PALUBA

Kopnena vojska => Artiljerija => Topic started by: Bozo13 on December 14, 2013, 09:48:50 pm

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: Probojnost topovskih granata
Post by: Bozo13 on December 14, 2013, 09:48:50 pm
Malo skupljao podatke po internetu, i sklopio tabelu probojnosti granata, koje se koriste u PT topovima i tenkovima.

Možda kome zatreba, možda samo da se dobije utisak.

Podatci u tabeli mogu se razlikovati, jer su u različitim mestima podane različite vrednosti.


Uživajte u čitanju.

LPB


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: Bozo13 on December 14, 2013, 09:49:08 pm
GranataProbojnostDaljinaGodina
12.7 mm API 19 mm 500m
20 mm APDS DM-43 40 mm 1km 1982
20 mm APDS DM-63 44 mm 1km 1988
20 mm HVAP za top Rh-202 34 mm 1km
25 mm APFSDS 56 mm 1km
25 mm APFSDS DU 75 mm 1km
25 mm M791 APDS 28 mm (60°)2km
25 mm M919 DU APFSDS 30 mm (60°)2km
25 mm Oerlikon tungsten APFSDS 77 mm 2km
30 mm 2A42 APDS 62 mm 1km
30 mm 2A42 AP-I 44 mm 1km
30 mm 2A42/2A72 APFSDS 79 mm 1km
30 mm L14A3 tungsten APDS 63 mm 1km
30 mm Oerlikon APFSDS 97 mm 1km
35 mm APDS 90 mm 1km
40 mm Bofors APFSDS 131 mm 1km
Belgija Mecar 105 mm tungsten APFSDS 390 mm 2km
Belgija Mecar M-1000 100 mm APFSDS 350 mm 2km 1996
Belgija Mecar M-652 90 mm APFSDS 150 mm 2km
Kanada C127 105 mm tungsten 460 mm 2km 1992
.
.
.
GranataProbojnostDaljinaGodina
Kina 120 mm tungsten 550 mm 2km
Kina AP-1 100 mm APFSDS 240 mm 2km1980
Kina AP-2 100 mm APFSDS 290 mm 2km početkom 1980-tih
Kina Type-86 105 mm DU 460/480 mm2km
Kina Type-93 105 mm DU 510/540 mm2km
Kina Type-95 105 mm DU 580 mm 2km
Kina Type-II 125 mm 550 mm 2km
Kina/Pakistan 125 mm tungsten 460-480 mm 2km 1993
Češka Synthesia 125 mm APFSDS-T 500 mm 2km
.
.
.
GranataProbojnostDaljinaGodina
Francuska 75 mm POT-51A (Izrael M50) 110 mm 1km
Francuska 105 mm (AMX13 FL12) 360 mm 2km
Francuska 105 mm HE (AMX30) 160 mm
Francuska 120 mm OFL120F1 tungsten 590 mm 2km1994
Francuska 120 mm OFL120F2 DU647 mm 2km 1997
Francuska 75 mm (AMX13 FL10) 170 mm 1km
Francuska OFL105F1 105 mm tungsten 250 mm 2km 1981/2
Francuska OFL105F2 105 mm DU 520 mm 2km sredinom 1990-tih
Francuska OFL105G1 105 mm APFSDS 350 mm 2km 1981
Francuska OFL105G2 105 mm tungsten 440 mm 2km kasnih 1980-tih
Francuska OFL-90 F1 90 mm APFSDS 200 mm 2kmpočetkom 1980-tih
.
.
.
GranataProbojnostDaljinaGodina
Nemačka 120 mm DM-13 390 mm 2km 1979
Nemačka 120 mm DM-23 470 mm 2km 1983
Nemačka 120 mm DM-33/Japan JM-33 550 mm 2km 1987
Nemačka 120 mm DM-43A1/SAD KEW A1 590 mm 2km 1994
Nemačka 120 mm DM-53 tungsten 700 mm 2km 1996
Nemačka 120 mm DM-63/Izrael M-338 tungsten 680 mm 2km 2006
Nemačka 120 mm/L55 DM-53 760 mm 2km 2001
Nemačka 120 mm/L55 DM-63 tungsten 720 mm 2km 2006
Nemačka DM-23/Izrael M111 'Hetz 6'/Južna Afrika FS Mk1 105 mm tungsten 310 mm 2km 1978
Nemačka DM-23A1 105 mm tungsten 330 mm 2km 1980
Nemačka DM-33/Izrael M413 'Hetz 7'/Južna Afrika FS Mk2 105 mm tungsten 380 mm 2km 1984
Nemačka DM-63/Izrael M426 'Hetz 10'/Južna Afrika Mk2 Imp. 105 mm tungsten 450 mm 2km početkom 1990-tih
.
.
.
GranataProbojnostDaljinaGodinaKomentar
Indija 105 mm APFSDS 350 mm 2km
Indija 120 mm tungsten 650 mm 2km
Indija T-2 125 mm tungsten 500 mm 2km 1997
Iran 125 mm tungsten 470 mm 3km
Izrael 60 mm tungsten APFSDS 120 mm (60°)2km
Izrael M711 (Romunija CL3254) 125 mm tungsten 560 mm 2km 1995(20:1 L/D) Kupila Indija 1999
Izrael/Kina Type-IIM 125 mm600 mm2km
Japan Type 10 120 mm APFSDS 600 mm 2km 2010
Pakistan 105 mm DU APFSDS 450 mm 2km
Pakistan Niaza 125 mm DU 550 mm 2km
Pakistan/Kina AP-100-2 100 mm APFSDS 350 mm 2km 1986
Polska 125 mm tungsten  460 mm 2km1990
Polska Pronit 125 mm tungsten 540 mm 2km 2001
Romunija BM-412M (M309) 100 mm APFSDS 418 mm 2km 1990
.
.
.
GranataProbojnostDaljinaGodinaKomentar
Rusija 100 mm BK-354M HE280 mm DSR
Rusija 100 mm BK-5M HE390 mm1960
Rusija 100 mm BM-25 APFSDS 296 mm 2km krajem 1970-tih
Rusija 100 mm BM-8 APDS 238 mm 2km 1968
Rusija 100 mm BR-412 APC 135 mm 1km 1943
Rusija 100 mm BR-412B APBC-T 134 mm 2km1945
Rusija 100 mm BR-412D APCBC 165 mm 2kmposle DSR
Rusija 100 mm HVAPDS 200 mm 1km
Rusija 115 mm BM-21 DU APFSDS 330 mm 2km 1976
Rusija 115 mm BM-28 DU APFSDS 384 mm 2km početkom 1980-tih
Rusija 115 mm BM-3 tungsten carbide APFSDS 270 mm 2km Uvedena za T-64
Rusija 115 mm BM-4 steel APFSDS 200 mm 2km 1961
Rusija 115 mm BM-6 steel APFSDS 246 mm 2km 1962
Rusija 122 mm  BM11 APDS (pucano iz topa T-10M)308 mm 2km 1967
Rusija 122 mm BR471B APCBC 129 mm 2km1945
