PALUBA

Vojna istorija => Tvrđave => Topic started by: švercer011 on August 09, 2012, 07:41:55 pm

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: Petrovaradinska tvrđava
Post by: švercer011 on August 09, 2012, 07:41:55 pm
Akademik Veljko Milkovic i ekipa emisije Avantura RTS sa roniocima iz Velike Plane u potrazi za tunelom ispod Dunava i istrazivanju potopljenih podzemnih hodnika Petrovaradinska tvrdjave...


http://www.youtube.com/watch?v=hEpCXqTPl8U


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: kilezr on August 09, 2012, 08:35:41 pm

 Znam da su loše slike :'( Crkle su mi baterije u aparatu pa je slikano telefonom. Sređeni hodnici danas, šta se može pogledati uz pratnju vodiča.
 
 [attachment=1]
 [attachment=2]
 [attachment=3]
 [attachment=4]
 [attachment=5]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: kilezr on August 09, 2012, 08:37:47 pm

 [attachment=1]
 [attachment=2]
 [attachment=3]
 [attachment=4]
 [attachment=5]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: dzumba on August 09, 2012, 09:10:50 pm
Имао сам прилику да прођем све уређене и осветљене подземне делове тврђаве. Натенане и уз пратњи врло стручног водича. Иначе, само део је уређен и доступан посетиоцима. Тврђава у целини, а посебно подземни ходници (налазе се у бедемима тврђава, а делом и испод) су велеумеће градитељства уопште. Просто невероватно како је то у то доба пројектовано и изведено тако прецизно. Посебно је занимљив систем исхране, одмарања и посебно везе јединица унутар тврђавских ходника и команди.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: zpetrov9 on September 29, 2013, 12:02:40 pm
Имао сам прилику да прођем све уређене и осветљене подземне делове тврђаве. Натенане и уз пратњи врло стручног водича. Иначе, само део је уређен и доступан посетиоцима. Тврђава у целини, а посебно подземни ходници (налазе се у бедемима тврђава, а делом и испод) су велеумеће градитељства уопште. Просто невероватно како је то у то доба пројектовано и изведено тако прецизно. Посебно је занимљив систем исхране, одмарања и посебно везе јединица унутар тврђавских ходника и команди.

Imao sam sreću i priliku da dva puta prođem podzemljem tvrđave, a puno puta sam se kao klinac igrao na njoj kada bih bio u posjeti
rodbini. Tvrđava zadivljuje, hodnici isto, a tek one ogromne teške tvrđavske puške, to treba vidjeti. na žalost već gotovo trideset
godina nisam stigao do Novog Sada pa da je ponovo pogledam i pregledam kao odrasli čovjek. Vjerujem da je sada i dodatno uređena.
Svakako tko je u gradu treba je pogledati.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on November 05, 2013, 05:38:13 pm
Na samoj tvrđavi se nalaze ova četiri oruđa u očajnom stanju.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on November 05, 2013, 05:40:24 pm
[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on November 05, 2013, 05:42:10 pm
[attachment=1]

[attachment=2]

Samo za Božu, njegova omiljena Škoda...M.28 ;D

[attachment=3]

[attachment=4]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: kumbor on November 05, 2013, 06:28:54 pm
Vidimo jednu brdsku Škodu 7,5cm, jedan Schneiderov "poljak" 105mm, jedan 4cm PT top verovatno Bofors proizveden u Mađarskoj. Četvrti nisam osmotrio, mogao bi biti Kruppov "poljak" a i ovo je na "prvu loptu", pa možda i grešim, ali tu su onda sva četiri. Sama tvrđava je stvarno čudo.

Ipak, samo na Kalemegdanu sam kao mali uspeo da otkopam čitavu lobanju, a u dubinu brega se verovatno nastavljao i ceo kostur nekog daaavnog nesrećnika. O čaurama na svakom koraku čim malo kopneš u zemlju, ne vredi ni pričati.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on November 05, 2013, 07:06:43 pm
Ordnance QF 2-pounder oba ova.

[attachment=1]

[attachment=2]

Škoda M.28  ;D

[attachment=3]

E ovo ne znam jeli Šnajder u pitanju.

[attachment=4]

Nisam uspeo da protumačim šta piše ovde pozadi nikako.

[attachment=5]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Bozo13 on November 05, 2013, 08:17:29 pm
Hvala Motorista. Škoda M.28... ;D


Šteta što porpadaju, ali su ipak u dobrom stanju što se tiče grafita..


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: kumbor on November 05, 2013, 08:56:26 pm

Možda i nije Schneider 105, manji je nego što bi trebalo da bude. Na zadnjaku zatvarača puncirano gore R 638, a dole 935Pb M.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: palzileri on November 22, 2013, 03:34:41 pm
steta sto ti predmeti tako propadaju, imamo nesto ali na svakom koraku je samo javasluk, nebriga i ne znanje


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: kumbor on November 22, 2013, 03:59:34 pm

Zato i žurimo u Europu. Pogrešna primena Bologne i potpuni nedostatak temeljnih znanja su najveći problem. Sa Fakulteta istorije moguće je izaći sa diplomom, a da svršeni istoričari ne umeju da nabroje sve Nemanjiće po redu. Takvi nisu za diplomu, to je za keca u šestom razredu Osnovne, pa kečina još na točkiće - da fura na laku gurku sve do avgusta . A kod inženjera, čim zagrebeš malo da ti objasne zašto je dijagram takav kakav jeste, odma` muči k`o brav. Bitno da je čovek ubeđen da firma može u 2014. godini imati "two digit growth", na osnovu čega on može tražiti povećanje bonusa. Naravno unapred, na lepe oči i njegovo ubeđenje iz njegove analize, hmbalo ga ono.
I sad još neko treba da obraća pažnju na zarđale topove, uzgred, prilično kompletne (za nivo statičke izložbe na otvorenom). Potrebno je pre svega dobre volje, vedro nafte da se isperu zapekli delovi, da se doda još par delova sa topa nađenom na drugom mestu (npr. iz Vojnog muzeja u Bgd., koji ima veliki fundus raznih primeraka osim onih izloženih), pola dana rada kolara... kolara... otkud u Srbiji kolar... i na kom tenderu ga naći? Ne mož`bez tendera.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: brodarski on December 04, 2013, 12:23:10 pm
Snimljeno 1916. godine.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: švercer011 on February 04, 2018, 09:55:08 pm
http://www.youtube.com/watch?v=bO9_4lJvnAY


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on February 05, 2018, 03:01:25 pm


Detalj sa mape iz prve polovine 18. veka (1738.), "Regnum Bosniae, una cum finitimis Croatiae, Dalmatiae, Slavoniae, Hung. et Serviae"



[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on February 05, 2018, 03:06:16 pm
[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on February 05, 2018, 03:35:13 pm

Petrovaradin na graviri, prva polovina 18. veka, kao detalj mape "Nieuwe en Accurate Caart van de Omleggende Lande van Belgrado, ale mede des selss Belegeringh, ende Marse der Keyserlyke Armée A. 1717".



