PALUBA

Kopnena vojska => Ostala tematika iz oblasti KoV => Topic started by: Boris P on November 08, 2012, 11:46:38 am

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Boris P on November 08, 2012, 11:46:38 am
Sablje koje se dele su u većini slučaja paradne, lepe, fakat mogu da raspale i opako povrede.

Kvalitet čelika i kaljenje, smatram da nema potrebe komentarisati.

...

Diferencijalno kaljenje.

Postoje čelici na kojima se takav postupak jasno vidi, (na sečivu 62-63 Hrc, leđa 50 tak HRC) takve čelike nožari jako vole (6150, 1080-1084.....).

Velike, renomirane firme vole da istaknu takvu termičku obradu i da pokažu na svojim sečivima jasno vidljiv trag tretmana bilo da je glina u pitanju ili plitko potapanje na graničnik u ulje itd.

Postoji dosta firmi koje se šlepuju.

..................................................................

Posebno je vredan Japanski (Takefuov) laminirani čelik, Japanci daleko prednjače u inovacijama nad ostatkom sveta.

Novost je laminirani CoS-brzorezni kobaltni čelik.

Pozdrav Boris.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 08, 2012, 03:36:54 pm
Sto se tice sablji, tu nemam bas neka iskustva niti neko znanje, a nisam ni metalurg, ni kovac nozeva, tako da mogu vise onako kao laik da nesto napisem. Imam knjigu Branka Bogdanovica Hladno oruzje na podrucju bivse SR Jugoslavije, ali tu se vise radi o identifikaciji seciva koji su se koristili u vojsci na podrucju Srbije i Crne Gore u 19. i 20. veku. Naravno, tu su i price kada se sta i kod koga kupovalo, koji su majstori sve radili za srpsku vojsku, nazalost, pogotovo u 19. veku je jako malo ili gotovo nista radjeno u Srbiji vec smo kupovali najcesce iz tadasnje Austro - Ugarske.

Sablja danas nema gotovo nikakvu upotrebnu vrednost, ona je cisto paradni relikt, kako ce je napraviti i od cega, to ce zavisiti od majstora, ali, ajd da kazemo, ja bih je radio od celika 1075 koji se inace koristi za rad duzih nozeva, sablji, a rade se i Katane. Ozbiljan je to projekat, moje misljenje je da je najjednostavnije prekopirati sablje iz srpske vojske u Kraljevini Srbiji sa pocetka 20. veka, i to je to. Ne vidi potrebu da se radi nesto novo, niti to novo postoji, jer prosto nema potrebe za takav razvoj.

Diferencijalno kaljenje rade svi ozbiljni i iskusni majstori, a hamon, ta linija koja se vidi, e, za tako nesto treba pravi majstor, znam samo jednog koji to radi u Srbiji. Mora se znati od kojeg celika, kako kaliti, ma to je prica za sebe. Velike firme to bas i ne rade, jer je danas u modi koristiti skup nerdjajuci celik koji kao cini cuda, ali o tome se moze raspravljati do iznemoglosti i opet ce svako imati svoje misljenje.

Inace, postoje vise mogucnosti kao uraditi sablju, mac, dakle secivo sa dugackom ili duzom ostricom. Jedna mogucnost je laminat, gde sa strane imate mek celik koji stiti unutar jezgro koje je od tvrdjeg celika kako bi drzalo ostricu. Postoji i obrnuta varijanta koju su koristili Vikinzi, duga prica.  Laminat se moze raditi i od torzionog damaskusa, verujte mi, tako nesto je, pa skoro nemoguce, unistiti. Tu nije potrebno nikako diferencijalno kaljenje, kao sto nije potrebno ni kod obicnog, sta znaci obicnog, kod damaskus celika gde kovackim varenjem spajate dva razlicita celika u jednu ostricu.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 08, 2012, 04:01:37 pm
Nacin na koji se radi damaskus je u sustini isto kao kada se radi ta mnooogo popularna katana, i verujte svaki pravi majstor koji zna svoj posao, dakle neko ko se bavi kovanjem seciva ce vam reci da su to samo naduvane price i nista vise. Zasto i kako, to da ostavimo po strani jer nije relevantno za ovu temu. Dakle, Japanci savijaju celik, samo sto je to kod njih mono celik, jedna vrsta celika, dok mi Evropljani savijamo dve vrste celika i tako kombinujemo osobine koje imaju te dve vrste celika, tako da vam nikako diferencijalno kaljenje nije potrebno, kao sto se to radi kod Katane.

Katana nije najbolje secivo na svetu, evropski macevi su bili napredniji, diferencijalno kaljenje je radjeno u Evropi verovatno i ranije nego u Japanu a torzioni celik je mala misterija, evropski celici iz tog perioda su bili bolji od japanskog, Japanci su bili dosta dugo zatvoreni, samoizolacija od drugog sveta, Evropljani to nisu bili, tako su spajali dosta stvari, probali legure itd, kada su japanski majstori uvideli koliko je dobar evropski celik, taj evropski celik je postao odjednom neverovatno puno trazen i jako skup i popularan u Japanu, dakle, ostaviti misterije i bajke tamo gde im je mesto. Takodje postoji i Bulat ili Wootz, za koji se veruje da je to pravi damaskus ali tragovi su se pogubili, tako da se ni to ne moze tacno reci. Tu se stapaju dva celika na vrlo visokoj temperaturi itd. dakle, posebna prica, a ponovo su ga otkrili nemacki i ruski majstori tek pre dvadesetak godina. Dakle, to je postojalo nekada, zna se, ali se pogubilo jer je bilo nepotrebno, evo sada opet ulazi u neku modu, nema tu neke velike potrebe za takvim celikom ali za zaljubljenike u seciva je svakako jako atraktivno i interesantno, ujedno i papreno skupo.

