PALUBA

Čini mi se da temu o Brionima u doba JRM nemamo.
Ima sličica po čitavom forumu, pa evo jedno mjesto za takve uspomene.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
poz.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Prilažem primerak industrijske faune Briona.

Period od 1979.-1984.g. godine, proveo sam na Tegetu... Bila su to vremena...

A ja od 1980-1984. na Podgorki. Jesu bila dobra vremena...

Znacajan je bio i ljudski faktor
[attachment=1]

I još zanimljivih slika:

I slike čuvenih replika glisera "RIVA" proizvedenih u brodogradilištu N.SAD sa sve Alfa Romeo motorima.
Komada 2 zatečeni u hangaru na Brionima.

I još:

I još 1 slika Rive i dve glisera Baltic koji je pre par godina prodat na aukciji a inače je bio poklon predsednika DDR Honekera Titu.

I još malo iz života i rada.

I dalje.

I još nekoliko

I još neke živopisne

Zasebna kuća drugarice Jovanke na ostrvcetu Galija.

Daleko su ovi gliseri od pravih Riva...ali zanimljivo za vidjeti.

Gazda,

Navodno su u to vreme bili dosta verna kopija.
Kada su otkriveni na Brionima, doveli su ljude iz firme koji su za malo poverovali da su njihovi, navodno je samo nedostatak serijskih brojeva napravilo sumnju u verodostojnost.

Eh da tebi mogu doć u ruke pa da na palubi osvane novi serijal.

Danas kad ih gledaš, deluju da nisu ništa posebno ali za svoje vreme su bili pravi Jet Set.

Zamisli samo Sofiju Loren na njima.

A ja čitavu jesen 1966. Radio sam na orostu Teget. Dva mjeseca sam i spavao tamo na
Brionima. Velike Brione prošpartao sam uzduž i popreko. Mo'š misliti koja je to ugodna šetnja bila
u tom raju zemaljskom. Sumnjam da je sada tako... :-\

Ćiro jesi li viđao te "Rive" i jeli bilo samo dve ili je bilo još tih glisera?

I jel bilo još nekih sličnih rariteta?

Još slika raja.

I još par:

Koliko sam čuo za ove rive an brijunima,napravljene su u zemunu(neprovjereno!!!!).No,otvorit ću temu posebno,da ne smetamo ovdje.

Nažalost, nemogu ti odgovoriti. To je bilo u domenu plovni objekata.
Mislim da ti Boro na to može dati pravilan odgovor.

Gazda proveri,

Ali na jednoj od gornjih slika koje sam postavio imaš sliku fabričke pločice na kojoj piše da je izradilo Brodogradilište Novi Sad.

Brioni kućica za čamce.

Kažu da je i ova sa Briona.

Čamčarnica  ;)


Brioni su i danas N.P. tako da vjerovatno i dalje ljepo izgledaju.
Granica N.P.

[attachment=1]
Jedan dio još uvjek drži vojska, mislim da su ovdje.

[attachment=2]
Ljeti se tamo održavaju i nekakve priredbe kulturnog sadržaja.

[attachment=3]

Inače sve u svemu elitističko ljetovalište.  :-\
Još pokoja ljepa sličica.

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.

I čuvena Maslina stara 1 600 godina.

Brioni su elitno letovalište od kada je Kuppelwieser ostrva kupio i podigao tamo hotele, dakle već više od 100 godina.

Šta je u gornjem katu čamčarnice (prozori...) ?
Tko je mogao za vreme SFRJ, odnosno Tita, doči na Brione i tko je mogao boraviti u hotelu - slika br. 4 ?

U vreme 1980-1984, na gornjem spratu kućice za čamce je Uprava otoka držala ribarski pribor.

Na Brione na letovanje, u hotele Istra, Karmen i Neptun dolazili su funkcioneri, savezni i republički, sa porodicama i užom i širom rodbinom. Lično sam video kada je član Predsedništva SFRJ Fadilj Hodža doveo 20-ak žena i dece, sve u dimijama i sa maramama preko lica.

U Dom garde, odmaralište u vlasništvu JNA, mogli su da dođu na letovanje oficiri i podoficiri, prvenstveno iz Garde ali i iz drugih jedinica. Kako i po kom redu, ko je odlučivao, ne znam. Dosta generala je tu letovalo. I mi, vojna lica koji smo radili na Brionima, mogli smo u Dom garde slobodno na piće ili večeru, ali ne i u ona tri hotela. Taj tabu sam ja razbio negde 1982, ali o tome drugom prilikom.

Dvije sa Vange, čudi me da ovo nije uklonjeno.

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.

Ljubaznošću jednog mog starog znanca, čijoj porodici je upućena razglednica sa Briona, od strane jedne od muških glava, člana najuže porodice Broz, koji su imali pravo boravka na Brionima.

Autor razglednice je prisutan na ovoj zajedničkoj,retkoj fotografiji gde su prisutni skoro svi priznati članovi porodice J.B.Tita.

A evo i naličja te razglednice.

http://www.youtube.com/watch?v=KQxJIHvKN6A

I da napravimo ispravku.

Slika Tito sa Leopardom ipak nije nastala na Brionima već je slikano ispred palate Etiopskog Cara Hajla Salasija.

Zanimljiv projekt vezan za ovu garažu za čamce.

[attachment=1]
poz.

Ал си заштитио ону разгледницу ;D

 ;) Morao sam, obaveza prema "starom" znancu  ;D.

I nije baš neka zaštita.Više da opomene one van palube da nema reprodukcije bez pitanja.

I slike MČ Zvezda kojim je Tito najčešće špartao po Brionskom arhipelagu a često i u društvu visokih zvanica.

Na jednoj se vidi i MČ-48 Učka.

Inače već postavljene na topic-u o ovom motornom čamcu.

I još dve.

Moramo da spomenemo da su na Brionima donošene veoma važne odluke i održavani važni sastanci.

Neki od najznačajnijih su sigurno:

1. tzv. "Brionski dogovor" između Nehrua i Nasera i Tita kao posrednika iz 1956-te godine.
2. tzv. "Brionski plenum" SKJ gde je presuđeno o "slučaju" Ranković iz 1966-te godine.
3. Poseta generalnog sekretara KP SSSR-a Nikite Mihajloviča Hruščova, posle koje je došlo do ponovne promene odnosa između SSSR i SFRJ.

I još poznatih na ostrvu:

I slike krajolika:

Tito i Elizabetha II na Velesajmu u Zagrebu, ovi nisu Brijuni, imaš nebodere o pozadini....

Rađeni su licenčno u ograničenom broju od (navodno) 3 komada, na Brijunima su bila samo dva, treći je boga pitaj gdje, napravljeni su po originalnim narctima...

Služi kao protiv požarni toranj - osmatračnica...

Kakvo buržoasko razmetanje... razočaran sam prizorima. Ubjeđen sam da su "odgovorni drugovi" jedva čekali da pobjegnu sa tog užasnog mjesta i da sa još većom odlučnošću prionu na izgradnju besklasnog društva ravnopravnih... ;)

Proxy1969,

Elizabeta je vođena i na Brione.Na izvoru slike na net-u piše da je sa Briona.
Mene je zbunilo otkud ispred velesajma postrojeno toliko njih u mornaričkim uniformama?

Dreadgnought je postavio ovu sliku u temi o MJ Podgorka koja je takođe služila na Brionima:

Fotografije su snimljene meseca jula 1973. godine. Tito sa Jovankom dočekuje Mundžibar Rahmana koji stiže "Podgorkom" ...glavna luka na velikom Brionu.

