PALUBA

Ratna mornarica => Podmornice => Topic started by: Brok on October 12, 2008, 03:54:05 pm

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on October 12, 2008, 03:54:05 pm
Dosadašnji ratovi su pokazali da su podmornice efikasno sredstvo za ratovanje na širokim morskim prostranstvima. Podmornice su ušle u sastav flota svih većih pomorskih zemalja. U posleratnom periodu značajno su poboljšane njihove taktičko-tehničke karakteristike, a borbena moć im je višestruko povećana.

Zbog sposobnosti da nanose udar po svim plovnim objektima na moru, a i na obali, podmornice su postale najbrojnija vrsta ratnih brodova u ratnim mornaricama velikih sila, a i mnogih drugih manjih zemalja. Zbog veoma skupe i dugotrajne gradnje, samo 12 zemalja samostalno gradi podmornice (među njima je bila i bivša SFRJ).

Podmornice se dele prema vrsti pogona, deplasmanu, naoružanju i nameni. Prema vrsti pogona dele se na dizel-električne (klasične) i nuklearne (atomske). Prema naoružanju i nameni podmornice se dele na torpedno-minske, torpedno-minsko-raketne, raketne, protivpodmorničke (lovci podmornica) i specijalne (izviđačke, diverzantske, transportne, snadbevačke i istraživačke).

Prema zadacima koje izvršavaju dele se na napadne i patrolne. Najveći broj podmornica se svrstava u napadne, naoružane taktičkim raketama, napadne podmornice na klasični pogon, podmornice nosače strategijskih raketa s nuklearnim pogonom, napadne podmornice na nuklearni pogon i naoružane taktičkim raketama.

Kod dizel-električnih podmornica, dizel-električni pogon se koristi za površinsku i šnorkel vožnju, a elektromotorni pogon za podvodnu vožnju.

Šnorkel vožnja kada podmornica plovi-roni pod vodom na dubini sa koje može na površinu da izbaci šnorkel i  periskop. Šnorkel je u stavri cev kroz koju podmornica uzima vazduh neophodan za rad dize- motora, a podmornica ne mora da izranja na površinu mora.                        

Dubina ronjenja podmornice zavisi od čvrstoće i izdržljivosti čvrstog trupa na hidrostatički pritisak. U podmorničarstvu postoje: radna, granična i računska dubina ronjenja. Radna dubina dizel-električnih podmornica se najčešće kreće od 200m  do 300 m, a kod nuklearnih podmornica do 600 metara (podmornica ALFA može da se spusti do 700 m dubine i praktično bude van domašaja većine neprijateljskih osmatračkih sistema i protivpodmorničkog oružja). Neke podmornice mogu da zarone i na 1000 m dubine. Trup tih podmornica je građen od titana. Razvoj podmornica teži povećanju dubine ronjenja, a ratne mornarice vezane za uska i plitka mora mogu da koriste male i džepne podmornice za odbranu svog morskog prostora.

Autonomnost nuklearnih podmornica prevazilazi psihofizičke mogućnosti posade. Ona se meri mesecima, a posade se smenjuju na svaka tri meseca. Autonomnost dizel-električnih podmornica se kreće od 40 - 90 dana, zavisno od zaliha goriva. Povećanje autonomnosti pod vodom postiže se povećanjem kapaciteta akumulatorskih baterija, kvalitetnijom regenarcijom vazduha i kvalitetnijom mikrokilmom. Daljina plovljenja i akcioni radijus nuklearnih podmornica kreće se i do 200.000 milja, pa one mogu da ispoljavaju svoja dejstva na svim morima i okeanima sveta. Maksimalna daljina plovljenja dizel-električnih podmornica dostiže do 15.000 milja u kombinovanoj vožnji, dok male podmornice dostižu daljine od 2000 - 4000 milja.

