PALUBA

Hrvatska: Dobrovoljno u vojsku

11. avgust 2008.

Zagreb - Za dobrovoljno služenje vojnog roka u
hrvatskim oružanim snagama prijavilo se 1.274
kandidata, od kojih 174 žena.

Rok za prijavljivanje istekao je 7. avgusta, a od prijavljenih kandidata posle strogih zdravstvenih pregleda izdvojiće se 250 kandidata koji će se 5. oktobra uputiti na služenje vojnog roka u trajanju od 14 sedmica, prvo u Požegu na osnovnu pešadijsku obuku, a zatim u Đakovo na specijalističku obuku.

Oni koji ne budu upućeni na služenje u prvoj grupi, mogu dobrovoljni vojni rok odslužiti u nekoj od narednih grupa.

Među uslovima za prijem bio je i da kandidati ne smeju imati odslužen vojni rok u hrvatskoj ili nekoj drugoj armiji, a osim obezbeđenja svih potreba, od smeštaja do hrane i uniforme, svi polaznici dobijaće mesečnu naknadu od 2.660 kuna (370 evra).

U ministasrtvu su zadovoljni što je interes za dobrovoljnu službu pet puta veći od predviđenih mesta, kao i što se prijavilo preko 10 odsto žena.

Očekuje se da bi narednih godina MORH mogao da ostvari plan da kroz obuku prođe 2.000 kandidata od kojih će se popunjavati aktivni sastav oružanih snaga. Nakon 14 sedmica obuke dobrovoljcima će biti ponuđeno potpisivanje ugovora za aktivnu vojnu službu, koji može uključivati i stipendirano školovanje, uz obavezu ostanka na službi u oružanim snagama nekoliko godina nakon završetka školovanja.

Hrvatske vlasti shodno standardima NATO saveza idu na profesionalnu vojsku koja će biti popunjavana dobrovoljcima, koji bi nakon kraja obuke, nezavisno od toga hoće li ući u profesionalni sastav, imali i neke beneficija kao što je držanje oružja, lakše zaposlenje u čuvarskim službama i slično.


Izvor: Tanjug

Ovo je dobar putokaz u kom smeru treba da ide reforma sistema odbrane i u Srbiji. Nažalost, još jednom se pokazalo da su Hrvati i na ovom segmentu odmakli korak dalje od nas.

Ima tu meni nešto što nije baš najjasnije. Šta npr. ako se desi (ne daj Bože) hipotetički samo, bude proglašeno ratno stanje i opšta mobilizacija. I šta rade u tom slučaju ovi što nisu odslužili nikako vojni rok ili su ga služili ono kao civilno. Šta biva da njima u slučaju opšte mobilizacije, znači da baš zaratimo da nidemo napadnuti i iz vazduha, ali i kopneno, i to da potraje nekoliko godina.

Inače vojničke plate koje će dobijati vojnici na odsluženju vojnog roka nisu uopšte zanemarljive, 370 evra nije malo.

A što se tiče svih tih stvari, uvek je Hrvatska bila korak ispred Srbije i C.Gore. Samo pogledajte koliku oni brigu polažu na njihove veterane iz rata, (a naši baš ovih dana su u protesnoj šetnji prema Kosmetu) ne ulazeći u to da li je on bio opravdan ili ne.

Ni meni ovaj hrvatski program nije bas logican, ali, sto se Srbije tice, mislim da bi moglo da se iznadje i bolje resenje. Naime, jedan moj ortak se upravo vratio iz SRO, a stazirao je, ako se ne varam, u kasarni u Zajecaru. I tu je doticni imao sta da vidi: skoro polovina regruta je imala samo zavrsenu osnovnu skolu, sto je u 21. veku za jednu zemlju katastrofa! Tu, pre svega, mislim na cinjenicu da relativno veliki broj mladih ljudi nema nikakvu profesionalnu kvalifikaciju. Zar ne bi bilo bolje zadrzati obavezni vojni rok, a u to uklopiti i neki kurs za profesionalno/zanatsko obrazovanje, i to u saradnji sa narodnim univerzitetima i centrima za profesionalnu orijentaciju? Ili kurseve za kompjutersko opismenjavanje?
Ili vojsku ne treba gurati u to? Sta mislite?