[attachment=1]






Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: lovac on February 05, 2018, 06:53:06 pm
Malo čudna gravura: gde je tvrđava, a gde je Novi sad?


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: lovac on February 05, 2018, 10:15:51 pm
Lepa priča o tvrđavi:

https://youtu.be/-XofgI3HEqM

I nastavak priče:

https://youtu.be/bO9_4lJvnAY


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on February 06, 2018, 01:38:44 pm

Malo čudna gravura: gde je tvrđava, a gde je Novi sad?


Pre tvrđave kakvu znamo u sadašnjem obliku, na petrovaradinskoj steni se u srednjem veku nalazio utvrđeni manastir (Opatija) Belafons. Ako sam ja dobro shvatio celu priču, pominju se i Cisterciti kao jedan od redova koji je vodio računa o manastiru. Imali su velike posede bili su dobro oganizovani, te su tako primenivši krilaticu "Ora et labora" na zemljoradnju, vinogradarstvo,  trgovinom ovim proizvodima stekli priličan kapital da su mogli da plaćaju odred od 200 konjanika u svrhu zaštite stanovništva i održavanja reda u ovom delu Ugarske.


Quote
"U srednjem veku na Petrovaradinskoj steni nalazio se utvrđeni manastir Belafons. Ovoj opatiji je ukazom ugarskog kralja Bele IV  iz 1237. godine pripalo mesto Villa Kamanch - današnja Sremska Kamenica. Tokom srednjeg veka Kamanec je bilo jedno od najnaprednijih mesta u Sremu. Cvetala je trgovina, vinogradarstvo, rečni transport, zanati, ribolov, imali su pozorište i latinsku školu... Prevod Biblije na mađarski jezik započet je u Kamenici. Kamenička vina bila su nadaleko cenjena. Ovde je u 15. veku otvorena gostionica, prva u ovim krajevima."

izvor (http://www.casparcenter.org/zelenaknjiga/pages/istorijapp.htm)



Pretpostavljam da je predstava prilično tačna jer sam našao još jednu graviru (koja je gotovo istovetna sa prethodnom osim u nekim sitnim pojedinostima), detalj mape "Danubii Fluminis Pars Infima In Qua Transylvania, Walachia, Moldavia, Bulgaria, Servia, Thracia et Bessarab. accuratè distincta". Tako da bi predstava Petrovaradina u oba ova slučaja morala da nastane pre 1692. godine.


[attachment=1]



Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on February 06, 2018, 01:46:57 pm

Petrovaradinska stena ponovo dobija na značaju sredinom XIII veka, kada se za vreme vladavine ugarskog kralja Bele IV, nakon tatarske najezde (1241.-42.), cistercitska opatija Belafons preseljava u okvir antičkog utvrđenja, koje počinju da obnavljaju, ali i podižu nova utvrđenja. Tu se podiže i trobrodna crkva posvećena Blaženoj Mariji. Pre izgradnje današnjeg petrovaradinskog utvrđenja, austrijski inženjeri su nacrtali osnovu do tada postojećeg samostana, bedema i kula, kao i ruševina podgrađa. Sa crteža se vidi da je sa Kamenicom postojala suvozemna veza. Put je išao ispod tvrđave i vodio je do luke, odnosno do rečnog prelaza. Na osnovi se jasno vidi crkva Blažene Marije. Četvorougaono unutrašnje utvrđenje podseća na rimski kvadriburgium, kakvi su bili podizani na liniji limesa. Ti crteži se nalaze u arhivima u Karlsruheu i Beču. Interesantan je podatak da 1344. godine Laslo Kaboli (Kaboli Laszló), kalačko-bački nadbiskup, moli papu da sedište biskupije, zbog higijenskih uslova, premesti u Petrovaradin (Kaboli je rođen u bliskom Kovilju).


[attachment=1]

Kako je izgledao petrovaradinski castrum i oppidum, možemo rekonstruisati iz opisa turske opsade, koja je počela 13. jula 1526. godine. Vođa opsade je bio Ibrahim paša (40.000 boraca), a grad su branili Đerđ Alapi (Alapi György) i oko 1.500 konjanika, odnosno pešaka. Turci su prvo zauzeli pontonski most, da bi onemogućili Tomoriju da pomogne opsađenima. Prvo je napadnut Donji grad, branjen je drvenom palisadom. Branioci su ovaj deo grada spalili i sklonili su se u Gornji grad. Turci su kopali podzemne tunele, i posle dve nedelje deo zida i kulu su digli u vazduh i izvršli juriš. Poslednji branioci, njih 90, sklonili su se u jednu čvrstu kulu. Pošto se Sulejman približavao, a tvrđavu je trebalo „očistiti od nevernika“, Ibrahim im je ponudio mirni odlazak bez oružja. Ovog puta Turci su održali datu reč, i Alapi sa svojim preostalim saborcima 27. jula prešao je u Bačku, kod Tomorija.


