PALUBA

U ovoj temi ću se potruditi približiti vam obnovu drvenog broda(čije sam slike češće stavljao u temu o drvenim brodovima iz naših krajeva),opisati postupke i radove potrebne da bi se jedan stari,donekle zapušteni brod doveo u zavidno stanje.Radi se o pasari korčulanske gradnje,trup joj je napravljen po svemu sudeći 1968. godine u Veloj Luci na otoku Korčuli,a kabina je napravljena 1972. godine(ta godina gradnje i stoji u dokumentima).U brodu je unutrašnji motor "Lister SR2".Pasara je imala 2 vlasnika prije nego što je došla u moju obitelj,a ja sam je preuzeo 2005. godine.Dotad je bila obnovljena krma u brodogradilištu u Milni na Braču,bilo je oštećena prova u nekim susretima sa obalom :) no ne previše.Nadalje,razma je dosta propala,kao i centa(prvi red madira),zbog toga što je bila od jasena(više zbog izgleda,jasen nije najsretnije rješenje,ne trpi slatku vodu baš).Dno je bilo u odličnom stanju,rebra su bila besprijekorna,kao i kabina.Kabina je priča za sebe,radio je meštar Tonći Bakica,rađena je iz masiva mahagonija lijepljenih rezorcinskim ljepilom i do danas su svi originalni dijelovi kabine još na brodu.Tikova paluba na pramcu je propuštala,jer je brtvena guma bila u lošem stanju.Elektroinstalacija nije bila u funkciji,unutrašnjost je bila prilično derutna,no to je sve funkcioniralo nekoliko godina,i brod me odlično služio.Tek 2010. godine,nakon jednogodišnje potrage, sam uspio pronaći majstora koji je bio spreman na generalni remont broda.To je bio Jadran Bakica,sin gorespomenutog Tonća.I,prije točno 2 godine,početkom 10. mjeseca 2010. godine,brod odazi u Trogir na remont.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Hajde da vidimo sve od pocetka.

Trebao sam i ranije tako,bilo bi mi lakše,sad se treba prisjećati svega.

Dakle,nakon dolaska u radionu,brod je stajao na otvorenom neko vrijeme,i nije se ništa radilo(što zbog zauzetosti meštra,što zbog vremenskih uvjeta).No,izvršili smo detaljnu vizualnu inspekciju i ustanovili da je pramčana statva u jako lošem stanju.U to sam sumnjao i prije,jer sam morao stavljati dosta dugačke vijke prilikom zamjene zaštitne trake na statvi ima par godina.

Ustanovljeno je i da će biti potrebna izmjena kompletne krme(to je bilo već rađeno,negdje 1995. godine,no ne pretjerano kvalitetno).

Također su odnesene pajole,akomulator,naliven je tank goriva do vrha da ne dolazi do kondenzacije,uklonjeno je po metar gornjeg madira s obe strane da se provjeri stanje rebara(uvjerili smo se da su rebra odlična,jedna dobra vijest!),demontiran je propeler i odnesen na dovarivanje i centriranje(bio je dosta oštećen galvanskom strujom),i odneseno je ostalo što se da odnijeti.

Nastavak slijedi sutra.

Imas li fotografije detalja dijelova koji su se promijenili; usporedbe radi.

Imam,sve sam detaljno dokumentirao,stavit ću za koji dan.Oko 500 slika sam napravio,a i to je bilo malo.Kad dođemo do ugradnje postavit ću,ne brini.Inače,velika greška u projektu je bila što nisam prije početka rada napravio bar 100 slika detalja po brodu,jer je pred kraj bilo dosta frke oko slaganja raznih detalja.Npr. kod montaže zadnjeg jarboleta sam izgubio cijeli dan,da bi mi na kraju otac izvukao neku staru sliku na kojoj vadi parangal koja me spasila.Dakle ako neko drugi krene nešto ovako raditi,obavezno sve poslikat prije!!!

Jedna mala molba.

Čitam ovo, ali mi sa kopna koji vidimo more nekoliko dana godišnje, prva dva dana izgorimo, a ostale jaučemo, nešto ne razumijemo i ne znamo pojedine dijelove broda, tipa  razma je dosta propala,kao i centa(prvi red madira), Također su odnesene pajole, itd, pa bih te zamolio da objasniš koji je to dio i ima li još koji naziv.

Pozdrav

Vlado

Nema problema,trudim se ali mi pobjegne.složit ćemo i mali riječnik.

Ovako.

Razma je bočna vodoravna oplata(dakle,bijeli obrub oko broda,po kojem se hoda).Radi se od hrastovine.

Madir je svaka vanjska daska oplate,dakle,sama oplata broda.Najbolje drvo za madire je borovina,može i ariš.

Centa- prvi madir,dakle najgornji red dasaka oplate.Imamo i kontracentu s unutrašnje strane,bitan strukturni dio,al otom potom.

Pajole su daske koje su na brodskom podu,po kojima se gazi,najčešće su nepravilnih oblika i nisu fiksno montirane.Za njih se koristi danas najčešće mediapan ili slična vodootporna šperploča,a prije je bilo "daj šta daš".

Trenutno nisam kući,ali sve ću potkrijepiti slikama da bude jasnije.Pitanja su dobrodošla!

to, gazda, daj da i mi suvozemni naucimo ponesto oko brodova ;)

Može,bit će mi drago.Idemo dalje.Negdje u siječnju-veljači 2011. godine otvaramo provu i bokove.To otvaranje možda zvuči jednostavno ali nije bez obzira na starost,treba dosta sile,jer su drveni brodovi dosta solidno građeni.To se radi pajserom i fleksericom.Sa prove uklanjamo kuvertu i sve žbaje osim zadnje na kojoj leži kabina,da ne bi morali dizat kabinu,pa se odlučujemo na pojačanje zadnje žbaje.To se radi tako da se na postojeću žbaju doda još jedna laminirana.I onda si miran za vijeke vijekova.

Još jedna stvar.Kako najlakše ustanoviti u kakvom su stanju žbaje,a i kompletna kuverta?Jednostavno,stane se na sredinu palube i skoči.Ne smije se osijećati znatnije ugibanje.
[attachment=1]
[attachment=2]

Na bokovima je situacija dosta bolja.Samo 3 korbe(rebra) treba nadožuntat(dodati komad).Sitnica.

[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Da ne zaboravimo riječnik:

Kuverta-paluba.u ovom slučaju je od debelih tikovih letvi između kojih je nalivena guma.danas umjesto gume ide sikaflex(umjetna masa,nešto kao silikon)
Žbaja-poprečni,zakrivljeni nosač palube.U ovom slučaju se radi o peteroslojnom laminatu,lijepljenom West system epoksidnim ljepilom.Prije se nije laminiralo.
Korba-rebro.to znamo valjda šta je.

