PALUBA

Kao dio obrambenog fronta pored OB i orosti su predstavljali važnu kariku.
Vjerujem da će se na forumu naći dovoljno znalaca da nam malo pobliže objasne o čemu se radi.
A za početak jedan stari članak.

[attachment=1]
poz.

Da se pridruzim u nabrajanju:
9. VPS Boka - OROSt-i: Gruj-Mljet; Ostro-ulaz u Boku; Obosnik-Lustica-ulaz u Boku; Crni Rt - blizu Sutomora&Bara

Ups, ovo je vrlo zahtijevna tema za obradu. U dotičnoj službi učestvovalo je puno, puno starješina.
U organizacijskom smislu OROST-i su bili potčinjeni tj. bili su u sastavu četa OSOJ-a, a čete u okviru
sektora RM. U tom smislu Vojno Pomorska oblast je imala Pulski, Šibenski i Bokeljski sektor.
Sukladno tome RM je imala 4 čete OSOJ-a, Pulsku, Šibensku i Bokeljsku. Pored njih postojala je još jedna
direktno u sklopu KVPO, četa OSOJ-a u objektu 182 u Žrnovnici.

Svaka četa je bila zasebna i direktno potčinjena svojoj komandi sektora.

OROST-i su bili u sklopu svoji četa OSOJ-a u naznačenom sektoru.

Posmatrajući duže razdoblje počevši još od šezdesetih godina pa sve do raspada JRM, a gledajući sa sjevera
Jaranske obale radarske stanice su pripadale:

Pula...........Savudrija, Brijuni, vrh Učke (u nekom razdoblju), Mali lošinj,
Šibenik.......Dugi otok, Vis, Lastovo,
Boka..........Gruj-Mljet; Ostro-ulaz u Boku; Obosnik-Lustica-ulaz u Boku; Crni Rt - blizu Sutomora&Bara, Mavrujan kod Ulcinja.
Žrnovnica...Nisu imali svoj OROST

Sve do 1986 godine, prikupljanje podataka sa OROST-a nije  bilo automatizirano. Radilo se "pješke". Poslužioc pročita
podatak sa radara, zapiše u dokument, zavrti zeleni poljski telefon i izdiktira podatke nadležnoj četi OSOJ-a.
Tek uvođenjem i instalacijom KIS-a STINA Jadran, postignuta je potpuna automatizacija nadgledanja i osmatranja
Jadranskog vojišta u realnom vremenu. Tad je konačno i Flota dobila mogućnost za automatsko prikupljanje i slanje
informacija i razmjene automatski sa OROST-ima.

Toliko za uvod za sada.... ;)

Nismo ni sumnjali.  :klap

poz.

Pronašao samo ove dvije.

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.

Ispričavam se ovo gore nije Mljet već Molunat. Evo prave.

[attachment=1]
poz.

OROST-i, ili Radarske stanice, (negde se u literaturi nazivaju i Radarskim čvorištima), suštinski su proizašli iz
mnogostrukih signalnih čvorišta koja su u okviru JRM bila "razasuta" od Savudrije na krajnjem sjeveru Jadranske obale,
pa do Mavrijana iznad Ulcinja. One su bile osnovane davno u prošlosti odmah nakon Drugog svj. rata. Bilo ih je
nevjerovatno puno i s njima je pokrivano kompletno otvoreno more prema Italiji.

Moja saznjanja o tome potiču tek od sredine 60-setih godina, kad su već pomalo zaživjeli i pojavili se radari u JRM.
Pričali su mi stariji, da se telegram signalnim svjetlom (morzeova azbuka), uspijevao prenijeti od Savudrije do juga
Boke za cugluh pola sata. Naravno u to vrijeme niti je vilo telefonski komunikacija niti radara.

Radari su se pojavili u JRM tek početkom 60-tih godina. Prve radare koji su se koristili na Radarskim čvorištima su bili
SG6B i CR radari. Ništa posebno. Najjednostavniji oblik navigacijsko osmatračkog radara.

Eto toliko za mlada pokolenja i neupućene.....

Naravno teško je sad naći bilo šta o tim radarima. CR- rdari su već otprilike polovonom 60-tih godina istisnuti,
a SG6B su se razvlačili dosta dugo i bili za svaki slučaj u rezervi.
Evo jedne sličice radara SG6B (na vozilu). Malo ali vrijedno......

[attachment=1]

Drzao sam strazu 30 dana, 92g na Mavrijanu koji je udaljen od ulcinja 9km. a tacno se nalazi iznad (bivseg)vojnog odmaralista "Valdanos" gde sam proveo kraj kao k'dir za vojnike. Secam se da nam pristup nije bio dozvoljen 100m od objekata , a ujedno nisam video nikad u zivotu toliko antena i radara na jednom mestu.Najlepsa stvar je u ranoj jutarnjoj zori i pogledu na plavetnilo i bledi pogled na krsh planina sa druge strane!

Tu nije bio OROST..

Da, i jeste i nije. Naime Mavrijan je bio svojevremeno opremljen i radarom. To je bilo sredinom i krajem 60-tih godina.
To pouzdano znam jer je na njemu moj kolega Tomić Branko i započeo karijeru upravo na Mavrijanu kao radarista. Doduše
bio je svega nekoliko mjeseci i vratio se u Divulje na doškolovanje. Sećam se da mi je pričao da je u to vrijeme i u poljski
WC morao ići sa šmajserom  ;D, jer su bila nesigurna vremena... ::)

Kasnije to radarsko mjesto je ukinuto. Na području Bokelskog sektora od 70-tih godina pa nadalje sve do današnji dana
najjužnije radarsko čvorište je bio Crni rt u blizini Sutomora. To je bilo dovoljno da bi se uspješno nadgledalo Južno morsko
područje Jadrana.

Stojeći u Baru podno Lisinja, ne možete ne videti taj masiv koji se strmo diže do visine od 1350 metara. Uvek nešto pomislim kad ga vidim ... auu, kakvo mesto za radarsku stanicu, nadziralo bi se celo Jonsko more, pokriveni smer u jednom uskom južnom sektoru udara pravo u Bengazi (onaj u Libiji), a na severu se snima ceo sliv Drine. Ipak, konfiguracija terena je takva da bi se radar mogao montirati samo helikopterom, a i kako bi posluga dolazila na radar - do gore nema puta.  "Jet pack" je bio skup, teško upravljiv i nikada nije masovno korišćen, a sa hrpta te planinčine dugo je da se pada.

Ja sam se na vrh Lisinja pentrao pre desetak godina. Tad i nikad više, duša mi ispala, dahtao sam pola sata kao parnjača na "Sutormanu". Za uspon sam popio dva litra vode i nisam imao ništa vode za spuštanje.

Izgleda kao standardni radarski položaj, krov je nov...

[attachment=1]

Jedan kojeg ne treba specijalno predstavljat, slika sa GE panoramio.

[attachment=1]
poz.

Ajde da se neigramo skrivalice. O kom se radarskom položaju radi. Nevidim razloga da se ne imenuje.
Po svemu sudeći neki je od sadašnjih iz službe unutar HRM. Pretpostavljam da je ovo skroz desno, antena od radara,
od Falkona.... :o

A koji će bit, Vis, je me to...

Bravo... :klap :klap

Oformiti radarsko čvorište je puno, puno zahtjevan poduhvat. Prva stvar je problem, što se to obično formira na nekom obliku
čuke, nepovoljnog prirodnog terena, jer su to povoljna mjesta za dobru preglednost. Naravno netreba se i nesmije
preterjivati ni sa velikim visinama radi nepovoljnog mrtvog ugla.
Čvorišta se uređuju u smislu stalnog položaja ili povremenog po potrebi. Obično stalnim se mora dovesti i elektro napajanje
što je unekim slučajevima dosta skupo u zahtjevno.
Samo radarsko čvorište obavezno prati i uređaji veze. Uglavnom su to radiorelejni uređaji radi mogućnosti komunikacija
prema nadležnim komandama, kako u pogledu govornog područja, tako u zadnje vrijeme i prenosa podataka sa radara.
Broj ljudstava za opsluživanje čvorišta je popriličan. Pored poslužioca radara potrebni su i ljudi veze, kuvar, obezbeđenje
čvorišta - straža, poneki pas - stražar, čak i signalisti u slučaju potrebe odziva prema brodovima na moru.....
Ma masu toga, skupa rabota.   ;)

Evo da se i ja ,kao stari osojac pridružim temi.Čitav radni vijek sam proveo u 5.Vps Pula,pa bih da dopunim: u.5Vps bili su Orosti Savudrija,Brioni,Muzil,Mali Lošinj i Molat,a kasnije je uspostavljen i pokretni Orost Pula sa radarom Fruška gora ,a kasnije 9kR.Radari po Orost-ima:Savudrija CR-103,Brioni Decca.Muzil SG-6B,Mali Lošinj CR-103,Molat SG-6B.Pokretni Orost Pula po potrebi imao je položaje na Muzilu,Velebitu,izlazio je i do Savudrije,na Crnoj punti iznad Koromačnog nad Kvarnerom.Ispitivani su i neki drugi položaji po Istri ali nisu zaživeli.Da dodam da je pokretni Orost izlazio na rt Kamenjak kad su vršena gađanja na tom području.Pozdrav

 :klap :klap :klap

Ups, evo moga starog OSOJC-a. Bravo klaso. Ma ti si nezamenljiv. Znao sam ja da ćeš se pojaviti, legendo osojska... ;)

Znači godinama u pulskom sektoru su bila radarska čvorišta:

- Savudrija,
- Brioni,
- Muzil,
- Mali lošinj,
- Molat.

Korišteni radari su bili: CR-103, Decca, SG-6B, Fruška gora i 9KR-409.

Mora se naglasiti ovde da se kasnije drugom polovinom 80-tih godina jedino 9KR-409 kao takav mogao uklopiti u
automatizovani sistem KIS Stina Jadran.

Evo malo kao potrudio sam se da prikažem organizacijsku šemu službe OSOJ i unutar
nje, naravno OROST-e kao sastavne dijelove. Ovakva je organizacija dugo godina
egzistirala unutar Jugoslovenske Ratne Mornarice sve do Balkanskog cunamija, kad se refinitivno
raspala. Sredinom 70-tih godina, na osnovu ovakve organizacije, koja se pokazala u
praksi i vrlo delotvornom, naručena je i osmišljena STINA JADRAN koja je kupljena od Šveđana.
To će mo ako bog da i kasnije nastojati prikazati, ako mi se omogući.

[attachment=1]

Ups, ....  :D pa nije ispalo ni tako loše. Malo simbolike za neupućene...uživajte.  8)

Moram da se ispravim:greškom sam kucao za  Molat da je bio Orost.Radi se o Orost_uPremuda sa radarom SG-6b.Dodajem da je radar Fruška gora=OAR-M61

Ma nema frke, starino.  ;) Tu smo da se podpomažemo i ispravljamo.
Ko radi taj i griješi.  :D

Evo ti mala nagrdica za trud,......OAR-M61 na vizilu u ispitnoj situaciji.  :D

[attachment=1]

Jel su se barem neki R-35 koristili kao radari na OROSt pozicijama ??
Nikako ne mogu da pronadjem gde su zavrsili ovi radari posle povlacenja iz RV i PVO, a po nekim informacijama, zavrsili su bas na OROSt pozicijama.

Ne, takvo nešto nije nikad korišteno u Jugoslovenskoj Ratnoj Mornarici. Bar onoliko koliko ja zanam.
Da nebude zabune, na nekim radarskim čvorištima pored radara u sklopu JRM, postojali su i radari
koji su pripadali VOJN-u, a sa kojima ljudstvo Mornarice nije imalo nikakve veze. Možda se tamo šta od toga
nalazilo.

U JRM od samih početaka te službe pa do definitivnog raspada 2007 god. korišteni su samo sledeći radari:
  
 CR-103,  Decca radari,  SG-6B, Fruška gora-OAR-M61,  9KR-409  te   Falkoni (2 komada).

Naravno i od ovih nabrojanih neki su se koristili samo početnih godina, neki s vremena na vrijeme, a neki svega
nekoliko godina pre Balkanskog cunamija. Ako koji i postoji danas u derutnom stanju jedino može biti na teritiriji
današnje Cene Gore.   8)

Izvinite, moja greska, odnosilo se naravno na radare P-35, a ne R-35, greska pri kucanju.

Ciro, hvala na pojasnjenju. :super

Ko radi taj i greši.. ;)
Ma bitno je da se dopunjujemo i sve je korisno.  :marinero

Da dopunim podatak iz Pule:na pozicije rradarske stanice Vojin na Monte kope postojalo izdvojeno odelenje OSOJ koje je koristilo njihov pokazivač za potrebe službe OSOJ.Dugogodišnji k-dir tog odelenja na Monte Kope bio je zast.petešić Pave.

Znači na Monte kope nije bio OROSt već VOJIN.

poz.

U jedno kratkom periodu pokretni Orost Pula stacionirao je na položaju Monte Kope koji je bio položaj stanice VOJIN.Sećam se tadašnjih šala: oni nama da smo brdska mornarica,a mi njima da su podzemna avijacija (zbog potkopa)

Evo malo da objasnimo i pojam VOJIN. Jes da to ne pripada u pravom smislu ovoj temi, ali očito da se u nekom smislu
provlači kroz istu.

VOJIN je skraćenica od naziva Vazdušno Osmatranje Javljanje i Navođenje. To je služba koja je u organizacijskom smislu pripadala Protu vazdušnoj odbrani, tj. u užem smislu Aviaciji. Kao takvu na području Vojno pomorskog vojišta
imala je određena radarska čvorišta na kojima su prikupljani podaci o vazdušnpj situaciji u određenim sektorima. Dotična čvorišta je
posluživalo ljudstvo koje je pripadalo avijaciji - plavci.
U tom smislu nikakvi ingerencija nije imala Mornarica nad tim čvorištima iako su bila na teritoriji koja je bila pod VPO. U nekim
slučajevima na istom Radarskom čvorištu su bila i srestva Mornarice, kao i srestva VOJIN-a. To je bi slučaj na Obosniku, kako reče moj kolega Ćop i na Monte kope, a vjerovatno i na još nekim.

Mornarica je koristila podatke od VOJIN-a na sledeći način:

Podaci su se prikupljali u centru VOJIN-a i tamo se obrađivali i selektirali. Gde pojma nemam. Iz tog centra podaci su se na talasu obeveštavanja saopštavali, a u centrima OSOJ-a (Pula, Šibenik, Kumbor i Žrnovnica) predviđeno formacijsko ljudstvo slušalo je
te podatke i unosilo na planšete u operativnim salama Dežurnih operativnih.

U Glavnom Komandnom mjetu KVPO, objektu 182 u Žrnovnici, formacijski je bilo ljudstvo (vojnici i starješine), koji su pripadali
službi VOJIN-a. Imali su svoju zgradu u krugu objekta i tamo su bili smješteni. Službu su davali unutar objekta 24 sata u smjenama.
Situaciju su slušali na talasu obavještavanja i vodili na planšetama vazdušne situacije koja je bila u glavnoj Operativnij sali.

Nešto slično su u organizacijskom smislu imali i OSOJ službe u sektorima, ali o tome može više reći moj kolega "Jasam".

Jedna sličica planšeta u glavnoj Operativnoj sali u objektu 182 u Žrnovnici. Malo je prizor razbucan kao posledica obrade od
strane "naprednih prodemokratskih snaga Balkana".  


[attachment=1]

Samo još da dodam, da su planšete bile kodirane mreže označene alfa-numerčkim oznakama.
Glavna polja su označavana slovima, npr. UV, GC, ML, itd. Zatim su ista pojedinačno bila podijeljna
brojčano, kako koji nivo od 1 do 8.
Tako, kad se slao podatak o objektu slao se kao: Cilj br.22 GC8311. Na osnovu toga prijemna strana
na planšeti je što tačnije pronalazila poslatu poziciju i kao takvu je bilježila.

Tako se vodila Vazdušna situacija u JRM sve do Balkanskog cunamija.  :P


[attachment=1]
Nisam baš siguran da nisam nešto omanuo kod oznake kodiranja mreže, ali ako bolji znalac se pojavi
slobodno neka me ispravi.... ;)

Još jednom Organizacijska šema službe OSOJ u JRM. Mala korekcija u skladu sa novijim saznjanjima.
Naravno uz pomoć mog saradnika Ćopića. U Pulskom sektoru, bilo je radarsko čvorište na Premudi, a
u Šibenskom na Dugom otoku i Žirju, uz već ranija navedena.... ;)

[attachment=1]

Moram ispraviti mog  klasana za kodiranje karata na planšeti.Princip podele je bio 9944 uz slovčanu oznaku.Inče situaciju naplanšeti su vodili mornari 1.voda po formaciji,koji je uvek bio uz k-du čete.Rad u smenama punih 24 časa.Planšeta je normalno bila u operativnom centru i delila je prostor dežurnog operativnog od prostora dežurne smene.Mornari su morali savladati naopako pisanje,kako bi dežurni operativni sa druge strane normalno očitavao informacije.

 :klap :klap :klap Bravo.....

Znači planšeta je bila označena ovako (primjer): LG 9944. To znači, polje LG podijeljeno je bilo na 9 polja. Pa onda svako od devet polja pojedinačno na novih 9 polja. Potom svoko od tih novih devet polja pojedinačno na 4 polja i još jednom, svaki od 4 novodobijena polja, pojedinačno na još jednom po 4 polja. Odlično...

Reci mi klaso, gde je bio smještem Operativni centar Pulskog sektora (5VPS). I gde mu je bio smještaj u ratnoj situaciji. Također,
gde je bila smještena četa OSOJ-a, koja odjeljenja je imala. Pretpostavljam da je bila van zgrade Komande i da su smjene mornara dovožene.

Tako je išlo kodiranje.Inače COSOJ pulskog sektora je bio u zgradi na obali gde i K-da Vps.Četa OSOJ više puta je menjala kasarne.Od kad se ja sećam to su bile kasarne na Verudi  (tamo smo se prvi puta javljali na dužnost),zatim kasarna Premantura (zajedno sa četom veze),pa potom kasarna  Mlin (preko puta mlina),pa kasarna Vladfimir Gortan .

Uuu..., vi mjenjali kasarne k'o baba šešire.. ;D

Imali neko od posetitelja forima kakvu sliku tog područja grada Pule gde je prikazana i ta zgrada K-de 5VPS.
Ko ima neka je postije, bio bi zahvalan u ime ove teme.....napared znalci.... :marinero

Neko je na početku ove teme spomenuo da je na rtu Oštro, na vrhu Prevlake bio OROSt.
Mislim da to nije tačno.
Radio sam na Prevlaci dugi niz godina, i kao dežurni oficir kasarne redovno sam obilazio osmatračnicu na Oštrom, ali se ne sećam da je tamo bio postavljen radar, ni stacionarni, ni pokretni. Na vrhu Oštrog je bila samo vizuelna osmatračka stanica i svetionik.

Nema ni logike da i na Oštrom bude radar, kada je radarska stanica sa Obostnika potpuno pokrivala tu oblast.

Naravno da si u pravu. Nije bilo radara na Oštrom. Bio je na Mljetu, Obosniku i Crnom rtu.
Tako sam i naznačio u načelnoj organizacionoj šemi... ;)

Na Ostrom je bio OROSt kao i na Obosniku (sredinom 80-tih), prilikom uplovljenja u Boku, bilo je obavezno javiti se signalisti na Ostrom, sjecam de daje radar Decca bio instaliran

Dobro, "Istrija.." tvrdi da je jedno vrijeme bilo radara na rtu Ostro. Zasto nevjrovati covjeku. U svakom
slucaju ako je bio, pretpostavljam s obzirom na tip radara, Decca, da je vise sluzio za kontrolu ulaza u
Bokeljski zaliv nego kao ozbiljno radarsko cvoriste.... ;)

Jugoslavenska Ratna Mornarica je zadnji desetljeća svoga postojanja praktikovala instalaciju i
postavljanje tzv. pokretni radara. Skoro svi radari bili su montirani na vozila.
To se kasnije u ratnim uslovima pokazalo vrlo pametnim i lukavim. Kad je počelo NATO bombardovanje
svi su radari bili na vrijeme sklonjeni tako da su "znalci" pogodili u prazno... ;D

Evo jedna fotka radara na Obosniku na ulazu Boke iz sredine 80-tih godina.... ;)

[attachment=1]

Već smo ranije naglasili i u Organizacionoj šemi OSOJ službe u JRM da je ista bila oganizovana tako
da se sastojala od 4 čete. OSOJ 5VPS Pula, 8VPS Šibenik, 9VPS Kumbor, te na kraju OSOJ KVPO
Žrnovnica - Split.

Svi sektorski sentri su imali organizovanu službu za prikupljanje i selektiranje informacija sa svoga sektora.
Informacije su dobijali od svojih Radarskih i drigih nadzornih čvorišta. Sve do kraja 80-tih godina jedini oblik
prikupljanja informacija je bio telefonskim linijama i vođenjem situacije na planšetama u centrima.
Posebno je vođena tzv. Površinska situacija (sa površine Jadrana), za koje su dobijani podaci od vlastiti
tadara u JRM, a posebno Vazdušna situacija, dobijana sa kanala obaveštavanja VOJIN-a, koji je bio u
nadležnosti Avijacije.

Selektirane i obrađene podatke svaki sektorski sentar je prosleđivao direktno svojom linijom OSOJ-u u Žrnovnici gde
se na isti način pratila situacija sa kompletnog Jadranskog vojišta. Sve se to rešavalo metodom "pješke", putem
želenih poljskih telefona... ;D ;)

Centar OSOJ-a Pula bio je smješten u zgradi u gradu, na samoj obali - rivi, kako se i vidi iz priloženi slika. U
označavanju lokacije centra pomogao mi je i moj drugar zas Ćopić, koji je i godinama radio upravo u tome centru.
Možda će i on omati šta dodati ovom mom tekstu...

[attachment=1]  

[attachment=2]

Centar OSOJ-a 8VPS Šibenik bio je smješten u lijevoj zgradi, zgrada zvan "palacin". Tako kaže naš
"brodarski",  ;), kome se inače zahvaljujem na slikama tih zgrada. Zgrade potiču iz vremena
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a možda i Austrije, nisam siguran.

OSOJ služba je bila organizirana na identičan našin kao i u ostalim centrima OSOJ-a JRM. Planšete,
smjene, selekcija podataka i slanje telefonom centru u Žrnovnici. Podatke ovaj centar je prikupljao od Radarskih
čvorišta Vis, Lastovo, Dugi otok i Žirje.

Interesantno je naglasiti da su Vis i Lastovo bili Uporišta u sastavu VPS ŠIbenik, ali nisu imali skoro
nikakvu jurisdikciju nad Radarskim čvorištima na svom teritoriju niti su vodili bilo kakvu sitaciju u svojim
komandama o svom uporišnom području.

Evo slika gde se nalazila OSOJ služba 8VPS u Šibeniku, i ujedno je tu bila smjrštena i komanda 8VPS.

[attachment=1]

[attachment=2]

Pix... ???

Pogriješio sam u tekstu (u oblačiću), treba umjeto "KIS Sina "C"" da stoji "KIS Stina "S"".
Kao na ovoj slici. Nikad dovoljno pameti, baš sam ljut na samog sebe.... >:(

[attachment=1]

Za nagradu samog sebe... ;D, evo i slika iste te zgrade iz doba Kraljevine Srba, Hrvata  i Slovenaca.
Priložio naš "brodarski", baš mu hvala... :klap :klap

[attachment=2]

Pula.

[attachment=1]
[attachment=2]

Bravo majstore... :klap :klap (Nekadašnja komanda 5 VPS).
Nisam ni znao da joj je ovako fasada prekrasna.  :laugh: Iz vazduha izgleda ko šupa.  :-\

Kao povjesna zgrada zaslužuje da je se bar malo pazi.  ;)

Evo malo o povjesti i sadašnjosti Zgrada Admiraliteta u Puli (http://hr.wikipedia.org/wiki/Zgrada_Admiraliteta_u_Puli)

I dio sličice sa wiki.

[attachment=1]
poz.

Ajde da još i ovo danas postujem, kad sam od volje. Jest da nije baš u duhu foruma da se u jednom danu
ovoliko po istoj temi priloži, ali ko zna šta nas čeka već sutra.. ;D

Dakle, da vidimo gde je 9VPS. Centar OSOJ-a 9VPS  Kumbor  (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6615.msg265764#msg265764)bio je smješten i organiziran u zgradi
Komande 9VPS u Kumboru. Organizacija je bila na istom principu kao i u ostalim centrima već ranije opisanim.
Dakle, planšete, smjene, selektiranje informacija i slanje u Žrnovnicu telefonom.
9VPS nije imao u organizacijskom smislu svoje uporište, a informacije je dobijao od svojih vlastiti Radarski
čvorišta, Mljet, Obosnik i Crni rt. Sa istima je imao vezu direktnim telefonskim linijama.

OSOJ služba i Operativni centar sa Dežurnim operativnim bio je smješten na drugom spratu zgrade K-de
VPS-a, a prema južnoj starni gledajući na zaliv Boke. Tu je bila instalirana i KIS Stina "S" od 1986 godine.

[attachment=3]

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

oriĆ odmah direktno pitanje bez puno okolišanja.  :) Detalji me ne zanimaju ( lokacija i sl. ).

Dali su postojala pozemna zapovjedna mjesta ovih OSOJ-a kao šta je bilo u Žrnovnici ?
Ili, dali su eventualno bila planirana u budućnosti ?

Hvala poz.

Ma nema frke, JRM je prošlost. Prošlo je već preko 20 godina, to je sada istorija/povijest.  ;)
Za 9VPS Kumbor sigurno znam. Ratno komandno mjesto je bilo na Kamenom iznad Herceg Novog.
Bilo je ukopano, ali ne toliko impozantno kao Žrnovnica ili Vis. Nikad nije zaživilo... :-\

Za Šibenik, pojma nemam. Stvarno neznam. Koliko znam oko Šibenika nije bilo nikakvi posebni
podzemni objekata. Možda nam i "brodarski" šta kaže ako bude ovo čitao.

Za Pulu također ništa neznam. Kad moj kolega Ćopić se uloguje on će nam reći.. :o čekamo.

U svakom slučaju bilo podzemni objekata ili ne uvijek je bilo predviđeno neko mjesto za ratne uslove
i moguću evakuaciju... ;)

Hvala. Zbog toga i pitam.
Naime tamo krajem 80-tih ja sam 5-6 mjeseci radio kao operater na tel. centrali u kasarni.
I u slučaju uzbune kompletna sredstva veze su imale rezervne položaje.
Mislim da bi se i komplet kasarna iselila na rez. položaje.

poz.

Ma to je bilo, da kažemo standardno definisano. Ne samo u JRM nego i u čitavoj JNA.
Uvijek je bilo planom zacrtano gde su trebale biti stacionirane jedinice bilo kog oblika
u ratnoj situaciji. I to se i u mirnodopskim uslovima s vremena na vrijeme uvježbavalo.
Ako ne potpuno,a ono bar djelimično.
Tako je bilo i sa Komandama i ustanovama  JRM....

Za Šibenik ne znam. Možda u podrumu Palacina? U slučaju rata zapovjedna mjesta se izmještaju. Zavisno o mobilizacijskom razvoju i situaciji na terenu.  Konfiguracija terena oko Šibenika pružala je  dobre mogućnosti za izdvojena zapovjedna mjesta i priključenje na potrebnu infrastrukturu. Komanda sektora imala je ukopane TT linije i mogla je nesmetano u slučaju najžešćeg napada imati sigurnu vezu s VPS i 9. korpusom.
Sad je to prošlost a i tehnika je napredovala. Do sada poljski telefon i teklić su najpouzdaniji prijenosnici informacija. Ne smijemo zaboraviti uzemljiti telefon i ukopati liniju. Samo, tko to radi u  ratnim uvjetima?

Bravo "brodarski". Hvala još jednom i na slikama.  :klap :klap
Ipak će nam izgleda, Šibenik u smislu smještaja i dislociranja komande
8VPS u ratnim uslovima ostati misterija. Ko zna, ako se ne pojavi ko bolje zna od nas.... ;)

Ostalo nam da obradimo još i OSOJ službu u KVPO.

OSOJ služba pri Komandi Vojnopomorske Oblasti (SPLIT) uspostavljena je i egzistirala u podzemnom objektu
182 u Žrnovnici kraj Splita. Objekt je počet sa gradnjom 50-tih godina, a obnovljen, proširen i pušten u
"pogon" početkom 80-tih. Namjena mu je bila da služi kao Osnovno Komandno mjesto RM u ratnim uslovima.

U objektu je pored Operativnog centra, u kojem je permanentno 24 sata dežurao operativni tim na čelu sa
Dežurnim operativnim, bila smježtena i OSOJ služba, kao i kompletna infrastruktura veze. Objekt je bio povezan sa
ostalim centrima i jedinicama vezom i podzemnim kablovima tzv. Neptunom.

Bio je opremljen planšetama za vođenje Površinske situacije, kao i VOJIN Situacije. Planšete površinske situacije
vodilo je ljudstvo iz čete OSOJ-a, a VOJIN su posluživali "plavci" koji su bili smješteni u krugu objekta.

Planšete su bile smještene o Operativnoj sali i u drugoj sali, sali OSOJ-a. Podaci su  primani telefonom iz Sektorski
centara i vođeni na planšetama. VOJIN se primao preko Talasa obavještavanja.

Godine 1986, ugrađena je Stina "C", kao podsistem KIS-a, s čime je služba OSOJ-a automatizirana.

Drugom polovinom 1991 god. za vrijeme Balkanskog cunamija, objekat je bio blokiran 6 mjeseci od strane oružani
formacija HV. Na sreću niko nije stradao, a razloga za blokadu nije bilo jer je kompletan operativni deo KVPO na
vrijeme, još početkom ljeta bio izmješten na otok Vis i uspostavljeno IKM komandno mjesto KVPO JRM.

Objekt je predat formacijma HV, uredan i kompletan na kraju 1991 god. Hrvatska vojska ga je koristila još koju
godinu,a onda napustila. Potom su ga preuzele "napredne prodemokratske Balkanske snage" i dovele ga u sadašnje
stanje.... :-\

Više, o objektu 182, koga zanima može naći na  ovom linku (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=5995.msg30577#msg30577).
 
Evo i nekoliko slika položaja i izgleda objekta u kome je bila OSOJ služba pri komandi VPO.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Danas sam razgovarao sa covjekom koji je dugo godina radio i zivio na otoku Visu. Naravno kao
profesionalno vojno lice i to sve do povlacenja JRM sa teritorije Hrvatske.
Kako mi je ispricao, a ja nazalost nisam nikad bio u prilici da u praksi to vidim, na Visu kao jednom od
tri uporista u sklopu VPO, permanentno je bilo uspostavljeno operativno mjesto uporista koje je
svakodnevno egzistiralo. Postojao je i Dezurni operativni, a Operativni centar je bio u krugu kasarne u
Samogor. Po pricanju mog sagovornika, centar je bio oganiziran slicno centrima u sektorima, samo u
manjem obimu. Podatke je dobijao sa svog podrucja i iskljucivo od svog radarskog cvorista  na Visu.

Ima tu logike, jer sredinom 80-tih godina ja i moj tim smo upravo na Visu, ali u podzemnom objektu
Velja glava ugradili Stinu "R" kao deo KIS-a, a koja je prestavljala uporisni podsistem. Naravno ljudstvo
uporista je trazilo da se sistem ugradi u krugu vec navedene kasarne, ali jace istance su bile neumoljive
i ugradjeno je na vec navedeno mjesto. Naravno, ovima iz kruga kasarne se nije islo na dezuranje
pod brdo.... ;D. Kasnije za vrijeme Balkanskog cunamija takav odabir ugradnje Stine "R" je bio nesto
najpametnije sta je ikad ostvareno.

Bilo je, a to ce mo vidjeti kasnije, predvidjeno da se u buducnosti ugrade isti podsistemi KIS-a i na
uporiste Lastovo i Mali losinj. To je znacilo da i tamo postoje Uporisni operativni centri. Ako ko zna
sta o Operativnom centru Lastova i M. losinja neka sta o tome prilozi kao saznjanje.... :help

Ovdje negdje. (http://s274.photobucket.com/user/UCCFOTO/library/ARK%20V%20VIS%20HR?sort=3&page=1)

poz.

Pa da malo kažemo nekoliko riječi i o tom famoznom podzemnom objektu na Visu na poziciji Velja glava.

Objekt je po svoj prilici jedan od ranijih objekata. Po koncepciji gradnje i uređajima koji su bili instalirani unutar objekta,
pušten je u upotrebu već 60-tih godina. Nije bio nešto posebno impozantan, kao onaj u Žrnovnici, ali je komotno mogao
opslužiti pristojan komandni tim od 100-tinjak ljudi. Bio je skroz autonoman. Imao je svoj izvor napajanja (naravno i vanjski),
svoju vodu. Interesantno da su imali pitku vodu na Visu kao izvorište... :D. To kad sam video, oduševio sam se. Zatim
kuhinju, kanalizaciju i higijenske prostorije, spavaone..... Unutar objekta je bila smještena i kompletana infrastruktura za
komunikacije.

Za vrijeme Balkanskog cunamija bila je uspostavljena direktna relejna usmjerena veza Vis - Obosnik što se nikad u
mirnodopskim uslovima nije praktikovalo jer je bila prevelika daljina. Ali za divno čudo veza je perfektno funkcionisala pa čak i
Stina "R" kao deo KIS-a je preko te veze odlično komunicirala.

Objekt je bio namjenjen kao Osnovno komandno mjesto Uporišta Vis. Međutim u murnodopskim uslovima Operativni tim Uporišta
nikad nije zaposeo objekt, nego je bio uspostavljen u kasarni Samogor. Nije im se išlo u brdo... ;D

Sredinom 80-tih godina u objekat  je ugrađena Stina "R", kao jedan od podsistema KIS-a, koji je prestavljao Uporišni podsistem
OSOJ-a. Na žalost nikako se nije mogla uspostaviti služba OSOJ-a iz tog objekta, jer su postojale jake snage opstrukcije od
strane ljudstava iz uporišta, te je tako nekoliko godina to samo tavorilo. Inače u objektu u mirnodopskim uslovima su samo 2-3
vojnika boravila u smislu održavanja objekta.

Početkom ljeta 1991 godine, nagoveštajem Balkanskog cunamija, komadant VPO JRM, osniva u ovom objektu svoje novo komandno
mjesto, IKM JRM (Istureno Komandno Mjesto JRM). Prebacuje se sve potrebno za uspješno komandovanje operativnim jedinicama iz objekta. Istovremeno, prebazirala je i kompletna flota iz Lore nešto za Boku, a većina u  Višku luku. U toj situaciji i Stina "R" kao deo KIS-a preuzima i glavnu "riječ" u komunikacijsko operativnom smislu. To je i ostalo tako
sve do februara mjeseca 1992 godine kad je prebačena za Kumbor.

Tako je ovaj objekat na Veljoj glavi u periodu maj 1991 do kraja aprila 1992 godine, prestavljao glavno mjesto i čvorište komandovanja Flotnim i ostalim snagama u JRM. Napušten je od strane ljudstva JRM na kraju aprila 1992 godine.

Toliko od mene za istoriju/povijest...... ;)

[attachment=1]

[attachment=2]

Slika ulaza u objekat je slikana desetnama godina kasnije od napuštanja. Logično da je zarastao, priroda
čini svoje... :D. Što se ostali slika tiče, prizori su očiti primjeri "brige prodemokratskih snaga Balkana o svojoj
imovini".    :-[

1982. godina, vežba "SALI 82", sticajem okolnosti kao vojnik oktobarske klase sam bio "crtač tragova u vazdušnom prostoru" u Komandi VPS Šibenik. Kada je počela vežba, mi kao mlada vojska smo bili "odvedeni" na planinu (?) Jadrtovac". Tamo je bio logor za sve učesnike vežbe. Bio sam u komandnoj bateriji diviziona PVO. Linije su se razvlačile "i ukopavale!). Posle dva dana jedan moj kolega vojnik (starija klasa) smo bili vraćeni u Šibenik (kasarna Rade Končar - pećine) sa tim da se drugo jutro javimo u Komandu VPS, da idemo na teren kao "crtači tragova". Vojska kao vojska (em glupi, em blesavi), kako nam je naređeno, mi sa svom opremom i u "svečanoj uniformi" (sa sve kravatom oko vrata) se po pojavljujemo pred Komandom. U neko doba dolazi TAM 5000 ŠK, u tom delu najniži čin kapetan fregate i MT potpukovnik i sva "smrznuta" guštera. Vožnja je trajala nekoliko sat (dva, tri ?), priče za nepoverovati, šta se kome desilo na kom brodu, ko je kakav komandant itd. Uglavnom stigli smo na komandno mesto koje je po karti bilo negde iznad Zadra. Gde tačno, sada više ne znam. To nije bio klasični potkop, (kao Žrnovnica, ili aerodrom Spilt), po sećanju to je bio neki prostor koji je više ličio na podzemnu garazu, ništa od posebnih ulaza, izlaza itd.
Divizion PVO u Divuljama je sa odeljenjem veze, preko stacionarnih linija koje su se nalazile iznad "Objekta - mrzi me da tražim" ostvarivao vezu sa komandom VPO.
Izvinjavam se svima na zloupotrebi i eventualnom  :rtfm

Odlično, samo napred.... :klap :klap :klap

Jedna prekrasna slika antene radara 9KR-409 s pogledom na jedan VPBR31 ili 32 na morskoj pučini.
Sliku sam pozajmio sa "MYCITY" foruma. Zahvaljujem se i nadam se da se neljute.

Inače malo sam prošetao bespućima interneta i vidim i nekih naših ima svukuda.. ;) Ima svakojakih
priloga, bogami i potpuni promašaja, bar u onim stvarima u koje se razumijem.

Za istoriju.. ;) Ovo na slici je radar Švedskog Philipsa. Za JRM su kupljena 8 komada polovinom 70-tih
godina. Tad je kupljena prva verzija tog radara bez Extraktora. Kasnije početkom 80-tih iste će po ugovoru
modificirati proizvođač s čime mu je dodat Extraktor i komunikacijski deo da bi se uklopili u KIS Stina Jadran.
Stime su bili potpuno automatizirani i to su bili prvi radari u JRM koji su mogli automatski pratiti objekte i
slati ih u komunikacijske centre. Održavao ih je MEZ iz Splita. Niko ih nije prizvodio u Yugoslaviji kako se
vrti po nekim forumima.

U JRM su korišteni od polovine 70-tih godina pa do konačnog raspada JRM, otprilike 2007 godine.
Za vrijeme Balkanskog cunamija svih osam radara povučeni su nateritoriju Boke.

[attachment=1] 

 ;)

Švedski obalno osmatrački radar 9KR-409 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=19029.0)

Jedan ljepi prikaz objekta Vela Glava.

Vela Glava ARK (http://zeljava-lybi.com/forum/viewtopic.php?p=39785#p39785)

poz.