[attachment=2]

Srednjovekovni Petrovaradin se sastojao od nebranjenog Donjeg grada, gde je bila luka i skela; potom, postojalo je i drvenom palisadom branjeno podgrađe, a u utvrđenje se ulazilo iz pravca Kamenice, preko jednog bastiona. Gornja utvrda je bila približno ovalnog oblika, zidovi su bili ojačani kulama, a tu se nalazio i pijačni trg. U unutrašnju tvrđavu (rimski quadriburgium) se takođe ulazilo preko jedne kule – to je bio zapravo utvrđena opatija, sa trobrodnom crkvom i samostanom. U zidu je postojala i jedna veća kula za stanovanje, koju Turci nisu mogli dići u vazduh, i verovatno su se tu sklonili Alapi i poslednji borci.

izvor (http://gradovi.protego.rs/pregled/novi-sad)


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on July 03, 2018, 07:01:55 pm
https://youtu.be/Df-F6u8bqkI


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on September 29, 2018, 05:03:51 pm

Dobar dokumentarni film o tvrđavi.

Učestvuju Prof.Boris Stojkovski i Dr Agneš Ozer.


https://youtu.be/GItJtrlRwNw




Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on September 30, 2018, 10:52:48 am

Petrovaradin i okolina kao detalj mape iz 1717. godine.


Quote
Eigentlicher Entwurf der Weltberühmten Stadt und Vestung Belgrad, samt der auf 13. Meilen sich erstreckenden Gegend worinnen accurat gezeiget wird, sowohl die Passirung der Kayserlichen und Königl. Majestät Kriegs-Schiffe, auf der Donau, durch die Begha, Donaviz und Temes, als auch der Marsch der völligen Christlichen Armee Zu Land, biss vor Belgrad ; In gegentheil auch der Anmarsch der Türcken und deroselben vor dem Kaÿs. Retrenchement formirtes Lage. samt dem daselbst vorgegangenen blutigen Treffen / Von einem im Lager befindlichen Ingenieur-Haubtmann, nach der Natur gezeichnet, was von andern übersehen worden, verbessert, und denen Liebhabern, Zu besonderer Bequemlichkeit in diesen compendieusen Format gebracht ; Chr: Weigel excudit. 1717


[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on September 30, 2018, 11:58:23 am

Tvrđava na mapi Neuer und Accurater Plan von der Stadt und vestung Peterwardein iz 1738. godine.


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]



Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on September 30, 2018, 12:21:54 pm

Tvrđava na planu Original Plan Von Peterwardein Wie Selbes Von Anno MDCCXXIV Nei Bevesticht Von Herren Obrist Gisenbir Geyer Lieut, iz perioda 1740. - 1760. godina.

[attachment=1]

[attachment=2]


Plan je dosta detaljan, evo nekoliko krupnijih celina.

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

 


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on September 30, 2018, 12:24:23 pm

Sa istog plana.


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on February 11, 2019, 10:23:09 am

Predavanje Doc.Dr. Borisa Stojkovskog održanog u Kulturnom centru Novog Sada na temu srednjevekovne istorije Novog sada i okoline.


https://youtu.be/YHdMtrBBmc4


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: JASON on March 20, 2019, 06:02:31 pm
Опис узорне тврђаве Петроварадина – кључа града Будима

У мјесецу реџепу 932. године (13. IV—12. V 1526) идући лично у бој на Мохачко поље, султан Сулејман-хан је рекао:
     — Било би непојмљиво ићи напријед остављајући у позади неосвојен овај град Варадин.
То је било несхватљиво па је за врховног команданта именовао тадашњег свог миљеника, касније убијеног великог везира Ибрахим- пашу. Преваљујући конаке врховни командант је са анадолским везиром Бехрам-пашом, другим везиром Мустафа-пашом, трећим везиром Ајас-пашом и са четрдесет осам ода јањичара, десет ода тобџија, десет ода џебеџија и четири буљука царских спахија стигао у шевaлу 932 (11. VII—8. VIII 1526) године под град Варадски и почео га опсједати. Седам дана и седам ноћи водила се велиика борба. Градски капетан, невјерик по имену Павле Томори (Томони Пал), довео је лађама са супротне стране Дунава у помоћ граду стотину хиљада војника. Водећи непрестано борбу сви су се ђаури смјестили у тврђаву и одмах се припремили за борбу. Осим тога, сви проклетници, злотвори и невјерници који су за вријеме освајања града Сланкамена избјегли мач, затворили су се у овај град Варадин. За седам дана они су седамдесет пута излијетали из града и нападали на ровове (метеризе) муслиманаке војске и заробили и устријелили неколико хиљада муслиманских војника. Више хиљада муслиманских ратника су заробили и везали у ланце; осим тога, они су више хиљада муслиманских ратника сабљама сасјекли. Укратко, у року од три мјесеца погинула су седморица ћехаја јањичарског корпуса, тројица јањичарских ага , тројица везира и више хиљада муслиманских војника. Кад је султан чуо да град није освојен, дошао је брзо и улогорио се под градом Илоком. Затим је кренуо одатле, разапео своје шаторе под градом Варадином и рекао:
     — Зар ни под толиком ватром град није освојен?
У том часу, по божјој вољи, избио је пожар у складишту барута у цитадели, па је неколико хиљада невјерника одлетјело у зрак, а бедеми и зидови града су ту и тамо оштећени. Међутим, због мноштва невјерника и чврстине града, муслиманска војска није успјела да се докопа града. Сулејман-хан је одмах наредио да се попише дванаест хиљада ратника — серденгечтија (добровољаца). Сулејиман-реис је именован за команданта (сердар) осам стотина лађа и фрегата на Дунаву. Прво је освојио три стотине лађа невјерника које су дошле у помоћ граду са супротне стране Дунава и заробио њиховог команданта капетана Баторија. Кад је око десет хиљада невјерника било заробљено, онда су невјерници који су се налазили у тврђави, а то је било седми дан по доласку султана Сулејмана, завикали:
     — Аман! о, султане Сулејмане! И предали су град на вјеру.
Невјеници су пуштени на вјеру да голи и без оружја пређу на супротну страну на територију Сегедина. Невјерници су отишли у каменито сегединско поље. Сулејман је затим наредио да се погинуле јањичарске ћехаје, аге јањичара, везири и сви остали изгинули борци сахране. Затим су предузете најнужиније мјере да се град снабдије најпотребнијом опремом и да се тврдава поправи. Градско подручје постало је хас сремског паше.
Варадин је кадилук у рангу кадилука од сто педесет акчи. Постављени су диздар Доњег града, диздар Горњег града, двије хиљаде мустахфиза, јањичарски сердар, ћехаја локалних спахија, повјереник за царине (емин), тржни надзорник (мухтесиб), баждар и старјешина еснафа (шехер-ћехаја). Тврђава је снабдјевена свом муницијом (џебхана), као што је и раније било. Султан је послао врховног команданта Ибрахим-пашу да освоји град Илок а сам је преузео војску велику као море и кренуо на Мохачко поље.
Град Варадин лежи на обали ријеке Дунава; његова циладела има шестоугаони облик, а налази се на једном високом брду које се диже небу под облаке. То је шеддадовски чврст, неприступачан и уистину стар град. Мађарски историчари су писали да је подигнут још у доба Александра Македонског. Град има седам великих кула; сви бастиони изграђени су складно. Са... стране града налази се једна капија. У тврђави постоји свега двије стотине даском покривених кућа без ограда и башча. Затим Сулејман-ханова џамија, складиште муниције и житни амбари... Градски опкоп, међутим,... На југоисточној страни налазе се само брегови и по њима све сами виногради. Будући да овом граду пријети опасност с оне стране на којој се налазе виногради, то је та страна јако утврђена бедемом дебелим тридесет стопа и великим дубоким опкопом зиданим од камена шкриљца, тако да се с те стране град не може уопће минирати ниити поткопати. Град је простран... корака.

