PALUBA

Vojna istorija => Sukobi => Topic started by: MOTORISTA on September 15, 2012, 10:32:47 am

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: Viška bitka 1811
Post by: MOTORISTA on September 15, 2012, 10:32:47 am
Iako je 1810 godine cela Jadranska obala bila u rukama francuza, britanci su ipak imali jedno veliko i jako uporište na ostrvu Visu. Britanci su sa ovoga ostrva uspešno obavljali gusarske prepade na pomorski saobraćaj i time dovodili francuze do ludila. Očajno stanje po francuze se najbolje vidi iz izveštaja njihovog konzula u Ankoni, koji navodi sledeće:

„Britanski ratni i gusarski brodovi otežavaju plovidbu ne samo na Jadranu, već i uvodama Krfa. Britanski ratni brodovi prate svoje trgovačke brodove do Kvarnera, a zatim britanska roba preko Rijeke odlazi u unutrašnjost Evrope. Njihovi ratni i gusarski brodovi imaju odličnu bazu na Visu, a stanovništvo na obalama Ilirskih provincija mrzi Francuze, a ima koristi od saradnje sa Britancima.“

[attachment=1]

Na kraju svog izveštaja konzul predlaže da se zauzme ostrvo Vis. Pročitavši ovaj izveštaj Napoleon izdaje naređenje da se oforme dve divizije:

Ilirska divizija sa bazom u Trstu i zadatkom da obezbeđuje sektor Trst-Pula-Kraljevica. Ova divizija je u svom sastavu imala linijski brod Sed-el-bahr ( bivši turski, bivši ruski, u neupotrebljivom stanju), fregatu Ljogkij ( bivša ruska, potpuno dotrajala), korveta Diomid ( bivša ruska, dotrajala), jedna polugalija ( bivša austrijska, u relativno dobrom stanju), jedna goleta, dva brika i deset topovnjača. Zbog ovakvog stanja ova divizija je bila sposobna samo za zadatke obalske kontrole i hvatanje krijumčara, dok o pokušaju osporivanja britanske nadmoći nije moglo bitini reči.

Italijanska divizija sa bazom u Ankoni, sa zadatkom izvođenja ofanzivnih akcija po Jadranu i sastava 5 fregata, 2 korveta i 6 brikova. Komandant ove divizije je bio francuski kapetan bojnog broda Diburdje. Kako je Diburdje znao da njegove posade nisu dovoljno uvežbane, a nije ni znao ništa o neprijateljskim snagama, u početku nije izvodio veće akcije.

[attachment=2]

13. oktobra 1810 godine Napoleon naređuje potkralju Italije da izvrši desant na Vis i zauzme ga. Na osnovu ovog naređenja, 18. Oktobra, Dibrdje isplovljava iz Ankone sa fregatama Uranie, Favorite i Corona ( svaka sa po 44 topa ), korvetama Bellona ( 32 topa) i Carolina ( 26 topova), te dva brika, Jena ( 16 topova) i Mercurie ( 18 topova). Na brodovima je bio ukrcan i jedan bataljon pešadije koji je trebao da se iskrca u Viškoj luci. Na Visu se tada nalazio britanski pomorski sastav od 3 fregate, Active ( 38 topova), Amphion i Cerberus ( 32 topa) i slupa Acorn ( 18 topova) pod komandom kapetana Vilijema Hosta. On sa svojim brodovima isplovljava 12. oktobra put Ankone, kako bi napao brodove Italijanske divizije. Zbog nepovoljnog vetra on pred Ankonu stiže tek 20. Oktobra, da bi saznao da su francusko brodovi već otplovili. Zbog toga on okreće oprema Krfu, a predveće 21. Sreće jedan gusarski brod koji ga obaveštava da je napadnut od strane francuza kod Vesta, južno od Peskare. On je uspeo da izbegne njihov napad, a oni su nastavili da voze u kursu jug-jugoistok. Sledeća tri dana Host plovi u ovom kursu i kada stiže u visinu Brindizija, pretpostavlja da su francuzi krenuli prema Albanskoj obali, te i on okreće u taj kurs. Budući da je stigao do obala Albanije, a nije našao neprijatelja, odlučuje da se vrati na Vis.