I sada dolazi ugradnja spomenutih žbaja,i madira koje smo uklonili.Naravno,potrebna je tu i jedna ne baš jednostavna međuradnja,svu staru boju treba ukloniti i nanovo.Tu se koristi vibraciona brusilica,špatule i fen.Za interijer sam koristio Hempel boje.2 ruke međupremaza i 2 laka.Također je ugrađena i nova pramčana statva,laminirana iz,ako se ne varam,7 komada.Ona je lijepljena komad po komad na staru statvu,jer bi za uklanjanje stare bilo potrebno ukloniti sve madire.dakle,iskopa se do zdravog drva,i na to se lijepe slojevi novog.U sam špic prove se doda još jedan trokutasti masiv,ako i lupimo negdje da ne bude problema.

Na prvoj slici se jasno vidi prije spomenuta kontracenta.Unutarnje pojačanje paralelno sa vanjskom oplatom,koje opasava cijeli brod.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Nakon ovoga,trebalo bi provu i zatvoriti nekako.Kao što je prije spomenuto,prije se to radilo tikovim letvicama,a procijepi su se punili gumom.u međuvremenu je umjesto gume došao sikaflex zbog bolje otpornosti na atmosferske utjecaje,boljeg prijanjanja na drvo...itd.Inače,prije bi se guma iz tih procjepa svako par godina(hm,par,pa desetak) mijenjala.I sad,lako je nalit novu gumu,problem je bio izvadit staru.Tu bi ja uvijek improvizirao neke alate,brusio bi nekakav nož ili lim dok ne dobijem nešto s čim to ide relativno bezbolno.evo jedna slika kako je to prije izgledalo.
[attachment=1]

Uglavnom,da poboljšamo trajnost prove(gdje god uđe voda ne valja,a ovakva oplata puna procjepa je idealna za to) majstor se odlučuje na slijedeću varijantu.Radi laminiranu ploču točnih dimenzija i oblika prove,i nju lijepi epoksidnim ljepilima na žbaje(poprečne nosače) i kontracentu(prvi red oplate)i sve dodatno učvršćuje vijcima.između cente i kontracente ugrađuje razmu(vanjski rub palube) od hrastovine.I onda,radi izgleda,(a i da se ne kliže) na tu šperploču pričvršćuje tikove letvice(kombinacijom sikaflexa i vijaka).Unutrašnjost piturajemo hempelom.I dobijemo ovo:
[attachment=2]
[attachment=3]

Na predzadnjoj slici vidimo da razma ima nekakav sjaj,kao da je lakirana.To je zato što je premazana epoksidnom smolom,west sistema,u nekoliko ruku.Sad ćemo malo o tome.

Drvo je puno pora,a u svaku od tih pora može ući vlaga,a vlagu vole gljivice,koje koriste drvo kao hranu.I onda svi znamo šta se dešava,drvo trune.Protiv toga se borimo bojama,ceradama,uglavnom mukotrpan posao u kojem uvijek na kraju pobijedi trulež.Bilo je čak i dosta pokušaja plastificiranja drvenih brodova,no to sve završi naopako,jer se drvo steže i širi ovisno o količini vlage,pa plastika puca....i tako dalje.uglavnom još nitko plastificiranje nije odradio kako spada.


A što je west sistem?
To "west" stoji za "wet epoxy saturation technology",dakle potpuno zasićenje epoksidom.kroz koji vlaga ne prodire uopće.

Postoji varijanta gradnje spomenutim "west" sistemom,gdje se prilikom gradnje prvo rebra premazuju epoksidnom smolom, pa se na tako hermetički zatvorena rebra lijepe jedna po jedna letvica na isti način zaštićena letvica...i onda dobijemo trup u kojemu vlaga uopće nema pristup drvu.[attachment=1]

No naravno,iz praktičnih razloga(a bome i cijene,kilogram ove dvokomponentne mješavine stoji preko 100 eura)na mom brodu to nije dolazilo u obzir.No,odlučili smo se neke dijelove štiti epoksidnim premazima.I to razmu,centu,krmu,pramčanu statvu i kompletnu kabinu.Kod kabine smo se odlučili na potpuno zatvaranje epoksidom,a ove ostale dijelove,koji su dio trupa,pa stoga i "dišu" smo odlučili štititi samo izvanka,da spriječimo prodor vlage.

Kako se to radi? Prvo brusimo drvo do gola,na željeni oblik.Zatim se otprašuje ručno,pa kompresorom,pa se očisti acetonom.onda se miješa ta smola u točno zadanom omjeru,(drvo mora biti potpuno suho!!!)i kistom nanosi na drvo,u nekoliko slojeva,najmanje 3.I dobijemo ovako nešto:
[attachment=2]

Uglavnom,dobiveni sloj je potpuno otporan na vlagu i UV stabiliziran.Nakon toga se taj sloj brusi(e tu treba dobro vagati,ne valja skidati puno,a treba dobiti to glađu površinu!!)i dalje se boja,lakira,već po želji.

Ja sam iskušavao ovaj premaz na nekim komadima drva.Kod komada mahagonija koji sam premazao sa 3 ruke epoksida sam došao do pora drva tek nakon oko 4 mm dubine.a epoksid seže do 6 mm.

Eto,objasnili smo i to.Uskoro ćemo brod prebacit s livade u hangar,a onda ćemo rastavit krmu.Pozdrav!

Koliko ribe je eskiviralo udicu dok se ti igraš s čamcem... Zezam se, odličan posao i objašnjenja koja mogu i meni koristiti.  :super

A ne vatam ja baš ribe pretjerano!Tim se stari bavio.Večeras ili sutra ujutro ćemo minjat krmu.Pozdrav.

Amo dalje.Preko ljeta 2011. se nije puno radilo,samo smo prebacili brod sa livade u zatvoreni hangar.Starinskim metodama,polugama,valjcima,autodizalicom...i u hangaru smo otvorili kompletnu krmu.Krma je kao što smo prije napisali bila obnovljena u milnarskom brodogradilištu,ali tamo nisu specijalizirani za male brodove(rade trabakule) pa to i nije bio vrstan rad.Skoro kompletno krmeno zrcalo je uklonjeno,kao i pola krmene statve.Na njoj je na špicaduru nalijepljen novi komad drveta,a centa i kontracenta su samo djelomično promijenjene.Ovako je to izgledalo tik prije stavljanja zrcala:
[attachment=1]
A evo i komad uklonjene hrastovine:
[attachment=2]

Nakon toga,postavljamo krmeno zrcalo,zadnju žbaju(normalno laminiranu,nego kako!!) i krmene bite.Vidi se da su bite ojačane da ih ni slon ne može isčupat.
Na dobivenu konstrukciju ćemo kao i na provi montirati šperploču,pa lijepiti tik.

[attachment=3]
[attachment=4]

Do završetka ovih radova je cijeli brod bio "rastresen",nije se smilo puno skakat po njemu da se ne poremeti konstrukcija.Doslovno,kad bi se guralo u jedan kraj krme rukom,golim okom se vidjelo uvijanje cijelog broda.Završetkom ovih radova je opet dobio čvrstoću konstrukcije.