Rasho,

Zaista sa tog aspekta jeste bizarija i krajnje licemerje kad se osvrneš na petogodišnje planove,redove za kafu i ulje,tačkice za sve i svašta,bonove za benzin,programe stabilizacije,represalije u ljudskim slobodama raznih vrsta i Aliju Sirotanovića.

Ali ima i druga strana medalje.Osnovni postulat u marketingu je da prvo partneru u poslu treba prodati poverenje.Taj buržujski element je bio neophodan u službi marketinga da se gosti omekšaju i ubede da smo ozbiljni,sposobni i moćni da se sklope i neki važni poslovi vredni milijarde tadašnjih dolara od kojih je ta ista sirotinja raja/radnička klasa posle primala platu godinama,gradile se hidrocentrale,bolnice,remontovali brodovi,gradili putevi,pruge,aerodromi,odbrambena logistika,pravili avioni....... i živelo se od svog rada ma kako da to utopistički zvuči i potrajalo je skoro 50 godina.A i mnogi kritizeri će reći "Da je valjalo i bilo održivo ne bi propalo" i sa time se takođe slažem.Ali pod tim okolnostima i odnosima u svetu tada i u tom trenutku jeste bilo i moguće i održivo.Naslednici su morali da budu toliko pametni i pronađu nekakav moguć modus u novonastaloj situaciji i novim odnosima i da zaštite ineterese zemlje.Ili nisu bili dovoljno inteligentni ili su im džepovi bili preduboki a lična očekivanja preambiciozna i bez osnova.Na kraju će reći istorija.


Naravno na talasu toga su uživali mnogi "drugovi" i "drugarice" kao mali bogovi, neki zaslužni a neki i ne ili manje ali na žalost i to ide u rok službe socijalne preraspodele. Kad te tadašnje drugove i drugarice uporediš sa današnjim tajkunima i njihovim bahanalijama oni izgledaju smešno kao mala deca, iza mnogih koji su uživali na tim Brionima ostalo je po par stanova,vikendica,par lovačkih pušaka,ordenje i nešto ušteđevine.Ali ostale su fabrike,flota,firme i državna-narodna imovina koju su pomenuti tajkuni bešpotedno popljačkali pod firmom bez alternativne demokratizacije društva.Podseća na jednu krilaticu koju ću modifikovati:

" U komunizmu nismo imali ništa a onda su došli gospoda "Tajkuni" i sve opljačkali "   :zid  

Radnička klasa je imala veća prava nego ikada i pre i posle toga u istoriji i svi su primali redovno i plate i penzije i besplatno se školovali i lečili i u zemlji i u inostranstvu.A i pasoš nam je važio svugde u svetu.Jedino nisi smeo da se na pasija usta baviš kafanskom politikom a sada to možeš koliko ti duša hoće ali nemaš ništa od toga čak ni efekat oduševljenja prisutnih izlaganjem, koji izostaje jer svi brinu šta će sutra da jedu.Radi se godinama bez plate, zadovoljan uz parolu "Bolje ikakav posao nego nikakav" itd..........

Ali i u savremenim zapadnim korporacijama je isto.Osamdsest posto od budžeta zarada i bonusa pripadne "kragnama" koje u svili i kadifi putujući po planeti donose glavni posao a svi ostali dobiju mrvice a rade za istu firmu i iste ciljeve.Vazda je važilo "Bog prvo sebi stvori bradu" i važiće dok je sveta i veka.

Uzgred, jedan stari poslovični Leskovčanin mi je to davno objasnio: "Sa sirotim niko neće da sedne da jede i da pije za istu trpezu".

Obezbeđenje Brijuna, kao zadnji "prsten" na moru davali su dugo godina i isključivo brodovi flote.
Raniji godina patrolci i Torpedni Čamci (Higinsi), a kosnije s nestankom Higinsa, pomalo su se uključivali i
TČ-jci iz 17 brigade, iako su bili nepogodni za takve zadatke.
Bio je uspostavljen kompletan "prsten" na moru oko Brijuna. Takvo obezbeđenje davali su brodovi flote
samo dok je Tito isključivo boravio na Brijunima.
Brodovi bi se postavili na određenu poziciju i lagano povremeno zavozili te tako održavali istu, a istovremeno
potpuno spremni za intervenciju.
"Prstenom" je rukovodio Dežurni Operativni sa boravkom na vrhu radarske stanice Teget (bar u moje vrijeme
kad sam tamo bio na službi). Kontrala pozicija brodova na moru oko Brijuna vršena je sa radarske stanice,
već pomenute, a kad bi se uočilo ostupanje intervenisalo se vezom koja je bila permanentna.
Sećam se dobro slučajeva, južina da crkneš, valja za popiz... , pitaju da se sklone, jer je postojala i
takva mogućnost, a Dežurni  Operativni, samo ovlaš pogleda prema moru, sa udaljenosti kilometrima,  8) i
kaže neka ih još.
Ta su obeubeđenja najteže i najviše opterećivala flotu. Mnogi ljudi su znali provesti na takav način i po 6
mjeseci (u dve smjene na takvom zadatku). Mnogi su godinama iz tih razloga i napustili JRM, jer im je bilo
svega preko glave.
Što je najinteresantnije, takav zadatak niukom slučaju nije bio plaćen ni jednim dinarom. Sve se svodilo na
klasično Ukrcanje.
Tu su najviše "nastradali" Patrolni brodovi. Jadni odrali su se godinama.....  :-\

Da upotpunimo odgovore na ova pitanja a i da bi ovaj Ćirin post bio jasniji, postavljam prepisku Bore Prodanića i mene koja je tekla danas ali na topic-u o MČ Zvezda koji je takođe bio neizostavni deo Briona:


" ONR:

Boro,

Da li je komandant gardijske jedinice na Brionima koji je dužio tu flotu bio potčinjen komandantu garde ili komandantu RM?

Boro Prodanić:

Ovako: negde do juna 1982, postojao je GDB - gardijski divizion brodova, u kojem su bili svi brodovi i čamci na Brionima, potčinjen komandi garde u Beogradu. Tada je jedinica ugašena, a umesto nje formirana GMJ - grupa motornih jahti sastava MJ Jadranka i MJ Podgovrka, potčinjena komandi Flote u Splitu, a svi ostali (manji) brodovi i čamci ušli su u sastav 5. čps (čete plovnih sredstava), koja je bila potčinjena komandi 5. VPS Pula (vojno-pomorski sektor).

ONR:

Kako je tekla koordinacija u obezbeđivanju dnevnih aktivnosti između GDB-a i mesno nadležne pomorske oblasti sa obzirom da nije bilo direktnog pretpotčinjavanja u smislu subordinacije?Jesu li postojali oficiri za vezu?

A i sad sam shvatio zašto na jednoj od fotografija oficir-ađutant u beloj mornaričkoj uniformi sa leve strane grudi nosi gardijsku značku.

Pretpostavljam da je mesno nadležna pomorska oblast morala davati plovila na širem obezbeđenju Brionskog akvatorija kao i subordinacija sa RV-PVO koje je tu istu oblast moralo da pokriva i iz vazdušnog prostora.

Veliki logistički zadatak u svakom smislu.

Koliko se iz fotografija vidi "stari" je osim glisera,motornih čamaca i jahti voleo da vesla i sandolinu.
Prosto ne mogu da verujem da su takve njegove slobodne aktivnosti ostajale ne pokrivene.

Šta hoću da kažem.

Ne mogu ni da zamislim logističku gužvu koja nastane u trenutku npr. kad "stari" ustane posle ručka i naprasno odluči da u gliseru provoza Jovanku od Vange do npr. ostrvceta Galija ili možda Velikog Briona?