Tajnost dejstva je osnovna taktička osobina podmornica i ostvaruje se vožnjom pod vodom, opremanjem savremenim detekcionim sistemima i sredstvima za praćenje hidroloških uslova u području plovidbe postizanjem što nižeg nivoa šumnosti i smanjenjem ostalih fizičkih polja (magnetskog, električnog, radioaktivnog, toplotnog i ostalih). Sve ove osobine omogućuju podmornicama prodor u dubinu protivnikove odbrane, narušavanje prevlasti protivnika u zonama dejstva, vezivanje njegovih znatnih protivpodmorničkih snaga i nanošenje iznenadnih udara po ciljevima na vodi, u vodi i na kopnu.      

Ne očekuje se povećanje broja podmornica u budućnosti, a zadržaće se nuklearne i dizel-električne podmornice. Novi pogon tipa AIP (vazdušnonezavisna propulzija) će dizel-električnim podmornicama značajno povećati operativnost (omogućiti podmornici dugotrajniju podvodnu vožnju bez potrebe da radi punjenja baterija podmornica izlazi na površinu) i smanjiti akustičko polje podmornice tj. njenu šumnost. Podmornice sa AIP sistemom moći će da borave u podvodnoj vožnji od 10 do 15 dana vozeći malim brzinama od 3 čv do 8 čv. Na sistemima vazdušnonezavisne propulzije radi za sada šest zemalja, mada je još nekoliko zemalja zainteresovano za proizvodnju ovih sistema po dobijanju licence za proizvodnju. Za sada najuspešniji sistem AIP ima ratna mornarica Švedske koji proizvodi  firma “Kockums”.

Nove startegijske i napadne podmornice grade se i dalje da bi zamenjivale zastarele  podmornice. Tako su Sjedinjene Američke Države su odmah nakon početka gradnje prve podmornice tipa SEA WOLF započele projektovanje novog tipa napadne nuklearne podmornice deplasmana oko 6000 tona i proračunske cene gradnje od oko 1,8 milijardi dolara.    


[attachment=1]
Globalni raspored podmorničkih snaga u svetu


U skoroj prošlosti je došlo do povezivanja raketnog i torpednog oružja u takozvane rakete-torpeda ili torpeda-rakete. Izraziti predstavnik ovog oružja je oružni sistem Sabroc koji ima veće mogućnosti od običnog torpeda u borbi protiv podmornica. Ovaj protivpodmornički oružni sistem se lansira iz torpedne cevi kao torpedo. Nakon što izroni iz mora leti kao raketa, da bi u blizini cilja uronilo u vodu i krećući se kao protivpodmornički torpedo dejstvuje tako po cilju – podmornici. Kod torpednog oružja teži se povećanju brzine, dometa i radijusa reagovanja sistema samonavođenja i otpornosti na ometanje. Minsko oružje postaje oružje operativne i strategijske namene, što dokazuje činjenica da već postoje mine s` nuklearnim eksplozivnim punjenjima, kao i novi minski oružni sistemi koji su u stavri kombinacija mina-raketa i mina-torpedo. Podmorničko raketno oružje obuhvata rakete strategijske namene (balističke rakete), rakete taktičke namene i rakete za protivvazdušnu odbranu podmornica. Rakete strategijske namene imaju ogromnu razornu moć i velike domete. Lansiraju se iz zaronjenog stanja, a dubina lansiranja je relativno mala i iznosi svega 30 metara. Do ovih dubina moguće je održati radio-vezu s podmornicamna. Rakete taktičke namene se lansiraju iz cevi torpednih aparata, a u poslednje vreme razvijeni su vertikalni lansirni sistemi. Upotrebom raketnog oružja podmornice svoje dejstvo ispoljavaju s većih daljina, ne ulazeći u domete sistema protivpodmorničke odbrane.

Prevoženje i iskrcavanje pomorskih diverzanata se obavlja specijalno opremljenim podmornicama za diverzantske zadatke. Prevoženje se obavlja tajno, a iskrcavanje diverzanata iz podvodnog stanja kroz torpedne cevi, specijalne izlazne komore ili toranj.

Izgradnja podmornica je dostigla takav nivo, da se postavlja pitanje u kom pravcu će ići razvoj ovog tehnološki veoma složenog sredstva. Pored značajnih rezultata, istraživači i dalje nastoje da poboljšaju elemente kojima se meri efikasnost podmornice (brzinu, dubinu ronjenja, bezšumnost i mogućnost nošenja različitog naoružanja). Glavni zadatak u podmorničarstvu danas, a i sutra ostaje-videti sve , a istovremeno ostati nevidljiv za  neprijatelja.