Na krmenoj statvi se vide dvije prokromske vide.To su pašajice.njima vežemo krmu na statvu,a i kompletnu kolumbu na rebra.

Špicadura-Dva komada spojena na klin,tako da se dobije veća površina spoja za lijepljenje

Kolumba-Kobilica

Pašajica-Vijak za učvršćivanje

Bite-Bitve.Uređaji za privez

I pošto smo kod montiranja šperploče na provu zakazali sa slikama,to ćemo nadoknadit sad.evo ovde se vidi ta šperploča,i na nju nalijepljen tik.vidi se da su letvice tika označene brojevima,i da ima dosta viška gume.to se kasnije lako pobrusi.
[attachment=1][attachment=2]

također se vidi da su i bite nestale.Vratit ćemo ih kasnije.

U "ono" vrijeme, nije bilo baš lako nabavit tikovinu. U Splitu su to rješavali u rezalištu Sv. Kajo. Kad su raspremani stari veliki brodovi, skinuta su i vrata kabina. Ta su bila ponekad iz lamela, širine oko 100mm, tikovine debele od    50-80mm. Da bi dobili letvice za prekrivanje palube pilale su se uzdužno.

Duje,sad je još teže.Meni je žao šta sam bacio stari tik,jer su prije bile ugrađene letvice debele oko 4 cm.A i tikovina koja je bila na mom brodu je vrlo vjerovatno iz Sv. Kaja.

Vrlo dobro i precizno. Što je sa Listerom? On je vjerovatno neuništiv...

Njega nisam ni takao tijekom remonta,kasnije je upalio bez greške:)

gazda, ako nije problem, koliko te je ukupno kostao remont?

Dobit ćeš na privatno.dosta.a postanje nastavljamo za koji dan,imam kvar na kompjuteru.

Amo dalje s obnovom.Nakon završetka ovih radova,postavljamo krmenu pregradu kokpita,staru.samo je obrušena i malo pokrpana,no u dobrom je stanju pa je ne mijenjamo.I krma je gotova,sad treba krenut na kabinu.Prvo ide pasji posao,a to je uklanjanje laka u potpunosti.svaka mrvica koja ostane će se vidit kasnije.Pa skidanje rukohvata,vrata,ormara,šina bokaporte,prozora,fineštrina(za uklanjanje fineštrina mi je trebalo po 5 sati za svaku,dakle cijeli dan za obe!!).Uklonjena je i kompletna elektroinstalacija,i sve ostalo šta se može odvidat.E da,i boja iz kabine unutra.Tjedan dana posla samo da se to počisti.Dok sa ja sve to obavljao meštar je napravio kordun oko cijelog broda.
I dodan je rub po vrhu krme od mahagonija.Radi estetike.
Kordun-rub na razmi,sa rupama za ispust vode(brunalima)
Fineštrina-brodski prozor s okvirom

Bokaporta-prozor ili otvor u razini palube.

[attachment=1]
Gotova krma
[attachment=2]
Pregrada krme i kokpita
[attachment=3]
obrušen kokpit
[attachment=4]
obrušena kabina
[attachment=5]
unutrašnjost kabine

Evo još i slika korduna na provi.laminat ijepljen iz 7 komada.
[attachment=1]

Na kabini je bilo nekih sitnijih pukotina,nastalih oko vijaka prozora,i par na vijcima fineštrina.Inače je bila u besprijekornom stanju,stamena i zdrava.Te pukotine smo očistili,i u njih stavili klinove mahagonija u epoksi smoli(west sistem,također).Kad se osuči smola,onda se višak drveta ukloni dlijetom i brusnim papirom pa se dobije skroz glatka površina.Na tako uređenu kabinu ćemo nanijeti nekoliko ruku epoksi smole otporne na UV zračenje,a isto ćemo napraviti i na suncu izloženom dijelu cente.Na razmu,koju ćemo naknadno nanijeti bijelu boju ćemo nanijeti epoksi smolu koja nema uv zaštitu,radi uštede.Na krovu kabine,rađenom od drvenih letvica je između letvica bila guma,koju sam ostavio gdje je jer je bila u dobrom stanju i nikad nije propuštala.

[attachment=1][attachment=2]

I nakon tog svog brušenja,dolazi na red epoksiranje.Prvo ćemo epoksirati razmu,centu i krmu.Dakle,skroz naskroz čisto drvo,bez trunke starog laka ili boje,bez masnoća,imalo vlage(jako bitno!!!!) i prljavštine prvo ispušemo kompresorom.pa usisamo,pa opet ispušemo,i na kraju detaljno očistimo acetonom.Epoksi zamiješamo u posudici,veliku pažnju obratimo na omjer katalizatora i baze,i krenemo mazati kistom.Svaka nečistoća će se kasnije itekako vidjeti,ovo je baš laboratorijski posao.A nakon onog pustog brušenja sve živo bude prepuno prašine.
Tako nanosimo 3 ruke epoksida,a nakon svake ruke brusimo papirom 220 do apsolutne glatkoće,a opet ne valja skidati previše,da ne stanjujemo sloj epoksija.I između ruče čišćenje,i obavezno mazanje acetonom,da "oživimo"prijašnji premaz.
Drvo nakon ovog postupka postaje apsolutno glatko.nema nijedne vidljive pore.
Isti ovaj postupak ćemo kasnije primijeniti na kompletnu kabinu,kokpit,uglavnom na svo drvo koje je prije bilo lakirano.Prije bi davao oko 15 ruku hempelovog laka sa obaveznim brušenjem među ruku da dobijem sjaj,a sad sam mnogo bolji sjaj dobio sa 6-8 ruku,ali o lakiranju ćemo kasnije.
Cijena epoksija je oko 80 eur bez UV,a 100 eur sa UV zaštitom...

Evo par slika epoksirane razme,cente i krme...

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Poslije epoksiranja razmu premazujemo hempelovim polyprimer-om,dvokomponentnim primerom na epoksidnoj bazi.kasnije ćemo malo popuniti neravnine epoxy fillerom,pa ćemo azvršno dati dvije ruke poly enamel-a.A na centu dajemo lak.Odlučio sam se za Veneziani wood gloss lak,dvokomponentni lak na poliuretanskoj bazi.Prije sam koristio hempelove lakove,ali oni nemaju uv zaštitu,i nakon pola godine lak dosta propadne.nakon godinu sve ispuca.ovaj lak(veneziani)ima UV zaštitu,i dosta bolju pokrivnost.Najbolje šta sam mogao upotrijebiti su US PAINTS lakovi,trokomponentni.no cijena je oko 150 eura po kilogramu.A Veneziani je oko 40 eura kilogram.Treba dati najmanje 6 ruku laka.Prije svake ruke je potrebno je podlogu pomegati papirom 360,a kod zadnjih ruku 400.Evo kako to izgleda sa samo jednom rukom laka.
[attachment=1]
evo i razma.
[attachment=2]

Također je pripremljeno drvo za novi kašun motora,i propela je stigla s dovarivanja.
[attachment=3][attachment=4]

E da,šesti je mjesec 2012.Vruće je,al dobro za lakiranje.Lak traži temperaturu iznad 20 stupnjeva,jako nisku vlažnost i vrijeme bez vjetra.