Verovatno se svi sistemi veze usijaju a pd vod ljudi-žaba hitno šalje na rejon.

Bilo je možda tako ili se varam?


Boro Prodanic:

 GDB je imao potpunu podršku svih kapaciteta 5. VPS, bez oficira za vezu, prosto pozovu telefonom ili napišu materijalni list i dobijaju šta im treba.

I ja još uvek imam tu veliku značku garde, jedino nju nisam dao mlađem sinu iako skuplja militarije.

Obezbeđenje akvatorije Briona davali su patrolni brodovi, kasnije i TČ, a ne brodovi 5. VPS (osim graničnih brodova i brodova tipa DTM, nešto malo čamaca i barži u 5. čps, VPS i nije imao druge).

Sve njegove aktivnosti pokrivala su gliseri tipa ČMP "Biskaj", ako treba jahte i dežurna para lakih ronilaca, dok su diverzanti angažovani retko, na Brionima koliko ja znam, nikada - samo u drugim lukama pri posetama stranih državnika.

Da je bilo gužve i iznenađenja, bilo je, i uvek bi Titove "nestašluke" i iskakanja iz protokola platila vojna lica, ako ništa, barem kritikama, a koliko nisu bili krivi, to je jasno.

Znači, ne varaš se, nije bilo lako, posebno što bi na posao došao oko 01.06, a kući se vratio oko 15.09. Žena u Fažanu donese torbu sa čistim vešom, preuzme prljavi veš, nekad nisam mogao ni da je vidim. Tako se desilo da me stariji sin ne poznaje kad sam ga video u septembru 1981, iako Tito nije više bio među nama."

U istom topic-u Boro je dao još jedan odgovor na moje pitanje:

" ONR:
 
Boro, koji je brod koji liči na Ribaricu a nalazi se na onoj razglednici koju sam ja postavio u topic-u o Brionima?

Boro Prodanić:

Sad sam pogledao - to je brod Uprave otoka koji godinama vozi Fažana - Brioni, još je aktivan. Postoje dva takva, Fažanka i Perojka, jedan je pogodniji za leto (otvorena plauba) a drugi za zimu. Inače oba su bivši minolovci JRM tipa 101."

A o današnjoj sudbini svih tih Brionskih brodova Boro je rekao sledeće:

" Podgorka plovi i danas u HRM, pod imenom Učka, imaš topic o Podgorki. Ako je Učka - na Ohridskom jezeru, Zvezda na suvom u marini u Baru trune, Partizan je i danas u Upravi otoka, barem mislim da je tako. "

I podsećam još da je MJ Jadranka u posedu RM Crne Gore kao specijalno plovilo.
MJ Primorka koja je takođe bila na Brionima završila je kod privatnika u Baru.
A MČ Baltic prodat pre neko vreme nekom strancu u Hrvatskoj.
Gliseri tzv. "Rive" valjda još stoje na Brionima u nekakvom hangaru.

Ја мислим да је ово тема о Националном парку Бриони, дакле пре свега о објектима на њему, уређењу, археолошким и историјским занимљивостима и др.. Мислим да нема места да овде дискутујемо о обезбеђењу Бриона у време Тита (па и касније) и да за то треба отворити посебну тему.

 Rašo, za ovu moju izjavu sam dobio 5 iz Marksizma i pravo da ne prisustvujem nastavi do kraj godine ;D

 " Kako može da bude bezklasno društvo ako postoji jedna klasa, Radnička? I još je na vlasti?"

 Izvinite za OFF!  Nisam mogao da odolim :angel:

Džumba,

Ja mislim da je sve što je činilo život i rad na Brionima, što bi u jednoj inostranoj instituciji znali često da kažu "relevantno".

Brioni iako su od vajkada bili raj za moćne, su ipak svoj najveći procvat i važnost imali u tom periodu, kada su bili "zabranjeni grad" što priču o životu na njima čini još interesantnijim.I oni ni danas ne bi imali toliki značaj i pažnju publike da nije bilo te epohe.

U svemu tome su učestvovali i ljudski i tehnički potencijali RM pa je i stoga mislim taj deo priče neizostavan u temi o Brionima i najinteresantniji za nas "palubarce".

Inače mislim da bi o načinu obezbeđivanja J.B.Tita ne samo na Brionima nego uopšte, stvarno bilo interesantno otvoriti posebnu temu ukoliko to nije  neprihvatljivo i smetnja iz nekih "viših" razloga koji možda i danas postoje?

Što se tiče flore i faune i ona je najviše obogaćena i obnovljena u tom periodu.
Voćnjaci,drvoredi,safari park.Egzotične i biljne i životinjske vrste.

Nisam ni znao da je čuveni nobelovac, lekar dr Robert Koh (otkrio uzročnika i način lečenja tuberkuloze "Kohov bacil"), boravio na Brionima 1907 i rešio pitanje iskorenjivanja malariije i malaričnih komaraca.

Naime Brioni su bili močvarno područje.Obimnim melioracionim radovima i isušivanjem, kao i zasadima podesnih vrsta šuma Brioni su od malaričnog predela pretvoreni u raj.

Pisati o Brijunima, a izostaviti događaje u vezi Tita i oko njega je i nemoguće i skoro pa besmisleno.
Za njih niko nebi, malte ni čuo, da se Tito iz određeni razloga nije u dotičnom periodu "nastanio" na
njima.
Ako bi pisali o njima u tom smislu, nebi nešto posebno i obimno ni imali u okviru teme. Gledajući samo
na objekte na njima, arheološke naznake i tome slično, tad bi puno više imali šta reći za jedan, Cres,
Hvar ili neke druge.
Bez Titovog odabira tih otoka, niti bi oni u dotičnom razdoblju bili privedeni zadatoj svrsi, niti bi oni
danas prestavljali bog zna šta. Utopili bi se u svakodnevnicu okruženja, kao i stotine drugih otoka
na Jadranu.
Također, nemoguće je u ozbiljnim razmatranjima izostaviti prisustvo JRM u tom razdoblju. Niti bi
Brijuni bili ono što jesu bez Mornarice, a također je i velika istina da je Tito imao i posebnu naklonost
prema njoj. Pa glavni zadatak joj je i bio obezbeđenje Tita i Brijuna. Moglo je sve i da bude spaljeno
i potopljeno, ali on se morao obezbediti flotnim snagama kad je bio na Brijunima.

Ma moglo bi se toga more o svemu ovome....

Poštovani kolega ti otoci su davno prije JBT bili na svjetskoj karti kao elitna destinacija, moguće je da bi u kako je netko gore rekao u "jednoklasno-besklasnom društvu" skončali kao i mnogi dvorci hrvatskog Zagorja u ruševinama prenamjenjeni u neke radničke ili školske domove, devastirani, opustošeni bez ikakve namjere očuvanja kulturne baštine, e sad zašto je Joža volio Brijune, pa svi mi koji smo tamo proveli neko vrijeme znamo zašto, Karibi su GK za Brijune....  ;)

Da Brijuni su i prije bili pristojna destinacija, ali ni u kom smislu toliko koliko se danas pokušava prikazati.
Kao obično, turističko-propagandna mašinerija.

Lično mislim da je Tito, ili već ko odabrao Brijune iz politički razloga. Mislim da se tu trebaju uzeti u obzir i
Zona "A" i zona "B", kao i neki osvrti na rusku politiku u smislu ostupnice.

Velika je stvar kad je on na neki način bio prisutan u tom području kad su se morale lomiti te teške odluke,
pa makar da se samo i odmarao....

Ništa novo.

Tehnika izolovanih mesta za sastanke je odavno i pre J.B. Tita bila poznata.

