PALUBA

Poslije svršetka prvog svjetskog rata Njemačka je bila ostavljena bez ijednog od svojih izvanrednih drednota iz Flote visokog mora (Hochseeflotte); ostala joj je samo šačica starih pred-drednotskih brodova, upotrebljivih jedino za izobrazbu kadrova i za nista drugo. Njemačkoj nije bilo dozvoljeno da gradi bilo kakav ratni brod veći od 10.000t, s topovima kalibra najviše 280mm. Namjera je bila da se Njemačka održi na nivou skandinavskih ratnih mornarica, čiji su najveći ratni brodovi bili slabo oklopljeni i sa malo teških topova za obalnu obranu, a koje se samo iz pristojnosti nazivalo bojnim brodovima.
 
Njemački odgovor na ova ogranićenja bio je taj što je proizvela novi tip ratnog broda pod nazivom oklopnjača, koji je općenito bio poznat kao “džepni bojni brod”. Ovaj tip broda sjedinio je u sebi naoružanje bojnih brodova za obalnu obranu, tj. dvije trocijevne topovske kule od 280mm, torpedne cijevi i pomoćno naoružanje od topova od 150mm, sa trupom i zaštitnim oklopom krstaša. Iznenađijuća inovacija bila je izvršena u strojarnici jer su za pogon upotrebljeni dizel motori; to je đepnom bojnom brodu davalo brzinu veću nego što su je imali bojni brodovi tog vremena (ali im je brzina bila ipak manja od one u bojnih krstaša), te veoma značajni akcioni radijus (premda manji nego što se tada smatralo). Bile su primjenjene i  druga tehničke inovacije, kao npr. najšira primjena električnog zavarivanja, kako bi se održalo osvjedočeneje da brod nema više od 10.000t, premda je defacto pod punim teretom tonaža bila znatno veća, i više od polovine povrh toga.

Tri džepna bojna broda tj. Deutschland (kasnije nazvan Lützow), Graf Spee i Scher izazvala su senzaciju u vojnopomorskim krugovima kada su se pojavili. Činilo se da je to savršen tip broda gusara velikog akcionog radijusa za trgovački teret, koji je brži nego gotovo svaki svaki drugi brod dovoljno snažan  da ga potopi, ali koji je dovoljno moćan da potuće gotovo svaki ratni brod koji može uloviti. Ovi brodovi zapravo nisu bili tako opasni kao što su izgledali, Samo dvije glavne topovske kule bilo je teško da raspodjele svoju vatru na dva ili više protivnika, što je i bio uzrok poraza Graf Speak od La Plate. Dodajmo još i to da su oni bili nešto veći, a ne mnogo bolje zaštićeni nego suvremene krstarice s topovima od 203mm, pa ipak su uživale glas bojnih brodova. Možda bi se brodovi opremljeni sa više topova 203mm, te većom brzinom i eventualno jačim oklopom pokazali za Njemačku kao bolja investicija. Ti su džepni bojni brodovi u to vrijeme ipak zabrinjavali druge ratne mornarice, a premda nijedna druga ratna mornarica nije kopirala ove brodove, mnogo je napora bilo uloženo u iznalaženja protugusarske taktike.

TT podaci Deutschland

-Deplasman: 12.360/14.290t
-Dužina:  186,00m
-Širina- 21,69m
-Gaz: 7,25m
-Pogon: dizel 52.050KS, dvije elise
-Brzina: 28čv
-Oklop: pojas 80mm, paluba 45mm, topovske kupole 140mm
-Akcioni radijus: 10.000Nm – 20čv
-Naoružanje: 6x280mm, 8x150mm, 8x533mm torpedne cijevi
-Avioni: dva aviona Arado Ar196, jedan katapult

TT podaci Graf Spee

-Deplasman: 12.100/16,200t
-Duljina: 187,98m
-Širina: 21,71m
-Gaz: 5,79m
-Pogon:dvoosovinski dizel motori ,65.000KS na osovini
-Brzina 26čv
-Oklop: pojas  38-102mm; paluba  19-57mm; topovske kule  127-139mm
-Naoružanje: torpedne cijevi 8x533mm; topovi 6x280mm, 8x150mm, 6x105mm, 8x37mm, 10x20mm
-Avioni: dva aviona, jedan katapult
-Porinut 30.06.1934.