Nakon ovoga,prelazimo na epoksiranje kabine.Na nju su nanesena 3.a na nekim mjestima gdje sam procijenio da je tako potrebno i 4 sloja epoksida.Napravljena su i koljena na stražnjem rubu kabine,na spoju između pregrade i bočnih stranica.Prekrasan rad,vidi se na prvoj slici.E,i niklovao sam stare fineštrine,flanđu auspuha i svjetla.To je jako teško za nać,skoro nitko to ne radi.Ekologija,ispušta se neka lužina u okoliš.Ako neko i radi,radi na crno.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

браво мајсторе :klap

ja ne bi više spustio čamac u vodu
ja bi to stavio u dnevnu sobu za ukras
prekrasan rad!

to sam i ja pomislio, ali brod je da plovi... :marinero

Naravno da je da plovi!nije dobro ni kad stoji u lučici,a kamoli u radioni.Slijedeće je na redu davanje primera na krov kabine,i bojanje interijera kabine.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Za krov je korišten hempel polyprimer.Kasnije ćemo neravnine popuniti epoxy fillerom.A ovaj interijer kabine izgleda lagan al treba 3 sata da se sve oboja.A ni sam ne znam kolko mi je trebalo za to pobrusit.

Zagazili smo u osmi mjesec,lakira se,izvađeno je nekoliko madira po dnu,stavit ćemo opet madire od borovine.Podvodni dio broda je inače bio u odličnom stanju,par madira je trebalo mijenjati.Također smo epoksirali vrata kabine,argolu,kormilo,jarbolet,bokaportu(i promijenili 2 štrike na njoj).....kraj se već vidi.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

argola-rudo kormila

Usporedno s ovim radovima se i lakira,naveliko.Treba koristiti specijalne kistove,to sam zaboravio spomenit.Inače,ja nisam neki pitur,to mi ne ide baš.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Gazda, na fotografiji "kabina", vidi se na spoju koverte i same kabine tamniji dio; finalni lak je nanesen - to se nije nikako moglo otkloniti prije lakiranja?

Nije.Mahagonij je malo potamnio pri donjem dijelu,a i oko prozora,iako je to većinom pokriveno okovima.Nije trul,nego je samo dobio patinu.Ali,vidićeš na slikama gotovog broda(namjerno ni u susjednu galeriju "drveni brodovi" nisam stavio fotografije gotovog broda) da to sasvim lijepo izgleda.Da nema toga nebi se ni vidilo da je stari brod u pitanju,pa to tamnjenje prilično podiže izgled.

Ima i još dosta popratnih radova,tu su klupe,kašun motora,pa polica u provi(produžetak kuvarte na koji je naslonjena kabina),pa vrata ormara......većinom smo krojili nove.Klupe sam upotrijebio stare,samo su lijepljene na ploču šperploče,da se ne rasklapaju.Po njima se sjedi,skače,dosta trpe težine pa moraju biti solidno napravljene.Jedna je izgubljena,a ove stare su polijepljene i naravno epoksi pa brušenje pa lak....(izbrojao sam,na brušenje broda sam potrošio preko 800 diskova finog brusnog papira 220 i 360!!!!)
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]Na zadnjoj slici se lijepo vidi kako je pokrpana jedna klupa(ili banak,po naški :) ).Ti stari dijelovi jako lijepo izgledaju kasnije.Meni ljepše nego novougrađeni.

Brod je totalno suh,pa su se kimenti dobro raširili,a treba ga zatopit uskoro.prvi korak je lijepljenje tankih traka borovine na postojeće madire da smanjimo razmak između madira.Epoksidnim lijepilom se zalijepi traka,u kimenat se zabodu drveni klinčići da lijepilo bolje uhvati.višek drva se skine blanjom.[attachment=1]

kimenat-prostor između 2 daske oplate

"Kjaro"

Nakon ovoga se pokacaju sve brokve.Uzme se klin i sve brokve,jedna po jedna,zabiju još malo.pa se kimenti(šupljine između madira)mažu primerom.Pa se u njih stavlja konop za kalafatavanje(točno treba znat koliko,ne previše,ne premalo)i kimenti se zakitaju.iznad vode bijelim kitom,a ispod vode običnim staklarskim.Usput,klupe i bokaporta su dovršene.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Elektroinstalacija je kompletno nova.To sam sam odradio.Svi kontakti su lemljeni,svve žice bužirane,a obujmice sam koristio većinom prokromske.Gdje nije bilo mjesta plastične,sa prokromskim vijkom.Lamće su većinom korištene stare.Kvalitetnije su od ovih novih po dućanima.I počeo sam bojati trup iznutra.Ovo je samo primer.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Vanjska oplata se kitaje bijelim kitom,kao što smo već rekli.pa hempelov primer.Hempelov primer dajemo i na kompletnu unutrašnjost trupa.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Na predzadnjoj slici se vidi srebrena boja dna.Podvodni primer.Jako je agresivan,nijedna druga boja ne ostaje na njemu.Nanio sam ga odoka,pa mi je kasnije ispadala antivegetativna boja(intonak,po naški).I kao što se vidi,vodena linija je zasad potegnuta odoka.To se kasnije uredi.

A sad okrećemo brod na drugu stranu,i kalafatajemo i nju.U puno puno je boljem stanju.Jer je brod bio okrenut prova-istok krma-zapad na vezu.Pa je sjeverna strana ostala puno pošteđenije od sunca.Samo jedan madir je propao.
[attachment=1][attachment=2]

I par riječi o motoru.Dvocilndrični lister SR2,engleski stroj,neuništiv.1965. godište.Zračno hlađenje,nema filter ulja,nema filter zraka,jednostavan do bola.Malo je bučniji,ali pouzdan do bola..Za vrijeme svih ovih radova je na motor potrošeno sve skupa oko 2 sata.Dvaput promijenjeno ulje i to je to.13 konjskih snaga,više ni ne treba.Potrošnja 1.5 l na sat.

S njim sam imao samo jedan problem dosad.Jednom prilikom je brod bio dobro potopljen,ušlo je more do donje razine tanka goriva otprilike.I u reduktor je ušlo more,a da ja to nisam primijetio.Par godina je sva bilo u radu,no onda je počelo struganje,i nakon šta sam ga otvorio ustanovio sam da su stradala 2 ležaja(uključujući odrivni ležaj) i 2 semeringa.I pošaljem ja mail u englesku,i iz tvornice odmah odgovore,da su dijelovi dostupni i lupnu cijenu od 3000 eura(problem je šta su ležajevi colni,pa nisam mogao staviti zamjenske).A za te novce mogu naći kompletan motor (a i brod,jer tad nije bio u bajnom stanju),pa sam obišao par tokara i dijelove našao komad po komad.I za par mjeseci kupio isti motor iz jedne stare barke za samo 150 eura...