E pa ovi što su služili civilni rok će neprijatelja da gađaju sa guskama,štakama i ostalim naoružanjem iz kojeg su prošli obuku.Ja priznajem i poštujem da neko ne želi ni pod kakvim uslovima da oduzme ljudski život,ali ovi ga preteraše,pa koliko poslova u kasarni ima koji nisu vezani za oružje?Koliko ti duša hoće,neka budu ćate,kuvari,kuriri.....a ostalima klasična pešadijska obuka od 5 meseci i 22 dana i gotovo.Nema potrebe da džudže u kasarni po ceo dan,od 9 do 17 i kraj.Naravno ne dao nekome bog da se ne pojavi. :police: :rtfm :udri

@ ZastavnikDjemo
Ja ipak mislim da o tim stvarima treba da se brine ministarstvo prosvete, i da na prvom mestu školuje samo potrebne kadrove koji će po završenoj školi imati obezbeđen posao (ili tome težiti), ali to ostavimo neka se bavi neko drugi.

Znaš šta možda ne bi bilo loše (to kada sam predložio predpostavljenom, rekao mi je da razmišljam kao nacista, zašto ???), moj stav i onda i danas je da svi beskućnici maloletnici koji imaju mentalnih i fizičkih predispozicija da obavljaju vojni poziv, treba da budu dati u neki vojni internet gde bi od malih nogu imali obuku, ali i siguran smešataj i kada stasaju za to siguran posao, a ne da se vuku po ulici od nemila do nedraga, i po nekom pravilu uvek na kraju završe u zatoru. Slične ideje sam imao i sa decom koja nemaju (ili su ostavljeni od) roditelja.

Ja sam sličnog mišljenja kao i ti Motorista, ali izgleda da će ovaj model (kao u Hrvatskoj) pre ili kasnije zaživeti i kod nas.

Sve vojske neminovno idu ka potpunoj profesionalizaciji, jer iskustvo je pokazalo da ročna vojska nije nikada dorasla izazovima kojima može biti izložena - npr. Rusi su ovih dana demonstrirali da su naučili tu lekciju - u Gruziju su poslali profesionalnu vojsku, za razliku od 1. čečenskog rata npr. gde su iskasapljeni. Dobrovoljno služenje vojnog roka je po mom mišljenju jedini pravi način da se rezervni sastav održi u kakvoj-takvoj formi. Normalno - na način kako se danas vojni rok služi u Srbiji, malo je onih koji bi se prijavili dobrovoljno. Plan i program obuke su neatraktivni i zastareli, uslovi života i rada su loši, novčane stimulacije nema, pa i vojni poziv nije popularan. Omogućiti vojnicima-dobrovoljcima obuku kakvu imaju i druga profesionalna vojna lica i obezbediti im pristojnu novčanu nadoknadu, i mislim da bi se taj problem u velikoj meri rešio, tj. da bi odziv bio sasvim solidan. Mislim da bi takav sistem pre svega bio racionalniji, a efikasniji. Jeftinije je obučavati godišnje 1000-1500 dobrovoljaca, nego npr. pet ili više hiljada regruta, koji u rukama češće drže metlu i lopatu, nego pušku.

@ Broker, ideja nije uopste losa, i to se vec duze vreme radi u Rusiji.
@ FF da, sve sto si rekao je tacno.

Amerikanci su to jako dobro resili, imaju redovnu (profesionalnu) vojsku, a pored toga, imaju i nacionalnu gardu. Takodje, u SAD postoji i program ROTC (Reserve Officer Training Corps), koji se bazira na programu stipendija za fakultet, i vojska im pokriva sve troskove tokom studiranja. Uz redovne studije, pohadjaju se i dodatni (vojni) predmeti, tokom svih godina studija, a, posle diplomiranja, student stice status rez. oficira. To bi moglo i kod nas...
 http://en.wikipedia.org/wiki/ROTC

Profesionalce moraš da imaš,oni će ti obavljati najteži deo posla,a ročna vojska je tu za kontrolu teritorije.Kod nas ljudima nije atraktivan vojni poziv da bi išli u profesionalce,a ni plate im nisu bog zna kakve,uglavnom se to radi iz ljubavi.