TT podaci Scher

-Deplasman: 13.660/15.180t
-Dužina: 186m
-Širina: 21,34m
-Garz: 7,25m
-Pogon: dizel 52.050KS
-Brzina: 28,3čv
-Okolp: pojas 80mm, paluba 45mm, topovske kule 140mm
-Akcioni radijus: 9.100Nm – 20čv
-Naoružanje: 6x280mm, 8x150mm, 8x533mm torpedne cijevi
-Avioni: dva aviona Arado Ar196, jedan katapult

Slijedeći projekt njemačkog teškog broda bio je mnogo efikasnije koncipiran. Kao i džepni bojni brodovi i dva oklopljena broda, Gneisenau i Scharnhorst, prouzročili su neke probleme u klasifikaciji je su jih neki stručnjaci ocijenili kao bojne krstaše, a drugi kao bojne brodove. Njihov je oklop bio standardni oklop bojnih brodova, ali je njihova brzina od 32čv bolje pristajala definiciji bojnog krstaša, dok im je glavno naoružanje od devet topova  istog kalibra od 280mm poput Graf Speeovog i njegovih blizanaca bilo lakše nego kod suvremenijih bojnih brodova.  Bilo je predloženo da se postave dvocijevne topovske kule s topovima od 380mm, kao alternative na trocijevne od 280mm, ali tih kula nije bilo na raspolaganju kad su se brodovi gradili. Pomoćno naoružanje sastojalo se od istih topova od 150mm kao i na džepnim bojnim brodovima, ali je protuavionsko naoružanje od četrnaest  topova od 105mm bilo znatno jaće. Za lako protuavionsko naoružanje Njemci su imali smisla da private od samog početkaprojekt “bofors” topova (upotrebljavajući municiju od 37, umjesto one od 40mm a također i topove od 20mm znatno prije nego što su to učinili saveznici.


TTpodaci Gneisenau
 
-Deplasman: 31.800/38.900t
-Duljina: 235m
-Širina: 30,47m
-Gaz: 8,22m
-Pogon: Parne turbine, tri osovine, 160.000KS na osovini
-Brzina: 32čv
-Oklop: pojas  127-330mm; paluba  51-108mm;  topovske kule  146-362mm
-Naoružanje: torpedne cijevi 6x532mm; topovi 9x280mm, 12x150mm, 14x105mm, 16x37mm
-Avioni: četri aviona, dva katapulta
-Porinut 08.12.1936

TT podaci Scharnhorst

-Deplasman: 32.100/38.100t
-Dužina: 235m
-Širina: 30m
-Gaz: 9,69m  1
-Pogon:  parne turbine 151,893KS, tri elise
-Brzina: 31čv
-Okolp: pojas 350mm, paluba 50mm, topovske kupole 200-360mm  
-Akcioni radijus: 7.100Nm – 19čv  
-Naoružanje: topovi 9x280mm, 12x150mm, 14x105mm, 16x37mm, 10(16)x20mm, torp. cijevi 6x533mm
-Avioni: tri aviona Arado Ar196A, jedan katapult

Da bi postigli veliku brzinu, ovi su brodovi dobili parne turbine, a ne dizel motore, kao njihovi prethodnici. Najgore svojstvo bilo im je nedovoljan  akcioni radijus premda su izvršili korisne ispade protiv savezničkih konvojskih ruta, ali nedostatne zalihe goriva bile sui m stalna briga, a isto tako i nepouzdanist njihovih visokotlačnih parnih postrojenja. Ali ipak je njihova velika brzina značila posebnu prijetnju savezničkim mornaricama. Iako je njihovo naoružanje bilo nedovoljno da bi se suprostavili bojnom brodu, oni su ipak bili strahoviti protivnici. U bitki kod Nord Capa 26.12.1943. godine, u kojoj je Scharnhorst bio potopljen, Britancima se posrećilo što su ga usporili, tako da je Duke of York s njim stupiti u borbu, a čim je do toga došlo Scharnhorst je bio osuđen na propast.
Scharnhorst je bio sličan džepnim bojnin brodovima po svojoj okomitoj pramčanoj statvi i plosnatom vrhu svog dimnjaka, pa je imao prilično neuglednu ružnu siluetu. Međutim, i njega su, kao i preživjele džepne bojne brodove, ubrzo preinačili da bi izgledao poput Gneisenaua koji je  građen s kliperskim pramcem i koso odrezanom kapom na dimnjaku, što je postalo nekom vrsti zaštitnog znaka njemačkih teških brodova u drugom svjetskom ratu. Osim preinakama poprimili su lijepši oblik, a ujedno ih je bilo teško razlikovati jednog od drugog, što je Britance u više navrata zbunjivalo.