[attachment=3]

Francuzi su pred Vis stigli noću 21. oktobra i sreli ribare koji su im saopštili da su svi britanski brodovi otplovili prema jugu. Kako im nije previše verovao Diburdje je u luku uplovio tek sutradan oko 12 sati vijući britanske zastave kako bi iznenadio protivnika. Ova varka je u potpunosti uspela i francuske fregate Favorite i Corona i korveta Bellona uplovljavaju u luku i sidre se u 12:15 i iskrcavaju bataljon pešadije. Kada je stanovništvo prepoznalo francuze nastaje panika i ono beži u brda, a vojnici kreću da nose robu iz skladišta, pljačkaju kuće i potapaju brodove u luci. Vojnici obavljaju ovaj posao neometano do 16 časova kada se, u zavisnosto od izvora, tvrdi da su se pojavili jarboli nepoznatih brodova na horizontu ili su se vratili Viški ribari sa informacijom da se približavaju britanski ratni brodovi. Kako su mu posade rodova i dalje bile neobučene a nije ni znao sa kakvom snagom raspolaže mogući protivnik, Diburdje naređuje da se vonici ukrcaju na brodove i otplovljava put Ankone. U ovoj akciji francuzi su uništili 3 do 5 gusarskih brodova, a 2 ili 3 su uzaptili i poslali za Split. Iako neuspeo, ovaj napad je bio opomena za britance koji zbog toga, od novembra meseca, na Visu držali stalno 2 fregate, 1 korveti i 1 brik. Osim ovih brodova u Komiži je takođe bio stacioniran jean brik. Uskoro se stanje vratilo u normalu, tako da je Vis opet bio pun uzapćenih brodova.

[attachment=4]


Title: Re: Viška bitka 1811
Post by: MOTORISTA on September 15, 2012, 10:39:01 am
Kada je saznao da je napad na Vis propao, Napoleon je bio besan i u februaru 1811 godine izdaje novo naređenje za zauzimanje ostrva. Novim naređenjem je bilo zahtevano da po zauzimanju Visa na njemu bude stalna posada od 800 ljudi, 1 brik i 3-4 topovnjače. Potkralj Italije se buni zbog ovog naređenja tvrdeći da Vis ne može da se brani i snabdeva sve dok se ne unište britanske pomorske snage na njemu i njegovoj blizini, ali je Napoleon bio neumoljiv, tako da za mart isplaniran novi prepad na Vis.

Noću, 11. marta 1811 iz Ankone isplovljavaju sledeći francuski brodovi: fregate Favorite, Flore, Danae i Corona ( svaka sa po 44 topa), korvete Bellona ( 32 topa) i Carolina ( 26 topova), brik Principessa Augusta ( 16 topova), goleta principessa di Bologna ( 10 topova) i šambek Eugenio ( 6 topova). Na brodovima je bilo ukrcano i 500 vojnika. Francuski brodovi dolaze na 30 milja od Visa pred veče 12. Marta i susreću ribare koji ih obaveštavaju da je luka prazna i da u njoj nema britanskih brodova. Kako nije verovao ribarima Diburdje, oko ponoći, šalje goletu pred Višku luku da proveri ovaj podatak. Goleta se vraća nazad i potvrđuje ovaj podatak, tako da se francuzi spremaju za akciju. Iste noći kapetan Host se nalazio na moru u blizini Visa sa svojim sastavom koji se sastojao od fregata Active ( 38 topova), Amphion ( Hostov komandni brod) i Cerberus ( obe po 32 topa) i slupa Volage ( 22 topa).

U noći 12/13. marta 1811, patrolirala je fregata Active u Viškom kanalu i oko 00:30 primetila je veći broj brodova, koji su očito bili francuski. Active je o tome odmah svetlosnim ksignalima obavestila Amphion i druge britanske brodove, a zatim krenula prema njima.
Host je odmah krenuo prema neprijatelju i oko 04:00 sati primetio francuske brodove. Pošto je vetar NNW bio slab, naredio je da se razapnu sva jedra.

Diburdje je na savetovanju sa svojim komandantima pre otplovljenja saopštio svoj plan. Borbeni poredak brodovi će formirati u dve kolon: u desnoj Flore, Bellona i Favorite, a u levoj Danae, Corona i Caroline. U borbi ne treba gađati u takelažu, već u bok i po palubi neprijateljskih brodova radi onesposobljavanja njegovih topova, a zatim preći na abordaž.