Upravo je o tome i reč Motorista.

FF i sam znaš da su i ranije kada se biralo hoće li na borbeni zadatak ići vojnik profesionalac (vojnik po ugovoru), ili aktivan vojnik, da je odabir padao na profesionalca. Izuzetaka je naravno bilo, naručito u prvim godinama rata, da bi se kasnije sve više i više svodilo na to da borbene zadatke izvršavaju uglavnom profesionalci.

Znači i ja sam za profesionalizaciju vojske, i da im taj status vojnika po ugovoru bude jednom rešen do kraja, a ne do 40-te radiš, a posle na ulicu (skoro su pripadnice profesionalnog sastava VS pričale o tom problemu u jednom dokumentarcu, koji je prisutan od uvođenja profi vojnika). Znači ja sam za taj model da aktivan vojnik bude na odsluženju vojnog roka onoliko koliko mu traje obuka, i možda još mesec dana da to sve provežba u praksi. Onog momenta kada bi bila objavljena neposredna ratna opasnost i dizanje borbene gotovosti na viši stepen, iz borbenih grupa bih izuzeo aktivnu voksku, a tako se uglavnom i radilo, bilo je izuzetaka ali jako retko. Ja sam u borbenoj grupu (neki je zovu i interventna grupa, sve mu to dođe na isto) proveo sigurno jedno 3-4 godinem i bila je sastavljena isključivo od profesionalaca, i ako je reč o OMJ-u. Samo se razlikovao stepen borbene gotovosti, on se brojao u satima, a u boljim sličajevima i u danima (najviše tri dana). Kada sam išao na godišnji odmor ili slobodne dane, na moje mesto je dolazio (ako se nije mogao naći profesionalac) aktivan vojnik, ali ako bi se negde krenulo, ja bih morao da prekinem odmor i da se pod hitno vratim u kasarnu, i onda bi aktivan vojnik nastavio sa svojim dužnostima, a ja zauzeo svoje mesto.
Odmor bez napuštanja garnizona je nikakav odmor, ali bolje i takav neko nikakav.
 
A ako bi došlo do opšte mobilizacije, okosnica u odbrani zemlje bi trebali da čine isključivo profesionalci, a ako bi došli u takvu situaciju da profesionalnom sastavu treba pomoć, zato i služi rezerva, uz opet neku vrstu zaštite aktivnog vojnika, a ako bi stvar došla i do njega, onda će pušku uzeti u ruke i moja supruga. :)

Mi sreća nikada nismo doživeli (i iskreno se nadam da nikada nećemo) koplet opštu mobilizaciju.

@Zastavniče, imam jedno pitanje za tebe, pošto si upućen, ili bilo ko da zna. Nacionalna garda u Americi je neka vrsta rezerve, jel su oni imali i gde su imali i prošli obuku.

Ne možeš čoveku dati pušku u ruke (mada sam svašta viđao ;)) koji je nikada nije upotrebljavao, a možda ni video i reći mu, e sada idi i brani svoju zemlju. Iz tog razloga sam ja da se vojni rok ne ukida, ali da se svede samo na ono neophodno, u svim pogledima.   