Dok ni džepni bijni brodovi, pa čak ni Sharnhorst i Gneisenau, nisu bili posve dorasli stranim bojnim brodovima, Nijemci su odlučno  nastojali da bi s Bismarckom i njegovim, mogli bismo reći blizancem Tripitzom, naprave ratne brodove kojma neće biti ravnih. U određenom smislu oni su to i uspjeli jer su ova dva broda zacijelo bila veoma impresivnog izgleda, a imali su veću tonažu nego bilo koji saveznički bojni brod, sve dok se nije pojavila američka klasa bojnih brodova Iowa. Njihov je oklop bio debeo I zasigurno ih je bilo teško potopiti. Međutim, a što je mnogo važnije kod bojnog broda – njih nije bilo tako teško izbaciti iz akcije, kao što bi to trebalo biti. Kao što smo već vidjeli, projekt trupa I zaštitnog oklopa nije bio u osnovi ništa više nego pojaćanje četvrt vijeka strog  Badena, a to je davalo daleko slabiju zaštitu vitalnim unutrašnjim vezama, naročito zbog toga što je zaštitna paluba bila preniska. Premda je Bismarckova atriljerija nadmoćna Hoodovoj, pa je požnjela nagradu potapanjem ovog potonjeg, Bismarck nije postigao nikakv uspjeh protiv Rodneya i King Georga 27.05.1941. Poslije polusatnog bombardiranja ne samo što nije nanio oštećenja svojim protivnicima, već se pretvorio u slupanu olupinu koja je bila nesposobna za odmazdu.

TT podaci Bismarck

-Deplasman: 41.700/50.900t
-Duljina: 250,77m
-Širina: 36m
-Gaz: 8m
-Pogon: parne turbine, tri osovine, 138.000KS na osovini
-Brzina: 29čv
-Oklop: pojas 323mm, paluba 51-114mm topovske kule 319-356mm
-Naoružanje: topovi 8x380mm, 12x105mm, 16x37mm, 36x20mm
-Avioni : tri aviona, jedan katapult
-Porinut: 14.02.1939.

TT podaci Tripiz

-Deplasman: 47.300/58.000t
-Dužina: 251m  
-Širina 36m
-Gaz: 9,3m
-Pogon: parne turbine 163.026KS, tri elise  
-Brzina: 30čv
-Okolp: pojas 320mm, topovske kule 360mm, glavna paluba 100-120mm, gornja paluba 50mm
-Akcioni radijus: 8.870Nm - 19čv
-Naoružanje: topovi 8x380mm, 12x150mm, 16x105mm, 12x20mm Flack,(modifikacija  58x20mm Flack30), torpedne cijevi 8x533mm
-Avioni:  četri aviona Arado Ar196 jedan katapult