Ajd da se vratim kratko na sablje. Postoje vise mogucnosti. Ili kovati sablju od mono celika koja sa diferencijalnim kaljenjem od, recimo, 1075 karbonskog celika moze uraditi po dobroj ceni i jako dobrom kvalitetu, pa cak i bez diferencijalnog kaljenja sa postepenim i cescim otpustanjem ce to biti dobar kvalitet jer nije mac, ima tu velike razlike, a celik za federe je svakako jako elastican, tako da nece biti problema pri prodoru. Ili raditi od torzionog damaskusa, to je onda, pa, po kvalitetu sigurno iznad svakog mono celika, lep je i za oko, dakle, dekorativan je, ali skup i to je to.

Ova druga varijanta nije potrebna jer sa tom varijantom dobijate nesto cije mogucnosti danas u realnosti nikada necete moci da iskoristite, a pogotovo ako se radi laminat od damaskusa, to je jako skupo, jeste jako lepo, ali nepotrebno. Isto tako je nepotrebno raditi i diferencijalno kaljenje kada imate dobar celik od federa koji se ne kali visoko, dakle, ima potpuno dovoljno elasticnosti da izdrzi svako propadanje, nece puci, nece ostati krivo, sta ce vam vise od toga?

Kad god pravite secivo morate naravno prvo odabrati celik zatim i nacin kaljenja i otpustanja, sto je takodje vrlo vazno, kroz postepeno opustanje, koje se vrsi vise puta, dobijete puno toga na elasticitetu tako da diferencijalno kaljenje postaje nepotrebno. Ovo je cak i bolji nacin, ako je moguc. Sve to, dakle celik, kaljenje, otpustanje se odabira po nameni tog seciva, dakle, za koju svrhu se koristi.

Posto je ovde rec o dekorativnoj svrsi, onda morate da pazite najvise na to, kako ce secivo vizuelno izgledati, naravno, ne sme da se raspadne pri nekom udarcu, ali realno gledano ono ne mora da izdrzi nista sto je u srednjem veku morao da izdrzi evropski mac, kasnije Rapir, posle toga sablja zatim japanska Katana itd. Ne isplati se bacati novac na nesto ultra - super stabilno, jer je nepotrebno, nema svrhe, treba videti da to sve bude lepo i dekorativno, secivo mora da ima i neku funkcionalnost ali praviti nesto kao sto je Katana ili na primer Vikinski mac, koji se radio od laminata, ili cak damaskus, pa damaskus laminat, to bi bilo cisto bacanje para koje su potrebne za mnoge druge stvari koje su potrebne VS.

Sve se to moze dobiti od dobrog karbonskog celika za federe, koji je jeftin ali odlican, kazem, 1075 ili 5160 koji je tipican celik za gibanj, to  bi bio moj izbor. Lepo se iskove, ne kali se nesto previse visoko, dosta je 55 rokvela, posle otpustanja ostanu nekih 53 rokvela, zavisi na koji se nacin radi otpustanje i to je to. Takodje, moze se raditi i diferencijalno kaljenje, ali tu vam treba stvarno pravi majstor koji ce dobiti i lep hamon, ali poliranje posle toga, zatim, ako radite hamon, on se moze dobiti na vise nacina, ako hocete onaj pravi onda ce te se ubiti od trazenja kako se to radi, jer pravi hamon je crtanje linije po macu. Ko je pokusao zna koliko je tesko. Postoje samo odredjeni celici sa kojima se to na tradicionalan, pravi kovacki nacin moze odraditi. Postoji samo jedan ili dva majstora u Srbiji koji su u stanju da dobiju takav hamon, dakle, crtanje linije po ostrici ali na tradicionalan nacin.

E, nadam se da vas nisam smorio, ali ne moze to u dve ili tri reci jer je tema sama po sebi dosta kompleksna.


 


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Boris P on November 08, 2012, 04:01:50 pm
Zdravo,

1075 je solidan čelik.

Mislim da za sablju, katanu, jednom rečju dugo sečivo treba koristiti čelik sa nešto manje C a sa legirajućim elementima kaljeno na oko 50-52 HRC.

Za tu namenu su pogodni 1055, 1060, ali još bolji 5160 ili 6150 čelici, ova dva zadnja su izrazito opružni čelici sa Cr (zbog dubokog kaljenja) i 6150 sa Vanadijumom.

Pri odabiru opružnog čelika treba voditi računa o nameni čelika koji se nudi i to: čelici za manja vozila, čelici za kamione, čelici za torzione ili spiralne opruge kao i čelici za šinska vozila.

Ovi čelici se razlikuju po hemiskom sastavu.

Još jedan čelik je jako zanimljiv, a to je čelik na torzijama starih modela "bube", nisam uspeo sa sigurnošću da saznam koja je to oznaka po Din.u ili WNo.

Laminacija, svakako, posebno ukoliko se radi u kombinaciji sa 2 ili 3 čelika.

Za sebe bih rado uzeo laminirano sečivo od: 1.1525 + 6150.