Da, na ovom linku dosta je napisano o ovom radaru. Vrijedi pogledati. Ima tu nešto i moji priloga iz
ranijeg perioda.
Evo i jedna sličica pokazvača radara 9KR-409, jednog od dva u kompletu. Inače kompletan radar
je bio instaliran u jednom vozilu na kojem je bila i antena istog. Ma odličan radar i lak i za posluživanje,
a i za prebacivanje na nove položaje.

[attachment=1]

[attachment=2]

Još jedna prekrasna sličica vozila sa KR radarom. U fazi maskiranja bojom.  :klap :klap :klap Iza vozila vidi se
prikopčan agregat za autonomno napajanje strujom. Bilo je moguće napajanje iz agregata ili vanjskom strujom.
Jedan od bitnih stvari kod pozicioniranja i rasklapanja za rad je bilo uzemljenje kompletnog vozila i o tome se moralo
strogo voditi računa.
Inače većina radara u JRM su bila montirana u vozilima i pokretni. Po potrebi su mjenjali mjesta. To se kasnije pokazalo
vlo pametnim u ratnim uslovima. Zahvaljujući tome, kasnije za vrijeme NATO bombardovanja, sva je tehnika sklonjena
na vrijeme i unotač preciznim raketiranju radarski položaja na Obosniku i Crnom rtu ništa nije oštećeno

[attachment=1]

Još bi nešto rekao o Falkonima (dva komada) u JRM. Nažalost nemam nikakvi slika. Vidim po raznim forumima vrte se
kojekakve priče, te kupila ih avijacija, pa poklonila Mornarici i td... Istina je sledeća.

Mornarica je kupila dva Falkon radara od Amerikanaca. Direktno ih je kupila i slala svoje ljudstvo iz MEZ-a u Splitu na
specijalizaciju, (Vili Kezić, Branko Tomić i Dragan Miletić). Amerikanci su Falkone isporučili i doveženi su u Split. Poslije
su odveženi na ispitivanje na Vidovu goru na Braču. Kod ispitivanja pokazali su se određeni nedostaci kod praćenja
niskoleteći aviona, kao i extrakcije objekata. Amerikanci su to preuzeli da otklone i to su radili u MEZ-u u Splitu.

Sa Falkonima je napravljen i još jedan propust sa naše strane. Kod izrade, naši nisu htjelu dati Amerikancima paket
softvera za Komunikaciju iz KIS Stine, tako da se Falkoni nisu mogli prikopčati na Stinu. Navodno kasnije će to naši
riješiti....  :P Malo sutra su riješili.

Falkon je bio instaliran u dva vozila i plus platforma na kojoj je bila antena. Dosta komplicirana mobilana varijanta.
Za vrijeme Balkanskog cunamija oba Falkona prebačena su za Boku. Kasniji godina nešto su radili, više mrljali, uvijek im
je falio neki andrak. Ko zna šta je sa njima sada. Negde čuče u ćošku Balkana... ::)

Nešto malo podrobnijih informacija od boljih znalaca, iz oblasti VOJIN-a, kojima je to bila struka. Tekst i slike sam
pozajmio sa nevedenog izvora i ovim putem se zahvaljujem... :klap :klap

[attachment=1]

Kodna mreza ima zadatak da olaksa odredjivanje geografske pozicije ciljeva, a ucrtava se na osnovu geografskih koordinata (meridijana i paralela) Velicina osnovnog kvadrata obuhvata 1,5 stepen geografske duzine i 1 stepen geografske sirine. Osnovni kvadrat u kodnoj mrezi VOJIN dalje se deli kao na slici:

[attachment=2]

Ovakva podela osnovnih kvadrata omogucava odredjivanje pozicije cilja sa tacnoscu oko 2-4km. Postoji i tacnija kodna mreza VOJIN ( do2km tacnosti), ali se u praksi ne koristi, jer zahteva podatak od 4 broja sto usporava rad posluzioca. Praksa je pokazala da podatak od 3 broja sasvim zadovoljava potrebe tacnosto odredjivanja pozicije.

U JR Mornarici koristio se podatak sa 4 broja što je preciznije, a moglo se jer je bilo dovoljno vremena i nije tolika frka kao kod praćenja vadušne situacije.

Prema gornjoj slici pozicija crvene tacke je KI133, a pozicija plave tacke je KI972. Cita se...kosovo- istra, jedan, tri, tri. Odnosno, kosovo-istra devet, sedam, dva.

Karta sa koordinatnom mrezom VOJIN

[attachment=3]

Izvor:   mycity (http://www.mycity-military.com/PVO-i-sistemi-VOJ/Radari-u-SFRJ-SRJ_65.html) …..zahvaljujem.

Pixx... >:(

Iako vodim ovu temu, mrzim je, jer sam usamljen na njoj. Nema pitanja, nema polemike.
Jeb.... :rtfm takvu temu... :P

Ovako je otprilike izgledala antena radara Falkon... ;)

[attachment=1]

Stranče, tema ti je OK, ali za postavljat pitanja treba barem koliko - toliko znati ovu tematiku. Sada se pomalo upoznajem, u ono vrijeme to nije bio moj posao, imao sam poverenje u saradnike.
Kad si radio na Baklanu na TČ, ja nikad nisam razmišljao, več sam bio siguran, da nas pravilno usmjeravaš, da je radar ispravan.... ;)

Hvala stranče, prijatelju. Ma znam ja, da je tema teška i za mnoge neatraktivna, ali šta da mu radim.
Nije sve u Mornarici bilo, sunce, more i gitare.  ;D
Bojim se da će kako odmičem, biti još ozbiljnija i odurna, pogotovu ako počnem sa KIS-om.... ;)

Neka samo ti nastavi. Neka ostane zapisano, da nismo bili "Rambo-vojnici" sposobni za sve. Svatko je imao svoje zaduženje, koje je morao poznavati detaljno, a biti upoznat i djelomično obućen za dužnosti s kojima smo se "preklapali" na brodovima....

[attachment=1]

Iskreno rečeno, ja nisam ni znao za OROSTe, mi smo plovili, navigavali, plašeći italijanske pescatore. Pescatori su upravo ribari, ne mislim na Persanovu neumesnu šalu pred bitkom kod Visa.

 :klap :klap :klap

"Sole...", odlicno. Nego nemoj mi sjeci tekstualni deo. Mozda ima nesto vazno, bar za nekog,
sto je otsjeceno...
Na slici je inace radar KR-409. Starjesina nesto prcka na prikljucku za napajanje ili komunikaciju.

Nažalost tako sam dobio, evo još malo.

[attachment=1]
[attachment=2]

Ma bio je na brodu u najmanju ruku komadant koji je znao i imao raspolozivu dokumentaciju za stupiti
u kontakt sa najblizim OROST-om ako je trebalo. Medjutim u principu brod je uglavnom imao vezu sa
nadleznom komandom i to je sve. Ali da je bilo, stani, pani, u slucaju nedaj boze i te kako bi ako nista
kontaktiralo se sa najblizim raspolozivim radarskim cvoristem.... ;)

Uh, prekrasni prizori. Bogami ovo su stare slike, sigurno sa samih pocetaka OROST sluzbe.
Na prvoj slici, po svoj prilici bi trebala biti antena od "CR" radara. Ali ipak nisam sto-posto
siguran, jeb... :rtfm godine.  ;)

[attachment=1]

Malo sam izvukao sliku, vredi za ovako nešto se potruditi.... :D

Malo bolje ove sličice.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
poz.

Super..... :super :marinero

Da li je i sustav hidroakustičkih plutača sa pripadajućim prijamnim stanicama bio dio OSOJ-a ili na drugi način povezan sa njime?

Kolega Plavnik je već nešto pisao o sustavu hidroakustičkih plutača MG-609 u temi o RTOP klase "Helsinki" HRM (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=1629.msg226221#msg226221).

JOK.... :pilot

Dobor je, osta san živ.  :laugh:

Možda je mali off , ali u čijoj je nadležnosti bio dotični sustav, odnosno pod kojom postrojbom ili ustanovom JRM je bio?

Stvarno neznam "leute". Samo znam da je tamo bila neka obalska baterija. Kako je to bilo organizirano, neznam.
Moram priznati da sam i ja za to nadgledanje prvi put doznao ovde na Palubi. Možda "Plavnik" da odgovor, ako
posjeti ovu temu... ;)

Postojala je obaveza javljanja OROST-ima ali se nije bas striktno postivala.
Uvjezbavali su se prolazi kroz zonu OROST-a i zonu obalne baterije, takodje. Koristio se slican princip javljanja poput plansete za pracenje situacije, javljalo se kojim ce kvadratima proci brod da se ne bi otvrala vatra na njega.

Ma bravo "Istrija...". Kockica po kockica i eto nam pravog mozaika... ;) Oduševljen sam kad svak ponešto doda.
E, to je onda prava tema... :D

Ovo gore prikazano naslikama jeste radar CR-103,ali neznam na kom položaju.Što se tiče rada OROST-a u našem opisu posla bila je i saradnja sa minopolagačima i više puta sam učestvovao u vežbama navođenja polaganja mina na pulskom akvatorijumu.

Ma bravo , klaso.  :super
Znači nismo još za baciti. Mnogo mi znače tvoje potvrde i podrška.
Naročito kad ne zabušavaš... ;)

Malo da se osvrnemo i na Radarsko čvorište na otoku Brijunima.

Radarska stanica je bila instalirana na najvišem vrhu Brijuna, negde oko 55 m nadmorske visine, na V. straži.
Odnosno u okviru utvrđenja Tegetoff.
Sredinom 60-tih godina tu je bila instalirana DECCA radar, klasični navigacijski, tip radara koji se inače koristio
na brodovima. Ali to je bilo dovoljno za nadgledanje Brijunskog akvatorija. Na samom tom čvorištu, bila je kompletna
posada stanice, radaristi, signalisti, vezisti, čak i uspostavljeni Operativni centar za Brijune.

Neznam do kada je taj OROST egzistirao i da li je kasnije šta od tehnike mjenjano. Možda će moći šta da kaže i
moj drug Ćopić, koji je dugo godina bio u Pulskom OSOJ-u.

[attachment=1]

Hm, a zato ja ne mogu naći slikicu ovog Tegetofa (http://hr.wikipedia.org/wiki/Fort_Tegetthoff) na GE.



poz.

Iskopalo se ipak nešto.

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.

Ma bravo majstore... :klap :klap Moram ti priznati da si najjači surfer na Palubi. Svaka ti dala.. ;)

Da to je to. Tu sam ja započeo moju profesionalnu karijeru 1966 god. Nisam se dugo zadržao,
svega 4 mjeseca. Merodavni su procjenili da sam ja takvo nešto valjda prevazišao, pa me poslaše
na specijalizaciju u Divulje. Nikad se više nisam tamo vrnuo.... ;D


[attachment=1]

Vidi se kad se bolje pogleda upravo antena DECCa radara.

Evo da se i ja ukljucim u ovu temu i da malo detaljnije prokomentarisem prikazanu fotografiju:

Konkretno radi se o foru Tegetthoff (koga smo svi mi koji smo radili i bili na o.Brioni zvali jednostavnije "Teget"), najvisem uzvisenju na o.Brioni, 55 mnv. Objekti koji se vide na fotografiji su sledeci (govorim iz perioda 1979-1983.g.):

1. Zidani objekat sa crvenim krovom, van ovog kruznog dela fora je zgrada u kome je bila smestena ceta veze i OSOJ/139.gbrmp. Naime, tadasnja 139.gbrmp imala je u svom sastavu jedinicu naziva ceta veze i OSOJ  (sastava vod veze i vod OSOJ). Nakon preformacije 139.gbrmp u 130.brmp, i preseljenja komande brigade i pristapskih jedinica na otok Katarina, vod OSOJ prelazi u sastav 5.cOSOJ/5.VPS (o ovoj jedinici je vec bilo ranije reci).

2. Severno od gore pomenute zgrade, za oko 30-tak metara nalazio se montazni objekat u kome je bila smestena baterija PVO. Neznam od kada je prikazana fotografija, ali vidim da na toj poziciji tog objekta nema, i da je ostala samo betonska osnova zaklonjena krosnjama drveca.Inace objekat je bio zidan od siporeksa i u onom periodu kad sam ja bio na Tegetu nije izgledao bas sjajno. Verovatno je kasnije porusen-uklonjen.

3.Kad se udje kroz kapiju u kruzni proctor for a, odmah levo nalazio se prizemni kameni zidani manji objekat (vidi se beo krov sa spicem na juznoj strani), koji se nalazi u sastavu fora Teget,a gde je bio smesten radio primo-predajni centar iz sastava voda veze. Funkcionisao je 24 casa dnevno, odrzavana je radio veza sa brodovima koji su bili u obezbedjenju o.Brioni, k-dom 5.VPS u Puli i ondasnjim SSNO u Beogradu.

4.Prostor ispred radio primo-predajnog centra je koriscen kao parking za motorna vozila voda veze.

5.Na vrhu fora, (u centru fora, vidi se mali crveni krov) nalazio se mali zidani objekat (kucica) u kome je bila smestena radarska i osmatracka stanica voda OSOJ. Centar VOJ i telefonska centrala su se nalazili u prostorijama fora sprat nize. Bila su dva radara britanske proizvodnje tipa DECCA (ne secam se modela) kojima se radarski osmatrala akvatorija Briona. Pored radarskog, odatle se vrsilo i vizuelno osmatranje akvatorije. To su vrsili mornari signalisti opremljeni sredstvima za osmatranje. Tu se nalazio i operativni dezurni 139.gbrmp.

U ono vreme, i ako je for imao dosta godina, u gradjevinskom smislu je bio izuzetno ocuvan i odrzavan.

Na fotografiji je objekat na vrhu fora Teget na Brionima, gde se nalazila radarska i osmatracka stanica samo sada prikazana u krupnijem planu. U ono vreme kada sam ja bio tamo, nije bilo ove nadogradnje iznad. Bila je prizemna, povrsine nekih 10-kvadratnih metara. Kao sto se na fotografiji vidi,a i onda su na Tegetu bili brojni antenski sistemi za sredstva komunikacije.
Inace, pozicija je odlicna, vizuelna vidljivost akvatorije Briona je 360 stepeni.

.. :klap :klap :klap

Ma bravo momci. Moram priznati da sam oduševljen prilozima. Nisam ni u snu očekivao
ovoliko informacija.

Svaka čast.... :marinero

Ćiro, mislim da je ipak u pitanju radar GEM 2050 SX (nabavljeno 9 komada 1994.) s obzirom da su u pitanju novije slike iz perioda HRM.

Inače, kad sam spomenuo HRM da se dotaknem i novije terminologije.

OSMiO - Obalna služba motrenja i obavješćivanja
POM - Postaja obalnog motrenja

Dakle, vrijedi:

OSMiO = OSOJ
POM = OROSt

Evo i jedne slike sa Brijuna gdje se vidi posada POM Brijuni iz sastava 2. satnije OSMiO Bojne OSMiO HRM.
Posada je postrojena ispred duguljastog objekta s crvenim krovom koji se vidi na gornjim slikama.
Slika je sa internet stranica Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.

[attachment=1]

Da, da, očito si u pravu. A pogotovu poslije "kojinog..." priloga gde se bolje vidi nadograđena zgradica
gde je radarska instalacija. Znači ilustracija OROST-a Brijuni je novijeg datuma iz doba HRM.

Ali to puno ne mjenja na stvari, to je to... ;)

.....Mali off..... "na hrvatskoj obali nalaze se radari GEM SC-2050XS talijanskog proizvođača koji funkcioniraju sasvim dobro i pokrivaju hrvatski deo mora s radarskih čvorišta na Dugom Otoku, Savudriji, Brijunima, Lošinju, Žirju, Visu, Lastovu, Mljetu i Molunatu. Pored talijanskih radara, na Dugom Otoku, Visu, Lastovu i Mljetu instalirani su još i problematični američki Enhanced Peregrini".  

Međutim, GEM-ovi su brodski, navigacijski radari koji nemaju mogućnost otkrivanja malih i brzih krijumčarskih brodova, kao što
ne mogu nadzirati ni vanjske granice hrvatskog mora. Lošu situaciju dodatno otežavaju Peregrini, koji su “tehničko nedonošče”,
plaćeni više od 250 milijuna dolara, a zbog niza problema u funkcioniranju sigurnosni su problem.

Toliko o trenutnim hrvatskim OROST-ima.... ::)

 Ajde oriĆ pričaj. Nemoj reć neznam  :) znam da znaš.
Gdje je problem i kako se to rješava ?

Hvala poz.

Evo još za tebe, pa idem da na krnjažu... ;D

Problem je vjerovatno, kao i inače, sa savremenim radarima koji se obrađuju softverski. Svi savremeni radari koji
se uklapaju i šalju podatke komunikacionim centrima moraju sirovu radarsku sliku obrađivati tj. vršiti extrakciju
(izvlačenje.. :P) korisni objekata i razdvajati ih od smetnji tzv. klastera.
E tu i jeste kvaka. Svako morsko područje ima svoje specifičnosti i onda softverski algoritmi koji važe za Meksički ili
Australijski akvatorij, malo toga će napraviti na Jadranu. To treba modificirati, a za to treba i vremena i para.
Ako se problem nije definisao kod kupnje i kao takav kao pojavni nije ugovorom ostavio kao obavezu prodavaču,
naknadna pamet puno košta i teško je ostvarljiva... ::)

Evo još i ovo o Hrvatskom nadzoru Jadrana pa nećemo više, jer smo otišli u debeli Offf... :P

Američki radari „Peregrine II“ kupljeni su 1999. Tehničko su nedonošče jer im tehnički razvoj nije doveden do kraja. I kada su „funkcionirali“, pokazivali su programske nedostatke poput: gubljenja signala letjelice koja s kopna prelijeće preko mora i obratno, nesposobnost praćenja brzog broda u režimu plovidbe 'cik-cak' linijom, a kada ga antene ponovno uhvate, radar ne prepoznaje je li
riječ o signalu novog plovila ili pak prije izgubljenog, potom je bio problem gubljenje identifikacije broda u morskom području jakog juga,  brodove koji plove jedan do drugog radar bi  registirao kao jedna signal, odnosno jedan objekt u pokretu.

Ovo je tipična problematika nesavršenosti Extraktora.

[attachment=1]

Hrvatska strana Jadrana trenutačno je premrežena vojnim radarima „Peregrine-Falcon II“ čije su postaje na Dugom otoku, Visu, Lastovu i Mljetu, potom civilnim „GEM Elettronica SC-2050XS“ na Dugom otoku, Savudriji, Brijunima, Lošinju, Žirju, Visu, Lastovu, Mljetu i Molunatu, te radarima „FPS-117“ na Učki i Pelješcu, koji služe nadzoru civilnog zračnog prostora, a za nadzor mora, zapravo, nisu primjereni. Zajednička karakteristika ovih radara je da su im snopovi okrenuti prema otvorenom moru.

Dalekometni radari „Peregrine“ za nadzor otvorenog mora, iz HRM-ovog sustava "More", prema potvrđenim navodima medija, jedva da funkcioniraju. Alarmantnu situaciju potvrdio je, pisali su o tome i mediji, prošlogodišnji dopis vojnog atašea Veleposlanstva Italije u Zagrebu, kapetana bojnog broda Roberta Dominija, koji je državnog tajnika MORH-a Matu Rabotega izvijestio o nemogućnosti
da se radari „Peregrine“ dovedu u funkcionalno stanje. Sručnjaci talijanskog „Selex-a“, tvrtke koja je prije nekoliko godina kupila
prvobitnog proizvođača ovih radara američki „Metric System Corporation“ (prije „Selex-a“, u vlasništvu američkog „DRS Technologies“), obišli su radarsku postaju na Visu i zaključili kako je popravak tehnički nemoguć te financijski neisplativ. Da stvar bude teža, „Metric System“ je ugašen, a nakon isporuke Hrvatskoj prekinuta je i proizvodnja radara. U praktičnom smislu to znači da nema rezervnih dijelova s kojima bi se možda mogla izvršiti nadogradnja.

Neupotrebljivost "Peregrina" bezuspješno se pokušava  nadomjestiti GEM-ovim radarima kupljenim prije 16 godina. Da bi bilo jasnije, GEM-ovi su mali brodski, navigacijski radari koji nisu projektirani za otkrivanja malih i brzih brodova (mogući teroristi). Oni ne mogu nadzirati ni vanjske granice hrvatskog mora, a nisu u mogućnosti detektirati ni manje letjelice. Povrh svega toga, ciljeve ne mogu
hvatati ni u uvjetima kiše ili većih valova. Većina ovih radara postavljena je na neadekvatnim, previsokim lokacijama, iznad 150 metara visine što onemogućuje njihovu bolju primjenu. Ponavljamo, riječ je o brodskim radarima.

 ;)

Sredinom prosinca počinje pokusni rad sustava nadzora mora  (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=13287.msg105822#msg105822)

VTS Croatia (http://www.mppi.hr/default.aspx?id=6238)

orić zahvaljujem na trudu i odgovorima, razradit ćemo mi te pelegrine malo, samo sad nemam vremena.

kraj off-a, poz.

Za lagani povratak na temu, vjerovatno bivši OROS-t a sad nešto ...

[attachment=1]
poz.

Očito neko od sadašnjih radarskih čvorišta HRM. Mogao bi biti bilo koje jer su svi tipizirani.
Objekti su u principu neki blagi oblik imitacije komandnog mosta broda. Sva radarska
mjesta su nadogradnja radarskih čvorišta iz doba JRM. To je i normalno jer je na istima
bila već gotova infrastruktura potrebna za normalno funkcionisanje.

Nažalost ovakva čvorišta u ratnim uslovima nebi egzistirala ni puni par sati. Bila bi zbrisana
po kratkom postupku proturadarskim raketama.

Da dopunim ono sto sam juce rekao o OROSt Brioni.

U okviru voda OSOJ koji je opsluzivao OROSt Brioni, bila je i KPS (kontrolno-propusna stanica) Kristo. Nalazila se na obali-rtu na ulazu u Pulsku luku, naspram Muzila i lukobrana. Opsluzivali su je mornari signalisti. Zadatak im je bio osmatranje i evidencija svih plovila kojia su ulazila i izlazila iz luke. Podatke (koliko se secam) su dostavljali stanici na Brionima i centru OSOJ k-de 5.VPS. Stanica je vila opremljena sredstvima za osmatranje i komunikaciju, a i poluautonomna u funkcionisanju... Do nje se dolazilo preko s.Stinjan. Do centra sela, pa putem ka moru, stim da je na pola puta sa desne strane bio for.

Kada je doslo do preformacije gardijske brigade sa Briona, i preseljenja k-de sa pristapskim jedinicama sa o.Brioni na o.Katarinu u Puli, vod OSOJ je usao u sastav 5.cOSOJ. Mislim da je krajem 80-godina KPS Kristo ukinuta, ali objekat - manja kuca je ostao.

Sliku kuce-objekta sam pozajmio sa www.mycity-military.com, pa se nadam da mi moj drug Tegetthoff nece zameriti na tome.

Evo još jedne crtice iz života na OROST-u Brijuni, sredinom 60-ti godina.

Kućica na slici koja je sada nadograđena u to vrijeme nije bila takva, bila je niža i sa ravnom pločom, oko koje je bila ograda.
Na vrhu kućice su bile svi potrebni uređaji za osmatranje i signalizaciju, (durbini, reflektori itd.). Od ostalog ljudstava na OROS-u bilo je i odjeljenje Signalista. Davali su službu signaliste u smjenama puni 24 sata na toj terasi. Pošto je to na vrhu i brda i okoline, na terasi je stalno duvao neki vjetar, ili bura ili jugo. Kad je bilo jugo, ajme majko.... probija.

Jedne smjene, izađem ja u obilazak signalista na terasu. Na terasi mornar Tolić Titan, Splićo i veliko spadalo. Dere jugo za odnijeti. Bio je nesvršeni student Likovne akademije, i najbolji poznavalac istorije Meksika. U životu nisam nikog sreo da tako poznaje to područje istorije.

Ja na terasu, Titan me pozdravi. Gledam ga ja, a on pored sve opreme po propisu svezao i neki kao bijeli peškir oko lica, kao na karikaturi kad nekog boli zub.
- Ima li promaje, Toliću, - velim mu ja.
On me gleda i onda poče da se smije k'o blesav. Ja čekam, a on će ti.
- Lipo je meni govorila moja mater kad sam polazio u vojsku, "sine Titane ni za živu glavu ne na promaju", i evo ja kao izabrao mjesto.
- Pa šta ti je to, šta si to svezao.
- Oteklo mi od zuba, probi ovo jugo. Imam još sat smjene, poludić ću.
- Ajde, idi dolje i za sat pošalji mi novu smjenu, ostaću ja, - i ja ostanem. Mogao sam i drukčije, ali bilo mi od volje ostati.

Poslije nekog vremena dođe meni naredba za školovanje u Divulje. Moram ponijeti svu opremu, kao da se selim. A ide mi se u zavičaj u unutrašnjost Balkana, par dana. Ko će vući kofere, pa opet natrag. Mislim kako se toga kurtalisati, a već se pročulo da idem
za Split, kad ti Titan u neko vrijeme meni.
- Druže vodniče, čujem odlazite za Split. Koji ste sretnik, kad ću ja imam još 5 mjeseci.
- A je, idem, ali neznam imam dva kofera robe, ko će to vući, a idem u unutrašnjost.
- Ma to je lako, pošaljite to poštom mojoj majci, to će vas čekati u Splitu kod nje.
I tako je bilo, pošaljem kofere za Split, odem u zavičaj za praznik, vratim se i pronađem mu majku, staricu već, ugodno me dočekala i ispratila i odem za Divulje. I nisam se više vratio na Brijune.

Kasnije kad sam se ustoličio u Floti u Lori, a Titan završio sa obavezom i vratio se u Split, našli smo se i često neko vrijeme ugodno privatno družili.  

Pozdrav Titane Toliću iz Splita.....

"Sole.." majstore, možeš li nekako pronaći satelitski prikaz čvorišta Vela Straža (Dugi otok).
Ja nemogu, da se ubijem.  ::)

Može i bilo ko drugi, ako je od volje.. ;) :klap :klap
 

Bili to bilo ovo ,Vela Straža je inače i najviši vrh na Dugom Otoku , 338 m
https://maps.google.com/maps?q=Dugi+otok+vela+stra%C5%BEa&hl=en&ie=UTF8&ll=43.984601,15.067019&spn=0.018496,0.027595&sll=43.871306,15.195492&sspn=0.001158,0.001725&t=h&z=15

te jedna slika objekta iz 2006 (Hrvatski Vojnik) na njoj je u posjeti Češko izaslanstvo
[attachment=1]

Hvala, ali meni treba satelitski snimak... ;)

A taj nemam ja mislio na Google satelit :P ,a valjda će imati netko već  :)

[attachment=1]

Hvala momci na trudu. Moram priznati da neznam tačnu lokaciju gde je bilo čvorište za vrijeme JRM.
Možda ipak ovde. Valjda će se pojaviti i neko ko to zna iz onog perioda...

Evo i jedna prostorna..... ;)

[attachment=1]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]


[attachment=4]
poz.

Vela Straža na Dugom Otoku je nova radarska pozicija (OSMiO). Izgrađena je poslije 2003. godine i na nju je smješten jedan od onih radara Peregrine.
Nekada je radarsko čvorište bilo na Grpaščaku. Nije mi poznato je li sada napušteno. Bio sam na Dugom Otoku 2010. godine ali nisam išao prema Veloj Straži jer je već na cesti koja povezuje Sali i Brbinj postavljena sva sila znakova o zabrani koječega.

Ma bravo kolega "Plavnik".   :klap :klap

Znači JRM Radarsko čvorište na Dugom otoku bilo je na Grbašćaku (146 mnv). Moram priznati da mi je to čvorište
bila totalna enigma. Nikakvi saznjanja nisam imao o njemu, jedino da je bilo na tom otoku. Odlično.... :D

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
poz.

Ne sporim mišljenje cjenjenog Plavnika ali pošto sam pratio po netu ove tzv. bivše objekte čini mi se da se na vrhu Vela Straža da primjetiti nekakva skloništa kakve je JNA gradila na radarskim položajima.
Možda je ranije tamo bio radar VOJIN-a, ko će znati.

poz.

Uhh.., prelijepe slike. Pogotovu ova zadnja. I lijep povijesni opis. Gde su se samo
natrćili na toj hridi.  ;D Svaka čast.... :klap

Možda imadnemo sreće, pa nam se pojavi i neko ko je bio tamo na službi ili odsluženju vojnog roka,
pa nam i nešto priloži.. ;)

Na Premudi se nalaze ostaci nečega, dali je ovo bio OROSt ?

[attachment=1]
poz.

To će mo po svoj prilici morati ptičekati da se pojavi moj kolega "jasam" (Ćopić). On je bio u Pulskom
OSOJ-u, pa će nam možda on šta pridodati. Ili neko drugi ko zna... ;)

(mali offf.... Daj kolega "....posedojne", oglasi se, matere ti... >:( )

Nažalost, sa vrlo malo informacija raspolažemo o eventualnom Radarskom čvorištu na Premudi. Postojanje
istog nagovjestio nam je naš član "Jasam". Međutim ni on nikad nije bio na tom OROST-u.

Malo sam lunjao po Premudi virtuelno i po svoj prilici bi eventualno takvo što moglo biti jedino na ovom mjestu.
To cijenim po izdvojenosti, po komunikaciji koja obično se završava u ništa, ali i po nekim objektima, već
viđenim i na drugim čvorištima.

A možda i griješim, mošta su ovo tek neke seoske štale... ;D

U svakom slušaju evo te moje pretpostavke.. ;)

[attachment=1]

[attachment=2]

Ako odeš na GE, naći ćeš tamo još pokoju sličicu, mislim da sam ih stavljao na temi "Šta je ostalo..."
Još malo sjevernije su ostaci OB, i zgrade za smještaj ljudstva.

poz.

Evo i opisa sastava i formacije 5 čete OSOJ-a U 5VPS Pula , koji mi je dostavio moj kolega
Jovanović Miloš koji je u navedeno doba bio Komandir čete o kojoj pričamo.
Zahvaljujem se Milošu i nadam se da će se i pojaviti na Palubi da nas obogati svojim sjećanjima… :klap :klap

1988 god. pa do Balkanskog cunamija 5. ceta OSOJ-a u Puli imala je sledece formacijsko stanje:
 
Komandir čete – pbb Jovanović Miloš.
Tehnnički referent - zadnji je bio kapetan Dejanović Nebojša .  Zamenio ga je nakratko Mihajlović - ime mu se ne sećam. Bio je samo na papiru jer je otišao po vezi u Kragujevac. Referent opštih poslova - Drgan Milosavljević - do kraja OK
 
1. vod - Centar OSOJ-a -(2 odeljenja) - odeljenje automatike (čitaj KIS STINA S koja je trebala da bude u komandi 5 VPO ali je bila u MEZ-u i umesto nje je bila stina R koja je trebala da bude ugrađena u VPU Mali Lošinj - ali je bila ugrađena u komandi 5 VPS - Pula) i odeljenje veze. U ratu je postojalo i RR odeljenje iz rezervnog sastava . Komandir voda pf  Karan Zeljko, operater na stini: - ujedno i komandiri odeljenja Copic Vlado, Drandic Stanko, komandir odeljenja radio veze u vodu bio je Cvetko Danijel, a zamenik Kraljic Vlado.
 
2. vod - Pokretni OROST - (2 odeljenja) 1 - odeljenje - radarsko (radar KR409), 2. odeljenje radio veze, 3 odeljenje RR u ratu isto
kao i 1 vod. Komandiri su se smenjivali, pa sam čak imao i potporučnika veze (KOV sa kojim nisu znali u VPO šta da rade pa ga dali
meni) Od pomorskih oficira bili su pf  Vuković Nikola. Zadnji komandir radarskog - 1 odeljenja bio je vodnik Velkov Vasil  sa torpednih čamaca, a komandir 2 odeljenja - veze Siljan Milorad . Na zadatke su uvek slali mene na radar i Ćopu na Stini kao garanciju da će
to da radi. A ostali su lelemudali i dobijali radarske dodatke.
 
3 vod - Orost Lošinj. Imao je u formaciji 2 odeljenja. 1 odeljenje automatike (koje nikada nije zaživelo jer je STINA R umesto na Lošinju bila u Puli) i odeljenje veze. U ratu je postojao vod iz rezerve sa pokretnim orostom i radarom na kamionu koji se koristio u miru - bio je pored stacionarnog radara na položaju kao rezerva. Oba radara su bila tipa DECCA. Od starešina su radili Marjan Filipan i Ljubičić Ante. Obadvojica korektni.
 
4 vod - Orost Savudrija - isti kao i Mali Lošinj. Od starešina su bili Kozlović Sergej i Mijatov Joca.
 
5. odeljenje Brijuni sa stacionarnim radarom DECCA - koje je kontrolisalo akvatoriju otočja. Od starešina je bio Nakić Mate i Desimir Arnautović. Odeljenje je ugašeno 1990 kada su Brioni predati na upravu civilnim strukturama.
 
U ratu su se dodavali pokretni orosti na 2, 3, 4 vod iz sastava rezerve. Svi su imali isti sastav 1 radarsko, 2 veza (radio) 3. veza RR, 4 pozadinsko
 
Od uređaja - svi su prebačeni u Boku 1991 god.osim radara iz sastava 2 voda (OAR koji je isečen u delove pre ukrcanja na brodove kao neupotrebljiv) Zbog nebrige mojih prethodnika radar nije kondicioniran - čitaj nije paljen pa su magnetroni otišli u aut.. Domet mu je bio jednu milju kada smo ga palili na Muzilu u oktobru 1991 kada je crkao KR koji je prebačen u kompletu u 9 četu OSOJ-a - Kumbor gde je rasčupan sa alatima i pripadajućim sredstvima. Završio je na Crnom Rtu gde je radio kada sam ja otišao 1995 u penziju.



 

Orost je postojao na Premudi kada sam ja bio mlad starešina,ali kad je tačno ,ukinut neznam.Radar jr bio SG-6b a elektroničar je bio Stepanović Radmilo.

Fenomenalno. Ipak smo došli to konkretne situacije. Znači Radarsko čvorište na Premudi postojalo je sredinom 60-tih godina,
ali je u nekom narednom peruodu ukinuto. Očito zadnju deceniju postojanja JRM to čvorište nije egzistiralo.  ;)

Zaboravili smo još jedno ime u sastavu, 5 čete OSOJ-a U 5VPS Pula.
Maružin Mirko - rukovaoc RR opremom. Evo ga da se zna za istoriju.... ;)

Idemo dalje... ;D

Jedan od OROST-a u 5VPS Pula bio je u doba JRM i OROST na Malom Lošinju. Koliko se sjećam tu je i moj kolega
Ćopić započeo karijeru. Ja na Brione - Teget, on na M.Lišinj - na Tovara.. ;D

Naime tako se zove brdo gde je bilo pozicionirano Radarsko čvorište. Zadnji decenija pred Balkanski cunami na ovom
čvorištu su bila dva DECCA radara za osmatranje. Jedan je bio stacionaran, a drugi u vozilu, pokretan. U normalnim
okolnostima, osmatralo se sa obadva ravnopravno.

Evo nekoliko slika pozicije ovoga čvorišta. Vjerujem da ima i neko ko ima po koju sličicu o ovom čvorištu, pa
neka, blago nama, ponešto i priloži.... ;)

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

Moram i sam priznati da dosta toga sam naučio kroz ovu temu. Bar što se tiče konkretnih stvari.  Prije sam bio
samo načelno upoznat. I tema, na moje čuđenje, izgleda da, do sada, napreduje dosta pristojno.... :D
O lociranju ovoga čvorišta dosta mi je pomogao naš novi - stari član "misaub", zahvaljujem mu... :klap :klap

Ma gde je sad onaj naš kolega "maxo". Nigde ga nema u zadnje vrijeme.
A toliko je imao slika iz M.Lošinja. "maxo", javi se.... ;D

Bio naš "maxo", pogledao i otišao. Vjerovatno duboko razmišlja.... ;)

[attachment=1]

Evo šta je kolega "maxo" već ranije rekao o Tovaru na  ovom mjestu (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6799.msg229127#msg229127).

"Vojarna TOVAR, fotografirano sa vrha Utvrde inače sami objekt JNA je napravljen na umjetnoj utvrdi koje su napravili Austrijanci a nastavili Talijani ima oko 10 katova, ja sam bio do 6 kata ali je ostalo poplavljeno. Ispod same utvrde u uvali Mali Lošinj na cesti nalaze se manji ojekti koje je napravila JNA".

O radarskom čvorištu:  ;)

"Na mjestu gdje je bio radar JRM još uvijek se nalazi radarska postaja HRM,imaju dva radara GEM i DECCA radi se o dosta širokom objektu pa je krug oko same radarske postaje okružen žicom".

Zahvaljujem kolega "maxo"... :laugh:

Malo da prekinemo ovu monotoniju... ;D

Jedan od najčešćih radara koji se koristio u JRM kako na brodovima tako i na OROST-ima od samog početka
uspostavljanja osmatranja u Mornarici, je Britanski radar Decca 1216 i 1226. To su u suštini navigacijski radari
koji su više primjereni korištenju na brodovima.

Ali u nedostatku osmatrački radara, koji su inače adekvatni za upotrebu na OROST-ima donro su služili i ovi
navigacijski radari.

Nažalost momentalno nemam nijednu sliku navedenih tipova radara, ali kao ilustraciju prilažem jednu malo stariju
seriju, ali dosta dobro ilustruje Decca tip radara iz raniji epoha.... ;)

[attachment=1]

Evo još malo ilustracija radara Decca....  ;) Ubi se tražeći i jedva iskopa jedan prizor sa VPBR-a i jedan sa Graničara.
Za nevjerovati da je tako teško naći bilo kakav prikaz radara, a bila ih je puna JRM. Prevrnuo sam p'o Palube.. ::)

Ali može poslužiti i za oplemenjenje ove teme.. ;)

[attachment=1]

[attachment=2]

Zaboravih naglasiti, da ovaj tip radara, iz ranijih perioda imaju tzv. "sirovu radarsku sliku". Dugo godina sam radio sa takvim
radarima. I s vremenom čovjek se navikne, a posebno na jednom stalnom prostoru, tako da u svako vrijeme je u stanju
napraviti pravu procjenu situacije.
Zadnje generacije radara sve više koriste tzv. "sintetičku sliku" ili drugi tip prikaza, "digitalnu". Nažalost moram priznati da
mi se puno više sviđa "sirovi prikaz".
Sintetiška i Digitalna obrada je prepuštena samom uređaju na obradu i tu operateri kod definisanja radara , ukoliko nemaju
iskustva, vrlo lako fulaju. Ali šta da mu radimo, savremena tehnika sve više ide za potpunom automatizacijom, a stime
i potrebnim oblikom komunikacija prema sabirno - kontrolnom centru.... ;)

Malo za neupućene dva prikaza radarske slike. Čisto da se dobije prestava. Prikazivanje je tzv. PPI tipa, skraćeno, panoramsko.
Slika može biti plava, narandžasta, zelena, što ovisi o tipu katodne cijevi, tj, njenom premazu. Lično meni je najugodniji zeleni
prikaz. Uglavnom se koristi prikazivanje gde je u centru ekrana samo Radarsko čvorište koje i vrši osmatranje. To je takozvana
relativno stabilizirana slika.