Sa Nacionalnom Gardom SAD imam iskustva iz prve ruke, i, koliko se secam, uslovi su sledeci:
Za NG moze da se prijavi svaki drzavjanin SAD, a mogu cak i stranci sa stalnim boravistem, starosna granica za prijavljivanje je prilicno visoka, 42 godine. Posle lekarskog pregleda, obavi se bezbednosna provera, bira se specijalizacija (ako ima slobodnih mesta za zeljeni rod/sluzbu; ako nema, onda postoji mogucnost, naravno, uz saglasnost regruta da ode u NG druge drzave SAD), potpisuje se ugovor, i ide se na osnovnu borbenu obuku (Basic Combat Training), i to traje 10 nedelja. Onda se ide na naprednu individualnu obuku (advanced individual training), koja, koliko me memorija secanja sluzi, traje najmanje 15 nedelja (za prasinare). Posle obavljene obuke, regrut odlazi kuci, i zvanicno postaje clan NG. Za to se dobijaju lepe parice, i to je dosta popularno medju studentima, kojima zafale pare za skolovanje. Ali, ni tu obavezama nije kraj: naime, svaki gardista mora da provede jedan vikend mesecno u trupi (u principu, Subotom se vrsi ciscenje oruzja, vezba gadjanja i fizicko, a Nedeljom ide fizicko, i obavljanje redovnih duznosti, npr. administracija, strazarenje, pozarni, itd.). Takodje, jednom godisnje, svaki clan NG mora na "obnavljanje gradiva" u trajanju od dve nedelje. Znaci, imaju dobro motivisan rez. sastav, koji se redovno obucava blizu mesta stanovanja, sto i nije preterano skupo, a, istovremeno se odrzava u relativno dobroj formi. 

@Zastacniče hvala na iscrpnom odgovoru. Moram još nešto da te pitam pošto si dobro upućen u celu stvar oko NG. Da li kod njih postoji neki godišnji limit, primer u NG će biti primljrno u toku godine, pa cifra - toliko i toliko pripadnika ili koliko se prijavi svi su dobro došli, ako prođu psihofizičke testove. Meni je ovo oko NG-a sve mao čudno i neobično, ali to koliko vidim radi dobro, i koliko vidim svima je dobro, i državi a i pripadnicima NG-a.

Mene samo jedna stvar čudi, ko će našoj VS biti rezerva za jedno 15-20 godina, pošto je samo pitanje vremena kada će se hrvatski model primeniti i kod nas. Bilo su najave da će se odsluženje vojnog roka ukinuti do 2010. izgleda da će se sa tim ubrzati.

Pa ova moja, sada vec bivsa, lepsa polovina je bila u NG Kalifornije. Posto je kada se prijavljivala studirala ekonomiju, stavili su je u intendantsku sluzbu, jer je bilo mesta. Imaju kvote, koliko sam shvatio, znaci postoji godisnji limt, uslovljen budzetom. U SAD su pripadnike NG zvali weekend warriors (vikend ratnici), verovatno zbog obaveze sluzenja vikendom.  :)
Do invazije na Irak 2003., kada su poceli da ih zovu, koliko je meni poznato, NG se nije nigde upotrebljavala van SAD, i sluzbovanje u njoj se smatralo za "laku lovu", jer, posle obuke se ionako nije mnogo radilo, a dobijalo se, koliko se secam, 1200 US$ mesecno. Drugim recima, umesto klasicnih studentskih poslova (kelnerisanje, prodavanje hamburgera, telemarketing, itd.), ovo je oduzimalo mnogo manje vremena, a bolje je placeno, zato je bilo popularno medju studentima.
U NG takodje mogu da sluze i isluzeni vojnici, a imaju i razlicite vrste ugovora. Pogledacu malo na netu, pa cu da vidim kako to izgleda, ovo sto sam napisao, sve se bazira na rekla-kazala, ali mi se cini da ovo prilicno dobro funkcionise u praksi.
Sto se VS tice, pa mogla bi VS da ponudi neke programe kvalifikacije, na primer u saradnji sa nekim fakultetima ili Vojnom Akademijom, koji bi bili kao neka vrsta stipendije, i uz mesecnu platu (recimo, kao u Hrvatskoj, oko 300 Evra), obavezati ih ugovorm na sluzbu u rez. sastavu do, recimo 45. godine. Posle obuke pozivati ih jednom godisnje na obuku, i jednom mesecno na vikend u vojsci (kao i u SAD, jedan dan obuka, drugi dan ciscenje kruga, administracija, itd.), sto bi umanjilo obim svakodnevnih poslova koji opterecuju redovni sastav, a istovremeno bi VS imala relativno kvalitetan rez. kadar. Naravno, uz adekvatnu novcanu naknadu, to bi i kod nas bilo jako popularno...

Nije ni tvoja ideja loša, mada ona bi zahvatala samo jedan deo populacije, uglavnom intelektualnu, a ja bih pre išao na neku mešanu varijantu. U svakom slučaju bolje i tako nego nikako.

