PALUBA

Raketne topovnjače klase "Kralj"


[attachment=1]Hrvatske raketne topovnjače, redom RTOP-12, RTOP-11 i RTOP-21

Raketne topovnjače klase “Kralj” su brzi laki raketni brodovi. Među najmlađim su i najsuvremenijim brodovima u sastavu HRM, a dugo vremena su bile i najubojitiji brodovi, čineći s RTOP-21 “Šibenik” njenu glavnu udarnu snagu. U brodogradilištu "Kraljevica" u Kraljevici izgrađene su ukupno dvije jedinice ove klase (navodno je razmatrana i opcija gradnje treće jedinice), uz određene izmjene projekta kod druge jedinice, i nazvane po hrvatskim kraljevima:

- RTOP-11 “Kralj Petar Krešimir IV”
- RTOP-12 “Kralj Dmitar Zvonimir”

Pri porinuću su im kumovali hrvatski predsjednici i vrhovni zapovjednici OS RH. Obje su operativne i nalaze se u sastavu Divizijuna za površinska djelovanja Flotile HRM.

	RTOP-11 "Kralj PK IV"	RTOP-12 "Kralj DZ"
Kobilica položena:	1991.	1993.
Porinuće:	21.03.1992.	30.03.2001.
Primopredaja:	07.06.1992.	16.09.2001.
Kum broda:	Franjo Tuđman	Stjepan Mesić

[attachment=2]RTOP klase "Kralj" (u prvom planu RTOP-12 bez krmenog topa AK-630M)


Razvoj

Razvoj raketnih topovnjača klase “Kralj”, kako su klasificirane u HRM, odnosno klasa “Cobra”/“Kobra” kako su kasificirane u NATO i stranoj literaturi, započeo je još krajem osamdesetih na Brodarskom institutu (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=8607.0) u Zagrebu u suradnji s riječkim Brodoprojektom, a za potrebe Jugoslovenske ratne mornarice (https://www.paluba.info/smf/index.php?board=141.0)(JRM). Prema "Jane's FS 04/05" projekt je bio službeno prekinut 1989. godine da bi 1991. bio ponovno pokrenut. Projektirane su po uzoru na tadašnje raketne topovnjače klase “Rade Končar” (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=3114.0) (RTOP tipa 401 - projekt "Vrbas") koje su pak uzor imale u švedskim raketnim topovnjačama tipa “Spica”. RTOP klase “Rade Končar” građene su u razdoblju od 1978. - 1983. u Titovom brodogradilištu Kraljevica, a izgrađeno je ukupno 6 jedinica (RTOP-401/402/403/404/405/406), a među njima i hrvatska RTOP-21 “Šibenik” (ex JRM RTOP-402 “Vlado Ćetković”).

Glavne novine kod klase “Kralj” u odnosu na klasu “Rade Končar”, bile su povećanje istisnine za oko 100 tona i duljine za 8,5 m što je omogućilo bolje maritimne karakteristike, više prostora za smještaj streljiva i veći komfor za posadu. Također, izmijenjena je i pogonska grupa pa je CODAG konfiguracija (dva dizelska motora MTU i dvije plinske turbine) kakvu ima klasa "Rade Končar" kod klase "Kralj" zamijenjena s tri ruska motora M 504B-2 u skladu s tadašnjom doktrinom JRM koja je predviđala brze i iznenadne raketne napade, što se danas pokazuje kao nedostatak jer ovi motori nedozvoljavaju patroliranje manjim brzinama. RTOP klase "Kralj" trebale su nositi i novo raketno naoružanje. Naime, dok su RTOP klase “Rade Končar” bile izvorno zamišljene sa francuskim raketama Exocet, a u stvarnosti opremljene s ruskim protubrodskim raketama P-20 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=8506.msg52673#msg52673) (SS-N-2B Styx) dotle su za novu klasu RTOP u Švedskoj nabavljene nove protubrodske rakete RBS-15, tada među najsuvremenijima u svijetu, koje su uskladištene u novoizgrađenoj Mornaričko-tehničkoj raketnoj bazi u Žrnovnici (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=5995.0) (Objekt 181).

Posao izgradnje novih RTOP dodijeljen je Titovom brodogradilištu Kraljevica (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=5347.0), a bile su planirane najmanje dvije jedinice (najvjerojatnije šest, a prema nekim izvorima čak deset jedinica) koje su trebale nositi imena po dvojici heroja nekadašnje KJM (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=4686.0):

- RTOP-411 “Sergej Mašera”
- RTOP-412 “Milan Spasić”

Za obje RTOP je nabavljen i isporučen veći dio opreme, a planirano je da se RTOP-411 porine i opremi tokom 1991. godine te da se do kraja iste godine obave i sva ispitivanja, a potom odmah pristupi izgradnji RTOP-412. U trenutku izbijanja rata RTOP-411 bila je završena oko 90%, ali je zalaganjem djelatnika brodogradilišta, koji su otezali s njenom izgradnjom, ostala u RH. RTOP-11 je porinuta 21.03.1992. pod imenom "Kralj Petar Krešimir IV", a HRM je predana 07.06.1992. godine. Već na prvoj ispitnoj vožnji RTOP-11 je imala i prvo bojno gađanje.
Ubrzo nakon dovršenja RTOP-11 pristupilo se izmjenama i poboljšanjima izvornog projekta R-02 te je po tako izmjenjenom projektu oznake R-03 (negdje se spominje oznaka D-03) 1993. započela izgradnja drugog broda klase "Kralj" - RTOP-12, koja je trebala biti porinuta 1995., ali se njena gradnja odužila sve do 2001. godine kada je konačno porinuta.

Karakteristike

[attachment=1]RTOP klase "Kralj" u tri ravnine

Raketne topovnjače klase "Kralj" građene su u kombinaciji čelika velike čvrstoće i lagane legure AlMg4.5Mn (http://www.fidat.it/eng/products/forms/AlMg4-5Mn.htm). Dužine su 53.6 m (RTOP-11) odnosno 54,3 m (RTOP-12), širine 8,44 m (neki izvori navode najveću širinu od 8,55 m), srednjeg gaza 2,77 m (2,8 m). Kad je u pitanju istisnina, različiti izvori navode različite podatke. Tako za klasu "Kralj" u internet prezentaciji Brodarskog instituta (http://www.hrbi.hr/files/File/rtop11.pdf) stoji standardna istisnina 315,2 t, a puna 381.8 t. "Jane's FS 04/05" ističe punu istisninu od 385 t (RTOP-11) odnosno 401 t (RTOP-12) dok se u katalogu Agencije Alan (http://hr.aalan.hr/Katalog/tabid/3637/articleType/ArticleView/articleId/11604/Naval-Program.aspx) navodi istisnina od 382 t. U donjoj tablici su pak prikazane istisnine dane u "Hrvatskom vojniku": 348/349 t standardne i 384/385 t pune istisnine, s tim da se manje vrijednosti odnose na nešto duži brod RTOP-12.

	RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV"	RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir"
Istisnina:	349 tona (standardna)	348 tona (standardna)
	385 tona (puna)	384 tona (puna)
Dužina:	53,63 m	54,3 m
Širina:	8,44 m	8,44 m
Visina jarbola:	17,05 m	17,05 m
Gaz:	2,77 m	2,8 m
Pogon:	3x M504B-2 11.328 kW	3x M504B-2 11.328 kW
Brzina:	36 čv (maksimalna)	36 čv (maksimalna)
Doplov:	1700 nm pri 18 čv	900 nm
Posada	33 člana	32 člana

Pogon raketnih topovnjača klase "Kralj" čine tri ruska motora M504B-2, ukupne izlazne snage 11.328 kW (15.412 KS) koji pokreću svaki po jednu osovinu s propelerom fiksnog koraka. Ovakav pogon omogućuje maksimalnu brzinu od 36 čvorova/knots (66.7 km/h odnosno 41.4 mph). Optimalna brzina je 32,8 čv/kn (60.7 km/h odnosno 37.7 mph). Pri brzini od 18 čv RTOP klase "Kralj" imaju doplov od 1700 nm, a pri 20 čv 1500 nm. Za RTOP-12 navodi se doplov od 900 nm koji se, najvjerojatnije, odnosi na vožnju optimalnim brzinama od 32 do 34 čv.
Ovi motori ugrađeni su u skladu s doktrinom tadašnje JRM koja je predviđala plovidbu broda u zaklonu obale, brzi izlazak u svrhu raketnog napada i potom brzi povratak u zaklon. Međutim, danas se isti pokazuju kao veliki nedostatak ovih brodova jer, osim što imaju veliku potrošnju i koriste posebno gorivo te imaju kratak međuremontni ciklus (oko 800 h), nisu pogodni za dužu vožnju manjim brzinama u svrhu patroliranja. Zbog toga je i planirana njihova zamjena s 3 motora MTU 20V 538 TB93 koji su pogodniji za patrolne zadaće, imaju manju potrošnju goriva i veći međuremontni ciklus (oko 2500 h). Iako je Dugoročnim planom razvoja OSRH planirana u razdoblju 2007. do 2010. godine, do zamjene motora nažalost nije došlo (više o svemu u poglavlju o budućnosti RTOP klase "Kralj").

[attachment=2]Strojarnica RTOP-11 (pp5d6 posejdon)

[attachment=3]Motor M504B-2 u remontu (pp5d6 posejdon)

Raketne topovnjače klase "Kralj" imaju mogućnost krcanja zaliha hrane, vode i goriva za 10 dana što im omogućava desetodnevnu autonomiju. U slučaju NBK udara mogu se hermetički zatvoriti i time pružiti zaštitu posadi. Potpuno su operativne do stanja mora 4 WMO, a uz smanjenje snage motora mogu ploviti do mora razine 6 WMO. Podijeljene su u 10 vodonepropusnih odjeljaka, a mogu plutati s potopljena dva susjedna odjeljka.

Naoružanje i oprema

Raketne topovnjače klase "Kralj" namijenjene su i opremljene za napadna protubrodska (protupovršinska) djelovanja, nanošenje raketnog udara protubrodskim raketama RBS-15B, samostalno ili u sudjelovanju sa drugim raketnim topovnjačama i/ili MOL-ovima (MOL = Mobilni obalni lanser), topnički boj na moru, PZO i PRO brodova i plovnih sastava te ofanzivno miniranje mora.

Raspolažu sa sljedećim naoružanjem:
- 4 ili 8 protubrodskih raketa RBS-15B
- 1 top Bofors SAK 57 mm/70
- 1 top 30 mm/65 AK-630M
- 4 mine AIM M-70 ili 6 mina SAG-2

Protubrodski raketni sustav RBS-15 (Robotsystem 15) proizvod je švedske tvrtke Saab Bofors Dynamics, prvi put predstavljen javnosti 1984. godine kada je prvi primjerak i isporučen švedskoj RM. Dužina rakete iznosi 4,35 m, promjer trupa 0,50 m, raspon sklopljenih krila 0,85 m, a otvorenih 1,40 m. Pokretane francuskim Microturbo TRI-60 motorom, s potisninom od 3,73 kN i brzinom 0,8 Mach, imaju domet od 80 km, uz minimalnu daljinu gađanja od 12 km. Trajektorija leta rakete može se programirati, a ima mogućnost leta na 300, 100, 20 ili 6 metara iznad površine mora. Također imaju mogućnost leta i iznad kopna te mogućnost gađanja ciljeva iza horizonta odnsono ciljeva u radarskoj sjeni otoka uz mogućnost gađanja pod kutom do 90°. Leteći na visini od 6 m iznad površine mora uz dobre PEZ (ECCM) karakteristike imaju malu mogućnost otkrivanja i ometanja/uništavanja od strane protivničke proturaketne obrane. Autopilot i radarski visinomjer vode raketu po programiranoj putanji na dijelu autonomnog leta, zatim aktivna radarska glava preuzima vođenje i vodi raketu do samog cilja. Radarska glava radi u X frekvenciji uz mogućnost njenog stalnog mijenjanja kako bi se otežalo ometanje. U slučaju prejakog ometanja, elektronika sustava za navođenje isključuje aktivni mod rada i prebacuje na pasivni te usmjerava raketu prema izvoru signala ometanja. "Kraljevi" najčešće nose 4 ili 8 raketa RBS-15. PCE Split (ex MEZ) razvio je za HRM sustav upravljanja raketnim gađanjem FOBOS.

[attachment=4]Raketa RBS-15 izložena na TT zboru

[attachment=1]RTOP-11 sa 8 lansera protubrodskih raketa RBS-15B

Od svog osnutka do danas, HRM je izvršila samo dva raketna gađanja s protubrodskim raketama RBS-15B, oba na međuvidovskoj vježbi "Posejdon '94", održanoj 12.10.1994. Prva je gađala RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" pod zapovjedanjem poručnika bojnog broda Tončia Vidana, na cilj rashodovani torpedni čamac klase "Shershen" (ex JRM TČ-219 "Streljko") udaljen 16,5 nm. Raketa je poslije 105 sekundi leta uspješno pogodila cilj. Nakon toga raketno gađanje je izvršeno i s RTOP-21 "Šibenik" na rashodovani DTM. I ovo gađanje bilo je uspješno.

http://www.youtube.com/watch?v=QoSZ9AbpBhU
Snimak međuvidovske vježbe HRM i HRZ I PZO "Posejdon '94"

Top Bofors SAK 57 mm D70 Mk.1 smješten je u lakoj kupoli na pramcu RTOP. Namijenjen je za gađanje ciljeva na moru, kopnu i u zraku. Učinkovit domet topa iznosi 12 km za ciljeve na moru i kopnu, odnosno 6.500 m za ciljeve u zraku, dok je maksimalni domet 17 km (9,3 nm). Maksimalna brzina paljbe iznosi 200 granata u minuti. Topom se može upravljati dvojako: daljinski iz artiljerijske centrale (osnovni režim) ili lokalno - odgovarajućom ciljničkom napravom i pultom za upravljanje i nadzor topa. Pokretanje topa je elektrohidrauličko, a hlađenje cijevi vodeno. Top ima masu od 6.400 kg. Topom se upravlja uz pomoć SUV-a montiranog na zapovjednom mostu.

[attachment=2]Top Bofors SAK 57 mm D70 Mk.1 na pramcu RTOP-11

Šestocijevni top AK-630M 30 mm/65 smješten je na posebnom krmenom nadgrađu. Namijenjen je za blisku protuzračnu (PZO) i proturaketnu (PRO) obranu broda. Radi se o topu ruske proizvodnje sa 6 cijevi kalibra 30 mm koji radi na Gatling sistemu. Cijevi dužine 1.630 mm imaju po 16 žljebova. Teoretska brzina gađanja iznosi 5.400 granata u minuti uz maksimalnu dužinu rafala od 400 granata. Polje djelovanja po elevaciji iznosi od -12° do +88° (brzina pokretanja 50 °/s), a po pravcu: +/-180° (brzina pokretanja 70 °/s). Maksimalni domet
iznosi 5.000 m za ciljeve na moru odnosno 4.000 m za ciljeve u zraku. Borbeni komplet se sastoji od 2000 metaka u spremniku i 1000 metaka u rezervi. Koriste se dvije vrste metaka - razorno-gelerski UOF i razorno-gelerski-obilježavajući UOR. Upravljanje topom i otvaranje vatre vrši se daljinski, iz artiljerijske centrale ili sa centralne nišanske sprave, koja se nalazi na platformi iza zapovjednog mosta RTOP (opslužuje je jedan član posade). Pokretanje topa po pravcu i elavaciji je elektrohidrauličko.

[attachment=3]Paljba iz krmenog topa AK-630M na RTOP-11

Mornaričke mine AIM M-70 i SAG-2 koriste se za ofanzivno miniranje. AIM M-70 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=7990.msg51184#msg51184) je akustično-indukcijska na dnu ležeća mina koja se polaže na dubine 6 - 50 m za borbu protiv povšinskih brodova odnosno do 150 m za borbu protiv podmornica. Kompletno opremljena teži 1.300 kg, od čega na masu eksplozivnog punjenja (TNT) otpada 725 kg. SAG-2 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=2035.msg38398#msg38398) je sidrena kontaktna galvanoelektrična mina koja se polaže na dubine 10 do 110 m pri čemu je položajna dubina mine 1,2 do 4 metra. Težina kompletno opremljene mine iznosi 600 kg, od čega na eksplozivno punjenje (TNT) otpada 115 kg. RTOP-11 ima mogućnost nošenja i polaganja 4 mine AIM M-70 ili 6 mina SAG-2. Mine se polažu preko krmenog dijela. U kombinaciji kada nosi mine, broj lansera raketa RBS-15B je ograničen na 4.

[attachment=5]Akustično indukcijska mina AIM M-70

Prema nekim izvorima RTOP klase "Kralj" naoružane su i sa dvije teške strojnice Browning M2 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=2175.0) 12,7 mm.

Od elektronske opreme (radari, sustavi upravljanja paljbom, detekcijski i komunikacijski sustavi) RTOP klase "Kralj" imaju sljedeće:

- Navigacijski radar Racal 1290A
- Motrilački radar Racal-Decca BT 502
- Sustav upravljanja paljbom (SUV) Philips PEAB 9LV 249 Mk 2
- Sustav upravljanja raketnim gađanjem FOBOS
- Sustav upravljanja paljbom "Kolonka" za AK-630M (RTOP-11)
- Protudiverzantski (panoramski) sonar RIZ PP 10M
- Radarski detektor S-2150
- Detektor laserskog ozračenja DLO-1
- VF, VVF i UVF primopredajnik
 
[attachment=1]Zapovjedni most i glavni jarbol RTOP-11

Brodovi su opremljeni i 4CI (Command, Control, Communication, Computers and Information) sustavom "LINKEJ" proizvodom PCE Split (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=8096.0) (Pomorski centar za elektroniku).
 

[attachment=2]

[attachment=3]

Usporedba CNS za AK-630M na RTOP-11 i RTOP-12 (pp5d6 posejdon)

Od navigacijske opreme, pored navigacijskog radara, brod posjeduje i žirokompas, GPS, dubinomjer i brzinomjer.

Za zaštitu broda koriste se 2 Wallop Barricade lansera IC mamaca.

RTOP klase "Kralj" opremljene su i s brzim pneumatskim čamcem za presretanje sumnjivih brodica i druge zadaće.


Posada

Raketne topovnjače klase "Kralj" imaju tridesetak članova posade (29-33) raspoređenih u tri brodska odreda:

- Palubni
- Oružni
- Pogonski

[attachment=4]Posada RTOP-11 daje rubni pozdrav vrhovnom zapovjedniku OS RH za Dan HRM 2011.

RTOP-11 "Kralj Petar krešimir IV" ima 33 člana posade (neki izvori navode 31, a neki kao "Jane's" 29). Standardno su u posadi bila 5 časnika, 12 dočasnika i 16 mornara, međutim posljednja poznata posada je ponešto drugačijeg sastava - 6 časnika, 19 dočasnika i 8 mornara.

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" ima posadu 32 člana, od čega 7 časnika, 13 dočasnika i 12 mornara. Dva su časnička mjesta predviđena za kadete koji izraze želju raditi na brodu, i tijekom šest mjeseci ili godinu dana na brodu odrađuju svojevrsno stažiranje na kraju kojeg su obvezni položiti ispit kojim dokazuju da su samostalno sposobni obnašati određenu dužnost.

RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV"

[attachment=1]Pogled na RTOP-11 iz zraka

RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" izgrađen je kao novogradnja broj 384 u brodogradilištu Kraljevica, porinut 21. ožujka 1992. i predan HRM 07. lipnja iste godine (po nekim izvorima 07. srpnja). Još i prije nego je ušao u sastav HRM vodile su se polemike oko njegovog imena. Dok su ga radnici brodogradilišta u Kraljevici nazivali "Ban Jelačić", po slavnom hrvatskom generalu i banu Josipu Jelačiću, dotle su drugi predlagali ime "Vukovar". Na kraju je odlučeno da se brod nazove "Kralj Petar Krešimir IV" * (ime "Vukovar" kasnije će ponijeti torpedni čamac klase "Shershen" TB-51 "Vukovar" (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=16914.msg188246#msg188246), koji je u međuvremenu rashodovan, a njegovo ime dodijeljeno raketnoj topovnjači klase "Helsinki" RTOP-41 "Vukovar").