U svitanje 13. marta Diburdje je iznenada digao signal, koji je označavao da će Favorite zauzeti mesto na čelu desne kolone; tako je neposredno pred bitku promenio svoju odluku o rasporedu brodova. Pošto se još nije bilo potpuno razdanilo, neki brodovi nisu primetili taj zastavni signal, a drugi ga nisu mogli pročitati, jer zbog slabog vetra zastave se nisu razvile. Samo je Bellona potpuno razumela signal, i to u momentu kada je Favorite sa svim razapetim jedrima prošla pored nje. Odjednom su osmatrači sa Favorite primetili u pravcu Hvara kolonu britanskih brodova. Diburdje je naredio da se dva puta ispali iz topa, što je označaalo:“Neprijatelj na vidiku“ i uz to dignu dv signala:“Razapnite sva jedra i okrenite prema neprijatelju“ i „Za Principessa di Bologna:Pretražite luku Vis“ Šambek Eugenio trebalo je da kao brod-ponavljač ponovi te signale, ali zbog ranije spomenutih okolnosti nije signale odmah razumeo i digao ih je sa zakašnjenjem. Nakon što su konačno svi francuski komandanti razumeli signale, krenuli su u 06:00 prema neprijatelju, vozeći u dve nesređene kolone, a na začelju su ostali mali brodovi. Nakon izlaska sunca vetar je skoro prestao duvati i svi pokušaji francuskih brodova da urede svoja mesta u stroju ostali su bez uspeha.

Kod britanaca situacija je bila sasvim drugačija. Brodovi su plovili u smaknutom strojutako da je kosnik svakog broda skoro dodirivao krmu broda ispred njega. Na svim jarbolima podignute su zastave za borbu. Brzina britanske kolone je bila 3 čvora. Na čelu je bila fregata Amphion, a za njom Active, Volage i cerberus. Odlično uvežbanim britanskim komandantima nisu bila potrebna naređenja i jedini signal, koji je digao Host na Amphionu neposredno pre dolaska na domet topova, bio je „Setite se Nelsona“, što su posade svih brodova propratile višekratnim povicima „Ura“.

Diburdjeova fregata Favorite je bila veoma brza i stoga su svi ostali brodovi zaostali za njom. Diburdje je odlučio da najpre sam napadne britance, što je bila velika greška. Jedina pravilna odluka bila bi najpre sačekati da se brodovi postroje a zatim iskoristiti svoju nadmoć. Prema Hostovom izveštaju, bitka se odvijala kako sledi.

Malo pre 09:00 sati došla je Favorite na domet svojih topova vozeći paralelno sa Amphion i Active s ciljem da se probije između njih i time poremeti britanski poredak. Zbog jake vatre britanskih brodova taj manevar nije uspeo i Diburdje je odlučio da radi abordaža pristane na Amphion. Jurišni odred na čelu sa Diburdjeom prikupio se na pramcu Favorite i kada se udaljenost između brodova smanjila na 10-20 metara, francuski mornari bacili su bacala sa kukama za privlačenje ali su promašili. U tom momentu ispaljen je plotun iz svih topova na desnom boku Amphiona, a osim toga i iz haubice kalibra 140 mm, napunjene sa 750 puščanih kugli. Rezultat vatre bio je strahovit: levi bog Favorite je izrešetan, jarboli razbijeni, jedra pocepana, a paluba prekrivena poginulima i ranjenima. Diburdje je poginuo, a svi njegovi oficiri, sem jednog, bili su ubijeni ili ranjeni.

[attachment=1]

Odmah posle toga, u 09:40 sati, Britanci su morali okrenuti, jer je Amphion, bila na svega stotinjak metara udaljena od obale ostrva Vis. Host je digao signal za jednovremeni okret za 180° i svi brodovi su besprekorno izveli naređeni manevar.

U to vreme došle su na domet svojih topova francuske fregate Flore i Danae. Komandant Flore proveo je svoj brod uz samu krmu Amphiona, koja se već udaljavala od Visa. Sada je Flore došla u zavetrinu svog protivnika, a ujedno se iz privetrine približavala korveta Bellona. Oba francuska broda otvorila su jaku vatru i sada je fregata Amphion morala odgovarati na vatru sa oba boka istovremeno.