Samo ovi limiti koji su dati za hrvatsku vojsku su suviše mali (šta je 250 vojnika), verujem da će kod nas ta cifra biti veća, ali sigurno ne dovoljna.

Ako nađeš nešto zanimljivo o NG-u svakako upostuj ovde, to su bar za mene nove stvari, i ako je Bane već nešto pisao o njima, ali nikada dosta informacija. :)

Ne, to ne obuhvata samo intelektualnu populaciju, naprotiv. Recimo, ako je neko zavrsio neku srednju strucnu skolu, ili samo osnovnu, mogao bi od vojske da dobije neki certifikat, sad' lupam, za automehanicara, radnika obezbedjenja, skladistara, gradjevinskog radnika (inzinjerija), skola stranih jezika, itd. Uz platu i strucno usavrsavanje, odziv bi bio dosta dobar. A, za intelektualni deo populacije, stipendiranje za rez. oficire...

Američki model mi deluje kao najbolje izbalansiran, mada svako iole dobro rešenje, pa i američko, zahteva određena materijalna sredstva, što baš nije prikladno za zemlje poput Srbije. Vojska Srbije je u partnerskim odnosima sa NG Ohaja, a na njihovom sajtu ima dosta podataka o ustrojstvu i načinu funkcionisanja takve organizacije:

Koliko pažnje amerikanci posvećuju obuci jedinica NG najbolje pokazuje br. sati naleta u vazduhoplovnim jedinicama (Ohio Air National Guard) - F-16 sa najvećim brojem sati naleta je iz Ohio NG. Vazduhoplovna jedinica NG Ohaja ima oko 5000 pripadnika, naoružana je avionima F-16 C/D (2 winga), C-130 (1 wing ) i KC-135 (1 wing).

Mora da je naj-cool stvar na svetu radnim danim u nedelji raditi svoj regularni posao u civilstvu, a vikendom sesti u kokpit F-16 i parati oblake.  :pirat

U kojoj to još zemlji na svetu rezervisti imaju priliku za ovakvu obuku:

[attachment=1]
Above, a KC-135 Stratotanker from the 184th Air Refueling Wing, Kansas Air National Guard, performs a midair refueling of an A-10 Thunderbolt.

Čak lete i F-15.  131st Fighter Wing - Missouri Air National Guard - St. Louis, Missouri:

Pa bolje izdvajati vise za neko kvalitetno resenje, nego tavoriti ovako, kao do sada... I takav program ne mora da pada iskljucivo na ledja vojnog budzeta, u finansiranje programa obuke i kvalifikovanja rez. sastava bi mogli da ulete ministarstvo rada i soc. zastite, prosvete, zatim opstine...
Evo, na primer, Fiat ce obnavljati Zastavu, a, u Kragujevcu bi se u sklopu programa obuke rezervista mogli organizovati kursevi za kvalifikaciju i prekvalifikaciju za razna zanimanja... Znaci, bilo bi i rezervista, i kvalifikovane radne snage... Mozda i gresim...

Pa ne znam ni sam, koliko vidim sve je to nekako, civil sam radnim danima, pa onda sam vikendom vojnik. Dobro su im i dali naziv vikend vojnici.

Ja sam nekako više konzervativan što se tiče tog pogleda. Odcepi dva-tri meseca od života, odsluži u kasarni, jednom do dva puta godišnje vežba, da se ne zaboravi naučeno i nauči ako bi se nešto u međuvremenu unapredilo, i to je to. A sve mi se čini da je to i najjeftiniji model za državu.

Da li se neko seća, ili zna, da se na primer mornarica nekada služila pune dve godine. Uh, to je stvarno trebalo izdržati, mada ima i mnogo gorih primera.

Moj deda je služio tri godine u avijaciji,bio je na aerodromu Brnik-avioinstrumenar.Tegljio je akumulatore pa je praštalo  ;D ali je u ono vreme leteo,a i zbog njegovih priča sam zavoleo vojsku.

MIRIS NOVCA I BARUTA
Zbog nezaposlenosti sve više mladih dragovoljno služi vojsku.

