnije. Jako skupa ronilačka oprema sa PS-12 je misteriozno "nestala", navodno je preprodata na crnom tržištu. Ako slična oprema sa LM-a nije završila na isti način, onda je istrunila u nekom magacinu, poput npr. mini-podmornice Mermaid sa PS-12.

Pa nek netko napiše u kakvom je stanju bio 151 u to doba.
Mini podmornica ne može istrunuti,pogotovo ako je u nekom skladištu.Kad libijska nije, nego je u HR remontirana,nije ni ova.
Gađano je puno toga i pogođeno. PS 12 je npr. dobio izravan topnički projektil koji nije eksplodirao,.
Ronilačka oprema je pokradena iz skladišta Pločama, krivci se znaju.

Na 151 je remont bio praktično završen i brod je trebao još pre blokade isploviti, ali je sabotiran od strane radnika RZ malo pre nego što su napustili isti (delovi hidrauličkog sistema su skinuti i sakriveni). U toku same blokade ga se još jednom pokušalo osposobiti za plovidbu, ali nisu uspeli kompletirati nedostajuće delove. Inače, ne računajući pogonski deo, brod je bio 100% kompletan. U toku avio-napada, u par navrata je raketiran sa NRZ i nadgrađe je gorilo, ali ne verujem da NRZ mogu da mu nanesu veliku štetu (primera radi nikada neću zaboraviti 152 u leto 1994. u Tivtu, sa celim livim bokom okrpljenim - brod je bio izrešetan kao sito, ali ništa vitalno na njemu nije stradalo). Zato ne mogu verovati da je 151 u Hrvatskoj tako lako otpisan, posebno jer u to vreme nije bilo drugog broda koji bi mogao ispuniti takve zadatke. Ali, kad brod već nije sačuvan, oprema je mogla biti.

Ima snimak gde se vidi 151 pogođen. Nadgrađe na pramcu dimi, dok ljudstvo na palubi pokušava da ugasi. Još nisamo saznali, koja je bila konačna sudbina tog broda.

ps. za vreme same blokade remontnog zavoda, jedini brod koji je potopljen dejstvom avijacije bio je je jedan PČ tipa Mirna (pretpostavljam da je to 180, jer su druga dva po slici u to vreme bili na sinhro-liftu). Moj otac je bio na 50-ak metara od tog PČ u momentu kada je raketiran. Potonuo je plitko dno, most i jarbol su ostali iznad vode. Ceo naredni dan su čekali da će uslediti raketiranje bitnijih ciljeva (RTOP, RČ, TČ itd). Iz nekog razloga, do toga nikad nije došlo.

To je bilo ranije FF. Ja sam na 152 bio od oktobra 92 i brod je već bio zakrpljen. Primio je pogodak u desni bok u visini II mornarskog prostora ( iznad bunara sonara), tako da su dva rebra bila krpljena umetanjem delova drugih rebara i njihovim spajanjem pomoću vijaka. Pramčani top je bio u menzi, a komandni most i dimnjak su bili izrešetani. Kabina BOC-a je primila nekoliko pogodaka zrna 7,62 ili 7,9 mm, koja su onesposobila sonar za rad, dok je na dimnjaku bilo par pogodaka zrana kalibra 20 mm.

Više se ne sećam, ali mi je ostala urezana ta slika desetina zakrpa u boku (ne nadgrađu) - verovatno se radilo o nekakvoj vrsti cementa, sve zakrpe su bile veličine pesnice, tako da pretpostavljam da su oštećenja nastala od malog kalibra - ili 12,7 ili 20mm. Tada sam pitao od čega je ovo i neko je dobacio - "iz Ploča".

180 se "proslavio bušenjem krova šibenske katedrale sv. Jakova.Nakon što su po brodu djelovale hrvatske snage posada otvara ventile (kingstone) u namjeri da potopi brod te napušta brod.Brod  se plavi i tone no djelatnici Remontnog tegle u brodogradiliste gdje ga osoposobljavaju za plovidbu.Danas je to OB 03 Cavtat.

Ajde nadji slike.

Bravo @barba, metak u meso, sustina nastanka piraterije u Somaliji, a sada vise nema nazad, ljudi naucili tamo da je moguce i bez motike

A tema ovog topica je ?   (http://www.cheesebuerger.de/images/smilie/boese/a025.gif)

poz.

Ribarenje u Somaliji ovakvim brodovima ???
[attachment=1]

Mislim da ova nije bila, iz pixelove produkcije.

[attachment=1]
poz.

Uhvaćen u Splitskim vratima.

[attachment=1]
poz.

Mali protuminski brod LM-51 "Korčula"

[attachment=1]Hrvatski vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr)

Danas...

[attachment=1]
Foto: OSRH / M. Siriščević, osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Koliko su mina pronašli sa ovim brodom? Koristi li se u svoje elementarne namjene?

Korčula.

Danas u Bolu, mislio sam kasnije otići malo ga bolje poslikati ali su brzo otišli.
Valjda su stali samo uzeti marendu i otišli dalje. Pokusao sam zumirati ali loš fotac na mobu.
Brod izgleda pristojno i iznenadilo me kako je tih.
Šteta da nemamo još koji brod pa da bude mala protuminska flota.

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.

S obzirom da je u vreme gradnje koštao oko 300 miliona kuna - 40 miliona EUR, teško da ćemo skoro videti još neki sličan.

Sve košta, nemojmo se zavaravati, ako hoćeš nešto imati treba se i iskeširati.

Evo tražim po vijestima ali ne nalazim ništa, a vidio sam ga ujutro kako se vrti po kanalu.
Pretpostavio sam da su se uključili u potragu za onom jadnom Meksikankom.
Poišan je završio na auto otpadu pa sam mislio da sad oni nešto pokušavaju.

poz.

S obilno probijenim rokovima gradnje i proračuna namjenjenog za ovaj brod, ukupno je koštao 72 milijuna kuna.

[attachment=1]

Original slike: https://i.postimg.cc/HLZqkyWs/ML-51-2017-pp5d6.jpg

Ако се показао квалитетним у експлоатацији онда се улагање исплатило.

120 laminata na djelovima dna garantira da bi mogla u rezaliste (ne znam koje ;D) za 1500-2000 godina
Što se tiče plastike brod je perverzija, ali što se tiče pogona moglo se je ići na jednostavnije i jeftinije varijante

Pa lepo sam ja svojevremeno lupio da je koštao oko 10M Eur!

Kako se brod pokazao u službi?

Samo da ispravim sam sebe, vidio sam ga na moru.
Izgleda da su ga uspjeli osposobiti negdje sredinom sezone.
Sori za OT.

poz.

Pogledao sam većinu foto galerija udesa Kiowe i nigdje nisam vidio LM-51.
Zna li se šta je sa brodom, dali je na remontu, plovi li?
Logično je bilo da je jučer bio tamo.

poz.

Pitanje je gdje je i šta je s njime, ali koristili u REMUS koji vjerojatno pruša x puta bolje mogućnosti.

Koliko znam, u Lori je, točnije na Poljudu. A sad u kakvom je brod trenutno stanju/statusu, ne znam.

Zahvaljujem na odgovorima.
Ma pitam najviše zbog toga jer je u jednoj od prvih vijesti onaj dan bilo - da je upućen hitno brod za pretraživanje podmorja.
To nema bit koji drugi, vidio sam da je Krka bila tamo a kasnije je došao i Faust, od Korčule ni traga.

Čudno, poz.