[attachment=5]Porinuće RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" 21.03.1992. (pp5d6 posejdon)

Kao jedan od najmlađih, a svakako najsuvremeniji i najubojitiji brod u njenoj floti, bio je ponos HRM. Prvi je to brod koji je kao novoizgrađen ušao u flotu HRM (iako je naručen i građen za JRM), prvi je brod s kojim je u HRM izvršeno raketno gađanje protubrodskim raketama RBS-15B na vježbi "Posejdon '94" 12.10.1994. (što je uz gađanje RTOP-21 "Šibenik" na istoj vježbi ostalo jedino raketno gađanje u HRM do danas) te je prvi brod u floti HRM kojim zapovjeda žena - poručnica fregate Antonija Didović, postavljena na tu dužnost 01.07.2010.

[attachment=2]RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" u vožnji
Početkom travnja 2012. u Pomorskoj bazi Split - vojarni "Sv. Nikola" u splitskoj Lori, svečano je obilježena 20. obljetnica porinuća RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" (21.03.1992.).

* Kralj Petar Krešimir IV (Veliki), hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Stjepana I, vladao je od 1058. - 1074. Pod njegovom vlašću oporavlja se i ponovno uzdiže hrvatsko kraljevstvo. Od 1060. nosi naslov "kralj Hrvata i Dalmatinaca" ("regnum Dalmatiae et Chroatiae"). Zagospodario je Dalmacijom, a proširio je vlast i nad Bosnom, U njegovo vrijeme uzdižu se hrvatski gradovi Nin i Biograd, a osniva Šibenik ("Krešimirov grad"). Za suvladara je izabrao slavonskog bana Dmitra Zvonimira koji će ga nakon smrti i naslijediti na prijestolju.

[attachment=3]RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" spuštenih bokobrana

[attachment=4]Na lijevoj slici rijedak prizor - RTOP-11 sa samo dvije rakete RBS-15B

http://www.youtube.com/watch?v=cBQ3G7xshj4
Raketna topovnjača "Kralj Petar Krešimir IV"

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir"

[attachment=1]RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir"

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" izgrađen je kao novogradnja broj 500 u brodogradilištu "Kraljevica". Građen je po modificiranom projektu oznake R-03 iz 1993. godine. Kobilica je položena 1993. a porinuće prvotno planirano za kraj 1995. godine. Međutim, zbog završetka rata, financijskih problema i problema s nabavkom opreme brod je porinut tek 30. ožujka 2001., a HRM predan 16. rujna 2001. Do službenog ulaska u flotu HRM prošlo je još nekoliko godina jer su brodu među ostalim nedostajali motrilački radar i krmeni top AK-630M koji je nabavljen tek 2006. godine. U svojoj karijeri, ovaj brod bilježi i jednu nezgodu - 28. listopada 2006. zbog kvara kopče desnog glavnog stroja, uplovljavajući u ratnu luku Lora, RTOP-12 je udarila krmom u obalu, a zbog udara je oštećena desna strana krmenog dijela raketne topovnjače.

[attachment=5]RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" prilikom porinuća 30.03.2001.

I kod izbora imena RTOP-12 se ponovila slična priča kao kod RTOP-11. Za vrijeme gradnje pa sve do pred porinuće, mnogi su, uključujući i radnike brodogradilišta, brod nazivali "Kralj Tomislav" po prvom hrvatskom kralju. Na kraju je ipak odlučeno da se brod nazove "Kralj Dmitar Zvonimir" * po suvladaru i naslijedniku Kralja Petra Krešimira IV Velikog.

RTOP-12, u odnosu na svog prethodnika RTOP-11, ima za 63 cm, odnosno jedno rebro duži trup, a do izmjena je došlo i u unutrašnosti broda (kormilarnica, strojarnica, raspored prostorija, ...). Strojarnica je projektom bila prilagođena za prihvat MTU motora, ali do njihove nabavke ipak nije došlo zbog previsoke cijene pa su u Rusiji kupljeni motori M 504B-2 kao kod RTOP-11. Iako naručeni novi, navodno su isporučeni rabljeni motori s djelom potrošenim resusrima. Brod ima potpuno digitaliziran sustav nadzora pogona i brodskih sustava. Unutrašnjost broda najbolje je opremljena od svih brodova koje ima HRM. Uz časnički i dočasnički salon i prostor za mornare opremljen je televizorom i Hi-Fi linijom i računalom. Kabine su dvokrevetne ili četverokrevetne, a kreveti odijeljeni, klimatizacija je posvuda, topla voda u svim kabinama. Naoružanje je ostalo isto kao kod RTOP-11.

* Kralj Dmitar Zvonimir, hrvatski kralj, vladao je od 1075. do 1089. Kao slavonskog bana, kralj Petar Krešimir IV ga je 1070. izabrao za svog suvladara i nasljednika. Vratio je Hrvatskoj Dalmaciju, kojom je nakratko nakon smrti Petra Krešimira IV zavladala Venecija. Papa Grgur VII ga je, putem svojih poslanika, svečano okrunio i pomazao za kralja Hrvatske i Dalmacije znakovima kraljevske vlasti: žezlom, mačem i stijegom, a Zvonimir mu prisegnuo vjernost čime je osigurao politički i obrambeni savez sa Svetom Stolicom, državnopravno priznanje Kraljevine Hrvatske (regnum Dalmatiae et Chroatiae) i njen stabilan međunarodni položaj. Oženio se Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava. Stolovao je u Kninu ("Zvonimirov grad").

[attachment=4]Brodsko operativno središte (BOS) RTOP-12

[attachment=3]Taktičke konzole u BOS RTOP-12

[attachment=2]RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" s krme

Budućnost

[attachment=1]Obje RTOP klase "Kralj" nakon porinuća RTOP-12 (pp5d6 posejdon)

"Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2006. - 2015." predviđao je završno opremanje RTOP-12 (2006. - 2007.), nabavku novih brodskih PZO sustava za sve tri RTOP (2006. - 2007.) te remotorizaciju i modernizaciju raketnih topovnjača klase "Kralj" (2007. - 2010.). Također bio je predviđen i remont 26 (od ukupno 47) protubrodskih raketa RBS-15 uz modernizaciju MOL-ova (2006. - 2009.). Planirana je nabavka motora MTU 20V538 TB93 čija se cjena kretala oko 5 milijuna eura po setu, dakle tri motora koja se nalaze u topovnjači što bi značilo oko 12-13 milijuna eura za motore i popratne radove koji prate demontažu starih i ugradnju novih motora. Ukupni troškovi modernizacije za obje topovnjače procjenjivani su na 15-20 milijuna eura. Međutim, od svega ovog na kraju je samo nabavljen motrilački radar i krmeni šestocijevni top za blisku PZO/PRO RTOP-12.

Naime, MORH je mimo svih planova, strategija i potreba 17. srpnja 2008. godine sklopio s finskom tvrtkom Patria Aviation Oy ugovor o nabavci dviju raketnih topovnjača klase "Helsinki" (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=1629.0) (FNS-62 "Oulu" i FNS-63 "Kotka") povučenih iz službe finske RM 2007. godine. Brodovi su 02. studenog 2008. stigli u Šibenik, kršteni i javnosti predstavljeni 26. siječnja 2009., a u operativnu upotrebu ušli 30. lipnja 2009. kao RTOP-41 "Vukovar" i RTOP-42 "Dubrovnik". Ukupna cijena nabavke ovih brodova (uključujući cijenu brodova, dodatne opreme i pričuvnih dijelova, troškove transporta, proviziju uvoznika, carinske troškove i PDV) bila je 11.248.833 € (uz tečaj 1 € = 7,24 HRK), a uz to je u 2009. godini za modernizaciju i doopremanje ovih brodova (ugradnja brodske klimatizacije, nabava pomoćnih čamaca, ugradnja radioopreme i sl.) planirano 12.000.000,00 kn, a za redovito godišnje održavanje 1.500.000,00 kn. Tako da su se ukupni troškovi nabave i prilagodbe popeli na preko 13 milijuna eura. Također valja napomenuti da su u paketu sa RTOP klase "Helsinki" u Hrvatsku stigla i dva remontirana i konzervirana MTU motora, kao i druga oprema, za koju se nagađalo da bi mogla biti iskorištena za modernizaciju RTOP klase "Kralj" što se do danas nije dogodilo.

Početkom 2009. godine pojavile su se špekulacije o interesu Gruzije za kupnju jednog od hrvatskih "Kraljeva", ali, navodno zbog pritiska Rusije, nije došlo do realizacije ovog posla.

U rujnu 2009. godine, povodom dana HRM, zapovjednik kontraadmiral Ante Urlić je u emisiji "Veterani mira" HRT-a izjavio da je na razini HRM, a uz potporu GS OS RH i MORH-a donešena odluka da se od dvije RTOP klase "Kralj" u potpunosti osposobi i opremi jedna, na koju će biti prebačen i dio opreme s druge, uključujući i pogonski sustav. Izbor je pao na "RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir", koja je novija i nešto veća, a da će o daljnjoj sudbini RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" bit naknadno odlučeno (pretvaranje u muzej, prodaja, ...).

[attachment=2]Plove li RTOP klase "Kralj" ka svjetlijoj budućnosti ili rashodu?

Konačno nacrt Strateškog pregleda obrane (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.msg209360#msg209360) (pokriva razdoblje do 2020.), na čijoj izradi su od sredine 2010. radile 22 stručne radne skupine, a koji je predstavljen u ožujku 2012. i očekuje ga parlamentarna procedura, predviđa da će HRM sukladno prioritetima i mogućnostima razvijati sposobnosti za protupovršinska djelovanja, uz zadržavanje postojećih raketnih topovnjača klase "Kralj" koje će, uz klasu "Helsinki", provodit tradicionalne pomorske zadaće za nacionalne potrebe, ali će, sukladno zahtjevima i mogućnostima, sudjelovati u NATO i EU vođenim operacijama i misijama potpore miru, težišno u Jadranskome moru. Međutim nacrt SPO predviđa i otpisivanje protubrodskih raketa RBS-15, koje su glavno naoružanje svih pet hrvatskih RTOP, zbog dugotrajnog neodržavanja i nepouzdanosti uz razmatranje mogućnosti nabave zamjenskog raketnog sustava.

Ipak, prema švedskim izvorima, kako je u travnju 2012. prenio Novi list (http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Hoce-li-Oruzane-snage-prestati-biti-socijala?articlesrclink=related), tek od Nove godine (s promjenom vlasti) stupilo se u pregovore sa Šveđanima, koji bi do ljeta trebali iskristalizirati sudbinu hrvatskih RBS-ova.

[attachment=3]Rtop-11 "Kralj Petar Krešimir IV" na proslavi 20. obljetnice porinuća bez raketa

Zanimljivosti

RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" dugo je smatrana ponosom HRM i hrvatske ratne brodogradnje.

[attachment=1]Amblem RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" HRM (www.kolekcionar.eu)

Brod je bio gotovo neizostavni dio gotovo svih vojnih i mornaričkih proslava, posebice devedesetih. Pokazivan je gotovo svim stranim delegacijama u posjeti HRM, a  silueta RTOP-11 stajala je u prvoj polovici devedesetih i u zaglavlju Hrvatskog vojnika u temama posvećnim Hrvatskoj ratnoj mornarici i RM općenito.

Slika RTOP-11 nalazila se i na plakatima NATO aktivnosti - sastanka zapovjednika mornarica Mediterana "MARCOMET 2010" održanog 2010. godine u Hrvatskoj.

[attachment=2]MARCOMET 2010


HPT - Hrvatska pošta i telekomunikacije (danas HP - Hrvatska pošta) izdala je 27.08.1998. prigodnu markicu (marka broj 303 u okviru serije 295 - Hrvatsko brodovlje (http://www.posta.hr/main.aspx?id=148&idmarke=303)). Marka autora Nikole Šiška / Art design, Zagreb, dimenzija 35,5 x 25,56 mm, tiskana je višebojnim offsetom na bijelom, gumiranom papiru, mase 102 g, u nakladi 1.150.000 primjeraka, vrijednosti 20 kuna.

[attachment=3]Poštanska markica s motivom RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" (www.posta.hr)


Povodom 20. obljetnice porinuća RTOP-11 Numizmatičko društvo "Castua" (http://www.monetalis.hr/index.php/arhiva/86-rtop.html), Kastav je 4. travnja 2012. izdalo suvenir kovanicu talirske veličine (dukat i pol) posvećenu ratnom brodu „Kralj Petar Krešimir IV. Izrađena je od posrebrenog cinka, promjera 45 mm, težine 34,40 g u emisiji od 100 primjeraka. Autor je Zlatko Viščević.

[attachment=4]Suvenir kovanica povodom 20. obljetnice porinuća RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV"


RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" glavni je motiv na novousvojenim oznakama dužnosti u HRM (zapovjednik broda, časnik palubne straže, časnik stroja).

[attachment=5]Motiv RTOP-11 na oznakama dužnosti HRM (Narodne Novine)
S lijeva nadesno: zapovjednik broda, časnik palubne straže i časnik stroja

Pri obradi ove teme korišteni su podaci i slike sa službenih internet stranica Ministarstva obrane RH (http://www.morh.hr/) i Oružanih snaga RH (http://www.osrh.hr/prikaz_hr.asp?idi=105&kati=0), tiskanog i internet izdanja Hrvatskog vojnika (http://www.hrvatski-vojnik.hr/), službenih internet prezentacija Agencije Alan (http://hr.aalan.hr/) i Brodarskog instituta (http://www.hrbi.hr/index.php?page=new_page&id=2&sub_id=2&page_id=1), "Jane's FS 04/05", Wikipedie, Palube te drugih tiskanih i internetskih izvora (informativni portali, forumi, itd.)

Dobar dio slika je na različitim mjestima, uključujući i Palubu (https://www.paluba.info/smf/index.php) objavio naš član pp5d6 posejdon. Za pojedine slike su navedeni izvori i autori, za pojedine ne jer ni sam ne znam otkud sam ih točno pokupio niti tko ih je i gdje prvi put objavio, stoga se unaprijed ispričavam autorima istih.

Svi objavljeni podaci su podložni promjenama pa slobodno kritizirajte, dopunjavajte, komentirajte...

Leute, čestitam.

Fenomenalno i znalački obrađena tema. Svaka čast.. :klap :klap

Vrlo detaljno, Leute i zanimljivo.

Zanima me da li su topovi SAK57mm Mk1 kupovani posebno za ovu klasu RTOP ili su predstavljali rezervu za RTOP klase 401 i nabavljeni ranije, tj. kad su RTOP i građene.
Je li sonar Riz PP10m licenca sonara SQ3D sa Mirni, ili neki drugi Simradov model.

Do ugradnje MTU motora u RTOP 12 nije došlo zbog previsoke cijene (ona je poznatai konstantna) nego zbog nepopustljivosti njemaca da pod embargom Un Hrvatskoj prodaju tu opremu za ratni brod.
Produženje trupa i produženje  strojarnice RTOP 12 u odnosu na 11 je  rađena zbog MTU motora.

Na ni jednoj slici ne vidim minske nastavke niti tračnice za mine (na crtežu su prikazani). Izgleda da se prije krcanja mina, tračnice i nastavci, moraju montirati. Ima li kavo praktično iskustvo sa polaganjem mina?

Tračnice za mine nisam vidio, ali su pripreme za njih na palubi. Doduše na ovoj slici nema ni raketnih lansera (2005.)

Sjajna tema leute, svaka čast.

Mene ineteresuje ima li nekih novih vesti oko motora MTU, hoće li na kraju biti kupljeni i ugrađeni ili se od toga odustalo sasvim?

  Ako postoji priprema u samoj palubi ( otvori sa urezanim navojima) lako je montirati po potrebi minske tračnice i nastavke. A i bolje je da se ljudstvo ne sapliće stalno o njih. O održavanju da i nepričam? Prljavština, korozija itd, itd.

Hvala na čestitkama!


Tko radi taj i griješi, na plakatu za "MARCOMET 2010" je ipak RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir, a ne RTOP-11. Osim što se nazire broj 12, primjećuje se i po još nekim detaljima. Al dobro, ista klasa je u pitanju. Isti brod (RTOP-12) se nalazi i na naslovnici Povjesnice HRM.

[attachment=1]Povjesnica HRM

Zasad ništa nova. S RTOP klase "Helsinki" u Hrvatsku su među ostalom opremom stigla i dva konzervirana dizelska motora, pretpostavljam MTU 16V 538 TB92 kakvi se koriste na dotičnim topovnjačama. Spominjalo se tada da bi isto mogli bit iskorišteni za remotorizaciju jednog o "Kraljeva", ali sve je ostalo na priči. Vidjet ćemo, pratit ćemo.

Mozda je vrijedno napomenuti da oba topa Top Bofors SAK 57 mm D70 Mk.1 su bivsi krmeni topovi sa RTop 401 i 402 JRM.

Kad je Leut vec spomenuo zapovjednika RTop 11 (Tonci Vidan), da napomenemo jos da je zapovjednik RTop 21 kod prvog i jedinog gadjanja raketama RBS-15 bio Predrag Stipanovic.

Hvala barba!  :klap

Ovo je ujedno i odgovor kumboru za dolje citirano pitanje.


[attachment=1]
Barba, ako se ne varam Tonči Vidan je bio i prvi zapovjednik RTOP-11 ili griješim?

P.S. Svoju temu uskoro će dobiti i RTOP-21 "Šibenik" koja je ipak posebna u odnosu na svoju klasu s obzirom da je uspješno prenaoružana raketama RBS-15.

Fenomenalan podatak.  :klap :klap

Ovakvi podaci me oduševljavaju i vrlo su korisni.  ;)

Pretpostavljao sam da je upravo tako.

SFRJ nije bila pod embargom kad je RTOP 411 bila na navozu u Kraljevici u prvoj polovici 1991. (uveden u rujnu 91)  tako da sasvim sigurno ova klasa novih topovnjača nije ni trebala imati novu inačicu pramčanog topa Mk 2, tim više što je bio započeo proces modifikacija  6 topovnjača klase Končar sa Ak 630 na krmi i skidanja Boforsa.

Jedan od topova Bofors cal 57 mm bio je  služio u PZO Šibenika na brdu (ne mogu se sad sjetiti imena) iznad mosta u Brodarici  i zanimljivost je da samo igrom slučajnosti nije "skinuo" avion- prvi let Croatia Airlinesa  (unajmljeni slovenski avion) sa cjelokupnim rukovodstovm Hrvatske.

Ovi motori su za Kraljeve preslabi. Moglo bi se remotorizirati jedino Šibenik ili po dva motora staviti na Mirne.

http://www.maketarstvo.net/forum/viewtopic.php?t=22044&start=0&postdays=0&postorder=asc&highlight=
Kolega X-wing sa Otvorenog maketarskog foruma je postavio pregršt prekrasnih slika. Uživajte.

Točno, tada pbb Tonči Vidan je bio prvi zapovjednik RTop 11. Zna li netko gdje je sada?

Kako su izveli "kopnenu" montazu ?


Slike su stvrono odlicne.


I da nezaboravim leut odlicno obradjena tema SVAKA CAST !!!

Interesantno pitanje. Koliko se sjećam nešto malo sa RTOP, nije se tek tako moglo
ući u kupolu i otvoriti vatru bez napajanja i tome slično.
Nisam baš siguran da se tim topom i brodskom varijantom moglo upravljati i otvarati
vatru "pješke" što no se kaže. A možda se i varam... ???