Slike prikazuju prizor sirove slike u koju je umetnuta i sintetička i druga je digitalizirana sa markerima daljine.

[attachment=1]

[attachment=2]

Žao mi je, nisam uspio prvu sliku prenijeti sa simulacijom okretanja vremensle baze, da se dobije stvarni prirodni
prikaz, slika je prelazila veličinu fajla za uklopiti na forum... :'(

Ćiro."Lično meni je najugodniji zeleni prikaz."

Ne možeš ti od ekrana Baklana! ;)

Biranje boje ekrana, naravno od strane proizvođača, je stvar višegodišnjeg iskustva ljudstva koje je boravilo na radaraima.
To je prvenstveno psiho - mrdecinski pristup. Mora se naći kompromis da bi se ljudstvo koje promatra sliku najmanje umaralo
i time bilo pažljivije te duže izdržalo koncentrisano za ekranom.
Želena boja prirodno najmanje umara, ali nažalost mora se voditi računa kod sirove slike o još jednoj stvari, a to je
perzistencija ekrana.
To je mogućnost što dužeg zadržavanja odraza slike na ekranu i poslije njenog gašenja. Naprimjer, narandžasta slika  (crno-bijela)
na Švedskim konzolama u stanju su ostati i pola minuta na ekranu poslije gašenja sistema.
U principu su to sve stvari kompromisa da bi se postigla tražena zamisao.... :marinero

I napokon da pokušamo da zaokružimo sa Radarskim čvorištima u 5VPS pula u doba JRM.

Najseverniji OROST na Jadranskom vojištu bio je u mjestu Savudrija. Tu je po nekim saznanjima bilo
stacionirano i VOJN čvorište. 

Čvorište u Savudriji pominje se još od najraniji dana uspostave Jugoslovenskr Ratne Mornarice. U početnim
danima svoga postojanja služila je kao signalna stanica. Uspostavljena je na nekom bivšem grofovskom
imanju. Nadmorske je visine svega oko 20 metara i vrlo nepovoljna za osmatranje. To je malte ne, visina
pristojnog jarbola većeg broda.

Po sjećanjima komandira čete OSOJ-a u 5 VPS, na Radarskoj stinici Savudrija bila su zadnji decenija, do
Balkanskog cunamija instalirane dve Decce, radari, jedna stacionarna i jedna mobilna.

Mislim da su one dosta dobro odrađivale posao, jer se radi o navigacijskim radarima, sa dobrom rezolucijom,
a samo područje osmatranja je bilo dosta usko prema Italiji.

Evo nekoliko slika, u prostornom smislu, OROST-a Savudrija za vrijeme JRM u bivšoj Jugoslaviji...  :klap :klap

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

Nedavno sam razgovarao sa svojim susjedom koji je 1974. godine bio u vojsci i najveći dio vremena proveo je na Savudriji.
Prema njemu na Savudriji nalazili su se i "prisluškivači". Što je to nije znao objasniti ali kaže da su to bili neki koji su prisluškivali talijanske veze. Moj susjed je inače tamo bio kao osiguranje i kako kaže bio je uglavnom na kapiji.
Po svoj prilici radilo se o pripadnicima Centra EI i PED (elektronsko izviđanje i protuelektronsko djelovanje). Bilo bi zanimljivo ako netko nešto zna o ovome jer možda ih je bilo i na drugim radarskim čvorištima.

Hvala kolega "Plavnik". Složio bi se s tobom. Vjerovatno se radilo o pripadnicima Centra EI i PED (elektronsko izviđanje i protuelektronsko djelovanje). Možda nam nešto više kažu nekadašnji pripadnici čete OSOJ-a 5VPS, ako se pojave.... ;)

[attachment=1]

Da, očito po ovim satelitskom snimcima, koji su novijeg datuma, ovo bi bili ostaci
OROST infrastrukture. Po svoj prilici, novonastale države više, čini mi se, ne koriste ovu
poziciju za osmatranje.... 8)

 ;)  ;D

[attachment=1]

E sad je tu pitanje, svih pitanja.   ;D
Upravo ovo me baš zadnji dana izludilo. Snimak je Hrvatskog ARKOD pretraživača. Dobar, ali je pitanje jeli ovo sadašnje
stanje ili neka muljaža iz nekog razloga. Pozicija OTOST-a kao livada.
Bio sam se u'vatio baš njega i nikako naći ostatke. Tek kad sam upotrebio Googlov i Ruski pretraživač, našao sam šta
sam tražio... :pilot

Dok oriĆ produma o čemu se radi, evo jednog modernog.

[attachment=1]
poz.

POM Savudrija je, koliko je meni poznato, još uvijek aktivna u sklopu OSMIO HRM, a opremljena je radarom GEM. Mislim da kolega posejdon ima sliku ovog POM-a. Možda bi se mogla napraviti slična tema o OSMIO HRM.

Inače, u Arkodu je i na mjestu Divulja borova šuma tako da što se vojske tiče on nije mjerodavan.

Ma malo sam ranije provocirao kolegu "...posejdona" u ranijem postu da se oglasi, a on ni makac. Gleda nas,
ali se ne oglašava. Mora da se zavjetovao u nekom hramu na vječnu šutnju... ;D

O Akordu, pa i ja sam na kraju skužio da je u pitanju selekcija informacija (cenzura). Šta ćeš, demokratija je do druže... 8)

Ma vidi stvarno šuma u Divuljama,a ulaz u potkope čist ko suza  ;D ,ne znam čemu to al eto mora i Vojska imati svoje tajne :)

Donedavno su i civilni aerodromi bili "pošumljeni".

Meni se čini da ekipa u DGU ,malo luta u tome što prikazivat na snimkama  :klap, a što ne.... :jok

Npr. rezervoari INE u Vranjicu i Solinu su pošumljeni, ali Brižine se vide odlično. Lora pošumljena na Geoportalu, a na Arkodu se sve vidi.
Za Divulje obrnuta situacija, vide se na Geoportalu, a pošumljene su na Arkodu kao i splitski aerodrom (samo zgrada).

Istina,svega ima.

Da se mi malo vratimo našoj temi o radarskim čvorištima i službi OSOJ-a.  ;)

Pa da konačno zaokružimo tekst o Sjevernom Jadranu (5VPS) i nadgledanju toga akvatorija u razdoblju
postojanja JRM.



Sjeverni Jadran

Sjeverni deo Jadrana u doba postojanja Jugoslovenske Ratne Mornarice (JRM), vodio se organizavijski kao 5VPS (peti Vojno Pomorski Sektor), kao sastavni i jedan od sektora  VPO (Vojno Pomorske Oblasti). (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276225#msg276225)

Komanda 5 VPS bila je smještena u zgradi koju su puljani nazivali  Komandom (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276860#msg276860). Unutar komande sektora bio je uspostavljen Operadivni centar kome je sastavi deo bila i Služba OSOJ-a.

Zadatak OSOJ-a je bio prikupljane i selektiranje informacija , dobijenih sa pripadajućih OROST-a u svom akvatoriju. Prikupljene informacije o stanju na Sjevernom Jadranu sve do polovine 80-tih godina vođene su na  planšetama (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg277682#msg277682) unutar centra, a nakon toga automatišacijom i instalacijom Stine «R», postignura je kakva takva automatizacija.

Službu OSOJ-a u centru davalo je  ljudstvo čete OSOJ-a, (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg278444#msg278444) koje je bilo smješteno, kako kad po ostalim kasarnama Pule.

[attachment=1]

Pristigle informacije o stanju na moru u Pulskom sektoru dobijana su od Radarski čvorišta (OROST-a) joja su bila uspostavljena na određenim pozicijama.

-    Savudrija, (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg279011#msg279011)  zadnji decenija sa dva Decca radara,
-    Brijuni, (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg277939#msg277939) sa dva Decca radara, tokom 1990 predat u nadležnost civilni struktura,
-    Mali ložinj, (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg278552#msg278552) dva Decca radara,
-    Premuda, (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg278461#msg278461) bio u operativi krajem 60 tih i početkom 70 tih god, potom ukunut.
-    Pula, pokretni radar, uglavnom zadnji godina  9KR-409. (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg277433#msg277433)

Mora se ovde naglasiti da su se kroz razdoblje od osnutka OSOJ-a pa do Balkanskog cunamija koristili razno, razni radari kao što su, CR-103, OAR-M61, SG6b, Decca, i na kraju 9KR-409 koji je jedini imao mogućnost komunikacije sa glavnim operativnim centrom.

Eto toliko za sada o Sjevernom dijelu Jadranskog Mora u doba JRM... :marinero

Nekada se to zvalo SEJA.

Odlično kolega "brodarski", odlično...
Nego mogao bi nam koju riječ više, kada, u koje doba, za vrijeme koje Mornarice.... :pilot

Ovako je izgledao radar Decca 426 sa starih granicara. Bio je spregnut sa gyro kompasom Arma Brown na brodovima 132-136 ili Anschuetz Standard 4 na brodovima 137-140.
 

Misliš ovako....bravo..... :klap :klap

[attachment=1]

SEJA= Severni Jadran. Od 1945. do negdje 1950. godine. Za vrime JM.
Postojala je SRIJA i JUJA. Šibenik je bio pod SRIJ-om. Imam negdje jedan dokument sa sadržajem o opaženoj lutajućoj mini upućen SRIJI.

Super. Odlično. Prvi put čujem za to. Pa to je ....nemam riječi. Vražja arhiva... :super
To bi bilo baš odlično kad bi imali kakav isečak dokumenta sa tim nazivima.
Hvala majstore.... ;)

Još jedna mala zanimljivost iz arhive. Po sjećanju. P/b Šumadija pismeno je dostavio SRIJI izvješće o opaženoj mini kod Žirja. To je tada  bio uobičajen postupak. Izravno izvješće putničkog parobroda ratnoj mornarici. Danas bi to putovalo danima.

Radar  OAR M-61


Jedan od radara koji se koristio na OROST-ima JRM bio je i OAR M-61. To je bio osmatračko-akvizicijski radar u svojoj punoj verziji, ali za potrebe osmatranja u Mornarici sa kopna koristio se samo osmatrački deo. Bio je već tada montiran na vozilo pa je tako prestavljao pokretnu varijantu. To je tipični cijevni radar, sa tehnologijom iz tog razdoblja. Ne posedujem podatke koliko je radara toga tipa koristila JRM, ali su se neki u rezervi vukli i sve do Balkanskog cunamija.

OAR M-61 je proizveden u preduzeću Rudi Čajavec na osnovu licencne dokumentacije koja je 1958. godine dobijena od francuske kompanije Thomson. Na osnovu dobijene licencne dokumentacije urađena je 1958. godine u VTI naša dokumentacija po kojoj je 1961. godine otpočela serijska proizvodnja.

[attachment=1]
Podaci iz Taktičko tehničkog priručnika iz 1967. godine, pokazuju da to i nije bilo baš najbolje rešenje za Mornaricu, ali treba stvar sagledati u kontekstu vremena kad se to dešavalo i kad nije bilo previše izbora.

- Domet osmatranja 180 km,
- Domet merenja 120 km
- Širina snopa po horizontali 1,10 a po vertikali 500.
- Tačnost merenja po daljini 1000 m a pravcu 10.
- Mogućnost razdvajanja cilja po daljini 250 m a po pravcu 1,30.
- Masa radara (sa vozilom) 12720 kg.
- Broj poslužilaca 7.

Ja sam još 1966 god. izučavao radar OAR-M61.  Tad je bila već kompletna dokumentacija o tom radaru. Proizveo ga je Rudi Čajevac, preduzeće iz Banja Luke. Vjerovatno po licenci što je već rečeno. Ostalo je navedeno što se tiče perfomansi, s tim da naglasim da je to bila klasična cjevna tehnologija. Bio je pun el. cjevi ko kakva staklara. Već tih godina počeo se koristiti u JRM na OROST-ima kao klasični osmatrački radar. Mogao mu se još dodati i udaljeni PPI pokazivač kao ponavljač slike za Komandno mjesto i spojiti kablovima do jedno 200-300 met. Bio je u vozilu i imao je osim antene i primopredajnika i jedan glavni PPI pokazivač. Koristio se dugo godina u JRM na OROST-ima duž cijele obale sve do početka 80-tih godina do uvođenja u operativu Švedskih radara 9KR-409. Kasnije je služio kao rezerva u slučaju potrebe. Čak su neki preostali prebačeni u Boku 91-ve godine. Za ilustraciju sam se poslužio slikom cenjenog “Dreadnought” pa mu se zahvaljujem.


Nešto više o tom radaru može se naći i na  ovom linku (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=13656.msg112507#msg112507)

OROST  Žirje

Da se sada vratimo Srednjem Jadranu tj.  8VPS (Vojno Pomorskom Sektoru). (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276845#msg276845) Već smo obradili Uporište Vis, kao i njegov  
Operativni centar. (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg277362#msg277362) Također smo obradili  i  OROST Dugi otok (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg278260#msg278260) koji je pripadao organizacijski Srednjem Jadranu.

Sledeće Radarsko čvorište u okviru Srednjeg Jadrana je bilo čvorište na odoku Žirju. Nalazilo se na vrhu zvanom Straža sa 117 m/nv. Nikakvi posebni saznjanja nemam o tom OROST-u. Sigurno je bio opremljen sa radarima kojim su i ostala čvorišta u JRM bila opremljena. Egzistirao je sve do izbijanja Balkanskog cunamija. Mislim da je oprema na njemu i ostala poslije povlačenja JRM sa tih prostora.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

Postojao je OROSt južnije zajedno sa OB a mislim da je nešto bilo i sjeverno na otoku.
Priča jako liči na onu sa dugog.

poz.

Na ovim snimcima na poziciji 1 i 2 očito postoji vojna infrastruktura. Ali mislim da se samo radi o Obalskim baterijama.
Na tim pozicijama mislim da je bilo nepogodno za OROST-e, a u principu takvo što se ne mješa prostorno blizu.
Ostali kompletan otok sam "prevrno" sa svim mogućim pretraživačima i ništa ne upučuje da je negde na drgom mjestu
bilo Radarsko čvorište. Nema prilaza, puta, narušenog prirodnog ambijenta.... 8)

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

U svakom slučaju OROST je bio na Žirju. Možda se pojavi i neko ko je službovao na Radarskom čvorištu
zvanom Žirje.... :D

Ne znam gdje bih stavio pa eto neka ovdje ,zna li netko tko je koristio osmatračnicu u Stobreču? ,Danas je na njoj sto i jedan odašiljač za mobitele, link na google street view : Link (https://maps.google.com/maps?q=Split,+Croatia&hl=en&ie=UTF8&ll=43.502612,16.511051&spn=0.001173,0.001725&sll=43.068888,-33.837891&sspn=38.312105,56.513672&oq=split&t=h&hnear=Split,+Split-Dalmatia+County+%C5%BEupanija,+Croatia&z=19&layer=c&cbll=43.50254,16.511139&panoid=TusLF1nCIVPmfaGbcMp8ng&cbp=12,50.83,,1,-16.52)

Nema ti to nikakve veze sa Mornaricom. Ali neka stoji, bilo je i gori priloga.... ;D

A eto kontam gleda pravac mora ,direkt na Brački kanal i Splitska vrata ,doduše i svuda okolo pa sam mislio da ima neke poveznice ,doduše iste ovakve se nalaze i na drugim mjestima,mislio sam da je kakva poveznica između Žrnovnice,Kile itd. :)

OROST  VIS


JRM OROST Vis pripadao je u organizacijskom smislu  8VPS (Vojno Pomorskom Sektoru) (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276845#msg276845), čija se komanda nalazila u Šibeniku.

Uspostavljen je na otoku Visu na brdu HUM sa nadmorskom visinom od 587 metara. Zadnje desetljeće između ostalog je koristio i
radar  9KR-409 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=19029.msg278455#msg278455). Kao takav egzistirao je na tom prostoru sve do maja mjeseca 1992 godine, kad je i ugašen sa povlačenjem JRM u
područje Boke Kotorske. Od 1986 godine imao je direktnu komunikacijsku vezu sa podsistemima KIS-a Stuna Jadran kojom je bilo
automatizirano prikupljanje informacija unutar službe OSOJ-a.

[attachment=1]

[attachment=2]

OROST Lastovo

Nešto malo o vojnim jedinicama u doba JRM na otoku Lastovo. Jedan opis po sjećanju pojedinca koji je očito bio na službi na Lastovu, dosta vjerodostojno sjećanje, a priloženo je na “MyCity” forumu. Posuđeno i zahvaljujem se…..

[attachment=1]

“Garnizon se sastojao od dve osnovne jedinice, Uporišta i BROM-a kasnije ORD-a. Uporiste je bilo jačine samostalnog bataljona sa 2 čete pešadije, po jednom ariljerijskom,  PVO i baterijom obalskih topova (ukopanom),  vodovima veze, inžinjerije i nekim pozadinskim jedinicama.  BROM je imao 2 vozila MAZ 543M koji su svaki nosili po dve rakete P-21 ili P-22 koje su se razlikovale samo u navodjenju (iC ili radarska glava). Dolet raketa je bio oko 120 km ali efikasni domet nije prelazio 80km.

Garnizon je bio razmešten u 3 kasarne, jednu ratnu (tada vojnu) luku i 3 takozvana izdvojena objekta, od kojih je jedan bio klasični betonski bunker ( malo veci koji je konfiguracijom i konstrukcijom bio predvidjen da izdrzi nuklearni udar, služio je kao centrala i IKM RM). Drugi je bio radarska osmatračka stanica na Humu (ranije dva objekta a kasnije jedan). Treći, ostrvo Mrčara gde je bila smeštena RR baterija topova 85mm i neki prateći delovi uz nju.

U vojnoj luci je bilo smešteno skladiste goriva i minko torpednog naoruzanja. Rezervoari za gorivo su zapremali oko 2-2.5 mil. litara goriva uglavnom D-2, a u minskim skladistima je čuvano oko 1200-1500 tona eksploziva. Na tom ostrvu koje je vezano za Lastovo mostom, a zove se Sv. Juraj, sa druge strane bila su dva potkopa (veliki tuneli duzine 70-80m i visine 25-30m) koji su nosili naziv Jastog i sluzili su za ratni vez 3-5 brodova,  zavisno od velicine broda.

Bilo je predvidjeno i izradjeno skloniste, potkop, na tzv. Veljem moru tj. strani koja je bila okrenuta Italiji. To je tunel ukopan u stenu visine 7-8m sirine oko10-12m,  a u brdo je ulazio mozda i oko 100m (slobodna procena), a imao je dva izlaza. Sluzio je za smestaj lansera, skladištenje raketa (kojih je bilo15-20 kom.) i postrojenje za ukrcavanje raketa na lansere.”

[attachment=2]

A sad konkretno o JRM OROST-u na otoku Lastovo. Lastovo je po organizacijskoj šemi imalo status Uporišta u okviru  
8VPS sa komandom u Šibeniku (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276845#msg276845). Kao takvo imalo je i svoj Operativni centar, nažalost nemam nikakvi informacija, na kom mjestu
i kako je bilo organizovano.

Samo Radarsko čvorište je bilo na brdu Hum sa nadmorskom visinom od  414 m. Slovio je kao jedan od izdvojeni objekata, o kome se u tekstu kaže: “Drugi je bio radarska osmatračka stanica na Humu (ranije dva objekta a kasnije jedan)”.

Bilo je predviđeno da se na Lastovu u perspektivi ugradi Stina “R”, kao jedan od uporišni podsistema KIS Stina Jadran, ali su to događaji vezani za Balkanski cunami omeli i to nikad nije ostvareno.

OROST je bio organiziran kao i onaj na Visu i kao takav je je bio u funkciji sve do maja mjeseca 1992 gorine, nakon čega je ugašen i preseljen u područje Boke.

Dali je na Lastovu podstojalo podzemno komandno mjesto kao na Visu ?

poz.

Ne. Neki posebni, atraktivni podzemni skloništa nije bilo, sem nekih nazovimo ukopa za BROM-ove i potkopa za brodove.

U prijašnjem tekstu se kaže: "Garnizon je bio razmešten u 3 kasarne, jednu ratnu (tada vojnu) luku i 3 takozvana izdvojena objekta, od kojih je jedan bio klasični betonski bunker ( malo veci koji je konfiguracijom i konstrukcijom bio predvidjen da izdrzi nuklearni udar, služio je kao centrala i IKM RM). Drugi je bio radarska osmatračka stanica na Humu (ranije dva objekta a kasnije jedan). Treći, ostrvo Mrčara gde je bila smeštena RR baterija topova 85mm i neki prateći delovi uz nju."

Znči postojao je jedan izdvojeni objekt, tipa nekog bunkera, koji je za to bio predviđen. Nažalost nisam nikad imao priliku to vidjeti.
Bio sam dosta puta na Lastovu, uglavnom se muvao oko obale, po koji put išao i u unutrašnjost na fudbal sa ljudstvom kasarni... ;D,
ali ko je zagledao u nekakve izdvojene objekte. 8)

Ne vjerujem da je radar ikad bio na Humu ( čini li vam se da se ovi humovi ponavljaju ). Biće prije Pleševo brdo.

Pogledaj još malo ako imaš vremena na ona brdašca iznad kasarni. Možda tamo ima nešto.

 ;)

Neznam šta da ti kažem. Nikad u  razgovorima, kao i u literaturi nisam se ja sreo sa pojmom "Pleševo brdo". Taj pojam se
pojavio (iako je bio i ranije naravno) tek kad je Lastovo počela koristiti HRM za svoju radarsku stanicu. Uostalom to je
odmah tu, nije daleko od Huma.  ;D

Čovjek koji je raniji godina bio na Lastovu kaše: “Drugi je bio radarska osmatračka stanica na Humu (ranije dva objekta a kasnije jedan)”. Mislim da nebi trebali sumnjati u njegovo kazivanje.  ;)  

Pogledaj malo bolje i kartu. Postoji i put prema Humu. Nema ga prema Pleševom brdu. Ko bi lud pravio komunikaciju na neko brdo
ako nije korišteno. 

 ;)

[attachment=1]

Bravo, odlično. Mislim da su ovo noviji građevinski radovi što se tiče Pleševog brda, za potrebe
HR Motnarice ili neznam više koga (sad se tu upetljao i kurta i murta  ;D).
Ali nismo samo nas dvojica na forumu. Ima posjetitelja pa valjda će se neko udostojiti da kaže koju, ako zna... ;)

Kolega “Plavnik” poslao mi je E-majlom sledeći tekst,  zahvaljujem mu se puno….

“Evo Čiro javljam ti se u vezi OROSt-a na Lastovu. Danas HRM ima OROSt na Lastovu na koti Pleševo brdo (412m). Čini mi se da je i JRM nekada tamo imala OROSt a ne na Humu. Hum je malo dalje i visine je 417 m pa bi mu Pleševo brdo pravilo sjenu za jugozapadni sektor. Bio sam na Lastovu 2003. godine upravo na OROSt-u Pleševo brdo i tamo su bili objekti koje je JNA izgradila. Tada se gradila cesta do OROSt-a i upravo se pripremala za asfaltiranje.
Inače HRM sve OROSt-e ima na mjestima gdje su i nekada bili za vrijeme JRM. Izuzetak je na Dugom Otoku gdje je na poziciji Vela Straža izgrađen novi položaj za OROSt, upravo za radar Peregrine (položaj je viši od Grpaščaka pa ima i veći domet)''.

Znači postoji velika vjerovatnoća da je OROST i iz doba JRM bio na poziciji Pleševo brdo.

Pa da konačno zaokružimo tekst o Srednjem  Jadranu (8VPS) i nadgledanju toga akvatorija
u razdoblju postojanja JRM.



Srednji  Jadran

Srednji deo Jadrana u doba postojanja Jugoslovenske Ratne Mornarice (JRM), vodio se organizavijski
kao 8VPS (Osmi Vojno Pomorski Sektor), kao sastavni i jedan od sektora  VPO (Vojno Pomorske Oblasti). (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276225#msg276225)

Komanda 8 VPS bila je smještena u zgradi koju su Šibenčani nazivali  Palacin (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276845#msg276845).

U organizacijskom smislu 8VPS pripadala su i dva Uporišta,  Vis (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg277362#msg277362) i  Lastovo (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg279606#msg279606) koji su imali i svoje vlastite
Operativne centre u komandama Uporišta.

Unutar komande sektora bio je uspostavljen Operadivni centar kome je sastavi deo bila i Služba OSOJ-a.

Zadatak OSOJ-a je bio prikupljane i selektiranje informacija , dobijenih sa pripadajućih OROST-a u svom akvatoriju.
Prikupljene informacije o stanju na Srednjem Jadranu sve do polovine 80-tih godina vođene su na  planšetama (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg277682#msg277682) unutar
centra, a nakon toga automatišacijom i instalacijom Stine “S” u Šibeniku i Stine “R” na Visu, postignuta je kakva takva automatizacija.

Službu OSOJ-a u centru davalo je ljudstvo čete OSOJ-a koje je i formacijski bilo predviđeno za taj posao.

[attachment=1]

Pristigle informacije o stanju na moru u Šibenskom sektoru dobijana su od Radarski čvorišta (OROST-a) koja su bila uspostavljena na određenim pozicijama.

-  Dugi otok (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg278260#msg278260)
-  Žirje (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg279343#msg279343)
-  Vis (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg279537#msg279537)
-  Lastovo (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg279599#msg279599)

Mora se ovde naglasiti da su se kroz razdoblje od osnutka OSOJ-a pa do Balkanskog cunamija koristili razno, razni radari kao što su, CR-103, OAR-M61, SG6b, Decca, i na kraju 9KR-409 koji je jedini imao mogućnost komunikacije sa glavnim operativnim centrom.

Eto toliko za sada o Srednjem dijelu Jadranskog Mora u doba JRM...

Malo da ubijemo monotoniju.... ;)

Radarska slika uglavnom kakva je zadnji godina. Ovde se radi o kombinovanom obliku
slike. Sintetička sa vjerovatno digitaliziranim oblikom sirove slike.

Prikaz je iz Lore i okoline. Radar isijava u Lori i vidi šta može jer je "opkoljen" Marjanom i Kozjakom.
Sintetički su iscrtane ivice kopna, a prikazan je i pokoji objekt, kao simbol.

Obratite pažnju kako se poklapa ivica sirove slike sa sintetički iscrtanom u Kaštelanskom zalivu.... ;)

[attachment=1]

CIC-Link


Još jedan detalj za istoriju/povijest iz života i rada OSOJ službe u Jugoslovenskoj Ratnoj Mornarici. Da se zabilježi.

Nabavkom Švedske tehnike krajem 70-tih godina, konkretno opremanjem novi RTOP 405 i 406 sa Švedskim radarima 9LV-209 i opremanjem i nabavkom radara 9KR-409 za potrebe OROST-a,  prvi put u povijesti JRM omogućeno je slanje digitalni informacija putem radija. Doduše dosta primitivan oblik sa današnjeg stanovišta, ali za ondašnje prilike to je bio veliki skok.

[attachment=1]
Radilo se o tome da su 9LV-209 kao brodski sistem i 9KR-409 kao obalski sistem mogli razmjenjivati određeni oblik slike i na taj način razmjenjivati informacije o odabranom cilju.

To je bio veliki skok u sferi osmatranja jer je osmatrač mogao poslati informacije nekom gađaču cilja iako cilj kao takav iz nekih razloga nije bio dostupan direktnom otkrivanju od strane gađača.
Pored toga gađač je mogao raditi u pasivnom stanju i na taj način se maskirati da nebi bio otkriven.

Poslati cilj se na strani primaoca prikazivao simbolom na poziciji koju je definisao pošiljaoc. Pozicija cilja se izražavala u Long/Lat vrijednostima (prava geografska dužina i širina), a pošto su osmatrač i gađač (uslovno rečeno), bili kod definisanja striktno i pravilno definisali svoje početne pozicije, primljenim podacima raspolagalo se u svim borbenim situacijama.

[attachment=2]
Slanje oznake cilja, bio je krajnje jednostavan postupak. Poslužioc na strani osmatrača postavljao je oznaku kugle na odabrani cilj, pritisnuo bi namjensku dugmad tastature za aktiviranje CIC linka i oznaka cilj sa njegovom pozicijom bi se automatski u obliku digitalne informacije preko modema i AMR 750 UHF/VHF radio primopredajnika uputila u etar. Svak ko je bio u dometu i raspolagao sa istom tehnikom i slušao na istoj f-ji na strani prijema, mogao je primiti poslatu iformaciju i prikazati je na svom ekranu radara.

[attachment=3]
Eto to je bio prvi način prenosa digiralni informacija u JR Mornarici već krajem 70-tih godina. Naravno, ubrzo nakon kupovine i uvođenja Stine Jadran unutar OSOJ-a JRM, ovaj oblik prenosa kao takv je zanemaren i prešlo se na potpunu automatizaciju prikupljanja i prenosa informacija sa Jadranskog vojišta.

Eto toliko radi istorije/povijesti da ostane zabilježeno....

Evo još jednog primjera čiste sintetičke slike koja se skoro pa isključivo koristi u današnje vrijeme, a koristila se u
KIS Stini Jadran, koju je JRM nabavila već početkom 80 godina. Ni danas se nije ništa više rapidno na tom polju
odmaklo nešto dalje.
Sistem se zasniva na tome, da se specificiranjem sistema, na ekranima "iscrta" sva potrebna softverski definisana
konfiguracija terena i područja osmatranja, a potom dobijene i pristigle informacije prikazuju od strane sistema raznim
simbolima, koji prestavljaju objekte.
Istovremeno se, kako gde, mogu prikazivati razno razni parametri kretanja objekata, pojedinačno ili tabelarno, na ekranu
ili zasebnom displeju, zavisno od organizacije sistema.
Slika je dosta dobra ilustracija Stine Jadran koju će mo kasnije u ovoj temi razglabati jer je bila zadnja stepenica
osmišljavanja automatizacije službe OSOJ-a u JRM, zadnjeg desetljeća prije pojave Balkanskog cunamuja... :'(

[attachment=1]

Mljet

Idemo dalje sa Radarskim čvorištima. Počećemo sa Mljetom, odnosno sa njegovim najjužnijim rtom,
Rtom Gruj. Na toj poziciji je bilo Radarsko čvorište u okviru službe JRM OSOJ koja je po organizacijskoj
šemi pripadala  Kumboru. (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276911#msg276911)


[attachment=1]
Nema se nešto posebno reći o tom Čvorištu, sem da je bilo na nadmorskoj visini oko
140 m. Bilo je opremljeno tehnikom kao i sva ostala Radarska čvorišta u JRM.


[attachment=2]
Egzistiralo je na toj poziciji sve do kraja 1991 god. kad je ugašeno s povlačenjem JRM
jedinica na područje Boke.


[attachment=3]

Obosnik


Radarsko čvorište Obosnik u doba JRM nalazilo se na vrhu brda Obosnik, na nadmorskoj visini oko 580 m.
To je istovremeno i poluotok Luštica,  na ulazu u Boku Kotorsku.

[attachment=1]
S obzirom na svoju važnost, pretpostavljam da je tu uspostavljeno od najraniji dana  OSOJ službe u
Ratnoj Mornarici. Po organizacijskoj šemi pripadalo je  9VPS sa komndom u Kumboru. (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276911#msg276911)


[attachment=2]
Na ovom radarskom čvorištu pored OROST-a koji je pripadao Mornarici, dugo godina bila je organizovana i
VOJN služba koju je  posluživalo ljudstvo iz PVO.

U dugom razdoblju korištenja ovoga OROST-a pa do definitivnog  gašenja JRM, na ovom Radarskom čvorištu
svoju karijeru započeo je poznati zas Novaković Radoje, koji je u završnom periodu bio i glavno tehničko lice
za Stinu «S» u Kumboru.

Samo ovo Radarsko čvorište posluživalo je ljudstvo čete OSOJ-a koja je bila u sastavu 9VPS. Organizacijski je bila
ustrojena kao i ostale OSOJ čete u Mornarici, a o jednoj,  Pulskoj (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg278444#msg278444) već smo i pisali.

Dugo godina komandir ove čete, a pogotovo pre, za vreme i neki period posle Balkanskog cunamija bio
je k.kor Petrović. Paslije ga je zamjenio por.kor. Marković.

[attachment=3]
Na Obosniku su korišteni sve vrste radara koji su ehzistirali na OROST-ima u JRM.  Čak u zadnjoj deceniji postojanja JRM,
na ovom čvorištu je korišten i najnoviji radar u to doba u JRM, radar Falkon.

Gašenje JRM i osamostaljenjem Crne gore, sva tehnika bivše JRM ostavljena je na ovom radarskom čvorištu....

Bingo..... :super :klap :klap

Evo napokon pronađoh i jedan prizor radara Falkon na položaju. Na OROST-u Obosnik.
Snimak je od pre nekoliko mjeseci. Lično pretpostvljam da je ovo samo "ljuštura" Falkona
i da se poodavno više ne koristi.
Naime svo ljudstvo koje se imalo razumije u održavanje toga radara je poodavno van teritorije
Crne gore i to sve služi samo za "zavaravanje neprijatelja".   ;D

[attachment=1]

Vide se tu još sijaset razno razni drugi radara, uglavnom navigacijskog tipa. Ima ih "mulj"... ;D.
Dobija se dojam da svaka smjena ima svoj vlastiti radar,   :o, gde ih samo nakupiše.  ::)

Tu je i neka nova platforma. Možda za ovaj novi radar koji je Crna Gora nabavila za najnovije
osmatranje svog područja. Vidjeće mo.... :D

Jel ovo funkcionira sada sve uopće koliko toga je u funkciji , ja na slici vidim totalni đumbus :) ?

Pojma nema. Ja sam zadnji put bio na tom Radarsko čvorištu 2002 godine. Znači
prije oko 11 godina. Svašta se izdešavalo u tom međuvremenu.... :'(

[attachment=1]

Radar Falkon


[attachment=1]

Mornarica je kupila dva Falkon radara od Amerikanaca. Direktno ih je kupila i slala svoje ljudstvo iz MEZ-a u Splitu na
specijalizaciju, (Vili Kezić, Branko Tomić i Dragan Miletić). Amerikanci su Falkone isporučili i doveženi su u Split. Poslije
su odveženi na ispitivanje na Vidovu goru na Braču. Kod ispitivanja pokazali su se određeni nedostaci kod praćenja
niskoleteći aviona, kao i extrakcije objekata. Amerikanci su to preuzeli da otklone i to su radili u MEZ-u u Splitu.

Sa Falkonima je napravljen i još jedan propust sa naše strane. Kod izrade, naši nisu htjelu dati Amerikancima paket
softvera za Komunikaciju iz KIS Stine, tako da se Falkoni nisu mogli prikopčati na Stinu. Navodno kasnije će to naši
riješiti....  :P Malo sutra su riješili.

Na rješavanju softvrtskog komunikacijskog dijela Falkona i uklapanje u Stinu Jadran krajem 80-tih godina radio je u MEZ-u u
Splitu ing. Burić Jadran. Izbacio je preliminarni probnu verziju toga paketa koja je korištena sa svojim manjkavostima, ali ga
su ga pretekli događaji oko Balkanskog cunamija i sve je na kraju palo u vodu.... :'(

[attachment=2]

Falkon je bio instaliran u dva vozila i plus platforma na kojoj je bila antena. Dosta komplicirana mobilana varijanta.
Za vrijeme Balkanskog cunamija oba Falkona prebačena su za Boku.

Nešto malo slika čete OSOJ u 9VPS Kumbor. Doduše to je 1995 god, ali su svi članovi
čete sve same dugogodišnje starešine JR Mornarice. Radi se o ispraćaju zas. Ćopića,
koji je od samog početka svoje karijere, 1966 god. pa do 1995 god. službu proveo u službi
OSOJ-a.

[attachment=1]

[attachment=2]

Na gornjim slikama su Novaković Radoje, čitav život u Kumborskom OSOJ-u, Živanović Simo kao tehničko
lice u četi OSOJ-a, Petrović (zaboravio ime), kao komandir čete, Marković kao njegov zamjenik i kasnije naslednik,
Ćopić Vladimir, čitav život proveo u Pulskom OSOJ-u, sve do Balkanskog cunamija, i tu sam i ja pozvan kao gost
na ispraćaju mog drugara Ćopića.
Ima još tu kolega, ali ja nemogu da se sjetim, možda će neko ko se pojavi dodati..... ;)

Sama Četa OSOJ-a u 9VPS Kumbor, bila je organizirana kao i sve ostale čete OSOJ-a u JRM. Imala
je komandita čete, (formacijski do pbb), glavnog tehničkog, četnog starješinu kao i sve ostalo.
U svom satavu imala je vodove, koji su uglavnom bili istureni na OROST-e, Obosnik, Ceni rt i Mljet.
Komanda čete, tj sama četa bila je smještena, kako kad, zavisno od "gužve", nekad na Klincima, nekad
u krugu kasarne Kumbor.
Toliko koliko ja znam, koji sam bio sa strane, a često sam bio gost kod ljudstva čete i rado
viđan u njihovoj sredini... ;)

Kolega "Plavnik",  mi je poslao E-majlom dopunu u vezi  OROST-a Lastovo,  (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg279599#msg279599) koju sam
priložio u  ovom postu. (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg279621#msg279621) Ovim putem mu se puno zahvaljujem na trudu i koreknoj saradnji... :klap :klap

OROST Crni rt

Crni Rt se nalazi na dijelu Jadranske obale između Petrovca na moru u Bara. Neposredno u blizini Sutomora.
Na nadmorskoj je visini oko 100 m. U doba JRM, kao i danas na njemu je OROST Mornarice. Također za vrijeme
JRM pored tehnike koja je pripadala Mornarici, bila su i srestva VOJN-a, bar neko vrijeme.

[attachment=1]

[attachment=2]

Kako se na slikama vidi nekoliko stotina metara prije položaja radara nalazilo se nekoliko zgrada u
kojima je bilo smješteno ljudstvo OROST-a.


[attachment=3]

Radare na Crnom rtu je posluživalo ljudstvo čete OSOJ-a koje je pripadalo  9VPS Kumbor. (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276911#msg276911) Također
ovo Radarsko čvorište je po organizacijskoj šemi spadalo u čvorište u sklopu Južnog Jadrana
sa komandom u  Kumboru. (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276911#msg276911)

OROST Crni rt egzistiralo je čitavo vrijeme postojanja JRM, kao i poslije za vrijema slednica JR Mornarice.
I danas postoji kao takvo u sastavu Mornarice Crne Gore.