[attachment=3][attachment=4][attachment=5]

S velikim užitkom pratim ovu temu ,odličan i pedantan posao, sve pohvale  :)

Zbilja vrhunski...a ovaj LISTER je vječan...moj tetak u Splitu ima isto Listera,ne znam koji model,i mislim da je jednocilindrični. Uglavnom,kaže da nikad nije stao...

Vrlo vjerovatno SR1.Motor je rađen toliko jednostavno i robusno da se zaista nema šta pokvarit.Neznam koliko teži,ali jednom prilikom smo nas troje na jedvite jade ukrcali Lister SR1 u renault 4.Jedan jedini problem s tim strojem je to šta su svi navoji colni,pa ako se izgubi bilo koji vijak obično bude kopanja po santinama,ronjenja i tako.

Amo dalje.Lakira se kad stignem,to mi je oduzelo najviše vremena,a i para bome.Skoro sam gotov s lakiranjem kutije motora,vrata ormara,vrata kabine i ostalih "privjesaka".U brodu je zasvijetlila prva žarulja,a postavio sam i audiouređaj,pa je malo lakše radit.Koristim obične autoaudiouređaje malo boljih marki,jer su oni "marinizirani" tek nešto duljeg vijeka,a cijene su im astronomske.Datum? 1.9.2012.

Bojanje unutrašnjosti trupa.Dosta nezgodno.Jako prljavo,dosta masti,nezgodno za prići....ali treba i to odradit.I da napomenem,svi dijelovi koji su bili ispod motora,su bili u izvanrednom stanju.Nafta i ulje odlično zaštite drvo.Inače,u stara vremena su se brodovi premazivali srdelinim uljem.Mogu mislit kako je sve to lijepo mirisalo.[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Postavljena je i kaljužna pumpa,solidnog kapaciteta.Šta veća to bolje,zlu ne trebalo.Pa ehosonder,analogni,marke seafarer.Stariji će znati o kojem se uređaju radi.Posatvio sam Seafarer 3,kasnije sam ga zamijenio uređajem Seafarer 5.Kanije ću ispričat zašto.A s lakom sam pri kraju,sad brod već liči na komad namještaja.Postavljena su i obnovljena poziciona svjetla.I napokon sam napunio brod vodom.Procurio je samo na 3 mjesta,šta je izvanredan rezultat.I sve je stalo u prvih 48 sati od nalivanja vodom.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Pa zar se nigde ne može nabaviti komplet za narezivanje colovnih navoja. Englezi su u praksi prešli na metrički sistem relativno nedavno.

Nisu prešli, a ni neće kako stvari stoje.

@Gazda
Ako vam trebaju colne vide :) , matice i slično, javite se, ima se toga podosta, samo dajte ASNA, MS ili NAS broj što vam treba, pa ako mogu, rado ću pomoći, pošto je stvarno gušt pratiti projekat obnove.

Ma snađem se ja.U praksi :) se snalazim tako da što manje gubim vijke.

Hvala lijepa.Imam jedan vijak koji tražim,pa kad se uhvatim toga,javit ću ti se.Radi se o držaču šipke za mjerenje ulja,nije bitan dio,pa kad naleti.Inače,stari mi je u tokara dao radit nešto vijaka,tako da imam dvadesetak za slučaj potrebe.Pošto zaista rijetko išta radim na motoru,tih dvadesetak vijaka mi je dosta za idućih 10 15 godina.

Napomenuo sam prije da sam kupio motor koji radi za 150 eura.Stari mi je ostavio i set za generalku ovog motora,pa planiram jednog dana taj rezervni motor rastaviti,napraviti generalku i obojati,pa nek se nađe.Onda sam miran za idućih sto godina.

gazda, aj za nas pesadince, sta je ehosonder i cemu sluzi? meni po slici lici na neki kompas, uredjaj za kretanje po njemu.

Ispričavam se,stalno pazim da mi ne utekne koji nepoznat pojam,ali neke riječi(eo ehosonder naprimjer) su toliko udomaćene da ni ne shvatim da nisu književne.Mislio sam o ehosonderu kasnije al amo sad.Ehosonder je dubinomjer.Uređaj radi tako da pošalje ultrazvučni val na dno,i mjeri vrijeme koje je potrebno da se vrati.I iz toga izračuna dubinu.Danas su ti uređaji strahovito napredni,pa imaju opcije bočnog skeniranja,3d slike,svakakvih čuda.Jako veliku primjenu imaju i u ribarstvu,jer i riba ima svoj odjek,pa također ostavi svoj potpis na ekranu,šta uvelike olakšava posao profesionalnim ribolovcima.Evo jedna slika modernog sondera,i slika ekranskog prikaza na kojem se vidi jato ribe.[attachment=1][attachment=5]

Ja sam se odlučio za malo stariji model,a taj naravno nema ekran nego samo kružnu ploču sa prikazom dubine točkicom(doduše i kod ovih prastarih modela prilikom prolaska preko jata ribe ugledamo titrajuću točkicu na dubini na kojoj je jato,al to je već filozofija).Kako rade ovi stari uređaji?Signal ode kroz sondu i vraća se nazad.Ekran se sastoji od najobićnijeg konstano rotirajućeg štapića na kojem je led dioda.Kad se signal vrati,zasvijetli led dioda.Prikaz dubine kao na brojčaniku sata.

No,i tu je bilo nekih komplikacija.Naime,da bi postavio sondu,morao bi bušiti trup.Sonda izgleda ovako nekako:
[attachment=2]
Ideja o bušenju trupa mi se ne sviđa,pa sam je zalijepio za drvo s unutrašnje strane.Stvar radi,no jako oslabi signal.A a ja sam prvotno imao ovaj uređaj,seafarer 3,koji je dosta male snage,i nije "probijao" preko 5-6 metara dubine:
[attachment=3]
Zamijenio sam ga onda Seafarerom 5,koji ima i jednu "naprednu" funkciju,alarm dubine.Kad se dođe u pliće more,počme svirati.Dosta korisno kad se spava negdje na sidru,ako smo usidreni na recimo 5 m dubine,podesimo ga ad alarm proradi na 4 metra.Pa ako sidro popusti,uređaj počme svirati.
[attachment=4]


Oba uređaja danas pripadaju dalekoj povijesti,i ugradio sam sonder samo zato šta izgleda starinski.Današnji uređaji koštaju od dvjestotinjak eura naviše,i  nevjerovatnih su mogućnosti.I ovaj koji mi je u brodu i onaj prije su pronađeni u napuštenim brodovima,spremljenim za potpalu.A sonda?? Sonda je s Ebaya:)

Za namenu i tip broda više nego dovoljan uređaj-ehosonder a i uklapa se u evergreen priču broda.
Ništa ja tu ne bih menjao.