Hm, moram priznat da nisam ovo dobro razumio? Jer ako ćemo doslovno tumačit napisano ispada da nova klasa nije trebala imat novu inačicu topa Mk 2 jer nije bilo embarga što implicira - da je bilo embarga trebala bi novu inačicu? Što je nelogično. Vjerojatno si se krivo izrazio ili sam ja krivo razumio napisano.

Ostalo stoji, s obzirom da je u tijeku bila modifikacija klase "Končar" bilo je viška topova i nije trebalo kupovati nove. A kasnije, s uvođenjem embarga nije se ni moglo.



Hvala pvanja.

 Tema je odlično obrađena! :klap
 A onaj " Otvoreni Maketarski " Forum i nije otvoren! :zid!?  Hteo sam se baš zbog ovih slika registrovat, ali  me nisu prihvatili.

Pa kakav ti je problem. Ja kad odem na taj Forum, vidim slike i bez registracije.  ???

 I ja sam ih video. Nego sam probao registraciju. Hteo sam da pitam vlasnika da postavim njegove fotografije ovde kod nas.

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Kad je JNA radila ove topovnjače, vjerovatno i nisu bile skupe. Motore su uzeli ruske, pošto je Rusija dugovala Jugi, top 57mm su uzeli iz krmenih topova raketnih topovnjača
Najskuplje bi bile rakete RBS15 te elektronika, a i tu nije bilo ništa novo naspram postoječih raketnih topovnjača klase Končar.

Vjerovatno bi juga izgradila seriju od 6 topovnjača, koje bi zamjenile 14 torpednih čamaca klase Shershen.

ne postoji mogućnost da je SSSR dao motore na ime klirinškog duga jer je on reguliran formalno i stvarno ugovorom između RF i zemaljaex. SFRJ tek 2007.godine (iako je Srbija na ime tog duga tijekom devedesetih povlačila plin,što je uzeto pod račun tijekom potpisivanja spomenutog ugovora).

Koliko su Kraljevi bili skupi ili ne, postoji jasna računica cijene koštanja;

Troškovi nabave - gradnje (TN),poznati su nam temeljem vrijednosti samog ugovora, vrijednosti materijala koji se od ranije posjeduje potrebnog za gradnju i vrijednosti (troškova) obuke pretpostavljene temeljem uobičajenih normi. Troškovi nabave -gradnje (TN) sastoje se od troškova projekta(tp), troškova nabave opreme (tno), troškova gradnje - rada (tg).

TN =tp + tno + tg
TN = 0,1TN + 0,7TN + 0,2TNAko uz nabavnu cijenu uračunamo i troškove obuke (to) koji iznose 0,02 TN,
tada je ukupna nabavna cijena:
TNu=TN+to=TN+0,02TN

Mislim da ova još nije bila čisto radi usporedbe klasa: Končar, Kraljevi i Helsinki......

Formula ti je dobra, problem ti je jedino, što neznaš vrednosti tp, tno in tg.

Inače trošak projekta nebi smio biti veliki, pošto je tehnologija iz Končara ili modernizovanog končara (Šibenik), a trup je samo produžen Končar. Pramčani top je več bio, motori nebi smeli biti skupi, još najskuplja bi bila elektroniška oprema. Po moji procjeni za oko 40 milijuna dolara takav brod bi mogli izgraditi.

Za one koji se žele baviti troškovima prilažem jedan rad mog prijatelja koji je objavio u listu Brodogradnja br. 58 2007. godine. Držim da je autor stručan za navedenu problematiku a obradio je upravo brodove o kojima je ovdje riječ.

Malo mi je pobjegao prethodni post.
Ispričavam se.
Ide prilog.

Tamo je jedna cifra od 32 milijuna $ (nabavna cjena). Tako da moja procjena od 40 milijuna $ nije toliko loša.

[attachment=1]
Brod je koštao 33 milijuna $ u prvim vijestima na porinuću,u kasnijim izvješćima toga dana isti reporter je govorio o vrijednosti broda od 70 milijuna $ ::)

Kada vec pricao o cenma - kazu da je placena paprena cena za topove bofi 57mm.
(Nisam siguran ali neko je cak rekao da su topovi izasli skuplje nego raketna komponenta na RTOP tip 401.)

U svakom slucaju necudi sto su se odlucili da sa tipa 401 prbace topove na na novogradnu 411.

Boforsovi topovi su inače danas veoma skupi. Negde sam pročitao da je cena topa 57mm Mk3 oko 5 miliona USD. Samo jedna granata najnovijeg tipa 3P, 57mm, košta oko 1250USD po komadu. Ej, jedna granata, tj sjedinjeni metak!

Imam neku poluzvaničnu informaciju, da su topovi Bofors 57mm Mk 1, kada su kupovani koštali 1 milion USA $ po komadu. Bez prateće opreme, elektronike, municije i sl.

Moguće, to je bilo pre 35 godina. Za razliku od kompjutera, koji su drastično pojeftinili sa vremenom, oružje je isto toliko drastično poskupljivalo. A i tadašnja cena je, kako sam kažeš, bila za  goli "hardver" - sam top bez ičega drugog.

Pa i sama logika nalaže da su se krmeni topovi sa RTOP brodova kao takvi iskoristili kasnije. Koja bi budala bacila tako skupa
orižja koja su inače da toda u svom vijeku ispalila svega desetinu granata. A skinuta su kompletna sa propratnim okolnim hardverom,
a sdruge strane "čekala" ih je elektronika potpuno kompatibilna.

Nevidim razloga da se nisu kao takvi iskoristili....... ::)

Ekonomska situacija u SFRJ u drugoj polovici sedamdestih 20-tog stoljeća bila je puno bolja(projekt Končar) nego u drugoj polovici osamdesetih,projekt 411/Kralj (zapravo neusporediva ,jer se po  svemu u SFRJ najbolje živjelo u sedamdesetim za cijelog njenog trajanja).
Da su Francuzi prodali MM 39 rakete projekt Končar bi bio gotovo savršen brod i  što se opreme i naoružanja tiče a prvi takav domicilni projekt ,jer je sve drugo imao što se u svijetu moglo nabaviti kao IN.Ovako se zbog volumena ruskih raketa projekt okljaštrio i donekle modificirao.
Projekt 411,odnosno oživotvoren u hrvatskoj kao Kralj klasa su samo nastojali popraviti nedostatke uočene u eksploataciji Končar klase.
Poboljšali se uvjeti boravka posade i pomorstvenosti broda, uklonjen preveliki krmeni top  i ugrađen manji šesterocjevni manjeg kalibra neusporedivo veće gustoće vatre i sasvim drugih performansi , te se odustalo od komplicirane i skupe CODAG konfiguracije pogona i oprema s novom naraštajem raketa SSM RBS 15 sa dvostrukim kapacitetom nošenja, uz sekundarnu mogućnost polaganja minskih zapreka.
[attachment=1]

Jemaš (imaš) pravo "..posejdone". Upravo sve je bilo tako. Ali Jbg.. :rtfm, poslije svega tu smo gde smo.
Bolje da i ne dajem dalji komentar...sve se zna.  :-\

Milion sigurno, ako ne i nešto više. Naime, dok sam se profesionalno bavio topovima, interesovao sam se i raspitivao koliko je to sve koštalo kada je nabavljano. Iz čiste znatiželje, naravno. Stariji, koji su i primali tada nove topove, su mi rekli da je cijena jednog kopnenog Boforsa 40mm iznosila nešto malo preko milion dolara.

Tema se fino razvija, hvala svima na konstruktivnim prilozima.

Evo jedna zanimljiva slićica.

[attachment=1]

Koliko bi bilo 1978 1 milijun $ danas, teško je procejniti. Po nekim podacima su barem zemlje varšavskog ugovora u tom vremenu plačale Mig21 od 1,5 do 3 milijuna $. Po nekim podacima se pričalo, da bi danas ovakav top vredio oko 7 milijuna $.

Mornarički top je skup zbog kupole, avtomatike donošenja streljiva izpod palube, zaštite topova od korozije mora te malih serija izrade topa (ponekad samo par komada).

Da je Juga ostala, vjerovatno bi se izgradilo oko 6 komada ovih topovnjača. Po mome bi zbog samnejna naoružanja u Evropi na kraju ovih 6 komada zamjenilo 14 komada Seršena i 10 komada Osa. To su samo moja razmišljanja, istorija je bila drugčija.

Svaka čast na temi!

Da li se ovde kod navođenja TT podataka za RTOP-11 za doplov (Doplov:1700 nm pri 18 čv) radi o grešci
ili ja nešto nerazumijem...?

Na prvoj stranici teme ima delimično objašnjenje. Doplov od 1700M odnosi se na plovidbu ekonomskom brzinom od 18čv, dok je doplov od 900M naveden za veće brzine, verovatno oko 30čv+. Naravno da sa porastom brzine potrošnja goriva drastično raste.

Ma video sam ja to, ali.....
RTOP401 sa ekonomskom brzinom od 22, daljina plovljenja:780NM (v=22čv.)
Sershen sa 30 čv oko 800Nm.

Ovo kod ovog RTOP-11, 1700 Nm bez obzira na pogom čini mi se malo mnogo.... :-\

Nije li prvi zapovjednik bio Robert Hranj?

Ako se i radi o grešci, nije moja. Naime, u Hrvatskom vojniku, izašlom nakon vježbe Posejdon 1994. godine u popratnom tekstu koji opisuje tehniku korištenu u vježbi stoji da RTOP-11 ima doplov od 1500 nm pri stalnoj brzini od 20 čv. Državna Agencija Alan, koja se bavi prodajom i izvozom naoružanja i vojne opreme, u svom web katalogu (http://hr.aalan.hr/Katalog/tabid/3637/articleType/ArticleView/articleId/11604/Naval-Program.aspx) ističe doplov od 1700 nm pri brzini od 18 čv. Isti podatak prenosi i Jane's Fighting ships 2004-2005.
Wikipedia, pak, navodeći Hrvatski vojnik i ugašeni MORH-ov tjednik "Obrana" kao izvore, ističe doplov RTOP-12 od 900 nm, za koji sam pretpostavio da se odnosi na plovidbu optimalnim brzinama 32 - 34 čv, odnosno 32,8 čv.

Inače, motori "Kraljeva" ne dozvoljavaju dužu vožnju pri manjim brzinama, tako da su rečeni doplovi samo teoretski, odnosno u praksi vjerojatno neostvarivi jer se riskira zaribavanje motora. Nisam stručnjak, to je samo moje razmišljanje.

 Nije ih preporučljivo " daviti " dugim vožnjama na malom režimima. To se rešava povremenim " produvavanjem". Odnosno, vožnjom na nekom većem režimu u slobodnoj plovidbi. Bar smo sa M 503 tako radili. No verovatno će me neko već ispraviti- dopuniti!

Ma nekaže tebi "leute" niko ništa, niti ti zamjera. Obrada tvoje teme je čisto teoretska od materijala prikupljenih sa raznih izvora.
I to je u redu. Ti si prikazao ono što si našao u literaturi.
Ali kad se upoređuju R-11 i R-12 sa istim pogonom i skoro istim parametrima broda prikaz doplova je čudan. Slični brodovi i slični pogoni
barataju sa doplovom oko 800-900 Nm, a sad odjednom iz iste porodice R-11 sa 1700Nm. Mislim da tu ipak nešto nije korektno
prikazano...

Ma razumijem ja tebe Ćiro, nisam ni mislio da mi što zamjeraš. Nesrazmjer vrijednosti je očit, ali šta da se radi. Tako stoji u literaturi. Zato sam i napisao prethodni post, da se vidi da nije moja greška u tipkanju (jer takve su greške česte i lako moguće) već da se radi o padacima koji stoje u navedenim izvorima. Vjerujem da će se s vremenom i ova priča razjasniti.

Hm, dakle Tonči Vidan ili Robert Hranj pitanje je sad.

Robert Hranj je inače polovinom prošle godine (2011.) promaknut u čin komodora. Među ostalim bio je načelnik Službe za NATO i PzM i obnašatelj dužnosti pomoćnika ministra obrane za obrambenu politiku, a u trenutku promaknuća zamjenik vojnog predstavnika RH pri NATO-u u Bruxellesu. Smatra se jednim od sposobnijih i najškolovanijih visokih časnika, ali nažalost, unatoč kvalitetama i perspektivnosti jako dugo nije napredovao (navodno je bio u nemilosti bivšeg načelnika GS OSRH, generala Lucića).

Robert Hranj je bio prvi zapovjednik Rtop 21 "Sibenik".
Poslije je otisao u vojne izaslanike. Sto sada radi nije mi poznato. Sigurno je to bio najperspektivniji casnik HRM uz Daria Matiku.

Eto sad znamo i to. Bogu hvala da se napokon cijeni i kvalitet :-).

Dakle, Robert Hranj je bio prvi zapovjednik RTOP-21 "Šibenik" (u kojem činu?), a poslije njega na to mjesto dolazi Predrag Stipanović koji je zapovjedao "Šibenikom" pri njegovom jedinom raketnom gađanju sa RBS-15 na međuvidovskoj vježbi HRM i HRZ I PZO "Posejdon '94".
Moram provjerit u kojem je činu bio tada, ali danas, u činu kapetana bojnoga broda, Predrag Stipanović obnaša dužnost načelnika stožera Zapovjedništva HRM-a.

A pbb Tonči Vidan je, po svemu sudeći, ipak bio prvi zapovjednik RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV". Gdje je danas još uvijek nismo odgonetnuli?

Dario Matika, da li se misli na brigadira, prof. dr. sc. Daria Matiku, ravnatelja Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava (IROS). Rođen u Puli 1961., Završio vojnu gimnaziju i Mornaričku vojnu akademiju (tehnički smjer). Služio u Mornaričkoj bazi u Puli, a potom od 1986. u Brodarskom institutu u Zagrebu, 1991.  završio vojnu specijalizaciju - Pirotehničar, specijalist za podvodne mine. Magistrirao je vojno-tehničke znanosti (1991.), a doktorirao iz područja automatskog upravljanja procesima (elektrotehnika) 1996. Završio je i Vojno-diplomatsku školu i školu Peacekeeping Operations u Beču. Obnašao je dužnosti načelnika službe u Upravi za obavještajno-analitičke prosudbe i Obavještajno-sigurnosnoj upravi. Bio je član Upravnog vijeća Instituta "Ruđer Bošković" i predavao u Ratnoj školi OS RH "Ban Josip Jelačić". Predaje i na doktorskom studiju pomorstva i Tehničkom fakultetu na Sveučilištu u Rijeci. Autor je niza znanstvenih i stručnih članaka. A od 2005. ravnatelj MORH-ovog Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih sustava.

Zadnje što ja znam o R. Hranju je da je bio vojni izaslanik pri NATO-u u činu KBB-a prije 2-3 godine teda je tada bio i na čelu odjela MORH-a za pristupanje NATO-u

Pbb Tonči Vidan je sigurno bio prvi zapovjednik RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV".
Robert Hranj (36. klasa MVA) je izasao iz JRM u cinu porucnika fregate. Kao zapovjednikn Rtop 21 nije imao cin, jer tada u HV i HRM nismo jos bili privedeni u adekvatne cinove HV.
Cinovi su prevedeni zapovijedi F. Tudjmana od 28.05.1992. Do tada si bio "zapovjednik ovoga ili onoga" i nosio neke smijesne oznake. Neki ce to sigurno naci.
Npr. Zapovjednik brigade, zapovjednik satnije, itd...
Predrag Stipanović (37. klasa MVA) je, mislim, bio zamjenik Robertu Hranju na Rtop 21. Iz JRM je izasau u cinu porucnika fregate.
Dario Matika je 35. klasa MVA tehnicki smjer i 7. klasa Vojne gimnazije "Ivo lola Ribar" u Zagrebu. Akademiju je diplomirao zajedno sa Hranjom 1985. godine, jer su tehnicari studirali 10 semestara a pomorci 8 semestara.

Obično su fotke izvana ili u plovidbi. Ovih par prikazuje utrobu, dočasničku sobu, sanitarije i BOC. Brod je dosta komforan u odnosu na brodove kojih se sjećam. Jedino mi fali prava kantina...

Kad usporedim malu kabinu na TČ sa ovim na slici, mogu zavidit na prostoru, da o sanitarijama ne govorim.

 Tako je duje! Kad sam prešao na RTOP video sam šta znači komfor, i u smeštaju i u opremi. Mada, čini mi se da je slikana isto mala kabina na Rtop. Ako je ostao isti raspored? Na levom boku, do pregrade mornarskog prostora a iza salona Podoficira.

Lijepe slike, čestitam. U principu, pošto sam ja službovao na RTOP-404 još davne 1978 god, ovde nevidim ništa posebno.
Slično na već tada našim topovnjačama.

Iluzorno je to uspoređivati sa RČ-TČ brodovoma projektiranim i tehnološki opremljenim iz davnih početni 60-tih godina.

Osim toga, RČ i TČ nisu bili projektovani da se na njima stalno boravi. U RM SSSR posada je spavala i hranila se na obali, a ne na brodu.

Upravo tako. I kod nas je to u suštini bilo tako i koristila se svaka prilika ako je bilo moguće
koristiti smještaj na kopnu. Ali ko će udovoljiti lijenčinama... ;D

Evo i slike pbb Tončia Vidana, prvog zapovjednika RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV"

[attachment=1]

Evo jedan mali kolaž s jedne druge teme...

[attachment=1]

http://img171.imageshack.us/img171/9596/z3i.mp4

Nadam se da će link raditi. Snimio je kompić, a debela prašinarska faca na mostu sam ja. I da, LGM ne radi.

Jedan detalj iz unutrašnjosti RTOP-11, nažalost ne sjećam se odakle sam pokupio sliku...

[attachment=1]

Pokupio si od mene :) ,a meni je i još 500 poklonio novinar foxbat (S:K).Slika je nastala 2007.godine.

Nadam se da ćemo ih s vremenom većinu vidjeti na Palubi...  :)

[attachment=1]

[attachment=1]
Godina 1992,mjesec ožujak,dan 21.Porinuće novogradnje 484,prvog novog ratnog broda HRM.

[attachment=1]
Porinuće Kralja prvog u boji.Nadam se da se pojedinci neće ljutiti zbog nedostataka na ovoj vrijednoj slici koju sam nabavio tek nedavno.Ima nas svakakvih po forumima 8).

Pravi ratni brod potpuno spreman za ratne zadaće.
[attachment=1]

[attachment=1]

[attachment=1]

Evo jedne lipe, nisam je dosad viđao po netu - oba "Kralja" u plovidbi...

[attachment=1]

Dan HRM 2007. ,isplovljavanje iz Zadra.

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

 pp5d6 posejdon,  :klap :klap :klap Svaka čast za slike mašine.

Ima toga hvala Bogu,pa reko nek i ljudi imaju.Što više dam -više dobijem.

Pošteno i ljudsko razmišljanje. Svaka čast.. :klap :klap

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Malo detalja.
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]

Ovo nije klasa Kralj, nego bivse RTop 402, a sada RTop 21- Sibenik

[attachment=1]

možda sam već to ovdje napisao ili na nekom drugom forumu ali:
fascinira me natpis "EKSPLOZIVNI MATERIJAL"

čudi me da Ameri ne stavljaju na usta cijevi tenka ;
"ne gledati u cijev tijekom opaljenja, može ozbiljno štetiti vidu!!!!"

http://www.defender.hr/republika-hrvatska/oruzane-snage/intervju-i-pricuvni-dijelovi-kvaliteta-i-sigurnost-su-kriteriji-odabira-remontnog-zavoda.php

Jel ko zna što znači ovo iz gornjeg intrevijua  a tiće se rbs-15;

Da li HRM može računati na jačanje vatrene moći ili će i u idućih nekoliko godina ostati na sadašnjoj razini bez mogućnosti uporabe raketnih projektila? Da li je moguće uopće očekivati u bliskoj budućnosti da bi jedan od brodova HRM-a mogao biti upućen negdje u zajedničku misiju sa NATO brodovljem izvan RH?