Pocetni decenija, od ospostavljanja OSOJ sluzbe u JRM pa sve do otprilike polovine 70-desetih godina,
Crni rt nije bio naj juznije Radarsko cvoriste. To je bila radarska stanica na Mavrijanu, brdu iznad Ulcinja. Neke moje kolege su i zapocele svoju starjesinsku karijeru upravo na tom cvoristu. Kasnije je to cvoriste ukinuto i nije obnavljano vise nikad do ukidanja JRM.

Po literaturi, na Mavrijanu je ostala da egzistira VOJN sluzba sve do raspada zajednicke drzave.

Po nekim najnovijim informacijama Crna Gora ima namjeru da ponovo ozivi cvoriste na Mavrijanu
instaliranjem najsvjezije  kupljeni radara sa Zapada. (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20735.msg271173#msg271173)

Malo da osvježimo temu.  :D

Pogled na Crni rt sa mora. Nije nešto bog te pita, šta, ali to je Crni rt.
I nemožemo tu ništa promjeniti.... ;D

[attachment=1]

Ciro,

Ova tema o OROSt-ima i sluzbi OSOJ u JRM ti je fenomenalna! Sa velikom paznjom je pratim. Stvarno si je detaljno obradio. Sticajem okolnosti i sam sam u jednom delu ucestvovao u njoj u okviru 5.VPS.

Dodao bih samo jednu malu ispravku vezanu za OROSt Brioni. Ja sam tamo dosao 1979.g. i u to vreme OROSt (vod OSOJ) nije bio u formacijskom sastavu 5.cOSOJ, vec u okviru cete veze i OSOJ 139.gbrmp. Naime ceta je bila sastava dva voda, vod veze i vod OSOJ. Komandir voda veze sam ja bio (a kasnije i k-dir cete, jedno kratko vreme do preformiranja 139.gbrmp, kada je je vod OSOJ formacijski presao u sastav 5.cOSOJ). Komandir voda OSOJ je prvo bio zastavnik Jemec Franc, pa ga je nasledio zastavnik Blagota Micunovic. Inace u sastavu voda jos su bili svIk Milanko Ivanis, vodnik Zoran Milic, vodnik Borislav Uzelac... (cinovi su iz tog vremena).

Inace sto se tice sistema izvestavanja, sve je funkcionisalo onako kako si ti napisao.

Zahvaljujem "...koja", i na pohvalama i na dodatku u vezi  OROST-a Brijuni. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg277939.html#msg277939)
Vrlo korisno i dobro obrađeno sa tvoje strane. Inače ovakve izmjene su bile normalne, zavisno od nadređenih i potrebe
tekuće situacije. Pogotovu što se tiče Brijuna, jer se tu stalno nešto ili dodavalo ili oduzimalo. Logično, jer se trebalo
prilagoditi tom posebno tretiranom području... ;)

Dobio sam tekst E-majlom, našeg člana “konjićev skok” o njegovim pogledima i doživljajima sa Dugog otoka. Pošto u ovoj temi obrađujemo i  OROST Dugi otok  (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg278260.html#msg278260), interesantno je i razmatranje ove problematike sa stanovišta osobe koja je na tom području tavorila kao obični turist i građanin.  Lijep prilog i zahvljujem…



”Kao momak krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina letovao sam na Dugom otoku u Žmanu, nekoliko godina uzastopce sa ribarima sam često ribario kako u Kornatima tako i sa spoljne strane Dugog otoka,pa samo tako potapali mreže i ispod Vele straže.Prema kazivanju meštana tamo je ranije bilo vojske ali je to mesto  već bilo napušteni kada smo ribarili tamo.Od svega toga jedino što se moglo videti je bio deo neke konstrukcije koji se niz liticu spuštao i nestajao u moru. a za koji su mi govorili da su čuli da se valjda radi o uređaju za podvodno slušanje šumova prilikom prolaska plovila.Inače tada na Dugom otoku nije bilo ni vojske a ni ceste, osim staza kojima se stizalo do vinograda, u jednoj kotlini u sredini otoka, koja se tokom zime pretvarala u slatkovodno jezero.Od Žmana, ribarskog mesta na obali suprotnoj od Vele straže, koji gleda na Ugljan-Pašman i Krknatu, pešice sa "tovarom" bilo je potrebno oko sat-sat ipo vremena do Jezera, a odatle do podnožija Vele straže nije bilo daleko.Ja se na žalost tada nisam peo gore, što mi je danas žao pa makar radi pogleda prema pučini-Italiji.
Ovo moje pisanije je verovatno off topic po temi o radarima i radarskim postrojenjima, ali na pominjanje Dugog otoka nisam mogao a da se nejavim pa makar pp-om.Zaboravio sam da kažem, dok sam tamo letovao tada još nije bilo bar koliko znam izgrađenih potkopa u obali za smeštaj plovila koje sam imao prilike da vidim na nekim kasnijim fotografijama kada je u pitanju Žman i Dugi otok.”

Očito da bi i neke kolege htjele rado učestvovati, ali tema je teška i zahtjevna. I posve suštinski dosta "zatvorena", sem za
nekolicinu nas... :-\, šta da mu radimo. ::)

Dok oriĆ lagano razrađuje temu na svoj način, ja imam jednu teoriju za koju nisam siguran dali drži vodu ali ....
Znači poprilično sam ubjeđen da su prvi OROSt-i bili usko povezani sa obalnim baterijama koje su takođe bile razasute duž čitave obale.


Kao prilog tome evo jedna sličica, možda netko prepozna lokaciju.

[attachment=1]
poz.

Sličica ide uz ovaj članak.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
poz.

Zna li neko o kom osmatrackom durbinu se radi, sa Solarisove fotografije ?

Bravo, bravo, prekrasne sličice za povijest/istoriju nadgledanja Jadranskog vojišta sa istočne strane
Balkanske obale u doba JR Mornarice. Šteta što se nezna godina.

Nisam imao srca odoljeti, pa sam malo "ošmirglo" sličice da uživamo... :marinero

[attachment=1]
[attachment=2]

Po izgledu tehnike i uniformi mornara to bi bile kraj 70-tih ili početak 80-tih godina.

Čitajući danas ovaj tekst sjetio sam se da sam vidio nešto slično na Lošinju.

[attachment=1]
[attachment=2]
Neznam o čemu se radi ali ovo se nalazi u bivšoj vojnoj zoni na sjeveru otoka.
Pretražujući dalje vidim ovaj objektić.

[attachment=3]
Sad je tu planinarski dom ali mislim da ima bogatu vojnu povjest.

http://mbjelan.bloger.index.hr/post/uspon-na-osorscicu-na-otoku-losinju/18353606.aspx

Zanimljivo za pogledati

poz.

Ovo može da bude svašta. Neznam po čemu zaključuješ da je ovo vojna zona.
Može jednostavno da bude podvodni energetski kabel. Ili kakav druge namjene.
Naravno i ja samo nagađam, ali sigurno nema veze sa OROST-ima.... :jok

Na cesti koja ide u ove krajeve pronašao sam ovu sličicu.

[attachment=1]
Prateći neke stvari po netu znam da Takeadventture zna šta radi.  ;)

poz.

"Sole...", nerazum'em šta ti ovo sve znači, ali nema veze... :-\

Rampa, stop, ausvajs bite.  ;)

A ovaj biciklista je obišao sve moguće vojne objekte.

http://www.takeadventure.com/

Ljepo za pogledati.

poz.

To su ostaci rampe. Zabranjen prolaz, zaustavljanje i fotografiranje. Stoj, lezi, ne miči se, zabranjeno disanje itd. Sve zabranjeno, ništa nije dozvoljeno. Tako je to u životu.

Dobroo..., nadrobišmo vala svašta zadnjim postovima i šta treba i šta netreba. Ali, takav je život,
nadrobljen svačim... ;D


Pa da konačno zaokružimo tekst o Južnom  Jadranu (9VPS) i nadgledanju toga
akvatorija u razdoblju postojanja JRM.



Južni  Jadran


Južni deo Jadrana u doba postojanja Jugoslovenske Ratne Mornarice (JRM), vodio se organizavijski kao
9VPS (Deveti Vojno Pomorski Sektor), kao sastavni i jedan od sektora  VPO (Vojno Pomorske Oblasti). (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg276225#msg276225)

Komanda 9 VPS bila je smještena u glavnoj zgradi koja se nalazila u kompleksu kasarne u  Kumboru. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg276911.html#msg276911)

Unutar komande sektora bio je uspostavljen Operadivni centar kome je sastavi deo bila i Služba OSOJ-a.

Zadatak OSOJ-a je bio prikupljane i selektiranje informacija , dobijenih sa pripadajućih OROST-a u
svom akvatoriju. Prikupljene informacije o stanju na Južnom Jadranu sve do polovine 80-tih godina
vođene su na  planšetama (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=20881.msg277682#msg277682) unutar centra, a nakon toga automatizacijom i instalacijom Stine “S” u
zgradi komande sektora, na ekranima Stine.

Službu OSOJ-a u centru davalo je ljudstvo čete OSOJ-a koje je i formacijski bilo predviđeno za taj posao.

[attachment=1]

Pristigle informacije o stanju na moru u Bokeljskom sektoru dobijana su od Radarski čvorišta (OROST-a) koja su
 bila uspostavljena na određenim pozicijama.

-  Mljet-Rt gruj (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg279928.html#msg279928)

-  Obosnik (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg280225.html#msg280225)

-  Crni rt (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg280579.html#msg280579)

Pored ovih navedenih Radarskih čvorišta u dugom razdoblju postojanja službe OSOJ-a na ovom dijelu Jadrana,
postojala su u ranim razdobljima i Radarska čvorišta na Mavrijanu kod Ulcinja i na rtu Oštro na ulazu u Bokeljski zaliv.
Ona su kao takva zadnji decenija postojanja JRM ukinuta.

Mora se ovde naglasiti da su se kroz razdoblje od osnutka OSOJ-a pa do Balkanskog cunamija koristili razno, razni
radari kao što su, CR-103, OAR-M61, SG6b, Decca, i na kraju 9KR-409 koji je jedini imao mogućnost komunikacije sa
glavnim operativnim centrom.

Nešto malo i Falkoni, krajem 90-tih, ali suštinski mrljavo, jer je nedostajalo adekvatno ljudstvo za posluživanje, a i oni
su često otkazivali

Eto toliko za sada o Južnom dijelu Jadranskog Mora u doba JRM...

A Molunat ?

poz.

Slabo pratiš nastavu.. ;D

U doba Jugoslavenske Ratne Mornarice OSOJ služba nije raspolagala nikakavim OROST-om
na toj poziciji. To je ustrojeno kasnije od strane HRM raspadom Jugoslavije.

Nešto sam skeptičan da su ovi gradili nešto novo (ima sličica na prvoj stranici ) ali ako ti tako kažeš.  ;)

poz.

Nema sigurno nikakvi podataka o takvom nečem za vrijeme JRM. Niti se pominje u organizacijskoj šemi.
Da je takvog čega bilo, postojao bi vod za posluživanje u sklopu čete OSOJ-a iz Kumbora.
Ma nema logike, Obosnik je isuviše bližu tom području, da bi se moralo imati i Radarsko čvorište na
toj poziciji...

Чиме Црна Гора сад осматра море? Да ли користи неку од ове 2 станице?

Link (http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCwQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.gov.me%2FResourceManager%2FFileDownload.aspx%3FrId%3D94427%26rType%3D2&ei=j3CbUfmFLMaC4ASQu4GoCw&usg=AFQjCNHDY8y-97J-V6sumPvQb82T_Vlj0g&sig2=FKk0UQJ-DpncYKcVoUHj2g&bvm=bv.46751780,d.bGE)

Evo i mene konačno danas. Nešto mi i neide baš, ali kome je svaki dan potaman.. :P

Malo će mo oplemeniti temu sa dvije slike načeg "Solarisa..." koje je već postavio na  ovom postu o KR radaru (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,19029.msg279700.html#msg279700). Samo više ovde pristaju, a i pokušaću ih "oživjeti" dodajući nešto teksta (ma odakle samo ovaj "hrčak" nabavlja ove slike, zavukao se u neko tajno JNA skladište novinskih članaka... ;D).


[attachment=1]

Slika prikazuje rijedak primjer dolaženja na jednu od radarski pozicija, sa kompletnim pokretnim OROST-om. Vidi se vozilo sa
KR radarom, agregat za napajanje oko koga se motaju mornari i pripremaju za upućivanje. Također i jedan kamion s kojim je
i prebačeno ljudstvo i dodatni materijal. Uz to ide, a nevidi se na slici, obavezno i posebno vozilo za vezu "Makarska", koje je
opremljeno sa setom uređaja za vezu. Također i vozilo sa relejnim uređajima za relejnu usmjerenu vezu.

Prema tome, to je popriličan zadatak i naporan. pogotovu jer se uvijek izvodio na nekom terenu, čuki, bogu iza leđa.

JR Mornarica je koliko je god bilo moguće, praktikovala pokretnu tehniku za Radarsko osmatranje, što se i pokazalo pravilno u određenim ratnim uslovima.

Naravno za takvo nešto moralo se uvijek raspolagati sa nekoliko koliko toliko "uređenih" pozicija na području na kome
se osmatralo.


[attachment=2]

Na gornjoj slici je vozilo sa KR radarom u specijalno pripremljenom usjeku, tako da je faktički samo antena radara izložena vidljivosti.
Ovo je pravilan način postavljanja radara na položaj za osmatranje. Još samo fali maskirna mreža preko i ništa se i optički nebi primjetilo. Također na ovaj način je i samo ljudstvo i vozilo zaštićeno od direktnog djelovanja u ratnim aslovima. Čak i u slučaju raketiranja, proturadarskim raketama, oštećenja bi bila minimalna.

I sad konačno da vidimo gde smo. Godina je 1978. Zašto baš ta godina. To je prelomna godina u
povijesti/istoriji OSOJ službe. Ali prije nego što bilo šta kažemo o tom događaju moramo se još jednom
osvrnuti na stanje u OSOJ-u.

Kako smo već i ranije prikazivali, načelna šema organizacije OSOJ službe u komandnom smisluje prikazana je
na već viđenoj šemi. I ona je kao takva funkcionisala puni nekoliko decenija sve do Balkanskog cinamija.

[attachment=1]

Prikupljanje, selektiranje i prikazivanje informacija sa Vojno Pomorskog Vojišta izvodila se na nekoliko nivoa.
Bar u organizacionom smislu. Koliko je u praksi to poštovano to je već za neku drugu temu.

[attachment=2]

Sve do otprilike polovine 1980-tih godina sve gore navedeno, izvođeno je "pješke", figurativno rečeno.
Borac, mornar, na radaru osmotri objekat ili vizuelno, zavrti poljski telefon koji je spojen na prvi nadležni centar,
(direktna linija), izdiktira podatak, u centru se unese na  planšetu (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg277682.html#msg277682) i po odluci nadležne službe prosledi dalje ili ne.
To je bio princip izveštavanja i selektiranja informacija. I tako redom do konačnog odredišra prema najvećom
nivou komande mornarice.

To je i prikazano na gornjoj šemi.....

Слоарис хвала на линку. :)

Dejstva NATO u Srbiji 1999. jasno su pokazala korisnost maskiranja, pa i konstrukcionog prilaza gde je antena odvojena od glavnine elektronskih sklopova radara. U slučaju pogotka strada samo antena.

Samo za neupućene da objasnim pojam "direktna linija". To je otprilike linija na koju je spojen telefon koji
nema mogućnost biranja broja. Veza je permanentna i direktna između samo dva učesnika, onog koji govori
i onog koji sluša. Ili obratno. Veza se aktivira ili dizanjem slušalice ili induktorskom vrtnjom. Takav oblik
komunikacije u OSOJ službi bila je u 99 posto slučajeva.
Time je onemugoćeno bilo kakvo nepotrebno i nenamjensko korišćenje linije u druge svrhe osim one za koju je
namjenjena.

Vjerovatno i onemogućeno prisluškivanje.

poz.

Pa nije baš da je nemoguće, ali je kud i kamo teže i kompliciranije. Pored toga sva ta veza i
telefonski kanali iskljucivo se oslanjaju na relejne veze, koje su usmjerene i kao takve vrlo teske za
ubacivanje u mod prisluskivanja.

A da i ne pominjemo eventualno dodatnu kripto zastitu.... :marinero

Da to je dosta složena problematika ali u osnovi žičane veze su dosta otporne.
Pronašao sam jednu sličicu na kojoj se vidi instrument kojim se kontrolira impedancija linije.

[attachment=1]
Bilo kakva promjena u liniji je automatski sumnjiva i linija postaje nesigurna.

Ispričavam se za OT.

poz.

Ništa nije za baciti pa ni ovo. Možda nekom i pomogne... ;)


Vrsta veza korištenih u OSOJ službi

Kad smo već kod veze i kad smo "zaronili" u to područje, usput da naglasim da se tehnika u OSOJ službi sve do početka 80-tih
godina isključivo oslanjala na relejne i radio veze. Skoro da kablovske do tog perioda i nije bilo. Tek puštanjem "Neptuna", kablovskog
kompleksa na nivou JNA, prešlo se u najvećoj mjeri na kablovsku vezu. Ista je ostvarena polaganjem podmorski i podzemni kablova
uzduž Jadranske obale.

Te, kablovske i relejne veze su bile u nadležnosti resora veze, a oni su samo OSOJ službi obezbjeđivali po zahtjevu određeni broj
potrebni kanala veze. Ti kanali su uglavnom do uvođenja Stine Jadran u službu OSOJ-a bili "dvožični", a njenim uvođenjem svi kanali
u OSOJ službi, a koji su korišteni za Stinu bili su "četvorožični".

Sve te kanale i njihov kvalitet u određenom periodu (početak 80-tih godina), za prenos digitalni informacija, na Jadranskom vojištu,
posebnim uređajima pregledala je ekipa od nas nekoliko i odabrala sa početak automatizacije službe OSOJ-a u JRM.

Tamo gde nije bilo uslova na nekim relacijama za kablovsku vezu, koristili su se relejni linkovi. Za neupućene, suština prenosa je ista, samo što se odvija zrakom i usmjereno prema narednom čvorištu.

Drugi tip veze, Radio veza, u OSOJ službi odvijala se isključivo prema objektima Flote koji su bili na moru ili u pokretu. To je klasična radio veza i koristila se unutar planova i f-rekvencija koje je koristila JRM. Razgovori putem otvorene radio veze izvodili su se putem razgovornika koji je planiralo ljudstvo resora veze i nikad nije bilo otvoreno.

S obzirom na moja iskustva iz doba boravka u Floti, bar brodovi sa kojima sam ja plovio, skoro nikad nije bilo posebne potrebe komuniciranja radiom sa OROST-ima. Jedino ukoliko je posebno pripremljena bila neka vježba. Neznam kako je bilo uzmimo sa brodovima tipa Graničara, kad su izlazili na otvoreno more, možda neko od njih ovo vidi pa i kaže koju riječ o takvom nečem.

[attachment=1]
Eto ukratko o vezama OSOJ službe u doba JRM....

Kompatibilnost Flotni sistema sa OSOJ sistemima

Što se tiče sistema i tehnike na brodovima Flote, u dugom razdoblju postojanja OSOJ službe, pa sve do 1978 godine nikakve kompatibilnosti u smislu bilo kakve razmjene informacija između flotni snaga i službe OSOJ-a  nije bilo sem radio veze po određenim planovima. Nikakva, ama baš nikava tehnika nije postojala sem klasične radio veze.

Tek izradom novih RTOP brodova i opremanjem istih Švedskim SUV sistemima, a pogotovu RTOP-405 i 406 sa 9LV-209 i postavljanjem 9KR-409 radara na OROST-e, postignute su prve automatske razmjene informacija. To je i opisano na  ovom linku (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg279805.html#msg279805).

U svakom slučaju 1978 god. pa dalje je prelomna godina u radu OSOJ službe i njeni mogućnosti u vezi saradnje sa Flotnim snagama JRM.

Evo i jedan moj već ranije priložen tekst o sistemima 9LV-2xx u JRM. Malo je i naporan, ali je bitan za dalje razumijevanje razvoja i opremanja OSOJ službe koja  se desila u narednom periodu.


SISTEM ZA UPRAVLJANJE ART/RAKETNOM VATROM   9LV-202/209

Sistem za upravljanje art/raketnom vatrom (SUV) 9LV-202/209 je proizvod švedskog Philipsa sredinom 70-tih godina. Suštinski su isti po funkcionalnosti i mogućnostima s tim da je 202 tehnološki iz domene analogne tehnologije dok je 209  u velikoj mjeri  unapređen upotrebom integrirane tehnologije i procesora. Sa stanovišta radarske tehnike SUV se sastoji od dvaju radara, OSMATRAČKOG i NIŠANSKOG (direktora), koji su međusobno neovisni. Sama imena im govore kakva im je namjena, osmatrački služi za osmatranje i otkrivanje prvenstveno vazdušni objekata, a nakon toga na intervenciju operatora praćenje preuzima nišanski tj. direktor. Podaci o praćenju se obrađuju u računaru koji se nakon toga prosleđuju art/raketnim sistemima.

[attachment=1]

U sastavu osmatračkog radara je antena koja se okreće sa 60 okretaja u minuti i sa mogućnošću rotacije u nivou horizanta ili skeniranja po verikali da bi se otkrili objekti do visine 5 km i udaljenosti 40 km. Antensko postolje sa kompletnom antenom je stabilizirano zahvaljujući podacima iz žiro-azimut stabilizatota, “Speri”, i pritisku iz hidraulične pumpe koja je u sastavu sistema. Također, raspolaže i vlastitim primopredajnikom u kojem su dva snažna i frekventno agilna magnetrona sa promenjljivom frekvencijom rada. Talasovod i kompletna talasovodna sekcija od primopredajnika do antene je pod vazdušnim pritiskom koji se obezbeđuje iz posebnog sklopa za tu namjenu. To je ustvari mali kompresor za nabijanje i isušivanje zraka.

[attachment=2]

Direktor, tj nišanski radar je svijet za sebe. Ima svoju antenu i svoj primopredajnik sa svojim agilnim magnetronom i to sve skupa u jednom kućištu. Pokretanje je hidrauličnim sklopovima i pritiskom ulja iz hidraulične pumpe. Stabiliziranje kompletnog direktora je također obezbeđeno podacima iz žiro-azimut stabilizatora. Kompletan je pod pritiskom zraka iz sklopa za zrak. Raspolaže i svojim vlastitim žiroskopskim zvrkovima koje koristi kod brzinske regulacije otklona. Osnovna namjena mu je da nakon odabira cilja od strane operatera i naznake o njemu, preuzme praćenje istog. To radi tako da na osnovu oznake naglo se po horizontali i vertikali otkloni prema toj tačci,  izvrši krstasto skeniranje 2-3 puta preko cilja da bi ga detektovao, a potom nakon detekcije izvrši zahvat i nastavi sa praćenjem. Podatke o praćenju direktno šalje u računar na dalju obradu. Ako se ukaže potreba, može da radi i u varijanti osmatranja (ukoliko otkaže osmatrački radar), u kom slučaju osmatra kružno u nivou horizonta sa 10 okretaja u minuti. Na direktoru je fizički smještena i optička kamera koja sa istim nema nikakve druge veze sem da joj služi kao nosač. Slika sa kamere u uslovima vidljivosti prikazuje se na monitoru u prostoriji poslužioca. Jedna od varijanata praćenja cilja je i sa tog monitora tj. moguće je praćenje cilja na osnovu optičke slike kad se sistem nakon određene procedure operatera “zalijepi” (na osnovu kontrasta crno/bjelo) za cilj i tako ga drži. Podaci se u tom slučaju također šalju u računar na isti način kao i u slučaju praćenja sa direktorom .

[attachment=3]

U prostoriji operatera nalaze se dva pokazivača, Panoramski ( PPI ) i B-pokazivač za praćenje cilja. Na PPI pokazivaču prikazuje se panoramska slika sa osmatračkog radara bilo u varijanti osmatranja vazdušni objekata kad se koristi skeniranje antene osmatračkog radara, ili bez skeniranja kao u klasičnom bilo kom slučaju. Također je moguća i varijanta rada brisanja stalnih odraza kad se na PPI ekranu prikazuju samo pokretni objekti. U rezervnoj varijanti, kad se direktor koristi za osmatranje, također se njegova panoramska slika prikazuje na PPI monitoru. Na B-pokazivaču prikazuje se slika cilja koji se prati od strane direktora, a koji je prethodno označen i intervencijom operatera na PPI monitoru prebačen u fazu zahvata i praćenja. Sliku na B-pokazivaču kontroliše K-dir II BO u čijoj su ingerenciji art/raketni sistemi. On je zadužen i za otvaranje artiljeriske vatre u saglasnosti sa komadantom broda. Treći, udaljeni pokazivač nalazi se u BOC-u (Brodskom operativnom centru), na kom se također prikazuje panoramska slika u fazi osmatranja i sa koga je komadant ili neko već nadležan za to, u mogućnosti odabira i naznake cilja.
Jedna od mogućnosti s kojom 209 raspolaže , a 202 ne je komuniciranje tj. predaja i prijem podatka o nekom cilju pomoću CIC linka. To je obična naznaka cilja bez bilo kakvih elemenata kretanja.

[attachment=4]

Velika razlika između ova dva sistema je i u tome što je 9LV-209 u svom kompletu imao i udaljeni pokazivač na kome su se mogle prikazivati primljene informacije, a 9LV-202 to nije imao. Imao je jedan neadekvatan pokazivač koji se morao kasnije zamjeniti naknadnom modifikacijom.


[attachment=5]

U nekoliko navrata sam naglasavao da je JR Mornarica, koliko je god to bilo moguce, praktikovala
 upotrbu (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg281208.html#msg281208) i organizaciju Pokretni OROS-a.

Evo sta o tom kaze jedan od komandira cete, Pulske, pbb Jovanovic Milos:

"Sastav pokretne radarske stanice čine tri starešine:

- 1 oficir - komandir OROST-a,
- radarista (komandir 1. radarskog odeljenja) i
- vezista (komadir radio odeljenja).

U miru je stanica imala 4 vozila i to:

- 1 kampanjola AR 55 (u kojoj se prevozio komandir OROST-a),
- 1 TAM 150 na kome je kabina sa radarom (isti kamion vuče agregat od 16 kw),
- 1 kamion - radio kola tipa MAKARSKA (koji vuče agregat od 16 kw).
- 1 TAM 110 za prevoz mornara i vojnika".


    Zahvaljujem Milose...
   

 ??? ??? ???

Ma kud se zaputi u ovu temu, dođe mi da je pošaljem u tri čip.. :rtfm materine.
Toliko posjetioca, preko 6.000, a da niko ništa ne priupita.  :-\
Ma jeli to upšte stvarnost.... Katastrofa  :pilot

Lepo i razumljivo objašnjeno,ranije me nije toliko interesovalo,ali sada jedva čekam sledeći post.Samo teraj...

Idemo dalje. Ubaci u petu i teraj uzbrdo. Savudrija-Ulcinj, uz škripu guma. ;D

OROSt i  Granicari JRM
Suradnja granicara GMO Boka i OROSt-a bila je permanentna, ali ne toliko intenzivna.
Komanadantu granicara redovno je dostavljan je plan rada (radarskog osmatranja) OROSt-a  gdje je bilo tocno navedeno kada odredjeni OROSt planski osmatra, mogucnosti uspostavljanja veze, pozivni znaci, koliko me sjecanje sluzi, radilo se o intervalima od dva i vise sati nekoliko puta u toku dana, po dodjeljenim terminima  od komandira Cete OSOJ-a.
Nacelno suradnja  sa  OROSt-om odvijala se :
-   Po planu Komandanta Granicnog Odreda kada je on u svojoj “Zapovjesti za obezbjedjenje drzavne granice na moru” odredjivao termine za komunikaciju s  ORSOt-ima po vremenu i protoru
-   Po planu vjezbe vise komande (najcesce Komande VPS-a).  Ukoliko su granicari ucestvovali u vjezbi, to je znacilo obaveznu dislokaciju na maskirni vez (najcesce Zanjice) i permanentni prijem podataka od OROSt-a, analiza podataka, prezentiranje istih Komandantu GMO za njegovo odlucivanje
-   Po nahodjenju, procjeni , na osnovu dojave ili inicijative Komandanta granicara, u toku voznje ili dok je granicar bio vezan u nekoj od luka. Kako je granicar najcesce bio u polusatnoj pripravnosti u nekoj od luka baziranja, podaci dobiveni od OROSt-a analizirani su i bili presudan elemenat za donosenje odluke.  Komandant granicara mogao je donijeti odluku da izvrsi vizuelnu indentiikaciju objekta ciji su podaci dobiveni pracenjem od strane OROSt-a. U praksi  bilo i takvih situacija. 

U vecini slucajeva, suradnja (sadejstvo) je bilo jednosmjerno, OROSt bi  dostavljao podatke o objektima na moru (azimut i udaljenost u vremenu) granicnom brodu, u  BOCu/kormilarnici je vodjena karta situacije od stane PoK(radariste, korilara, Komandira IV BO), analizirana i dostavljna Komandantu na odlucivanje.  Prijenos podataka se najcesce vrsio radio vezom, ponekad kablovskom vezom,  cesce kodiranjem po tadasnjem Razgovorniku VPO, rjedje otvoreno, dok su Mirne imale mogucnosti razmjene podataka preko KIS STINA  terminala u obliku teleks poruke, ali ne i kroz integrisanu sliku. Gotovo uvijek je komunikacija ostvarivana  VHF uredjajima (VHF radio telefon, kasnije sa zasticenom-sifriranom vezom, AGA – AMR 750 (ako me sjecanje ne vara) i ruskim trokanalnim VHF uredjajem sjajnih performansi). Iako su  OROSt-i u imali MF uredjaje (RTU 100), nisu imali obuceno ljudstvo tako da se ta vrsta veze vrlo rijetko koristila, pogotovo radio-telegrafija , provjera veze se pokusavala . 
Provjera VHF veze sa OROSt-om prilikom ulaza u njegovu zonu osmatranja bila je obavezna, gotovo uvijek ispostovana od strane posade, uvodila se u brodski dnevnik, iako ponekad odziva od strane OROSt-a nije bilo.
OROSt-i bili locirani na visim kotama, propagacija radarskog signal bila bolja u odnosu na  brodski radar, ipak je kvalitet primljene informacije zavisio je od posluzioca radara na OROSt-u, najcesce od njegovog umijeca da kombinira krajnji domet (range), snagu (gain) i smetnje od mora /kise. Naravno, granicari u bili zaintresirani za objekte koji su se nalazili u blizini linije teritorijalnog mora, manje duzine (ribarice), a za njihovo detektiranje sa pristojne udaljenosti ( > 8 M) bilo je potrebno iskustvo radarskog operatera kojeg mornari  na odsluzenju najcesce nisu mogli steci. 
U praksi granicne sluzbe sadejstvo sa OROSt-ima nije bilo od velike koristi, iako je bilo iznimaka koje potvrdjuju pravilo.  Posebno nisu bile iskoristene mogucnosti OROSt-a Obosnik (KR 409) za kojeg se pricalo da je imao jako dobru rezoluciju. Podaci s OROSt-a dobivani su preko redovnim putem preko dezurnog operativnog VPS-a koji nisu dobro poznavali granicnu sluzbu i karakteristike radarskog odraza intresantnog za granicare. Poboljsane se moglo izvesti tako sto se situacija koja  se vodila u OC mogla proslijedjivati direktno na granicni brod direktno ili u Komandu GMO. U nokoliko navrata uvjezbavao se prolaz kroz zonu odgovornosti OROSt-a tako sto je rejon bio podjeljen na kvadrante, najavljivao se ulaz u odredjeni kvadrant, kurs tako sto su se davali kvadranti kroz koje brod prolazi i izlazni kvadrant. To je jedini primjer kada su granicari dostavljali podatke OROSt-u.
Posade granicara su posjecivalje OROSt-e, znalo je tu biti finih druzenja, vecinom na Gruju (Mljet), kasarna ej bila nedaleko veza u uvali Saplunara. Uvjek se gledalo izaci u susret isturenim objektima koliko je to bilo moguce (novine, kasete, ostala sitnija logistika).
Iako je Lastovo polovinom 80-tih bilo u zoni odgovornosti GMD Sibenik, kumborski su granicari povremeno svracali u Ubli, tako da je i komunikacija sa OROSt-om Lastovo bila uobicajna, svodilase na najavu uplovljenja/isplovljenja, provjere veze i slicno.
Pored suradnje s OROSt-ima, granicari su imali suradnju sa vojnim Cenrom za elektronsko osmatranje od kojeg su dobivali  podatke o azimutu odredjenog emitiranja sto radio ili radarskog signal. Suradnja sa  Kontrolno-mjernim centrom koji je bio u sastavu Saveznog sekretarijata za saobracaj i veze bila je rjedja i sastojala se u pracenju VHF komunikacija civilnih radio stanica.

Na moju konstataciju i pitanje: “ S obzirom na moja iskustva iz doba boravka u Floti, bar brodovi sa kojima sam ja plovio, skoro nikad nije bilo posebne potrebe komuniciranja radiom sa OROST-ima. Jedino ukoliko je posebno pripremljena bila neka vježba. Neznam kako je bilo uzmimo sa brodovima tipa Graničara, kad su izlazili na otvoreno more, možda neko od njih ovo vidi pa i kaže koju riječ o takvom nečem.”, na  ovom postu (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg281623.html#msg281623),

javio se naš “Istrija…” sa gornjim postom pod naslovom  “OROSt i  Granicari JRM” (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg281812.html#msg281812).

Post je više od očekivanog i fenomenalno te krajnje realistično opisuje saradnju OROST-a i brodova Flote tipa Graničara kojima je prvenstveni zadatak bio nadgledanje državne granice na moru.

Za neupućene i jedna sličica broda tipa "Mirna", kojem je i glavna namjena bila nadgledanje i patroliranje uzduž
vodene "crte".   :marinero

[attachment=1]

Kroz ovaj post moguće je sagledati i dobiti sliku rada OSOJ službe i njenu kompatibilnost sa Flotnim snagama, jer se vjerovatno ciklično ili po potrebi na sličan način to odigravalo i na ostalim prostorima Jadranskog vojišta.

Zahvaljujem se našem “Istrija…” na iscrpnom i slikovitom prilogu.  :klap :klap :klap

 :o

I sad ći ja pitati :
Ko, šta, gdje, kako ali odgovor će biti - nemam pojma, nikad čuo, nije ti to postojalo itd.

poz.

Ako misliš na mene, pojma nemam... ;D , stvarno. Javiće se već neko ko je upućen.
Onaj koji kaže da sve zna i da je upućen u sve šta je bilo u JNA, tome netreba ni vjerovati.... ::)

Nisam ništa pitao i nisam upućen u sve vidove, rodove i službe. Skromnog sam znanja i još slabijih mogućnosti.  :-\

Uvođenje 9KR-409 radara u OSOJ službu

Prelomni trenutak u osavremenjavanju i početnom obliku automatizacije rada OROST-a i OSOJ službe započela je
paralelno sa kupovinom i opremanjem JR Mornarice Švedskim radarima iz porodice  9LV-xxx. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg281749.html#msg281749) To je bila 1978 godina.
Ta verzija radara razvijena je do 1965 god, a digitalna verzija do 1975 i potom prodata i JRM .

[attachment=1]

Tad je kupljeno osam (8.) kompleta  9KR-409 (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,19029.msg118419.html#msg118419) (NATO oznaka 9KR-400). To je bila verzija osmatračkog radara,
snage 200 KW, sa antenom raspona 4.4 m i sa 40 okretaja/min. Odlične rezolucije.

[attachment=2]

Montirani su na vozilo TAM-150 i u kabinu Jugoslovenske proizvodnje. Svi radari montirani su u MEZ-u
( Mornaričkom Elektronskom Zavodu (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,8096.msg50940.html#msg50940)) u Lori-Split. Montiranje i kasnije održavanje izvelo je Radarsko odjeljenje,
a glavni nosioc projekta bio je ing. Jere Bonači. Ljudstvo tog pogona održavalo je te radare sve do
izbijanja Balkanskog cunamija.

[attachment=3]
[attachment=4]

Kupljeni radari, tih osam kompleta, bila je prva verzija tog radara koja je imala mogućnost označavanja
cilja (7 komada) i slanja oznake putem  CIC linka (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg279805.html#msg279805) kompatibilnim radarima u okviru Flote. U ovom slučaju
radarima 9LV-209 na  RTOP brodovima (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,3114.msg14278.html#msg14278).

U kasnijem periodu, svi ovi radari biće modificirani da bi se mogli uklopiti u sistem Stina Jadran.

Nakon monteranja i ispitivanja svi radari su pušteni u operativu i "razasuti" po već ranije navedenim
Radarskim čvorištima uzduž Jadranske obale.

[attachment=5]

Švedski Philips

Pošto smo pomalo već uplovili u Švedsku tehniku, koja je iplementirana i u OSOJ službu, a i u narodnom periodu
uglavnom će mo se njome i baviti, bar što se mene tiče, red je da koju riječ i o tome priložimo.

Sva tehnika kupljena od Šveda, a koja spada u grupu elektronike, kako oni vole da navode, defanzivne rehnike,
a koje je kupila JR Mornarica u periodu od 1975 pa do 1991 god, proizvod su PEAB ( Philips Elektronikindustrier AB )
iz Jarfale kao predgrađa Stoholma.

To je firma sa širokim asortimanom tih proizvoda kako za svoju Švedsku vojsku tako i za dosta zemalja u svijetu.
Skoro kompletna Švedska mornarica opremljena je sa tehnikom tog proizvođača kao i ostale Skandinavske zemlje
To se vidi i po Finskim starim RTOP koje su kupili sebi Hrvati.

[attachment=1]
[attachment=2]

Evo i na mapi za neupućene, da se zna i da se vidi gde je to bilo. Interesantno je da se to proizvodilo skoro u glavnom
gradu Švedske, a obično se misli da se ratna tehnika proizvodi u nekom zabitom i nepristipačnom kutku zemlje.

Dok se oriĆ bavi Šveđankama da se mi vratimo na osnove.


Jasam dali je ovo OROSt-ova osmatračnica na Muzilu ?

[attachment=1]
Hvala poz.

Još jedno pitanjce, nadam se da nisam dosadan.
Na Molatu sam pronašao samo ovo, dali je to OROSt .

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
poz.

Pošto smo već u prethodnim postovima obradili uvođenje Švedke tehnike u naoružanje JRM tokom druge polovine 70-tih godina, kao što su  SUV 9LV-202/209 (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg281749.html#msg281749) i na OROST-e radare  9KR-409 (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg281894.html#msg281894), kao također i naglasili  mjesto njihovog nastanka (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg281942.html#msg281942) i izrade, sada možemo lagano preći i na opis onoga što je često pominjano ranije, a to je KIS Stina Jadran.