Rusija 122 mm BR-472 APCBC (pucano iz tenka JS-III )165 mm 2km
Rusija 122 mm BR-472 APCBC (pucano iz topa T-10M)210 mm 2km
Rusija 125 mm BK-12 HE 420 mm sve daljine1962
Rusija 125 mm BK-18/21 HE550 mm sve daljine1980
Rusija 125 mm BK-29 HE700 mm sve daljine1990
Rusija 125 mm BM-12 tungsten carbide slug 315 mm 2km1968
Rusija 125 mm BM-15/Yugo M88 tungsten carbide slug340 mm 2km 1972verzija BM-12 sa produženim projektilom
Rusija 125 mm BM-17 steel 310 mm 2km 1975pojednostavljena izvozna BM-15
Rusija 125 mm BM-22 "HairPin" tungsten 430 mm 2km 1976osnovna granata u kasnim 1970 i početkom 1980
Rusija 125 mm BM-26 "Hope" tungsten alloy 450 mm 2km 1983(13:1 L/D) produženi BM-22
Rusija 125 mm BM-29 DU 470 mm 2km 1982(12:1 L/D)
Rusija 125 mm BM-32 "Vant" DU 560 mm 2km 1985(13:1 L/D)
Rusija 125 mm BM-42 "Mango" tungsten alloy 520 mm 2km 1986(16:1 L/D)
Rusija 125 mm BM-42M "Lekalo" tungsten 600-650 mm 2km 200?
Rusija 125 mm BM-46 "Svinets" DU 650 mm 2km 1991(22:1 L/D)
Rusija 125 mm BM-9 steel290 mm 2km1962
Rusija 57 mm BR-271P HVAP 145 mm 500m
Rusija 76.2 mm HVAP 61 mm 1km
Rusija 85 mm BR365 APBC 102 mm 1km WW2
Rusija 85 mm BR365P APCR 110 mm 1km 1946/47
Rusija 85 mm BR367P APCR 180 mm 1km 1960
Rusija 85 mm BR372 APCBC 185 mm 1km Korišten za top D48 i samohodni top ASU85
Ukraina 125 mm Vitiaz  760 mm 2km 2002
.
.
.
GranataProbojnostDaljinaGodina
Južna Koreja 120 mm APFSDS 670 mm 2km
Južna Koreja 120 mm K276 tungsten 700 mm 1km 2004
Južna Koreja 90 mm M-241 APFSDS 230 mm 2km 1984
Slovaška TAPNA 125 mm APFSDS-T  530 mm 2km
Tajvan TC84 105 mm APFSDS 450 mm 2km
.
.
.
GranataProbojnostDaljinaGodinaKomentar
Engleska 105 mm L-28 tungsten cap APDS 250 mm 1km sredinom 1950-tihkorišten na Japanskom tenku Type-74
Engleska 105 mm L-52A3 tungsten core APDS 240 mm 2km 1973
Engleska 105 mm L-64A4 tungsten APFSDS 310 mm 2km 1982
Engleska 20pdr (83.4 mm) APDS260 mm 1,37km
Engleska Charm-1 L-26 120 mm DU APFSDS  530 mm 2km 1991
Engleska Charm-3 L-27 APFSDS 120 mm DU 720 mm 2km 1999
Engleska Conqueror 120 mm AP 226 mm 1,82km
Engleska Conqueror 120 mm L1A1 APDS 446 mm 0,91km
Engleska L-15 120 mm APDS  340 mm 2km 1965
Engleska L-15A4 120 mm APDS-T 450 mm 2km 1970Izvožen u Iranu pre revolucije
Engleska L-23 120 mm tungsten APFSDS  450 mm 2km 1983
Engleska L-28 120 mm APFSDS 770 mm 2km 200?
Engleska L-31 120 mm HESH460 mm sve daljine1960
Engleska T-2 HP 105 mm tungsten  560 mm 2km
Engleska / Egipt 115 mm BD/36-2 APFSDS 460 mm 2km
Engleska / Pakistan 105 mm H6/62 APFSDS 360 mm 2km 1990
.
.
.
GranataProbojnostDaljinaGodinaKomentar
SAD 75 mm M6 (M24 Chaffee) APCBC 77 mm (60°)0,91kmDSR
SAD 76 mm M1A2 (M4 Sherman) APCBC 89 mm (60°)0,91kmDSR
SAD 76 mm M464 APFSDS 230 mm 2km
SAD 90 mm M304 HVAP156 mm 1,82km
SAD 90 mm M318 APBC-T 109 mm 1,82km
SAD 90 mm M3A1 (M46 Patton) APBC 119 mm (60°) 0,91km
SAD 90 mm M3A1 (M46 Patton) HVAP 157 mm (60°) 0,91km
SAD 90 mm M82 APC (M36/M41 gun) 106 mm 1,82km
SAD 90 mm T119 (T41) APBC 152 mm (60°)0,91km
SAD 90 mm T119 (T41) APDS 236 mm (60°)0,91km
SAD 90 mm T119 (T41) HVAP 223 mm (60°)0,91km
SAD FP105/Kanada C76 105 mm tungsten 330 mm 2km samo za izvoz
SAD M103 120 mm APC 199 mm 1,82km
SAD M341 90 mm HE300 mm sredinom 1950-tih
SAD M392/Nemačka DM13 105 mm APDS 250 mm 1km 1960
SAD M-392A2 105 mm APDS 225 mm 2km početkom 1970-tih Zamena za problematični M392
SAD M456 105 mm HE350 mm
SAD M-728 (Engleska L-52) 105 mm APDS 240 mm 2km sredinom 1970-tih
SAD M-735 105 mm tungsten APFSDS 300 mm 2km 1978korišten na Japanskom Type-74 posle 1984
SAD M-735A1 105 mm DU350 mm 2km nije uveden u upotrebu
SAD M-774 105 mm DU 375 mm 2km 1981
SAD M827 120 mm tungsten 450 mm 2km nije uveden u upotrebu u SAD
SAD M829 120 mm DU 552 mm 2km 1987
SAD M829A1 120 mm DU 610 mm 2km 1991Rusi ocenili na 700 mm
SAD M829A2 120 mm DU 730 mm 2km 1994
SAD M829A3 120 mm DU 765 mm 2km 2003Rusi ocenili na  795 mm
SAD M-833 105 mm DU 440 mm 2km 1984
SAD M-900 105 mm DU 520 mm 2km 1991
SAD M93 76 mm HVAP 160 mm 1,5km 1945
SAD Olin GD120 120 mm tungsten 520 mm 2km
SAD T91 76 mm (M41) APC 122 mm (60°)  0,91km
SAD T91 76 mm (M41) HVAP 208 mm  (60°)0,91km
SAD / Egipt KEW-A2 120 mm tungsten 660 mm 2km
SAD / Engleska 105 mm L-36A1/M392 tungsten cap APDS 260 mm 1km 1961
.
.
.
GranataProbojnostDaljinaGodina
Jugoslavija M65 100 mm APCBC 136 mm 2km 1954
Jugoslavija M98 100 mm APFSDS 150 mm  (60°) 2km
Jugoslavija M88 tungsten carbide slug340 mm 2km 1980
Bosna M04 125 mm tungsten 540 mm 2km 2012




Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: jadran2 on December 14, 2013, 10:07:43 pm
Zastrasujuca probojnost kod granata s tungstenom; radi se o proboju celicne ploce (?).


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: Bozo13 on December 14, 2013, 10:30:25 pm
Sve probojnosti se označavaju kao prebojnost valjane pancirne ploče (Rolled homogeneous armour -RHA), xy tvrdoče. Istotako se i zaštita tenka izražava u mm ovih ploča.

Rusi i Nato malo drugačije testiraju, pa su zato (ako se ne varam) ruski podatci malo lošiji.

LPB


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: Brok on December 14, 2013, 10:58:48 pm
Božo, jesi stručnjak za penetraciju, svaka čast. :)

Sa ovim čudom (M829A3) stvarno ne bih voleo da se sretnem, još Rusi ocenili na 795 mm na 2 km
[attachment=1]


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 14, 2013, 11:50:20 pm
Kod NATO standardne mete uzima se u obzir obično čelik srednje tvrdoće, nikako ne cementirani. Čini mi se da Rusi koriste drugi ugao udara kod testiranja svojih projektila.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: tihi on December 15, 2013, 02:46:44 pm

  Zar nije univerzalno pod 45 stepeni?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 15, 2013, 02:52:35 pm

Rusi koriste pri opitovanju i 30* i 45* i 60*, s tim što oni mogu meriti i na dva načina ... stepena od 90* normale i stepena ka normali.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on December 15, 2013, 05:50:18 pm
Jeli iko pokušao da napravi penetrator od Titanijuma?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: chinggis on December 15, 2013, 07:14:51 pm
motorista, koliko ja znam nije a mislim da i u skorijoj budučnosti neće. osim što je titan jakooo razvikani elemenat za izradu metalnih slitina zaboravlja se na njegove i "loše" strane. a ima ih od miješanja s drugim elementima do konačne obrade pogotovo toplinske.
što se tiće ovoga pitanja u probojnim projektilima se koriste materijali koji su "teški" i koji se određenim obradama mogu natjerati da se sami "oštre" a ne kao običan čelik da se tupe. konačno, kinetička energija=(masa * brzina na kvadrat) / 2 koja bi onda bila svrha od laganog projektila?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: Bozo13 on December 15, 2013, 08:27:09 pm
Još napomena, 0,91 km je 1000 jardi, dok je 1,82 km 2000 jardi.