- Najveća vatrena moć HRM su rakete RBS čiji bi remont strašno puno koštao. Teško je očekivati bilo kakvo jačanje vatrene moći, jer za tim nema realne potrebe kad su u pitanju vrste ugroza u dužem vremenskom razdoblju. Odlučili smo ići u projekt ophodnog broda i razvijati obalnu stražu. Što će biti poslije 2016. vidjet ćemo. Što se tiče zajedničkog sudjelovanja HRM i NATO brodova u operacijama, mislim da nemamo takvu mogućnost i sposobnost, ne raspolažemo fregatama niti brodovima koji mogu isploviti 1000 milja na otvoreno more i autonomno funkcionirati jedan duži period. Umjesto toga na NATO brodove upućujemo hrvatske časnike koji se vraćaju sa iskustvom iz takvih operacija.

Znači da ih neće remontovati jer se ceni da u budućnosti neće biti prilike za protivbrodska dejstva.

Oće, oće malo sutra. Možda do Jabuke i natrag, da produva pogon.
I slijepci vide da ista sudbina čeka HRM kao što je ona koja je već
zadesula ostatak JRM na području Crne Gore. Samo treba vremena.

To vam je tako drugari moji po svim pokazateljima koji su isplivali zadnji
decenija. Ko 'oće vidi, ko neće nastaviće s lutanjem u magli... 8)

Jedno pitanje, vezano izmedju svega i za mornaricu.
Stičem utisak da NATO pakt ovako funkcioniše:
Veliki igrači (UK, Francuska, Italija, Nemacka, a posebno SAD) imaju sve. I nuklearne podmornice, i nosače aviona, i tenkove, i veće brodove.
Dok su manje članice koje su se kasnije priključile (Madjarska, Estonija, Bugarska itd) pod pritiskom da im se cela vojska sastoji od pre svega oklopnih transportera i specijalnih jedinica, vazduhoplovstvo od transportnih helikoptera, i eventualno jedne eskadrile visenamenskih aviona (setimo se članka, polovni F16 je lek za sve :) ), a mornarica od patrolnih brodova i helikoptera za spasavanje.
Sa jedne strane je to pozitivna stvar, jer se smanjuju troškovi koje siromašnije članice izdvajaju za vojsku.
Sa druge strane "glavonje" odlučuju o svemu. Manje drzave ne predstavljaju nikakvu opasnost, i rade šta im se kaže.  U "mirovne misije" se salju specijalne jedinice, a to su ljudi koji "vole" da ratuju i da ginu.
Da li je to tako?

Ako me sečanje ne vara, naoružanje članica Nato se organizira tako, da članice razvijaju jedinice po svojim mogučnostima, ali tako, da u kompletu Nato ima sve rodove pokrivene.

Sada ako zemlja ima veče finansiske mogučnosti, to se odražava i u naoružanju.

Ako si u savezu, ima nešto i na takvom principu razvoja OS.

LPB

Ne vidim razloga za fascinaciju. Kontejneri moraju biti propisno označeni tekstom i piktogramima koju klasu eksploziva/goriva i sl. sadrže pošto se njima manipulira i van broda prilikom transporta, te je to propisano i civilnim i vojnim pravilnicima.Isto tako mora biti označen i svaki uređaj ili oružje koje sadrži i toksične ili radioaktivne  materijale ili u radu emitira ionizirajuća ili elektromagnetska zraćenja.
Na kontejnere sa raketama i sl. amerikanci stavljaju i broj emergency telefona MTMC-a,Military traffic management command službe, ako se pošiljka zagubi da pošteni nalaznik zovne  :)
[attachment=1]

Poljski RBS-15
[attachment=2]

Tri (raketne) topovnjače, tri gumenjaka...

[attachment=1]

A bivše sidrište TOP i TČ, pa kasnije i RTOP

Zapravo bojim se da Hrvatski političari, i ne samo Hrvatski već mnoge države NATO-a krše zakon i pravila igre zbog čega su Ameri više puta kritizirali Europski dio NATO-a. Radi se o tome da ajmo tako reć "NATOV zakonik" nalaže da svaka članica NATO-a mora odvajat barem 2% BDP-a godišnje na vojsku, u Hrvatskom slucaju to je 1.3%, dakle pričamo o veliko nedostatku i nepoštivanju ugovora te zadaća prema NATO-u.

I to je jedna od pozitivnijih točka NATO-a, i tu mnogi ljudi griješe. Kažu svi "HV je oguljen jer NATO tako kaže", ma NE, ne kaže NATO ništa. NATO ti jasno kaže "Moraš dat najmanje 2% BDP-a godišnje za vojsku" , da domaći političari imaju imalo obraza, časti i patriotizma i drže se samo tih 2%, dakle ne više, samo 2% sad bi imali respektabilnu zamjenu za MIGOVE-21, a RBS-ovi bi barem 1 godišnje vršili bojeva gađanja u zajedničkoj vježbi sa HRZ-om i KOV-om.

Treba malo detaljnije proučiti NATO zakonik i pravila i onda mozes shvatit da NATO i Ameri nisu krivi za to što smo mi zbog domaćih kretena na krivim rukovodećim mjestima ogulili oružane snage.

Uništavanje ubojitih i minsko-eksplozivnih tvari i Strela kojima je istekao rok upotrebe , a koji su se dešavali i dan danas se dešavaju širom balkana pod sponzorstvom Amerike nije uništavanje vojske, to je zapravo pozitivno. A što mi ne kupimo dovoljno naoružanja da se stare Strele zamjene novim Iglama ili Stingerima, ili stari MP-40 iz WW2 sa novim jurišnim puškama je opet naš problem.

NATO isto tako nije reko "Uništite MI-24" , koriste ga i neke NATO članice, a tada nismo ni bili u NATO-u, bili smo zapravo daleko od njega kad su ukinuli eskadrilu MI-24 i ostavili ih da trunu na livadi ko stari otpad, a da ih nisu mogli barem konzervrirat i stavit pod nekakve hangare ili bilo kakvo krovište da ne lupa po njima vlaga, tuča, kiša, snijeg itd.

Da, to je plod domaćina, ne NATO-a.

Nemojmo se praviti blesavi, ako mi sutra kažemo "kupujemo RBS MK 3" sigurno nitko u NATO-u neće imati ništa protiv, baš naprotiv. Isto važi i za nove avione itd, pa njima je u interesu da zarade i prodaju te da NATO bude što jači.

Na mestu gumenjaka,nekada je bila ronilačka barkasa...

[attachment=1]
Friško skenirano iz ustajale "Slobodne".

"Kralj Dmitar Zvonimir" u Puli...Ispred njega "Šibenik" i jedna Mirna...

[attachment=1]

"Kralj" 12, danas u splitskoj gradskoj luci

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" (snimljen sa RTOP-41 "Vukovar") u splitskoj gradskoj luci 26.5.2013. povodom Dana OSRH. Slike sa Dalmacija News (http://www.dalmacijanews.com/) portala.

[attachment=1]
[attachment=2]

U zadnje vrijeme na prigodnim pokazivanjima narodu ili na vježbama ne primjećujem topovnjaču 11.Dali to znači da je totalno nepokretna ?

Neko je davno spomenuo top 57 i most koji je branio .Sjećam se ,baš u ovo doba izveden je taj više promotivni let iznajmljenim avionom 1991 godine ,stvari su se tada ubrzano zahuktavale.Top koji je štitio most  ,tad je bio koliko se sjećam u MTRZ  Velimir Škorpik,vojnoj ustanovi .Odlaskom vojske tri mjeseca nako toga ,moglo se pristupiti realizaciji zaštite mosta.U tome nisam sudjelovao .Trebalo je napraviti ,betonsko postolje ,dovesti napon ,valjda preko agregata (nisam bio prisutan i nisam zapitkivao,niti me zanimalo ).Najvažniji posao bio je u topu -prilagoditi graničnike kretanja i paljbe-to mi je poznato i nije lak posao,bolje reći strahota ,da nema kupole bilo bi puno lakše .Pošto je to bio nekadašnji krmeni top ,nije imao neki manevar za paljbu,ode je trebao pucati u svim smjerovima.Zato je prilagodba graničnika bila najvažnija. Ukratko nije mogao pucati na onaj prvi let Croatia -Airlinesa,dali je ugrozio neki drugi civilni avion -neznam.U svakom slučaju most nije završio poput onog Paškog-probušen kao sir.

Kasnije je top 40 mm, slično ugrađen u Remont- tada već Remontno Brodogradilište Šibenik.Ugrađen je na betonsko postolje,ispred zgrade radione ,tzv.bocare,tu sad počinje nautički raj -bio je u razini okolnog zemljišta ,sve je bilo betonirano ,samo mu dovedi 380 V i nema zime.

Još bi samo spomenuo jedan sporedan sistem -bacač IC mamaca ,dali je to u upotrebi ?,dali je korišteno na nekoj vježbi ? i imali iko slike kako to radi ? Devedesetih i malo kasnije bi mene znali poslali na" remont" toga.U to vrijeme uvelike sam upućivan na ispomoć svugdje i za svašta ,pa je slabio moj interes za objekte rada ,jer je rad u struci bio sve rjeđi i kraći.Ja sam to zvao "gradele" ,a posao koji sam radio? Uzeo bih ulja i krpu i to bih namazao ,sjajilo se ko iz dućana.I to je bio "servis".
Jadno zar ne? Primjedbi na "rad" nije bilo šta je još jadnije.

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" na vježbi Harpun 13.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" na vježbi Harpun 13.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Slika 5-29 ,eno mojih  "gradela" ,prazne naravno .Dali ih je iko uljem mazao ko ja? ;D
Imaju li oni uopće te mamce ,ja mislim da nemaju ,stavili bi oni to ,ko i kutije na krmi ,vole oni da na brodu ima stvari ,makar bezvrijednih .

Ne znam dal ih imaju, ali mislim da se ti mamci u mirnodopsko vrijeme ne drže na "gradelama"?
Možda netko od kolega zna više o tome?

Ne drže se sigurno ,jer ih nikad nisam vidio kad bi brod bio na remontu ,a na gađanjima se nesjećam .Ovo su nova gađanja ,NATO...

Sjetih se ,dok bi mazao ,onaj donji dio koji objedinjuje šipke(ili cjevi) znao  bi biti malo napuknt ,kao male naprsline,ulje tu nije pomagalo.Godine rade svoje ,mislim da postoje navlake ali nisu one svemoguće.Ko zna jel to uopće više i može da se upotrebi ,mogli bi ko sa raketama,da stave ukrasa radi (ako imaju).

Dakle i oni imaju barricade,makar nominalnom, ili je neki noviji model?

Ja san već spomenuo svoju ulogu utome ,kad sam prvi put poslan da obavim "posao"  niko se nije ni potrudio da mi objasni što je to .
Ja o tome neznam apsolutno ništa ,moja prva asosijacija  kad sam to vidio je smješna ,palo mi na pamet nešto kao:pa ovo je sasvim zgodno za sušenje sitnijih komada odjeće,a baš bi volio bih znati par najosnovnijih podataka.Nikad nisam vidio te spravice šta uđu unutra.Ako znaš napiši štogod,tražio sam sliku toga u akcijij,ijedan podatak ,nisam našao.

Prema prospektu firme Wallop, u vodišta se stavljaju rakete 57mm sa radarskim dipolima ili IC mamcima.

Hvala na podacima. :)

Znao sam ja da je englesko ,ali dok nisi naveo ime firme nisam moga ništa naći .Sad barem imam sliku toga  da znam što sam uljio.Sistem je garant osnovni model .

20.9.2013. - Posjet djece osnovnih škola brodovima HRM-a

[attachment=1]
[attachment=2]
osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Nakon nekog vremena na RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" su ponovno montirani lansirni kontejneri za RBS-15, a šuška se i kako RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" čekaju nešto ljepši dani.  :klap

Ima li tko ideju gdje su snimljene ove dvije slike RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV"?

[attachment=1]
[attachment=2]

Šteta što dugo nisam bio na hrvatskom delu Jadrana, inače bih odmah rekao gde je slikano. Ovo je južnije Kornata, rekao bih.

Vis , Vis :)

Hvala!   :klap

RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" snimljen u Lori, 28.10.2013., prilikom posjeta učenika iz OŠ "Visoka" (osrh.hr (http://www.osrh.hr/)).

[attachment=1]

Dobra im je ona satelitska antena.  ;D
To špijuniraju Obamu  :laugh: 

poz.

Jedna rečenica s današnjeg predstavljanja Plana Ministarstva obrane za 2014. godinu (morh.hr (http://www.morh.hr/)):

Također, u idućoj godini očekuje se i konačni početak remonta raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV“.

Dva dana ranije Defender.hr (http://defender.hr/) je objavio:

Također, dobili smo potvrdu da će RTOP Petar Krešimir na remont u Šibenik te da će se idućih tjedana održati pripremni sastanci oko detalja opsega radova.

Dosta dobra vijest!

Načuo sam da je RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" još krajem prošlog tjedna krenuo na remont.

U srijedu, 4. prosinca 2013. godine osamdesetak djece iz splitskih dječjih vrtića došlo je u posjet vojarni „Sv. Nikola“, a u sklopu obilježavanja blagdana Sv. Nikole. Tom prigodom nastala je i ova slika sa RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" u pozadini. Ne vidim RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" na svojemu vezu.

[attachment=1]osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" na proslavi Dana HRM, 15.09.2013. u Puli.
Snimio Slint (http://www.shipspotting.com/gallery/photo_search.php?submitter=17319) sa ShipSpotting-a; original možete vidjeti ovdje (http://www.shipspotting.com/gallery/photo.php?lid=1877068).

[attachment=1]Slint, ShipSpotting.com (http://www.shipspotting.com)

Lepo je videti ove topovnjače - zaista su krasni brodovi, deluju moćno, posebno kada su na njih postavljeni kutijasti lanseri za rakete RBS-15.

Verujem da su kutije prazne.

Ima li iko svežih infromacija šta se događa (šta se dogodilo) sa raketama RBS-15 u HRM? Da li su rastavljene i pretvorene u furdu, da li su vraćne proizvođaču, ili su još uvek u Žrnovnici?

u šibeniku je ukupno 224 klipa na stolovima ;D, što novih što starih, srednji motor je na pituravanju, brod je opran i ima tek srednju osovinu i propelu
šteta za ovu klasu brodova što su im periodi remonta premali, i što su u nemogućnosti ploviti manjim brzinama...barem da je srednji motor normalnih perioda održavanja.
čuo sam iz prve ruke da 'finci' nemogu parirat maritimno krešimiru i dmitru

Čudno, a građeni su za surove uslove Botnijskog i Finskog zaliva. To je onda još jedan dokaz kvaliteta brodogradnje bivše države.

Namenski su gradjeni za Jadran!

Pokušao sam naći post na koji sam odgovorio gornjom tvrdnjom. Ili sam nešto pobrkao, ili sam hteo reći da su finski brodovi dobro građeni za surove uslove iako se danas koriste na Jadranu, koji je mnogo povoljniji. Možda sam hteo i nešto drugo da kažem, nešto važnije, ali ne mogu naći kvaku šta sam hteo.

Kumbor, tvoj odgovor se vjerojatno odnosio na ovo:

[attachment=1]

[attachment=1]
[attachment=2]
osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Ovi spring na Dmitru bas lipo stoji. Prikladno za slikanje.

Pitanje 1: zasto je projekat prekinut '89 pa nastavljen '91?

Pitanje 2: zasto ovi RTOP-ovi ne mogu duze da plove na manjim brzinama? Kakvi su to motori i pogonski sklopovi u pitanju?

tek sad sam vidio helikopter u ljevom kutu slike. to nije hrvatski?

Raspravljali smo o tome u temi Slike iz povijesti HRM, točnije ovdje (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,15557.msg187826.html#msg187826).

Tri malo starije sa morh.hr (http://www.morh.hr/):

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

kako sam cuo od jednog pripadnika HRM,rakete su jos u kutijama.ponekad plove bez kutijastih lansera,ali vecinom plove sa njima.

Motori su lenjingradski "Zvezda" M-504b, 56 cilindrični u 7 redova po 8, praktično slični zvezdastim motorima. Ovi motori imaju vrlo veliku specifičnu snagu po jedinici mase i lagani su, na uštrb trajnosti. Vrlo slični motori, ali 42 cilindrični bili su na RČ i TČ. Ovi motori "vole da se obrću", namenjeni su upravo za kratke prepade velikim brzinama, na velikom broju okretaja. Konstruktivna im je mana da se brže kvare kad voze na malom broju okretaja, a postoji li konstruktivna osobenost motora zbog koje je to upravo tako, vrlo bih voleo da saznam.

Projekat RTOP šifra "Kobra"?, imao je dugu istoriju, jer je po "Janesu" planirana gradnja još od početka 80ih. Zbog ekonomske krize u zemlji, gradnja, započeta negde 1987-8.? tekla je prilično sporo, a stopirana je 1989. valjda zato što nije bilo novca. Možda je bilo ideja da se nabave drugi motori, za koje opet nije bilo para, a kad je kriza u zemlji krenula prema sukobu valjda je SSNO pametno zaključio da je važno da se bar jedan ili dva broda završe ako je ikako moguće, pa je gradnja nastavljena. Međutim, prvi brod je bio u opremanju, ali nije bio sposoban za plovidbu?, kada su ga nove hrvatske vlasti zauzele. Kako je sav materijal za dovršetak već bio u Kraljevici, "Krešimir" je relativno brzo i dovršen, a "Zvonimir" je morao sačekati bolja vremena. Zna li neko malo detaljnije o gradnji ovih lepih brodova?

Ovi brodovi ako bi jih završili za vrjeme juge bili bi klase SERGEJ MAŠERA. Tako bi se zvao i Krešimi jer bi bi o prvi izrađen.

Tako je. RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" se trebao zvati RTOP-411 "Sergej Mašera", dok bi se druga jedinica ove klase vjerojatno zvala RTOP-412 "Milan Spasić". To je, uvjetno rečeno, današnji RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir". Kažem uvjetno jer je kobilica za RTOP-12 položena 1993. kad je Republika Hrvatska već bila samostalna.

Evo jedan izvadak iz intervjua sa pokojnim viceadmiralom Vidom Stipetićem, zapovjednikom HRM. Razgovor je vođen 1996. godine, a objavljen je u Slobodnoj Dalmaciji. Izvadak se tiče (pre)duge gradnje RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir".

[attachment=1]

RBS-15 Mk.3

https://www.youtube.com/watch?v=BDDYRG-mREo

Izvinjavam se, ali kakve veze ima RBS-15 Mk.3 sa raketnim topovnjačama tipa Kralj?

Je li sklopljen ikakav ugovor sa Šveđanima vezano za kupovinu tih raketa?

Reklamni film je zaista impresivan - prikazuje svu pamet tih raketa, jedino mi nije jasno šta će Hrvatskoj RM dometi od 300 km?

Da bi se na takvim daljinama pogodio cilj, neophodno je imati isturenog osmatrača (helikopter, podaci sa satelita i sl.), koji će tokom leta projektila korigovati njegovu trajektoriju, u zavisnosti od trenutnog položaja i brzine odabranog cilja, inače pogotka nema - pošto let rakete traje predugo.
Ima li Hrvatska mornarica kapaciteta i potreba za tako nešto, imajući u vidu Jadran?

Nema, kao ni za one pancer haubice.

poz.

@lovac

To bi bio logican korak za modernizaciju HRM ako se obezbede sredstva.

Imao bi veze kad bi se išlo na modernizaciju ili nabavku novih brodova (kao i MOL-ovi) koji bi bili kompaktibilni za ovaj sistem koji je logičan sljedbenik dosadašnjeg. Što se tiče dometa od 300 km sasvim prikladno za državu koja ima površina teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda od 31.067 km2 te dužinu morske obale od 5.835,3 km. Ovako sve ostaje na pustim željama i promo video uratcima :)

Domet raketa od 300km pokriva Italiju do Apeninskog planinskog lanca (u verziji gađanja kopnenih ciljeva). Za gađanje na tu udaljenost kako reče Lovac, neophodan je sistem "mid-course guidance" tj. praćenje rakete u delu trajektorije iza horizonta, a to mora biti tim osmatrača sa odgovarajućom opremom, ili helikopter, ili avion. Mislim da NATO ne bi Hrvatskoj dozvolio posedovanje takvih sistema.