KIS Stina Jadran


Krajem 70-toh godina shvatilo se u JR Mornarici da se mora nešto preduzeti i u osavremenjavanju OSOJ službe da bi se podigla u svakom smislu njena efikasnost. Nije se moglo više zadovoljiti prikupljanje informacija osloncem na ljudski faktor i slanje telefonom. A i vođenje na planšetama, bila je metoda koja se praktikovala još iz doba drugog svjetskog rata.

U to vrijeme skoro sve Mornarice u svijetu bile su dobrano opremljene sa svojevrsnim C3I (Command Control Communications and Intelligence) sistemima, što bi u grubom prevodu značilo, «Komandovanje, Nadzor, Komunikacije i Inteligencija».

[attachment=1]

Kod toga veliki problem je bilo to što mi i nismo imali ni previše para, masu tih sistema nije ni odgovaralo već ustrojenoj organizaciji JRM koja se u praksi pokazala dosta dobrom, a neke zemlje nisu nam htjele ni prodati takvo što.

Tako se traganjem, pregovorima i već nekim prethodnim iskustvima došlo do odabira i odluka je pala da se kupi novi C3I sistem od Švedske firme  PEAB (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg281942.html#msg281942) ( Philips Elektronikindustrier AB ).

PEAB je ponudio na osnovu svog već ranijeg iskustva kod izrade sličnog sistema za Švedsku dršavu, da izradi sasvim novi i unikatni sustem po zamisli i gruboj specifikaciji od strane JRM.

I tako je 1979 god. potpisan ugovor kojim se PEAB  obavezao da će za potrebe JRM izraditi novi C3I sistem Stina Jadran  (po NATO standardu 9CSI 600 Stina). Za taj isti sistem JR Mornarica je usvojila svoj naziv “KIS Stina Jadran” (Komandno Informacioni Sistem Stina Jadran).  Rok isporike je bio 1983 godina.

[attachment=2]
Ovde valja naglasiti da su Švedi Stinu Jadran izradili kao jedinstven sistem i jedini u svijetu namjenski za potrebe JRM, nadajući se da će tim razvojem kasnije moći i nastaviti sa proizvodnjom i prodajom i nekim drugim u svijetu.

I tako je JRM zakoračila u novo razdoblje svoga postojanja, naručivši novi C3I sistem KIS Stina Jadran, za opremiti svoju OSOJ službu, duž čitavog Jadranskog vojišta.

Još samo da naglasim da se sistem KIS Stina Jadran sastojala od preko 60 (šezdeset) potsistema u svom kompletu, među kojima su bili, Stina-C, Stina-S, Srina-R, 9C3-509 E,F, 9C3-202, DLT-209, 9KR-409, DLT-200. Njih će mo kasnije pojedinačno ukratko obraditi da bi ostalo za povijest/istoriju, jer ono što ne prikažemo kao da nije ni postojalo.

C3I (Command Control Communications and Intelligence)

Komandovanje, kontrola,komunikacije i obavestavanje

Da, da, moglo bi se i tako tumačiti.....  :)

Ćiro, nisam ni znao s kim radim tolike godine. Samo tako dalje, neka i ja saznam gdje si se sve (po kakvim čukama) "smucao". Ovo ti je bilo gore nego na brodu!

Imaš pravo "stranče" prijatelju. Ovaj projekt je bio vrhunac moje karijere. Toliko puno zadovoljstva mi je priuštio,
ali istovremeno i ne čašu nego bokal ŽUČI...  :)

Takav je život, šta da mu radimo... :marinero

Prije nego krenemo dalje sa pojedinačnom obradom podsistema KIS-a, a koji su naglašeni u prethodnom postu i koji su kao takvi
bili naručeni i ugovoreni kod PEAB-a, te specificirani na osnovu vičedecenijskog iskustva i rada unutar OSOJ službe u JRM,
a što je vidljivo na ovoj slici.

[attachment=1]

Također već u napred bilo je tačno specificirano gde će ti podsistemi biti ugrađeni i na koji način će međusobno biti povezani.
Tek na osnovu toga Švedska firma je pristupila pojedinačnoj izradi, svakog od tih podsistema.

[attachment=2]

Nešto o tim vezama je već rečeno i na  ovom postu (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg281623.html#msg281623), ali će mo kasnije još toga reci kad bude vrijeme...

oriĆ šta misliš da o kis-u otvorimo zasebnu temu ?

poz.

Mislim da za to nema razloga. KIS stina Jadran je sastavni deo OSOJ službe u doba JRM. Kao takva je i specijalno
upravo za tu službu i naručena i specificirana.

Ja sam se dugo vremena nagonio da i to konačno priložim kao svoj dug Palubi i povijesti JRM i tvoje pokretanje
ove teme o OROST-ima i OSOJ službi mi je leglo ko kec na desetku da se pokrenem.

Ja znam da je obrada KIS-a više tehničke prirode i mnogima dosadna i neinteresantna, ali nemožemo mi tu ništa.
To je između ostalog i taj OSOJ. Nije OSOJ i OROST-i samo čuke i antene, to je i ovo o čemu ja pokušavam reći
koju za istoriju.

KIS je sada već povijest. Nema nikog više da kaže koju riječ o tome sem mene. I niko nije bio u situaciji kao ja da bi
mogao deo te povijesti iz razdoblja OSOJ-a u doba JRM ispričati. Ovo su prve i jedine riječi na svijetu u virtuelnoj
sferi o tome.

Ako odvojimo KIS u zasebnu temu izgubiće se u bespuću bezvrijednosti, a miksanjem sa ostalim događajima i prizorima
iz života i rada OSOJ službe mislim da će mo postići pun pogodak....

Živi bili pa vidjeli..... :marinero

Tema o OSOJ je pogodak u "meso".
Sve cestitke @orica.. za trud i inicijativu

Danas sam u "pjesničkoj" krizi,  ;D neradi mi se ništa.  :zid

Ali zato su drugi u sedlu.  :D

Evo nas, malo pomalo i u javnim medijima. Dio teksta našeg “marinera” objavljenog u jednom
vodećem Crnogorskom listu. Bravo.. :klap :klap

Operateri u tzv. „Rupi“, odnosno podzemnom objektu 182 - rezervnom komandnom mjestu Komande Jugoslovenske Ratne mornarice u Žrnovnici blizu Splita, 9. januara 1987. u 16.20 sati popodne na ekranima svojih uređaja i planšetama dobili su prve podatke sa sistema “Stina-C”, glavnog podsistema novog komandno-informacionog sistema “Stina Jagran”.
Time je izvršena automatizacija prikupljanja i prikazivanja kompletnog  površinsko-vazdušnog prostora nad Jadranom, a KIS “Stina Jadran” mogao je u realnom vremenu pratiti i prikazivati 300 objekata sa područja Jadranskog mora – bilo da su ti ciljevi na površini mora ili u vazduhu.
Crna Gora, više od četvrt vijeka nakon što je JNA imala kompletan elektronski nadzor nad Jadranom, tek sada uz pomoć Vlade SAD, uvodi neuporedivo skromniji sličan sistem za elektronski nadzor i kontrolu mora MIMS – koji će u narednim mjesecima postati operativan u Baru. Tačno kao u onoj Rambovoj pjesmi "A vidi nas sad…".

vijesti (http://www.vijesti.me/vijesti/jna-nekad-sila-a-vidi-nas-sad-clanak-130497)

Šta bi bilo kad bi bilo ,s obzirom da je bila tako dobra suradnja sa Šveđanima na više polja čudi me kako nije bila nikakva zajednička suradnja u razvoju projekta oko "Novog Aviona" ili općenito u razvoju Zrakoplovstva nego se išlo u suradnju s Francuzima mada tko zna premalo vremena, premalo svega...a što se tiče ove teme i meni je veoma zanimljiva i polako pratim i skupljam podatke iz ove teme kao radar :)

Šveđani su mogli da biraju na kojim će poljima sa nama sarađivati, a SFRJ je daleko potrebnija bila saradnja sa zapadnom zemljom koja je imala skoro neograničeni dostup svim zapadnim tehnologijama. Ne bi SFRJ kupila RBS-15 da Šveđanima nije namignuto iz NATO da mogu da ih prodaju. I sa Francuzima je saradnja bila plodotvorna. Sličnost pojedinih modela oružja proizvodnje SFRJ sa francuskim uglednim modelima je bila toliko velika da je to bilo veoma sumnjivo (minobacači, RBR M-79 "Osa", a Bumbar je očigledno nešto ošišani "Eryx").  :dosada :dosada :dosada. Na tom polju se očigledno mnogo radilo  :dosada. U pojedinim tekstovima o NA izričito je pisalo da su SAD bile spremne da u mnogim oblastima od značaja za njegov razvoj omoguće jugoslovenima širok dostup najnovijim zapadnim tehnologijama. Naravno, onima koje sami Ameri nisu smatrali izuzetno važnim za njih same. Motor F-404 bio je jedan od kandidata, kao i radar za F-16 (AN-APG 65, ako ne grešim, udaljio sam se od američkog označavanja).

Tim za hardversko održavanje KIS-a

Nakon što je ugovorena kupnja Stine Jadran, a za vrijeme ugovaranja definisani i termini i oblici obuke ljudstava, kao što su hardverska i softverska podrška, obuka operatora na podsistemima, edukovanje nekih lica kao kasnijih analitičara u vrijeme eksplotacije sistema, pristupilo se odabiru kadra unutar JRM.

Već u maju 1980 god. odabrano je ljudstvo koje je bilo predviđeno za buduće hardversko održavanje i instalaciju KIS-a. Isti su pristupili dugotrajnom uvodu u kompletnu problematiku koja ih čeka u smislu edukovanja, jezika, uvoda u digitalnu i integriranu tehnologiju, mini i mikroprocesorsku tehnologiju, displej tehniku u digitalnom okruženju, računare, softversku problematiku i masu još toga .

Sve je to trajalo punih dvije godine, da bi krajem 1983 god. ekipa za hardversku podršku otišla i na višemjesečni seminar u
Štoholm u okviru firme PEAB.

Evo slike tog tima za vrijeme seminara u prostorijama firme.

[attachment=1]
[attachment=2]

1.   Grgas Emil, zas, određen za hardversko održavanje KIS-a u Šibeniku.
2.   Rabotek Mate ing, specijalista za komunikacije u okviru MEZ-a.
3.   Lošić Mirko, zas, u timu za hardversko održavanje KIS-a u Žrnovnici.
4.   Božić Ljubo, zas, u MEZ-u za instalaciju KIS-a na brodove flote.
5.   Burić Jadran, ing, sofverista u okviru MEZ-a.
6.   Ćiro Bera, zas, vođa tima za održavanje KIS-a na nivou VPO.
7.   Višić Vinko, teh, u okviru MEZ-a za instalaciju KIS-a na brodovima flote.
8.   Kučas Josip, zas, u timu za hardversko održavanje KIS-a u Žrnovnici.
9.   Ćopić Vladimir, zas, određen za hardversko održavanje KIS-a u Puli.
10.  Novaković Radoje, zas, određen za hardversko održavanje KIS-a u Kumboru.
11.  Eskil....., Šved, vođa seminara.
12.  Ristov Pančo, por, prestavnik KVPO po pitanju KIS-a.
13.  Ivanko   :-[  ing, kripto zaštita, u okviru MEZ-a.
14.  Šajatović Nikica, zas, u timu za hardversko održavanje KIS-a u Žrnovnici.

Po povratku u narednim godinam ovaj tim će učestvovati u dugotrajnoj i mukotrpnoj finalizaciji sistema Stina Jadran,
skupa sa timom Šveđana u MEZ-u u Splitu te njenoj instalaciji, modifikaciji i konačnom puštanju u operativu.

Čak po nekim područjima do konačne finalizacije nije se ni stiglo jer nas je sve urnisao Balkanski cunami. Pojedini
podsistemi nikad nisu ni stigli na svoje pred dodređene pozicije. Katastrofa.... :'( :'(

broj 2. ja mislim da je Mate Raboteg a ne Rabotek ,i sada je na nekoj visokoj funkciji u MORH-u , što se tiče Šveđana preptpostavljam da su i oni boravili u objektima na implementaciji sustava ili su sve odradili naši ljudi nakon obuke ?

Da u pravu si, Mate je Raboteg.. ;), uvijek mu omanem kod prezimena. I za ostalo si u pravu, što se njega tiče. Inače lično
sa njim sam imao nezaboravnu saradnju na profesionalnom planu. Ti godina tek je bio posadio mlade čokote gražđa u rodnom selu.
Nadam se da već s guštom pije svoje rujno vino.. :laugh: Mate... :-*

[attachment=1]
Ne, ni govora. Šveđanima je bila "zabranjena teritorija"   ;D van MEZ-a. Sav posao kod instalacije po objektima i puštanja
u operativu, obavili smo ja moj tim i ponekad sa nama Ljuba Božić i Vinko Višić. Podsisteme na brodovima flote ugradili
su Božić i Višić.

Ćopić, Grgas i Novaković su se vratili u svoje OSOJ jedinice odmah poslije seminara u Švedskoj.

Ostali iz tima obavljali su uglavnom poslove unutar  MEZ-a. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,8096.msg171824.html#msg171824)

Bilo je još tu ljudi po Softverskoj prblematici, ali da nedavim dalje.... :dosada

To ste onda bili u Kučićima poviše Omiša ,oni su od tamo ako se ne varam ?, Za Šveđane pitam jer znam da su boravili recimo u Raketnoj Bazi u Žrnovnici :)

Da, tamo mu je zavičaj. Nisam nikad bio tamo s njim, samo mi je o tome pričao.

Ne, ni to nije tačno. Samo su jednom navratili i to kratko kad je već počeo cunami, ali odosmo o offf,,, ???

Reci neku kako Vam je bilo na seminaru u PEAB-u, odnosno u Štoholmu!

Dok oriĆ ne nastavi svoju priču mi idemo dalje sa bazičnim postajama.  :)

Pošto sam uočio da je preveliki razmak između Žirja i Drvenika pretpostavio sam da mora biti neka stanica između.
Pregledavajući tako obalu na jedinom logičnom mjestu pronalazim malu tvrđavicu.
Nalazi se iznad Ražnja pokraj Rogoznice na brdu V. Movar.

[attachment=1]
[attachment=2]

Već ranije sam postavio pitanja vezana za Muzil i Molat pa se nadam da netko možda zna nešto o ovome.
Po izgledu stariji tip osmatračnice a u blizini je Smokvica.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
Poz.

U Švedskoj i sa Sveđanima smo prošli ko rijetko ko. Izlazili su nam u susret po svim pitanjima. Ponekad mi je lično bilo i
neugodno u čemu su sve nama udovoljavali. Para smo imali dovoljno. Dobili smo dnevnice na polasku iz Jugoslavije za
tačno definisano vrijeme.

Po dolasku u Švedsku, Šveđani su nas smjestili u svoju, od firme zgradu u jednosobne stanove. Dvojica u sobu po izboru.
To su bili kao jednosobni stanovi sa kompletnom opremom, kuhinja, frižider, kupatilo sa non-stop toplom vodom...

[attachment=1]
Zgrada je bila u gradu. Svako jutro po nas je dolazilo službeno vozilo (dva mercedes taksija) i odvozili nas pravo na
nastavu u firmu. Po završetu nastave i boravka u firmi do oko 16.30 sati vraćali smo se u hotel-zgradu javnim prevozom.

[attachment=2]
Ali zato su nam svakom obezbedili mjesećnu besplatnu pokaznu kartu tako da smo se mogli koristiti javni prevoz u svako doba.
A javni prevoz, boli glava. Sve tačno u sekundu kako piše na prospektima. Tu spada podzemna železnica, autobusi, javna
železnica na području Stoholma, ma sve sem taksija.

Ručali smo u firmi sa Švedima. Šta oni to i mi. Oko pola dva. Za ostale obroke hrane snalazili smo se sami. Ali zato u prizemlju
hotela-zgrade gde smo boravili bila je veliki kompleks samo-posluge. Svega šta ti treba i gotova jela i pečeno meso. Ma sve,
i relativno prihvatljive cijene.

Svakim videndom su nas vodili na neki od izleta u okolini Stoholma. I družili se s nama da nam nebude dosadno. A u samom
Stoholmu i u okolini ima se šta i vidjeti, nezaboravno.... :klap

[attachment=3]
Na kraju seminara skupimo se svi i vodeći čovjek u kontaktima sa nama kaže:

"Mi smo krajnje ugodno šokirani sa vama iz Jugoslavije, kako sa saradnjom, ponašanjem, znanjem i svim ostalim.
Sa mnogim zemljama sarađujemo, ali ovakvu saradnju sa strancima još nismo imali. Iz tog razloga i mnogih još,
firma je odlučila da vas nagradi besplatnim smještajem, hranom i prevozom. Neka Vam je sa srećom".

Šta više poslije svega reći. Da pojasnim, na početku seminara bio je dogovor da će mo plaćati smještaj, hranu i prevoz.

Eto... Švedska je prelijepa uređena zemlja. Sa pristojnim ljudima i višestoljetnom kulturom koja je dosta bliska i našem
mentalitetu ne ratnički raspoložene skupine.

Ima prelijepe žene i vrlo malo djece. Pravi je doživljaj vidjeti mladu ženu kako "gura" bebu.

Ali ima i jednu manu, ogavnu manu. Nesvojstvenu Balkanskim narodima, Pijane žene, vikendom, po ulicama.
Ništa nema odvratnije od naljoskanih prethodno uređenih dama... ??? fuj...  :P

A u Finskoj su bili jako popularni vikend izleti u Lenjingrad. Pred povratak je bilo utovarivanja pijanih Finaca na brod građevinskim mašinama i priručnim sredstvima. Nema veze sa temom, ali je ilustrativno.

Bio na jednom takvom kruzeru, ali kružna vožnja. Kada se izlazi iz teritorijalnih voda Švedske, javlja se sirena, otvaraju barovi i pijanka. I puno medicinskog personala za potrebe.

Inače gadno videti red ispred "lekare za alkohol" na jednoj strani, dok na izlazu se skoro eksa alkohol i leži.

LPB

Stina Jadran u Jugoslaviji

Kako sam već ranije naglasio, ugovorom je bilo predviđeno da Šveđani isporuče sistem Stina Jadran završetkom 1983 god.

Nažalost taj termin je probijen i nisu uspjeli to ispoštovati.

Tokom 1984 godine primljena je nova zgrada MEZ-a i u nju između ostalog uselio se i Digitalni pogon na čelu koga je u
to vrijeme bio ing. Pavlović Vlado. Taj pogon je i vodio sve poslove iz domena Stine Jadran i njemu se priključio i veći
deo Hardver tima koji je završio specijalizaciju u Švedskoj.

[attachment=1]
[attachment=2]
Te 1984 godine konačno su Švedi isporučili i kompletan sistem Stina Jadran sa preliminarnom softverskom podrškom.
Nažalost sistem u takvom stanju nije bio spreman za ugradnju na predviđene OROST pozicije i kao takav kompletan
je direktno smješten u Digitalni pogon u gornji sprat nove zgrade MEZ-a.

Također Švedi su poslali i jedan komplet VAX730 računara koji je ugrađen u MEZ-u, a sa njim je pristigao i jedan Šved
softverista koji je nastavio sa daljnjom nadogradnjom softverske podrške.

[attachment=3]
Uspostavljena je i jedna direktna telefonska linija sa tvornicom u PEAB-u u Švedskoj preko koje se vršilo potrebno apdejtiranje.

Hardverski tim je u novoj zgradi MEZ-a instalirao sve glavne podsisteme KIS-a. Svi, tek pridošli podsistemi su se mogli
podići i minimalno funkcionisati, ali daleko od zamišljenog.

[attachment=4]
Naime došlo je do raskoraka između hardverske zamisli i softverske zaokružene podrške. Osnovno, glavni procesori sa
radnom memoriskom podrškom su se pokazali prespori i kapacitivno neadekvatni. Drugo, bili su predvideli, sa hardverskog
stanovišta, kaset drajvove za spremanje softvera što se pokazalo kao totalni promašaj.

Moralo se ići na kompletnu modifikaciju svih podsistema. Staviti su jači mini procesori, više radne memorije, a za
spremanje softvera izabrani su tek na tržište izbačeni Winčester diskovi od 3,5 inča.

[attachment=5]
Modifikacija se otegla sve do polovine 1985 godine. Sve to vrijeme intenzivno se radilo na tome, kako pristigli razni timovi
iz Švedske tako i ljudstvo Digitalnog pogona skupa sa Hardver timom.

Ugradnja podsistema Stina Jadran na predviđene pozicije

Modifikacija podsistema KIS-a u MEZ-u od strane Šveda otegla se sve do jeseni 1985 god. Izvršena je i hardverska i softverska nadogradnja. Svo to vrijeme u tome poslu ičestvovala je i moja grupa, ja, Šajatović, Kućas, i Lošić. Sa nama je cijelo vrijeme bio i Ristov Pančo. On nam je uglavnom bio direktna spona prema KVPO.

[attachment=1]
Sva svakodnevna testiranja kako po hardverskoj problematici, tako i po operativnoj izveli smo mi. Primjedbe na licu mjesta otklonjali su Švedski timovi koji su svremena na vrijeme boravili u MEZ-u.

U jesen 1985 godine zaključilo se da su podsistemi po hardverskom pitanju kompletirani, a po softverskom da ima određeni "repova", ali koji nisu bitni za standardni opertivni rad. I odluka je pala, može se započeti sa instalacijom podsistema na  predviđene pozicije (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg282147.html#msg282147) unutar OSOJ službe.


Podsistem Stina – C

Podsistem Stina –C je bila najveći i najmoćniji podsistem KIS-a. U svom kompletu sadžavala je sklopove kako je i prikazano na slici. Neću ih posebno opisivati jer pretpostavljam da je malo interesenata koje to interesuje.

[attachment=2]
Ugrađena je u podzemni  objekat 182 u Žrnovnici (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg276986.html#msg276986) kraj Splita, koje je bilo rezervno komandno mjesto KVPO.

U svom kompleru imala je 7 (sedam) kolor konzola za praćenje situacije na moru i zraku i jednu konzolu sa crno/bijelom slikom sa koje je postojala mogućnost direktnog prijema slike sa radara i upravljanja sa radarom.

[attachment=3]
Raspored konzola i njihov smještaj, te namjena, već je prikazana na  ovom postu (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,5995.msg136868.html#msg136868) u temi o Žrnovnici, pa nebi da se ponavljamo.

Kapacitativno mogla je da prati 300 objekata istovremeno u realnom vremenu, vodeći svoju vlastitu bazu podataka o primljenim objektima i sve to da pamti 24 sata. Postojala je mogućnost reprodukcije zapamćene situacije realnim i ubrzanim postupkom.
Imala je, naravno i još mulj mogućnosti, kako iz domena taktičke ili klasične navigacije, tako i iz ostali oblasti, tipa simulacije, razno razni proračuna, ma......

Ugradio ju je moj tim u kojem su bili Šajatović, Kućas i Lošić. Bio je sa nama i Ristov kao prestavnik KVPO i Tonko, majstor – mehaničar i vozač iz MEZ-a. Pustili smo je u operativu   početkom 1987 (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg282313.html#msg282313) godine, kako je već opisano na mnogim mjestima ovog Foruma.

Odgovorno lice za ovaj podsistem i njeno harversko i operativno funkcionisanje bio je ovaj tipos.... ;D

[attachment=4]
Naravno tu su u mojoj grupi bili i ovi moji drugari, kakve više niko nebi mogao naći pod ovom kapom zemaljskom.

[attachment=5]
Istovremeno mi smo kasnije bili odgovorni i za održavanje ostalih podsistema KIS-a unutar OSOJ službe JRM, po čitavom Jadranskom vojištu, sve do izbijanja Balkanskog cunamija.

Stina-C je bila u operativi sve do sredine Balkanskog cunamija, a potom ugašena. Povlačenjem JR Mornarice sa područja Hrvatske podsistem Stina-C ostala je u objektu 182. Nakon nekog vremena po svim indikacijama, HRM je Stinu-C bacila u smeće....

Nije valjda da misliš na najobičnije kazetofone.

[attachment=1]


Već smo malo pričali o nekakvim winčester diskovima Winchester IBM 30-30 (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,15423.msg154112.html#msg154112)

poz.

A šta su mogli sa sistemom.
Koliko radara je ostalo, koliko ostalih sistema su imali, koliku su imali podršku od šveđana ?
Uostalom, koliko ljudi je ostalo koji su znali raditi sa time?
Vjerovatno su iskorišteni neki djelovi dok se nije nabavila novija oprema.

[attachment=1]
poz.

 ;D ;D ma ni govora. To ipak nisu bili obični kasetofoni.

Sredinom 70-tih godina intenzivno su se koristili kao sekundarna memorija za softversko spremanje kasete. Nemogu se sada
ovog momenta sjetiti oznaka, ali su u principu izgledake kao kasete za nekadašnje TV video rekordere, mislim fizički.
Međutim zapis na njima je bio sasvim nešto drugo, daleko od onog koga poznaju u običnom građanstvu. Bio je u 9 tragova,
paralelno (8 data (podaci) i jedan Perity (corekcija). Nemojte me baš vatati za riječ, prošlo je mnogo godina. I pogon istih,
tih kaseta bio je izveden po tzv. military standardu. Znači posebna izvedba tih kaset drajvova ili pogonskih jedinica, po naški.

Pa i svi ondašnji 9LV-xxx sistemi su koristili kasete i danas ih koriste. Pretpostavljam da ih koriste i sadašnji sistemi na Hrvatskim topovnjačama.

Što se tiče Winčester diskova od 3,5 inča.  ::)

Pa morate se sjetiti da je to bio  tek početak 80-tih godina. Nisu se bili ni pojavili na tržištu u toj veličini. I prvi koji su se pojavili
bili su od od svega 5 ili 10 MB. Pored toga to su sve bile klasične izvedbe, a za vojsku se uvijek traži military verzija, a to je
teško naći.

Švedi su se zeznuli jer to u samom početku nisu ukalkalusali ( i nisu ni mogli jer nisu ni bili iznišljeni ), a onda modifikacija je složena
procedura.

Svi danas znamo koliko su diskovi osetljivi na trešnje, neuslove i ostalo, a valjalo se onda odlučiti i naći diskove, te ih "spakovati"
tako da mogu izdražati sva moguća naprezanja kojima je inače vojska i vojna tehnika izložena.  

 ;) ovo Magnetic tape data storage (http://en.wikipedia.org/wiki/Magnetic_tape_data_storage)

poz.

Što se tiče ljudstva ostalo je kompletno ljudstvo iz MEZ-a, što bi bilo dovoljno za nastavak života sistema.
Sad je samo pitanje koliko je njih bilo zainteresovano za saradnju sa HRM. Od Hardver tima ostao je Kućas i Ristov.

Od tehnike ostalo je, mislim, nešto malih podsistema DLT-200. Ma radilo se vjerovatno o političkim odlukama merodavnih.
Dođe jak tip, stane i nakon referisanja kaže: "Ni govora, baciti sve u smeće, nećemo se zajebavati sa tim ostacima iz
Yugo Mprnarice. Imamo ponudu od toga i toga.... Stvaramo novu HRM kao da ničeg pre nije bilo, iz pepela".  ;D

Ajde, ajde, znaš da to nije bilo tako, iskoristilo se šta se moglo, kasnije je sistem pregazilo vrijeme.
A možda se nastavila suradnja sa švedima i nabavila novija verzija djelova sistema, o tome se ionako ne priča javno.

[attachment=1]
poz.

Iskoristilo se šta se moglo ,posebno bakar iznosilo se i šakom i kapom :) ,Šteta da je tako završilo no neka objekta državi i vojsci na ponos !

Ako će mo ostati u području OSOJ službe ili kako se već zove u HRM, po svim izvorima do kojih sam mogao doći,
HRM ne koristi ama baš ništa što je proizvod Švedskih firmi. Koristi se samo ono što se zateklo na ili kupljeno sa
RTOP brodovima.

Mogućnost površinskog prikazivanja Stine Jadran


Prilikom konstrukcije i izrade KIS Stine Jadran softverski je određena maksimalna površina praćenja i
prikazivanja objekata, kao i ostali informacija.

Ta površina je iznosila 1000x1000 Km. Mogla se i proširiti određenim postupkom na 4000x2000 Km.

Kompletna navedena površina bila je proračunata i orijentisana u okviru  Geografskog koordinanatnog sistema (http://en.wikipedia.org/wiki/Geographic_coordinate_system#Cartesian_coordinates)
i izražavala se u long/lat koordinatama. Tačnost proračuna bila je unutar 10 met.

[attachment=1]

Podsistem Stina – S

KIS Stina –S je bila po konstrukcijskoj i namjenskoj izvedbi podsistem koji je bio namjenjen ugradnji na OSOJ sektorska operativna
mjesta, 9VPS Kumbor, 8VPS Šibenik i 5VPS Pula. Kupljeno je ukupno 3 (tri) kompleta . Sve su bile identične.

U svom kompletu sadržavala je sklopove kako je prikazano na slici. Instalaciono je bila  zamišljena da se u mirnodopskim uslovima
smjesti u stacionarnoj varijanti u zgradi, a u slučaju rata kao mobilna ugradi u dva vozila.

[attachment=1]
Raspolagala je sa jednom kolor konzolom i dve konzole sa crno/bijelom slikom. Imala je mogućnost prikopčavanja 6 (šest) radara
sa čijim radom se moglo upravljati daljinski sa crno/bijeli konzola. Sa radara je bila u mogućnosti da prima praćene objekte ili
"plotove". Plotovi su oznake objekta sa samo definisanom pozicijom u vidu tačke, a praćenje je morao poduzeti operater na
crno/bijeloj konzoli Stine – S.

U kapacitivnom smislu bila je u stanju da prati ukupno 100 objekata u realnom vremenu, iste da pamti 24 sata, te da se izvrši pregled
toga ubrzanom metodom po potrebi.

Sve ukupno raspolagala je svim radnim funkcijama kao i glavni podsistem Stina – C.

Stina –S (3) Kumbor

Kumborska Stina – S ugrađena je prva krajem 1985 god. Ugrađena je u glavnu zgradu  Komande 9VPS u Kumboru (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg276911.html#msg276911).
Ugradio ju je već ranije pominjani Hardver tim kome su se priključili Božić i Višić iz MEZ-a.

[attachment=2]

Ugradnja je trajala puni 15 dana, a smještena je u već pripremljene klimatizirane prostorije. Sav podsistem je smješten u jednu
prostoriju osim kolor konzole koja je malo udaljena smještena u prostoriju Dežurnog operativnog tima Komande sektora.
Ta metoda koristiće se i kasnije kod instalacije preostali podsistema Stine – S u ostalim centrima.

Glavno i odgovorno lice po hardverskom i tekućem održavnju bio je zas. Novaković Radoje koji je inače završio  specijalizaciju (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg282364.html#msg282364) po pitanju Stine Jadran u Švedskoj.

[attachment=3]

Stina –S (2) Šibenik

Šibenska Stina – S ugrađena je u prvoj polovini 1986 godine. Ugradio ju je već ranije pominjana  Hardver grupa
koja je ugrađivala i ostale podsisteme na kopnu. Ugrađena je u zgradu Komande  8VPS u Šibeniku (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg276845.html#msg276845) koja se popularno
nazivala "Palacin".


[attachment=1]

Ugrađena je na sličan način kao i ona u Boki, u dvije klimatizirane prostorije. U jednu kompletan podsistem sem kolor konzole,
a ona u drugu prostoriju koja je bila sala Dežurnog operativnog sektora. Neki posebni problema nije bilo sem sa glavnim
uzemljenjem koje je bilo loše. Iz toga razloga ponovo se moralo izgraditi jedno po svim pravilima uzemljenje van zgrade te se
na njega prikopčati podsistem.

Naime svi podsistemi Stine Jadran zahtjevali su korektno i striktno uzemljenje da bi se svi sklopovi držali na pravilnom
"logičkom nivou" i da nebi dolazilo do nepravilnosti tokom rada.

Glavno i odgovorno lice po hardverskom i tekućem održavnju bio je zas. Grgas Emil koji je inače završio  specijalizaciju (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg282364.html#msg282364)
po pitanju Stine Jadran u Švedskoj.


[attachment=2]

Ovaj podsistem je potom pušten u operativu i radio je sve do povlačenja JRM iz Šibenika za vrijeme Balkanskog cunamija.
Netom za vrijeme tih događaja, razmontirana je i prebačena kompletna u Boku.

Pa je li posle toga u Boki montirana, ili, verovatno ne?

Šibenska Stina - S je prebacivanjem u Boku odmah završila na Kamenom iznad Herceg Novog. Tamo je za vrijeme
JRM bilo zamišljno rezervno komandno mjesto 9VPS. Negde sredinom 1992 godine ja i moj kolega Ćopić smo otišli i
pregledali je u smislu ispravnosti i kompletnosti. Bila je u redu. I tako je stajala tamo jedno godinu dana čekajući
odluku o montiranju.
Nažalost odluka je bila poražavajuća. Prebaciti je u skladište elektronike u krugu remontnog zavoda Sava Kovačević.
Prebačena je i nikad više nije stigla u operativu.... :'( :'(

Koliko je realno, u tehničkom smislu i mogućnostima, nekadašnja SFRJ, odnosno JRM zaostajala za zemljama u okruženju, posebice Italijom (i ostalim zapadnim zemljama) u pogledu nadzora površinske situacije na moru do nabave švedskih radara 9KR-409 i stavljanja u funkciju sustava KIS Stina Jadran?

Realno gledajući u smislu automatizacije, totalno. Jer ostale jake mornarice pa i Italija su odavno već imale u upotrebi sisteme
tipa C3I, prije kupnje Stine Jadran. JRM prije toga nije imala nikakvo automatsko prikupljanje i selektiranje informacija. Sve se
svodilo na metodu korištenu još od drugog svjetskog rata.
Ja sad nemogu tačno navesti kad je koja Mornarica takvo što uvela, ali sigurno znam da su već mnoge to bile uradile. Svojevremeno
sam imao debelu analizu C3I sistema u obliku jedne knjižurine po mornaricama, ali jbg... :rtfm, Balkanski cunami mi je i nju urnisao,
zagubila mi se negde... :'( :'(

Stina –S (1) Pula

Treća Stina – S, konstrukciono sektorska i koja je bila zamišljena za ugradnju u zgradu komande 5VPS pula, u  
Operativni centar OSOJ-a, (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg276860.html#msg276860) nikad nažalost nije stigla na svoje odredište.

Dolaskom u Jugoslaviju, 1984 god. Pulska Stina – S, montirana je u  novoj zgradi MEZ-a (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg282772.html#msg282772) i služila kao stend za daljnje
usavršavanje i ispitivanje hardvera i softvera za kompletnu Stinu Jadran. Zamisao je bila da se po završetku tog procesa
ista konačno razmontira i prenese u OSOJ centar 5VPS-a Pula. Pošto se taj posao otegao sve do izbijanja Balkanskog
cunamija, to se nikad nije ostvarilo.

Izbijanjem Balkanskog cunamija, Pulska Stina – S je nalazeći se u novoj zgradi MEZ-a, 1991 god u jesen, demontirana
i prenesena u kompleks remontnog zavoda Sava Kovaćević. Potom je u prostorijama novoosnovanog Sektora elektronike
ponovo kompletirana i služila i dalje kao ispitni stend sve do kraja 2002 god, a potom otišla u bespuće vječne nepovratnosti......

[attachment=1]
U jesen 1986 god. u zgradu komande 5VPS Pula, montirana je Lošinjska Stina – R, kao privremena zamjena i nadoknada za
Stinu – S. Namjera je bila da se kasnije kad se steknu uslovi, ista prebaci na svoju namjensku poziciju, na komandno mjeso  
Uporišta Mali Lošinj. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg278552.html#msg278552)

Stinu – R je, naravno montirao Hardver tim kao i ostale. Lično, tad ja nisam bio prisutan toj montaži jer sam imao neki
preči poslova po pitanju KIS-a, ali poso su odradile moje kolege i ona je puštena u operativu.

Glavno i odgovorno lice po hardverskom i tekućem održavnju u Pulskom OSOJ-u bio je zas. Ćopić Vladimir koji je inače završio  
specijalizaciju (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg282364.html#msg282364) po pitanju Stine Jadran u Švedskoj.

[attachment=2]

Izbijanjem Balkanskog cunamija, Stina – R, koja se zatekla u centru OSOJ-a u Puli je demontirana u jesen 1991 god. i
prebačena u Boku.

Konzola sa pokazivačem u boji

Jedna slika sa prizorom konzole sa pokazivačem u boji ili kako se uobičajno zvala Kolor konzola.
Malo da začinimo temu.   ;D Inače je slikano u kabinetskim uslovima 1995 god.

[attachment=1]

Konzola sa pokazivačem u boji ili kako smo je već ranije nazivali kolor konzola, jedan od važnijih sklopova u Stini Jadran.
Sve su identične kako po građi tako i po upotrebljivosti. Gledajući pojedinačno u svakoj konzoli je računar sa procesorom
iz mini serije tipa 857-E i radna memorija od 1M/bajta. Tokom rada konstantno je u vezi sa glavnim računarom.

Panoramski pokazivač u boji je u stvari vertikalno montiran ekran u boji od 58,4 cm. Za isti je upotrebljena katodna cev
tipa " PENETRON ", koja je u mogućnosti da ostvari elektronski mlaz tanji  od 0.5 mm. Sa takvom osobinom moguće je
na ekranu prikazati vrlo precizno željene informacije. Iste je moguće prikazivati u četiri boje i to: crvenoj, zelenoj, žutoj
i narandžastoj. Način korištenja boja je sledeći:

-   narandžasta.....simbol kugle, ukazivači, vektori, tekst i sl
-   žuta ................geografske informacije
-   crvena.............objekti vlastiti i neutralni
-   želena..............objekti neprijateljski i nepoznati

Intezitet svake od boja moguće je regulisati sa potenciometrima (za svaku boju po jedan) na prednjoj strani
panoramskog pokazivača u boji.

Još jedna od bitnih osobina je vrlo mala perzistencija katodne cevi tako da ne dolazi do pretapanja stare i
nove slike na ekranu.

Jedna sličica, unutrašnjeg izgleda jednog od kompjutorskih kabineta, za hardveriste. U suštini svi kabineti u sistemu
Stina Jadran su izvedeni istom tehnologijom. Sve je bilo u skladu sa military standardima.

Samo u ovom kabinetu na slici je jedan mini procesor i preko 20 mikroprocesora i šta da dalje....

Pločice koje se vide na slici su veličine tzv. Dupla Evropa. Neke imaju i po 8 slojeva štampe.... ;)

[attachment=1]

Valja ovde još jednom naglasiti organizacijsku komponettu podsistema Stina - S u okviru prikupljanja i selekcije informacija
sistema Stina Jadran.