Sve sam postavio na metre zbog unifikacije.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on December 15, 2013, 10:43:02 pm
motorista, koliko ja znam nije a mislim da i u skorijoj budučnosti neće. osim što je titan jakooo razvikani elemenat za izradu metalnih slitina zaboravlja se na njegove i "loše" strane. a ima ih od miješanja s drugim elementima do konačne obrade pogotovo toplinske.
što se tiće ovoga pitanja u probojnim projektilima se koriste materijali koji su "teški" i koji se određenim obradama mogu natjerati da se sami "oštre" a ne kao običan čelik da se tupe. konačno, kinetička energija=(masa * brzina na kvadrat) / 2 koja bi onda bila svrha od laganog projektila?

Hvala.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 15, 2013, 11:05:53 pm
Specifična težina Ti je 4,7, tako da je sasvim je nepodoban kao materijal za probojna jezgra KE projektila. Sem toga postoji problem oko njegove obrade, varenja, itd. Za to je neophodan metal koji je po prirodi tvrd, ali pre svega, koji ima veliku specifičnu težinu. Zato se uzima volfram/tungsten, obično kao tungsten karbid.  Naročito je pogodan Uranijum, u formi osiromašenog (depleted) U. Ipak, prednosti koje ima DU u odnosu na Volfram mnogo su manje od mana i uticaja na okolinu.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: Bozo13 on April 21, 2016, 11:06:31 pm
Mislim da dosta realan prikaz.

[attachment=1]


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: pvanja on April 22, 2016, 11:26:19 am
@bozo13

Mislm da je ovaj diagram sa podacima za municiju sa kraja 80-tih.
To je dosta gruba procena ali ipak daje neke grube relacije.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: Bozo13 on April 22, 2016, 12:04:14 pm
Tako je Pvanja, po fontima i kvalitetu, verovatno kasne 80-te.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: stojan1974 on December 03, 2016, 11:43:46 am
Ja sam amater, imam gomilu "decackih" pitanja. Moze li neko da mi kaze, kolika je probojnost pancirnih zrna (ukoliko postoje) kalibra 12.7 mm, 20 mm, 30 mm, 35 mm. na daljini npr. od 500 metara? Takodje me zanima, koji je precnik u kome ekpslozivno zrno kalibra 30 mm moze da ubije svojim gelerom?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 03, 2016, 02:14:10 pm
Nemam tabelarne podatke za probojnost, ali je probojnost 12,7mm mala, jer TZ zrna ovog kalibra imaju malecko punjenje, a pancirna zrna ga nemaju uopšte. 20mm već ima nekoliko grama baruta. Probojnost zavisi od tipa zrna. Municija 20mm topa M55 (HSS-804) nije tehnološko čudo. Noviji topovi ovog kalibra imaju raznovrsniju municiju, ali je sam kalibar suviše mali da bi se zrno poskupljivalo složenom APDS/APFSDS konstrukcijom. Recimo da mogu probiti 20-25mm oklopnog čelika na 500mm. Broj ubojnih parčadi razletanjem TZ zrna 20mm je takođe mali. Zrno 30mm ima masu oko 400gr., u zavisnosti od modela topa, a naravno da su zrna GAU-7 na A-10 teža zbog primene DU. Ovaj kalibar već omogućava primenu probojog jezgra sa odvojivim nosačem. Mislim da je probojnost DU  zrna GAU-7 preko 90mm na 500m pri 90*, što znači da odgore buši svaki tenk koji nema ERO. Pancirno zrno Zastavinog topa M-86/89, vrlo slično zrnu AK-230, buši oko 60mm na 500m pri 90*. Ruska probojna municija 30mm npr. "kerner" za 2A42/2A72 buši oko 80mm na 500m, ali je njihov broj u BK mali. Rusi su pred raspad SSSR eksperimentisali i sa vođenim zrnom 30mm, ali je cena bila ogromna, a učinak sumnjiv.  Zrno 35mm je već ozbiljna stvar, sa masom od oko 730gr, ako se ne varam. Ipak, APDS/APFSDS zrna ovog kalibra su retka, jer je Oerlikon/Contraves top GD modela pre svega PA top, sa brizantnim punjenjem. Možda su Nemci za Geparda (kojeg povlače iz naoružanja) razvili i modernu pancirnu municiju. Trebalo bi da buši oko 90mm na 500m sa dobrom municijom, ali je taj top već pretežak za ugradnju na avion. Razorno/parčadno dejstvo zrna 35mm je prilično, postoje i zrna specijalno projektovana da daju veći broj parčadi ili ubojnih elemenata - strelica ili slično. Top 35mm takođe ima vrlo veliku V0 od 1175m/s ili više za obično zrno.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: stojan1974 on December 03, 2016, 02:45:20 pm
Hvala na odgovoru. Mislim da sam negde procitao da 12.7 mm pancirno zrno moze da probije na 100 m. celicnu plocu debljine 50 mm ali mi to nesto sumnjivo.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: lovac on December 03, 2016, 04:09:18 pm
Prema ovoj slici ispada da lepoard 2 nema nikakve šanse protiv ruskih savremenih tenkova.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 03, 2016, 05:04:57 pm
Člana je interesovala probojnost granata malih kalibara. To baš i nema neke veze sa oklopom osnovnih borbenih tenkova. Leo 2 ima višeslojni oklop, dobro je zaštićen, SUV mu je odličan, a  njegov 120mm top u verziji L/55 ima odličnu municiju velike probojnosti. Bočni oklop Leo 2 je verovatno nešto slabiji nego kod T-55, T-72, itd, ali na delu bokova novije verzije imaju neki ERO. Sem toga, probojnost sam naveo za udar po normali, što je u realnim uslovima retka pojava. A-10 sa topom GAU-7  jeste strašno PT oružje. Mala efikasnost u ratu 1999. i mali gubici OMJ VJ posledica su dobrog maskiranja i dosetljivosti, a ne mana tog aviona i topa.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on December 03, 2016, 05:51:06 pm
Za 12,7 mm Browning.