Zašto ne bi dozvolio?

Istine radi, a ko bi to eventualno bio dušmanin na koga bi bile ispaljivane te rakete? U Sredozemlju je apsolutni gospodar NATO. Rusi mogu samo da se vozaju i malo prave važni. A čisto sumnjam da bi oni ili bilo ko drugi sa mora napali Hrvatsku. Objektivno, Hrvatska nema potrebu za takvim raketama. Ali, ako ih nabavi sigurno će pojačati superiornost NATO u Jadranu i Sredozemlju.

U Sredozemlju (kao i kopnenom delu Balkana) najvaću opasnost danas prestavljaju ilegalni i "legalni" imigranti koji se u talasima, masovno iskrcavaju na obale članica Alijanse. Oni nisu klasična vojna opasnost, ali kao što je poznato jednog dana "kvantitet pređe u kvalitet" pa će to ispasti ozbiljna bezbednosna pretnja. Uostalom Rimsko carsvo je palo pod talasima seoba "varvarskih" naroda. Za današnje imigrante, rešenje nije u oružju, kao što nije bilo ni za one starovremske.

Na službenim web stranicama MORH (http://www.morh.hr)-a najavljeno je sudjelovanje RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" na vojnoj vježbi HARPUN 14 (5. - 9. svibnja 2014.) što znači da je remont uspješno završen. Tako ćemo nakon dugo vremena vidjeti "Krešu" u plovidbi i akciji.

Na zapadnoj obali ispred hotela Marjan ove godine održava se "Croatia Boat Show" ,prošlih godina je obično bila po jedna "Mirna" no danas na otvorenju malo veći gost , RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" ,na brzinu par slika s mobitela sutra idem baš na sami sajam u obilazak ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Fotografije od danas, brod je čist i uredan kako mu i priliči, posada je također bila ljubazna a na upit o remontu raketa smješak i odgovor nema se para ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Hvala Jester, kao da sam te naručio za neke detalje  :super

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" na vježbi "HARPUN 14" (u pozadini se vide RTOP-21 "Šibenik" i jedna RTOP klase "Helsinki").

[attachment=1]
Hrvatski vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr/)

Jester rastura od kako je kupio dobar aparat,a ima i nos za ono što treba snimiti.

A zašto NATO ne bi Hrvatskoj dozvolio korištenje takvih sistema?
Što se tiče navođenja zašto postoji BSD,VOB zašto postoje bespilotne letjelice?

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" na proslavi Dana OSRH i Dana HKoV u Lori, 27.5.2014.

[attachment=1]
osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" snimljen prilikom posjete djece iz Župe Pomoćnice kršćana Hrvatske salezijanske provincije u Splitu, 1.7.2014. Lansirni kontejneri za rakete RBS-15 su skinuti (prije manje od mjesec dana su bili ukrcani), a vidimo i da se nešto radi na krmenom topu AK-630.

[attachment=1]
osrh.hr (http://www.osrh.hr/)


Koga zanima može pogledati temu Topovnjače klase Kralj HRM (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,23843.0.html) u kojoj Minolovac prikazuje paralelni rad na izradi modela obiju RTOP klase "Kralj" HRM.

RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" ponovno u Lori, snimljen 18.7.2014. godine prilikom posjete izaslanstva kadeta Sjedinjenih Američkih Država u sklopu CULP programa (Cultural Understanding and Language Proficency – razumijevanje kulture i jezika). Koliko vidim ponovno su ukrcani i lansirni kontejeri RBS-15, a dugo iščekivani remont je očito završen?!

[attachment=1]osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Ajde, neka mu je sa srećom. dosta sam vezan za taj brod :)

Zvezda 504-2B potpuno reparirani i obnovljeni motor polaže se u strojarnicu Kralja Petra Krešimira IV.

[attachment=1]

U vreme kad su se pojavili, pre pola veka, ovi motori su bili tehnološko čudo, lagani i izuzetno velike specifične snage, ali sa resursom od najviše 1.000 sati. I danas se proizvode, sa pristojnim resursom, ali opet znatno ispod resursa jednog npr. MTU motora. Njihov remont se prvih desetljeća mogao vršiti samo u SSSR, a i danas se remontuju samo u odlično opremljenim remontnim zavodima. Zna li se kada ih je SFRJ počela sama remontovati, tj. kada joj je to odobreno od SSSR?

Nakon remonta RTOP 11 Kralj PK IV, HRM ima operativnih svih 5 Rtopova u sve 3 klase.
Mnogima je ovaj brod prirastao srcu jer je bio simbol i ponos HRM-a u prvom desetljeću njenog stvaranja a zbog neipravnosti pogonskih motora nije bi operativan 2,5 godine. Malo je bio zapuštem od kad su stigli Helsinkiji koji su preuzeli mnoge njegove zadaće.
MORH je uložio 20 milijuna kuna u njegov remont i remont njegovih motora (3 milijuna eura) a brod je dobio  i nove propele (iste kao Zvonimir).
Nakon iskustava operativnog korištenja 5 topovnjača u HRM što se tiče pomorstvenosti u uvjetima hrvatskog Jadrana ostale 3 topovnjače se ne mogu uspoređivati s Kraljevima. To je mišljenje časnika koji su imali prilike službovati na različitim klasama (a i novinara s kojima sam razgovarao a bili su na plovidbama  različitih klasa topovnjača u HRM).
Isto je i s komforom.
[attachment=1]

Pa jesu li dobili MTU motore, ili su zadržani ruski? Ko je izradio nove propelere? "Rikard Benčić"?

RAKETNA TOPOVNJAČA KRALJ PETAR KREŠIMIR IV. PONOVNO ZAPLOVILA JADRANOM

RAKETNA TOPOVNJAČA KRALJ PETAR KREŠIMIR IV., NAKON ŠTO JE VIŠE OD DVIJE GODINE PROVELA IZVAN OPERATIVNE UPOTREBE, PONOVNO JE ZAPLOVILA JADRANOM. USPJEŠNO OBAVLJEN REMONT U NAUTIČKOM CENTRU PRGIN U ŠIBENIKU ZAVRŠIO JE 18. LIPNJA, A POČETKOM SRPNJA PROVEDENA JE JEDNA OD PROBNIH PLOVIDBI KAKVE SU UOBIČAJENE NAKON OVAKO VELIKIH REMONTNIH ZAHVATA...

Nakon što je više od dvije godine provela izvan operativne upotrebe, raketna topovnjača (RTOP-11) Kralj Petar Krešimir IV. ponovno je zaplovila Jadranom. Zahtjevan, ali i uspješno obavljen remont u Nautičkom centru Prgin u Šibeniku završio je 18. lipnja 2014. Dva tjedna poslije, početkom srpnja, ekipa Hrvatskog vojnika posjetila je topovnjaču i njezinu posadu kako bi pratila jednu od probnih plovidbi kakve su uobičajene nakon ovako velikih remontnih zahvata na brodu.
Još izdaleka, i prije nego smo zakoračili na brod usidren u šibenskom brodogradilištu, primjećujemo kako se na njemu događa nešto važno: na palubi je gužva, svi nešto rade, dovikuju, provjeravaju. Dolaskom na brod postajemo dio tog, tek naizgled meteža, a zapravo uvježbanog sustava u kojem svaki član posade točno zna što treba napraviti i fokusiran je na svoj dio posla: jedni razvlače debele konope, drugi provjeravaju rad lijevog motora, treći nadgledaju uređaje, karte i dovršavaju pripreme u kormilarnici - a mi, stranci u tom savršeno uvježbanom i do detalja sinkroniziranom spoju broda i ljudi, gdje god da stanemo, shvaćamo kako smo nekome na putu. "Naš brod se vraća u život i to je za sve nas, za posadu, velika stvar i važan događaj", govori nam poručnik fregate Josip Čubrić, zapovjednik broda RTOP-11 dok čekamo početak planirane probne plovidbe do splitske Lore.

[attachment=1]
RTOP-11 - Kralj Petar Krešimir IV. dugačka je 53,6 m, široka 8,5 m, ima gaz od 2,8 m te istisninu od 385 t. Pokreću je tri dizelska motora ZVEZDA M504B-2 ukupne snage 11 300 kW, a brod se u plovidbi može kretati brzinom od 36 čv te je najbrži brod te veličine u Hrvatskoj. Topovnjača ima 33 člana posade, naoružana je s osam protubrodskih fire-and-forget projektila Saab Bofors Dynamics RBS 15B (Robotsystem 15) čiji je domet 90 km, pramčanim topom 57 mm Bofors SAK 57 L/70 dometa 12 000 m te krmenim 30 mm šestocijevnim topom AK-630M dometa 5000 m koji zahvaljujući gatling sustavu rotiranja cijevi ima brzinu paljbe od 3000 granata u minuti

RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV. građen je u kraljevičkom brodogradilištu i porinut u more 21. ožujka 1992. godine. Raketna topovnjača je projektirana kao tipični jednonamjenski brod, optimizirana za zadaću nanošenja iznenadnih i brzih raketnih udara po protivničkim brodovima, uz topničko djelovanje po nadvodnim, zračnim i kopnenim ciljevima na čitavom području Jadranskog mora. Ova topovnjača, zajedno s topovnjačama RTOP-12, RTOP-21, RTOP-41 i RTOP-42 osigurava sposobnosti protupovršinskog ratovanja Hrvatske ratne mornarice kao temeljne tradicionalne sposobnosti pomorskog ratovanja te time predstavlja okosnicu borbene moći HRM-a.
I nakon desetljeća plovidbe, pa onda godina čekanja na dovršetak složenog remontnog procesa, 22 godine nakon što je sagrađena, raketna topovnjača Kralj Petar Krešimir IV. na plovidbi od Šibenika do Splita još jednom se potvrđuje kao vrijedan, moćan i snažan stroj spreman odgovoriti na sve izazove zaštite sigurnosti Jadranskog mora. Dok su udari vjetra sve jači, a brodski motori tutnje, pukovnik Jerko Ivanković nam skreće pozornost na dugačku i ravnu brazdu bijele pjene koju topovnjača ostavlja za sobom, pa pojašnjava: "Evo, po toj brazdi se vidi koliko se brzo krećemo. Upravo smo uhvatili najveću moguću brzinu od 36 čvorova. U Hrvatskoj nema ovako velikog broda koji može razviti ovakvu brzinu."

[attachment=2]

Osim mogućnosti razvijanja velike vršne brzine na napadnom kursu od 36 čv, RTOP-11 karakterizira i maksimalna trajna brzina od 32 čv te relativno mala nadvodna zamjetljivost, posebno termovizijska, zbog ispuha glavnih motora koji su izvedeni podvodno. Dobra pomorstvena svojstva omogućuju uspješno borbeno djelovanje napadnom brzinom na moru do stanja 4 po WMO (Svjetska meteorološka organizacija - World Meteorological Organization) što znači uzburkano more s valovima visine 1,25 do 2,5 metara. Ovo odgovara stanju uzburkanog mora 4-5 po tradicionalnoj Beafortovoj (Boforovoj) skali.

Nakon spretno izvedenog manevra ulaska i vezivanja broda u luci Lori, Antun Flegar, kapetan fregate, zapovjednik divizijuna za pomorsko djelovanje u Flotili HRM-a zadovoljno zaključuje: "Danas smo završili probnu plovidbu i ona je pokazala odlične parametre rada svih strojeva. Brod je bez ikakvih problema išao brzinom od 36 čv i s današnjim se danom brod vraća u operativnu uporabu. To znači da ćemo na njemu dalje provoditi obuku posade u namjenskom izvršavanju zadaća, te provedbu vježbi s bojnim gađanjem koje očekujemo krajem godine."

[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

S njim se slaže i Dušan Caktaš, poručnik fregate, voditelj pogonskog brodskog odreda na RTOP-11 pa ističe kako njegovim vraćanjem imamo pet operativnih topovnjača u divizijunu za pomorska djelovanja HRM-a. "To već neko vrijeme nismo imali i za nas i za posadu, ovo je važan događaj. Mi smo, zapravo, ovo jedva čekali. Istina je da sada imamo tri puta više posla nego ranije, ali smo i mnogo sretniji."

PUKOVNIK JERKO IVANKOVIĆ, časnik Uprave za logistiku Glavnog stožera OSRH, nadležan za mornaričku imovinu OSRH

"Uz RTOP-21 i RTOP-12, RTOP-11 je primjer sposobnosti hrvatske brodograđevne industrije za projektiranje, gradnju i integraciju svih sustava ratnog broda ovog tipa. Ovi brodovi su svojim projektiranim značajkama prilagođeni uvjetima uporabe u području odgovornosti HRM-a, a s obzirom na značajno iskustvo u uporabi ugrađenih oružnih, senzorskih i pogonskih sustava, u HRM-u su razvijeni stabilni kadrovski i obučni temelji za nastavak uporabe plovila ovog tipa. Inače, prema iskustvima posada raketnih topovnjača HRM-a, pomorstvena svojstva RTOP-11 i RTOP-12 su u uvjetima Jadranskog mora bolja od inače dobrih pomorstvenih svojstava raketnih topovnjača RTOP-41 i 42 klase HELSINKI."

[attachment=6]

ANTUN FLEGAR, KAPETAN FREGATE, zapovjednik divizijuna za pomorsko djelovanje u Flotili HRM-a

"Od sredine 2011. brod je bio izvan operativne uporabe. Danas, nakon što su u potpunosti osposobljeni glavni strojevi, topovnjača se vraća u uporabu. Jako sam zadovoljan i zahvaljujem odličnim majstorima u Nautičkom centru Prgin u Šibeniku koji su dali sve od sebe da se topovnjača osposobi, a posebno zahvaljujem svim mornarima koji su svojim radom, upornošću i entuzijazmom pridonijeli da topovnjača opet plovi."

[attachment=7]

Autor : Lada Puljizević
Snimili : Josip Kopi, Jerko Ivanković
Izvor : Hrvatski Vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/Hrv_pages/topovnjaca.asp)

Nije divizijun za pomorsko djelovanje, nego Divizijun za površinsko djelovanje Flotile HRM.

(http://www.freesmileys.org/smileys/smiley-confused005.gif) (http://www.freesmileys.org/smileys.php)

Inace na wiki se spominju neki detalji vezano za robote koji su navodno poodavno krs.


http://en.wikipedia.org/wiki/RBS-15

poz

Kraljevi...

[attachment=1]
[attachment=2]

Baš lepi brodovi.

RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" i RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" na taktičkoj vježbi s topničkim bojnim gađanjem Hrvatske ratne mornarice HARPUN 14-II (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,23642.msg362266.html#msg362266), na vojnom poligonu Žirje, u srijedu, 29. listopada 2014.

[attachment=1]Foto: MORH/ T. Brandt, morh.hr (http://www.morh.hr/)

Na sranici morha (http://www.morh.hr/hr/) ima i ova sličica, neznam dali je BOC sa kralja, možda netko zna više.

[attachment=1]
poz.

Moje je mišljenje da se radi o nekakvom obliku BOC-a, ˙(Brodskog Operativnog Centra). U prvom planu je horizontalno
postavljeni udaljeni pokazivač (Komandni) sistema 9LV-xxx. I okolni ambijent me navodi na takvo što.
Pokazivači navedenog sistema su u Art kabini u vertikalnom položaju.

Malo bolje osvjetljena ista slika da se bolje vidi.

[attachment=1]

To je brodsko operativno središte Kralja PKIV.
BOS Kralja drugog (DZ) je različit u puno detalja i opreme.

Još tri slike s vježbe HRM HARPUN 14-II (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,23642.msg362266.html#msg362266), na vojnom poligonu Žirje, u srijedu, 29.10.2014. Po svemu sudeći sve tri su sa RTOP klase "Kralj", i to najvjerojatnije RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV".

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
Foto: Stjepan Brigljević / Tomislav Brandt, osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Meni vise vuce na "helsinki"  ali ima ko zna vise.

poz.

Dok netko ne razrješi nedoumice s koje klase RTOP su gornje slike, dotle evo još jedna slika RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" s vježbe HARPUN 14-II (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,23642.msg362266.html#msg362266), Žirje, 29.10.2014.

[attachment=1]
Foto: Stjepan Brigljević / Tomislav Brandt, osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Pogledaj kako su ponistre nakosene na komandnom mostu a i boja one jedne kutije u boc-u mi je cudna, nesto "kaki'.
 
poz.

Tri sporne slike su sa RTOP 12 po xyz detalja.

Hvala posejdone, nego još jedno pitanjce, časnica Matković (ako sam dobro pročitao) je stalni član posade ? Ako znaš.

poz.

Hvala, posejdone.


Je li u pitanju poručnica korvete Maja Matković koja je na Natjecanju za najspremnijeg pripadnika OS RH "Prvi za Hrvatsku 2014" bila najuspješnija od tri žene. Natjecanje je završila na 49. mjestu među 107 natjecatelja, pripadnika OSRH i MUP-a RH, oružanih snaga Austrije, Češke, Mađarske, Makedonije, Poljske, Slovenije te NATO-ovih zapovjedništava u Napulju i Brunssumu, ostavivši iza sebe i mnoge muške kolege.

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir". Nažalost, nemam sliku u većoj rezoluciji i boljoj kvaliteti...

[attachment=1]

RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV." jutros u Splitu ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]
[attachment=7]
[attachment=8]

Jel to ide na Zapadnu obalu, povodom otvaranja sajma Croatia boat show?

Da, mislim obać sutra malo vidit šta ima od hostesa i brodova :)

Broj 485 | 22.10.2015

Najduža minuta u životu...

"Moram priznati da je to bila najduža minuta u mojem životu," kaže poručnica Maja Matković, inače voditeljica Oružnog brodskog odreda, koja je na nedavno održanoj vježbi Združena snaga 15 u akvatoriju Dugog otoka izvršila ispaljivanje rakete RBS 15 s raketne topovnjače "Kralj Dmitar Zvonimir"...

[attachment=1]
U sklopu nedavno održane najveće vojne vježbe u mirnodopskom vremenu Združena snaga 15, Hrvatska ratna mornarica izvršila je u akvatoriju Dugog otoka ispaljivanje rakete RBS 15 s raketne topovnjače "Kralj Dmitar Zvonimir". Raketa je ispaljena na udaljenost od 26 kilometara, a vrijeme njezina leta iznosilo je minutu i 24 sekunde. Ispalila ju je poručnica Maja Matković, raketno-topnička časnica HRM-a. "Moram vam priznati da je to bila najduža minuta u mojem životu," kaže poručnica Maja, inače voditeljica Oružnog brodskog odreda. "Svi su slavili, a ja nisam još bila sigurna što se događa i nisam uopće stigla vidjeti tu svoju raketu kako je pogodila cilj jer sam odmah nakon ispaljenja prve pripremala drugu ako prva ne pogodi cilj. Imala sam toliko tih tipki koje sam morala stiskati i pripremati. Na brodu je vladalo opće oduševljenje, a meni je na kraju ostalo da sve to vidim na snimci," prisjeća se još uvijek pod dojmom. Kaže kako su svi bili svjesni koliko je bitno uspješno lansiranje. Iako su bili izvrsno uvježbani, vježba je jedno, a stvarno ispaljivanje nešto sasvim drugo. Takva je raketa zadnji put s broda, i to s druge raketne topovnjače, ispaljena prije 21 godinu. Tijekom uvježbavanja napravili su sve testove sustava za upravljanje paljbom. "Sve je bilo ispravno, ali dok ne ispalite pravu raketu nikad ne možete reći da je sto posto ispravno. To što smo znali da ćemo prvi put s ovog broda ispaliti raketu svima nam je bila dodatna motivacija. Svi smo zbog te zadaće i priprema koje su joj prethodile naučili puno više nego što bismo inače naučili. Pokazalo se da su vježbe jako bitne."