Stine - S su prestavljale krajnji sektorski nivo (level) selekcije og senzora prema glavnom podsistemu Stini - C. Svaka
pojedinačno mogla je prikupiti i obraditi po 100 (sto) ojekata, te tako ukupno predati Stini - C do 300 (trista).

[attachment=1]

Još jedna osobina podsistema Stine - S bila je da joj je HDLC komunikacijska linija br 10 softverski bila namjenjena za vezu
preko Kolins primopredajnika prema podsistemima 9C3-509 E i F, koji su bili instalirani na velikim patrolnim brodovima tipa VPBR.
To je bila tzv. HF HDLC komunikacija, a navedeni Kolinsi su bili snažni Američki primopredajnici koji su emitirali u KT frekventnom
području. Toliko za istoriju da se ne zaboravi.... ;)

Ima li koje pitanje iz dosadašnjeg "gradiva" ili da završim sa temom.... >:(

Znam da je sistem kada je uveden bio nov ,no da li je postojao dugoročni operativni plan održavanja nadgradnje cjelog sustava u toku s vremenom tko bi za to bio zadužen, da li bi sve odradila Jugoslavija ili bi se išlo u kooperaciju sa Šveđanima? , Te za koji je vremenski period bio predviđen da bude operativan ?

Planom je trebao biti operativan već 1984 god. Ali, pošto mi nismo imali iskustva i sa softverski "pogonjenim" sistemima, ispalo
je kako je ispalo. Ovako u operativu je sistem počeo ulaziti 1985 i to se oteglo, ali bi sigurno bilo sve završeno krajem 1991 god.
Međutim desio se nesretni Balkanski cunami i sve je stalo te ništa više nije urađeno, iako su Švedi imali još neki obaveza sa
softverom. Jednostavno su se okrenuli i otišli ne osvćući se.... ;D

Ništa se nije ni poslije naučilo na Balkanu. Svjedoci smo koliko godina Hrvati muče muku sa svojim kupljenim sistemima.
Pali su na istu foru, a biće veliko iznaneđenje, ako Crnogorci izađu glat. Živi bili pa vi'đeli... ;)

Što se tiče nadogradnji, da tu je bilo dosta planova od strane Digitalnog pogona u MEZ-u. Ostalo je dosta toga što je rebalo od
tehnike na brodovima spojiti na KIS, ali je samo ostalo u planovima. Nikad niko više ništa nije uradio po tom pitanju.
Oni koji su znali i htjeli sa preseljenjem JRM u Boku, ostali su u Splitu.

Hm, pa tek smo uhvatili zalet.  ;)

[attachment=1]
poz.

Voleo bih cuti iskustva posluzioca, operatera i korisnika sistema Stina-Jadran iz neposrednog rada! Ako ih uopste ima na Palubi...

Samo pitaj "..koja". Sve poslužoce i operatore sam ja lično obučio, mislim na prvu postavu. Također sam sa mojim
Hardver timom, napisao skripte i sva upustva za posluživanje pojedinačnih podsistema. Štampane su i distribuirane
u sve potrebne jedinice. Sigurno se i danas nalaze u centralnoj biblioteci nekadašnje JNA u Beogradu.

Nažalost, nemamo momentalno nijednog operatera na Palubi. Ponekad "navrate" Ćopić i Miloš Jovanović koji se
razumeju u takvo što, ukoliko nisu zaboravili.. ;D,. Ali odgovore možeš dobiti od mene, samo treba znati šta pitati.. ;)

Čiro,
Da li su  poslužioci i operatori nakon obuke polagali neki ispit pred instruktorima.?
Offtopic,
U civilnom pomorstvu u  SFRJ,(pa i sada u CG),najteže je bilo položiti u Kotoru  za brevete -Ovlaštenja za vršenje poslova radarskog osmatrača i Ovlaštenja za vršenje poslova rukovanja uredjajima za automatsko radarsko plotovanje.Obuka i polaganje se radilo na tedašnjoj višoj pomorskoj u Kotoru- sada FZP Kotor.Nije problem bio u praktičnom polaganju na simulatoru,već u pismenom i usmenom dijelu teorije,gde se insistiralo na principu rada radara,na poznavanju sastavnih djeova radara,od motor generatora impulsnog generatora,magnetrona itd..pa se nekima dizala kosa na glavi,pa su ta ovlaštenja polagali u Splitu i na Rijeci.

Ma ne, ne...

OSOJ služba kao i sve oko nje je bila u okviru JRM, odnosno JNA. I tu nije bilo nikakve razlike u obuci i kasnije u nadležnostima
kao i u bilo kakvim ostalim jedinicama. Znači to je sve bilo u zatvorenoj organizaciji kakva je bila JNA. Prema tome sva događanja
oko KIS Stine Jadran kao i obuka po pitanju iste bilo je prema civilnim institucijama  kao i sva ostala vojna naobrazba.

Suma, sumarum, to sam ti već jednom rekao, kad si ti iz građanstva došao u vojsku, bez obzira što si bio kapetan duge plovidbe,
dobio si kolica da guraš , a ne brod da voziš. I naravno bilo koji oficir, bez obzira što je bio dugo komandant ratnog broda, kad se
skine i zaposli kao pomorac, daće mu rašketu u ruke i nikad neće stati na komandni most prekookeanskog broda.

Takva je nažalost istina.... :-\ :'(

Pa šta misliš koliko su godina naobrazbe i prakse morale proći one starješine koje sam naveo na jednom prethodnom postu na
 seminaru u Švedskoj. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg282364.html#msg282364) To su sve ljudi koji su i izučavali radarske tehnike nekoliko godina, a u praksi provele u toj problematici i
preko 10-20 godina.

Izvinjavam se ako je taj podatak vec naveden, Ali da li se zna koliko je cijeli sister kostao?

Nažalost ja to neznam, ali sigurno puno.... ;)

Ciro, reci nesto o izboru kadra (nacin, metod, ko je vrsio izbor...) i pripremi (jezik, upucivanje u problematiku) istog za slanje na osposobljavanje u Svedsku.

Licno, Milos Jovanovic, Vladimir Copic I Stanko Drandic su moji drugari i saradnici iz Pule. I bili su maheri svog posla! Voleo bih cuti i njihova iskustva.
Nazalost, vreme je ucinilo svoje pa su se veze pokidale...

Tebi, skidam kapu! Temu su obradio odlicno, razumljivo, precizno... jasno. Svaka cast!

Pozdravljam te iz Kragujevca.

Hvala “…koja” na pohvalama, ma nisam ja još završio sa temom, još toga ima pa se do kraja mogu i pokvariti.  ;D Naravno ako
narod bude zainteresiran. Po masu pitanja ja bi se mogao i razmahati, ali uvijek me je strah da ću biti dosadan i neinteresantan
širokom auditoriju.



Kako se birao kadar? Hmmm…


Za projekt “Stina Jadran” trebalo je izabrati nekoliko timova – grupa.:

-   Hardversku grupu za održavanje u okviru OSOJ službe,
-   Hardveriste – specijaliste u okviru MEZ-a za instalaciju i održavanje,
-   Operatere – poslužioce podsistema u okviru OSOJ službe,
-   Softveriste (programere) u okviri MEZ-a
-   Oficire, sistem analitičare u okviru KVPO.

1)   Hardverska grupa za održavanje u okviru OSOJ-a: To je sigurno najbolji odabir kadra koji je proveden, bez bilo kakvi manipulacija. Odabrani su ljudi koji su bili striktno Radarske – elektroničari specijalnosti. Dalje, koji su u struci proveli između 15 i 20 godina u operativi.  Zatim koji su bili porodični i imali stanove u svojim mjestima gde su već radili. Potom, ljudi koji se upućivanjem na seminare i ostalo po pitanju Stine Jadran kad se stim završi, neće ići u nikakvu prekomandu već će ostati u svojim garnizonima.  I na kraju koji su svojim službenim karakteristikama garantirali da će sigurno provesti pestojeće zacrtane zadatke. Odabrani su Ćiro, Šajatović, Kućas, Lošić, svi iz Splita, Ćopić iz Pule, Grgas iz Šibenika, Novaković iz Kumbora i Ristov iz Splita.

Niko od nas prije odabira i potom upućivanja na kurs Engleskog jezika (6mjesci audio-vizuelna metoda) nije znao ni razlog ni prestojeći program. To smo saznali tek kasnije.  Ova ekipa je i po mome ličnom mišljenju odabrana po svim mogućim kriterjima da bi kao takva morala uspjeti.

2)   Hardveristi – specijalisti u okviru MEZ-a za instalaciju i održavanje,: Tu se nešto posebno nije tražilo. Odabrani su Božić i Višić kao prva postava s namjerom da se kasnije to proširi sa drigima. Obadvojica su već imali višegodišnje iskustvo sa elektronikom. Kasnije, pošto smo se mi priključili MEZ-u , njih dvojica su se “priključili” nama tako da je skoro sve palo na naša ljeđa.

3)   Operateri – poslužioci.:  Odabrano je ljudstvo iz već postojeći OSOJ jedinica. Prvenstveno je za prvu postavu odabrano ljudstvo, mlađe, koje je u nekom smislu bilo sklono “tastauri”. Skupljeni su takvi ljudi iz Pule, Šibenika, Kumbora i Splita, sve iz OSOJ četa. Znači vodilo se računa da se ljudi ne opterećuju prekomandama. Odabrani kadar nije slan u inostranstvo. Obučeni su koliko se sjećam kod nas u Lori.

4)   Softveristi (programeri) u okviri MEZ-a: Ove ljude je u okviru digitalnog pogona u MEZ-u odabrao ing Vlado Pavlović. U periodu 1980 g. pa do 1984 g. u svoj pogon je doveo iz Splita, Mrdalj Jovicu, inženjera programera i konstruktora, najboljeg u svojoj generaciji na Splitskom Sveučilištu. Zatim, Popović Mladena, sa sličnim karaktristikama, Ivanka (zaboravio sam mu prezime) isto vrsnog znalca, Burić Jadrana takođe, imali su velike planove sa budućim KIS-om. 1982 g. Mrdalj i Burić su otišli na višemjesečni seminar kod Šveda po softverskoj problematici. Kad su trebali još i ostali iz te grupe da krenu, jednostavno se pojavio admiral Letica, (tad je bio mislim načelnik VPO pred penziju), pod hitno prebacio svog zeta iz Hidrografskog instituta i “mali” je otišao u Švedsku preko godinu dana na seminar. Istovremeno, prebacili su i Prapotnika, sina isto tako od admirala, koji je do tada mislim radio u Školskom centru (Vojnopomorska akademija JB Tito) i čim je prešao, pravac Švedska. Kasnije softverski doprinos po pitanju Stine Jadran od njih dvojice – duplo golo.

5)    Oficiri, sistem analitičari u okviru KVPO: Ovo je bilo zamišljeno kao grupa koja će u KVPO duboko da misli i donosi strateške odluke vršeći analize postojećeg stanja. Prvo je tu postavljen por.frg. Pavković Berislav. Već je ranije radio u taktičkoj vežbaoni u Lori. Bio je dobar znalac navedene problematike. Bilo je ugodno sarađivati sa njim, ali je bio teška flegma. Postojeći tim je bio zamišljen da u prestojećem periodu oformi bazu podataka o svim potencijalnim neprijateljskim snagama. Znači trebalo im je i nešto softverista. I nabavili su. Dobili su, mislim 1984 god, četvoricu mladi poručnika direktno po završetku Tehničke akademije. Bili su završili informatički smjer, Bogdanović Zoran, Prapotnik Anton, Pilipović Milan (najbolji matematičar u svojoj generaciji), I još jedan nemogu se nikako sjetiti imena poreklom iz Rovinja. Jedino je od njih Bogdanović kasnije prvo završio jednogodišnji kurs engleskog u Beogradu, a potom u Švedskoj godinu  po po softverskoj problematici te kasnije od 1992 do 1997 god puno je doprineo oživljavanju Stine Jadran. Ostali su se utopili u blijedilo profesije. Kasnije se u ovom timu pojavio tj. priključio i por.bb Frankola Mario kao planer veze i radni parametara KIS Stine Jadran


[attachment=1]
Eto toliko što se kraće moglo i da se zna za istoriju/povijest, da se ne zaboravi…

E ova mi slika nije jasna uopće.
Meni ovo izgleda kao stup na nekom brodu ??

[attachment=1]
poz.

Meni se čini da je ipak neka kamiončina... ne sećam se nešto retrovizora (bar mi se čini da sam video retrovizor dole levo)

Ma zeznut snimak. Jedno je sigurno, ovo su antene od radio uređaja. Pošto se radi o OSOJ službi, lako može
biti da se ovo odigrava na krovu kabine, vozila veze tipa "Makarska". Svaki pokretni OROST imao je u svom
kompletu i ovakvo vozilo.

Krajnje antene su od AMR-a?

Da, da..AMR750 ili 750/2.

Ova druga /2 je između ostalog i za data prenos podataka. Popularno se zvala i "Aga". Pojma nemam zašto.. ;D
Inače je to primopredajnik u VHF/UHF području. Odlični primopredajnici Švedske proizvodnje, tehnologija u ono
doba najmodernija u svakom pogledu.

Tako je, zvali su je "Aga". Hvatala je lepo i radio stanice, npr. radio Elmag. :)

Evo danas sam se sjetio nečeg, čisto da neupućeni sagledaju kako se raspolagalo sa financijama u JRM.
Bar što se tiče ovog projekta i sličnih prema inostranstvu.

Sve financijske obaveze prema Švedskoj firmi koja je prozvela i isporučila sistem Stina Jadran, svo vrijeme je regulisao tim
ljudi iz tzv. Mornaričke uprave pri, valjda Generlštabu, iz Beograda. Svi ljudi iz JRM sa područja VPO iz bilo kojih struktura,
samo su bili koje kakvi konsultanti ili savjetnici i niko nikakvim parama i financijama nije raspolagao. Niti je učestvovao u
pregovorima toga tipa. To je bio posao isključivo tih gore.... ;)

Podsistem Stina – R


KIS Stina –R je bila po konstrukcijskoj i namjenskoj izvedbi podsistem koji je bio namjenjen ugradnji na OSOJ
uporišna operativna mjesta, Lastovo i Vis ( 8VPS Šibenik (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg276845.html#msg276845)) i Mali Lošinj ( 5VPS Pula (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg276798.html#msg276798)). Kupljeno je ukupno 3 (tri) kompleta.
Sve su bile identične.

[attachment=1]

U svom kompletu sadržavala je sklopove kako je prikazano na slici. Instalaciono je bila  zamišljena da se u mirnodopskim
uslovima smjesti u stacionarnoj varijanti u objekt Operativnog centra uporišta, a u slučaju rata kao mobilna ugradi u vozilo.

Raspolagala je jednom konzolom sa crno/bijelom slikom. Za vezu je imala dvije HDLC linije i dvije TDMA mreže. Mogao se
prikopčati jedan radar. Sa radara je bila u mogućnosti da prima praćene objekte ili «plotove». Plotovi su oznake objekta
sa samo definisanom pozicijom u vidu tačke, a praćenje je morao poduzeti operater na crno/bijeloj konzoli.

[attachment=2]

Osnovna namjena joj je bila da obezbedi prvi nivo tzv. uporišne selekcije objekata primljenih od "svoga" radara na području
uporišta i  potom da ih uputi nadležnim podsistemima Stina – S u sektorima. Istovremeno je time bila i obezbeđena slika
situacije samom Operativnom centru Uporišta u njegovoj zoni odgovornosti.

[attachment=3]

Radarskom slikom na c/b konzoli moglo se upravljati dvojako, samo prikazivati postojeće poslato stanje sa radara ili preuzeti
kontrolu nad radarom i daljinski upravljati sa radom extraktora u radaru.

Kapacitativno je mogla da obrađuje i prati do 100 objekata u realnom vremenu, te da ih kao takve prosleđuje višem nivou
Stinama – S ili C. Imala je i mogućnost pamćenja od 24 sata protekle situacije, te da to po potrebi i reprodukuje.

Stina – R (3) Lastovo

Lastovska Stina – R je stigla u Jugoslaviju skupa sa ostalim podsistemima. Bilo je zamišljeno kod izrade da će
se ugraditi na otok  Lastovo (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg279599.html#msg279599) u tamošnji Operativno centar uporišta. Još ti godina kad su za ostale podsisteme
već bile pripremljene lokacije za ugradnju,  na Lastovskoj i M.Lošinjskoj lokaciji ništa nije bilo urađeno.

[attachment=1]
Prvenstveno iz tih razloga Lastovska Stina –R je montirana u  novoj zgradi MEZ-a. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg282772.html#msg282772) Tu je povremeno služila kao
ispitni stend kod hardverske i softverske nadogradnje Stine Jadran. U takvom stanju je ostala sve do
Balkanskog cunamija, potom je razmontirana i prebačena u Boku u  MTRZ Sava Kovačević (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg283417.html#msg283417).

Poslije toga niked više nije montirana niti je dospjela u operativu. Pretvorena je u rezervne dijelove.

Stina – R (2) Vis

Viška Stina – R  je koncepcijski bila uporišni podsistem na koju je bio spojen 9KR-409 radar sa  OROST-a na Humu (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg279537.html#msg279537), a ova
svojom selekcijom dalje prosleđivala objekte prema Stini – S u Šibeniku. Međutim u praksi od njene ugradnje pa do
Balkanskog cunamija ovakva veza se rijetko koristila jer nije bilo ljudstava koje bi je posluživalo. Uglavnom je Humski radar
bio direktno povezan sa  Stinom – S u Šibeniku. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg283170.html#msg283170)

[attachment=1]
Montirana je negde početkom ljeta 1986 god. u podzemni objekt  Velja glava (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg277362.html#msg277362) koji je bio rezervno Operativno mjesto Uporišta Vis.
Montirao ga je Hardver tim, već ranije pominjan i pustio u operativni rad.

Početkom ljeta 1991 god. na tom mjestu uspostavljen je  IKM JRM (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg277362.html#msg277362) (Istureno Komandno Mjesto JRM) koji je egzistirao sve do povlačenja JRM u područje Boke. U tim uslovima i Viška Stina – R korištena je punih 7 (sedam) mjeseci u permanentnom radu bez isključivanja. Pokazala se odličnom i sigurnom u radu.  

Demontirana je februara mjeseca 1992 god. (lično sam je ja demontirao) i poslata u
skladište elektronike  MTRZ Sava Kovačević. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg283417.html#msg283417)

Negde početkom ljeta 2000 god. izvučena je iz skladišta i montirana u
prostorijama u zgradi privremenog OC komande RM SiCG u Baru.


[attachment=2]

Stina – R (1) Mali Lošinj

Lošinjska Stina – R je bila zamišljena za ugradnju u operativni centar  uporišta M.Lošinj (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg278552.html#msg278552). Međutim, dolaskom
kompletnog sistema Stina Jadran u Jugoslaviju, još uvijek nisu bile pripremljene prostorije za ugradnju.
Također, nisu bila ni nabavljena vozila za pokretnu varijantu. Da stavr bude gora, kako je i ranije rečeno, trebalo
je podsisteme još i nadograđivati.


[attachment=1]

Iz toga razloga Pulska Stna – S je u novoj zgradi MEZ-a instalirana s namjenom da služi kao ispitni stend do
završetka modificiranja, a Lošinjska Stina – R je negde otprilike u drugoj polovini 1986 god. instalirana
u zgradi  Komande 5VPS u Puli (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg276798.html#msg276798). Naravno u prostorije OSOJ službe i dežurnog operativnog Pulskog sektora.

Nakana je bila da, kad se sve okonča da se sve vrati na zamišljene pozicije kako je bilo i definisano već i
kod same izrade Podsistema.

Međuti, sudbina je čudo. Izbijanjem Balkanskog cunamija, Lošnjska Stina – R je demontirana i prebačena za  Kumbor. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg276911.html#msg276911)

Negde polovinom 1997 god. montirana je u vozilo i pridodata OSOJ sluđbi u Kumboru. Koristila se kao pokretna
varijanta informacionog sistema pri tadašnjoj komandi Mornarice.

Zdravo Ćiro druže naš,

Moram da te malo dopunim i oko Stine R iz 5. VPS-a iz Pule, koja je doneta nakon cunamija u Boku. Godina ugradnje je 1992 a ne 1997. Glavni "teret" ugradnje u vozilo podneli su Ćopić Vlado, Novaković Rade, Bera Ćira i moja malenkost Miloš Jovanović.
Kod ugradnje konzole nismo imali (a kasnije nakon završetka radova se našlo) idejno rešenje MEZA o poziciji same konzole sa pokazivačem. Po MEZ-ovom idejnom rešenju pokazivač je trebalo da stoji tik uz kabinu vozača (paralelno sa kabinom vozača), a mi smo ga postavili na levi bok kabine gledano od ulaza sa zadnje strane, zbog eventualnog lakšeg "vađenja" konzole i eventualnog prebacivanja u čvrsti objekat.
Vozilo sa konzolom je bilo parkirano ispred komande u Kumboru, a služilo je kao rezervna varijanta u slučaju kvara na STINI S koja je bila ugrađena u komandi u Kumboru.
Inače funkcionalnost kompleta je isprobana u vežbii "VRNMAC" 1994. godine na KM (Vrmac) iznad Prčnja.
Za ljubitelje fimova for na Vrmcu je korićen i za početne scene filma "Belo odelo" glumca i režisera Lazara Ristovskog.

Krajnje antene jesu od AMR 750 a središnja - štap antena je od RTU 100

Bravo Miloše na ispravci. Ko će se baš svega sjetiti u "milimetar".  :klap :klap

Očito misliš na  ovaj post (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg283677.html#msg283677) i ovu sliku. Odlično.... :D

[attachment=1]

Malo da relaksiramo temu, prizor za vrijeme boravka na seminaru u Švedskoj. Na slici je mješoviti sastav hrdverista
i softverista. O tome smo već pisali i na ovom postu o  Odabiru kadra (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg283667.html#msg283667), kao i o  Harver timu (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg282364.html#msg282364).


[attachment=1]

Na slici su slijeva:

Mrdalj Jovica, izvrstan softverista. Bio najbolji student u svojoj generaciji na Splitskom sveučilištu. U doba nastanka ovog snimka već je bio prešao da radi u MEZ-u. Preveo ga je Vlado Pavlović kod oformiravanja Digitalnog pogona. Bavio se softverom u Stini Jadran.

Lošić Mirko, hardverista.

Burić Jadran, softverista. Uglavnom kasnije je radio na povezivanju Stine Jadran i novokupljeni američki radara Falkona. U MEZ ga također «dovukao» Pavlović.

Višić Vinko, hardverista.
Novaković Radoje, hardverista.
Kućas Josip, hardverista.

Pavlović Vlado. Dugogodišnji inženjer u MEZ-u. Vrstan poznavalac kompletne problematike u JRM po elektronici. Oformio Digitalni pogon u okviru MEZ-a.
Lično sam od njega puno, puno naučio i u životu, a bogami i po pitanju Radara, Računarske tehnologije, Digitalne i integrirane tehnologije, Zapadne kao i Istočne tehnike i tehnologije. Bio je vrstan znalac u području organizacije posla. Ličnost za pamćenje čitavog života. Vodio je kompletan projekt o Stini Jadran u MEZ-u od same zamisli pa do Balkanskog cunamija. Nikad nisam sreo
većeg zaljubljenika u svoju struku – eletrotehniku, od njega.  

Radar 9KR – 409 završna veršija


Već je ranije dosta rečeno na  ovom postu (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg281894.html#msg281894) o prvoj verziji radara 9KR-409. Kupljeno je 8 (osam) kompleta i uvedeno u operativu, tj. postavljeno na OROSt pozicije krajem 70-tih godina.

Dolaskom Stine Jadran u Jugoslaviju 1984 god. i početkom njene modifikacije, paralelno je vršena nadogradnja i modifikacija ovih radara koji su bili na Radarskim čvorištima.

Te poslove su izvodili Švedi u prostorijama MEZ-a i u okviru radarskog pogona, tako da s tim Hardverski tim za Stinu nije imao nikavi dodira u smislu poslova. Naravno usko smo sarađivali jer su uostalom ti radari bili elementarni senzori i najvažniji podsistemi Stine Jadran.

[attachment=1]

Na slici se dobro vidi šta je sve trebalo dodati da bi se radar kao takav mogao uklopiti u komunikcijski sustav Stine Jadran i potom automatski slati komunikacijskim linijama definisanu situaciju sa svojih ekrana u udaljene podsisteme Stine.

Dodat je:

-   Extraktor
-   Tekst terminal
-   DLT200 kontrolna jedinica.

U radarskom kompletu su inače već od ranije bila dva PPI pokazivača. Sad su oni nakon modifikacije dobili svojstvo prikazivanja, ljevi sirove radarske slike, a desni sintetičke. Na desnom, su se prikazivali simboli praćeni objekata i koje kakvi ostali simboli podešavanja i rada sa extraktorom.

Sam rad i podešavanje extraktora niukom slučaju nije bio “mačji kašalj”. Tu se trebalo ozbiljno pristupati i imati solidno iskustvo inače od prave slike situacije, koja bi odgovarala stvarnom stanju u zoni osmatranja nebi bilo ništa. Slika bi u suštini bila klasično smeće.

Upravljanje extraktorom, a time i slikom praćenja koja se potom slala u udaljeni centar poslužioci su izvodili određenim namjenskim komandama, skupa sa tastaturama na prednjim panelima konzola.

Evo isječka da se samo vidi šta je bilo potrebno za izvođenje potrebni radnji za takvo što.


Daljinsko upravljanje ekstraktorom

U KIS Stina Jadran važan dio sačinjava radar tipa 9KR409. Osmatrački je radar za otkrivanje i praćenje kako površinskih objekata na moru, tako i niskoletećih objekata u vazduhu.

Ekstraktor je dio radarskog podsistema koji služi za automatsku obradu otkrivenih objekata te slanje objekata i plotova u direktno spojeni Stina centar. Sa radarskim ekstraktorom može se upravljati u tzv. "LOCAL" režimu rada tj. direktno sa radara, ili u "DALJINSKOM" režimu rada tj. iz Stina centra.

U daljnjem tekstu biti će opisan rad sa radarskim ekstraktorom u daljinskom režimu rada iz Stina centra.

Osnovne predradnje i pregled komandi

a) Osnovne predradnje

U slučaju kada se ukaže potreba za radom u daljinskom režimu, a da bi poslužioc u Stina centru imao pristup radarskom ekstraktoru, potrebno je izvršiti odrežene predradnje. Od prije je poznato da je na podsisteme Stina moguće vezati 2 ili više radara tipa 9KR-409.

Poslužioc u Stina centru mora u svom  formularu "DEFINISANJE RAPORTIRANJA" naznačiti, koji od radara i pod koji brojem, je spojen kao senzor, prije nego pređe na rad u  daljinskom režimu upravljanja ekstraktorom.

Nakon ove procedure da bi uspostavio kontakt sa radarom poslužioc u Stina centru upisuje pomoću tastature tekst terminala komandu:
                                                                        
- "EXT <kod>", (EKS <kod>)  (ekstraktor, kodno ime),
- pritisne funkcionalni ključ I Z V R Š I,

s time da je prethodno poslužioc  na radaru, u svom formularu "DEFINISANJE PARAMETARA RAPORTIRANJA" u polje "NAČIN" upisao "REMOTE", čime je svoj ekstraktor stavio u daljinski rečim rada.

b) Pregled komandi

U ovom poglavlju ukratko ćemo se upoznati sa osnovnim komandama koje su poslužiocu na raspolaganju, a pojavljuju se u posebnom formularu koji se poziva na ekran tekst terminala pomoću komande "H EXT", (POM EKS)  (pomoć ekstraktor), te pritiskom na funkcionalni ključ  I Z V R Š I.

[attachment=2]
 
ZAHVAT

Pomoću ove komande na terminal se poziva formular koji poslužiocu služi za ručnu podršku ekstraktoru u praćenju i predaji objekata za Stina centre.

GUSTOĆA

Ovom komandom na terminal se poziva formular pomoću kojeg poslužioc  definiše gustoću plotova koji će se ekstrahirati u različitim područji ma osmatranja.

DEFINISANJE OSMATRANJA

Ovom komandom na terminal se poziva formular pomoću koga se definišu zone iz kojih ekstraktor automatski šalje objekte u Stina centre.

BRIŠI

Ova komanda služi za jedan od načina ručnog brisanja objekata koji su upisani u sopstvenu tabelu podataka o objektima od strane ekstraktora.

PREPUSTI EKSTRAKTOR

Pomoću ove komande poslužioc u Stina centru prekida sa daljinskim upravljanjem sa ekstraktorom, a to je ujedno i znak poslužiocu na radaru da može preuzeti rad sa ekstraktorom u lokalnom režimu upravljanja.

PREUZMI EKSTRAKTOR

Uz pomoć komande "EXT <kod>", (EKS <kod>) poslužioc u Stina centru preuzima upravljanje ekstraktorom, nakon što poslužioc na radaru u za to odgovarajući formular "DEFINISANJE PARAMETARA RAPORTIRANJA" u polje "NAČIN" upiše "REMOTE".

RAKETNI NADZOR

Uz pomoć ove komande poziva se formular na ekranu tekst terminala, u koji se unose podaci o područjima u kojima će se vršiti automatski nadzor nad pojavom raketnog oružja. Centar područja raketnog nadzora može se odrediti kao geografska pozicija ili upisom vlastite oznake objekta koji je potencijalni nosilac raketnog oružja.

Na ovaj način ekstraktor automatski reaguje na pojavu raketnog projektila i šalje alarm o neposrednoj raketnoj opasnosti.

IZVEŠTAJ

Pomoću ove komande dobijamo formular koji poslužioc mora ispuniti, da bi uopšte imao pristup ekstraktoru. Odnosi se na način upravljanja ekstraktorom, te na izbor i način raportiranja objekata od strane ekstraktora.

IZABERI PLOTOVE

Pomoću ove komande dobijamo formular za definisanje ili prezentaciju područja rada iz kojih ekstraktor automatski šalje obrađene plotove. Ovdje je potrebno napomenuti da u slučaju kada je ekstraktor u režimu rada "DALJINSKI" poslužioc u Stina centru može po potrebi definisati i menjati parametre koji su prisutni u formularima. Obratno, kada ekstraktor radi u režimu rada "LOCAL", parametre može menjati jedino poslužioc u radaru, dok poslužioc u  Stina centru može jedino da ih prezentira na svom terminalu.


Iz ovih prethodnih nekoliko stavki, jasno je da je bilo potrebno prije nego se bilo šta počelo slati od slike u udaljeni centar,

-   definisati područja iz zone osmatranja iz kojih će se slati praćeni objekti,
-   zatim zone iz kojih je zabranjeno bilo kakvo praćenje,
-   zone iz kojih će se slati plotovi
-   gustoću plotova te još neki parametara.

Eto samo ukratko o izgledu i nekim postupcima koji su bili potrebni kod korištenja radara 9KR-409 kao elementarnog senzora Stine Jadran.

Svih osam radara 9KR-409 na vrijeme su modificirani i već tokom 1986 godine svi su bili na OROST pozicijama u potpunoj operativi.

Izbijanjem Balkanskog cunamija prebačeni su svi na područje Boke.

 Kada je uključeno daljinsko upravljanje i lokalno se na monitorima može pratiti situacija koju osmatra ,,daljinac",ali ne ?

Narvno, može. Na lijevom "sirova" radarska slika, a na desnom "sintetička". Suštinski u daljinskom načinu rada dodaje se još jedan
c/b pokazivač ( u Stina centru)  na kojemu se prikazuje identična situacija kao i na desnom pokazivaču. U tom slučaju upravlja
se sa extraktorom sa tog pokazivača, a desni u radaru samo ponavlja ono što se odabira na daljinskom.

Uređaj veze DLT – 200


DLT-200 je najmanji podsistem u kompletu KIS-a Stina Jadran On ustavri prestavlja uređaj veze, ali na jedan
savremeniji način, putem pisanog teksta.

[attachment=1]

Kako se na slici i vidi sastoji se od tekst-terminala (tastatura i monitor) i kontrolne jedinice, koja je ustvari
računarski i komunikacijski deo.

Sa današnjeg stanovišta to i ne izgleda nešto napredno, ali mora se imati na umu da je to konceptirano
krajem 70-tih godina, kad kučni računari i internet mogućnosti nisu ni bile na pomolu među građanstvom.

Sa ostalim podsistemima u Stini Jadran DLT-200 komunicira na dva načina:

-  Radio pitem koristeći  TDMA (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,3114.msg141540.html#msg141540) (vremenski multipleks) protokol, i u tom slučaju komunicirajući isključivo preko AMR-750/2 primopredajnika. U tom slučaju 20 učesnika max je moguće u mreži.

-  Linijskim putem (žica ili 4-žićni kanal veze) u kom slučaji se DLT uređaji vežu u petlju. Max 10 učesnika
je moguće vezati na ovaj način.

Dolaskom Stine Jadran u Jugoslaviju krajem 1984 god. naravno prispjeli su i DLT-200 podsistemi. Tad je isporučeno
10 kompleta. Kasniji godina je naručeno još 30 i tako je u JRM dospjelo oko 40 DLT-200. Od samog dolaska pa sve
do Balkanskog cunamija ugrađivani su na manja plovne objekte, obalske baterije, u neke vojne ustanove, jedan u
Operativni centar JNA u Beogradu itd. Da budem iskren i nemam baš do kraja pravi uvid gde su sve završili.

Šta se sve moglo slati i primati pomoću DLT-200?

    - Slanje i prijem poruka slobodnog i formatiziranog teksta.
    - Slanje i prijem podataka o objektu.
    - Slanje smerova.
    - Slanje i prijem ukazivača.
    - Slanje i prijem vektora.
    - Slanje i prijem podataka o poziciji.
    - Pretvaranje koordinata.

Pošto se svaki podsistem prije puštanja u rad morao “popuniti” određenim korektnim podacima iz plana rada KIS-a,
među kojima i tačna pozicija svakog podsistema pa tako i DLT-200, kod slanja i međussobne razmjene informacija,
Stina Jadran je automatski svaku iformaciju obrađivala i prezentirala na pravo poziciju na monitorima u obliku simbola,
a na DLT-200 u namjenskim formularima sa korektnim preračinatim alfanumeričkim anformacijama.

Sve iformacije kod međusobne razmjene među podsistemima KIS-a preko komunikacijske mreže su permanentno
bile i kripto zaštićene, unošenjem specijalnog namjenskog 15-to grupnog kripto ključa.

Onaj koji nije imao unešen taj kripto ključ nije imao šanse da se ubaci u komunikacijski lanac.

Šta je ostvareno od zamišljenog do Balkanskog cunamija


Prethodnim tektovima u periodu od dolaska Stine Jadran u Jugoslaviju i spuštanjem na nivo JRM, pa do Balkanskog
cinamija (početak 1991 god), dosta toga je instalirano na zamišljene pozicije. Time je izvršena delimična automatizacija
OSOJ službe, ali ipak nije onako kako je bilo zamišljeno kod idejnog projekta i samih izrada podsistema KIS-a.

Kako smo i ranije već rekli, to je iz razloga što podsistemi nisu do kraj bili gotovi za ugradnju dolaskom u Jugoslaviju,
a onda kad se to i zgotovilo pretekli su nas neželjeni događaji na Balkanu.

U svakom slučaju svi glavni podsistemi su instalirani na predviđenu poziciju unutar OSOJ-a osim na
uporišta  Lastovo (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg279599/topicseen.html#msg279599) i  Mali Lošinj (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg278552.html#msg278552) kojima nije bio uređen prostor za ugradnju.

Iz tog razloga su, Pulska Stina – S, i Lastovska Stina – R, ostale neugrađene i smještene u  novoj zgradi MEZ-a (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg282772.html#msg282772) u Splitu.


[attachment=1]
[attachment=2]

Podsistemi Flote su uglavnom bili ugrađeni, ali pošto oni nisu sastavni deo OSOJ službe, o njima će mo nešto kasnije.

Ranije u tektovima na  ovom postu (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg281623.html#msg281623) već sam govorio o vrstama veza u JRM i kako su bile organizovane.

Također sam i napomenuo šta je sve trebalo za ispitati i provjeriti da bi se kasnije prilikom instalacije podsistema
KIS-a Stina Jadran mogli svi oni pistiti u rad tj. operativu.

Priložiću dva teksta koje sam već ranije objavio na Palubi, a koja ustvari tek sad se uklapaju u kompletnu temu o
automatizaciji službe OSOJ-a.


Komunikacijska mreža u KUS-u Stina Jadran


Svi podsistemi KIS-a STINA JADRAN da bi bili iskorišteni do kraja, što se tiče njihovih mogućnosti, međusobno su povezani komunikacijskom mrežom. Gledajući pojedinačno većina njih raspolaže sa

•   HDLC (High data link control) i
•   TDMA ( “Time Division Multiple Access”), naš usvojen termin (“Vremenski Multipleks” VM),
   
prenosnim vezama,  dok određeni broj, uglavnom manjih, raspolaže jedino sa TDMA prenosnim vezama (naprimer manji brodski podsistemi, podsistem tipa DLT 200 i slično).

Sama komunikacijska mreža je tako izvedena da u potpunosti funkcioniše automatski. To znači da u svakom trenutku podsistemi znaju ko je uvezan u mrežu, ko je aktivan, ko je određenog momenta "ispao" iz mreže, kako komunicirati sa bilo kim u mreži i slično. Iz ovoga se dade zaključiti da je pored ostalog komunikacijska mreža topologiski prilagodljiva, što znači da će se u svakom momentu iskoristiti sve raspoložive mogućnosti da bi se ostvarila komunikacija "svak sa svakim".

Međusobno uvezani komunikacijskom mrežom, gledajući pojedinačno, svaki podsistem KIS-a u mreži prestavlja čvorište sa svojom adresom koja mu je dodeljena prilikom definisanja. Posle svega navedenog može se reći da je komunikacijska mreža KIS-a STINA JADRAN ustvari skup čvorišta međusobno povezanih HDLC i/ili TDMA prenosnim vezama sa svojim vlastitim adresama.

Adrese se izražavaju brojčano, a kreću se u rasponu od 000-127. Svako čvorište automatski vodi svoju vlastitu HDLC tabelu usmeravanja. Unutar iste se automatski upisuje kompletna situacija, tj:
   
•   Koje su od raspoloživih HDLC prenosnih veza aktivne.
•   Koja su sve druga čvorišta spojena s druge strane HDLC prenosnih veza i istovremeno aktivna.
•   Koja je udaljenost do drugih čvorišta (izražena brojem međučvorišta).
•   Koja su sve međučvorišta potrebna da bi se doseglo neko drugo čvorište i tome slično.
                                            
U regularnim intervalima čvorište nadzire sve svoje HDLC prenosne veze, da bi se proverila njihova ispravnost te da li su i dalje aktivne. Ako dođe do izmene u topologiji mreže, ili nepravilnosti u radu nekog podsistema tj. prenosne veze, podsistemi se o tome međusobno izveste. Kada se, iz bilo kog razloga, prekine neka HDLC prenosna veza između dva čvorišta, sistem traži mogućnost zaobilaznog puta. Sve ove promene svakog momenta se automatski javljaju svim čvorištima, a ovi također automatski ažuriraju svoje HDLC tabele usmeravanja. Tako svako čvorište u svakom momentu zna kompletnu situaciju što se tiče kompletne komunikaciske mreže. Na osnovi toga podsistem odlučuje kako, na koji način i  kojim putem komunicirati sa bilo kim u mreži.