Pozdrav, Boris.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Boris P on November 08, 2012, 04:08:22 pm
Damaska sečiva.

Nastala su samo iz razloga nedostatka dovoljnih količina odličnog čelika u datoj epohi.

Da, kod njih postoji i faktor velike elastičnosti.

Lepota je faktor uveden tek relativno skoro.

Pozdrav, Boris


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 08, 2012, 04:29:43 pm
Lepo sam napisao, nisam metalurg, niti kovac, pa ni ja ne znam sve. Katana se kalila oko 60 rokvela na rezu dok je na ledjima imala oko 40 rokvela, toliko od mene. Uz to, celik ne mora uvek da se kali na maksimum, bez obzira sto ima taj potencijal zbog visokog sajstojka ugljenika. Mogu se iskoristiti neke druge dobre osobine koji celik nosi sa sobom.

Za mene licno dolazi u obzir samo vikinski mac radjen od torzionog damaskus laminata, to moze biti damaskus od karbonskog ali i od nerdjajuceg celika, ima tu vise varijanti, pa cak i mono celik koji sa strane ima nerdjajuci a u jezgru karbonski celik.

Da napomenem, da je to u danasnje vreme vise izmisljanje, igranje, zezanje, kako ko tumaci, u svakom slucaju u danasnje vreme potpuno nepotrebno. Ali i u ono vreme je bilo skoro neunistivo.

Katana kod mene dolazi na drugo mesto, koje deli sa prelepim Rapirima koji su za mene nesto posebno. Tu je negde i skotski siroki mac itd., sve je to lepo, ali u danasnje vreme nepotrebno, jedino ako neko hoce kao Mila Jovovic u lov na zombije itd. :D Dakle, u sustini, cista perverzija.

To vam dodje isto kao pozlacivanje oruzja, duborezi po celiku na oruzju i sta ti ja znam, ma nema kraja, kazem, perverzija, nista vise.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Boris P on November 08, 2012, 04:33:41 pm
Perverzije se danas dobro prodaju  ;D

PRVO mesto: katana.........

neko mesto tamo dole nisko, nisko, gladius.

Sve od Japanskih čelika.

Po meni.

Pozdrav, Boris


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 10, 2012, 02:27:17 am
Malo sam prelistao ovu temu, pa bih hteo da napisem nesto u vezi celika od koje se rade sablje. Vidite, nije nikakav problem raditi sablju od nerdjajuceg celika. Bitno je da celik ima potreban elasticitet i to je to. Takodje je bitno, ukoliko ne odradite diferencijalno kaljenje onda mora da se pazi kod kaljenja, da ne bude suvise tvrda ostrica, opet, ako je okalite kako treba a ne otpustite ostrica ce puci kao staklo.

Hocu da kazem, celik je jedna stvar, ali bez korektne termicke obrade on nista ne vredi. Nije uvek bitan materijal, kada kupujete secivo, vi ne kupujete komad celika, vec secivo. Posto ne znam na koji je nacin kaljen celik za ovu sablju, nisam zapravo ni video o kojem se celiku radi, ali siguran sam da, ukoliko se radi o nerdjajucem celiku, to i te kako moze sasvim solidan materijal za izradu bilo kog seciva. Bitno je da celik ima potreban elasticitet i da se odradi pravilna termicka obrada.

Ukoliko sablja ima 57 - 59 rokvela na ostrici, onda zavisi na kojem delu ostrice. Ako je samo na rezu, i ako su ledja ostala meka, onda je to sasvim okej, ukoliko to nije slucaj onda opet postoje dve mogucnosti. Jedna je, da je to stvarno uzasno lose uradjeno i da sablja nije za mnogo vise osim da se kaci na zid jer bodezi se kale na 55 rokvela, upravo zato da bi ostrica ostala meksa kako ne bi pucala pri udarcu u neki deo opreme vojnika koji je od metala ili nekog drugog tvrdog i neprobojnog ili tesko probojnog materijala. Druga stvar je, da je to sasvim ispravno, ali mislim da bi onda sablja kostala mnogo vise novca nego sto sad kosta, jer bi se tu morao koristiti izuzetno skup nerdjajuci  celik. On postoji, ali zasto bi smo platili toliko skup celik, cene se krecu i po tri ili cetiri evra po santimetru, naravno zavisi i od sirine i debljine flaha, dakle, uzasno skupo. Izracunajte koliko je to novca samo za materijal a znate koliko tek kosta majstorski rad, pa vam trebaju i masine sa kojima to mozete da obradite jer ti celici nisu laki za obradjivanje, dakle uzasno skupo a potpuno nepotrebno.

Znate, nije vise nikakav problem praviti odlicna seciva od nerdjajuceg celika, cak odlicne ostrice, pitanje je samo po kojoj ceni i da li se to isplati? Onaj ko kupuje taj celik na tone, taj ima sasvim drugaciju cenu nego ja kad kupim flah od 30 cm duzine. Njima se isplati i tako zaradjuju lep novac. Ubedjuju vas da ste kupili secivo od najboljeg celika na svetu, jer je najskuplji, a isto to mozete da dobijete od bilo kog karbonskog celika, od celika za federe, od celika za lezajeve i tako. Ali bitno je da ne rdjaju, mada, svaki celik jednom zardja, samo mozda 440 C ne.