U to vreme poremećen je i britanski borbeni poredak. Za vreme okreta od 180° pogodak je blokirao kormilo na fregati Cerberus i na čelo nesređene kolone izbio je slup Volage.

[attachment=2]

Fregata Amphion nečla se u tečkom položaju i pokušavala se povući. Pri tome je prošla uz sam pramac Flore i nakon 5 minuta jake vatre britanska fregata primorala je francusku da obustavi vatru i, izgleda, spusti zastavu. U stvari Flore nije sama spustila zastavu, već je možda neki pogodak sa Amphiona, ili s francuske korvete Bellona, prekinuo zastavnu uzicu i zastava je pala na palubu. Na Amphionu nisu znali za uzrok spuštanja zastave pa su smatrali da se francuski brod predaje. Međutim na Amphionu su svi čamci bili teško oštećeni i nije bilo mogućnosti da se na Flore uputi odeljenje mornara, koje bi zauzelo brod. Izrešetana Flore, bez jedara i prednjeg jarbola, počela se bez smetnji udaljavati sa bojišta.

Nakon izbacivanja iz stroja Flore korveta Bellona našla se u veoma teškom položaju. Topovi sa Amphiona žestoko su je tukli pa je u 12:00 sati spustila zastavu. Na Amphionu su uspeli da osposobe čamac koji je na francuski brod prebacio grupu britanskih mornara.

Leva francuska kolona počela je ulaziti u borbu u vreme kada su britanski brodovi vršili jednovremeni okret za 180°. Bila je u privetrini, što je za nju pretstavljalo izvesnu prednost. Fregata Danae približila se slupu Volage, ali nije mogla izdržati vatru britanskih karonada od 32 funte. Morala se toliko odmaknuti da je Volage još bio u efikasnom dometu njenih dugih topova od 18 funti, dok je domet britanskih karonada bio premali. Zbog toga su na Volageu povećali barutna punjenja. Ali to je prouzrokovalo teška oštećenja na karonadama. Nakon kratkog vremena na Volageu je ostao upotrebljiv samo jedan top od 6 funti, dok su francuzi i dalje tukli sa 14 dugih topova od 18 funti.

Istovremeno je došlo do dvoboja između britanske fregate Cerberus i francuske Corona. Posada Cerberusa je bila nekompletna , 90 mornara bilo je u sastavu garnizona na Visu, tako da nije bilo dovoljno ljudi za posluživanje topova i manevrisanje jedrima. Nakon kraćeg vremena Cerberus je pogođen više puta i skoro onesposobljen. Francuska korveta Caroline bila je neaktivna i samo se povremeno približavala i gađala Cerberus.

[attachment=3]

Dok su Volage i Cerberus bili u teškom položaju, fregata Active razapela je sva jedra i žurila da im dođe u pomoć. Uništenje desne francuske kolone, Favorite i Flore onesposobljene a Bellona se predala, negativno je uticala na borbeni moral komandanata leve kolone. Iako su bili u povoljnijem položaju jer su pred sobom imali dva britanska broda u teškom položaju, francuski brodovi su prekinuli borbu i odjedrili prema Hvaru.

Oko 12:30 sati fregata Active stigla je Coronu na sredini knala između Visa i Hvara ali je tek u 13:45 došla na domet topova. Posle žestoke borbe Corona je u 14:30 sati spustila zastavu.

Danae i Carolina bili su u to vreme već blizu Hvara. Britanci su pretpostavljali da će francuski brodovi doći u zonu dejstva jakih obalnih baterija, te ih nisu gonili. Mali francuski brodovi već ranije su se povukli prema otvorenom moru.

Francuska verzija događaja u nekim elementima se prilično razlikuje.

U dvoboju između Flore i Amphiona učestvovala je i fregata Active. Na Flore je kugla otkinula noge komandantu, svi oficiri su poginuli sem jednog mladog oficira koji je oko 11:00 sati preuzeo komandu. Korveta Bellona je onesposobila Cerberusa a zatim i Volage, koji je čak morao spustiti zastavu, ali Francuzi nisu uspeli zauzeti taj brod. U dvoboju izmeđuActive i Bellone, približila se Danae, koja zbog gustih oblaka topovskog dima nije raspoznala brodove i svojim prvim plotunom omaškom pogodila Bellonu, misleći da se radi o neprijateljskom brodu. Teško, oštećena Bellona ostala je nepomična i tek u 15:30 sati spustila zastavu.