Važno je ovde napomenuti da je potpuna automatizacija postignuta jedino u HDLC prenosnim vezama, što nije slučaj sa TDMA prenosnim vezama. Što se njih tiče jedini elemenat automatizacije je u tome što je obezbeđeno da se zna kako stići do čvorišta koja su vezana  TDMA prenosnim vezama. To je obezbeđeno unošenjem određenih podataka u formulare prilikom definisanja podsistema tj. čvorišta koja komuniciraju preko TDMA prenosnih veza, a istovremeno se naslanjaju i na HDLC prenosne veze.

Ostalo, kao što je aktivnost čvorišta, "ispadanje" i slično nije moguće obezbediti. Jednostavno rečeno čvorišta koja komuniciraju preko TDMA prenosnih veza ne vode tabelu usmeravanja, te se ne zna da li je takvo čvorište aktivno ili ne.

Zahvaljujući automatizaciji kojom raspolaže komunikacijski sistem, nadzorna funkcija tokom normalnog rada upozorava odgovorno ljudstvo o stanju HDLC prenosnih veza upozorenjima na terminalu.

Upozorenja su tipa: "HDLC PRENOSNA VEZA 3 PREKINUTA" ili "HDLC PRENOSNA VEZA 3 RADI" i tome slično.

[attachment=1]

Na gornjoj slici je prikazan primjer komuniciranja posistema unutar sistema KIS Stina Jadran. Kao primjer je uzeto komuniciranje između RTOP404 (adresa 21) koja se nalazi ispod otoka Visa blizu otočića Palagruža sa velikim VPBR34 (adresa 77) koji je skroz u vrhu Jadrana blizu Kopra. Operateru na RTOP404 je dovoljno da na svom terminalu naslovi svoju poruku da je za VPBR34 i pritiskom na dugme ista se sa stanovišta komunikacija preda preko radio uređaja i automatski dalje putije mrežam do terminala na VPBR34 te tamo upozori primaoca o dolasku.

Emitovanu poruku sa radio uređaja RTOP404 u ovom slučaju je prvo primio radio uređaj Stine-R na otoku Visu zatim je prosledio Stini-S u Šibeniku, a ova je zaključila da joj direktna veza sa Stinom-S u Puli nešto šepa pa je istu prosledila Stini–C u Žrnovnici. Dolaskom poruke na Stinu-C ova je sad prosleđuje Stini-S u Puli, a ova preko Stine-R u Lošinju na radar 9KR-409 na Učki. Na kraju radar svojim radio uređajem prosleđuje je na VPBR34 koju on prima sa svojim radio uređajem i prikazuje na svom podsistemu.

Sve se ovo odvija vremenski skoro trenutno, a od ljudstva koji su sa tim upoznati i angažovani su samo operater na RTOP404 i drugi na VPBR34. Jedni od uslova da bi mreža funkcionisala je da svi podsistemi moraju da imaju upisane iste kripto ključeve i da je realno vrijeme unešeno u podsisteme na svim unutar 30 sek.

Načelna šema održavanje veze u TDMA

Manji podsistemi KIS-a , kao i svi koji su ugrađeni na mobilne objekte, u floti, na brodove, za vezu sa ostalim  podsistemima  KIS-a na raspolaganju  imaju mreže koje koriste protokol vremenskog multipleksa "VM", ( Izvorni naziv TDMA = “Time Division Multiple Access” u prevodu  “Pristup vezi u  višestrukoj raspodeli  vremena“ ).  Ovaj protokol je namijenjen za održavanje veze između više učesnika po principu "mreže" i  to prvenstveno  putem radio  prenosa.  

U  mreži  VM  razlikujemo  kao i kod svake druge organizovane mreže "UPRAVNU STANICU" i članove mreže.   Da  bi  se veza u mreži odvijala neometano u mreži mora da vlada disciplina o čemu vodi brigu "UPRAVNA STANICA" pozivajući članove npr.  po redu taktičkih  brojeva.   "UPRAVNA  STANICA"  vodi  brigu o disciplini veze, tj.  da se izbegne mogućnost istovremene  predaje  na  dvije ili  više  stanica, te vodi protokol. Rad VM se zasniva na unapred izvršenoj  podeli vremena i  tačnosti  internog  časovnika  koji  u dužem  periodu  (4,5  sati)  nakon  početne  sinronizacije održava tačnost od 0.00005 sek.

Da bi se veza mogla održati neometano, te da bi  se  na  mjestu prijema,  poruke  mogle  primati  i  jednoznačno  "otvarati" njihov sadržaj, izvršena je  tzv.  "Višestruka raspodjela vremena".   Prvo se  vremenski  ciklus  podjeli  na vremenske odsečke koji se dodjele pojedinim članovima mreže VM.  Ovim je osigurano da dva  ili  više  podsistema  ne  mogu istovremeno predavati poruke.  Podsistem kome se dodjeli vremenski odsečak br.1 postaje "UPRAVNA STANICA"  tog  VM i on ima poseban status.

Teoretski mogući broj vremenskih odsečaka kreće se od 1 do 64,  međutim u  praki  se  on  kreće  do  20,  a  u  svakom  konkretnom slučaju organizacije VM dozvoljeni  broj  vremenskih  odsečaka  naznačen  je  u  formularu  "TDMA  DETAILS" (Detaljni parametri VM).  Podsistemu se mora  dodjeliti  najmanje  jedan  vremenski  odsečak.   Ako  mu  se dodjeljuje  više  odsečaka oni mogu biti grupisani u nizu (npr. 3,4,5) ili raspoređeni po celokupnom ciklusu (npr.  3, 7,  19). U slučaju dodjele uzastopnih odsečaka povećava se "korisna dužina" za predaju informacija dok u slučaju nepovezanih odsečaka skraćuje se vrijeme pristupa predaji.  Sledeća podjela unutar ciklusa VM izvršena je tako da se svaki odsečak podjeli na polja,  a  svako  polje  ima svoje značenje i namjenu.


[attachment=1]
  
Učesniku kojem se planom mreže dodijeli odsečak br.1 prestavlja "UPRAVNU STANICU"   za   taj   vremenski   multipleks,  te  mora sinhronizirati ostale učesnike u mreži da bi oni  mogli  raditi  u režimu predaje. Sinhronizacija se izvodi na više načina:

1)  Definisanjem uređaja.

Ostale  učesnike  u  mreži  vremenskog   multipleksa sinhronizira  "UPRAVNA  STANICA"  onog momenta kad popuni formular "DEFINISANJE UČESNIKA U VEZI".  To je također  i zadnji   formular   koji   se  pojavljuje  automatski  na terminalu za vreme definisanja uređaja. Na sinhronizaciju treba pričekati  negdje  oko  jedne minute  pa  tek  poslije toga početi sa slanjem poruka.  
Iz ovog proizilazi da se uređaj  koji  predstavlja  "UPRAVNU STANICU"  u  mreži  vremenskog  multipleksa  mora  zadnji uključiti i definisati.

2)  Slanjem poruke "UPRAVNE STANICE".

Svaki put kad "UPRAVNA STANICA" u  mreži  vremenskog multipleksa    šalje  poruku    istovremeno    vrši   i sinhronizaciju ostalih učesnika mreže.   Sinhronizirajuća sekvenca  se  šalje  uvijek  kad  "UPRAVNA STANICA" šalje poruku u prvom vremenskom odsječku.  Međutim ovakav oblik sinhronizacije  je  nesiguran,  pošto  se podsistemu koji predstavlja "UPRAVNU STANICU" obično pored prvog odsječka dodjeljuju  još  i neki drugi vremenski odsečci.  Ukoliko se izvrši predaja u odsečku koji ne nosi broj jedan nego u nekom drugom odsečku neće se izvršiti sinhronizacija.

3)  Automatskom predajom sinhronizirajuće poruke.

Ako nije  slala  nikakvu  poruku  u  toku  4.5  sata "UPRAVNA STANICA" automatski šalje poruku sinhronizacije, da bi mrežu držala sinhroniziranom.

4)  Promenom parametara u formularu.

Pozivanjem formulara komandom  "TD  BA", (Definisanje  VM), na uređaju koji predstavlja "UPRAVNU STANICU" i promenom nekog od parametara, te  izlaskom  iz istog uputiće se poruka sinhronizacije ostalim učesnicima mreže vremenskog multipleksa.  Posle ovog ponovnim pozivanjem  formulara  te  promjenjenom  parametru ponovnim upisivanjem vratiti  prethodno   stanje. Ovo je istovremeno naj jednostavniji   i  najsigurniji  način  sinhronizacije mreže vremenskog multipleksa.

Međutim,  ukoliko  član mreža  ne   predstavlja "UPRAVNU STANICU" u mreži vremenskog multipleksa u kojoj učestvuje, mora čekati na sinhronizaciju od strane "UPRAVNE STANICE", da bi se mogao  uključiti  u  vezu  vremenskog  multipleksa tj.  raditi i u režimu predaje.

Konačno nakon svega predhodno  navedenog,  tj.nakon  unošenja parametara neophodnih  za rad i aktiviranja komunikacija, čime se omogućava veza sa ostalim podsistemima KIS-a, uređaj je spreman za normalnu upotrebu.

Još jedan od bitnih uslova da bi se odvijala nesmetana razmjena informacija u mreži je i to da svi članovi mreže moraju imati unešene iste kripto ključeve, kao i to da unešeno realno vrijeme na svim podsistemima mora biti unutar 30 sek razlike.


Eto toliko o komunikacijama u KIS Stina Jadran u najkraćem mogućem obliku.... :marinero

Ciro, odlucio sam da pohadjam kurs za Stinu! Koliko traje ovaj kurs kod tebe?

Po meni, ko se nikada nije sretao sa ovom problematikom, citajuci tvoje postove, sve ce mu biti jasno. Detaljno, precizno, jasno...

Ne zameri mi na gornjem pitanju. Samo sam se salio!!!!

Samo "guraj" dalje, cekam da saznam jos nesto novo!

Kurs ima svoju cijenu, litra prvoklasnog vina - crnjaka.  ;D

Pa i nastojim koliko mogu biti razumljiv iz razloga da nebudem dosadan. Ovo su sve tekstovi iz glave, vrlo površni sa
stanovišta struke. Inače kad bi se upustio u dublje razmatranje malo ko bi to i pogledao. I ovako po mome je tema nezahvalna
za ovakav tip Foruma. Upustio sam se u nju jer je deo života već ugasle Jugoslavenske ratne Mornarice, pa bar u ovom obliku da
ostane kao pisani trag za povijest/istoriju.

Da nisam na ovom Forumu priložio ovo nekoliko natpisa, niko nikad nebi ni znao da je to ikad postojalo u JRM.

Cena odgovara. Guraj dalje...

S obzirom da smo dosad instalirali podsisteme na njihove OSOJ pozicije i da smo ih spojili odgovarajućim vezama-komunikacijama,
da malo sagledamo, kakav je bio postupak ativiranja podsistema za upotrebu u normalnom radu.


Uključivanje podsistema


Programi za svaki podsistem čuvaju se po modulima na "winchester" disku i PROM memoriskoj pločici tipa MMM-01
kao vanjskim medijima. Svi ovi mediji se formiraju tj. pune sistemskim programima izvan podsistema Stina Jadran
tj. na posebnim računarima (Vax-osovima).

Nakon formiranja smeštaju se u podsistem, tako da disk podržava glavni računar,  a PROM  MMM-01 čuva
programe za računare kolor i c/b slike.

Naravno, ove radnje se izvode samo nakon modifikacije ili nekog otkazivanja.

Kada se svi navedeni memoriski mediji nalaze na svojim mjestima podsistem je spreman
za uključivanje.

Nakon uključivanja podsistema, sistemski programi se automatski prebacuju sa diska i iz PROM-a u
radne memorije računara.

Samo prebacivanje traje neko vreme (1-2 min), a po završetku istog pojavi se oznaka vremena (00 00 00) na
terminalu konzole (vreme se ažurira svakih deset sekundi), te upozorenje na terminalu konzole u obliku:
“T  M1.140.000-00  SYSTEM  START”

Upozorenja su znak odgovornom poslužiocu da je faza unošenja programa kompletna tj. završena. Završetkom
iste može se pristupiti definisanju podsistema na osnovi dokumenata za rad sa uključene konzole.
        


Unošenje parametara neophodnih za rad podsistema

Nakon uključivanja podsistema i završetka faze unošenja programa u radnu memoriju računara, odgovorni poslužioc pristupa
definisanju istog tj. unosi određene podatke na osnovi dokumenata.

Definisanje se može izvršiti sa konzole u podsistemu, koja se za tu svrhu opremi "Komandirskim ključem".

Da bi se započelo sa unošenjem određenih podataka, odgovorni poslužilac mora raspolagati sa "Komandirskim ključem" koga
stavlja u alfanumeričku tastaturu na upravljačkom panelu konzole.

[attachment=1]

Stavljanjem "Komandirskog ključa" (levi ključ na tastaturi) i zakreta njem istog u desno na tastaturi terminala pojaviće se
formular "PARAMETRI SISTEMA 1" čime započinje proces definisanja.

[attachment=2]

Da nebi previše duljio potrebno je u formulare unijeti sledeće podatke:

•   Kodno ime podsistema
•   Adresu
•   Tekući datum
•   Tekuće vrijeme (tačnost na svim podsistemima mora biti unutar 30 sek)
•   Vlastitu oznaku objekata
•   Opštu oznaku objekata
•   Vlastitu poziciju podsistema
•   Pretpostavljeni centar
•   Tekući kripto ključ
•   Vrstu saobraćaja u TDMA mreži
•   Vlastiti TDMA slot
•   Unijeti  kodno ime i adrese ostali učesnika u mreži
•   Unijeti kodno ime i ostale podatke ostali učesnika u Stini Jadran

Po unošenju predhodno navedenih podataka i pritiskom na funkcionalni ključ I Z V R Š I, čime je poslužioc konačno završio
sa unošenjem parametara neophodnih za normalni rad. Potrebno je pričekati neko vreme da kursor na terminalu siđe iz
formulara u liniju unošenja komandi da bi se moglo pristupiti završnoj fazi definisanja podsistema tj. aktiviranju komunikacija.

Silaskom kursora na komandnu liniju terminala, istovremeno se aktiviraju i kumunikacijske linije podsistema kojom prilikom se
isti prestavi ostalim učesnicima u KIS- Stina Jadran, a usput i pokupi potrebne komunikacijske podatke za daljni rad.

Svi podaci koji su uneti u formulare za vreme definisanja podsistema osim tekućeg datuma, tekućeg vremena i kripto ključa
pohranjuju se na disk. Tako su bez obzira na isključivanje i ponovno uključivanje podsistema uvek prisutni unutar formulara.
Naravno njihova naknadna izmena unutar formulara moguća je ulaskom pojedinačno u svaki formular jedino upotrebom
"Komandirskog ključa" i određene pripadajuće komande.

Kad je podsistem spreman za upotrebu, odgovorno lice vadi i uzima sa sobom "Komandirski ključ", a obično ljudstvo,
poslužioci, nastavljaju sa radom uz upotrebu “Operaterskog ključa” (desni ključ na tastaturi).

Stime su vitalni radni parametri Stine Jadran u normalnom radu bili zaštićeni od zloupotrebe ili nehotični postupaka.

[attachment=1]

E svaka ti čast. Pa gde ga nađe.. :pirat , mislim na gornju sliku Tekst terminala.
Upravo se ovakav koristio u kompletnom KIS-u Stina Jadran. Negde upravo ovako
na manjim podsistemima, a na većiim u sklopu konzole.

Odlično majstore.... :klap :klap

Nažalost, istina je da su se ovi terminali kasnije u radu pokazali dasta ranjivi. Često su crkavali, češće, nego bi se to i očekivalo
od milutary tehnologije. Ustvari, kasnije se zaključilo da i nisu pravljeni i specificirani po military standardu. Bili su to klasični
kancelarijski ili kućni tekst terminali, koje su nam Švedi ugradili, a niko nije obraćao pažnju na to.

Elektronika u monitoru je dosta često otkazivala, a i sama tastatura je bila dosta "mlitava" i svakodnevnom upotrebom, često je
delimično ili skroz otkazivala.

Sve u svemu, imali smo dosta muke sa time....(http://www.cheesebuerger.de/images/midi/verschiedene/b020.gif)

Radno stanje konzole


Ativiranjem podsistena tj. silaskom kursora na komandnu liniju tekst terminala, aktiviraju se i sve uključene konzole.

•   Pojavljuje se slika na PPI ekranima.
•   Aktiviraju se operatorski paneli sa namjenskim ključevima – dugmadima za manipulaciju informacijama na ekranima.
•   Aktivira se alfanumetička tastatura za unošenje komandi i teksta
•   Aktivira se rotirajuća kugla za označavanje - pozicioniranje na ekranu


[attachment=1]

Slika na kolor konzoli se prikazuje u četiri boje:

•   crvenoj,
•   zelenoj,
•   žutoj
•   narandžastoj.

-   U crvenoj boji prikazuju se objekti vlastiti i neutralni.
-   U zelenoj boji prikazuju se objekti neprijateljski i nepoznati.
-   U žutoj boji prikazuju se geografske informacije (mapa i ostalo).
-   U narandžastoj boji prikazuju se ukazivači, vektori, tekstovi, smjerovi i taktičke funkcije.


Toliko ukratko o prikazivanju na kolor konzolama.

O prikazivanju na c/b konzolama već je prikazano i opisano na  ovom postu (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg283780.html#msg283780).

Radno pristupanje podsistemu se izvodi sa konzole upotrebom operatorskog panela 1 i 2. U tom smislu poslužiocima su na
raspolaganju namjenski ključevi (termini usvojeni u KIS-u za dugmad na prednjem panelu) kao i set komandi.

Na podsistemima sa više konzola pristup sa bilo koje je ravnopravan u smislu operatike.

Načini i metode pristupu informacijama


Sve primljene, kao i unešene informacije raznog tipa u svakom od podsistema Stina Jadran, mogle su se prikazivati
u slikovnom obliku na ekranima konzola ili tekstualno u obliku slobodnog teksta ili u namjenskim formularima na tekst
terminalima. Također po potrebi i printati na štampačima.

Postojala je i mogućnost na podsistemima sa više konzola, informacije određenim komandama selektirati i
preusmjeravati prema željama i potrebama.

Za sve to postići na svakoj od konzola su postojala dva operatorska panela preko kojih se ulazilo u podsistem.

Operatorski panel 1, raspolagao je sa namjenskim ključevima (dugmadima) pomoću kojih su se unosili pojedini podaci u
podsistem, kao i manipulacija PPI slikom na ekranu.

Operatorski panel 2 (alfanumerička tastatura) omogućavao je unošenje svih mogućih komandi preko tekst terminala,
a koje su se korustile za manipulaciju sa informacijama.

Tako su se postupci sa ključevima i komandama, međusobno dopunjavali i preklapali, zavisno od dovitljivosti operatera
na konzoli i tim načinom i metodom informacije unosile u podsistem ili prikazivale.  

[attachment=1]


Evo samo malog segmenta komadi koje su se koristile u KIS-u Stina Jadran.


Pregled komandi koje se koriste u Stini Jadran


1.SYSTEM INITIATION              DEFINISANJE SISTEMA

ADdress                    ADresa
ADress  GROUp                 GRupne ADrese
DEFine  REPorting                      DEFinisanje RAPortiranja
DEFine  RESPonsible Operator           DEFinisanje Odgovornog POSlužioca                                                
DEFine  RESPonsibility Area           DEFinisanje Zona ODGovornosti
DEFine  SYstem 1                      DEFinisanje SIStema 1
DEFine  SYstem 2                      DEFinisanje SIStema 2
DEFine TEChnical Operator             ODRedjivanje TEHni~kog POSlužioca
Key                            Ključ
RADio CHannel Status              STAnje Radio KAnala
RADio SILence ON <code>             Radio Šutnja UKljučena <kod>
RADio SILence OFF <code>           Radio Šutnja ISKljučena <kod>  
TDma BAsic                  DEFinisanje VM
TDma DETails                 TDma DETails
HF  BAsic                         DEFinisanje KT
HDlc BAsic                         DEFinisanje HDlc

2.TARGET MANAGEMENT      RUKOVANJE OBJEKTIMA

ACCept <tgt>                 PRIHvati <obj>
COMBine <tgt1> <tgt2>                   KOMbinuj <obj1> <obj2>
COMPare <tgt1> <tgt2>      UPOredi <obj1> <obj2>
CONvoy <Kx> OFF         Konvoj <Kx> ISKlju~i
CONvoy <Kx> ON                 Konvoj <Kx> UKlju~i
COPy <tgt1> <tgt2>              KOPiraj <obj1> <obj2>
DEFine CONvoy                 DEFinisanje Konvoja
DEFine SELection                      DEFinisanje IZBora
DEFine TArget                 DEFinisanje Objekta
DELete CONvoy <Kx>              BRIši Konvoj <Kx>
DELete <tgt>                 BRIši <obj>
EXChange <tgt1> <tgt2>      ZAMeni <obj1> <obj2>
GLObal  TArget                 OPšti Objekt
LOCal  TArget                 VLastiti Objekt
PRESent COMBined              PRIkaži KOMbinovane
PRESent DELeted                    PRIkaži Izbrisane Objekte
PRESent NOT ACCepted              PRIkaži Neprihva}ene Objekte
PRESent REPort ADressees           PRIkaži ADrese RAPortiranja
PRESent REPorted TArgets <code>   PRIkaži Raportirane Objekte <kod>
PRESent TArget PPi <sel>           PRIkaži Objekt PPi <izbor>
PRESent TArget TERMimal <sel>   PRIka. Objekta Tekst Term.<izbor>
RELease DELeted <tgt>              OTPusti Izbrisane <obj>
REQuest <tgt>                 ZAHtev <obj>
SENd <code> <sel>              ŠALji <kod> <izbor>
SENd ONCE <code> <sel>      ŠALji Jednom <kod> <izbor>
SPlit <tgt>                         RAZdvoji <obj>
STOp SENd <code>              PREkini SLAnje <kod>
TArget <tgt>                 Objekt <obj>
TArget <tgt1> <tgt2>                   Objekt <obj1> <obj2>
TArget <tgt1> <code>                  Objekt <obj1> <kod>
TArget <tgt1> <pos>                    Objekt <obj1> <poz>
TRack <tgt>                 PRAti <obj>
VELocity VECtor OFf <sel>           BRzina VEKtor ISKljuči <izbor>
VELocity VECtor OFf ALL      BRzina VEKtor ISKljuči SVI
VELocity VECtor ON <sel>           BRzina VEKtor UKljuči <izbor>
VELocity VECtor ON ALL              BRzina VEKtor UKljuči SVI

...............................................................................................

Ovo je samo delimični prikaz komandi da bi se vidjelo kako su u suštini izgledale. Ukupno je bilo 180 (sto osamdeset)
razni komandi za potpunu manipulaciju sa informacijama u KIS-u Stina Jadran. To su sve komande za upotrebu sa
Operatorskog stanovišta kod svakodnevne upotrebe podsistema.

U daljnjem tekstu navedene su i ostale funkcije koje su se koristile u Stini i koje su
raspolagale sa svojim skupom komandi.


3.MISSCELLANEOUS               RAZNO

4.GEOGRAPHICAL INFORMATION    GEOGRAFSKE INFORMACIJE

5.BEARING HANDLING               RUKOVANJE SMEROVIMA

6.POINTER/VECTOR HANDLING    UKAZIVAČ/VEKTOR

7.SIMULATION                  SIMULACIJA

8.ADDITONAL INFORMATION       DOPUNSKE INFORMACIJE

9.TACTICAL EVALUATION AND PLANNING     TAKTIČKA PROCENA I PLANIRANJE
                                          
9.1 SEARCH/GROWING                ZONA PRETRAŽIVANJA/KONTAMINACIJE
                                          
9.2 SURVEILLANCE                NADZIRANJE
                                          
9.3 PREDICTION                   PREDVIDJANJE
                                          
9.4  THREAT                   PRETNJA
                                          
9.5  INTERCEPT                   PRESRETANJE
                                          
10. HISTORY                   HISTORIJA

11. PRINT/LOG                    ŠTAMPAJ/BELEŽI

12. SEMIGRAPH                   GRAFIČKI POKAZIVAČ - GRAFP

13.EXTRACTOR CONTROL              UPRAVLJANJE RADOM EKSTRAKTORA

13.1  EXTRACTOR SUBCOMMAND       KOMANDE ZA EKSTRAKTOR
          
14.MESSAGE HANDLING                  RUKOVANJE PORUKAMA

15.KOMANDE TEHNIČKE PODRŠKE
                                                            
    NETwork INFormation          NETwork INFormation (Diagnostika mreže)  


Prema tome, kad se sve sagleda, mogućnosti Stine Jadran su bile impozantne, a bogami valjalo se i
potruditi za sve to iskoristiti.

Iskustva su šarolika, koliko se moglo sagledati za vrijeme Stine u operativi. Uglavnom su mlađi ljudi bili
zainteresovani. Starije je trebalo tjerati i “puškom”.  ;D

Objekti i njihovo prikazivanje u podsistemu

Od sijaset informacija koje se slijevaju i prate u KIS-u Stina Jadran, elementarne su informacije o objektima
ili jednostavno rečeno OBJEKTI.

Objekti u podsisteme se uglavnom dobijaju automatski praćenjem od strane radara ili unošenjem ručno ili na
neki drugi način na osnovu informacija dobijenih na osnovu drugih informacija, tipa osmatranja, dojavom telefonom
ili od drugih radara koji se ne uklapaju u Stina sistem.

Suma sumarum, objekti u podsistem Stina se prikupljaju automatski ili ručnim unošenjem.

Već smo ranije rekli da se automatski dobijaju iz radarskog ekstraktora kao gotovi praćeni objekti ili plotovi
(tačke na ekranu) čije praćenje inicira operator u radaru ili nekom udaljenom Stina podsitemu.

Ručno unošenje se izvodi upotrebom namjenski komandi preko tekst terminala i popunjavanjem pridošli podataka
u tabelu pripadajućeg objekta ili preko Operatorskog panela 1 upotrebom odgovarajućih ključeva.

Svi objekti pristigli u bilo koji podsistem ili unečeni na samom njemu vode se u bazi o objektima koja je višeslojna.

Višeslojnost se ogleda u tome da se vode zazebno «još ne prihvaćeni objekti», zatim «prihvaćeni objekti» i
na kraju «brisani objekti».

•   Još neprihvaćeni objekti – su objekti koji su pristigli u podsistem kroz komunikacije, ali ih operateri iz nekih razloga još
      nisu  prihvatili i ne tretiraju ih u potpunosti u smislu korisni iformacija o njima.

•   Prihvaćeni objekti – su objekti koji se već prate i obrađuju u svakom smislu.

•   Brisani objekti - su oni koji su operateri obrisali, ali oni se još neki period vremena drže u bazi podataka
      i po potrebi se mogu "pozvati" natrag u mod praćenja.

Svi objekti čim napuste ekstraktor ili se unesu ručno u podsistem, smještaju se u bazu objekata i prikazuju na
ekranima konzola u obliku razno razni simbola.


[attachment=1]

Simboli su uobličeni na osnovu kategorije i pripadnosti objekta.

•   Kategorija – površinski, vazdušni, pod vodom....
•   Pripadnost – nepoznat, neprijateljski, vlastiti, neutralni...


Na kolor konzolama, a to smo već i ranije naglasili, objekti se označavaju:

•   Crveno – vlastiti i neutralni,
•   Zeleno – nepoznati i neprijateljski.


Svaki objekat koji se nalazi u podsistemu, bez obzira na svoj status, raspolaže svojom vlastitom tabelom,
koja se može u svako doba  pozvati komandom (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg285693.html#msg285693) na tekst terminal.

[attachment=2]

Kao i što se vidi na slici ima dosta polja u formularu kroz koja je definisan objekt. Osnovno je da se oznaka
objekta (GZ13), pozicija (POZ) unose automatski od strane podsistema, a ostale podatke moraju popuniti
operateri na osnovu svoji saznjanja. Također, kurs u brzina se automatski ažuriraju od strane sistema.

Također, u svako doba moguće je pozvati i prikazati skupnu tabelu praćeni objekat na tekst terminalu. To se
izvodi odgovarajućim namjenskim komandama.

[attachment=3]

To je moguće i za «još neprihvaćene objekte», kao i za «brisane».

Sve objekte koji se nalaze u bazi podata o objektima, sistem nadgleda i ažurira im automatski bilo kakve promjene.
Vazdušnim svako 10 sekundi, a površinskim, svako 2 minuta, a po potrebi i češće.  

Jedna sličica konzola brodskog podsistema 9C3-509 E,F, na velikim patrolnim brodovima VPBR.
Vrlo rijetka slika jednog podsistema Stine Jadran.


[attachment=1]

Vertikalno je Color konzola na kojoj se vidi sintetička slika sa simbolima objekata i mapom.

U sredini je monitor tekst terminala na kome su u tekstualnom obliku traženi podaci o objektima.

U horizontali je c/b konzola na kojoj je sirova radarska slika od vlastitog radara. Na toj konzoli
postojala je i mogućnost odabira objekata i njihovog praćenja, s čime su se dobijali i novi simboli
skupa sa radarskom slikom.

Jedan prizor čisto radi male relaksacije teme, da ne zastranimo sa dosadom... ;D   :marinero

Označavanje objekata u KIS Stina Jadran

   
Svraha označavanja objekata
              
U sistemu kao KIS Stina Jadran, a koji se sastoji od velikog broja podsistema prilikom razmene informacija u
obliku objekata i praćenja istih nužno je određeno označavanje. Ukoliko to nebi bilo izvedeno nastao bi haos u
sistemu.


[attachment=1]
                   Označavanje objekata u KIS-u

Ono se izvodi automatski od strane sistema. Organizacija unutar KIS-a je hierarhiska. Tačno se zna ko je kome potčinjen,
odnosno ko je kome predpostavljeni centar. Protok informacija, u ovom slučaju objekata, moguć je u oba smera, ali uglavnom
većina njih se šalje odozdo od najnižih podsistema pa sve dalje i dalje prema najvišem.

Svi ti objekti se prikazuju u podsistemima negde više, negde manje ovisno mogućnostima samog podsistema. U toj situaciji
da bi se izbegla bilo kakva zabuna, a postigla potpuna razumljivost, vrši se označavanje objekata.

Označavanje je dvojako tj. postoje dva oblika oznaavanja i to vlastito označavanje i opšte označavanje objekata.

•   Vlastito označavanje omogućuje potpunu razumljivost u smislu protoka informacija od najnižeg podsistema prema
     najvišem, odnosno u hijerarhiski višem, i najvišem podsistemu moguće je tačno utvrditi odakle je objekt poslat tj.
     ko je izvor dotinog.


•   Opšte označavanje omogućuje potpunu razumljivost u smislu dosega informacije sa stanovišta posmatranja
     najnižeg podsistema tj. najniši podsistem može tačno zaključiti do kog je nivoa stigao njegov objekt koga je on
     predhodno poslao.


Što se tiče objekata u većini podsistema pojavljuju se dva tipa i to
realni i simulirani objekti. Naravno i jednom i drugom tipu objekata dodeljuje se određena oznaka.


Vlastita oznaka objekata


REALNI OBJEKTI

Svim objektima koji se prate u podsistemima kao što su 9C3 509, 9C3 202, 9C3 209, STINA-R, STINA-S i STINA-C
automatski se dodeljuje vlastita oznaka u formi "xynn".
                

•   x-pokazuje koji od podsistema je odgovoran za praćenje objekata.

•   x=W Pokazuje da je radar 9KR 409 odgovoran za praćenje. U ovom slučaju drugo slovo u oznaci je vlastita oznaka
      radara. (PRIMER WA10).
•   x=X Pokazuje da je radar 9KR 409 odgovoran za praćenje, ali je objekt na radaru specificiran i prenesen CIC procedurom
      tj. nije obrađen u ekstraktoru objekata. U ovom slučaju drugo slovo u oznaci je vlastita oznaka radara. (PRIMER XA11).
•   x=A-V Pokazuje vlastitu oznaku preostalih podsistema u KIS-u od (9C3 509 do STINA-C )koji su odgovorni za praćenje.
      (PRIMER AZ13).

•   y-Pokazuje ko je izvor informacije o objektu.

•   y=X Pokazuje da je izvor informacije vlastiti radar. Ovo važi samo za brodske podsisteme. (PRIMER BX13).
•   y=Y Pokazuje ručno praćenje u nekom od podsistema na osnovu radarskog plota. (PRIMER AY33).
•   y=Z Pokazuje ručno praćenje u nekom od podsistema na osnovu ostalih informacija. (PRIMER AZ55).
•   y=A-G Pokazuje vlastitu oznaku radara 9KR 409. U ovom slučaju izvor informacija je radar u vidu plota, a praćenje
     je automatsko i izvedeno u nekom od podsistema. (PRIMER AD44)

•   nn-Pokazuje broj, objekta od 01-99.

Objekte koje šalje DLT-200 smatraju se objektima praćenim na osnovu ostalih informacija te im podsistem na koga se š
alju dodeljuje oznaku

•   xZnn gde je x=vlastita oznaka podsistema na koga su poslati.

Objekte koje šalju 9C3 202 i 9C3 209 su uglavnom objekti koje dobivaju od vlastitih radara te na osnovu tog im
dodeljuju oznaku

•   xXnn gde je x=vlastita oznaka.

Ukoliko se sa njih šalju ručno uneseni objekti postupiće sa njima kao i u slučaju sa DLT 200. Dobiće oznaku

•   xZnn gde je x=vlastita oznaka podsistema na koga su poslati objekti.



Napomena:

Nesme se doći u situaciju da istovremeno unutar KIS-a postoje dva ili više podsistema sa istom vlastitom oznakom, osim za
radar koji može imati vlastitu oznaku identičnu sa nekim drugim podsistemom.

Vlastita oznaka nekog podsistema mora se također uneti u određene formulare svih podsistema koji su mu predpostavljeni od
onog prvog iznad njega do najvišeg i obrnuto.

Distribucija vlastitih oznaka vrši se jedinstveno u dokumentima za rad sistema KIS STINA JADRAN.
      


SIMULIRANI OBJEKTI

Simulacija kao funkcija može se izvesti u podsistemima 9C3 509 te u svim STINA podsistemima. Pošto se simulacija može
odvijati istovremeno sa realnom situacijom moralo se na neki način obezbediti razlikovanje između realnih i simuliranih objekata.
To se postiže dodelom vlastite oznake za simulirane objekte koja je različita od vlastite oznake za realne objekte.

Oznaka za simulirane objekte ima format "xSnn"

•   x-Pokazuje koji je podsistem izvor simuliranih objekata.
•   x=A-V Predstavlja vlastitu oznaku podsistema.

•   S-Unosi se za svaki objekt kod pripreme simulacije da bi kasnije u oznaci objekta bilo kao jedno od osnovnih obeležja s
     imuliranog objekta.

•   nn-Pokazuje broj objekta od 01-99.

Postoji i mogućnost simulacije objekata kao da su poslani sa radara 9KR 409, a oznaka im je u formi "Zynn".

•   y-zamišljena vlastita oznaka radara, a koriste se slova A-G.

•   nn-broj objekta od 01-99.

Ovakav oblik simulacije koristi se jedino u okviru interne simulacije.

              

Opšta oznaka objekta
              
Svim objektima koji se prate u podsistemu kao što je 9C3 509 i podsistemima tipa STINA dodeljuje se pored vlastite oznake i
opšta oznaka. Da bi se to postiglo mora se određenim podsistemima uneti opšta oznaka prilikom specificiranja istih.

Međutim navedena oznaka se ne unosi svima. Unosi se jedino podsistemu na centralnom nivou (STINA-C) i podsistemima
na nivou sektora (STINA-S). Može i podsistemima STINA-R ili 9C3 509 ukoliko preuzimaju ulogu podsistema na nivou sektora,
u slučaju podjele zone odgovornosti nekog sektorskog podsistema , kada ovaj iz bilo kog razloga ne može obavljati svoju funkciju.

Za unošenje opšte oznake koriste se slova A-Z. Inače se mora na nivou KIS-a dokumentima za rad obezbediti da dva ili
više podsistema nemaju istu opštu oznaku.

Što se tiče samog označavanja objekata u ravnopravnoj su situaciji i realni i simulirani objekti tj. princip označavanja im je isti.

I šta još na kraju

Šta se sve još moglo pored objekata, obrađivati i prikazivati na ekranima konzola podsistema KIS-a.

•   Smjerovi -  Upotrebom novih elektronskih sredstava za otkrivanje aktivnih izvora zračenja dobila se još jednu
     informaciju tz. informaciju o smeru koju je trebalo na neki način primeniti i prikazati u podsistemima KIS-a.
     Te informacije se se unosile ručnim putem preko ostalih podsistema tipa DLT-200 koji su članovi mreže KIS-a,
     a pokazuju smer na izvor zračenja.

•   Merni vektori – slikovna i tekstualna funkcija kojom se na nešto upozorava u daljinskom i smernom smislu.

•   Ukazivači - Može se prihvatiti najviše 3 ukazivača koje su poslali drugi podsistemi. Takve ukazivače zovemo
      "VANJSKI UKAZIVAČI", a simbol im je krićić sa  oznakom "E". U podsistemu postoje još i tz. "UNUTRAŠNJI UKAZIVAČI"
      koje poslužioci mogu slati jedan drugome između konzola. Imaju za simbol križić i broj koji pokazuju trenutni položaj
      upravljačke kugle na panoramskom pokazivaču pošiljaoca i broj konzole odakle je poslat.  Pomeranjem upravljačke
      kugle na konzoli pošiljaoca menja se i položaj  

•   Poruke slobodnog teksta – Podsistemi Stina Jadran  pored ostalih informacija mogli su  da primaju i šalju poruke
      slobodnog teksta. Kad primi takvu poruku sistem upozorava poslužioca upozorenjem "PRIMLJENA PORUKA". Može se
      desiti da istovremeno dođe više poruka. Tada će se prikazati prvo ona poruka koja ima najveći prioritet. Primljene poruke
      mogle su se "listati" funkcionalnim ključevima PREDHOD i SLEDEĆ.

•   Simulacija

•   Taktičke procjene i planiranje – zona pretraživanja/kontaminacije, nadziranje, predviđanje, pretnja, presretanje…..  



To bi bilo otprilike ukratko mogućnosti KIS-a Stina Jadran.  