Uza sve svoje dimenzije Bismarck je imao loša maritimna svojstva, a njegovo glavno naoružanje ne bijaše bolje nego ono na starijim i manjim stranim bojnim brodovima. Mnogo dodatne istisnine bilo je upotrebljeno, protivno njegovim britanskim i američkim vršnjacima, za postavljanje pomoćnog naoružanja s topovima od 150mm, kao i tercijalnih baterija oruđa velike elevacije od 105mm, umjesto pomoćnog univerzalnog naoružanja. Međutim, tercijalno naoružanje imalo je izvanrednu dobru od šest posebnih artiljerijskih direktora (a kad je više takvih direktora, može se gađat na više ciljeva, pošto je upravljanje vatrom važnije od broja topova). Lako protuavionsko naoružanje bilo je također izvanredno za ono vrijeme.
Tripiz je u osnovi bi sličan Bismarcku, osim što je imao veći akcioni radijus i više torpednih cijevi. Jedna slabost njemačkih teških brodova, a što nije bilo odmah uočljivo, bilo je to što su njihove granate u upravo zabrinjavajućem omjeru zakazivale; većina granata koje su pogodile Prince of Wales u bitki protiv Bismarcka i Prinz Eugena nisu eksplodirale. U prvom svjetskom ratu britanci su bili hendikepirani projektilima loše kvalitete, dočim je u drugom od te nevolje patila Njemačka.
Ukratko: premda Bismarck ni u kojem slučaju nije bio promašen brod za borbenu namjenu, on je bio daleko od savršenstva, što mu se često pripisivalo. Da njegova ariljerija nije bila tako dobra u početnim minutama borbe sa Hoodom, vrlo je vjerojatno da bi njegov vijek bio još mnogo kraći, budući da bi se oklop britanskih brodova pokatao potpuno sposobnim izdržati njemačko bombardiranje i s manjeg rastojanja.
Odmah početkom rata bile su položene kobilice za dva velika bojna broda s topovima od 406mm, ali od gradnje se odustalo koncem 1940. U more je porinut i jedan nosač aviona – Graf Zeppelin, a počela je  gradnja i drugog, ali problem projektiranja tog tipa broda, bez ikakvog praktičnog iskustva, bio je veće iskušenje nego su Nijemci mogli predvidjeti.

Kolega, čemu Iowa (mislim da je Wisconsin) pod Bismarckom?

Zaboravio napisat, da se vidi udarni val poslije salve iz topova. (more relativno mirno, ali se vidi, da ga je salva namreškala. (Da to je Wisconsin)

Porinuće "Deutschland"

Porinuće Deutschland

Sidra i sidreni uređaj na Tripizu

Sidra i sidreni uređaj na Tripizu

Sidra i sidreni uređaj na Tripizu

Elise i kormila na Tripizu

Elise i kormila na Tripizu

Uređaj za postavljanje dimne zavjese na Tripizu i Bismarcku

"osluškivač zvukova" - GHG,  Na Bismarcku i Tripizu

proizvođač: Atlas-Werke, Bremen
tip: AN 301
broj mikrofona: 2x62

Torpeda koja su bila na Tripizu (na Bismarcku nikad nisu bile montirane torp. cijevi)

-Tip G7aT1

-težina: 1.528kg
-dužina: 7,186m
-kalibar: 533mm
-bojeva glava: 320kg (Hekxanite)
-domet: 6.000m – 44čv
            8.000m – 40čv
          14.000m – 30čv
-pogon: parno stapna mašina
-borbeni komplet: 24kom

shema maskiranja Tripiza mart 1941 - julij 1941

shema maskiranja Tripiza julij 1941 - decembar 1941

shema maskiranja Tripiza decembar 1941 - februar 1942

shema maskiranja Tripiza :
-februar - mart  1942
-mart- maj  1942

shema maskiranja Tripiza jul - septembar 1942

shema maskiranja septembar 1942. - juli 1943.

shema maskiranja Tripiza juli 1943 - mart 1944

shema maskiranja Tripiza mart 1944 - juli 1944

shema maskiranja Tripiza juli 1944 - novembar 1944

Tripiz u Kaafjordu 1943.

Porinuće Tripiza 01.04.1939. godine

Porinuće Tripiza 01.04.1939. godine

Primopredaja Tripiza 25.02.1941. godine

Primopredaja Tripiza 25.02.1941. godine

Avion Arado Ar-196 na Tripizu

Avion Arado Ar-196 na Tripizu

A ovako je trebalo da izgledaju nesuđeni naslednici Bismarcka. Bojni brodovi klase "H".