Oko 16:00 sati komandu nad preostalim francuskim brodovima preuzeo je komandant fregate Danae kapetan bojnog broda Vijon. Videvši da je bitka izgubljena, naredio je korveti caroline da uplovi u Hvar, dok se Danae približila teško oštećenoj Flore, uzela je u tegalj i odvukla u Hvar. Pošto na Hvaru, u stvari, uopšte nije bilo obalske artiljerije, Francuszi su iskrcali sa brodova nekoliko topova i postavili ih na obali na ulazu u luku, očekujući britanski napad. Sudbina preostalih francuskih brodova bila je takođe tragična. Fregata Favorite je bila prava podrtina. Njen komandant je poginuo, a pukovnik Giflengo naredio je manevarskom oficiru da uvede brod u luku Vis. Međutim vetar i struja odneli su brod dalje. Fregata se nasukala na rt Vela smokova. Giflengo je naredio da se oko 100 ranjenika prebaci na šambek Eugenio i goletu Principessa do Bologna, koji su došli u pomoć nasukanoj fregati. Oba ta broda su otplovila zatim u Split. Preostali deo posade Favorite iskrcao se i kasnije predao Britancima. Pre odlaska posade zapaljeni su štapini, koji su provedeni u brodske komore za barut. Uskoro posle toga, u 16:00 sati usledila je strahovita eksplozija, koja je raznela brod u komade. Eksplozija je bila tako jaka da se čula u Splitu, Makarskoj, Korčuli i čak Dubrovniku.

[attachment=4]

Brik Principessa augusta je već u početku bitke pogođen u kormilo i pošto više nije bio sposoban za manevar, otplovio je u Split.

Noću su se u luku Vis vratili britanski brodovi i doteglili zaplenjene Bellonu i Coronu. Posle najneophodnijih popravki oba broda su upućena na Maltu. Amphion i Volage takođe su morali krenuti na remont u Veliku Britaniju.

Gubici posada bili su teški kod oba protivnika. Francuzi su imali preko 200 poginulih i 500 ranjenih; samo je na Favorite poginulo 140 ljudi, a oko 100 ranjeno. Britanci su imali 45 poginulih ( po drugim izvorima čak 72) i 145 ranjenih ( verovatno je ovaj broj premali, jer je samo na cerberusu od 254 ostalo samo 26 nepovređenih ljudi). Kapetan bojnog broda Host bio je eško ranjen i upućen na lečenje u Veliku Britaniju, odakle se avgusta iste godine vratio kao komandant nove, veće fregate Bacchante ( 38 topova).

Bitka u Vikom kanalu je bila za Francuze sudbonosna ne toliko zbog gubitka tri broda, već zbog gubitka pouzdanja u vlastite snage. U bitci se ispoljila superiornost britanskog komandnog kadra i posada. Britanski komandanti znali su i bez signala sa komandnog broda šta moraju učiniti, a posade topova besprekorno su obavljale svoj posao.

Osnovnu grešku učinio je Diburdje, jer nije čekao da se formira borbeni poredak njegovih brodova. Posle onesposobljenja fregate favorite svaki francuski brod borio se sam za sebe i niko od komandanata nije pokušavao preuzeti komandu i srediti snage. Lična hrabrost komandanata nije mogla izmeniti konačni rezultat bitke.

Host je 15. marta uputio korvetu Aichorn da blokira luku Hvar. Kapetan bojnog broda Vijom hteo je hitno napustiti ovu luku i naredio je da se brodovi što pre poprave toliko da budu sposobni za vožnju. Prvi pokušaj isplovljenja nije uspeo, jer je Aichorn primetila neprijatelja i odmah napala. Francuski brodovi su se moali vratiti u Hvar. Noći 19/20. marta Francuzima je uspelo da neprimetno otplove. Stigli su u Gruž gde su zbog temeljitih popravki, brodovi ostali duže vreme.

Preuzeto iz knjige Nikole Safonova RATOVI NA JADRANU 1797-1815

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info