Kao što ni Mercedese starijih serija ne mogu da zamislim bez starih blaupunktovih radio kasetofona (npr. model Essen), tako ni ovaj brod ne bih mogao da zamislim sa najnovijim ehosonderom.

Svaka čast u svakom smislu.
I ne odstupaj nikako od osnovne zamisli projekta  ;D (ne daj se novim stremljenjima).

Pa da,ovo neko moderno 3d-lcd čudo nebi baš laglo.Iskreno,ni ovaj još nisam upalio nego jednom,al neka ga,lijepo izgleda.

Poslikao sam danas zalijepljenu sondu na trup i ovaj novougrađeni sonder.Ovim lijepljenjem se značajno izgubilo na dometu sondera,isprobao sam,radi do nekih 55 metara,dalje se gubi.No,više mi i ne treba.No,amo mi dalje s drvenarijom,dosta je elektrike bilo.[attachment=1][attachment=2]
I još jedna napomena,sondu treba postaviti okomito,inače se dobija krivo očitanje.Pošto je u radioni brod bio improvan(pramac je bio niže od krme),radili su visci,kutomjeri....ali pogodio sam okomicu,griješi tek negdje 2 metra na 50 metara.

Datum je 22.9. i priveo sam lakiranje kraju.Sve sjaji ko blesavo.Na spoj kabine i kuverte(prednje palube) je postavljena tikova letvica(taj spoj je inače jako podložan propuštanju vode).Postavljena je i još jedna,ručna pumpa.Također je probušen trup i provedeno crijevo sa kaljuže pumpe na ispust vode.Razma je završno pobrušena i poktana epoksi kitom,i spremna za završno bojanje hempelovim poly enamelom.Iz podruma su izvučene pajole(daske po kojima gazimo u kokpitu i kabini),pobrušene,pokitane i obojene.Ima ih 24,ako se ne varam.

 Izvini, zar se brod ne izniveliše posle izvlačenja na suvo?! Mislim, ako je iznivelisan lakše je raditi bilo šta, a to i neoduzima puno vremena. :-X Zar ne?

Vjerovao ili ne,tek 20 dana prije porinuća mi je zasmetalo to šta brod nije na ravnoj kobilici(zapravo,kobilica je bila paralelna s tlom,ovaj brod ima kosu grednu kobilicu).Osim za ovu sondu,okomica mi je trebala jedino za postavljanje zadnjeg jarbola(a i njega sam postavio bez problema,jer sam imao prednji jarbol i lantinu,pa sam i taj problem riješio jako elegantno i brzo.i još jedna stvar,da sam ga iznivelirao pramac bi mi jako teško zatopio[attachment=1]

Evo pokušat ću to i skicom objasniti.da sam nivelirao brod(doveo vodnu liniju,označenu crvenom bojom, paralelno s tlom)voda bi se u brodu slila u krmu i pramac bi jako teško zatopio.Ja sam kobilicu držao paralelno s tlom i to mi je (malo) zakompliciralo rad,ali je brod mnogo lakše zatopio.A o tome kako je hodat po ovako nakošenom brodu,bolje da ne govorim,padaš i zapinješ za nešto svaki čas.

 Potpuno te razumem. Kada sam došao na Dunav- RPČ i kada sam osetio kao brod stoji nasukan na obalu , došlo mi je da se smejem.

Počelo postavljanje okova.Oplata premazana prvom rukom hempelovog laka.Na drugoj slici se vidi napravljen utor u koji ćemo staviti bočne prozore,od polikarbonata.Porinuće bi trebalo biti za desetak dana no nedostaju mi 2 bitne stvari.Paklina,koju treba naliti u krmu,i vijak propele,zagubio sam ga....
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Paklina je prirodna masa,nešto kao bitumen,koja se nalije u samu krmu(ili negdje drugo po potrebi),pokazat ćemo kasnije gdje i kako,da se spriječi prodor vode,jer je na tom mjestu situacija dosta složena i brod često pušta baš tu.Dosta elemenata se spaja u malo mjesta.Problem je šta se pakline više ne koristi,pa je gotovo nemoguće za nabavit.Umjesto pakline danas se koriste i neke epoksidne smole za rad sa karbonom kako sam čuo,ali nisam se htio igrati.

Браво мајсторе  :klap :klap :klap

Zrcali se zrcalo! :klap

Odusevilo me je sto vidim da prednji kabinski prozori mogu da se zbog luftiranja otvaraju.

Obicno su na savremenim "poliesterskim pasarama" bez mogucnosti otvaranja.

Leti nema nista lepse nego kad kabinu mozes da luftiras u plovidbi onda imam utisak kao da ceo brod "dise" a i na kotvi nije lose za letnje veceri a narucito uz drustvo  :).

Slika seafarer5.jpg da li je ono JZ pepeljara?

JZ pepeljara??Daj objasni malo taj pojam.Neznam točno porijeklo pepeljare,amo i to rasvijetlit!

Držim ih stalno otorene,tenda ih pokriva.Vidit ćeš za par dana kad stignem do kraja.Nema kondenzacije ni ustajalog zraka.Inače,na današnje brodove(posebno na one čarter jedrilice)se ugrađuje ventilator za te stvari,moderni modeli čak imaju elektronske jedinice koje mjere vlažnost i određuju kad će puhat a kad ne,da ne dolazi do kondenzacije,

JZ pepeljara trebala bi da bude tipska pepeljara iz vagona "Jugoslovenske Zeleznice" ona sto je stajala na sredini ispod prozora.

Verovatno se na to misli?

E ne znam.Može bit.Provjerit ćemo,stvarno en znam odakle je,u brodu je oduvijek.Uglavnom,postavio sam i prozore.Naručio sam polikarbonatne ploče,debljine 4 mm.Postavljene su u utor koji se vidi na prethodnim slikama,i pričvršćene sa sitnim vijcima.U utor je prije nanesen sikaflex 295(specijalno brtvilo za brodske prozore,i dodan okov s vanjske strane,prokromski.između okova i stakla dodan još sloj sikaflexa.Okov je onda za kabinu učvršćen vijcima s maticom i kontramaticom.Evo slike s vanjske i unutrašnje strane.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3]
Uglavnom,nakon 5-6 dana su 2 prozora pukla.Ni ja ni kalafat ne znamo zašto.Još ih nisam mijenjao,vidjet ću šta ću s tim.

Mora se ostaviti vise slobodnog prostora izmedju ivice okna i stakla da staklo moze slobodno da se giba u svim temperaturnim uslovima jer i sam brod radi i giba se a i verovatno posle ovakve rekonstrukcije mora da dodje i do sleganja materijala u konstrukciji.Deluje mozda nelogicno.Ja nisam strucan ali mozda se o tome radi.