Quote
The .50 caliber round is optimized for penetration at long ranges (about 875 yards, or 800 meters). For hard targets, .50 caliber penetration is affected by obliquity and range.

 The .50 caliber round can penetrate all of the commonly found urban barriers except a sand-filled 55-gallon drum.

 Continued and concentrated machine gun fire can breach most typical urban walls. Such fire cannot breach thick reinforced concrete structures or dense natural stone walls. Internal walls, partitions, plaster, floors, ceilings, common office furniture, home appliances, and bedding can be easily penetrated by .50 caliber rounds.

Number of rounds needed to penetrate a reinforced concrete wall at 25° obliquity.
Wall Thickness109 yd (100 m) Range219 yd (200 m) Range
2 ft (0.6 m)300 rounds1,200 rounds
3 ft (0.9 m)450 rounds1,800 rounds
4 ft (1.2 m)600 rounds2,400 rounds

Penetration capabilities of a single .50 caliber M2 AP round fired from a 45-inch barrel.
RangeArmor Plate (homogeneous)Armor Plate (face-hardened)SandClay
219 yd (200 m)1.0 in (25.4 mm)0.9 in (22.9 mm)14 in (355.6 mm)28 in (711.2 mm)
656 yd (600 m)0.7 in (17.8 mm)0.5 in (12.7 mm)12 in (304.8 mm)27 in (685.8 mm)
1,640 yd (1,500 m)0.3 in (7.6 mm)0.2 in (5.1 mm)6 in (152.4 mm)21 in (533.4 mm)

Penetration capabilities of a single .50 caliber M2 Ball round fired from a 45-inch barrel.
RangeSandClayConcrete
219 yd (200 m)14 in (355.6 mm)28 in (711.2 mm)2 in (50.8 mm)
656 yd (600 m)12 in (304.8 mm)26 in (660.4 mm)1 in (25.4 mm)
1,640 yd (1,500 m)6 in (152.4 mm)21 in (533.4 mm)1 in (25.4 mm)

http://www.inetres.com/gp/military/infantry/mg/50_ammo.html


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 03, 2016, 08:04:00 pm

Samo da nas ne zbunjuje podatak o udarnom uglu 25* obliquity. To je ugao otklona od normale, tj. 65*, dok se kod rusa, pa mislim i kod nas koristi ugao u stepenima ka normali. Ili je obrnuto... ??? Ipak, valjda se razume. Ne bih dalje, da se ne upletem k`o pile u kučine. Ja sam kao negde nešto čitao, ali o balistici nikakvih pravih znanja nemam.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on December 03, 2016, 08:17:16 pm
Ovde ima dosta podatak o probojnosti municije korištene tokom DSR-a.

http://www.panzerworld.com/armor-penetration-table


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on December 03, 2016, 11:07:23 pm
https://youtu.be/5FAPcK9uPwo


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 04, 2016, 12:51:40 am
Probojnost art. zrna iz DSR i savremenih granata može se porediti samo uslovno. U DSR je vrhunac bilo "profilisano đule" APCBC, ili kako se već zvaše.  Tada nije bilo potkalibarnih probojnih jezgara sa odvojivim nosačem (discarding sabot/ fin stabilised discarding sabot...), nije bilo potkalibarnih zrna od tungsten-karbida, da ne govorimo o DU jezgrima. Tada je vrhunac V0 AP zrna bila oko 1.000m/s, a danas je skoro dvostruko veća. A masa x brzina po cm2 kontaktne površine valjda daje energiju udara, ili kako se već zove. Ne znam, imao sam trojku iz fizike.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: stojan1974 on December 06, 2016, 09:07:01 am
Koji je kalibar podkalibarnog zrna od vidije, za unistenje tenkova?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 06, 2016, 11:49:38 am
U zavisnosti od punog kalibra topa, prečnik probojnog jezgra varira. Negde bi mogao biti oko 15-25mm za topove 90mm i više, dakle topove uslovno rečeno osnovnih borbenih tenkova. Odnos prečnika probojnog jezgra i njegove dužine kod savremenih KE zrna kreće se oko 20 i više. Što je manja kontaktna površina jezgra, veća brzina udara i udarni ugao bliže normali, veća je i energija, pa samim tim i probojnost. Kod udara na manjem rastojanju, pri velikoj brzini udara, probojno jezgro ponaša se fizički čudno.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: stojan1974 on December 06, 2016, 12:27:48 pm
Zar samo 25 mm. Mislio sam da nije ispod 45 mm. Naravno....uvek napomenem da sam laik za artiljeriju.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 06, 2016, 12:49:12 pm
A ja kao znam... samo pamtim šta sam negde pročitao!? 45mm bi mogao biti prečnik našeg APFSDS M-88 za top 2A46. Možda. Tu je odnos l/B bio oko 1:10. Molim da se razjasne karakteristike APFSDS M-88 od nekog stručnog. Vlado? Spalestinac?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on December 06, 2016, 01:10:31 pm
Američki projektil M829 ima prečnik od 27 mm ( uranijumski deo).