Sta reci, osim, biznis ko biznis. A kao sto ste procitali, odlicna sablja moze da se iskove od gibnja isto tako moze i od prohromskog celika, ali velika je razlika u ceni, mada ljudi koji poznaju ovu materiju znaju da celik nije najvaznija stvar kada radite ostrice vec majstorsko znanje ;)

Inace, izvinjavam se ako sam oduzeo malo vise prostora, ali nije bas tako jednostavno objasniti kako se moze dobiti dobra sablja jer postoji mnogo faktora koji se moraju nabrojati a neki od njih su i diskutabilni. Tako je to u svetu ostrica ...


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Boris P on November 11, 2012, 07:05:34 pm
Kad počnemo da koristimo "svetlosne sablje" prestaće i rasprave ko šta i više voli, nerđajući ili klasičan ugljenični čelik.

Razlika u ceni između malo starijih SS čelika i nekih relativno standardnih ugljeničnih čelika je veoma mala, posebno u zemljama gde postoji razvijena proizvodnja čelika.

Kao zasebnu celinu treba posmatrati Japan koji je bez sirovina i mora da uvozi rudaču.

Baš zato Japanske korporacije izdvajaju ogromne sume za inovacije a a zakonom je zabranjen izvoz novih tipova čelika i po 20 godina osim u obliku finalnog proizvoda.

Aus-8, čelik relativno poznate i stare recepture (ali izvanredne čistoće) se u obliku ploča, flahova, fi profila izvozi nešto više od 10tak godina, (otprilike 440B) ali znatno čistiji sa dodatim vanadijumom.

Nešto noviji čelik, fenomenalni ATS-34, tek relativno skoro, (evropski pandan mu je RVL-34).

Nameće se logično pitanje zašto Japan to radi:

1. Prostim izvozom Japan ne bi bio konkurentan,

2. Japan je razvio proizvodnju novih nerđajućih i ugljeničnih čelika, ali ono što je bitnije je da je termički tretman unapređen do perfekcije.

Perfektana termička obrada (TO) je glavni nosilac cene koštanja gotovog proizvoda, sečiva, a cena čelika je tu manje bitna.

TO je ono što unapređuje kvalitet oštrice kao i pravilno oblikovanje sečiva i način oštrenja, (u TO ubrajam i kriogenizaciju) plus količinu uloženog rada.

Cena nekih relativno standardnih nerđajućih i ugljeničnih čelika je skoro ista, ali ogromna je razlika u TO od proizvođača do proizvođača.

Baš ta razlika u postupku TO stvara i veliku razliku u ceni kod nekih proizvođača sečiva, a posebno kod nekih malih nezavisnih majstora koji su se tako i proslavili a rade male serije.

Dva noža od vrlo sličnih čelika sa sličnim rukohvatima i manje više istim futrolama mogu da imaju drastično različite cene ali što je bitnije i upotrebnu vrednost na terenu.

Pitanje cene će uvek da bude aktuelno, i biće jako mnogo onih koji će visoku cenu jednog sečiva da dele sa niskom cenom jeftinih seckalica, to je tako i tako će da bude.

Međutim može se seći i otpadnim staklom, moguće je da se deci stavljaju jeftine pelene ili da se nabavljaju kvazi lekovi i slično, sve će uvek da bude pitanje afiniteta kupca.

Nije džaba Tojota, Tojota.

Pozdrav, Boris.

 


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 12, 2012, 02:53:33 pm
Inace, ne slazem se uopste sa time da nerdjajuci celik nije skuplji od rdjajuceg, ma koji bio, i ne slazem se sa time da Japanci rade najbolji celik to uopste nije tacno. Uporedi svaki japanski celik sa nemackim Böhler celikom pa vidi sta je bolje.

Extrema Ratio, cuveni proizvodjac borbenih nozeva, ne koristi VG-10 vec koristi Böhler N 690, moze se reci da je istovetni celik, samo stoje Boehler bolji, nema nikakve necistoce dok VG-10 ima i te kako.

Da li celik koji izlazi iz fabrike kosta isto toliko kao celik od obicnog gibnja koji mozes naci na svakom auto otpadu, pri tome je to i reciklaza, to neka svako odgovori za sebe.
Sto se tice termicke obrade, zasto bi to bilo toliko komplikovano? Znam kako se radi, tvrdim da sa obicnim rdjajucim celicima, pogotovo sa celika za gibanj, uopste nije nista skuplje odrditi diferencijalno kaljenje nego obicno. Kada znas kakav je postupak onda znas i zasto. Ali da ne duzimo o tome, nije ovo bas tema za to.

Najbolje zna onaj koji je kupovao celik, a ja jesam kupovao flahove i znam koliko kosta santimetar dobrog nerdjajuceg celika na primer Böhler N 690 u odredjenim dimenzijama a znam koliko kosta 52100, samo sto se on obicno ne prodaje u flahovima jer se taj celik obicno kove ili kuje (kako kome) pa se kasnije moze brusiti ili ne, sve zavisi, pa to je razlika u ceni, ma ogromna. Pogotovo na velikim kolicinama.