Jedan moj prijatelj kacio je ogledala iz komada na plafon donje palube.Nije ostavio dovoljno prostora izmedju prepusta za gibanje i nekoliko dana po montazi ogledala su popucala.

A mozda i vijci trebaju biti malkice labavije pritegnuti opet zbog gibanja.

izvinjavam se ako nisam u pravu.

Izvrsno izgleda - svaki put kada otvaram, mislim - e mozda je i koverta gotova :D

Sto se pucanja tice, najvjerojatnije se kabina malo istorzirala na suhom; u pocetku je metalni okvir doveo povrsinu ispod "u red", ali nakon nekog vremena sile su bile prejake i svoje napravile. Sto kaze Oficir, valjalo bi ostaviti malo lufta, pa polako pritezati....

Ne znam.Pazili smo,svugdje je brtvilo okolo,nigje nije polikarbonat u dodiru s drvom.Postoji vjerovatnost da je između inox okvira i polikarbonata ostala neka metalna stugotina ili slično strano tijelo koje je uzrokovalo štetu.Vidit ćemo kad uklonim prozore.Zasad ne curi pa me to i ne pogađa previše.

Postavljen je nosač za pomoćni motor(iako mi je bilo žao bušit zrcalo,al mora se....).Postavljena je i većina okova.Još nešto radova po kokpitu,postavljanje jarbola,antivegetativna boja i šminkanje.Čini se brzo gotovo al ima još posla.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Sjajno izgleda. Jedva čekam da ga porineš Gazda.

Ma porinut je već,al pričekat ćete slike još koji dan:).Nemam još puno slika za objavit.

Onda cestitke za porinuce.
Ali bolje da se pravimo kao da nije da bi sledeci clanci bili jednako uzbudljivi. ;)

Hvala.Nastavite se pravit blesavi,večeras ću postavit još slika.

  :klap

 Ja sam ionako  :P. Svaka čast na majstorstvu! Bila boca penušavca o provu?

Nije.Kupio sam je ali nisam stigao,vidićeš.Uglavnom,postavljen je prednji jarbol(čekao se okov,i to je kasnilo),vrata pripremljena za ugradnju,a završava se i unutarnji rub kokpita.Na ovoj zadnjoj slici,gdje kalafat radi,se vidi mjesto gdje će se naliti paklina(Ovaj neuredni dio,u samom dnu trupa).Pakline još nema na vidiku,a porinuće bi trebalo bit za 7-8 dana.Nemam ni vijak propele.Datum je 28.9.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Došla je još jedna gajeta u radionu.Inače,u ovoj istoj radioni je napravljena čuvena gajeta falkuša,a cijelo vrijeme radova je ispred bio brod Tome Bebića,čuveni leut opjevan u pjesmi "leute moj".

Dovršen je rub kokpita.Izlakirano šta se imalo izlakirat još.Postavljen zadnji jarbolet.Postavljena kutija motora na mjesto(samo za probu,treba to još malo doradit.Pajole su nazad na mjestu,sad se lakše hoda.Postavljene zijevalice na provu.Zijevalice su vodilice za konop,drugo ime i ne znam.Sad se već bojim i hodat po radioni da nešto ne ogrebem.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Zijevalice mi nisu baš legle,nisam zadovoljan.Tražio sam mesingane kao na krmi,ali nema pa nema.A žurba je za ići u more,možda jednog dana i naletim na mesingane.

Sada svega ima za kupit -- naci ce se i mesingane.

Po uzoru na ove svaki vest strojar na tocilu zna da napravi od malo mesinga iste.

Ma nije bilo vremena za akrobacije.Inače,u engleskoj ima za kupit šta god ti srce poželi.

da, i kosta ko svetoga petra kajgana :rtfm sve sto moze, radim sam ili mi urade drugari. naravno, vazi i obrnuto - i ja sto mogu zavrsim njima. tako pare ostaju kod nas (citaj pijemo pivo) a "nekima tamo" k(piiip) ;)

 ;) A evo i malo domace robe za dignut moral na brodu!

http://www.youtube.com/watch?v=N7U0MhsQ21w

Pozdrav!

Pomalo,nećemo još pjevat!Treba bacit brod u more pa ćemo pjevat do mile volje.A od radova,udrili smo antivegetativnu boju,i 2 plave crte.I propela je na mjestu.Bez vide,još uvijek!!Slike su slikane u petak 5.10,a porinuće je trebalo biti u ponedjeljak 8.10.Ni one pakline još nema.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Lipota!
Nego, je li mi promakla koverta?

I, je li ova zadnja slikana s filterom - ima jedna mala tockica koja je ista i na bijeloj i "oker" boji.

Misliš na točkicu na razmi?to je epoxy filler.A nije slikana s filterom nego je jedna bez a jedna sa blica.A za kuvertu ne znam,valjda mi ništa nije uteklo,može bit jedino da sam šta radio a nisam slikao)...

Ima li kuverta slojeve laka? Stalno mi izgleda da je pobrusena i da ceka lakiranje.... :-\

a razočarat ću te,tikovina je,ostaje bez laka.Al bit će još koja sličica,lijepo je uređena prije bacanja u more.

I evo par slika dan prije porinuća.Paklinu sam napokon nabavio,i to iz jedne stare napuštene pasare.Treba još nalijepit registraiju,nalit tu paklinu i gotovo.Vida propele također stiže sutra(dobio sam je 2 dana prije porinuća,pa nije odgovarala.opet neki colni navoj!).Srećom sam našao tokara koji radi nedjeljom. Kroz onu žutu gumu na slikama se upravo ispumpava voda.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Baš lijep brod....lijepe linije...super...i ,naravno...obnovljen kako treba.

Aaaaa, sad je kjaro  :)
Izgleda sve prvoklasno - veliki trud!!!

Prelep.

Veliki trud ali potpuno isplativ za zadovoljstvo koje pruža.

Za razliku od automobila oldtajmera koji mogu obazrivo da se koriste vikendom ovaj evergrin oldtajmer među brodovima može stalno da bude u punoj upotrebi na radost gazde pa i po nekog dobrog prijatelja.

Jel sad preko zime na suvom vezu ili je ušuškan na nekom dobro zaklonjenom molu?

Ne može drveni brod na suhi vez(može,ali samo tokom par vlažnih mjeseci,a i to nije baš pametno).Rasuši se,počme se ljuštit boja....Sjetit ću se valjda pa ću postavit par slika drvenog broda koji je 2 godine ostao na suhom vezu u mojoj lučici,to je totalni raspad(vlasnik je umro ili nešto tako,uglavnom potpuno upotrebljiv brod je u 2 godine došao u ništa).Evo popodne ću stavit par slika s porinuća,a nakon toga ćete vidjeti i kako sam zaštitio brod da prezimi.

Znači diše i živi uvek zajedno sa morem.......osim kad je na remontu.

Neraskidiva veza.