SNJEŽANA DUKIĆ

Osigurana stipendija, besplatna stručna literatura, smještaj, prijevoz i prehrana, a na kraju i - siguran posao. Tko danas od mladih ne bi poželio ovakav životni scenarij? On je realnost za sve one koji odaberu vojni poziv i svoju budućnost vide u Oružanim snagama RH. Naime, unatrag godinu-dvije Ministarstvo obrane bilježi povećani interes za ulazak u sustav Oružanih snaga RH koje su danas jedna od rijetkih državnih službi koje kontinuirano primaju mlade ljude, a pružaju im i mogućnost napredovanja.

Otkako je Hrvatska postala članica NATO-a, mogućnosti usavršavanja postale su još više. Zbog toga se iz godine u godinu sve veći broj netom završenih srednjoškolaca odlučuje prijaviti u program civilno-vojnog školovanja “Kadet”, ponukani, naravno, i krizom koja je pogodila tržište rada na kojem se prvi posao čeka mjesecima ili još gore - godinama. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u ožujku je nezaposleno bilo čak 25,7 posto mladih u dobi od 25 do 34 godine odnosno gotovo 87.500 osoba.

Na burzi je u ožujku bilo prijavljeno i 18,9 posto mladih u dobi do 24 godine. Tako je sve više i onih koji se sa završenim fakultetima prijavljuje za dragovoljno služenje vojnog roka.

Kod dijela novaka razlog nije toliko u ‘služenju domovini’ koliko u činjenici da kandidati, nakon odsluženja vojnog roka, imaju mogućnost potpisivanja ugovora o djelatnoj vojnoj službi. Prednosti studiranja u programu “Kadet” su i u tome što se nakon uspješno završenog školovanja kadete prima u djelatnu vojnu službu i upućuje na Temeljnu časničku izobrazbu.

Nakon završene časničke izobrazbe, podsjećaju u MORH-u, dodjeljuje im se prvi časnički čin i raspoređuje na dužnost u postrojbe OSRH.

[attachment=1]
Deficitarna zanimanja

- Točno je da program “Kadet” na neki način jamči i radno mjesto i sigurnu plaću. No, treba imati na umu da svatko tko uđe u program “Kadet” i odabere školovanje za neko od zanimanja koja su potrebna obrambenom sustavu, da je riječ o zanimanjima koja su i inače deficitarna na hrvatskom tržištu rada.

Sigurno je da osobe s takvim deficitarnim zanimanjima imaju velike šanse za sigurnim zaposlenjem, ali i puno većim plaćama, nego što bi to imali u vojsci - kaže nam Igor Tabak, neovisni vojni analitičar i autor na vojnom portalu “Obris”. Smatra kako program “Kadet” teži za strukturnim promjenama, jer, kako napominje, kadetima je vrlo teško u redovitom roku završiti sve studijske obveze i, u isto vrijeme, svladati sve vojne programe.

Ipak, napominje kako vojni poziv i danas privlači mlade, ne zbog pojma o vojsci u stereotipnom smislu, nego zbog velikih mogućnosti za napredovanjem u međunarodnom okruženju i pristupu novim tehnologijama koje danas vojska ima. Sve su to, napominje Tabak, prilike za profesionalni izazov i napredovanje u karijeri.

Od 2003. godine, kada je započeo program civilno-vojnog školovanja “Kadet”, do sada je ukupno 160 kadeta završilo školovanje, a trenutno je na školovanju 219 kadeta. Početkom travnja Ministarstvo obrane otvorilo je i natječaj za civilno-vojno školovanje “Kadet” u akademskoj godini 2012./2013. godini. Prednost će imati studenti koji upišu jedan od fakulteta tehničkog ili prirodoslovnog usmjerenja.

Na Sveučilištu u Zagrebu ove je godine izbor ‘pao’ na Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovno-matematički fakultet, studij aeronautike na Prometnom fakultetu, Građevinski i geodetski fakultet. Na Sveučilištu u Splitu studenti koji se odluče za program “Kadet” moći će odabrati brodarstvo na Pomorskom fakultetu, studij elektrotehnike i informacijske tehnologije, strojarstva, računarstva ili industrijskog inženjerstva na FESB-u, te studij kemije na Kemijsko-tehnološkom fakultetu.