Chris Reeve radi svoje nozeve od S 30 V pri tome ih kali na 56 rokvela i prodaje neverovatno skupo. Ko zna mogucnosti ovog celika taj zna da je to sto on radi, ali i druge renomirane firme, samo biznis i nista vise. Reklamira dobar celik, okali ga tako da ne puca, jer ukoliko bi izvukao maksimum od njega u tvrdoci, moglo bi doci do pucanja i sta je sa time uradio osim sto kaze, ja moje nozeve prodajem skupo, pa pogledajte koji je to celik a jos i ne rdja. Svako ko se razume u nozeve, jer se kupuje noz a ne parce celika, zna da je to samo obicna reklama da bi mogao da prodaje skupo svoje nozeve, nista drugo. I ostali nisu nista bolji. Dobro secivo se moze dobiti od najjeftinijeg celika, celika koji se moze uzeti sa svakog automobila ili na primer prikljucnih masina za traktore, turpije itd. pri tome bi to mogla biti vrsta reciklaze a dobijas odlicno secivo.

Americki marinci i dalje koriste KA-Bar-ov USMC noz, jer ga oni dobiju za samo par dolara. Imam taj noz, odlican je, naravno ne mozes ga dobiti po ceni kao US Marine Chorps jer oni kupuju sasvim druge kolicine, zato je malo skuplji ali ipak solidna cena. Chris Reeve prodaje po tri puta vecoj ceni nozeve koji ce raditi isto kao i ovaj Ka-Bar, nista bolji nisu, samo sto su od nerdjajuceg celika. Posto su Marinci dosta i u slanoj vodi, pa opet koriste noz od obicnog ugljenicnog celika, smatram da to nije veliki problem, a ako stvarno zardja, bacis ga i uzmes drugi, opet tri puta za civile a za Marince verovatno deset puta jeftiniji noz od Chris Reeve Pacific ili Green Barret 7 ".

Mislim da sam sad dosta napisao, ko je shvatio, shvatio je, ko nije, tome ne vredi vise pisati.

Ne znam koliko kosta noz za M. 70, ali verujem da mu je cena u veleprodaji od prilike ista kao ovaj Ka-Bar. Imam i jedan i drugi. Ka-Bar vredi svoj novac, i ako je 70 ili 100 evra, M. 70 jos malo pa nema ni tolike vrednosti da se nazove noz. Sta je problem napraviti dobre i jeftine nozeve? Oni su potrebni, Ka-Bar je mnogo vise radni noz nego sto je oruzje, i tu je odlican. Znam da vojska nema para, ali to je kod nas hronicno, a od necega se mora poceti. Dobar noz je i alat i oruzje koje se moze pravilnom upotrebom koristiti do kraja zivota. Isto tako i sablja moze da se cuva. Sa vremenom ona samo moze dobiti na ceni. Zalosno je baciti veliki novac na nesto sto je neupotrebljivo, jer se to isto moze dobiti stvarno mnogo jeftinije. Dakle, za sablju ili platiti istu sumu novca ali da bude i lepa i funkcionalna, ili zali Boze para, mogu se uzeti najjeftinije sirovine, nakititi je i staviti na zid, ali to onda ne vredi niti kosta toliko para koliko je navedeno.

Ja na svako oruzje, pa i na hladno, gledam u civilnom zivotu kao na rezervni tocak od auta, kad zatreba tu je, a daj Boze da nikad ne zatreba. Ali svako ima svoje misljenje ...


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Boris P on November 12, 2012, 03:04:26 pm
A koje su to nečistoće ?

N 690 se poredi sa 440 C, ima i kobalta koji 440C nema.

N-690 je "pauder" čelik.

Vg-10 nije.

SGPS-3G je "pauder" čelik, stariji a inovativniji.

Ko je pominjao otpadni čelik ?

Iole ozbiljan rad sa otpadnim čelikom od koga želimo da uradimo iole zadovoljavajuć nož je još skuplji.

Ko je pominjao nove cene i poredio ih sa cenama starijih čelika ?

Pošto radim sa noževima, makice pratim i cene čelika zato što ga makice i uvozim.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: kilezr on November 12, 2012, 08:50:26 pm

 Tanjirača nije roštilj niti može biti. Meso ili ostalo od proizvoda se peče tako što se u sredini nalije ulje ili mast malo se umoči i onda na ruba na pečenje. Jedina prednost nad roštiljem je brzina spremanja i što nema mirisa dima na mesu( pošto ima onih koji nevole)

 Izvinite za OFF :angel:


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Boris P on November 12, 2012, 09:14:19 pm
Imam N-690 na lageru.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 13, 2012, 04:54:31 pm
Rade nisi me bas najbolje shvatio. U tom sistemu vezbas sa palicama, dakle upotreba pendreka, tonfe, sta god, a iste tehnike mozes prevesti po potrebi i na duze ostrice. Ma znam bre da niko danas ne ide u rat sa sabljom, mada su neki Ameri iz straha, najverovatnije, poceli da nose duze nozeve po Avganistanu. Nisu svi, ali oni koji su imali bliske susrete sa Talibanima nose. Ima nekih koji nose i tomahav, videcu da nadjem sliku tog tomahavka, jeste, covek da ne poveruje u tako nesto jer smo u 21. veku, ali ima i toga.Meni uopste nije bilo toliko ni bitno da se neko nauci da macuje sabljom koliko da koristi jedan sistem kako za palice, tako i za nozeve i na kraju bez ikakvog oruzja. Sablja tu, na kraju krajeva, uopste nije vazna.

Znam ovo za tanjiracu ali nisam znao kako da ga drugacije opisem, nego kao rostilj. Hebem li ga kako ga zovu.