Опис Доње вароши града Варадина. — Та варош се налази на обали ријеке Дунава, а састоји се од ... муслиманских и пет хришћанских махала у којима постоји ... пространих кућа приземних и на спрат; покривене су даском и ту и тамо прошаране малим башчама. У вароши се налази ... џамија које посјећују побожни људи и аскете, затим ... махалских месџида, три медресе тумача Кур'ана. Становништво овог шехера јако поштује учене људе јер их ту нема. Становници се баве већином трговином и бродарством. Ту постоје четири основне школе за малу и дражесну дјецу. Затим ... текија занесених дервиша и ... хамама, који освјежавају душу, те ... трговачких ханова, од којих је најбољи онај хан на самој скели. Затим постоји... дућана у чаршији, али нема безистана. Но, поред свега тога овдје има у бесцјење скупоцјене робе из свих земаља.

Додатак опису живог шехера Варадина. — Прије свега, овај шехер обилује виноградима и башчама. Клима је веома пријатна, а младићи и дјевојке су на гласу... На супротној страни Дунава на територији сегединског санџака лијепо се види град Ковиљ.
Идући из Варадина обалом Дунава на горњу страну прешли смо многа села са бреговима, виноградима и башчама. Пијући воду добру као врело живота и путујући равних шест сати према западу стигли смо у град Гивиз. (Евлија Челеби, Путопис, 518-521)


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on March 22, 2020, 01:23:36 pm


Fotografija Petrovaradinske tvrdjave, snimljeno tokom okupacije 1942. godine.


[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on April 10, 2020, 08:09:50 am
[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

[attachment=6]

[attachment=7]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on April 10, 2020, 08:16:23 am
[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

[attachment=6]

Izvor: www.politika.rs


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: brodarski on April 10, 2020, 10:58:58 am
Lipa tvrđava i na zgodnom položaju.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Boro Prodanic on April 10, 2020, 11:46:08 am
Nekoliko stoleća Petrovaradin je bio ključna pozicija odbrane A i AU monarhije od Otomasnkog carstva.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on May 12, 2020, 02:02:20 pm


Petrovaradin (Peterwarden) kao detalj mape Sclavonia Croatia Bosnia cum Dalmatiae Parte Per Gerardum Mercatorem, mezi 1580 a 1600.



[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on May 12, 2020, 02:30:10 pm


Petrovaradin (Peterwardein), minijatura kao detalj mape Mappa der zu Carlovitz geschlossenen und hernach durch zwey gevollmächtigte.



[attachment=1]




Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: lovac on May 12, 2020, 07:21:46 pm
Interesantne karte: na prvoj je Petrovaradin prikazan sa jedne, a na drugoj sa druge strane Dunava.  :marinero



Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on September 19, 2020, 03:23:52 pm


Petrovaradinska tvrdjava sa okolinom, detalj mape: Das Koenigreich Bosnien, und die Herzegovina (Rama)

Authr: Šimek, Maxmilian, 1748-1798.


Quote
Das Koenigreich Bosnien, und die Herzegovina (Rama) samt den angraenzen den Provinzen von Croatien, Sclavonien, Temesvar, Servien, Albanien, Ragusa, und dem Venetianischen Dalmatien / Nach den militaerischen Handkarten des Prinzen Eugen der Grafen Khevenhüller, Marsigli und Pallavicini geographisch aufgetragen, und nach den zuvelaessigsten Nachrichten, und Reisebeschreibungen berichtiget im Jahre 1788 von Herrn Maximilian Schimek herausgegeben von Herrn F. A. Schraembi ; J. Alberti Sculp. F. Müller Scrip.

Publishing Details: Zu finden in eigenen Verlage in Wien : herausgegeben von Herrn F. A. Schraembl, 1788




[attachment=1]



Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: lovac on September 19, 2020, 09:17:07 pm
Interesantno: na prethodnoj slici, preko puta Petrovaradinske tvrđave (preko Dunava) vidi se utvrđenje - tvrđava sa zidinama i 4 kule), na poziciji gde je (otprilike) sadašnji Novi Sad.
Ima li iko dodatno objašnjenje; u današnjim okvirima grada nema ni traga tome.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on September 20, 2020, 07:22:29 am
Taj deo tvrđave je srušen razvojem grada Novog Sada. Služilo je da bi se efikasno zatvorio Dunav.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on November 10, 2020, 09:20:59 am
уторак, 10.11.2020.
Снежана Ковачевић

Крипта у којој почивају заповедници Петроварадинске тврђаве

НОВИ САД – Веома ретко, једанпут годишње, отвара се крипта старе бароконе Цркве Светог Јурја у подграђу Петроварадинске тврђаве, која је ту почела да се гради пре безмало 320 година (1701‒1714). Отварање буде 2. новембра, на Душни дан или Дан мртвих, када се католички верници сећају својих покојника. Тог дана сремски бискуп држи мису у овој подземној галерији под храмом који чува стотинак гробница.