Tripiz u Faettenfjord-u 1942. godine

Tripiz u Faettenfjord-u 1942. godine

Razgradnja Tripiza

razgradnja Tripiza

razgradnja Tripiza

razgradnja Tripiza

Zna li se kada je završeno sečenje in situ. Da li je nešto i ostalo tamo?

razgradnja Tripiza

I ja volim tripice. Od Tirpitza nikakve polze, tvrd im je onaj plek.

1945- 2004

To bi bilo uglavnom sve što je ostalo od Tripiza

Olupina Tripiza prije razgradnje

Olupina Tripiza prije razgradnje

Olupina Tripiza prije razgradnje
-u prednjem planu krater jedne od bombi kojom su britanci pokušali potopiti taj brod

Bomba koja je presudila Tripizu i krateri na kopnu (bombe koje su promašile 2004.godine)

Konstruktor bombe “Tall Boy” je bio dr. Barens Wallis.

TT podaci
 
-Tip: duboko penetrirajuča bomba
-Težina: 5.443kg
-Explozivno punjenje: 2.358kg (exsploziv Torpex)
-Dužina: 6,35m
-Promjer: 0,95m

Pored lošeg PVO naoružanja ovaj brod je imao još jednu manu - osjetliv mehanizam za upravljanje brodom - kod Bismarka je bio pogodak lakog torpeda iz Swordfisha dovoljan da se brod nije više mogao upravljati.

Brod je dobio pogodak u vrlo osetljivo mesto, pa se jedno od dva kormila zaglavilo. Da je neki drugi brod dobio takav pogodak, rezultat bi bio verovatno jednak. Britanski i francuski BB imali su npr. samo po jedno kormilo, ruski i američki dva, kao i Yamato, dok su brodovi klase Littorio imali jedini tri kormila.

.

Oklop Tripiza

Galerija Gnaisenau-a

Porinuće 08.12.1936.

Gneisenau porinuće

Gneisenau opremanje

Gneisenau opremanje

Primopredaja broda 21.05.1938.

Gneisenau, ispitivanja na moru i završetak radova

Gneisenau, ispitivanja na moru i završetak radova

Gneisenau, ispitivanja na moru i završetak radova

Gneisenau, ispitivanja na moru i završetak radova

Gneisenau, operacija "Nordmark" 18.-20.02.1940.

Gneisenau, operacija "Weserubung" 07.-12.04.1940., oštečen od bojnog krstaša  Renown (GB)

Gneisenau, operacija "Juno" 04.-10.06.1940

Gneisenau, poslije operacije "Juno", dolazak u Kiel na popravak i dokovanje

Gneisenau, pogodak britanskog torpeda

Gneisenau, operacija Berlin 22.01. - 22.03.1940. Sudjelovalo više brodova, potopljena 22 broda

Gneisenau, operacija Berlin 22.01. - 22.03.1940, snabdjevanje materijalom i gorivom na Atlantiku

Gneisenau, operacija Berlin 22.01. - 22.03.1940

Gneisenau, operacija Berlin 22.01. - 22.03.1940, oštečenja u Brestu

Gneisenau, remont u Brestu 22.03.1941 - 11.02.1942

Gneisenau, remont u Brestu 22.03.1941 - 11.02.1942

Gneisenau operacija "Cerbetus"  11.-13.02.1942

Gneisenau, uništenja broda 26./27. 02.1942. Radi pogotka je izgleda došlo do lančane reakcije-eksplozila u municionim komorama. Prije ulaska u dok (Kiel),  nisu ispražnjene municione komore, a trebale su biti.

Gneisenau, uništenje broda 26./27.02.1942. dok Kiel

Gneisenau propada pred lukom Gotenhafen odakle je uklonjen tek 12.09.1951. godine

Gneisenau propada pred lukom Gotenhafen odakle je uklonjen tek 12.09.1951. godine

Gneisenau, na kraju još dvije fotografije u boji (1939. i 1941)

Detschland (Lutzow), porinuće 01.05.1935.godine

Detschland (Lutzow), porinuće 01.05.1935.godine

Detschland (Lutzow), opremanje

Detschland (Lutzow), primopredaja 01.04.1933.godine

BB Scher, gradnja

Scher, porinuće 01.04.1933.godine

Scher, porinuće 01.04.1933.godine

Scher, opremanje

Scher, primopredaja 12.09.1934.godine

Scher, uništenje 09.04.1945.godine

Scher, uništenje 09.04.1945.godine

[attachment=1]

Mno lepi fotografija!