Imas N 690 lageru i? Kupi N 695, zatim SB 1 Niolox, N 680 i K 110 Regulit i onda imas stvarno dobar prohromski celik osim ovaj zadnji jer se on svrstava vise u D 2 mada, ovo sto sam dobio od Raleta, rekao bih, a i mnogi drugi, ipak je to poseban celik K 110 i kraj.

Evo linka, pogledajte, ne treba toliko nemackog samo otvorite link i pogledate na cene pa uporedite i kazite da Kibo nije u pravu  http://www.schanz-shop.de/?go=artikel&ps=5&subid=20

Samo cu ukratko da napisem, ovde su celici oznaceni po nemackoj normi, ukratko, oznaka 1.3505 je oznaka za ugljenicni celik po AISI poznat kao 52100, inace, celik za lezajeve. Da idemo dalje, evo opet na primer 1.2842 poznat kao O2 to je legirani ugljenicni celik. Poredite cene tih ugljenicnih celika sa prohromskim SB1 ili RWL, pa vidite sta je jeftinije a sta skuplje i ko ovde lupa kao Maksim po diviziji. Za njega specijalno link ka N 695 celiku, to je pdf format, firma Böhler je tu opisala svoj N 695 celik koji je istovetan sa 440 C http://www.bohler-edelstahl.com/files/N695DE.pdf  Ima i na engleskom ne morate se maltretirati sa nemackim jezikom.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 13, 2012, 05:02:19 pm
Inace, po ovoj tabeli VG 10 ima necistocu 0,03 % fosfora http://www.messerforum.net/_sonstiges/stahltabelle.html


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: kilezr on November 13, 2012, 07:09:34 pm

 Nevredi ti to ništa. Razumeju te samo zaljubljenici u sečiva i metalci ( ne Hevi metalci  ;D). Uopšte se nikada nisam ni trudio da opišem proces naprimer kaljenja. Mi to u firmi radimo odoka. ovde bi bilo a kako merite tepmeraturu, određujete ovo ili ono, to tako nepiše u knjigama. Jednom sam probao nešto iz sopstvenog iskustva da prezentujem pa su me pokopali da nije to to. A ja tako " bruniram" godinama i niko nije imao do sada primedbe. Od tada ćutim i radim. 8)


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Boris P on November 13, 2012, 08:30:56 pm
Hvala.

Imam Belerove kataloge u papiru.

K110 je D-2 po njihovom katalogu, svaka firma namerno napravi sitnu razliku u % nekih elemenata, manje više

Da si sa manje strasti, mirnije pročitao moj post bilo bi ti jasnije.

Da ponovim, rekoh neki stariji tipovi čelika.

Ja mislim da šac, odokativni sistem u radu nije dobar, nigde i ni za šta.

Dobro, postoje neki čelici koji trpe i prašaju sitne greške 0-1, 5160/6150.

Meni je jedan od najvećih živih odgovorio na par pitanja (ne tako temeljito ko što bi ja hteo ali jeste  :)) u vezi 6150 čelika, da pre nego što bilo šta počnem da radim nabavim min 3 termometra od tri različite firme i da ih koristim istovremeno.

Kada sam ga pitao o magnetu, poslao mi je ovo ::)

Jako dobar primer za savršeno preciznu TO je 12C27 od koga neki prave čuda, čak sam našao podatak da tvrdoću za nož piše na decimalu 58,5 HRC u pitanju je kratko sečivo od 95-96 mm ispod 4 mm debljine.

Pozdrav, Boris


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 13, 2012, 10:20:45 pm
Oko termicke obrade ne mogu nista da kazem, znam da neki gledaju na boju celika da bi odredili pravu temperaturu na kojoj treba da okale celik. Isto tako znam da postoji obicno kaljenje i diferencijalno kaljenje kao i obicno otpustanj i postepeno otpustanje. Ovo postepeno otpustanje treba valjda da poveca elasticitet celika.

Znam da diferencijalno kaljenje ima efekta i znam kojeg ali ako bi neko mogao da napise nesto o tom postepenom otpustanju koje se ponavlja vise puta na istoj ili razlicitoj temperaturi i vremenu. Znam da se moze odraditi cak tako da celik, koji uobicajno kroz otpustanje gubi malo na tvrdoci, ne izgubi nista a opet se dobije odlican elasticitet.

Samo odredjivanje tvrdoce celika ne vredi nista ako se ne zna kolika je elasticnost celika. I tu naravno napreduju ovi "moderni" celici mada, meni opet bolji karbonci, em jeftniji, em u praksi ne primecujes nista.

Inace, znam da su karbonski celici, pogotovo 52100, mnogo teze za kaljenje, na primer diferencijalno, jer moze da se iskrivi ostrica. Kod bodeza bi se to, na primer, primetilo odmah.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: ssekir75 on November 13, 2012, 10:25:17 pm
borise, sve sde plasim da su stari majstori (svih nacija) koji su kovali maceve imali termometre...  ::) pogledaj sta japanci rade i dan danas sa kovanjem maceva. skandinavski nozevi kovani na tradicionalan nacin. razni indijanci i sibirska plemena. pa i nasi cigani koji kuju sekire i ostali alat. mani taj fenseraj i pogledaj sta se u praksi pokazalo i dokazalo.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Boris P on November 14, 2012, 08:55:21 am
"Stari" majstori jesu radili šac metodom, nije sporno.

Pomenuh sadašnje vreme.