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: stojan1974 on December 06, 2016, 04:13:24 pm
A koja je duzina potkalibarnog zrna?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: lovac on December 06, 2016, 06:54:51 pm
Kod udara na manjem rastojanju, pri velikoj brzini udara, probojno jezgro ponaša se fizički čudno.

O čemu se radi?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: tihi on December 06, 2016, 10:05:10 pm
Probojnost art. zrna iz DSR i savremenih granata može se porediti samo uslovno. U DSR je vrhunac bilo "profilisano đule" APCBC, ili kako se već zvaše.  Tada nije bilo potkalibarnih probojnih jezgara sa odvojivim nosačem (discarding sabot/ fin stabilised discarding sabot...), nije bilo potkalibarnih zrna od tungsten-karbida, da ne govorimo o DU jezgrima. Tada je vrhunac V0 AP zrna bila oko 1.000m/s, a danas je skoro dvostruko veća. A masa x brzina po cm2 kontaktne površine valjda daje energiju udara, ili kako se već zove. Ne znam, imao sam trojku iz fizike.

  Malo offtopic ali, tipovi municije korisceni u DSR:

-AP (armour pircing, pancirno probojno)
-AP-T, isto kao gore sa tracerom, tj obelezavajuca.
-APBC (armour pircing balistic cap, pancirno probojna sa balistickim vrhom)
-APCBC (armour pircing caped balistic cap) slicno kao APBC samo malo modernije konstrukcije zarad aerodinamike.
-APCR ili HVAP kako ga zove US. (armor pircing core rigid, ili composit rigid) rudimentirani potkalibarni projektil. Poseduje tungsten penetrator u sredini mekse granate, celicne, ponekad alumiijumske. Proboj vrsi samo penetrator, ima mnogo vecu probojnu moc, ali iskljucivo na manjim daljinama jer na vecim gubi stabilnost.
-APDS (armour pircing discar sabot) najblize modernim projektilima, na izlazu iz cevi se odbacuje kosuljica penetratora, i samo potkalibarni projektil nastavlja ka cilju. Kasnije je iz njega izveden APFSDS projektil (pancirno probojni krilcima stabilisan potkalibarni). Koriscen gotovo iskljucivo od strane UK u svoojim topovima 6pdr i 17pdr.
-HEAT (kumulativni)


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 06, 2016, 10:45:11 pm

Englezi su koristili i HESH projektile - high explosive squash head, posebe probojne projektile  koji su udarnom snagom eksplozije odvaljivali zadnju stranu oklopa i tako probijali oklop.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on December 07, 2016, 08:54:35 am
A koja je duzina potkalibarnog zrna?

627 mm


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 07, 2016, 10:10:37 am
A koja je duzina potkalibarnog zrna?

627 mm

Motorista, da li se navedena dužina odnosi na zrno M88 za 2A46 125mm ili neko drugo? Dužina se razlikuje u zavisnosti od topa i modela zrna. za savremena KE zrna kreće se od oko 500mm (MECAR Kenerga 90mm), pa do preko 750mm za topove Rheinmetall 120mm, L30 120mm za Challengera i najnovije ruske topove 125mm.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on December 07, 2016, 11:15:59 am
Motorista, da li se navedena dužina odnosi na zrno M88 za 2A46 125mm ili neko drugo? Dužina se razlikuje u zavisnosti od topa i modela zrna. za savremena KE zrna kreće se od oko 500mm (MECAR Kenerga 90mm), pa do preko 750mm za topove Rheinmetall 120mm, L30 120mm za Challengera i najnovije ruske topove 125mm.

To je dužina celog zrna M829 za top 120 mm M256.

Nemci na Leopardima2 koriste penetratore pod oznakom DM i sa brojevima od 13 do 63. DM13 je najkraći penetrator i on je izbačen iz naoružanja. Sledeći je DM23 i on je nastao na osnovu izraelskog M111.

[attachment=1]

Trenutno je u upotrebi DM53 težine 8,35 kg i brzine na ustima cevi od 1.750 m/s. On ima odnos dužine i prečnika 38:1.

[attachment=2]


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: tihi on December 07, 2016, 03:23:15 pm

Englezi su koristili i HESH projektile - high explosive squash head, posebe probojne projektile  koji su udarnom snagom eksplozije odvaljivali zadnju stranu oklopa i tako probijali oklop.

  Da, ali ne u DSR koliko sam ja upoznat.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: lovac on December 07, 2016, 05:59:22 pm
Jasno mi je kako kumulativni mlaz probija oklopa, ali voleo bih dodatno objašnjenje za dejstvo potkalibarnih projektila: ako sam dobro shvatio, ovakav potkalibarni projektil samo proleti kroz oklop tenka, ili se zaglavi u oklopu ako nema dovoljno energije za proboj kompletnog oklopa, a bez ikakve ekplozije, pošto nema u sebi eksplozivno punjenje.