[attachment=1]

То је уска дуга просторија у чијим зидовима су кости овдашњих манастирских језуита и фрањеваца, војних заповедника тврђаве и генерала, међу којима су и један Белгијанац и један Енглез, као и угледни грађани Петроварадина тог доба. О томе сведоче и оригинални записи на зидовима, епитафи углавном на латинском и немачком језику, исписани руком и црним мастилом, или клесани у мермеру.   

Обично на Дан мртвих на миси не буде присутно много света јер, кажу, ни петроварадинских верника данас више нема као што их је некада било. За оне који у то јесење предвечерје дођу, отварају се мала врата с десне стране главног улаза у храм. У крипту се силази низ неколико стрмих степеника које осветљава само усамљена гола сијалица. Под је од старе цигле, а дебели зидови и овални свод окречени су у бело. У дубини просторије, обасјан са нешто више светла, налази се омањи олтар са фигуром распећа, кога красе и две фигуре анђела.

„Нема овде ништа посебно, ето можда ова два барокна анђела у камену, која су лепа”, уверава нас домар Андрија Кадвањ који је после мисе овог новембра учинио изузетак и откључао нам врата крипте док су свеће у њој још трептале. Она иначе није и једина у цркви. Друга је иза главног олтара, где је покопано неколико особа, али се више не отвара, како смо чули, због влаге.

Храм је заједно са тврђавом и подграђем заштићени споменик културе. У њој је као беба крштен хрватски бан Јосип Јелачић 1801, чија родна кућа на пар корака одатле, сада треба да делом постане спомен-дом Јелачића, како су то најавили нови власници, Хрватско национално веће. Питање је хоће ли се и крипта чешће отварати и може ли, заједно са родном кућом бана који је био велики аустријски генерал, постати још један туристички бисер Петроварадина и Новог Сада.

„Ово је црква, не музеј. Богослужбене просторије”, каже Кадвањ који се стара о гробници и обавља друге послове у згради жупног дома, некадашњем језуитском самостану тик уз Цркву Светог Јурја, где је и седиште сремског бискупа Ђура Гашпаровића.

На једном од зидова окачено је неколико папира са текстом о крипти, откуцаним на писаћој машини. Овде има 109 уређених места за покојнике, од којих је остало још 23 празних. Било је то, како пише, место мира за свештенике, службенике жупе Светог Јурја и за неке одличније особе које су биле заслужне за цркву. Први познати случај укопа, како се иза натписа види, био је 1758. године, а задњи 1868. Касније је покоп на овај начин забрањен из хигијенских разлога. 

Помињу се и анђели од мрамора, као фигуре које су уз кип Безгрешног зачећа у цркви на Текијама у Петроварадину, „најстарији споменици црквене уметности концем 18. века у овој околини и према томе велике историјске уметничке вредности“.

У крипти су покопани, осим свештених и цивилних лица, генерали и заповедници града: Кристијан Л. Б. Вулфем који је умро 1769. године, Белгијанац Франсис де Мертнес који је овде дванаест година заповедао, био је неожењен и умро је 1782. у 69. години. Покопани су и генерали: 1788. Енглез Јозеф Стјуарт који је преминуо са 44 године, а 1844. Марко Чолић.

Издваја се и гробница из 1847. где је покопан „прилично непознат, али спомена вредан свештеник велике ерудиције” Антун Михалић који је спомињан и као приципал младог Јосипа Јураја Штросмајера, потоњег бискупа и једног од најистакнутијих личности код Хрвата тог доба. Црква се управо налази у Штросмајеровој улици.

Izvor: www.politika.rs


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: jugins on November 10, 2020, 03:04:30 pm
"Interesantno: na prethodnoj slici, preko puta Petrovaradinske tvrđave (preko Dunava) vidi se utvrđenje - tvrđava sa zidinama i 4 kule), na poziciji gde je (otprilike) sadašnji Novi Sad.
Ima li iko dodatno objašnjenje; u današnjim okvirima grada nema ni traga tome."

 Publicista i pronalazac Veljko Milkovic iz Novog Sada, napisao je nekoliko publikacija o Petrovaradinskoj tvrdjavi. "Petrovaradinska tvrdjava - podzemlje i nadzemlje" Veljko Milkovic (isbn 86-85157-04-8)"; nalazi se crtez Petrovaradinske tvrdjave sa mostobranom u prvoj etapi izgradnje (1698 g.).
 Jugi, Novi Sad


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on November 10, 2020, 05:01:16 pm
Danas nađoh ovo na netu:

------------------------------------------

Zaboravljena novosadska Tvrđava
20. OKTOBAR 2019.
Nenad Šeguljev

Malo je poznato da je i leva strana obale Dunava kod Novog Sada, prekoputa Petrovaradinske tvrđave, takođe dugo vremena bila utvrđena. Naspram tvrđave koja je sagrađena sredinom 13. veka u vreme ugarskog kralja Bele IV nalazio se mostobran. Ovo manje utvrđenje se oslanjalo na obalu Dunava, bilo je nepravilnog oblika i imalo jednu artiljerijsku kulu koja je, prema sačuvanom planu iz 1688. godine, imalo pet toparnica. Njegovim rušenjem i rušenjem utvrđenja na petrovaradinskoj steni, austrijski vojni inženjeri su krajem 17. veka započeli radove na izgradnji današnje Petrovaradinske tvrđave. Na steni je podignuta Gornja tvrđava, južno od nje sagrađen je Hornverk, dok se na stenu sa severne strane naslanjao Vodeni grad. Na nekadašnjem Velikom ratnom ostrvu podignuto je jedno manje utvrđenje, a na levoj obali Dunava novi mostobran u obliku krune. Osnovni bedem je imao dva bastionska fronta i protezao se do Dunava.

„Srpski grad“ opasan „starim retranšmanom“ prikazan na planu bitke kod Petrovaradina 5. avgusta 1716. godine
[attachment=1]

Zapadno od ovog utvrđenja, na „zlatnim gredama” između močvarnog zemljišta i na propisanoj udaljenosti od njega, počeće 1694. godine da se grade prve kuće i razvija naselje koje će biti nazvano Petrovaradinski šanac ili Racenštat („Srpski grad”), a 1748. godine će sa otkupom statusa „slobodnog kraljevskog grada” poneti novo ime – Novi Sad.