Kod brodova rađenih lijepljenjem to i ide.Kod klasične gradnje teško.Ide nekako i kod preklopne gradnje,zato su se prije čamci za spašavanje radili preklopnom gradnjom.Kod takvih brodova nema kalafatavanja,nego su madiri zakovani bakrenim zakovicama,to ovako izgleda(nažalost nemam bolju sliku)[attachment=1]

Evo brod spreman za  porinuće.
[attachment=1][attachment=2]
Taj dan smo ujutro nalili paklinu(nažalost nisam slikao),i izgurali malo brod iz hangara.Kamion je trebao doć oko 11 no kasnio je.Kad je došao,došao je kamion s košem od 4 metra.Mal,sitan.Nekakva zabuna u komunikaciji.Onda sam čekao drugi kamion,u međuvremenu je pala kiša.Došao je pristojan kamion,i ukrcali smo ga te krenili prema lučici.Naravno,počela je kiša,ali šta ćeš,nema sad nazad.
[attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Dobro je kada kisa malo poskropi brod (u Splitu je "barka" "brod"). Napeto je - skoro ce porinuce.......

Normalno da je dobro.Uštedi se na šampanjcu,a i oprala ga je za porinuće.

на шампањцу? :jok једино што је шампањац паметније употребљен ;) ;D

 A ja mislio da svratim na čast povodom porinuća! :D  Nikako ne valja da brod ide na " suvo" u vodu :angel:

I evo najbliže porinuću šta imam...naime,usred nepogode je zakazao fotoaparat(kišilo je kao iz kabla)[attachment=1]

I napokon u moru,točno dvije godine nakon početka remonta....[attachment=1][attachment=2]

Ima li koja fotka di je vise svitla?

čestitke Gazda na obnovi "za učbenike"!
koliko ispodriva brodić?

da lepog broda!!! :klap :klap :klap

zelim mu mirno more a gazdi lepe trenutke pa da ga ostavi unucima  :marinero

Čista nepatvorena klasika. Čestitam!

Prava lipotica. Užitak je bia pratit ovu temu. Čestitam!

A sad guštaj u svojim trudima...  :marinero

Svaka čast Gazda!

Svaka cast Gazda. Lepa barka, lepo opsi i slike.

Gazda, jeli brod vezan na Zenti?

Konačne čestitke.

 :klap :klap :klap :klap

Nadam se da češ postaviti i par slika po danu i izvan mola.

Prvo hvala svima.Duje,brod je u lučici "Split".A dlika po danu će biti,kao i slika interijera,pomalo.Najslađe čuvam za kraj.

...[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Gazda, sa srećom da te služi makina, a ti nju u zdravlju :marinero

O pa ovo je znam gdje bacit ću oko kad buden prolazija,uistinu besprijekorno odrađen posao ,odličan je ispao  :)

kolko lepse izgleda u odnosu na ove sa strane.

Svaka cast Gazda, izgleda predivno. :super :super

Svaka čast Gazda, nemam riječi.
Da bude i dugovječno... :klap :klap

Честитам. Свака част на труду и лепим објашњењима уз сваку слику и радњу. Ја сам нешто ново и сазнао.

Drago mi je da sam vam približio malo ovu tematiku.Evo malo brodske opreme.Imam ehosonder o kojem smo pričali,seafarer 5,iz sedamdesetih.Nadalje imam "aldis" signalni reflektor.1942. godište.Originalna žarulja je u njemu,imam i rezervu.Radiostanica je "standard" iz 1983.Radio je nažalost moderni "alpine".A zna li ko iz kojeg je broda klip na desnoj polici(služi kao pepeljara)?[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Da nije sa RČ/TČ, iz M503A2 motora?

Ma svaka čast.Poklonio mi ga je forumaš MTU.

Pogodio sam? Prepoznao sam čelo klipa...

Imam i ja pepeljaru (ne pušim više 27 godina) iz tog klipa, ali je moja niža, odezan je samo tamniji dio (na slici).

Žao mi je izrezat.

i nemoj!  neka u originalu. nego, jel ono iznad sat na zidu? moze li se znati koje je marke ako jeste?

Može,Vion.Nije loš,ne hrđa i radi dobro,a poprskalo ga je more dosta puta.[attachment=1]

blagodarim. pa i predvidjen je za takve uslove ;D inace su svi "morski" satovi pravljeni od izuzetno kvalitetnih materojala upravo zbog uslova u kojima treba da rade.

Ma svi satovi po trgovinama danas su jako nekvalitetni.Općenito,kompletna brodska oprema po trgovinama je nezadovoljavajuća,od okova,elektrike,prokroma,ma sve.Ja sam većinu opreme restaurirao i ugradio ponovo.Spas je jedino šta ima puno dućana i postoji veliki izbor,pa se nađe nešto uvijek.

Inače za brodsku opremu su englezi broj jedan.Nema šta nema.

ja sam i rekao da su PRAVLJENI a ne da se prave ;D danas je u modi potrosacko drustvo, a nekadasnji prozivodi su se dicili svojom trajnoscu. zato se i dan danas ostavljaju u nasledje.

Normalno,sve ovo sam zaštitio jakom zimskom ceradom....
[attachment=1]
Ovakva visoka cerada je dosta osjetljiva na vjetar,ali zato ispod nje brod lijepo diše i suho je.Niske cerade nisu dobre(pogotovo ne tamne)jer ispod njih za vrućih dana strada lak.A i bude i gljivica...

skidaš bokobrane u vožnji?
nekako ne smetaju.
A po drugoj strani je nezgodno videti bokobrane, koji odskaču od mora...

Lijepo! Lijepo! Pazljivi domacin. 

Čuj,bolje je bit pažljiv domaćin nego lakirat sve nanovo svake godine.... :)


Znam da nije baš pomorački al bokobrane ne skidam.zategnuti su pa ne skaču,dosad nisam nijedan posijao u vožnji.

Proljeće je,idemo u mali remont.A stavljene su i nove pajole u kabinu.[attachment=1][attachment=2]

Brod ti je kao lutkica. Svaka čast!

Opet čestitke Gazda.   :klap :klap :klap

Ajde dosta s komplimentima.Inače,brod će biti izložen na 5. danima hrvatske male brodogradnje u marini hotela Le meridien lav(od 25. do 28. ovog mjeseca),pa ako tko sa palube bude svraćao,nek se najavi u inbox.

Пажљиво сам пратио процес обнове од почетка. Као обичан "прашинар" и човек који чамце и бродове гледа само са копна морам рећи да сам задивљен стрпљењем, пажњом, техничком прецизношћу и вољом са којом је обнова урађена. Свака част! Нека дуго и успешно плови!

gazda, ajde ne budi skroman, brod ti jeste ko lutkica i tu nema zbora! :rtfm sad da dodje lepo vreme pa  :marinero

Kako da ne,idem u šesti mjesec na brod....nema veze,dogodine ćemo.