Siguran sam da Japanski majstori danas koriste nove metode.

Sekirčići sa buvljaka koje rade naši domaći, nemaju ni k od kovanja, to su navarene oštrice, subota u Bubnju ili neki drugi dan u nekim drugim gradovima.

A posebno mi je bez veze to što mi svi tvrde da sekire i satare kuju od tenkovskih gusenica, osovinica sa T55 ili Šermana.......

Ja mislim da treba koristiti sve pogodnosti savremene tehnike i tradicionalnih znanja i umeća.

Nekada, tamo pre 50-80-100 godina za proizvodnju noževa se koristilo svašta, jedan od najstarijih čelika sa puno ugljenika 1095, je bio zastupljen skoro svugde.

Mislim da su od njega radili i šine i eksere za šine kao i čelik 1080-1084.

Ono što je bilo najbitnije je da se nož odradi da bude elastičan i da se lako naoštri, znači raspon od 52-55 HRC, (to mi znamo danas) jako dugo nisu imali nikakva saznanja o Rokvel skali.

Onda su došli neki drugi čelici, neka nova ispitivanja.

Do dolaska belih doseljenika-osvajača severnoamerički starosedeoci nisu poznavali čelik.
...............................................................................................

Molim ima li neko tablice, koji je čelik korišćen za topovske cevi?

Zna li neko pouzdano koji čelik je korišćen za torzije VW- Bube, podaci su različiti 9260, 8670, Ck75, 1075....


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 14, 2012, 10:46:46 am
E Borise topovska cev, najbolji materijal za izradu nozeva. Problem je sto ima toliko razlicitih modela, pocnes od tenkovskih topova, preko haubice do bst, hebem li ga ko je sta i gde koristio. Znam da su Svabe posle WWII najbolje nozeve radili od topovske cevi na njihovim tenkovima i da je to bilo neverovatno dobro. Mislim da je Böcker pre nekoliko godina radio nozeve od damaskus celika koji se jednim delom radio od topovske cevi sa tenka Leo I.

Mozda bi se trebalo raspitati ko je kod nas bio proizvodjac tih cevi, pa, ukoliko je moguce mogla bi se dobiti  neka informacija i onako imas ogromnu kolicinu topova, tenkova itd.  koja je povucena iz aktivne upotrebe u VS, a nije bas planirana ni za rezervnu upotreba. Ne znam sta ce biti sa njima, rezanje se ne isplati jer vise kosta nego sto ces dobiti za celik, jedino da se uvali nekim jos gorim banana republikama od nase. Ali to ce biti jako mala kolicina. Sta ce biti sa onim sto ostane, valjda samo Bog zna. A mogli bi da uzmu lepe pare samo kad bi znali sta i kako da prodaju. Mnogi majstori, ne samo kod nas, bi kupili parcadi topovskih cevi za izradu nozeva ;) Tu bi se rezanje sigurno isplatilo. Ali izgleda da nadlezni jos nisu culi za tu mogucnost, a nece ni cuti, tako da nemamo cemu da se nadamo.

Kad su pricali da ce iseci T 55, pa da prodaju U.S. Steel-u kako bi se to istopilo u Zelezari, u Smederevu, ja sam molio jednog mog rodjaka, cim stignu ti delovi od topovske cevi, odmah da stavi jedan na stranu, platio bih im dobru lovu za taj materijal. Ali tenkovi nikada nisu stigli, i ako neki gospodin to tvrdi na tv palma. Kako ih bre nije sramota da tako lazu narod, to je neverovatno.

Izvinjavam se za ovaj mali izlet na kraju ali stvarno prave budale od naroda, ne zna se ko je gori.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: wermez on November 14, 2012, 10:57:14 am
Zna li neko kako je izgledao Paloš iz narodnih pesama?

Moram da se pohvalim da sam u drugoj godini srednje iskovao svoje prvo sečivo. Metalna cev, pa udri sa svih strana. Izdaleka je podsećalo na mačetu. Ivica nije bila oštra, ali bogami sigurno bi bolelo. Samo još da spomenem da moj deda ima meh u radionici u selu. 


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: ssekir75 on November 14, 2012, 10:57:36 am
ne znam za te "vase", ali juznosrbijanski cigani alat kuju od starih gibnjeva. i KUJU ga, ne samo da zavare secivo za usicu(usput, onomad bese na tvu memedovic negde po bosni. covek je kovao noz sklopac od parceta cevi puskomitraljeza i drsku od ovnovog roga). ne znam ti ja koji su to celici po skalama, ali znam da se pokazalo kao odlicno u praksi. a meni drugo bas i ne treba. noz, sekira, maceta, trnorez, sta god, treba da ti za sto manje para zavrsi posao, a ne da se reklamiras i da ti bude zao ako ga izgubis/unistis.