Uvek kad treba usaglasiti teško pomirljive stavove u grupi jakih individua, primeni se tehnika sastanka na izolovanom ušuškanom, blago zabačenom i udaljenom mestu sa strogim pravilima za pristup.Da atmosfera ne bude odbijajuća organizuju se zajedničke opuštajuće društvene aktivnosti (ručkovi uz muziku,ples,šetnje,lov....itd) tehnika vruće-hladno.Psihologija je čudo.Mnogi tvrdi orasi su pod uticajem takvog okruženja popuštali i otvarali se u korist sagovornika i pristajali na kompromis ili kao nevino jagnje odatle mirno odlazili na "klanje" bar spolja gledano izmireni sa sudbinom kletom.

Pardon na off-topicu al moram napisat da bi i mene zanimala ta tema, prema toma ako netko nešto zna, samo naprijed. Hvala.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Ako ti tako kažeš ali moram prokomentirati - čisto sumnjam.
Jedna je urasla u borovinu a drugoj će prva bura odnjeti krov.

Uostalom mogli su ih bar malo našminkat da ne izgledaju kao vojne.

poz.

Čini mi se da ove nisu bile.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
poz.

[attachment=1]
[attachment=2]

Dobre slike, nevidjene.

Tito sa unucima na Brionima.

Unuci: sin i ćerka Žarka Broza (Joška i Zlatica).

Zbog "faličnog dijela zakona" po kojem su Brijuni proglašeni nacionalnim parkom sve do nedavno kad su sporni članci izmjenjeni na NP Brijuni nisu bila moguća slobodna ulaganja već samo tekuće održavanje, kad su hoteli (koji bi trebali imati *****) došli do runiranog stanja zazvonilo je nekima u glavi pa su se stvari počele mjenjati na bolje, da, to su zvanično "protiv požarni tornjevi" i nadam se da će uskoro i oni doći na red, ima tamo puno prečih stvari za srediti.....

Slavni gosti Brijuna na početku prošlog stoljeća, spomenuti ću samo neke od slavnih slikara, znanstvenika, kraljeva, grofova, princeza, glazbenika….:

Marija Jozefa od Saske (1867-1944): Marija Jozefa je majka posljednjeg austrijskog cara Karla I. Prvi put je stigla na Brijune 1906. pa je tako bila među prvim posjetiocima Brijuna dok još otočje nije nudilo smještaj „dostojan“ careva i carica. Na otočje se često vraćala, a njezin zadnji posjet bio je 1914.

Hugo Charlemont (1850-1939): H. Charlemont bio je poznati austrijski slikar. Prvi put je i on stigao na Brijune 1906., a pretpostavlja se da je naslikao oko 150 slika s motivom Brijuna. Često je dolazio s kćerkom Lilly Charlemont, također slikaricom. Njihove su slike krasile hotele Paula Kupelwiesera, a nerijetko su izložbe njihovih slika s Brijuna imale svojevrsnu promidžbenu ulogu zadivljujući posjetioce izložbe motivima na slikama.

Franz Ferdinand (1863-1914), austrijski nadvojvoda koji je 1914. zajedno sa suprugom ubijem u Sarajevu što je bio povod za Prvi svjetski rat. Nakon svojeg prvog dolaska na Brijune silom je htio izgraditi tamo kuću i na neki način „zavladati“ Brijunima. Ovime se protivio Paul Kupelwieser, ali je godinama bio izložen jakom pritisku. Nije uspjelo Franzu, ali je uspjelo nekima drugima nakon njega, zar ne?

Tamara Karsavina (1885-1978), poznata ruska balerina

Jan Kiepura (1902-1966) poznati poljski tenor, posjetio Brijune 1931., kao i mnoge goste tako i njega spominju zapisi Marije Lenz

Gustav Klimt (1862-1918): njegov boravak na Brijunima spominje isto Maria Lenz. Njegov „Portret Marie Munk“ na neki je način isto povezan s Brijunima. Mlada Maria Munk šetala se sa svojim, barem se tako mislilo, budućim zaručnikom po brijunskom otočju, ostavljajući dojam zaljubljene i sretne žene. Očito je veza bila daleko od sreće jer je mlada žena nekoliko mjeseci od povratka s Brijuna napravila samoubijstvo zbog nesrtene ljubavi, a obitelj Marie angažirala je Klimta da napravi njezin portret.

Maria Valeria (1868-1924): nadvojvotkinja i najmlađa kći austrijskog cara Franje Josipa i popularne Sissi, na Brijunima je bila 1910.

Neher Carola (1905-1942), glumica, prvi put na Brijunima 1927. godine

Vojvoda od Spoleta (1900-1948) proglašen kraljem NDH 1941., često je dolazio na Brijune, a na njima je čak sagradio manju vilu (danas je to vila „Lovorka“). U svojoj knjizi spominje ga i Maria Lenz kao vedrog čovjeka i strastvenog igrača pola i golfa.

Georg Bernard Shaw (1856-1950) irski književnik, na Brijunima bio 1929. godine

Richard Strauss (1864-1949) njemački kompozitor i dirigent

James Joseph Tunney (1898-1979) američki boksač, na Brijunima je boravio nekoliko mjeseci sa svojom suprugom Polly odmah nakon vjenačanja: Polly se teško razbolila i u njezino je liječenje bio uključen i dr. Otto Lenz, kao i grupa drugih liječnika. Na koncu joj je život spašen operativnim zahvatom napravljenim na Brijunima, a James je njezino ozdravljenje svečano proslavio pozvavši i obitelj Lenz.

itd..itd... nije baš sve pomidžba/propaganda ili ti ga reklama......, ali stoji činjenica ja je Joža dobrahno dignuo prosjek za svojih brijunskih godina 1948 - 1980...

[attachment=1]


Salon u Bijeloj vili na Brijunima gdje se na inicijativu Josipa Broza Tita potpisala Brijunska izjava čime je Pokret nesvrstanih službeno postao svjetska organizacija.

Joža na Brijunima....

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

još koja iz tih dana...

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Na slikama party za E.T. i grčki kraljevski par....

Nekad se vikalo "Che je naš".......

[attachment=1]

Inače sve ovo je argumentirano i prezentirano u stalom postavu muzeja NP Brijuni, preporuka za pogledati...


[attachment=1]

Proxy
Na prvoj slici je Tito sa Cercilom i snimljena je u Italiji ili Londonu. Kolko se secam, Cercil nikad nije dolazio u Jugoslaviju.
Na drugoj slici je Liz Tejlor, a ne Sofija Loren.
Na trecoj fotografiji, ako se ne varam,  je Tito i engleska kraljica u Londonu, a ne na Brijonima.

U spisku poznatih iz ranog perioda izostavili ste i Dr Roberta Koha koji je 1904-te na inicijativu tadašnjeg zemljoposednika Briona boravio tamo i izradio projekat za demalarizaciju Briona.

Dr Robert Koh dobitnik Nobelove nagrade za otkriće uzročnika TBC (Kohov bacil).

O tome sam inače pisao već u ovoj temi.

Kad bi nabrajali sve poznate onda bi to bio pozamašan leksikon osoba svih profila. Od bogomdane plave krvi do plebejaca svih usmjerenja. A oni koji će tek doći? Ne na ljetovanje već na svjetsko prvenstvo u golfu.

Ne znam jel bio u državničkom posjetu al u prvatnom je bio u Splitu 1960. godine i tu se sastao sa Titom u vili Dalmacija i na Onassisovoj jahti.
QEII je posjetila Brione u skolpu službenog posjeta Jugoslaviji 1972. godine.