Rok za podnošenje prijava je do 4. svibnja 2012. godine. Uskoro se očekuje raspisivanje i natječaja za stipendiranje do 60 studenata iz programa “Kadet”. Na natječaj će se, rekli su nam u MORH-u, moći prijaviti isključivo studenti na studijima tehničkih usmjerenja na Sveučilištima u Zagrebu i Splitu, te na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Mjesečna stipendija kadeta iznosi od 800 do 1200 kuna, ovisno o godini studija.

Ministarstvo obrane i OSRH ove će akademske godine stipendirati deset studenata studija medicine. Natječaj za dodjelu stipendija otvoren je do 6. travnja. Stipendije za budućih 10 vojnih stipendista - studenata medicine - isplaćivat će se u mjesečnim iznosima, ovisno o godini studija. Za studente druge godine medicine predviđen je iznos 1200 kuna, a sa svakom sljedećom godinom iznos stipendije se povećava za 100 kuna, pa će studenti šeste godine medicine dobivati stipendiju od 1600 kuna.

Ponavljačima i lošim studentima u HV-u nema mjesta.

Osim što su dužni ispunjavati sve obveze na fakultetu i redovito davati godine, jer se ponavljanje godine ne tolerira, studenti uključeni u program „Kadet“, tijekom školovanja obavezni su položiti i sve programe vojne obuke. Tako su ‘dužni’ osposobiti se, između ostalog, za rukovanje oružjem, samostalnu orijentaciju, vojnu komunikaciju, vještine vođenja i zapovijedanja, a dio njih i za padobransku i letačku obuku.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

27.12.2018.

Od 1. siječnja 2019. dragovoljnim ročnicima 3000 kuna

[attachment=1]
Ministarstvo obrane od 1. siječnja 2019. uvodi novu poticajnu mjeru - povećanje mjesečne novčane naknade za dragovoljne ročnike na 3000 kuna.

Naime, u skladu s odlukom potpredsjednika Vlade i ministra obrane RH Damira Krstičevića, od 1. siječnja 2019. godine mjesečna novčana naknada dragovoljnih ročnika povećat će se za 1000,00 kuna te će iznositi 3000,00 kuna.

Na snagu će početkom 2019. godine stupiti Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o dragovoljnom vojnom osposobljavanju kojim se, između ostalog, mjesečna naknada ročnika povećava na 3000,00 kuna, s dosadašnjih 2000,00 kuna.
Riječ je o još jednoj mjeri povećanja materijalnih prava pripadnika Oružanih snaga RH, u funkciji jačanja sposobnosti Hrvatske vojske.

Mjesečni iznos naknade za dragovoljne ročnike od 3000,00 kuna bit će najveći takav iznos od uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja do sada. U 2016. godini mjesečna naknada ročnika iznosila je 1190,00 kuna, a od 1. siječnja 2017. do danas 2000,00 kuna.

Programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja ročnici stječu vojna znanja i vještine za obnašanje vojničkih dužnosti u Hrvatskoj vojsci. Program se provodi u Oružanim snagama Republike Hrvatske od 2008. godine i jedan je od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu. Dragovoljno vojno osposobljavanje obuhvaća temeljnu i specijalističku obuku koja traje osam tjedana i provodi se u Požegi i na Vojnom poligonu Gašinci. Kandidati zainteresirani za dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se prijaviti u Područnim odsjecima za poslove obrane tijekom cijele godine.

Od početka dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine, obuku dragovoljnog vojnog osposobljavanja uspješno je završilo oko 8000 ročnica i ročnika, od kojih je velik broj i primljen u djelatnu vojnu službu.

Zbog velikog broja zainteresiranih kandidata, tijekom 2017. i 2018. godine na dragovoljno vojno osposobljavanje bila su upućena po tri naraštaja dragovoljnih ročnika, za razliku od dotadašnjih dva uputa godišnje.

Foto: Arhiva MORH / M. Čobanović, morh.hr (https://www.morh.hr/hr/)

3000 kn = 400 EUR po srednjem tečaju HNB.