Čestitam autoru  :klap

Za šta su prvobitno planirani džepni bojni brodovi, za krstarički rat ili za zaštitu Baltika?

Originalno su bili planirani za krstarički rat. Tadašnji BB su bili sporiji od njih, a krstarice su bile lošije naoružane i slabije oklopljene. Dakle ono što je moglo da ih ubije nije moglo da ih stigne, a ono što je moglo da ih stigne ne bi preživelo sukob s njima.

Vrlo originalno i promisljeno u svakom slucaju.

Енглески историчари тврде да би Немцима било корисније изградити три тешке крстарице депласмана нешто преко 10.000т уместо џепних ББ. Њихова артиљерија је могла смлавити сваку крстарицу, али је оклопна заштита била сасвим у рангу крстарица, не јача од тога. Дизел погон давао је огроман радијус, одличан за крстарички рат. Судбинска оштећења од енглеске крстаричке ескадре у бици код Ла Плате показала су и потврдила крстарички ниво заштите ових бродова. Ajax, Achilles i Exeter нанели су му тешка оштећења која су довела до каснијег потапања.

Baš tako.
Na retkim fotografijama Graf Spea, koje su uslikane unakon bitke, vide se rupe i oštećenja na oklopljenom trupu i nadgradnju broda.
Najveći broj oštećenja su mu nanele lake krstarice, topovima 152 mm, pošto je teška krstarica Exeter brzo izbačena iz stroja i napustila je boj.

A upravo u definiciji tipa tog broda je navedeno da bi trebao biti nadmoćniji od krstarica.

Međutim, činjenica je da je brojčana nadmoć britanaca ipak odlučila u presudnoj bici kod La Plate: Graf Špe nikako nije mogao sa dve glavne topovske kule da se bori protiv tri krstarice, koje su je opkolile.

 

Mislim da bi bilo pojednostavljeno gubitak Graf Spee-a pripisati težini oštećenja zadobivenih od topova lakih krstarica. Oštećenja nisu bitno narušila borbenu sposobnost broda.
Zbrojni gubitci i oštećenja na sva četri učesnika bitke bili su veći na britanskoj nego na njemačkoj strani.

Od prekida aktivnog boja kod La Plate dvije lake krstarice nisu se približavale njemačkom brodu već su ga pratile sa sigurne udaljenosti. Zbog razlike u brzini Graf Spee ih se nije mogao otresti pa je i to doprinjelo odluci njemačkog kapetana da uplovi u Montevideo.

Na odluka Langsdorffa da potopi svoj brod utjecalo je puno drugih faktora na brodu i oko njega. Njima valja pridodati i uspješnu dezinformacijusku kampanju britanske strane o jakim snagama RN koje čekaju na isplovljenje Graf Spee-a a koje tad još nisu bile ni blizu.

Sa ovih nekoliko rečenica si najbolje opisao suštinu boja kod La Plate.

U mom prethodnom postu nisam tvrdio da je Graf Špe izgubljen zbog pogodaka sa lakih krstarica, već sam pokušao nametnuti ideju da: iako je nemački brod bio nadmoćan u odnosu na britanske, misleći pri tome pojedinačno - brod protiv broda, on nikako nije mogao dobiti bitku protiv tri protivnika.

Jasno je da je britanska obaveštajna služba odigrala svoju ulogu, i da je Langsdorf potopio svoj brod da bi izbegao dalje gubitke svoje posade u neravnopravnoj bici za koju je pretpostavio da mu predstoji.

   

Suglasan.

Brojčana nadmoć slabijih nad nešto jačim brodovima je bitna stvar u bitci na moru. Primjera iz povjesti je puno.

Slično se dogodilo Bismarcku i Scharnhorstu u njihovim posljednjim bitkama.