OK, slike naravno nisu moje već su bile na jednom UK situ kao ilustracija Jože na Brijunima  ;D BTW Sir W.Churchill je bio kod Jože u Jugi 60-tih kad više nije bio aktivan političar, krstario je jahtom po Jadranu, jahta je bila na Brijunima, možda nije silazio na kopno  ??? , ali je bio i čini mi se negdje u Dalamaciji......

Točno kolega, samo Dr. R.Koch nije na Brijunima "plandovao" već radio  ;D upravo na Brijunima i je izolirao uzročnika... ostalo je legenda, uostalom:

[attachment=1]

Filmske novosti prije kaubojskog filma prikazuju: Iranski šah Reza Pahlavi posjetio je Dubrovnik. Na Brionima ga je primio drug Tito.
U žurnalu se vidi kako se voze kočijom. Biće da je ljeto 1966. godine.
Taj žurnal se prikazivao u kinu prije svakog filma negdje do 1973. godine. Nisam vidio da se prikazuje na internetu. Stariji omladinci će se sjećati njegova prikazivanja.

Naišao sam na webu na jednu interesantnu Njemačku reportažu o Brionima, istorija i slike. Otuda par slika.
  Pitanje za prvu: ovo pretpostavljam, da je bila osmatračnica JNA. Gde se ona tačno nalazi ? Jel se tu davala straža samo dok je Tito bio na otoku ili stalno ?

I gde leži metalna djevojka  ;D ?

[attachment=1]



evo ovdje leži  :)

Koliko sam shvatio Brijuni kao rezidencijalno područje bili su osigurani stražom bez obzira nalazio se na njima Tito ili ne. Na Brijunima su se nalazili vojni objekti sa stalnim sastavom starješina i vojnika. To podrazumijeva i stražarsko osiguranje. Svaki vojni objekt osigurava se stalnim stražarskim osiguranjem, opservacijom ili tehničkim sredstvima. Kao nedostupno mjesto za posjetitelje osim s pozivnicom na Brijunima je postojalo stalno stražarsko osiguranje.   

Upravo tako. Ne samo da je kopneni deo bio pod stražom i nepristupačan, nego i određeni deo morskog akvatorija okolo
Brijuna je bio također pod zabranom. Nemogu sad napamet nacrtati i priložiti kako je to izgledalo. Nije se moglo ulaziti
u tu zonu i svaki nepozvani uljez je vraćan. Takav režim je trajao preko cijele godine punih 24 sata.... ;)

Ćiro,
znaš da si me iznenadio. U nečemu smo se složili.

Aj' još ovo da negadimo temu.
Ma naravno, nisi ni svjestan koliko nas dvojica imamo zajedničkog.
Naravno, moja malenkost niukom slučaju se nemoze uporediti sa tvojom
svestranošću.... :klap :klap

Zaštitni pojas akvatorija sigurno je označen na navigacijskim kartama tog vremena.

   Gore pomenuta Njem. reportaža počinje tako, da autor - jedriličar - kaže, kako je prije 1991 trebalo veliki krug brodom oko Briona napraviti. Onda dalje kaže: "tko je ipak prilazio bliže, neizbježno se upoznao s patrolnim čamcem. Ko je bio dovoljno blizu (iz mora) je mogao s dalekozorom vidjeti stražare u kućicama, divljad na paši i palme u ljuljanju vjetra."

Znači onda, da je 24/24 patruljirano na moru ? Koliko brodova (istovremeno) ?

 To je i taj isti Njemački jedriličar rekao.

Da, da. I tu se slažemo. Možda se i pojavi neko sa takvom skeniranom kartom.
To bi bio lijep prilog. Napred nautičari, mora da toga imate... :laugh:

Mislim da se negdje na Palubi već raspravljalo o zaštiti Brijuna s mora, dežurstvima TČ-a itd. U glavi mi je da je bila priložena i karta sa označenim područjem zabranjenim za plovidbu. Možda bi Boro mogao reči koju o ovome!?

Ispred Briona ?? :


još iz doba bivše Jugoslavenske narodne armije postoje stalni morski prostori za odlaganje neupotrebljivog eksplozivnog materijala, a jedan je takav nadomak otočja Brijuni, ispred luke Pula

Brijunsko odlagalište nalazi se zapadno od rta Peneda, a riječ je o morskom prostoru unutar kružnice polumjera 3 milje sa središtem na 44° 53.3’N - 013° 25.2’E. Na ovom području Jadrana dubine se kreću od 25 do maksimalno 50 metara, a Brijunsko odlagalište mjesto je na kojem je, zbog odloženog eksploziva, zabranjeno kočarenje i sidrenje.

Najviše su "dežurali" stari patrolni brodovi. Kako su se oni povlačili iz upotrebe, polako su ih mijenjali TČ. No, TČ nisu bili najbolje rješenje (pogon - stajanje na poziciji a motori rade, produvavanje motora, prekretanje, itd) , ali vjerovatno nije bilo na raspolaganju drugih brodova.

Kao što Duje reče, Brione su obezbeđivali brodovi tipa PBr, kasnije TČ, a nakon Titove smrti granični brodovi iz pulskog GMO i četiri glisera tipa "Biskaj" (ČMP) koji su bili u sastavu 5. GMO a bazirali na Brionima.

Imao sam par prilika da učestvujem u intervencijama ČMP kao mašinac, kada bi njihov dežurni mašinac negde zaglavio, ili je trebalo dva ČMP da isplove u isto vreme.

 ;)

[attachment=1]

Mislim da trebamo biti dosledni, pošto smatramo da je ovaj naš forum krajnje
ozbiljno štivo.
Naime čitavo vrijeme se na kompletnom forumu pogrešno piše ime ovih otoka.
I sam naslov je pogrešan. Trebali bi se držati izvorno priznati naziva.
Ova skupina otočja se nazivaju "BRIJUNI" i nikako drugačije.

PS: Molio bi moderatora od volje da to koriguje... :c

Ćiro, činjenica je da si u pravu, ali, u običnom svakodnevnom govoru mnogo češće se koristi ime Brioni nego Brijuni. Četiri godine sam radio tamo, retko sam čuo da neko kaže Brijuni.

Ako bi tako insistirali na gramatici, onda bi većinu postova moderatori morali da moderišu - mala slova, bez znakova interpunkcije, bez razmaka ili veliki razmak između reči, velika slova gde ne idu i još stotinu sličnih grešaka.

Predlažem da se svako koristi nazivom koji mu više odgovara.

Istrijani ih zovu (pa ja mislim skoro svi) Brioni , to je čini mi se talijanski naziv koristio se dugo vremena, bijah i ja tamo al turistički, prekrasno mjesto :)

Kako hoćete, moje je bilo da skrenem pažnju i na takvo što. Ime je ipak ime.
Niti si ti Borislav niti ja Ćirislav, pa tako i ime ovog otočja je samo jedno.

Kako većina kaže i želi, pa zaplovimo dalje.... :marinero

oriĆ kako je Boro reka o u pravu si.
Ali ako pogledaš prvu stranicu teme tamo je sličica naslovne stranice knjižice sa kojim sam napravio temu.
Takođe >ovdje (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20303.msg258266#msg258266)< je ONR stavio razglednicu iz tog doba i svugdje piše Brioni.
Možda bi neki lingvista mogao ovo razrješiti ja nažalost to nisam.

Vidim da do sad nemamo topo otočja  ;) pa evo za zainteresirane.

[attachment=1]
poz.

Ćiro,

Svaka geografska karta nosi nazive shodno: zemlji, jeziku, jezičkom narečju i dijalektu kao i opšte usvojenoj govornoj praksi u kojoj je izdana odnosno napravljena.