Šta ubije posadu, i uništi unutrašnju opremu i municiju?
Parčadi čelika,koji su se usled udarca odvalili sa unutrašnje strane kupole?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on December 07, 2016, 06:23:10 pm
Jasno mi je kako kumulativni mlaz probija oklopa, ali voleo bih dodatno objašnjenje za dejstvo potkalibarnih projektila: ako sam dobro shvatio, ovakav potkalibarni projektil samo proleti kroz oklop tenka, ili se zaglavi u oklopu ako nema dovoljno energije za proboj kompletnog oklopa, a bez ikakve ekplozije, pošto nema u sebi eksplozivno punjenje.

Šta ubije posadu, i uništi unutrašnju opremu i municiju?
Parčadi čelika,koji su se usled udarca odvalili sa unutrašnje strane kupole?

Projektil se rasprsne posle proboja oklopa, jer dolazi do velikog smanjenja pritiska, te sa delovima odvaljenog oklopa ubija posadu i uništava unutrašnjost tenka.

https://youtu.be/coWJDfcdR60


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: tihi on December 07, 2016, 06:31:39 pm
 
  DU penetratori pri sagorevanju ispustaju otrovna isparenja koja ubijaju posadu cak i ako ih sam projektil ne ubije.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on December 07, 2016, 08:20:36 pm

DU probojna jezgra ispuštaju i otrovnu uransku prašinu/sitne komadiće, kao i isparenja, jer se pri proboju oklopa razvija ogromna temperatura usled nezamislivih trenja. Dejstvo je i mehaničko i hemijsko ... i ubitačno, naravno. Potkalibarno zrno probija oklop kinetičkom energijom, usled sopstvene velike specifične mase i velike brzine udara na malu površinu. Bojim se da kažem (negde sam pročitao a ne znam ni da li je tačno ni kakvo je uopšte objašnjenje) da pri takvim opterećenjima probojno jezgro poprima neke osobine tečnosti!? Ja bih pre rekao plazme, ali za to je brzina opet suviše mala, čak i V0. Da, baš tako sam pročitao, i ne radi se o kumulativnom mlazu, već upravo o čvrstom probojnom jezgru.

Jedan od nedostataka, inače malobrojnih, 125mm topa 2A46 svih verzija je ograničena dužina penetratora usled ograničenog prečnika automatskog punjača. Ako je unutrašnja slobodna širina tela T-72/80/90 ispod dva metra (Vlado će znati tačno u mm) a tu postoje još mnogi mehanizmi, okvir punjača, kablovi, itd. dužina probojnog jezgra bila je manja od dobrih zapadnih rešenja, pa je samim tim bila manja i probojnost. Tek topom 2A83 za Armatu taj nedostatak je prevaziđen, valjda drugačijom koncepcijom punjača. Možda nije uopšte kružni već konvejerni... nemam pojma. Ne daju Rusi te slike :dosada. Pitam se zašto, ha, ha :dosada. Kakva će biti potkalibarna zrna za perspektivni ruski top 152mm za serijsku Armatu, bojim se i da zamislim. ISU 152 od pre 70 godina odvaljivala je kupolu Tigra sa pogonskog venca grubom silom udara i eksplozije. A od tada je tehnologija napredovala... Fijuuuu.!


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: stojan1974 on December 08, 2016, 10:03:15 pm
Zna li neko srazmeru gustine olova naspram gustine osiromasenog uranijuma? Drugo.....postoji li sansa da neko od posade tenka prezivi pogodak potkalibarnog zrna koje nije od uranijuma?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: vTax on December 09, 2016, 08:23:17 am
Uran (19.1 g/cm3), olovo (11.3 g/cm3).


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: tihi on December 09, 2016, 08:36:39 am
 

   DU penetrator je efikasniji oko 15% od klasicnog tungsten sto se tice probojnosti, efekat na posadu je jos jedan mali bonus, i cinjenica da je otpad sa kojim ne znaju sta ce, i da taj otpad mora da se negde "skloni" je najveci razlog njihove upotrebe. On sam po sebi ne zraci, ali je kontaminacija zemljista i vode sa DU (uostalom i sa olovom postoji isti problem, zato se u EU koristi celicna sacma u lovu) jako velika i problemi nastaju kada se pomenuti elemen udahne ili na neki drugi nacin unese u organizam.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: trpe grozni on December 09, 2016, 10:58:05 am
Inace tungstren se kod nas zove volfram. ;)


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: wermez on December 09, 2016, 06:23:42 pm
A zovu ga i 'tvrdi metal'.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: stojan1974 on December 10, 2016, 05:30:46 pm
Neko kaze i "vidija" mada je to na svedskom. Ispravno je reci "tvrdi metal".


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: stojan1974 on December 13, 2016, 09:19:31 am
Da li postoji mogucnost da neko od posade tenka, prezivi pogodak potkalibarnog zrna (standardnog) i onog od osiromasenog uranijuma?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on December 13, 2016, 08:46:31 pm
Preživljavali su ljudi svakakve stvari, tako da, barem teoretski, postoji šansa da se preživi i ovo.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: gocemk on January 16, 2017, 05:27:29 pm
[attachment=1]

Опишано е настан од војната со Финска во 1939 година каде финците на своите бункери ставел дебел слој на гума притоа гранатите од топовите се одбивале поради  гумата .