Na Bismarcka i Scharnhorsta Englezi su poslali visestruko nadmocne snage. Nikakva vestina nije mogla pomoci protiv ocigledno nadmocnih snaga. Njihova pogibija bila je vredna svake epike.

Problem Grafa Speea u boju kod Rio dela Plata bio je u upravljhanju vatrom. Brod sa dve glavne kule nikako se nije mogao ravnopravno boriti sa tri krstarice, pristojno zasticene oklopom. 150mm topovi bili su u oklopnim stitovima, ne u kulama.

U razmatranju projekta dzepnih BB razmatrana je i gradnja krstarica sa 4x2 kule 210mm. Takodje je razmatran i obalni BB sa 2x2 kule 380mm. Takav brod bi mogao biti optimalan. mada ne za krstaricki rat, ali  jaci i moderniji od svedskih BB slicnog tipa. Sa mocnom oklopnom zastitom i brzinom od 23 cvora, mogao je biti "gospodar Baltika". Ipak, Vajmarski "admiralstab" razmisljao je u pravcu krstarickog rata na neprijateljskim komunikacijama, a za to su dzepni BB na kraju bili i sagradjeni.

Točno.

Mada valja napomenuti da je nakon ispadanja Exetera iz boja i povlačenja prema Faklandima, Graf Spee brzo otjerao obje lake krstarice na horizont. One mu se više nisu približavale.
Oklop ih je štitio od Spee-ovih  topova od 150mm ali su ih granate od 280mm probijale kao od šale.

Graf Spee je mogao tada zaploviti bilo kuda, one mu nisu mogle stati na put. Mogle su ga samo iz daljine pratiti, što su i učinile.

Odluka Langsdorffa da ode u Montevideo i zaglavi tamo ostala je kontoverzna do današnjih dana.

Na slažem se sa ovom tvojom konstatacijom: nije mogao Graf Špe nikud otploviti - čim je lociran i ranjen u borbi.
Da nije uplovio u Montevideo, nego je krenuo put otvorenog okeana, RN bi ga pratila i potopila negde na otvorenom moru, kada se prikupi armada za apsolutnu prevlast u pomorskom boju - isto kao i u slučaju Bismarka. Rasturili bi ga u komade, i poslali na dno okeana.
U tom slučaju bi stradalo puno više nemačkih mornara.

Upravo stoga smatram da je odluka Langsdorfa bila duboko osmišljena i veoma mudra.

Da se Graf Spee po noći mogao manevrom  riješiti pratnje Ajax-a i Achilles-a koji tada nisu imali radare,  nestao bi u pustim beskrajnim pučinama južnog Atrlantika, čak i Antartičkog oceana. Bismarck se  nakon bitke u Danskom prolazu majstorskim potezom po noći riješio pratnje Suffolk-a koji je imao radar. Krajem 1939. tadašnji saveznici Englezi i Francuzi nisu imali ni blizu puni nadzor nad morima, pogotovo ne onim na kraju svijeta. To su brojni njemački površinski gusari uspješno koristili sve do 1943. godine.

Naravno, ogroman je rizik bio da se Langsdorff ne uspije odvojiti i doživi sudbinu Bismarcka ili carske eskadre admirala Maximiliana Spee-a u bitci kod Faklanda u prosincu 1914. godine.
Tragična i neponovljiva ironija sudbine bila bi da brod Graff Spee-a doživi sudbinu admirala po kojem je dobio ime, također u prosincu, u praktično istim vodama i protiv istog neprijatelja i s istim masovnim gubitkom života mornara kao i 1914. godine.
Nisam siguran da navedeno moguće ponavljanje povjesti nije samom Langsdorfu prošlo kroz glavu kada je donio odluku da zaplovi za Montevideo. Barem bi meni prošlo da sam tada bio na tom brodu.

Stoga je njegov izbor da ode u Montevideo neosporno bio manje zlo.
S te strane gledajući, spasio je na njemačkoj i britanskoj strani mnoge ljudske živote, dajući potom svoj kao u pravoj klasičnoj tragediji.

Da nije bio na krivoj strani, danas bi ga svijet slavio kao Oficira i Džentlmena što je Langsdorff doista i bio.
 