To što na nekim zemljopisnim kartama piše npr. Nizozemska ne znači da je u drugom narečju pogrešno za geografske karte iste oblasti kazati Holandija.

Mada naziv zemljopis i Nizozemska vuku direktan koren iz našeg zajedničkog pra-predačkog Slovenskog jezika, nego geografska i Holandija što su internacionalizmi izvučeni iz anglo-saksonske nomenklature, u ekavskom narečju su se redovno odomaćili.

Na kartama iz Latinskog perioda Dubrovnik se nazivao Ragusa, pa ga danas na svim narečjima nazivamo Dubrovnikom, itd.

I na kraju još jedan zanimljiv primer analogizma narečja i korena u jeziku i praktične upotrebe.

U svakodnevnom Hrvatskom govornom jeziku se za građevinu u kojoj se živi sa porodicom kaže dom a za ženu koja vodi računa o istom kućanica dok se u svakodnevnom Srpskom govornom jeziku za iste pojmove koriste analogizmi istih korena, kuća i domaćica a i jedno i drugo je sasvim ispravno.

Kako god nazivali jezike naroda sa prostora bivše nam države ne smemo da zaboravimo da su svi oni samo dijalektičke varijacije upotpunjene lokalizmima i narečjima našeg zajedničkog prapredačkogn Slovenskog (ne Slovenačkog,da ne bude zabune) jezika.

I da podsetimo u tu grupu spadaju: Ruski,Beloruski,Ukrajinski,Zapadno Rusinski,Slovački,Češki,Poljski,Slovenački,Makedonski,Bugarski,Srpski,Crnogorski,Bošnjački,jezik Lužičkih Srba,Kašupski i Lehitski jezik.

Svi oni su zadržali više ili manje izvornu nomeklaturu obogaćenu tuđicama.

A pomenuta razglednica je izdanje marketinga izdavačke kuće "Vjesnik"-Zagreb.

Još bih nadodao ako pojedina riječ po standardnom jeziku nije gramatički ispravna a koristi se u pojedinom dijalektu/narječju kao naziv za nešto ona je kao takva ispravna i prihvaćena ,po meni upravo u toj različitosti i leži ljepota jezika i direktni je pokazatelj bogatstva pojedine kulture i sam jezik po sebi nije statičan nego je živ i teži razvijanju i evoluciji tako da ga baš i ne možemo stvaljati u čvrste okvire, da se razumijemo reda mora biti ali svako malo se granice i pomiču ,a mi skoro pa svako selo ima svoj dijalekt i riječnik  :)

Ovdje.

[attachment=1]


U srid porta.

[attachment=2]
[attachment=3]
poz.

Upravo tako Jester.

Moglo bi se čak reći i svaki zaseok  :).

Zaboravljamo da i standardi govornog i pisanog-književnog jezika nisu identični.
Što se više u govornom jeziku poklapaju govorna i pisana-književna varijanta to se jezik može smatrati izvorno "čistijim" ali sigurno i mnogo manje bogatim.

I još jedan primer opšte prihvaćene svakodnevne jezičke prakse i književne prakse a nekima od nas koji su profesionalno bili vezani za vojsku paraju uši i danas:

bodež ili kama ili bajonet ili nož
kanija ili nožnica
magacin ili šaržer ili okvir
cokula ili gojzerica ili čizma ili cipela sa povišenom sarom
gamašne ili kamašne ili tozluci ili uvijači
obojci ili šuferice ili čarape
jakna ili vindjakna ili vetrovka
pelerina ili kabanica ili ogrtač
sako ili mundir ili bluza
majica ili potkošulja
oroz ili okidač ili obarač
kravata ili mašna
šmajser ili pikavac ili automat
šifra ili lozinka ili javka-odziv

Otočje i Nacionalni park danas se zovu Brijuni. To je vidljivo i iz priloženih fotografija.

Poenta je da je i jedno i drugo sasvim ispravno i prihvatljivo.

Najgore od svega je kad se prekraja nauka u cilju stvaranja dokaza za marketinšku dnevno-političku upotrebu.

A u slučaju jezika ja bih to nazvao "silovanjem jezika".

Plavnik to što se danas na tom natpisu zovu Brijuni ne znači valjda da su redaktori-lektori ozbiljne izdavačke kuće kakav je bio Zagrebački Vjesnik u to vreme pisali pogrešnim (nepostojećim Hrvatskim narečjem) jezikom natpis na razglednici kao što ne znači da su zbog takvih primera tadašnji stanovnici Hrvatske govorili lošijiu Hrvatski nego danas.Kao ni to da je Brionski arhipelag tada manje pripadao Hrvatskoj nego danas kada na tom natpisu stoji Brijuni umesto Brioni (srpski sigurno nisu bili nikad).A takođe ni Hrvati koji govore drugim Istarskim narečjem ne govore valjda pogrešno?Taj današnji natpis ne dokazuje ništa.

Pogrešno je u takvom nametanju tražiti dokaze pripadništva bilo čega i bilo čemu, nečemu, čemu god?

A pogotovo krojenjem nekakvih novih pravila prekrajanjem nauke bez naučne osnove a za potrebe bljutave dnevne politike.

To je najviše greh prema sopstvenom jeziku u ovom slučaju.

Meni lično ne smeta ni jedan od tih naziva Brioni ili Brijuni sve jedno, dok god možemo da se sporazumevamo i razumemo bez nerazumevanja izrečenih pojmova na forumu pa i ako ima nešto što je nerazumljivo nismo jednom jedni drugima davali dodatna jezička pojašnjenja i stvarno ne vidim u čemu je problem.

I da me ne shvatite pogrešno.Nije samo u Hrvatskoj slučaj krojenja novih pravila prisutan.Imamo ga i previše kod nas u Srbiji i rekao bih u još gorem obliku, uvođenjem stvari koje možda jesu gramatički ispravnije ali nisu ni u duhu ni u tradiciji ni književnog ni govornog Srpskog jezika.Kao na primer uvođenje naziva profesije u ženskom rodu radi rodne ravnopravnosti.A u cilju da budemo više Evropljani nego Srbi.I još jedan primer.
Mnogi danas moderno Srpski jezik nazivaju Srbskim (anahronizam izgubljen uvođenjem pravila palatalizovanja) pa sigurno da tako napisan nije više Srpski nego ranije.

Niti ćemo mi zbog toga biti manje Srbi ni više Evropljani ali ćemo sigurno iskvariti duh jezika i tu je problem na koji ja želim da ukažem ovom prilikom.

Takođe primetićete da na forumu pišem Latiničnim fontom i to ne zato što sam manje Srbin nego ostali već zato što mislim da ću na ovaj način biti razumljiviji širem auditorijumu iako priznaću do sada nisam video da je bilo ko od iole aktivnijih Palubaraca na primer tražio od Džumbe prevod njegovih postova jer ih on piše ćirilicom na forumu.

Uz dužno poštovanje svima.
ONR
    

Ne želim uopće diskutirati o jeziku, gramatici, sintaksi kao niti o znanstvenoj ili neznastvenoj utemeljenosti nekog naziva pa tako ni Brijuna. Slike koja sam postavio osobno sam napravio za vrijeme obilaska Nacionalnog parka Brijuni za kojeg je moja tvrtka radila neke elaborate. Tada sam i te kako vodio računa o imenu jer se radilo u konačnici o isplati novca. Ako se zovu Brijuni u dokumentima koje smo za njih radili nigdje ne može pisati Brioni a osobito ne na računu jer je u tom slučaju račun neispravan i nema isplate.