Mostobran na planu Tvrđave iz 1750. godine
[attachment=2]

Sredinom 18. veka dolazi do druge faze u izgradnji Petrovaradinske tvrđave. Do manjih ili većih promena dolazi na Gornjoj tvrđavi i Hornverku, dok Vodeni grad potpuno menja svoj oblik. To se dešava i sa manjem utvrđenjem na Velikom ratnom ostrvu i Mostobranu koji će se po površini proširiti, pa će se udaljenost od grada znatno smanjiti. Mostobran je takođe imao oblik krune, samo što su se ispred osnovnog bedema sada nalazila i druga spoljašnja utvrđenja (dve polukontragarde, dve linete i anvelopa). Pozadi bedema nalazio se barutni magacin Sv. Nepomuka, smeštaj za oficire, podoficire i vojnike, skladišta za naoružanje i pontonjersku opremu. Na samoj obali Dunava nalazila se crkva posvećena Sv. Janu Nepomuku. Kroz Mostobran je prolazio put prema pontonskom mostu koji je vodio ka Tvrđavi. Postojala su dva prolaza (na severnoj i južnoj strani) sa po dve kapije. Komunikacija od unutrašnjosti ka spoljašnjim utvrđenjima odvijala se kroz tzv. poterne (zasvođene prolaze) čije su kapije izlazile na drvene mostove preko kojih se dolazilo do lineta. Na grudobranima bedema nalazilo se preko 40 položaja predviđenih za dejstvo artiljerijom.

Mostobran na planu Tvrđave iz 1773. godine
[attachment=3]

Blizina Petrovaradinske tvrđave, pre svega Mostobrana, uticaće znatno na prostorni razvoj Novog Sada. Rejon kompleksa Petrovaradinske tvrđave zahvatao je veću površinu od uskog područja oko Mostobrana, pa je ograničavao širenje grada prema reci. Rejon pod kontrolom Tvrđave protezao se, otprilike, linijom Dunav – Sremska – Vase Stajića – Ilije Ognjanovića Abukazema – Šumadijska – Mali bački kanal. Njegova ukupna površina, zajedno sa Tvrđavom, bila je oko 1000 ha. Tek nakon Prvog svetskog rata, kada je ovo utvrđenje predato civilnim vlastima, dolazi do njegovog rušenja radi izgradnje prvog drumsko-pešačkog mosta „Kraljević Tomislav” i probijanja Bulevara Kraljice Marije. Takođe, na području istočno i južno od pomenutih ulica polako počinje prostorno širenje Novog Sada prema Dunavu.

Rejon Tvrđave na bačkoj strani
[attachment=4]

Još manje je poznato da je nekadašnji Petrovaradinski šanac, odnosno Racenštat, a kasnije Novi Sad, bio od kraja 17. pa do druge polovine 19. veka takođe utvrđeni grad. Upravo je Statutom iz 1748. godine Novi Sad trebalo da se „prema okolnostima rata i zidovima i bedemima kao i druge slobodne kraljevske varoši opaše”. Isto tako, bile su obavezne straže koje bi patrolirale gradom. Takođe, prema Statutu su stanovnici i građani Novog Sada bili „dužni da se u vreme rata i u drugim opasnim prilikama verno neguju i održavaju vezu, koji su dužni, sa zapovednicima spomenute naše tvrđave a da u slučaju nužde i oružjem posadi u pomoć priticati (…) i svom snagom svojom do poslednje kapi krvi u pomoć i obranu priticati našem gradu i tvrđavi Petrovaradinu.”

Pogled sa Tvrđave na Mostobran i Novi Sad početkom XX veka. Na samoj obali Dunava (levo) vide se delovi ovog utvrđenja koji su do danas sačuvani
[attachment=5]

Svakako se ovde ne govori o zidanim, već o utvrđenjima podizanim u tipu poljske fortifikacije. Na starim planovima Petrovaradinske tvrđave, pogotovo onim koji prikazuju Bitku kod Petrovaradina 1716. godine, možemo primetiti da je tadašnji Racenštat bio utvrđen retranšmanom, brojnim redutama, redanima i drugim preprekama za mogućeg napadača. Redute su bili nezavisni, zatvoreni fortifikacijski objekti poligonalnih oblika, namenjeni zatvaranju nekog pravca i sastojale su se od zemljanog bedema niskog profila ispred kojeg se nalazio rov. Iz ovakvog objekta moglo se dejstvovati u svim pravcima. Redani su bili slični objekti, ali su se sastojali od samo dve face čije je teme bilo okrenuto prema očekivanom pravcu napada, dok su sa zadnje strane bili otvoreni. Na detaljnijim planovima primećuju se i dodatne prepreke za pešadiju i konjicu.

Utvrđena linija grada prostirala se otprilike duž današnje linije Kaćki most – Almaško groblje – Novosadski sajam – Dom zdravlja „Liman” – Vojvođanska – Vase Stajića – Dunavska. Na par stotina metara ispred ove linije nalazile su se redute (danas Strelište, TC „Big”, Stadion FK „Novi Sad”, Master centar, Klinički centar Vojvodine, Hotel „Aleksandar”…). Prosečna razdaljina između njih bila je oko 750 m. Redani su se nalazili u međuprostoru ili su bili naslonjeni na retranšman. U tadašnji Novi Sad se moglo ući samo kroz šest kapija. Prva kapija je svakako ona na početku Dunavske ulice. Po obodima grada su se, na pojedinim mestima utvrđene linije, nalazile Kisačka, Temerinska, Rumenačka, Futoška i Kamenička kapija.

Takođe, iza utvrđene linije bila su predviđena mesta za barikade. Spoljašnji prsten se nalazio na periferiji tadašnjeg grada, npr. na mestima današnjeg ugla Kisačke i Karađorđeve ulice. Unutrašnji prsten nalazio se u užem centru grada. Neke od njih su bile na prostoru današnjih ulica Jovana Subotića (ugao sa Kisačkom), Laze Telečkog, Svetozara Miletića, Pašićeve, kao i na prilazu današnjem Trgu slobode (Ulica Kralja Aleksandra, Pozorišni trg, Mite Ružića).