To što je napravila i jest, po svim brodskim rasporedima, njezin posao. Praćenje cilja, unošenje podataka, određivanje logike rada… "Da se razumijemo, zapovjednikova je zadnja. On je taj koji daje zapovijed za lansiranje. Kad je izdao zapovijed, stisnula sam tipku, pomolila se, doslovno rekla: 'Molim te, iziđi iz prve.' Bogu hvala, odradili smo to iz prve." Odmah nakon lansiranja rakete krenuli su u topnički boj što je bila njezina sljedeća zadaća. Tijekom topničkog gađanja kao zapovjednica topnika koordinirala je sve aktivnosti. Gađalo se lokalno i daljinski. "Tek nam je idućeg dana bilo jasno kako je to velika stvar za Mornaricu, za sve nas koji ovdje radimo. Zapovjednik je," ističe, "imao povjerenja u posadu. Nije nam stvarao nikakav dodatni stres. Vjerovao je u nas i pustio nas da radimo svoj posao. Upravo se u takvim situacijama vidi kakav je tko. Svima nam je bio moralna vertikala."

[attachment=2]poručnica Maja Matković, raketno-topnička časnica HRM-a

Kaže kako je oduvijek htjela biti topnik. "Što god tko mislio, Mornarica je izrazito topnička i raketna grana i ovdje mogu doista raditi u struci," kaže.

Danas dvadesetpetogodišnja Maja pristupila je Oružanim snagama s 18 godina u sklopu projekta Kadet. "Ići u vojsku učinila mi se jako dobra opcija, dinamičan, izazovan, stalan posao. Uvijek me privlačio rad s ljudima i tehnikom. Konkretan posao." Školovala se kao kadet, studirala u Splitu nautiku, završila časničku izobrazbu i onda na brod.

Na "Dmitru Zvonimiru" je dvije godine. Prethodno je zanat pekla na drugoj topovnjači. O topovima ju je, kaže, najviše naučio stožerni narednik Miroslav Števanja na čemu će mu uvijek biti zahvalna, kao i poručniku bojnog broda Srđanu Biliću od kojeg je učila raketni dio, ali i o radu s ljudima. "Za dobro funkcioniranje i uspješno odrađivanje zadaća ključna je posada. Ako imate dobru posadu i ljude koji žele raditi onda sve funkcionira. Ako su ljudi takvi da jedni drugima ne žele pomoći onda to nije dobro. Nitko ne može sam."

Raketa je ispaljivana u plovidbi u uvjetima loše i smanjene vidljivosti. Trebalo je dosta truda za otkrivanje mete, ali to je odrađeno vrhunski zahvaljujući navigatorima. "To je ono što želim naglasiti. Bitno je da svi dobro funkcioniramo. Strojari koji održavaju motore, navigatori, radaristi... Svi kao cjelina moramo dati svoj doprinos. Da nema svih tih ljudi, njihova truda i zalaganja svega ovog ne bi bilo. Svaka moja ili bilo čija i najmanja pogreška u konačnici bi mogla napraviti veliku štetu."

Poručnica Maja je iz Slavonije, iz Feričanaca, iako je naglasak nimalo ne odaje. "To je zbog dugog vremena provedenog u Dalmaciji, a i otac mi je iz Dalmacije tako da je ovo svojevrstan povratak mojim korijenima."

Napominje i kako su na brodu u najvećem broju mladi mornari, dočasnici i časnici. No, ne zaboravlja spomenuti koliko su baš njima, mladim ljudima, važni iskustvo i znanje starijih pripadnika HRM-a. "Nitko ovamo nije došao da sve zna. Moramo imati nekog tko će nas uvesti u posao, a poslije je na nama hoćemo li to znanje dalje razvijati, koliko i u kojem smjeru. Bitno je raditi s mladim ljudima," kaže Maja koja već obučava svoju nasljednicu.

[attachment=3]
Na moru je dosad provela najviše dva tjedna u komadu, na ovom brodu desetak dana. "Naše su plovidbe kraće, ali intenzivne. U pravilu isplovimo noću i to su plovdibe na kojima cijelo vrijeme traje borbena uzbuna. Znači, kad isplovimo cijelo vrijeme 'fingiramo ratnu situaciju'. Bavimo se uvježbavanjem raketnog, topničkog boja, uvježbavamo topnike i to uvijek nastojimo maksimalno odraditi tako da plovidbe znaju biti vrlo zahtjevne." Višednevne plovidbe ne padaju joj teško. Iskreno, kaže, očekivala je da će biti teže. "Dok sam bila kadet bili smo na terenima tako da smo naviknuli biti odsutni od obitelji. Ljudima koji dođu iz civilstva to je puno veći šok, a nama je samo nastavak onog što smo i očekivali."

Ističe nužnost neprekidnog učenja i stalnog usavršavanja: "Za mene posao ne prestaje nakon završetka radnog vremena. To je posao koji se radi od 0 do 24. Ne možete doći doma, skinuti odoru i reći: 'To je to.' To mi dosad nije pošlo za rukom. Što će biti u budućnosti ne znam, ali sad se tako ponašam i tako doživljavam i radim svoj posao."

Kao zapovjednica na poslu, priznaje, dosta forsira svoje ljude, nekad se i ljute na nju, ali u konačnici svi dobro funkcioniraju. Radni dan nastoji učiniti što dinamičnijim. "Što više radimo, mislim da smo svi zadovoljniji. Nema slobodnog vremena za prazne priče i svi mnogo bolje funkcioniramo." Ističe nužnost korektnog odnosa prema drugima: "Moramo razumjeti i da svatko ima probleme doma i ne treba ići glavom kroza zid. Treba znati stati, razmisliti i donijeti prave odluke."

Priznaje kako nije očekivala tako važnu zadaću tako brzo u svojoj karijeri. Ona, kao uostalom i svi na brodu, vjeruje da do sljedećeg lansiranja RBS 15 neće tako dugo čekati.

I dalje se vidi u ovom području. "Imam tek 25 godina i još dosta vremena pred sobom, a zapovjednici su ti koji će vidjeti i donijeti odluke o tome što i kako dalje."

[attachment=4]
O karijeri:
Ovaj posao ne bih mijenjala ni za što. Kad sam bila na fakultetu, nudili su mi prelazak u civilstvo, ali nisam pristala. Moja je odluka bila da budem vojnik i od toga ni u jednom trenutku nije bilo odstupanja. Ne želim uopće razmišljati o drugim opcijama.

O novcu kao motivu za vojni poziv:
Pristupiti oružanim snagama zbog novca nije dobro, to ne valja i to se odmah vidi. Novac jednostavno ne može biti motiv. Trebate biti sto posto u poslu koji radite. Ono što se ne radi s pravom voljom uglavnom ne završi dobro

Kako kao mlada časnica uspostavljate autoritet:
Ponekad morate biti jako čvrsti, znati se postaviti. Pokažete li neku slabost ljudi će to iskoristiti. Tako je svugdje. Sve malo-pomalo dođe na svoje.

Zapovjednica broda ili sudjelovanje u nekoj međunarodnoj misiji?
Teško pitanje. Ovamo sam u prvom redu došla zato da radim u svojoj struci. Biti zapovjednik broda nešto je što može doći u nekoj slijednoj liniji. Iskreno, zapovjednik broda jako je težak posao i nitko od nas ne može znati je li ili nije za to, nevezano za spol, godine... Puno ljudi može naučiti upravljati brodom, ali upravljati ljudima u ovom je poslu najteže.

U neku od misija naravno da bih voljela ići, ali tomu još nisam ni blizu.

Dosta ste realni u svojim razmišljanjima...
Pa jesam, tako je kako je.

Imam dojam da ne želite preskočiti niti jednu stepenicu u razvoju?
Tako je. Sve ima svoje. Ići korak po korak jedini je način da shvatite ljude. Počela sam kao najobičniji vojnik, kadet. Iskustvo koje tako steknete poslije je od velike pomoći. Onima koji u vojsku dođu izravno iz civilstva, koji nisu odrastali vojnički, teže je shvatiti da nije sve baš tako jednostavno. Zato sve treba proći i sve ima svoje zašto. Ako preskačemo neke stepenice sami sebi ne radimo uslugu. Svako neznanje na kraju ispliva.

Slobodno vrijeme:
Bavim se trčanjem. Najdraže mi je natjecanje za najboljeg vojnika 2014. kad sam bila prva u ženskoj kategoriji i 28. u ukupnoj konkurenciji. U jednom sam se dijelu bila izgubila tako da sam pretrčala dosta kilometara više nego ostali i to s 30 kg opreme i puškom na leđima. Kad nešto želite uvijek nađete vremena. Sve je stvar izbora, hoćete li svoje slobodno vrijeme provesti u kafiću ili ići trčati na Marjan. Bavim se planinarstvom, brdskim trkama, trčanjem na duge pruge. Svaki mi je dan isplaniran. Nema praznog hoda.

O tjelesnoj spremnosti:
Vojnik treba biti fizički spreman. Ne treba biti Rambo, ali mora zadovoljiti neke kriterije. Onima koji nisu u dobroj kondiciji teško pada nespavanje i razni drugi napori jer im tijelo nije naviknulo na neku određenu patnju.

O dodatnom obrazovanju:
I to je opet osobni odabir. Uz posao studiram i forenziku. Na četvrtoj sam godini. Želim dok sam mlada odraditi, naučiti i steći što više iskustva tako da poslije ne žalim ni za čim.

Umorite li se kad?
Zasad još nisam, ali rekli su mi da će biti teže kad prijeđem tridesetu.


Leida Parlov, Snimio Tomislav Brandt, Hrvatski vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr/)

Baš sam pokvaren.. ;D ;D ;D


Inače čestitke celoj posadi, a i "pozadincima" koje volimo da zaboravimo nad uspešno izvedenim gađanjem. :klap

Iskrene čestitke posadi, a posebno mladoj poručnici! Bravo!!!

Što kaže Bozo: prilikom ovakvih događaja svi zaborave na logistiku.

Radio sam dugi niz godina u raketnoj bazi - u jedinici koja je bila namenjena za održavanje, bojevu pripremu i dotur protivbrodskih raketa do gađača.
Ne bih da vagam težinu zadataka jednih ili drugih - ali mislim da je posada raketne baze i u ovom slučaju odradilia isto tako težak i odgovoran posao, kao posada broda gađača.
Poručnica je samo poslednja karika u lancu .....

Dimi jutros ko Golf duja na ložu :)

[attachment=1]
[attachment=2]

Samo neka piči milo mi je da i ovi starci još mogu da ga zašilje.

Притисла дугме ко дете на сеги мастерс. Други су морали да расатаве и саставе ракету, наточе гориво у њу, да пазе да им не одлети у ваздух...

Još sam zaboravio dodati na svoju misao: na kraju takvih vežbi u bivšoj JRM nikada lovorike nije dobijala posada raketne baze ili druge logistike koja je organizovala gađanja iz raznih oružja, već su priznanja uvek (i baš uvek) dodeljivana samo operativnim jedinicama, koje su izvele gađanje (da li brodovi, da li SOPL, da li topdžije - nebitno).
Meni je to jako smetalo!

Nije baš tako, Torpedo, nemojmo nikoga omalovažavati. Za ispaljenje rakete potrebna je karika, i svaki deo je važan.

Никога ја не омаловажам само сам се стилски изразио. Јасно је мени и да она сноси одговорност приликом лансирања пројектила и да мора да изврши одређене провере, али далеко више мука од ње и целе посаде брода су имали људи који су покушавали да оспособе застареле ракете за које више не могу да се нађу резервни делови.

Иста прича је и са другим зехничким службама како у КОВ тако и у РВ и ПВО. Сви хвале пилоте, али нико не спомиње људе који раде у ВТР на аеродромима на -20 и +40 степени сваки дан како би ти авиони летели у свим условима. Новине, телевизија, историјски уџбеници памте само снајперисте, тенкисте и сл., а нико се не пита ко је и како направио и заменио електронске цеви на радару, како је оспособљен бродски мотор и сл.

Тај ланац има много више карика него што ти мислиш да ја знам...

@torpedo011

Đaba ti sav trud ako ne znaš gdje treba pritisnuti da dođe do ekplozije  ;D

A džaba je svako pritiskanje dugmadi, ako posada logističke baze ne izvrši zadatak onako kako treba!

Ne omalovažavam ničiji posao. Svako je podjednako važan u tom lancu dejstvovanja - ali sam hteo samo istaći činjenicu da tehničare niko nikada ne spominje, niti su ikada bili spominjani!

Dobro sad, poručnica korvete Maja Matković je dobila svojih 5 minuta u medijima kao mlada časnica koja je izvršila prvo ispaljenje protubrodske rakete RBS-15B sa RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" i prvo ispaljenje sa neke hrvatske RTOP nakon gotovo punu 21 godinu. K tome, fizički je iznimno spremna pa je sudjelovala i u zahtjevnom natjecanju za naspremnijeg pripadnika OS RH - Prvi za Hrvatski i bila najbolja među ženama i pritom bolja od mnogih muških kolega iz Hrvatske i partnerskih zemalja. Na koncu, uz službu u HRM, studira Forenziku, uz ranije završenu nautiku. Časnica za primjer, dovoljan razlog da dobije prostor u Hrvatskom vojniku.

A što se ostalog tiče, svakako ste u pravu. Ona nije ni jedina ni najbitnija u cijelom lancu. I treba odati priznanje onima koji održavaju rakete i koji su ih vratili u život, pripadnicima Satnije za održavanje raketnog naoružanja HRM itd.

O ljudima koji su najzaslužniji za povratak u život ovih raketa prije par mjeseci objavljena je reportaža u Jutarnjem listu, ali mislim samo u tiskanom izdanju. Na Palubi se mogu naći i neke slike skenirane iz te reportaže.

@lovac

Apsolutno se slažem, sa "torpedom" sam se samo malo htio našaliti ;)

RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" - bojevo gađanje s RBS-15, 05.10.2015.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]
[attachment=7]
Jutarnji.hr (http://www.jutarnji.hr/)

Ala dimi!

Glupo, laičko pitanjce
Koliko ovakvo ispaljivanje zaprlja brod?, mislim koliko je to teško poslije očistiti?

Toliko da je išao na dokovanje poslije, mada je to već bilo planirano, ali svejedno. :)

Edit: Evo Jesterova fotografija na odlasku na dokovanje, vide se tragovi ispušnih plinova, ali i tragovi ispaljivanja!

[attachment=1]

P.S. Nadam se da se kolega ne ljuti na posudbi fotografije. :)

@vozilo

Evo san cili pozelenija od ljutnje  ;D

[attachment=1]

Malo izgori farba - i to je to.
U principu, raketno gađanje ne sme da utiče na operativnu sposobnost broda.
Nakon raketnog gađanja, brod bi trebao biti sposoban da sve to ponovi, bez ikakvog remonta.

Ispaljivanje rakete P-20 ne utiče na sposobnost broda da odmah ukrca druge i ponovi gađanje. Ali TLK (transportnolansirni kontejneri za RBS-15), verovatno iz polimera ili tankog lima, teško da bi izdržali ponovno lansiranje. Zato mislim da bi bilo neophodno vratiti se u mesto stalnog baziranja i zameniti lansere, njihove el. kontakte i druge potrebne delove. Imao sam detaljniji proračun masa za TLK MM-40, no me mrzi da ga tražim. Nisu lagani!

Kontejneri za RBS-15 su jednokratni i nakon lansiranja se bacaju.
Nova raketa na brod dolazi u novom kontejneru.

Rakete RBS-15 se u skladištu čuvaju u hermetičnim kontejnerima, u njima se transportuju do broda i iz njih se lansiraju ....

Hvala na odgovorima.
Nisam pomislio da utjeće na operativne sposobnosti već isključivo na praktičnom nivou razmišljao sam da nakon lansiranja rakete očigledno slijedi ribanje i bojanje  :marinero

Bilo bi zanimljivo vidjeti desni bok broda nakon lansiranja jer mi se čini da je lansirana raketa iz prednjeg desnog lansera.

Jedna starijeg datuma ;

[attachment=1]

I 40tak čvorova vjetra

Da nije to 40tak malo previse,s obzirom da je zastava na jarbolu?? Bolji poznavaoci toga ce znati na koliko se cvorova brzine broda/vjetra spustaju zastave...

Snimljeno na RTOP-12 prilikom posjeta zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, komodora Predraga Stipanovića sa izaslanstvom, remontnom centru Brodotrogira, 25. studenog 2015.

[attachment=1]Brodotrogir (http://www.brodotrogir.hr/)

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Nekoliko prekrasnih slika "Kraljeva", snimljenih na vježbi BARAKUDA 16 koja se odvila 29.04.2016.

[attachment=5]
[attachment=2]
[attachment=1]
[attachment=3]
[attachment=4]
Foto: Tomislav BRANDT, Hrvatski vojnik (https://web.facebook.com/HrvatskiVojnikMagazin/?ref=ts&fref=ts)

RTOP 11 Kralj Petar Krešimir IV.

[attachment=1]
Radari

[attachment=2]
Pramčani top Bofors SAK 57 L/70

[attachment=3]
[attachment=4]

RTOP 12 Kralj Dmitar Zvonimir

[attachment=5]

Drago mi je videti da plove.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

Lepi brodovi. Steta sto su opremljeni motorima malog resursa. U tom pogledu Klasa 401 je daleko bolja i ekonomicnija.

Kupila bi JRM MTU motore da je imala para. Mislim da je odluka da se ipak ugrade M-504 motori bila iznuđena u vreme kad je program već kasnio,a političko stanje u zemlji bivalo sve gore iz dana u dan. S druge strane, remontni zavodi su imali i tehničke i stručne kapacitete da održavaju te složene, snažne motore jasnih i poznatih nedostataka. A što Hrvatska nije remotorizovala ta dva broda? I to je jasno zašto!

To je tacno kumbore. Za HRM je mnogo nepovoljnija situacija sa tim motorima nego sto je bila za JRM.

Hrvatskoj je bilo potrebno da su ovi brodovi aktivniji i cesce na moru jer je flota mala a zona odgovornosi velika.

Imaju u CG vecu kolicinu MTU motora koji samo supljaju prasinu a i ostalih rezervinih delova.

Nisam ni malo stručnjak na tom području. Tu se radi o onim ruskim motorima - zvezda motorima? Zašto ti motori imaju male resurse?

Zato sto su puni snage u malom pakovanju (ili barem tako kazu ;) ). ;D

Savršeni motori za raketne topovnjače u malom razvedenom akvatoriju, MTU su beštije za oceane.  :)

poz.

Motori Zvezda M-503 (42ČSPN16/17) i M-504 (56ČSPN 16/17) imaju veliku specifičnu snagu uz malu masu. Motori proizvedeni pre 1991. imali su resurs ispod 1.000 časova do revizije. 2000ih je proizvođač poboljšanjem materijala i tehnologije podigao resurs do 3-4000 časova do revizije, što je veliko dostignuće. Ipak, resurs im je i dalje znatno ispod MTU motora. MTU ima veliki asortiman motora, uglavnom vrlo brzohodnih. Motori modelnog reda 2000 i 4000 imaju oko 1800-2300 o/min, a reda 1163 1200-1300 o/min. Najveći motori reda 8000 - za korvete i fregate, imaju oko 1100 o/min.

m503/504 imaju tragično male/uske temeljne ležaje, i po mojoj ocjeni to je najveći nedostatak (vidio sam motore rastavljene)
zato su i imali ugrađen indikator/spaljivač strugotine

kraljevi su morali imat bočno mtu 20V538 i centralno plinsku turbinu, kao VPBR, za zadanu snagu ibrzinu na kraju krajeva... opet težina nebi bila mala kao kod zvezda ali sati između remonta i mogućnost korištenja malih okretaja

nabava motora za dmitra zvonimira je bila afera koliko mi je poznato, a i predviđen je za mtu motore zato je i duži pola metra

 Par fotografija iz Kraljevice.