U izdanju Jadran - vodič i atlas, izdanje JLZ 1965. godine u odrednici piše Brioni (u zagradi Brijuni). oba naziva su ispravna, s tim što je Brijuni ustaljeniji narodni naziv u razgovornom jeziku i više vuče na iskvareni Veneto dijalekat, mada je književni italijanski naziv bio Brioni.
Italijane pominjem samo radi komparativnog pristupa terminološkoj analizi.

Već postavljeno na prvoj stranici ali i ja sam zaboravio.

[attachment=1]
poz.

Hvala, Solaris.
   Interesantan oblik Vrsara, ko kaplja. Šta je ono pravokutno gore lijevo ?

 Ako može neko da opiše kako je bilo definirano zabranjeno područje uplovljavanja civilima oko otočja ?
Te ako još može i nije više vojna tajna, neki komentar oko odlagališta exploz. materiala ispred Briona i Pulske luke.

Plavnik to da li bi za uspešno obavljen posao trebalo da bude ili ne plaćeno uz osvrt na naziv ostrvlja, treba da služi na čast onima koji na takav način pokušavaju da nameću ono o čemu sam pisao.
Ne verujem da bi i jedan častan sud presudio u njihovu korist u eventualnom postupku za sporna potraživanja.
Valjda je važan sadržaj elaborata a ne dijalekt Hrvatskog jezika na kome je isti napisan?

Ali mnogi i igraju na kartu da nužda zakon menja.
Neka si ti naplatio.
Svaka čast na odličnim fotografijama.

Vala, ljudi (drugari moji), nadrobište ovde u temu svega i svačega. Pa još umješaste i
Srbe i Hrvate i nekokav novo govor i neznam ti šta sve ne. Ali forum ko forum.... :P
Pa nećemo se valjda orjentisati po nazivima proizašlim iz okoline Malog mokrog luga ili
Kavadaraca (slučajno mi palo napamet - bez zli namjera), nego upravo na ona proizašla
iz neposrednog okruženja tih otočja.
Treba se držati onoga što kaže službena Enciklopedija, a pogotovu navigacione i nautičke
karte tog plovnog područja i to je sve. ;)

Ko li samo pomenu dilemu: Brijuni ili Brioni?  :udri :udri

Nisam ja majke mi........  ;D

Kad se zabiješ provom o kraj svejedno je jesu li Brioni ili Brijuni.

Mislim da:

su OBOJCI jedno, (pamučne trake kojima se obavija list i sprečava prodor vlage, snega i koječega u cokulu, bliže gamašnama, kamašnama jebte ga)

ŠUFERICE drugo, (šuferica je komad platna ili vune kojim se obavije noga, preteča čarapa  ;D)

a ČARAPE nešto treće (one smrde posle par dana na kiso kupus, kada lupiš u zid i one otpadnu čiste su a kad se zalepe onda su prljave).

U knjizi Umberta Eka kaže( oprostite čto ne citiram već parafraziram) da su se dva filozofa posle trodnevne, duboke rasprave o korenu reči latili mačeva da reše nastalu "začkoljicu".

Pozdrav, Boris.

I obojci i šuferice su preteča čarapa.  :laugh:

A ova tema obrađuje tematiku o grupi otoka u sjevernom Jadranu.......

Nikad nisam čuo da se oko Brijuna lovu gavuni i brafuni. Samo orade, brancini, škrpine i to kapitalci.

U svezi glede nedoumice oko nazivlja otočja: BRIONI - taljanski naziv, BRIJUNI hrvatski naziv, na starim kartama iz doba AU je naziv Brioni preuzet iz taljanskog jezika koji je bilo službeni jezik zapadne Istre i Grada Pole/Pule u to doba hrvati su bili brojčano većinski narod u Istri, ali su naseljavali mahom sela i unutrašnjost Istre, veće gradove uz Pulu na zapadnoj obali (uz industrijsko-rudassku) Albonu/Labin naseljavalo je većinsko kultorološki taljansko stanviništvo ne nužno taljanskog - romanskog porijekla već pripadnici (često i slavenskog porijekla) oprijedjeljeni za taljanski jezik i kuluturu. BTW koja je razlika između ruskog i bjeloruskog, koliko je meni poznato to je zapravo isti jezik kao i narod, ime Bela Rus dolazi iz povijesti kad je nakon provale s istoka samo dio današnje Belarussie ostao slobodan, ime Bela Rusia ne znači da je bijele boje već slobodna...


BTW ja san rođeni puležan i pišem Brijuni i čitan Brioni  ;D i nis jedini takovi.....

.....čiji posjetioci nisu nosili te obojke i šuferice već isključivo čarape i to mahom svilene...... ;)

Koja malo starija..

[attachment=1]

Drug Josip i drugarica Jovanka u sretnim danima...

[attachment=1]

Još jedan prilog iz bogate povijesti/istorije Brijuna.

[attachment=1]

 izvor (http://brijuni.aventin.hr/index.php?cmd=mapa&lang=en)

Lijepo si ovo pronasao, Oricareb!

Možda pomognu ove topo karte.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]


Nažalost nisam uspio otkrit, ma zna ova mafija samo neće da kažu.  ;)

poz.

Nešto sa Briona ...

[attachment=1]

Da ne oftopičarimo, sa teme o jahti Podgorka (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6895.msg263713#msg263713).


Hvala Boro. Evo Kupačice u punom sjaju.

[attachment=1]
Pokušao sam istražiti malo o autoru skulpture i mislim da se radi o Marijanu Kockoviću. Evo članka iz jutarnjeg.

Marijan Kocković: 'Bio je omiljeni Titov umjetnik, a već je desetljećima posve zaboravljen i zanemaren' (http://www.jutarnji.hr/marijan-kockovic--bio-je-omiljeni-titov-umjetnik----a-vec-je-desetljecima-nazalost-posve-zaboravljen-i-zanemaren/1081442/)

[attachment=2]

Nisam neki poznavatelj umjetnosti, možda netko ko je stučniji da svoje mišljenje.

poz.

Otočje  Brijuni – čuvar ključeva ulaza u Pulsku luku

Otočje Brijuni, smješteno na samom ulazu u Pulsku luku, bilo je sastavni dio obrambenog sustava pomorske tvrđave Pula.
Prema mišljenju tadašnjih vojnopomorskih stručnjaka, kad na ovom prostoru ne bi bilo tog otočja obrana Pule bila bi mnogo složenija. Otkrivanje neprijateljskih brodova ne bi bilo blagovremeno, a poduzimanje odgovarajućih protumjera ne bi dalo prave rezultate, već bi zahtijevalo povećanje snaga i sredstava. Kad se uzmu u obzir brojni kanali i kanalići oko njega, posebno Fažanski kanal, jasno je
da je taj akvatorij bio izuzetno pogodan za kraći boravak brodova. Uključivanjem  kopnenog  dijela  na  rtu  Barbariga u obranu
kanala, sve te karakteristike omogućavale su uklapanje arhipelaga u sustav osiguranja glavnih flotnih snaga. U to im je vrijeme
najveća opasnost prijetila od istih takvih snaga, jer se sve do Prvog svjetskog rata u bitkama nisu koristili zrakoplovi i podmornice.

[attachment=1]
U  početku su se Brijuni uklapali u trokut s rtom Cristo i Musil te tako kontrolirali glavni ulaz u Pulsku  luku, a njihov je značaj još više povećan izgradnjom lukobrana, kada su ulazna «vrata» stiješnjena do glave lukobrana, u širini od oko 450 metara.