[attachment=1]

Naravno mnogo toga bi se još moglo reći o KIS –u Stina Jadran. Međutim, lično mislim da je ovo dovoljno sa forumske
tačke gledišta, da bi se shvatila filizofija sistema. Daljni prilozi bi samo rastegli temu, a niko nebi čitao, što nema smisla.

S ovime takođe se završava i moji prilozi o automatizaciji OSOJ službe u JRM, čime se Jugoslovenska Ratna Mornarica
bila svrstala u sam svjetski vrh u smislu prikupljanja, obrađivanja, prikazivanja i odlučivanja kod komandovanja.

Stina Jadran bila je toliko moćan i kvalitetan sistem, da se s njenim podacima i pravilnim komandovanjem, mogli čak i
oružani topovski i raketni sistemi navoditi kod gađanja.

Izbijanjem Balkanskog cunamija (1991 god.), došlo je do potpunog povlačenja JRM sa velikog dijela svog vojišta na
područje Južnog Jadrana tj. Boke.

Te godine u jesenjim mjesecima prestaje i OSOJ služba sa svojim radom. Ukidaju se i svi OROST-i na području
Severnog Jadrana, a na Srednjem Dugi Otok i Žirje.

Orost Vis i Lastovo prestaće sa radom negde krajem proljća 1992 god.

U jesen, 1991 god, svi radari i svi podsistemi Stine Jadran, sa područja Hrvatske, osim podsistema STINA – C u Žrnovnići,
demontirani su i prebačeni u područje Boke.

Stina –R sa Visa demontirana je u proljeće 1992 god i također prebačena u Boku.

Šta se dalje dešavalo sa Stinom Jadran nakom 1992 god. priložiću u jednom drugom postu, čisto radi istorije da se zna…..

 :klap

Bravo oriĆ ljepo opisano.
Odmah i jedno pitanje ili prije pojašnjenje.

Naime zanima me kakve su bile mogućnosti sistema u protu elektronskoj borbi.
Otpornost na ometanje, prisluškivanje i sl.

hvala poz.

Dok hakeri razrađuju svoje evo i malo retro štiva.

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.

Naravno najranjiviji deo Stine Jadran bili su senzori, tj. radari 9KR-409 na svojim OROST pozicijama. Tu se posebno nebi
moglo šta reći. Oni bi u ratnim uslovima bili ometani kao i bilo koji drugi radari na svijetu. Doduše KR radari su imali duple
magnetrone i još pri tome sa agilnom mogućnošću. Agilnost se sastojala u tome da su magnetroni u radu konstantno
mjenjali predajni signal u unapred definisanom f-ventnom području.

Kako bi to izgledalo u ratu na sreću nismo imali tu mogućnost provjere, čak ni za vrijeme NATO napada kasniji godina.

Što se tiče ostalog tj. prisluškivanja komunikacija i informacija Stine Jadran, one su bile svedene bar teoretski gledano,
(a u praksi i nije ništa primjećeno) na minimum. Sve informacije su prvenstveno saobraćale kablovskim komunikacijama,
gde je prisluškivanje bez direktnog priključenja i nemoguće.

Dalje, sve informacije, svih tipova u Stini Jadran su bile komprimirane, tj. narodski rečeno, sabijene, i samo su se slale
natuknice kroz komunikacije, a primaoci su na starni prijema otvarali i raspakivali poruku. Tako je poruka na komunikaciji
djelovala vremenski skoro trenutno.

I na kraju, sve informacije su bile kripto zaštićene, najsavremenijim oblikom kripro ključa kompjuterski proračunavanog
kod pripreme. Svaki kripto ključ sastojao se og 14 grupa ključa od 5 karaktera u redu, uz koji su išla i 2 dodatna
(znači 7 u redu) koji su bili izračun posebnog algoritma i ukoliko bi operater pogrešio kod unošenja nije se pihvatao.
Na kraju i 15 grupa ključa kao algoritam kompletnih prethodnih 14 grupa. Tu nije smjelo biti omaške kod unošenja u sistem
jer jednostavno se nebi prihvatilo i sve se moralo ponoviti do ispravnog unošenja. Ni sam operator kod unošenja nije ništa
na ekranu mogao vidjeti sem zvjezduca.

Kripto ključeve je pripremala posebna ustanova na nivou JNA u Beogradu. Distribuirana je u jedinice na poseban sigurnosni
način, a sa njima su raspolagali jedino ljudi šifrerske specijalnosti i posebno odabrana lica sa odobrenjem za to.

Po analizama, tih godina, sredinom devedesetih, ukoliko bi neko i uhvatio poruku iz domena Stine Jadran, a nije raspolagao
kripto ključem, uz najsavreneniju opremu na svijetu, trebalo mu je po analizamo oko 4 sata da razbije poruku. To je po vojnim
mjerilima sasvim dovoljno da bi se izvršio neki zadatak i očuvala tajnost.

Naravno u to vrijeme najviše nas je brinulo oticanje podataka putem distribucione mreže vanjskog strujnog napajanja. Već se uveliko u to vrijeme tražilo rešenje i za to, i vjerovatno bi se i tu zaštita riješila, ali Cunami je sve prekinuo, a poslije i nije bilo važno....


Eto toliko od mene po tom pitanju.... :P

Hvala.


Može još poneko slovo o ovome, ako nisam pre dosadan, kako preko elektro mreže ?
Misliš vjerovatno na civilne komunikacije unutar te mteže.

poz.

Da pojednostavimo stvar, pretpostavka:

Stina - C u Žrnovnici. Sistem se napaja vanjskim strijnim napajanjem koji naravno prolazi kroz Žrnovnicu ili okolinu.
Posebnom opremom prikačenom na pogodno mjesto elektro mreže, može i u šumi,   ;D,  moguće je snimiti sve informacije
koje se odvijaju na Stini - C. Čak se može snimiti i tekst koji se kuca na tastaturi konzole.

To je poznata metoda i u svijetu u vojnim krugovima. Prema tome pazi kad kucaš, možda te susjeda snima.... ;D ;D
u svoj sobi.

Ja sam nekada pisao rad na tu temu koja se bavi prenosom podataka preko elektricnih vodova. Postavicu samo uvodni deo da bi bilo jasnije o cemu se radi. Inace za takvu vrstu komunikacije potrebna je posebna oprema, a prate je i drugi problemi.

Komunikacija električnim vodom (PLC-Power Lines Communication) je tehnologija koja koristi električnu mrežu niskog i srednjeg napona kao medijum za prenos digitalnih podataka. Ovakav vid komunikacije je poznat koncept i tu se električni vodovi koriste za nizak prenos podataka (prenos male kolicine podataka) već dugi niz godina. Ovakav model prenosa ima ograničenja i koristi se za kontrolu, signalizaciju, automatsko očitavanje brojila, kao i kod kontrole opterećenja električne mreže.
 Tokom proteklih nekoliko godina, došlo je do ponovnog interesa za korišćenje električne  mreže kao komunikacionog medijuma za širokopojasni pristup internetu. Prednost PLC je u postojanju fizičke infrastrukture koja je pogodna za instaliranje lokalnih računarskih mreža u objektima. Medjutim, postoji neki skepticizam u vezi praktične primene "highspeed" mreže za prenos podataka preko električnih vodova i njegove komercijalne održivosti. Ovaj pesimizam je posledica pojave šumova pri korišćenju, kao i   vremenski razlicita, i frekventno selektivna priroda električnog kanala, pa zbog toga on sam po sebi za korisnika predstavja odredjeni tehnički izazov. Osim toga kablovi električnog voda nemaju izolacionu zaštitu, pa zbog toga predstavljaju izvore elektromagnetnog zračenja prilikom prenosa VF signala.

 :klap :klap :klap

Odlično.....
Naravno da treba posebna oprema. I to se u vojnim krugovima smatra špijunažom. A kad je to u
pitanju ništa nije lako ni jednostavno. Ali kao mogućnost u svrhu prisluškivanja, stoji kao vrlo ozbiljna
pojava.

Električna mreža za objekte u Žrnovnici je ja mislim bila zasebna odnosno odvojena od civilnih infrastruktura ,komunikacijska pogotovo ,električni vodovi kao i komunikacijski su bili ukopani a trafostanice najvjerojatnije u sklopu samih objekata ?

Ma ja sam uzeo Žrnovnicu samo kao pretpostavku. Ali nije svagdje bilo kao što navodiš. Uvijek postoji i loše rešenje.
Bilo kako bilo prisluškivanje toga tipa preko napojne eletro mreže kao pojava je stvarnost u svijetu špijunaže..

Verovatno su imali TS 10/0,4 kV, ali ona mora biti napajana iz TS viseg naponskog nivoa, koja tesko da se nalazila u okviru objekta. A vod 35 kV je isto pogodan za "skidanje" signala.

Da naravno, a danas je tehnika toliko uznapredovala da te satelit nacilja na WC školjci a isto tako svak od nas ima i mobitel uz sebe ako im slučajno zatreba i zvučni signal ,tako da je svaki otpor uzaludan :) ,i mali off najbliža civilna trafostanice objektu na Korešnici je sljedeća : https://maps.google.com/?ll=43.519731,16.540635&spn=0.001138,0.002411&t=h&z=19&layer=c&cbll=43.519731,16.540635&panoid=7akOBuyjqLjiafByZYf6mw&cbp=12,318.61,,0,-3.2
Postoji još jedna ovakva ista u Žrnovnici također je smještena nedaleko i od drugog objekta ,napajanje ovih trafostanica najvjverojtanije dolazi  od Meteriza u Solinu gjde se spajaju dalekovodi sa HE Zakučac, ili sa Kile di je i samo postrojenje Elektroprijenosa ,no da su zaista bila u funkciji napajanja Objekata možemo samo nagađati ,možda kao sekundarni/pomoćni izvor no uzmimo u obzir i postojanje agregata u samim objektima.

Zahvaljujem na pojašnjenjima.

Tek sad mi je dobilo smisao ugradnja onih velikih i skupih non-break napajanja po svim vojnim objektima veze.
Žrnovnica je imala ukupno 3 kom.

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,5995.msg126585.html#msg126585

poz.

Ciro da li su upoznat sa KIS-om sistema VOJIN koji se kroisto u JNA?

Ako jesi da li bi moga da das neko poredjenje. KIS RM bi trebalo da je nesto najmodernije sto je u tom pogledu ima JNA.

Poz

Nažalost, ništa neznam u tom smislu. Nema smisla da nagađamo.. :pilot

Steta.

Malo je cudno kao RViPVO i RM nisu razmenjivaili svoja iskustva po tom pitanju.
Da jesu ti bi sigunro bio ukljucen jer si do guse bio u toj problematici.

Evo da napravimo malu digresiju - slicna problematika samo u drugom vidu OS.

Ipak su OSOJ i VOJIN praca po radarima i polozajima :)

RViPVO su tu krenuli i pre RM sistemima AS74 (70-tih godina) i kasnije AS84.
Proizvodjac radara i "automatizovanog sistema" je Marconi Radar Systems, Engleska.

Evo jednog odlicnog teksta o sistemu AS74 sa MyCiti foruma
http://www.mycity-military.com/PVO-i-sistemi-VOJ/Automatizovani-sistem-AS-74.html

http://www.mycity-military.com/PVO-i-sistemi-VOJ/Radari-u-SFRJ-SRJ.html

i jednog teksta sa slikama da se vidi kako je to izgledao.

http://www.mycity-military.com/slika.php?slika=26096_325573252_2705_91882396_SWScan00033.jpg

http://www.mycity-military.com/slika.php?slika=26096_325573252_2705_597235637_SWScan00034.jpg

Infiz radi odrzavanje i modernizaciju izmedjuostalih i ovog tipa radara za VS i ostale korisnike.
http://mtt-infiz.com/e_radarski-sistemi-s600.html

Ti Ciro vidi pa ako mislis da nije za ovu temu reci pa nek admini brisu ili prebaceu neku drugu temu.

Ma ni govora, neka stoji, nesmeta. Sve je korisno, a nešteti... :D
Proučiću prvom prilikom, pa će mo komentarisati.

Što se tiče saradnje RVPVO i JRM u automatskoj razmjeni informacija to nikad nije postignuto.
Istina za volju, imali smo namjeru u kasnijoj fazi i to da uspostavimo (neznam da li bi i tehnički uspjeli),
ali nas je Balkanski cunami pretekao.
Znam da su prije nas imali te sisteme, ali pošto mi u Mornarici tada nismo imali ništa pametno, naravno
ljudi nam i nisu ništa mogli tu pomoći.

Toliko.... :pilot

Hm..., nije ovde lako dati tek tako procjenu o jednom ili drugom sistemu. Prvenstveno iz razloga jer rješavaju sasvim različitu problematiku.

Tekuća problematika, s kojom se nose ovi sistemi u službi VOJN je svakako zahtevnija. Dinamika je neuporedivo teža nego ova koja stoji pred OSOJ službom. Problematika na moru se slobodno može nazvati "Lako će mo" u odnosu na ovu koju rešavaju VOJN sistemi.

S druge strane pitanje senzora, tj. radara je takođe različito. Mislim da je radarima kojima je zadatak prikupljanje informacija sa nivoa mora kud i kamo teže izaći na kraj sa praćenjem objekata, nego radarima u VOJN-u kojima je ta problematika u čistoj atmosferi i još sa MTI mogućnostima.

Također nemogu sagledati do kraja komunikacije u VOJN sistemima, ali što se toga tiče u Stina Jadran sistemu, e to je u ono vrijeme bila vrhunska automatizacija i najpametniji softverski paket u čitavom sistemu.

I na kraju, u VOJN sitemima je tehnoligija koja je starija za nekih 10-tak godina od tehnologije Stine Jadran, što je značajna stavka, ali i ne manja vrijedna u smislu automatizacije.

Mislim da su oba sistema bila vrhunska na svoj način u ona vremena, ali teško uporediva u smislu ko je bolji. Tu im jednostavno priroda rešavanja problema neide na ruku....

Malo da razbijemo monotoniju, sličica starijeg objekta na Visu.

[attachment=1]
poz.

Mali dodatak u vezi upotrebe KIS-a u RVPVO.Kod mene je u pulu dolazio pilot (neznam u kojoj funkciji bio)da se razmotri mogućnost ugradnje DLT-200 u avione.Radi se pok.Skadrak Mahnutu,ali od toga nije bilo ništa.

Neznam da li ovaj objekt ima ikakve veze sa OROST-om. I kad je ovo snimato?
Gore na njemu su puste antene, relejne, ptt, od mobilni...

Nigde tu nema ni traga od bilo kog radara. A ni živa čovjeka okolo.... ???

Ali lijepa slika. ;)

Pa preselili su se u susjedni objekt koji smo postavili koju stranicu prije.  :)

poz.

Radarska postaja Vis ,slike iz 2011
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Odlično momci, ubijedili ste me... ;D
Znači ono je stari toranj iz doba JRM.
 :klap :klap

Šta se dešavalo sa Stinom Jadran od početka 1992 god.



Šta se dešavalo sa stinom Jadran i njenom podrškom preseljenjem u Boku nakon Balkanskog cunamija? U najkraćem preživljavala je svoju tešku agoniju. Masu podsistema je u međuvremenu bilo stalo zbog otkazivanja diskova. Podrška sa Vax rašunara nije bilo jer su isti razmontirani i rasuti kud kamo.

Od ljudstva , od kompletne ekipe uz Stinu su ostali samo kap Bogdanović Zoran kao softverista i zas Bera Ćiro kao hardverista. U operativi samo zas Ćopić Vlado i prijašnje osoblje iz Kumbora.

U svakom slučaju sva problematika se svela na Bogdanovića i Ćiru iz Sektora Elektronike u MTRZ Sava Kovačević, a ovi u operativi su mogli samo da čekaju.

Kako je izgledala ta “borba” za ponovno oživljavanje Stine Jadran najbolje će se vidjeti kroz izvještaj koji sam ja napisao daleke 1997 godine odjelu RM u Beogradu. Naravno oni su izvještaj jednostavno bacili u korpu…..

Izvještaj je dug i dosadan. Sa stanovišta foruma, neprikladan, ali ga prilažem radi onih koje će eventualno interesirati sada već istorijske činjenice.

Pa ako se nađe i jedan zainteresovan da to pročita biću zadovoljan.



AKTIVIRANJE VAX racunara te GENERISANJE diskova i MML  i MMM memorija za podsisteme KIS STINA JADRAN                                
      
      
                 Sastavio  zik BERA CIRO......21.04.1997.


Polovinom marta mjeseca 1997 godine nakon dugotrajnog visemjesecnog rada na softveru za podrsku rada podsistema KIS-a STINA JADRAN, ljudstvu u okviru Sektora elektronike uspjelo je konacno nakon svih problema i prepreka da generise diskove, te MML i MMM programibilne memorije. S time su ponovo aktivirani svi podsistemi koji su dugo bili van funkcije, te tako sada uspjesno rade STINA-S, STINA-R, 9C3509E, 9C3509F, DLT202, DLT200, te 9KR409 (komunikacioni deo).

Ovime je omogucen rad svih podsistema koji su instalirani i koriste se u okviru operative (oko 50 kom), a takodjer i pruzena
mogucnost instaliranja i koristenja onih koji su neinstalirani. Ovakvim novim stanjem u okviru KIS-a ukazuju se i nove potrebe i
zahtevi sto se tice tekuceg odrzavanja.

Uspjesno generisanje diskova i memorija odvijalo se u nekoliko vrlo dugih i ponekad sa ishodom neizvjesnih faza.

[attachment=1]

Dolaskom kap. Bogdanovic Zorana i zik Bera Cire pocetkom aprila mjeseca 1992 god. u Sektor elektronike kao jedinih u tom momentu preostalih iz velike ekipe za odrzavanje KIS-a, pristupilo se pregledu i analizi stanja podsistema KIS-a, te se utvrdilo sledece:

•   Podsistemi 9C3509E instalirani na VPBR 31 i 32 nisu bili u funkciji usled otkazivanja diskova tokom 1991 god.

•   Podsistemi 9C3509F instalirani na VPBR 33 i 34 takodjer nisu bili u funkciji iz istih razloga.

•   Podsistemima STINA-S na raspolaganju je bio samo jedan disk te je isti bio koristen u OC RM Kumbor, a usto je pretila opasnost
     da i on stane.

•   Podsistemima STINA-R na raspolaganju je takodjer bio samo jedan disk.

•   Podsistem 9C3202 na RTOP401 nije bio u funkciji jer su mu otkazale MML memorije.

Ostali podsistemi tipa DLT200 i 9KR409 (komunikacioni deo) uglavnom su bili u funkciji uz povremene intervencije.
Zakljucilo se da je hitno potrebno pronaci i utvrditi stanje racunara tipa VAX koji su koristeni u bivsem MEZ-u u Splitu za generisanje diskova i memorija za podsisteme KIS-a.

Traganjem i razgovorom sa ljudima koji su ucestvovali u prebacivanju materijalnih srestava krajem 1991 god. iz Splita, nakon nekoliko mjeseci uspjesno su pronadjeni racunari VAX730 i VAX8350 sa pripadajucom opremom.  Nedostajalo je par kablova, malim djelom je bila ostecena unutrasnja instalacija glavnog kabineta VAX8350, te polomljeni prikljucci diska RA81 logicke oznake D_Y1.

VMS operativni sistem, softver za KIS, te ostali softverski paketi koji su se koristili na racunarima u MEZ-u u Splitu u periodu od pocetka instalacije pa do njihove demontaze krajem 1991 god. a koji su se nalazili na backup trakama nisu nadjeni i nije im se moglo uci u trag.

U tom periodu nije se moglo unapred ni na koji nacin utvrditi da li se postojeci racunari uopste mogu staviti u radno stanje, te sta se nalazi na njima. Jedino resenje je bilo da se izvrsi instalacija racunara te da se pokusaju pustiti u rad. To je zahtjevalo adekvatan
prostor, a takodjer i strucno ljudstvo iz firme koja se bavi VAX racunarima.

Posto instaliranje VAX racunara nije u potpunosti obecavalo pozitivne rezultate nekoliko mjeseci se odugovlacilo i nije se donosila nikakva odluka od strane pretpostavljenih.


[attachment=2]
Sredinom 1993 god. odlukom od strane uprave Zavoda odobreno je da se VAX racunari instaliraju u prostorijama vec postojeceg takozvanog "Racunarskog centra" u Upravnoj zgradi. U jesen iste godine oslobodjen je prostor u namjenjenim prostorijama te preneseni VAX racunari sa pripadajucom opremom.

U sestom mjesecu 1994 god. Mandic Ljubomir iz Beogradske firme instalirao je VAX730 i VAX8350, a pripadajuce servere i terminale u prostoriju na spratu preko ethernet kabla i pripadajuce opreme na istom. Osposobio je unutrasnju instalaciju na glavnom kabinetu VAX8350, te otklonio ostecenja na prikljucku diska RA81. Nakon ukjlucivanja ustanovilo se da su oba racunara sa pripadajucim diskovima i periferijama ispravni te da se isti sto se tice hardvera mogu u buducnosti koristiti na isti nacin kao i ranije.

Sa Mandicem je od strane VTI Zarkovo prisustvovao i Gluscevic Zoran u svojstvu sistem menadzera posto u to vreme Sektor za elektroniku nije raspolagao ljudstvom na tom nivou. On je pokusao uci u sistem ali kako nije bila poznata lozinka za ulaz u racunar tom prilikom vise nista nije uradjeno.

Sredinom sedmog mjeseca 1994 god. uz obostrani dogovor boravio je u Sektoru za elektroniku inzenjer Mrdalj Jovica koji je inace sve
do sredine 1991 god. radio u MEZ-u u Splitu na projektu Murina. U razgovoru sa njim zakljucilo se da su jos dva diska D_Y4 i D_Y5 tipa RA81 bili instalirani na VAX racunaru u Mornarickom skolskom centru u Lori u Splitu i da je na njima verovatno softver za KIS.
Obadva diska su i u materijalnom smislu pripadala MEZ-u, ali su bili instalirani u skolskom centru radi toga sto je racunar u skolskom
centru kapacitivno u to vreme bio slobodniji, a istovremeno je i softver od KIS-a bio na raspolaganju centru. MEZ je softver od
KIS-a sa ta dva diska koristio preko ethernet mreze. Dodatnim razgovorom i sa drugim ucesnicima dogadjaja iz 91 god. a i nekim ranijim saznjanjima koja su sve do tada smatrana nebitnim ustanovilo se da su diskovi D_Y4 i D_Y5 demontirani u Skolskom centru u Lori sa racunara te da se nalaze u Skolskom centru na Banjici kod ppuk. Eremije Zorana. Medjutim definitivne zakljucke se moglo donijeti samo pregledom sadrzaja diskova na VAX730 i VAX8350 i razbijanjem lozinke.

Ponovnim dolaskom Gluscevic Zorana u novembru mjesecu 1994 god. i razbijanjem lozinke na nivou sistem menadzera te pregledom sadrzaja diskova ustanovljeno je sledece:

•   Na disku DUA0 tipa RA80 nalazio se operativni sistem VMS5.2 bez softvera za KIS.
•   Na diskovima D_Y1 i D_Y2 tipa RA81 nalazio se operativni sistem UNIX sa softverom za razvoj Murine bez softvera za KIS.
•   Na trecem disku D_Y3 tipa RA81 uglavnom su se nalazili korisnici, a od KIS-a jedino softver za 9LV239, 9LV249, 9C3202 te
     9LV209DLT sto je sa stanovista kompletnog softvera za KIS i generisanja diskova bilo beskorisno.


Napravljen je backup na trakama diskova DUA0 i D_Y3 na osnovu ranijeg dogovora, a koje je Gluscevic prilikom odlaska odnio u VTI.

Nakon svega ovoga zakljucilo se da su VAX racunari sa pripadajucom opremom nakon instalacije ispravni i mogu se koristiti za generisanje diskova za podrsku podsistema KIS-a. Nedostajao je softver za KIS koji je bio smjesten na diskovima logicke oznake D_Y4 i D_Y5, a koji su takodjer nedostajali. Tako je sve opet bilo na pocetku.

Pocetkom 1995 god. pred ljudstvom KIS-a u okviru sektora za elektroniku isprijecila su se tri velika problema:

1.   Sektor za elektroniku nije raspolagao sa ljudstvom obucenim za sistem menadzera za rad na VAX racunarima, a bez njih se
     nista nije moglo.

2.   Za smjestaj softvera KIS-a bila su potrebna kapacitivno tri diska tipa RA81, a u to vreme se raspolagalo samo sa jednim, a
     na ostala dva se nalazio softver za Murinu.

3.   Dva diska D_Y4 i D_Y5 sa kompletnim softverom za KIS nalazila su se van Sektora za elektroniku i postavljalo se pitanje
     kako to dobiti, a  ako se i dobije dali je to uopste upotrebljivo.

Na osnovu nekoliko analiza i dogovora odlucilo se preduzeti sledece:

•   Da se uputi nekoliko ljudi u VTI Zarkovo na petnestodnevnu obuku za rad na VAX racunarima.

•   Da se trazi vracanje diskova D_Y4 i D_Y5 sa Banjice i instaliranje istih na VAX racunar u VTI Zarkovo te da se na taj nacin
     utvrdi ispravnost i sadrzaj istih.

Na osnovu gore pomenutih odluka u martu mjesecu 1995 god. kap Bogdanovic Zoran i ing. Jolic Milan boravili su u VTI Zarkovo petnaest dana na obuci za sistem menazdere za rad na VAX racunarima. Po povratku analizom je utvrdjeno da je obuka bila na dosta niskom nivou.

Pregovori oko vracanja diskova D_Y4 i D_Y5 sa Banjice su se odvijali dugo  tako da su u VTI Zarkovo dopremljeni tek u jesen 1995 god. te u novembru mjesecu 1995 god. instalirani i pusteni u rad. Ustanovilo se da su ispravni te je sa istih napravljen backup na trake. Pregledom je ustanovljeno da je na njima kompletan softver za KIS STINA JADRAN. Tako je konacno sa zavrsetkom 1995 god. stanje bilo sledece:

1.) VTI Zarkovo je raspolagao sa kompletnim softverom za KIS koji je pripadao Mornarici i Sektoru elektronike u sastavu
     MTRZ "SA-KO" Tivat, a takodjer su mu data na raspolaganje i dva zavodska diska tipa RA81. Medjutim VTI nije u to vreme
     uopste raspolagao ljudstvom koje bi poznavalo problematiku KIS-a STINA JADRAN kako po pitanju hardvera tako ni po pitanju
     softvera. Takodjer nisu raspolagali ni sa dodatnom opremom koja je potrebna za generisanje diskova i memorija za podsisteme
     KIS-a kao ni sa obimnom dokumentacijom koja je potrebna za sve to. Iz svega se dalo zakljuciti da je VTI Zarkovo u to vreme
     ustvari iskoristen jedino za instalaciju softvera za KIS na racunar VAX i provjera kompletnosti ali se time nista nije moglo dalje.

2.) Istovremeno je Sektor za elektroniku raspolagao sa svime s cime nije raspolagao VTI, ali mu je nedostajao njegov vlastiti softver
    za KIS i njegova dva vlastita diska.


Pocetkom 1996 god. uspjesnim prebacivanjem softvera za Murinu sa diskovova D_Y1 i D_Y2 na racunar PENTIUM isti su oslobodjeni te su se sada mogli iskoristiti za smjestaj softvera za KIS.

[attachment=3]

Sestog aprila 1996 god. trake sa beckup-om softvera diskova D_Y4 i D_Y5 donesene su iz VTI Zarkovo u Sektor elektronike te krajem aprila mjeseca uspjesno kopirane na slobodne diskove. Tako se konacno kompletan softver za KIS nasao na zavodskim racunarima te se od tog momenta raspolagalo sa:

•   Diskom RA80 i operativnim sistemom VMS5.2 na njemu.
•   Diskom RA81 log. oznake D_Y3 i softverom za KIS na njemu.
•   Diskom RA81 log. oznzke D_Y4 i softverom za KIS na njemu.
•   Diskom RA81 log. oznzke D_Y5 i softverom za KIS na njemu.

U maju mjesecu 1996 god. pocelo se sa kompletiranjem opreme za generisanje diskova i MML i MMM programibilnih memorija. Hardversku problematiku resavao je zik. Bera Ciro a, softversku kap. Bogdanovic Zoran. Za glavni deo opreme predvidjen je modificirani podsistem KIS-a DLT200. Medjutim na samom pocetku zakljuceno je da DLT200 koji je koristen u MEZ-u u Splitu nedostaje, a takodjer da ne postoji ni dokumentacija za modifikaciju. Ipak se dodatnim izucavanjem problema uspjelo standardni DLT200 oziciti i pripremiti za generisanje sto je trajalo punih mjesec i po dana.

Pristupilo se generisanju diskova tokom ljeta, a prvi su ispitani u sedmom mjesecu 1996 god. ali je ustanovljeno da nesto nije u redu.Tada medjutim jos se nije bilo u stanju utvrditi sto nije u redu zbog nedovoljnog poznavanja kompletnog softvera.

Nastavilo se tokom jeseni, a onda su nastali problemi sa VMS operati vnim sistemom VAX racunara, a koji je bio smjesten na disku RA80. Isti je povremeno otkazivao da bi pocetkom novembra mjeseca 1996 god.potpuno otkazao. S time se privremeno zastalo na otklanjanju problema unutar softvera za KIS, te preslo na resavanje problema unutar VMS operativnog sistema.

Jedan od velikih problema bio je i taj sto su backup trake VMS opera tivnog sistema u to vreme bile u VTI Zarkovo, a ne u Sektoru elektronike. Pokusalo se sve moguce ali se nije uspjelo nista da bi se sistem doveo u normalno stanje.

Krajem decembra mjeseca 1996 god. donesene su backup trake VMS operativnog sistema te kopirane tokom januara 1997 god. S time su VAX racunari ponovo dovedeni u normalan rad, te nastavljeno sa otklanjanjem problema koji su se pojavljivali kod generisanja diskova za podsisteme KIS-a.

Sredinom, tacnije 14.03.1997. god. otkriveno je da je odreceni broj fajlova na disku D_Y5 preimenovan dana 12.09.1991. god. u Skolskom centru u Lori ili MEZ-u. Analizom je zakljuceno da je to uradjeno namjerno od strane strucnog lica koje je bilo dobro upuceno u stanje softvera za KIS. Daljnom analizom moglo bi se tacno uci u trag ko je to uradio.

Dovodjenjem gore pomenutih fajlova u normalno stanje definitivno se uspjelo sa generisanjem diskova za podsisteme KIS-a STINA JADRAN.

Tako je prvi disk za podsistem STINA-S generisan i ispitan 14.03.1997.god. u popodnevnim satima u prostorijama Sektora elektronike.

Za ostale podsisteme generisani su tokom druge polovine mjeseca marta 1997 god.te ispitani na samim podsistemima koji su u operativi. S time su konacno aktivirani svi tipovi podsistema KIS-a kako je vec pomenutona pocetku izvjestaja.

Kraj

Juče je jedan penzioner svoj prvi računar stavio na aukciju (USA),cjeni se oko 500000 $.
Mogao je dobar dio projekta na kojem je Ćiro radio biti izložen u nekom muzeju tehničke kulture na prostoru ex SFRJ
Računarska tehnika neminovno grabi naprijed
Steve Jobs:,citat iz 1994:
"Sve što sam napravio u životu biće zastarjelo do trenutka kad navršim 50 godina...Ovo je područje u kojem se ne mogu napisati postavke koje će izdržati 200 godina. Ovo nije područje u kojem neko napravi sliku koju će ljudi gledati stoljećima ili u kojem će se izgraditi crkva kojoj će se diviti stoljećima. Ne, ovo je područje u kojem neko napravi svoj posao i za 10 godina to je zastarjelo i ne može se više koristiti. "

I onda konačno sve je otišlo u vražju mater.... :'( :'( :'(

- 1997 god. Zoranu je svega bilo preko glave, skinuo činove i otišao za Ameriku.

- Pred bombardovanje NATO-a otkazali su Vax-osvi.

- Ja sam konačno odlučio i otišao u mirovinu/penziju.

- A onda su se konačno razišli Srbija i Crna gora.

- Zavod Sava Kovačević počeo se pripremati za bagerisanje.

- 2005 Cenogorci su konačno bacili Stinu Jadran u smeće....

Toliko od mene po ovoj temi.  Ako ima pitanja nekih rado ću u svako doba odgovoriti.

Na kraju zahvaljujem se svim mojim saradnicima na ovom projektu u dugom razdoblju od čak
preko 22 godine. Zahvaljujem se kako onim sa kompletnog Balkana tako i onima iz daleke
prekrasne zemlje Švedske.

Zahvaljujem se i Palubi na ustupljenom prostoru, pa neka ostane zapisano za Istoriju.... :marinero

Hvala i tebi "oriĆ"
Još će biti pitanja a i nedoumica za rješavanje, poako.  ;)

poz.

Ciro, nemoj jos zatvarati knjigu... jos nije sve napisano!

Ma nije tu pitanje koji je bolji posto se ipak radi o dva razlicita zadatka vec o razlicitim nacinima resavanja slicnog problema, skidanja inforamcia sa senzora, prenos i objedinjavanje podataka.

Kazem cudno mi je kako se prilikom nabavke za RM nisu prikupila neka iskustva iz RV-a i mozda razmotrilo kako da se kasnije izvrsi povezivanje ta dva sistma.

Koliko sam moga da vidim automatizacija sistema S600 je krenula tek uvodjenjem kabine "Furnus" sa digitalnim procesrom i to krajem 70-tih pocetkom 80-tih. Otprilike bilo je ili 50-50% odnos analognih poluautatskih kabina i digitalnih Furnus kabina koje je nabavilo RViPVO.

Jedno pitanje - obalski radari su stacionari i njihova pozicija je poznata ali kako se resavalo problem prezentacije podataka dobijenih sa brodskih radara i prenetih dalje u sistem obzirom da su oni bili pokretni.

Ma nema frke, tu sam ja. Nemogu pobjeći sve da 'oću.. ;D
U svako doba, samo pitajte.... :marinero

Već ranije sam opisao  ovde (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg283074.html#msg283074)  mogućnost površinskog prikazivanja informacija u Stini Jadran.. To područje je softverski obrađeno i proračunato, a suštinski orijentisano u  Geografskom koordinantnom sistemu (http://en.wikipedia.org/wiki/Geographic_coordinate_system#Cartesian_coordinates).
Na taj način sistem zna svaku tačku te površine u vrednosima Long/Lat  (geog. dužina/širina) sa tačnošću unutar 10 metara. Ta orijentacija je usko vezana sa generiranim mapama (kartama) na ekranima podsistema.

Kod uključivanja podsistema ranije je rečeno da se moraju  unijeti i određeni parametri. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg285332.html#msg285332) Jedan od njih je i tačna pozicija podsistema upravo u vrijednosti Long/Lat. Stime je svakom podsistemu definisana njegova pozicija unutar površine u kojoj se mogu obrađivati informacije za Stinu Jadran.

Brodskim podsistemima (na RTOP I VPBR) se također kod definisanja moraju unijeti parametri početne pozicije prije isplovljenja tj. kretanja. Pošto su oni spojeni na kompas i brzinomer prilikom kretanja ažurira se stalno pozicija broda, a time i podsistema, što naravno ovi uzimaju u obzir kod proračuna.

Kad je sve to lijepo i tačno unešeno, onda bilo gde, na bilo kom podsistemu da se definiše simbol objekta (tj. objekt), njemu se u
njegovoj tabeli objekta (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg285873.html#msg285873) automatski unese pozicija u Long/Lat vrijednosti one tačke na površini mogučeg praćenja gde se simbol našao. I ako se objek kreće njemu se permanentno ažuriraju te vrijednosti pozicije.

Sada je dovoljno da operator sa namjenskom komandom pošalje odabrani objekt na izabrano odredište. Ako je izabrano ciklično slanje, svako određeno vrijeme, sistem će pročitati parametre objekta i naravno njegovu tekuću poziciju i sve to poslati gde treba.

Prijemna strana kad primi podatke o objektu, prvo pogleda jeli na nju naslovljeno, a potom vrijednost pozicije u tabeli. Kad to ustanovi postavi simbol objekta na poslatu poziciju. Usput pogleda i ostale podatke iz tabele pa sve to “prikrpi” simbolu objekta. Naravno ovo sistem sve sam radi bez učešča operatera.

Eto valjda sam bio jasan…. :pilot

Moram se ispraviti, ranije sam stavio sliku sa prevlake ali to je svjetionik.
Ovo bi trebala biti zgrada OROSt-a na prevlaci.

[attachment=1]
[attachment=2]
A za ljubitelje Bokokotorskog zaljeva jedna super panoramska sličica.

http://www.panoramio.com/photo_explorer#view=photo&position=0&with_photo_id=39017379&order=date_desc&user=4820744

poz.

I ovi "panoramci" se u zadnje vrijeme načisto uzjogunili. Slike im sve k'o da gledaju kroz puškarnicu... ;D

Dvije sa Obostnika, vidi se ljepo zgrada i osmatračnica.
Ima tu i nekakvih oriĆ-evih elektronskih dalekogledala.  :)

Da se primjetiti da je sa vremenom vizualno osmatranje zanemareno izgradnjom ostalih položaja.

[attachment=1]
[attachment=2]
Inače sličice su izvađene iz ovog videa.

http://www.youtube.com/watch?v=CLA2_XM7TfQ

poz.

Off topic, ali dodatno objašnjenje:

od 25 do 39 sek se lepo vidi vatreni položaj za SOPL-ove sa desne strane snimka. Lepo se vide dva prilazna puta.

Ove prizore smo već imali i na ovim postovima o  Obosniku. (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20881.msg280225.html#msg280225).
Ali moj razlog ovde je da skrenem pažnju na najnoviji montažni toranj. Na njemu je i novi radar. To je instalacija uređaja
u sklopu najnovijeg sistema nadzora plovidbe Crnogorskim dijelom Jadrana. Navodno je to pod civilnom ingerencijom,
a pružaju i nekakvu uslugu Ratnoj Mornarici CG. Valjda to tek treba da zaživi....

Čini mi se da se na slici vidi i jedan mali furuno ili kako se već zove na osmatračnici.

----------------

Nego oriĆ imam dva pitanja ako ti znaš a normalno i svi ostali.

Na području CG postoji mjesto i uvala Bigova, na rtu sa desne strane uvale (kad se ulazi) postoje neke vojne instalacije.
Mene podsjeća na Lukovo šugarje a možda se i varam, nažalost ne mogu naći ništa konkretno, uglavnom pitanjca.

Prvo, dali je to aktivno, ako je, da ne čačkamo mečku previše ?
Drugo, na vrhu rta vidim nekakvu zgradu ili sl. e sad dali je to nekad bila osmatračnica orost-a ?

Zašto ovo pitam, pa jednostavno pokušavam rekonstruirati mrežu starih orost-a prije digitalizacije.

hvala poz.

To je bilo Vojna odmaralište ili tako nešto. Drugi će više... ;)

[attachment=1]
[attachment=2]