  [attachment=1]

  [attachment=2]

  [attachment=3]

 

 S probne vožnje.

  [attachment=1]

Odlične slike. Hvala, Kilezr.

Povodom 25. godišnjice osnutka HRM-a i porinuća raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV.“, NIVES LOKOŠEK, dipl. ing. brod. napisao je i u Slobodnoj Dalmaciji objavio članak – hommage admiralu flote Sveti Letici. Članak je objavljen pod naslovom "Imali smo sveti cilj - obranu Jadranskog mora" u tiskanom izdanju u subotu, 11.03.2017., i to kao "plaćeni oglas", a u digitalnom izdanju je objavljen u subotu, 18.03.2017.

Cijeli članak dostupan je na linku: Imali smo sveti cilj - obranu Jadranskog mora (http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/473680/imali-smo-sveti-cilj--obranu-jadranskog-mora)

[attachment=1]
Autor u članku navodi da je propisano primopredajno ispitivanje konstrukcije broda na tzv. projektnom valnom opterećenju izvršeno tek olujnog zimskog jutra 1993., u akvatoriju između Visa i Palagruže, gdje je olujno jugo razvilo stanje mora 4 do 5.

Iz članka izdvajam i slijedeći pasus o osnivanju raketnih topovnjača klase "Kralj":


Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Odavno nisam pročita veći proljev, vidio sam članak ali nisam do sad ulazio u detalje.  (https://www.cheesebuerger.de/images/smilie/ekelig/e014.gif)

poz.

Neovisno od članka u SD, moje je mišljenje da su RTop klase Kralj razvijane od početka 80ih godina. Pošlo se od projekta RTop Končar, sa mnogim izmenama i novim zahtevima. RTop Končar su veoma uspeli brodovi. Dokaz je to da su i u RH i u CG u službi već 40 godina. Za ono vreme su bili veoma savremeni u svakom pogledu, sem možda raketa. Projekat je više puta odlagan iza raznih razloga, verovatno finansijskih. Ne sećam se tačno da li je prvi put u godišnjaku JFS pomenut 1983, ili 1985, pod oznakom "planned" - planirano/projektovano i nazivom "Kobra" class FAC/M, ili missile corvette. Brodovi su 9 metara duži i nešto širi od RTop Končar. Za tako mali brod to su velike razlike. Slični su uslovno govoreći, jer imaju isti Bofors SAK57, uz dodatak AK630CIWS, i sličan SUV. Odustalo se od veće brzine radi boljih maritimnih sposobnosti i većeg slobodnog prostora u trupu. Rakete RBS15 su daleko naprednije od P-21/22. Jedina slabija, ne i loša strana su možda motori Zvezda. Bilo bi dobro provesti remotorizaciju tih brodova u RM RH.

Upravo tako. Pomorstvenost klase "Kralj" je neusporedivo bolja. Pored veće dužine od cca 9 metara, veći je i deplasman za cca 120 tona (cca 380t prema 260t punog deplasmana) što se na nemirnom moru i te kako osjeti. Remotorizacija ZVEZDA-MTU je kod ove klase tehnički i financijski vrlo zahtjevna, čak i upitna. Motori MTU su za približnu snagu znatno teži i veći. I nije to samo zamjeniti motore. Osim toga, niti jedan diesel motor na svijetu se po gustoći snage ne može mjeriti s M504B-2. Uz međuremontni resurs od 2000 ms, dok se mogu održavati ne treba ih mijenjati drugim.

Klasa "Končar" pak vrlo dobro "tuče" teško more dok ima veliku brzinu, odnosno dok vozi i turbinama. Samo s motorima je puno lošija priča. Iz navedenih razloga HRM je prije deset godina na RTOP-21 uložila znatan napor  vraćanja u ispravno stanje plinskih turbina RR "Marine Proteus". One od tad, redovito održavane, odlično rade. Uz izvrsne glavne motore MTU serije 538, brod u potpunosti koristi sve prednosti svog CODAG pogona i može po propulziji ostati u operativi još puno godina.

22.3.2017.

Dvadeset i peta obljetnica porinuća raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV“

[attachment=1]
U nazočnosti zapovjednika Hrvatske ratne mornarice kontraadmirala Predraga Stipanovića, zapovjednika Flotile HRM kapetana bojnog broda Damira Dojkića te gostiju, na sidrištu vojarne „Sv. Nikola“ u utorak, 21. ožujka 2017., posada raketne topovnjače RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“, obilježila je dvadeset i petu godišnjicu od porinuća svoga broda.

U vrijeme rata u Hrvatskoj, tada projekt JRM RTOP-410, raketna topovnjača zatekla se na navozu brodogradilišta Kraljevica. Brod je trebao biti porinut u svibnju '91. no, s obzirom na okolnosti, djelatnici brodogradilišta odlučili su odgađati rok isporuke. Novogradnja je predstavljala prototip nove klase raketnih topovnjača sa modernijim motrilačkim sustavima i sustavima upravljanja vatrom te sa novom generacijom protubrodskih raketa u okviru novog protubrodskog raketnog sustava RBS-15. Stalnim odgađanjem završetka radova i isporuke broda, radnici brodogradilišta Kraljevica uspjeli su zadržati brod. Prva posada ustrojena je 28. rujna., te dopunjena 11. listopada 1991. Prvi zapovjednik RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“ bio je Tonči Vidan.

S obzirom da su u listopadu 1991. dijelovi bivše JRM još bili nazočni na otocima Vis i Lastovo prioritet HRM-a bio je što skoriji završetak gradnje broda kako bi se doveo u operativnu i borbenu uporabu. Brod je nakon povlačenja JRM-a dovršen te ulazi u flotni sastav HRM-a predstavljajući znatno pojačanje udarne moći HRM-a.

Tijekom dovršenja gradnje brod nosi ime Ban Jelačić, a nakon porinuća, 21. ožujka 1991., dobiva oznaku RTOP-11 te današnje ime. Kum broda bio je prvi predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuđman. Prvu samostalnu plovidbu RTOP-11 obavlja 25. svibnja 1992. u akvatoriju Riječkog zaljeva, nakon čega ulazi u operativnu uporabu.

Uslijedile su dvije godine stalne obuke kako u luci tako u plovidbi kako bi se postigla potrebita obučenost za borbena djelovanja. Prva prava provjera spremnosti broda uslijedila je sudjelovanjem na združenoj vježbi „BANDIRA 94“ u proljeće 1994. u blizini otoka Vira, tijekom koje su se uvježbavala borbena djelovanja.

Tijekom ljeta i početka jeseni uslijedila je priprema i uvježbavanje za konačni ispit borbene spremnosti uporabe protubrodskog raketnog sustava RBS-15 čija je konačna uporaba potvrđena uspješnim lansiranjem raketa na vježbi „POSEJDON 94“.

Uz navedeno, brod je sudjelovao i u posjetima stranim lukama Kopru 1999. i Ankoni 2000. godine, te u nizu domaćih i međunarodnih vojnih vježbi. Svakako vrijedi istaknuti sudjelovanje broda u međunarodnoj vježbi „Croatian Philbex“ 2002. te provjeru spremnosti za ulazak u NATO savez organizacijom i sudjelovanjem u velikoj međunarodnoj vojnoj vježbi „NOBLE MIDAS 2007“, kao i ostalim vojnim vježbama kojima se unaprjeđivalo znanje , obučenost i sposobnost rada po NATO procedurama.

Raketna topovnjača RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“ dužine je 53,68 m, širine 8,54 m, gaza 2,94 m. Istisnina broda je 390 t, dok je brzina koju može postići 36 čvorova. Posadu broda broji 33 člana, a zapovjednik broda je pbb Stipe Mornar.

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
Tekst: OS RH/ V. Carev, M. Siriščević, Foto: OS RH/M. Siriščević, osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Probat ću pojednostavljeno prikazati ovu složenu problematiku.

Pri dužoj vožnji na malim brojevima okretaja ne dolazi direktno do nekog kvara zbog konstruktivne mane  motora ali dolazi do intenzivnog stvaranja gareži. To je više-manje svojstveno svim diesel motorima s klasičnim visokotlačnim pumpama ubrizgavanja goriva ("bosh pumpe"). Kod  motora M504B-2 ovo je izraženo zbog relativno male količine goriva i vremenske kratkoće ubrizgavanja po svakom od ukupno 56 cilindara.

Dizel gorivo se inače sastoji od lanaca ugljika i vodika koji se pri paljenju raspadaju i izgaraju. Vodik uvijek lako izgori ali ugljik ne. Kad je izgaranje nepotpuno ugljik se taloži u vidu čađe. Čađa se u cilindru miješa sa uljem, smolama, česticama željeza i silicija te tvori garež.

U radu diesel motora na niskim brojevima okretaja, istovremeno sa smanjenjem količine ubrizganog goriva, smanjuje se i pritisak ubrizgavanja.  Pritisak ubrizgavanja u cilindar se smanjuje jer kroz iste bočne otvore mlaznica ubrizgača prolazi znatno manje goriva.  Kao rezultat toga, pri malim dobavama goriva raspršivanje je toliko loše da gorivo ne uspije potpuno sagoriti, bez obzira na veliki višak zraka za izgaranje. Tada dolazi do intenzivnog stvaranja gareži na mlaznicama ubrizgača, ispušnom ventilu i čelu klipa. U radu na praznom hodu ovog motora nakupine gareži na mlaznicama ubrizgača mogu toliko usporiti mlaz goriva da ono doslovno počne kapati u motor. To onda još više pogoršava uvjete stvaranja radne smješe goriva i zraka, stvarajući pritom još više gareži.

U pokusu provedenom u JRM, motor M503A je nakon cca 8-9 sati rada na praznom hodu na ubrizgačima imao "grozd" gareži a gorivo je tako loše izgaralo da je motor jedva radio, uz brojne druge negativne i opasne posljedice nakupina gareži po motor: otežano odvođenje topline, onemogućeno dobro zaptivanje ventila na sjedištima, zapečeni kompresioni prsteni u kanalima, pregrijavanje i povećanje termičkih naprezanja dijelova motora, moguće pojave prskotina na napregnutim dijelovima, povećano abrazivno habanje cilindarsko-klipne grupe i tako dalje, da sad ne ulazim dublje u problematiku.

Zbog svega navedenog mnogi proizvođači motora propisuju ograničenja minimalne snage ispod koje nije poželjan duži rad motora. Za motor M504B-2 ona iznosi oko pola sata na praznom hodu. Ako se vozi duže motori idu na "propuhivanje", odnosno u vožnju na masimalnoj snazi u cilju izgaranja nakupina gareži. To je standardni postupak brodova s ovim motorima.

P.S.
Novije izvedbe brodskih brzohodnih motora problem rješavaju i primjenom "common rail" sustava visokotlačnog goriva. Tu je visoki tlak goriva konstantan i neovisan o okretajima motora te u svim režimima rada dobro raspršuje gorivo. Broj sati  rada motora na praznom hodu je tako višestruko povećan. Na primjer, CATERPILLAR 3516C na novom OOB-u HRM ima maksimalno dozvoljeno jednokratno vrijeme rada na praznom hodu duže od 24 sata.

Slabo odabran motor
Ustvari Po kvaliteti ispusnog plina nije mogao biti ni odabran

Tri slike RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" u teglju, snimljene u četvrtom i jedanaestom mjesecu ove godine. Nažalost, obje RTOP klase "Kralj" imaju problema s pogonom od kraja prošle godine, o čemu je već bilo riječi. Planom nabave MORH-a za 2018. godinu predviđena je nabava zamjenskih motora M504 B2 (osigurano 18,5 milijuna kuna s PDV-om) te bi po ugradnji slijedeće godine obje RTOP trebale biti vraćene u operativnu upotrebu.

Na dvije slike vidimo da nema pramčanog topa pa je ovaj period vjerojatno iskorišten i za remont topa Bofors SAK 57mm. RTOP-11 je po svemu sudeći na proljeće dotegljena u NCP Remontno brodogradilište Šibenik kako bi top bio skinut, a onda ovaj mjesec je ponovno dotegljena na ugradnju topa, kojeg vidimo na poslijednoj fotografiji snimljenoj 19.11.2018. Ne znam je li u međuvremenu izvršena i zamjena motora ili taj rad tek predstoji!?

Prateći članak nisam prenosio jer je pun baljezgarija neupućenog autora koji tegljenje dovodi u kontekst ovogodišnjih vježbi na kojima ove RTOP uopće nisu sudjelovale. Od svega se radi skandal i senzacija iako je sve oko ovih RTOP i problema s pogonom bilo od ranije poznato i javno dostupno. Ugodno me iznenadilo koliko su čitatelji koji su komentirali članak upućeniji u problematiku.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
Photo: Dragan Zrnčević, Morski.hr (http://morski.hr/)

Ukoliko su ti brodovi i dalje perspektivni za HRM, zašto se ne razmišlja o savremenijim zamenskim motorima? 

Valjda zato što su Zvezda motori relativno jeftini, a mogu se kupiti čak i reparirani polovni. Za MTU mislim da HRM prosto nema šoldi, iako su upravo oni bili predviđeni projektom.

Prethodni zapovjednik HRM, kontraadmiral Predrag Stipanović, u razgovoru za portal Obris.org polovinom 2017. godine izjavio je kako se od remotorizacije "Kraljeva" odustaje jer bi cijena zamjene motora zapadnima na samo jednoj RTOP bila jednaka cijeni jednog novog OOB-a.

Inače, tijekom 2017. godine na RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" izvršena je ugradnja novog navigacijskog radara u vrijednosti 1,2 milijuna kuna. Zajedno s radarom rekonstruiran je i dio jarbola. Problemi s pogonom su se pojavili uoči početka mjerenja vibracija jarbola i testiranja novog radara.

Rekao bih čak, pošto je u bivšem Škorpiku bila i radionica za remont motora, da je moguće, od bede sa šoldima, čak staviti neke od preostalih M-503. ukoliko je takvih ostalo negde, a u međuvremenu skupljati novce za pravu zamenu na M-504/M-520, ili slične sa većim resursom. Moguće je da bi zamena na druge, zapadne motore, vukla i zamenu reduktora, što dalje otežava situaciju.

Mislim da ne treba ponavljati koja je taktička zamisao ovih brodova, koncept je postavila JRM, a HRM ga baštini dan danas, jednostavno jer je za dugu i obilno razvedenu obalu kakvu ima RH i više nego zadovoljavajući, a samim tim je i motorizacija bila i projektirana, zašto su korišteni sovjetski/ruski motori pri projektiranju je osim cijene i još ponečega činjenica koja se i danas baštini, klasa Kralj je direktni izvadak iz klase Končar.

Remotorizacija nije ne izvediva, ali je ekonomski ne isplativa jer je obiman zahvat koji ne uključuje samo zamjenu motora (kao kad u Yugo 45 ubaciš mašinu iz Z-101), a s druge strane ti brodovi danas imaju 25 godina, a pri kraju zahvata bili bi blizu 30 što ukazuje na činjenicu prije spomenutu da se za 80 % cijene može izgraditi novi brod, a ovi bi imali cca 30.

Usprkos trenutnoj krizi RH još uvijek ima kapacitete da sama može izgraditi brodove u ovakvom tipu klase, e sad ostaje kao i uvijek pitanje krznenih životinjica... ;)

Topovnjače su tegljene samo kroz kanal Sv. Ante. Put od kanala do Splita vozile su na svoj  pogon. Novi motori još nisu nabavljeni.

Kao što sam ranije napisao, eventualna remotorizacija ovih topovnjača neminovno uključuje zamjenu praktički cijelog pogonskog postrojenja brodova.

Zamjenski MTU motori su znatno teži i gabaritniji za usporedivu snagu, cca 30-40%, što u skučenom prostoru strojarnice bitno otežava njihovu ugradnju. Tu je nužna i nabava posebnih ZF reduktora koji M504B-2 nema jer kod M504B-2 specijalni reduktor integriran u motor. Novi ZF reduktor s nižim položajem izlaznog vratila povlači za sobom i novi kut nagiba (novih) osovinskih vodova koji bi trebali biti s propelerima promjenjivog uspona krila (CPP KaMeWa) uz nove statvene cijevi i skrok nosače-ležajeve.
 
Nadalje, tu su i novi listovi kormila, novi razni cjevovodi motornih sustava, vodovi ispušnih plinova, ventilacijski sustav strojarnice, novi pult nadzora i upravljanja motorima u strojarnici i na mostu;
Novi pomoćni motori na novim temeljima, dobar dio novog el. razvoda u strojarnici i td i td.

Zbog znatno teže zamjenske propulzije pomaklo bi se težište brodova prema krmi te bi se morao ugrađivati kruti balast na pramcu. To bi dodatno prilično opteretilo i usporilo brod.

Procjenjeni trošak ovakve remotorizacije se približava cijeni novog OOB-a.
MTU su vrlo skupi motori, uz napomenu da ZF reduktor sa specijalnim namjenskim KaMeWa vratilom i CPP-om košta kao i (pre)skupi MTU ako ne i skuplje.

Sve u svemu, remotorizacija bi bila tehnološki riskantan, ne baš lagan i isplativ posao.

P.S. Starost brodova tu nije neki problem. Topovnjače s trupom od Nionikrala bez problema mogu imati životni vijek od 50 godina ako ne i više.

Iz svega što je gore rečeno, može se komotno zaključiti da će kraljevi do kraja svog životnog veka voziti sa postojećim motorima.

Bivsi Komandant HRM, Zdravko Kardum pise o problemima RTOP Kralj a usput i nesto o losem stanju HRM sto se tice kadra.

https://obris.org/hrvatska/trebaju-li-hrvatskoj-raketne-topovnjace-klase-kralj/

Koristim temu, pa pitanjce
Ima li netko nacrte Boforsa 57, zapravo mi trebaju nacrti kupole , tlocrt, pogled (sprijeda, straga), bok.

Sve nacrte topa, zapravo cijelog broda koje sam našao su u jako malom mjerilu.

Vrlo zanimljiv i s obzirom da je Hrvatska članica NATO (a zna se kako se o tom savezu MORA PISATI) i objektivan članak, sa puno zanimljivih detalja.

Ne znam kako se kači attachment na PP, pa ipak šaljem ovako. Možda si i našao baš ove slikice, ali , da probamo.

Ako sam dobro shvatio, autor članka je Kardum Zdravko, moj klasić sa akademije.

Članak zaista iznosi dosta verodostojnih i objektivnih detalja, ali nije mi jasno zašto je u njega upletena velikosrpska agresije i žrtve iz T11.
Očito da je autor još uvek pun mržnje prema nečemu što je prošlo odavno.
Najinteresantnije: autor je svoj vojnički uspon upravo započeo u sistemu koji u članku bez razloga kritikuje.
Naime:
Ako piše o Kraljevima - to je jedna tema.
Ako piše o T11, to je neka sasvim druga tema.
Mišljenja sam da ih ne bi trebalo mešati.

Izvinite, ako sam krenuo u OT! 

Dobro, stvarno je skrenuo. Ali samo u jednom stavku. Inače sve što kaže po mome, modernizacija Kralja se ne izplati.

Hvala, ali to je novija varijanta kupole (mislim Mark 3)

Mene zanimaju ove na topovnjači.

Razumijem, ali sam našao samo ove!

Članak je zanimljiv po tome što javno iznosi problem modernizacije KRALJ topovnjača.

U stručnom segmentu imalo bi se tu štošta za dopunit, izmjenit i korigirat.

Očito je da autor snažno zagovara remotorizaciju topovnjača MTU motorima.
Čak i po cjenu otpisa istih, ako se takva zamjena motora ne provede.