Brijuni  su sastavljeni od četrnaest otoka i nekoliko hridi te većeg broja prolaza. Njihova ukupna površina iznosi 736 hektara, dužina obalne crte je 4,6 kilometara, a među njima je najveći i najznačajniji Veli Brijun. U sastavu otočja su još: Mali Brijun, Sv. Marko, Caz, Okrugljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Jerolim i Kozada. Ondje su zaljevi Dobrika, Sv. Nikola, Saline, Veriga i Luka, koji su pogodni za sidrišta manjih brodova. Od kopna ih dijeli Fažanski kanal, prosječne širine 3,5 kilometra, a njegova je dubina dovoljna za boravak  i najvećih ratnih brodova.  Brijuni  su služili i kao fizička prepreka sjeverozapadnim vjetrovima  prema luci Pula, pogotovo Fažanskom kanalu, sprječavajući udare onih zapadnih i južnih. To je bilo naročito važno za brodove na jedra, a blizina kopna nije dopuštala razvijanje većih valova bure i istočnih vjetrova. Sve ove pogodnosti mogle su biti iskorištene ako se na otočju stvore uvjeti za normalan život, osnuju fortifikacijski, hidrološki i navigacijski uredi te uključe u obrambeni sustav Pule.

Nakon  znanstvenih istraživanja počela je izgradnja pet utvrda na Velom Brijunu te dvije na Malom Brijunu, koje su kasnije sačinjavale okosnicu sustava obrane pulske pomorske tvrđave s mora. Najsnažnija utvrda, prema S. Piploviću, sagrađena je od 1864. do 1868. na brdu Vela Straža, pod imenom "For Brijuni", a kasnije dobila ime  po slavnom admiralu "Tegethoff". Bila je u obliku trokatne kamene utvrde, promjera 90 metara, a naoružanje joj je činilo 28 topova, od kojih su četiri bila kalibra 210 milimetara.

Uređenje i utvrđivanje zapuštenog, bezvodnog i malaričnog otočja odvijalo se u složenim životnim uvjetima. U početku izgradnje utvrde bilo je samo nekoliko starih, izlivenih topova, koje su čuvala dva vojnika, smjenjujući se svakog dana, jer se boravak na Brijunima smatrao "vrlo opasnim za život". Tada se pričalo, prema P. Kupelwieseru, da je dovoljno ondje provesti samo nekoliko sati pa da čovjek oboli od teške, a često i smrtonosne malarije.

Razvitak Brijuna u mondeno klimatsko lječilište i sastajalište europskog  i  svjetskog  "jet!seta" počelo je 1894., nakon što ga je kupio bečki industrijalac Paul  Kupelwieser.  On  je doveo vodu, iskorijenio malariju, hortikulturno uredio otočje, izgradio prve stambene objekte i hotele, a sa svim tim povećavala se i borbena sposobnost za izvršenje osnovne zadaće uklapanjem u sustav pulske pomorske tvrđave.

Raspadom Austro!Ugarske 1918. sudbinu Pule i Istre doživjeli su i Brijuni,  koji su mirovnim ugovorom pripali Kraljevini Italiji, a vlasnik je ostao Karl Kupelwieser,  koji je nastojao i dalje razvijati svoje aktivnosti.


http://www.lup.hr

Mislim da se radi o grešci kod dužine obalne crte - 4,6 km? Morala bi biti barem 10 puta duža.

Upravo tako, Boro, najmanje 10 puta duža obalna crta.

Nemogu ništa pametno po tom pitanju reći. Jedino što mogu je da je originalni tekst Zbornik radova
"Iz
povijesti
Pulske
luke", a autori su:

Dr. sc. Klara Buršić!Matijašić, doc.
Luka Pula u prapovijesno i rimsko doba

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša
Pulska luka u doba Venecije
(od IV. Do XVIII. stoljeća)

Branko Perović, kap. fregate u mirovini
Luka Pula austrougarskog doba
(Odsjaj grada u zaljevu 1850. – 1918.)

Dr. sc. Davor Mandić
Austrougarski mornarički zrakoplovni arsenal i
Mornaričke zrakoplovne postaje u pulskom akvatoriju

Raul Marsetič, prof.
Pulska luka  vrijeme talije

Deo prenesenog teksta je od autora, Branka Perovića, kap. fregate u mirovini.

Inače kompletna studija je fenomenalna i objavljena je  na ovom linku (http://www.lup.hr/fileadmin/korisnicka_mapa/povijest/Zbornik-Iz_povjesti_Pulske_luke.pdf)

Bravo Ćiro...nisam nikada naišao na ovu stranicu i ovo je zbilja ok. A dužina od 4,6 km se i meni čini malo....

Nema dileme, greška. Samo od kanala Tijesno do rta Peneda ima 7-8 kilometara, a gde je obalni rub druge strane Velikog Briona i ostalih 13 ostrva?

POLOŽAJ POVRŠINA KLIMA (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20303.msg257905#msg257905)

Ukupna površina otočja je 736 hektara, obalna linija duga je 46,6km.

poz.

Znači greška je bila u mestu zareza. Bravo druže!

Uglavnom da ne prenosim sve, izgleda da je ovo realnost.
Jedino se nadam da će dio otočja ostati otvoren za obične ljude.

'BRIJUNE MOŽE DOBITI SAMO BRAND POPUT RITZA, WALDORF ASTORIJE ILI FOUR SEASONA'
 Traži se investitor s 300 mil. eura (http://www.jutarnji.hr/brijune-moze-dobiti-samo-brand-poput-ritz-carltona--waldorf-astorije-ili-four-seasona-i-to-za-300-mil--eura-/1115568/)

[attachment=1]

https://www.youtube.com/watch?v=Uuws5JrWP1w

Ne mogu vjerovati da u cijeloj temi o Brionima nema niti jedne slike stare rimske vile i drugih antičkih arheoloških artefakata kojih je na otoku stvarno mnogo. Niti spomena o Tegethofu i slično. Na Brionima (u Neptunu) sam proveo tjedan dana godine 2000 i toliko mi se dopalo, da sam iznajmio i jednu od vila za tjedan dana godine 2001. Upravo godine 2000 su Brioni prvi puta otvoreni za javnost (nakon Tuđmanove smrti), međutim krajnji jug otoka (s vojarnom) i sjever (sa zoološkim vrtom) su bili zatvoreni. Propješačio sam ga uzduž i poprijeko, bila su mi to najljepša ljetovanja, jer tamo nije bilo masovnog turizma (dnevne goste ne računam, jer oni dođu i odu i drže se u grupama). I danas imam još cijelu snop pera iz paunovoh repova, jer smo 2000 godine išli upravo početkom juna, kad paunovi odbacuju repove i bilo je toga po šumi i svuda (no, ipak je trebalo potražiti, pero tu, pero tamo i sabere se).

Ako mi se posreći popraviti skener pokazat ću i slike kako je izgledao jedan od vojnih objekata godine 2000. Rasturen, razvaljen, namjerno uništen, valjda još od odlaska JNA. I naravno, slike antičkih rimskih ostataka.

  Može malo o tome ?

Za početak lijepo pozdrav svima. Već neko vrijeme pratim ovaj forum, a pogotovo dio vezan uz mornaricu, koji je meni kao Puležanu (doduše, nešto mlađe generacije) vrlo zanimljiv. Dobro, tu je i afinitet za  vojnopomorsku povijest ovih prostora i srodne teme. Zanima me, a to je ujedno i glavni razlog zbog kojeg sam se odlučio javiti, sjeća li se netko zastavnika Petrović Dragutina (Pero cakani, Pero crv). Hvala i pozdrav.

Бриони 1972. год. Из збирке г. Животе Антовића из Београда (на првој сл. крајње десно).

[attachment=1]
[attachment=2]

Brioni, Rimska vila u uvali Verige, 1946. godine.



[attachment=1]