dva off primera koje sam doziveo: pre nekih 15 godina prvi i jedini put sam otisao u barski lov. grupica "savremenih" lovaca sa poluautomatima i opremom od brat-bratu 7-8000 evra, ispucali boga oca municije (i to fiocijeve) i ubise jednu patku. posle su od dosade gadjali neku papucu koja je bog zna kako plivala u bari i niko da je pogodi. nailazi neki cica u zeleznicarskom sakou sa 4 patke za pojasom, trcka ker oko njega, i nosi jednometku izh. u prolazu im nazva dobar dan i da bukvalno nije niko vido smace pusku, opali i papuce nestade u vodi. napunio i otiso dalje, a ovi se pokupise i odose ko pos..ni. drugi primer od pre dve godine: takmicenje u varalicarenju bucova. oprema da padnes u nesvest, stapovi po 500-600 evra, masinice po 300. ja pecam sa prastarom germinom od 1,40m i ruskom masinicom delfin m. zajedno ne vrede 10evra. prvi sam ulovio propisnog bucova, slikao se i otiso da pijem pivo. upravo sam i izasao na to "takmicenje" da pojedincima dokazerm da nije bitna cena opreme vec njena funkcionalnost.

sablja je oruzje cak i na zidu (to i u zakonu pise), i treba znati rukovati njome. kako u protokolarne svrhe, tako i u slucaju ne daj boze. i treba biti uradjena tako da moze da izdrzi nekakva naprezanja, a ne da bude osnovno oruzje skupo u djavola. ipak je 21 vek.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Boris P on November 14, 2012, 11:18:17 am
Bilo koga koga sam pitao a da su radio (tvrdio) na topovima i topovskim cevima su pričali priču.

Te vojna tajna te ovamte-onamte, došaptavanje u pola glasa, drn zvrc...........

U železari Ravne čovek na koga sam naleteo nije znao, i to je otvoreno rekao.

A jedan se hvalio da je izvozio i radio u Travniku, pominjao je kobaltni čelik sa oko 2,5%.

To su brzorezni čelici, otporni na povišene temperature i velike dimenzione stabilnosti, to znam i ja .

.........................................................................................

Kovanjem se ne dobija ništa na kvalitetu čelika, već mu se menja oblik.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: ssekir75 on November 14, 2012, 03:17:34 pm
kovanjem se pored oblika menja i struktura materijala. sabija se. da je tako ko sto ti kazzes onda bi se nozevi i ostala seciva lili, a ne kovali. i ne bi dzabe damask celik bio to sto jeste. i japanske sablje.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 15, 2012, 11:39:09 am
Samo jos jedan maaali off i prestajem vise. Japanci su kovali i savijali ostrice za Katane da bi izbacili necistoce iz celika. Poznato je da nemaju kvalitetne sirovine, te su uzimali sta su imali. Sav taj bauk oko Katane, nacin kovanja i savijanja celika za ostrice, diferencijalno kaljenje itd. oko katane, sve je to u stvari nastalo zbog loseg celika, dakle iznudjeno. Da bi dobili kvalitetne ostrice morali su bukvalno da izmisljaju tehnike u obradi celika jer je celik bio los, upravo zbog losih sirovina. Uz sve to dolazi i zagrevanje celika na vatri od cumura, kroz savijanje, koje se inace radi po istom postupku kao torzioni damaskus u Evropi, i kovanje se izbacivale necistoce ali celik je gubio i odredjenu kolicinu ugljenika, taj nedostatak su mu vracali vatra, zar i dim od cumura. Jedino sto su uradili kao dekoraciju, usavrsili su liniju koja se ocrtava na niskolegiranom karbonskom celikom, poznatom kao hamon.

Inace, mozda ne bi bilo lose da se ovi postovi koji su off topic prebace u poseban topic, neko cose za ljubitelje hladnog oruzja. Mi bi onda tamo mogli da vodimo nase diskusije a i da razmenjujemo svoja misljenja, postavljamo slike, tabele, sta god. Mozda se nadje jos koji majstor koji bi svratio do ovog foruma, sta znam.

Da li ova tema odgovara ovakvom forumu, to neka odluce moderatori, administratori i glavni sef, stari gusar Rade.

Sa takvom temom dobijate mogucnost da procitate nesto o izradi, sirovinama itd najstarijeg alata i oruzja koje je pravljeno od celika od kako je sveta i veka.





Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Boris P on November 15, 2012, 11:46:47 am
I ja bih zamolio moderatora da prebaci ovu temu i da je naslovi............

"Izbacivanje nečistoća kovanjem", ovo me jako zanima.

Pozdrav, Boris.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: trpe grozni on November 15, 2012, 02:37:02 pm
Moglo bi se to odraditi, ali ja bih predlozio drugi naziv, recimo "Celici, termicka i plasticna obrada", ili nesto slicno. :)


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: oficir neaktivne rezerve on November 15, 2012, 02:57:07 pm
Ili možda "Kvalitet i tehnologija obrade ćelika za izradu sečiva-hladnog oružja", pa da ipak ostane pod topic u okviru hladnog oružja ili noževa ne znam sad baš kako je tačno izdeljeno?


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 15, 2012, 03:31:04 pm
Kroz savijanje odnosno preklapanje Borise, ne samo kovanjem, mada se preklapanje dobija kovanjem. Ako znas kako se pravi torzioni damaskus onda znas nasta mislim. Mozda se nismo razumeli dobro.

Ja se nadam da ce se otvoriti nova tema, ovako nema smisla da pisem dalje kad je sve off topic.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: ssekir75 on November 15, 2012, 08:43:10 pm
ma najprostije "izrada hladnog oruzja"


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: Kibo on November 26, 2012, 12:53:37 pm
Slazem se ssekir, to bi bilo korektno.


Title: Re: Izrada sječiva za hladna oružja
Post by: MOTORISTA on April 05, 2015, 10:31:22 am
https://www.youtube.com/watch?v=nXbLyVpWsVM

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info