Svakako!
Langsdorf i ovako zaslužuje sve pohvale i počasti, bez obzira na čijoj strani se borio! Bio je pravi oficir i junak i treba ga slaviti kao oličenje časnog pomorskog oficira!

Što su britanci rekli za njega: Savršeni džentlmen.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=1]

Kako su bili ružni i neugledni sa ravnom kapom dimnjaka i okomitom pramčanom statvom!

Kada su dobili kose kape na dimnjaku i produženi ''atlanski'' postali su odjednom ''sasvim drugi brodovi''.

Oklopna zaštita džepnih BB.

[attachment=1]

Oklopna zastita razlikovala se u detaljima od broda do broda. Ovo gore nije Graf Spee. Speeov pojas bio je tanji (80mm), ali dublji. Poseban kvalitet bila je unutrasnja uzduznna pregrada, nalik unutrasnjem pojasu, mislim debljine 40mm.

Možeš li ovo malo detaljnije objasniti?

Nije mi jasno šta podrazumevaš pod dubljim pojasom?

Imam kjigu sa semama oklopa svakog od tri broda, ali ne mogu sad da trazim. Pojas Grafa Speea imao je vecu visinu, tj. prostirao se dublje ispod vodene linije u odnosu na prethodna dva broda. Unutrasnja oklopna pregrada 40mm bila je otprilike na cetvrtinu sirine sa svakog boka i spustala se do dvodna. To je znatno doprinosilo cvrstoci i krutosti konstrukcije. To je doprinosilo i PT zastiti, koja s obzirom na nedovoljnu sirinu nije mogla biti adekvatna za "bojni brod", ali je bila jaca od tipicne za tesku krstaricu.

Zato su ovi brodovi u Kriegsmarine bili klasifikovani kao "panzerschiffe" - "oklopljeni brodovi", nalik krstarici, ali nikako ne kao "schlachtschiffe"- "bojni brodovi".

Hvala, tako sam i mislio, ali nisam bio sasvim siguran šta si hteo kazati!   ;D

Deutschland u tzv. "neutralnoj" patroli za vreme ŠGR-a.

[attachment=1]

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

Da li je Graf Spee imao neku vrstu radara?

Kakava je ono naprava na vrhu nadgradnja - velika pravougaona, u sklopu (neposredno iznad) optičkog daljinomera?

Jeste, ima o je radar Seetakt (https://de.wikipedia.org/wiki/Seetakt_(Radar))

[attachment=1]

Eeee. Al` ovo na slici nije Graf Spee. Spee nije imao seetakt radar 1939., a tu godinu preživeo nije, pa ga nije mogao dobiti kasnije. Na slici je nadgrađe panzerschiffa Admiral Scheer!

Graf Spee je imao upadljivu tablu spreda mosta sa natpisom "Coronel",  a sam most je ćoškastiji.

Scheer:

Spee:

Mada je ovde prikazan Spee sa seetaktom, ubeđen sam da je to "umetnička sloboda". Seetakt radar za upravljanje vatrom sa "madrac" antenom nije postojao 1939!

Na fotografiji jeste Graf Spee. Ovde je antena radara prekrivena platnenom pokrivkom.

[attachment=1]

I još jedna prilikom ulaska u Montevideo.

[attachment=2]

Sad je ipak jasnije:

https://en.wikipedia.org/wiki/Seetakt

Draf Spee je imao radar seetakt, prema podacima sa Wiki.

[attachment=1]

  [attachment=1]
 [attachment=2]
 [attachment=3]

 Ako je neka bila , praštajte.

Zanimljivo, za ovo nisam znao do sada.



https://youtu.be/d0lsdvdOdQs

Gnajzenai i Bliher u patroli Severnim morem u zimu 1939/40.

https://youtu.be/4bC4J2C3-iY

Tirpic maskiran kao norveško selo.  ;D

[attachment=1]

Džepni bojni brodovi Dojčland i Graf Šer 1936.

[attachment=1]

Interesantan video, vredi ga pogledati

https://youtu.be/BNj9A5vFDF0

https://youtu.be/DcefVQ36QIk