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on January 16, 2017, 06:20:30 pm

Но, Гоце, и у самом тексту се помиње... по речима "очевидаца" - под знацима навода. Не може гума зауставити гранату. Можда може минобацачку мину, или неку гранату врло слабе, подзвучне, балистике, танке кошуљице притом. Било шта јаче - не може. Тврда гума на одређеном растојању од основног оклопа тенка може деформисати кумулативни млаз и тиме смањити пробојност, али то је друго.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: kumbor on January 16, 2017, 08:38:12 pm
Пише... тако је и "настала легенда, како тврде очевици, "брбљиви" љубитељи ловачких прича" (дуго сам мислио како да преведем израз "словоохотливые"). Извините на мом "Hochserbisch" - ја другачије не умем. Професионална деформација максимално користити могућности језика.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: gocemk on January 17, 2017, 12:54:39 am
Да точно е то кумбор самиот автор после тоа пиши дека артилерците се смеле на овие тврдења дека се работело за одбивање од тврдиот бетон на  бункерите .


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on April 12, 2018, 06:17:25 am
https://youtu.be/KU0_9ika42o


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on April 21, 2018, 08:36:29 pm
https://youtu.be/coWJDfcdR60


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on January 07, 2021, 10:37:11 am
Zanimljiv prikaz probijanja oklopa sa projektilom 3BM9:

https://youtu.be/hh3RPZUghf8


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on May 15, 2021, 03:48:45 pm
Quote

105mm OFL-105-G1 (1.6kg, 19x375mm tungsten alloy penetrator) at 1460m/s vs Chiftain turret (140mm Cast Homogenous Armor at 60 degrees + 8 degrees elevation)

Muzzle Velocity for AMX 13 105 tank, 105mm CN-105-57 (105mm mle. 57) gun - 1475m/s


https://youtu.be/yYyu-iAxhXU


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: Vladimir Ivanović on May 15, 2021, 06:32:15 pm
Rupe od potkalibarnog projektila su uglavnom ovakve.


[attachment=1]


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on May 23, 2021, 07:54:20 pm
https://youtu.be/N7aTSjqMyrM


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on May 26, 2021, 07:07:13 am
https://youtu.be/KMOOipoS5mQ


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on July 10, 2021, 08:49:31 pm
Quote

Telescoping projectiles increase their length during flight, and have the potential to penetrate deeper then standard projectiles. This video simulates standard telescoping APFSDS projectiles to compare how they perform to monolithic penetrators as well as proposing a new telescoping design.

The standard telescoping design is similar to ones collated in [2], with the same conclusions being drawn (the telescope does not form a wide enough cavity for the sleeve).

Pros and Cons for different designs (compared to standard monolithic):
Standard Telescope:
+Early Detonation of ERA
+Potentially Increased Resistance to ERA
-More likely to shatter
-Increased complexity

Trailing Telescope:
+Increased Penetration
+Early Detonation of ERA
+Potentially Increased Resistance to ERA
-More likely to shatter
-Increased Complexity

Slender (L/D=30)
+Increased Penetration
+Increased Velocity
-More likely to shatter
-More affected by ERA

References:
[1] Odermatt Formula: http://www.longrods.ch/perfcalc.php
[2] Paper containing similar telescoping results: https://www.researchgate.net/publicat...
[3] Material Properties: https://core.ac.uk/download/pdf/28829...


https://youtu.be/6X375Jot8pw


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on July 10, 2021, 08:50:18 pm
Quote

Segmented projectiles are made up multiple penetrating slugs, divided by spacers of various materials. Upon impact, the spacers reduce the amount of stress transmitted to subusequent segments, causing them to decelerate less. The segments can then impact eachother, giving a 'boost' to the foremost segment. It is said that this gives segmented projectiles increased penetration over monolithic designs.

For this video, the dimensions of the components are kept constant, with only the spacer material being varied. It is likely that the number, length, and spacing of the segments would have an affect on the penetration, so other segmented designs may be investigated in a future video.

Pros and Cons of Segmented Penetrators:
+Increased Velocity
+Less Likely to Fracture/Shatter
+Shorter Tungsten Lengths (easier and cheaper to produce)
+Potentially Increased Resistance to ERA (less shear stress is transmitted as the components are segmented)
-Increased Complexity
-Slightly Reduced Penetration (for the designs shown)

References:
[1] Odermatt Formula: http://www.longrods.ch/perfcalc.php
[2] Paper containing similar segmented designs: https://www.researchgate.net/publicat...
[3] Material Properties: https://core.ac.uk/download/pdf/28829...

The hardness used in the Odermatt formula was 300 BHN.


https://youtu.be/jyDcV0wNBFE


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: micha on July 10, 2021, 09:56:42 pm



   Možda bi dobili veće poboljšanje prodora da su između Tungstenovih segmenata stavili keramičke separatore?




Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: lovac on July 11, 2021, 08:34:35 pm
A šta misliš, da nisu i to probali?


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on July 11, 2021, 08:38:33 pm
U ovim simulacijama nisu.


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on August 17, 2021, 12:16:58 pm
https://youtu.be/WVvA6TYXMLI


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on August 25, 2021, 08:04:07 am
https://youtu.be/PtHrvpX7URk


Title: Re: Probojnost topovskih granata
Post by: MOTORISTA on August 27, 2021, 04:40:53 pm
https://youtu.be/Dg6Vv7lR208

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info