P.S.
Životni brograđevni vijek svakog modernog ratnog broda danas iznosi cca 40-50 godina ako ne i više.
I sasvim je normalno da se u tom dugom vremenskom razdoblju brod mora modernizirati i modificirati.

Npr. nosač aviona iz 70-tih koji je danas u aktivnoj službi sigurno nema na sebi originalnu elektroniku te dobar dio ostalih sustava, uređaja i opreme.
U brodskoj eketronici se generalno smatra da zastarjeva za 5-7 godina. Ista postaje teška-nemoguća  za održavanje prestankom proizvodnje njihovih komponenti kod proizvođača, cca svakih 10-15 godina.

Velika modernizacija provede se jednom u životnom vijeku, kroz generalni remont broda. Manje modernizacije i modifikacije 2 puta u velikim remontima, po potrebi i češće.

Modifikacije mogu biti, po svojoj prirodi, taktiče, tehničke i tehnološke.
Tehničke i tehnološke modifikacije načelno možemo, sa stanovišta korisnika, smatrati iznuđenim modifikacijama. U praksi se često razlozi modifikacija prožimaju i preklapaju te ovu podjelu treba uzeti načelno.
Sve u svemu, ukupni troškovi uporabe i održavanja ratnog broda kroz životni vijek znatno premašuju njegovu nabavnu cijenu.

Tako da vlasnik tu cijenu životnih troškova mora kalkulirati onog trenutka kada je planirao nabaviti brod.

Izgleda da kod nas neki vlasnici brodova drže da kupnjom broda prestaju njihove ozbiljne financijske obveze prema njemu. Ko da su kupili kristalnu vazu za cvijeće.
Pa onda dožive šok u susretu s realnošću.

Ne kaže se đžabe u Dalmaciji:
"Vlasnik je samo dvaput sritan s brodon - prvi put kad ga kupi, drugi put kad ga proda!".

Hvala na trudu

Ma imam ovo
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Uz fotografije, a tih ima dosta, bit će dovoljno
Za ovako nešto:

[attachment=4]

Ima li netko crtez ili nacrt ovih brodova sa Styxima. Bas me zanima kako bi izgledali s njima

Mislim da rakete Termit P/21-22 nisu nikada razmatrane za ove brodove. RBS-15 je u SFRJ stigao mislim 1988, kad je prvi brod još bio na početku gradnje.

[attachment=1]

21, 12 pa 41 i 42.

11, 12, 41 i 42.

Hvala.

Nema na čemu.
Poredak brodova u postroju se ovdje bolje vidi.

Da se nadovezem na zamjenske motore za kraljeve..
Postoji opcija s centralnom plinskom turbinom i po ukupno četiri diesela (dva po propeleru) ukupne težine s kopcama 20t. S obzirom da je kraljevima reducirana snaga na propeleru samim propelerima i da su zvezde neiskorištene samim time, ljudi sposobnih za remont je sve manje ,remont traje pre dugo,a i drže brodove van stroja predugo u vremenskom razdoblju, ugradnja bilo čega je isplativo. Jer cemu topovnjaca koja ima brzinu patrolnog broda , a vozi se u strahu od havarije brzinom trajekta?

Moram priznati da ovo baš i nisam potpuno razumio.

Sve ili neki dio

Više-manje sve.

Što je po tebi ustvari problem s ruskim motorima i njihovim propelerima?
Nije mi jasna ni sama predložena alternativna propulzija niti tehnička provedivost iste na ovoj klasi brodova.

Bogami, ni ja baš ne razumem naročito pitanje propelera. Na RTOP 401 su 4 osovine, a trup skoro iste širine, pa je troosovinska konfiguracija na Kraljevima optimalnija, jer propeleri jedan drugom "ne kradu vodu". Motori "Zvezda" M503 i M504/507/510/520 su izrazito brzohodni, preko 2000okr/min  Max., pa pri malom gasu jako čađave dizne što dovodi čak i do njihovog gašenja. Neophodno je svakih nekoliko sati "produvavati ih" na jakom gasu. To, zajedno sa manjim resursom od zapadnih motora, čini ih nepogodnim za dužu ophodnu/patrolnu vožnju ekonomskom brzinom.

Brodovi su danas već malo previše stari da bi se isplatila mnogomilionska remotorizacija, naročito ugradnja GT, za koje nisu nikada bili predviđeni, nema usisa (a GT traže veliku količinu vazduha), nema adekvatnog izduva, itd. Najviše je to, što Hrvatska nema šoldi za takav postupak radikalne izmene pogona. Nije "reengining" turi-vadi". A tek propeleri su velika metafizika.

Orginal propeleri su trokraki i proracunati su za  max. brzinu i snagu. Sadasnji peterokraki propeleri proracunati su za rasterecenje motora da bi se produljili radni sati izmedju vađenja motora. Valjda je sad jasnije.

Mtu 20V 538 je vrlo skup, težak i gabaritno veći motor od  zvezde 504 i polazec od činjenice da se ovi motori mogu dobit samo posebnom narudzbom (nema ih na lageru) trebalo bi malo proširit paletu odabira motora.

Kada bi ugradili dva motora po osovini dimenzija duzina sirina x 3.1×1.3 po osovini znajuc da su zvezde 4.6x1.7 s time da bi tezinski imali nikakvu razliku imali bi razne kombinacije krstarenja ( s po jednim motorom po osovini itd) ne strahujuc od cepljenja dizni, prljanja turbina, velikog dima, potrošnje. Brod bi bio daleko dulje na moru i time posada utreniranija.

Motori se postavljaju prema kopci jedan pokraj drugog ili kopca u sredini a motori ispred i iza, već koliko prostor dozvoljava
 
Krmena strojarnica može imat i plinsku turbinu snage 5600 ks i težine 3700 kg s kopcom što bi i olakšalo ukupnu masu pogonskih strojeva, ali to je kao opcija.

Ne bih imao ništa protiv ugradnje GT na Kraljeve, ali konstruktivno ne postoji mogućnost za to. GT - kao u osnovi "mlazni motor" traži ogromnu količinu vazduha/zraka na ulazu u kompresor. Na Kraljevima nema mesta kuda sprovesti takav usis. Isto tako, nema mesta kuda sprovesti ispuh!

Istina, još je ispuh veći problem nego usis jer koristiš postojeći otvor ventilacije, a ispuh je zahvat sprovest na krmeno zrcalo.Najjeftinija varijanta je jos ostavit centralni motor zvezdu ,palis ga po potrebi za punu brzinu dok imaš dva rezervna na kopnu.
Za 18.5 milijuna kuna se itekako mogu ugradit 4 mtu-a čiji je remont na minimalno 6000 sati ,a to vrijeme se znatno produljuje zavisi od exploatacije.
20V538 se više ne proizvodi, po zadnjoj informaciji

Ali mislim da za 3MUS$, što je približno 18,5MKuna nije ni približno moguće kupiti 8 MTU motora game 4000, jer se 538 ne pravi već dugo. Zašto osam? Pa tri za svaki brod i po jedan rezervni. Tako rade ozbiljni kupci.

Ne govorim o seriji 4000 jer je preteska (20V ima 15t po komadu) nego o seriji 2000 M94 koja ima nepune 4t bez kopce. Odgovorno tvrdim da je izvedivo, barem za jedan brod. Pa da barem jedan kralj bude i i svojstvu velikog patrolni broda  ;D

Predloženi MTU motori serije 2000 M94 su daleko preslabi  i premalih resursa i za obalni ophodni brod, za topovnjače klase 'kralj' ne dolaze u obzir.

Uparivanje dva takva motora na jednu osovinu zahtjeva, između ostalog,  kompleksni i znatno teži zajednički reduktor, uz brojne druge probleme.
Koliko mi je brzokretna brodaska propulzija koncepcijski poznata, predloženo rješenje bilo bi bez presedana na brzim brodovima ove veličine.

Samo pretvaranje udarnih raketnih topovnjača klase 'kralj' u ophodne brodove tek nema smisla.
Za tu se namjenu grade namjenski projektirani brodovi, poput OOB-31"Omiš".

Mislim da si u krivu, uparena četiri motora imaju istu snagu na 150 okretaja više. Pouzdaniji i jednostavniji pogon, koji se pali pritiskom dugmeta. manje potrošnje, upotrebljiviji, s  tehnički vrhunskom podrskom. Kopca/reduktor u današnje doba nije apsolutno nikakav problem pošto su na svijetu odavno postoje ovakvi pogoni na ovakvim i bržim brodovima .
Aludirao sam na to da bi udarne topovnjače (koje su svakih par godina van stroja..) bile puno više u pogonu kad bi imale pravi pogon. Meni su zvezde izrazito interesantni motori i imao sam prilike u više navrata u Šibeniku proučavat rastavljena i sastavljene motore, imam i neke dijelove doma,a i sami kraljevi mi nisu nepoznati jer su bliski članovi familije radili na projektu ( testni model kralja iz bazena instituta je kod mene doma). Vise puta sam posjetio strojarnice oba broda na više vremena. Zvezde su prošlo svrseno vrijeme kao ali kraljevi kao brodovi nisu.
Ophodnji brod i njegov pogon ...samo ću prokomentirat da su odabrani najgori motori u klasi pošto sam radio na istima s 8 i 12 cilindara (dobri ali ne i odlicni motori) ali iz usmene predaje cat 3516 se ne ugrađuje u europskoj uniji jer niti nema certifikat ispušnih plinova. Iz osobnog 11 godisnjeg iskustva na  mtu 2000 i 4000 serijama je mehanički vrh vrhova inzenjerske perfekcija od Rudolfa Diesela

Gle...

Uparivanje 4 ista motora na po dvije vanjske osovine s trećim jačim i većim motorom na srednjoj osovini se jednostavno ne radi na ovakvim brodovima. Tako koncipirana propulzija FAC-a mi nije poznata.
Ponavljam, manji brzokretni motori MTU serije 2000 M94 (2450 min^-1) imaju i manji resurs do vrlo skupe generalke. Održavanje ukupno 5 motora je po brodu znatno skuplje.

I najbitnije od svega, na ovim brodovima fizički ni u ludilu nije moguće staviti 4 MTU motora umjesto 2 M504B-2 u istu strojarnicu. Doslovno ne mogu gabaritno stati a kamoli biti spojeni na propelerska vratila!
Tako da od svega toga neće biti ništa.

Remotorizacija kraljeva MTU motorima je svojedobno detaljno tehnički razmatrana (BI, MORH, HRM) s više predloženih inačica idejnih rješenja.
Glavni razlog remotorizacije bila je ideja tadašnjeg zapovjednika HRM o prenamjeni topovnjača u ophodne brodove. Promjenom zapovjednika i pokretanjem projekta OOB-a u od toga se u potpunosti odustalo.

Načelno govoreći, ako se ikada bude išlo na zamjenu M504B-2, uzeti će se renomirani svjetski motori koji mogu gabaritno-težinski stati u strojarnice brodova. A brzina kolika bude.
Velika vršna brzina za nanošenje raketnog udara danas nije taktički toliko bitna kao prije 30 i više godina kad su ovi brodovi osnovani i projektirani.

P.S.

Za CAT si u krivu ali to nije ova tema.

Ne znam koje si struke i koju pozadinu imaš i na kojim brodovima si radio, ugradjivao i remontovao motore i na kojim sve pogonima si radio i plovio ali mornarica koja ima dvije "udarne" topovnjače koje plove na dvije vježbe i tri praznika i zatim par godina ne plove jer imaju motore kojima radni sati remonta traju više od radnih sati plovidbe trebala bi se zapitati dali biti tvrdoglav i popravljat nešto čiji servis je jedino u Rusiji, ili ugradit motore koji imaju po par servisa u svakoj zemlji unije, čitaj NATO. Ne može mi nitko reć da u trup širine 8m ne stanu četiri motora sirine 1.3m. Za RATNI "udarni" brod koji bi trebao biti spreman 24/7 da su sva tri motora različita i različitog goriva treba biti SPREMAN i SPOSOBAN za plovidbu a ne da ovisi o motorima varšavskog pakta (protivnickog bloka).
CAT 3412, C32, 3516, su katastrofe . Bio, vidio, radio odrzavao (jedva) ,rastavljao

Šta je sa motorima brodova klase Helsinki? Da li bi ti motori mogli, odnosno motori te klase, da se ugrade u Kraljeve?

Mogu rabljeni, isto preteški
Ulovio sam se na raspravu kako izvest pogon koji bi parirao zvezdama u kw/kg i ukupnim performansama

Zar je moguće da nema motora te klase više u proizvodnji?

A što si se ulovio... nisi pogrešio, sve nas to zanima od nekog iz HRM! RTOP "Helsinki" imaju po tri 16V538TB93 s početka 80ih. Moguće je naći "refurbished", ali 16V su slabi za Kraljeve, koji imaju skoro 50% veći D od Helsinki, a menjati raspored osovina sa 3 na 4, ili sa 3 na 2 sa udvajanjem motora, nisam čuo da se to igde radilo!

Nismo se razumjeli za raspored osovina. On ostaje isti. Da skiciram na brzinu u mjerilu...crveno su siluete zvezda, zeleno mtu2000 ali s uključenom dimenzijom privjesene kopce+zajednička kopca
(https://i.postimg.cc/rz0B0pDy/20190326-102415.jpg) (https://postimg.cc/rz0B0pDy)
Naravno da bi bio možda potreban razmještaj ostalih posluznih strojeva

E, pa ondak dobro! Jedino ne znam da li bi četiri paralelna V2000 baš stala zajedno, ili bi morali ešelonirati ih. Svejedno, ne vem `di su šoldi, penezi, pare...? Nema ih.

Ima love za 4 motora, dvije kopce, nadzorni sistem. Za jedan brod. Dvije zvezde što se izvade koriste se za drugog kralja. Zar nije bila praksa da su na kopnu spremni motori za ugradnju?
Pa do idućeg budžeta sredit će se i drugi kralj.(https://i.postimg.cc/SX2Gmvv0/Screenshot-20190326-211357.png) (https://postimg.cc/SX2Gmvv0)
Ovako su to svabe davno rjesavali , čak interesantnije od deutschland klase

Nije izravno vezano, ali u knjizi H.T. Lentona "German warships of WWII", klasa Z51 trebala je imati osam dizela, po 4 na osovinu, ukupno dve.

Ja sam svuda nalazio da su trebali da imaju 6 MAN dvotaktnih V-24 dizela.

Eh, ne mogu sad da skeniram. Idem da kuntam!

Za Kraljeve mislim, da nema više svrhe i šanse, da se uradi neka modernizacija. Osim trupa broda, a još i taj nema savremenu formu ostalo ne važi ništa i trebalo bi promjeniti sve. Nekad je bila čak i opcija, da zajedno sa Gripenima dođu i dve korvete Goteborg, vjerovatno ada i to nije više opcija. Pitanje je, ko bi u hrvatskoj i uradio sad neki remont ili modernizaciju. Slovenci ??? Vjerovatno ovdje skoro nitko nezna, da je slovenački tajkun Šešok kupio Šibenski škver.

https://www.dnevnik.si/1042860585

Inače slovenački brod Triglav sa sličnom veličinom i sa tri motora MTU 4000 snage 2.880 kW dostiže oko 27 čvorova.

Kraljevi, zahvaljujući boljoj formi trupa uz 10% veću snagu piče preko 30čv. - ako su ispravni i mogu dati max okretaje!

Preciznije Kraljevi su duži cca 5 metara i teži 10 tona, a mogu navući 36-37 čv ... kad su ispravni....  ;)

[attachment=1]

M-504B2 (ruska oznaka M-504, 56ČSPN16/17) imaju maksimalnu snagu od oko 5.000ks. Kraljevi imaju veoma fini trup sa visokim propulzivnim karakteristikama, pa me ne čudi da sa relativno nevelikom snagom mogu povući 36čv. Raduje me to, kad su ispravni. U Crnu Goru da su dopali - davno bi propali. Eto, čak se i rimuje. :)

Jester, otkad je ova snimka? Vidim i HRM-ovu m/j Jadranku na njoj, što može značiti dvije stvari - ili je HRM odlučila uložiti/usuti novac u njen opsežan remont ili je slika nastala 2006. i ranije.

@leut

Slika je već arhivska, iz 2007. najkasnije.

m/j Jadranka već niz godina predstavlja samo povijesnu uspomenu.

https://youtu.be/xLlwbGhB30I

Lepe su ove reportaže. Ipak, mislim da i inače, a naročito zbog svetske ekonomske katastrofe na pomolu, nema nikakve šanse da HRM zadrži bilo kakve udarne mogućnosti, kamoli da ih usavrši. Obalna straža i prosta ophodnja teritorijalnog mora, najviše su za šta ima para i što će uopšte biti dopušteno od NATO.

U okviru modernizacije RTOP klase "Kralj", na RTOP-11 je umjesto raketnog naoružanja (RBS-15B) ukrcano biološko oružje (Klapa Sv. Juraj HRM (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=19009.0)). A i pogon joj je trenutno "biološki". ;D

[attachment=1]Hrvatski vojnik (https://hrvatski-vojnik.hr/)


A sada ozbiljno, "Kraljevi" bi ove godine konačno trebali dobiti novi-stari pogon, isti motori (3x M504B-2) samo novoproizvedeni.

Dobro je ispliva, valjda su motori van.

poz.

Baš su mogli kupiti novije verzije iste snage, npr. M-507. Trebalo bi da imaju iste ležajeve za ugradnju, a duplo veći resurs. Ali su i skuplji.

Da, ali zar  taj motor M 507 nije težak preko17000 kg a  M 504 tek preko 7000 kg?

Pa jes kada je 507 ustvari dva spojena 504.

Ja sam pobrkao... M510 je 56ČSPN16/17, a 507 je 112ČSPN16/17 - tj. dupli.

Rusi su isporučili  motore i jamče 4000 sati do remonta.  E sad vidićemo kako će biti.

To su motori novih serija i imaju navodno 4000 sati do remonta, uz poštovanje "kaprica" tih motora da ne vole dugotrajan rad na malim obrtajima. Sigurno su po ceni dostupniji od zapadnih motora, ali motori MTU imaju nekoliko puta veći resurs i svakako su pouzdaniji od ruskih. Kad su se motori Zvezda serije 503/504 i drugi pojavili krajem 50ih, početkom 60ih imali su resurs ne više od 500 sati rada, ali veoma veliku specifičnu snagu u odnosu na masu. M-507 su dva motora uzdužno povezana, sa reduktorom između njih.

0 bodova
Naši bi stavili Tumanske u F16

Punom parom iz remonta  :marinero

(https://live.staticflickr.com/65535/51579975242_b560e7dcdb_b.jpg)

(https://live.staticflickr.com/65535/51581585169_08b13c64c8_b.jpg)

Aj fala kurcu, valjda je i 11 pri kraju.  :super

poz.

@Sole

A bumo videli, valjda će ubrzo  :marinero "Zvone" riže more ko veliki zato.

(https://live.staticflickr.com/65535/51633356966_0f8b28e8ea_b.jpg)

(https://live.staticflickr.com/65535/51633569783_13e7a964f8_b.jpg)

Kakvom punom parom? Sudeći po provenom i krmenom valu, taj ne ide brže od 15-16 čvorova. Takođe, ne znam što Jane`s i Naval institute izvori tvrde da Ak-630M ima upravljanje samo od CNS "Kolonka", kad SUV 9LV može istovremeno upravljati i SAK57mm i AK630 i ne treba mu poseban Vympel SUV?

@kumbor

Insp. Clouseau je u pravu  ;D Konstrukcija je bila više onako figurativna, doduše 300 m od obale se i ne glisira baš, no da ne ispadne da sam i nešto napisao pogrešno, taj dan s južne strane Čiova se itekako raspuvala makinja tj. išlo se "punom parom"  :marinero

Što se vidi na ispuhu motora.
Kad ovaj brod nakon porinuća 2001. s polovnim motorima u sebi, plovio iz Kraljevice u Split, cijela oplata od ispuha motora do krme je bila crna od gareži.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]