Novi Sad početkom 19. veka
[attachment=6]

Za vreme Mađarske revolucije 1848/49. godine, austrijska vojska je u noći između 11. i 12. juna 1849. godine, nakon kratkih borbi, ovladala pojedinim redutama i zaposela Novi Sad. Pokušaj da se napadne Mostobran isprovociraće bombardovanje grada sa Tvrđave i Mostobrana.

Zapisi na marginama

Mostobran je srušen nakon Prvog svetskog rata radi izgradnje prvog stalnog drumsko-pešačkog mosta „Kraljević Tomislav”. Opis ovog utvrđenja ostao nam je u zapisima Franca Šamsa sa početka 19. veka i Trive Militara sa početka 20. veka (vidi: „U šetnji oko Tvrđave”). Pored brojnih planova, njegov izgled možemo da vidimo samo na retkim fotografijama i razglednicama s kraja 19. i početka 20. veka.

Jedna od retkih fotografija (zima 1914/15) koja prikazuje „batardo”. Pronašli smo je na ebay-u i poklonili je Muzeju grada Novog Sada
[attachment=7]

Pojedini ostaci Mostobrana ostali su na obali Dunava i nakon njegovog rušenja. Nakon Drugog svetskog rata, kada je Petrovaradinska tvrđava stavljena pod zaštitu države, smatrani su delom celine zaštićenog kompleksa Tvrđave. Tokom izgradnje odbrambenog nasipa na levoj obali Dunava smatralo se da i pored toga ostaci ne treba da budu prepreka radovima, te su sačuvani i rekonstruisani samo oni delovi koji se i danas nalaze oko prostora Spomenika žrtvama racije u Novom Sadu 1942. godine. Osim dela zida Mostobrana prema Dunavu, sačuvana je i jedna manja „kula” koja predstavlja tek deo većeg fortifikacijskog elementa – batardoa, prepreke koja je razdvajala „suvi” rov Mostobrana od Dunava.

Ostaci batardoa (Foto: Nenad Šeguljev 2014)
[attachment=8]

Izvor: CLICK (https://tvrdjavadotblog.wordpress.com/2019/10/20/zaboravljena-novosadska-tvrdjava/)


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: lovac on November 10, 2020, 08:37:20 pm
Postovane karte zbunjuju ljude koji ne poznaju teren; na nekima je sever prema gore (kako je obično na svim geografskim kartama), a na nekima je okrenuto naopako - sever je dole, a jug gore.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on November 12, 2020, 05:36:22 pm


RTS serijal - Tvrđave na Dunavu - Petrovaradinska tvrđava



https://youtu.be/jrFfNOL02WQ


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on November 13, 2020, 01:39:27 pm


Quote
Grupa istraživača predvođena arhitektom Vojislavom Devićem otkrila je tajni tunel koji se nalazi 9 metara ispod Dunava i koji spaja tvrđavu i gradsko jezgro.

Legenda o tunelu Petrovaradinske tvrđave prepričava se među Novosađanima decenijama, ali niko ne zna da li su ove priče istinite.



https://youtu.be/SVRKIhGlmME


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: lovac on November 13, 2020, 08:26:26 pm
Ovo je već bilo  ;D
 


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on November 18, 2020, 01:55:35 pm



Petrovaradinska tvrdjava snimljena 1933. godine.



[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on November 18, 2020, 01:59:28 pm


Quote
Предавање др Бориса Стојковског на тему „Од Римљана до Турака: Нови Сад и околина у средњем веку“ (17. 11. 2020)



https://youtu.be/cXt86tSSWuc


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on November 18, 2020, 02:17:24 pm



Tvrđavska sat-kula, na pozadini fotografije zapisano:

"Sa radio-avijatičarskog kursa - 1928. godina"



[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on November 20, 2020, 11:12:07 am


Gradska kapija iz 1780. godine, fotografija snimljena oko 1965. godine.



[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on November 20, 2020, 11:25:35 am


Razglednica sa kraja 60-tih ...



[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on November 20, 2020, 11:32:08 am


Razglednica sa početka 80-tih ...



[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on November 26, 2020, 09:17:28 am


Snimak sa tvrđave ...



https://youtu.be/dVWyeJgM70w


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on December 11, 2020, 12:32:56 pm



Petrovaradinska tvrđava, detalj mape: La Hongrie Et Le Danube...



[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on December 11, 2020, 03:49:14 pm


Petrovaradinska tvrđava sa okolinom kao detalj mape:

Quote
Neu Geographisch vorgestelltes Ungarisches Kriegs-Theatrum in Servien und dem Bannat Temeswar Worinnen die glückliche Progressen Kayserl. siegreichesten Waffen, unter Commando des Durchl. Princ. Eugenii vom Savojen mit allen bisher zweyen Feldzügen 1716 gehaltenen Schlachten und eroberten Plätzen, in Kupfer gewiesen werden / von Ioh. Bapt. Homann, der Röm. Kays. Maj. Geographo in Nürnberg

Publishing Details: Nürnberg : von Ioh. Bapt. Homann, [between 1716 and 1725]



[attachment=1]




Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: lovac on December 11, 2020, 08:02:20 pm

Petrovaradinska tvrđava, detalj mape: La Hongrie Et Le Danube...


Kobila na staroj mapi je verovatno današnji Kovilj, a Monafter, ne znam šta bi moglo da bude?


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: milena braco on December 11, 2020, 08:49:58 pm
Monaster, znaci manastir. Koviljski, valjda.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on December 18, 2020, 12:04:38 pm



Gravira sa početka 19. veka.



[attachment=1]




Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on December 18, 2020, 06:10:29 pm



Donja Petrovaradinska tvrđava.



[attachment=1]



Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: lovac on December 18, 2020, 08:22:29 pm
I ova slika je naopako okrenuta: most povezuje tvrđavu sa Dunavom sa zapada - i ide prema Novom Sadu. Prema severu je Dunav i nema mosta.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: jugins on December 18, 2020, 11:02:00 pm
Crtez -slika nije postavljen kao karta Sever - Jug, nego je slobodna interpretacija crtaca ili graficara koji je to radio. Dodao bih da je to deo tvrdjave koji se nazivao u vreme kada je tvdjava imala pravu namenu "wasserstadt ". Bukvalni prevod vodeni grad, jer se taj deo grada -tvrdjave mogao potopiti vodom iz Dunava, radi odbrane, otuda i naziv.
Jugi


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on December 28, 2020, 11:52:21 am



O nekim nalazima i otkrićima, prilog od pre dve godine.


Quote
U Petrovaradinu otkrivene kasarne starije i od tvrđave

Prilikom rekonstrukcije ulica u Petrovaradinu došlo je i do otkrića objekata starijih i od tvrđave. Reč je o kasarnama s kraja 17. veka. Ove radove finansiraju Grad i Ministarstvo privrede, a odvijaju se pod stalnim nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture.



https://youtu.be/g1JlEFTZqYY




Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on December 28, 2020, 11:55:42 am


Stariji prilog o tvrđavskom bunaru.


Quote
Srednjovekovni bunar na tvrdjavi Petrovaradina



https://youtu.be/0brTgLmJ5nE


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on December 30, 2020, 11:34:40 am



Petrovaradinska tvrđava - jul 1971. godine.

Dva momka poziraju ispred Graničarskog bastiona.



[attachment=1]



Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on March 05, 2021, 05:54:10 pm



Ulaznica za Petrovaradinsku tvrđavu za koju nisam siguran iz kog je perioda. Rekao bih negde oko 1960. godine, ali zaista nisam siguran.



[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on August 19, 2021, 12:48:35 pm



Petrovaradin - Gornji grad - 1939. godine.



[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: dzumba on August 19, 2021, 02:18:44 pm
Војно лице на слици је по чину наредник-водник треће класе. Рекао бих по ознаци на еполети да је из ваздухопловства, без обзира на униформу КоВ...


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on August 19, 2021, 02:30:54 pm



Trebao bi da pripada PVO jedinicama (na Petrovaradinu je bila PVO škola), bili su odeveni kao KOV sa krilima na epoletama.


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on October 02, 2021, 10:34:06 am


Petrovaradin, mapa: Peterwardein. G. Bodenehr fec. et exc. 143



[attachment=1]


Quote
Peterwardein

Author: Bodenehr, Gabriel, 1673-1765   

Peterwardein. G. Bodenehr fec. et exc. 143

Publishing Details: [Aug. Vind.] : Gab. Bodenehr exc., [between 1701 and 1750]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on October 23, 2021, 01:26:37 pm


Quote
PETROVARADIN KRALJEVSKI GRAD


Karlo Robert (1288-1342) bio je kralj Ugarske, koji se rodio u Salernu, u Napuljskoj Kraljevini. Unuk je anžujskog kralja Karla Napuljskog i Marije Arpad. Posle smrti zadnjeg Arpadovića, Andrije Ugarskog u januaru 1301, država se raspala na desetak provincija, kojima su vladali lokalni moćnici.

Plemići i oligarhi južne Mađarske: Pavle Šubić, Ugrin Čak, Stepan Babović, Dujam Frangepan kneževi Dalmacije, Kvarnera. Like, Bosne, Srema, Banata, Bačke i Slavonije su za kralja predložili 13-godišnjeg Robertina, princa iz Kraljevine Napulja. Po princa u Salerno je otišao da ga povede preko Jadrana, Splita, Trogira, Zagreba u Ostrogon otišao je opat Nikolaus, cistercitski poglavar iz utvrđrnog samostana (abbya) Belafons, Belin bunar koja se nalazila na Terefijevom imanju sa obe strane Dunava kod Petrovaradina. Iako su i Srbi (Nemanjići - kralj Milutin) bio pretendent za naslestvo za krunu Ugarskog kralja, jer mu je žena bila iz loze Arpadovića, nije bio zainteresovan za mađarski presto. Karlo Robert je krunisan u Estergomu, ali bio je prinuđen da preda krunu češkom pretendetu Vaclavu II Pšemislu. Da se nebi izvršio atentat na Karla Roberta, Čak Ugrin je preuzeo odgovornost, sa napuljskim kraljevskim čuvaima i učiteljima kralja, Drugetima, da će ga odvesti na bezbedno mesto u utvrđeni samostan cistercita, u opatiju Belafons. Na Gibraltaru na Dunavu Karlo Robert je živeo 3-4 godine, od avgusta 1301. godine.
Već sledeće godine sa plemićima Drugetina, sa Ugrinom Čakom i franjevcima iz Bosne Srebrne počinju sa izgradnjom tvrđave u Baču.

Papa Bonifacije VIII je podržavao Karla Roberta njegovo polaganje prava na ugarski tron. Papa je tražio i dobijao podršku u Ugarskoj za takve zahteve, što se videlo 1304. na Saboru u Bratislavi. U međuvremenu je predao svoja prava vojvodi Otonu III Bavarskom, koji je postao zarobljenik ugarskih pobunjenika. Karlo Robert je stupio na presto 15. juna 1309. u Budimu, ali ne smatra se regularnim kraljem sve do krunisanja krunom Svetog Stefana 15. avgusta 1309. u Šekesfehervaru. Tri godine imao je problema sa pobunama, sve do velike pobede 15. juna 1312. kod Rohanovaca (u blizini Košice) u Slovačkoj.



https://youtu.be/prs1G1dFOQ0


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: JASON on October 24, 2021, 09:16:56 am
[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on October 28, 2021, 02:07:57 pm



Petrovaradinska tvrđava, oko 1910. godine.




[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on October 28, 2021, 02:13:19 pm




Pogled na Petrovaradinsku tvrđava, 1938. godine.




[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: Dreadnought on November 20, 2021, 06:10:51 pm




Pogled na tvrđavu, 60-ih.




[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on January 09, 2022, 09:00:04 pm
Jedna idilična.

[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on January 21, 2022, 10:38:09 am
[attachment=1]


Title: Re: Petrovaradinska tvrđava
Post by: MOTORISTA on January 27, 2022, 07:32:22 am
Quote

U ovoj epizodi otišli smo na Frušku goru gde smo se prvo zavukli u Perinu pećinu. Postoji mit da se nekada u toj pećini kopalo zlato, međutim mi smo zatekli samo slepe miševe. Nakon toga obišli smo pećinu Beli Majdan a dan smo završili u tunelima ispod Petrovaradinske tvrđave.


https://youtu.be/j-Uk30kKhNY

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info