Izvor: VTI
                                                                                                                            


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Koja on November 14, 2008, 01:18:21 pm
Neka predvidjanja razvoja podmornica se nama sada chine kao SF.
Jedno od njih predvidja da ce specijalne snage dakle peshadija u sushtini preci na transport velikim podmornicama koje ce po malo podsecati na one japanske giganske iz IIsv.rata odnosno imace i vazduhoplove na (u) sebi mada u konkretnoom slucaju helikoptere za prevoz do kopna.
U tom smislu se predvidja da posle takvih dodju podmornice jos veceg tipa sa istom namenom ali koje bi nosile citave bataljone i na kraju brigade, sve uslovno po sastavu.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: brankorsa on July 20, 2009, 09:14:17 pm
g.Broker , čitajući Vaš prilog , naišao sam na ,meni,maločudan podatak.Kažete da se sa podmornicom do trideset metara može održavari radio veza. Koliko ja znam elektromagnetski talasi se ne šire u vodi već ultrazvučni i to zahvaljujući Pieco-elektfičnom ili magneto-strikcionom efektu.Ja sam do sada znao da se može pomoću aktivnog ultrazvučnog uređaja održati veza , ali ovo čujem prvi put pa ako je moguće da mi razjasnite ovaj detalj. Činjenica je da malo kaskam za modernom naukon ali nekad sam bio bogami dobar u ovoj oblasi .



Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on July 20, 2009, 10:02:42 pm
Nije to druže brankorsa moj tekst (prilog), ako pogledaš post do samog kraja videćeš da je izvor ovog teksta (priloga) VTI (http://www.vti.mod.gov.rs/). A oko tih pojedinosti će verovatno da ti objasni neko ko je upućeniji u podmornice, ja ih samo volim, ali ih ne poznajem. KoV-ovac u duši i telu. :)

PS
Nema potrebe da mi persiraš, nepisano forumsko pravilo je da smo svi na "ti", bez obzira na godine, status i slično.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: brankorsa on July 23, 2009, 11:43:44 pm
Ok Broker ,tako je i lakše i lepše.  Nisam mislio da prozivam , već stvarno konstruktivno da komuniciram sa nekim koj je otišao dalje u ovim pojedinostima. Ja sam proveo na podmornicama 5 godina ( 811 i 821 ) kao elektroničar zadužen između ostalog i za hidroakustiku . Pomoću pasivnog uređaja ,šumosmerača ( PEG - podvodni električni goniometar ) , mogao sam otkriti na 12 NM objekte , njihov kurs ,vrstu pogona ,brzinu itd .Pomoću njega uigrana posada vodi kompletan torpedni napad ili se izvlači kada je otkrivena i napadnuta. Aktivni uređaji PEL ( podvodni električni lokator ) služili su uglavnom kod podvodne vožnje u uskim prolazima a retko kada za održavanje veze.Kada je podmornica imala potrebu da uspostavi sa nekim vez , morala je da vozi na periskopskoj dubini a to je 12 metara . Tada se hidraulučno diže antena i može se održati veza .
Danas elektronika toliko trči napred da je vrlo moguće da ima radikalnih izmena u hidroakustici .


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kilezr on October 01, 2010, 10:31:15 am
                             
                                        Kratak istorijat podmorničarstva
   dok istorija ratnih brodova traje koliko je duga istorija pomorstva istorija podmorničarstva počinje tek u 16 veku,a već od samog početka je to istorija isključivo jednog sredstva ratne tehnike.Trebalo je da prođe skoro četiri veka pa da se razviju sredstva koja mogu roniti u cilju izvršavanja zadataka  koji nisu vojni.
 Prvi projejak podmornice izradio je 1580 .g.engleski oficir Bourne a prvu podmornicu je sagradio 1605 P.Magnu Pegelius.nema podataka o ovim podmornicama ali je verovatno da se radilo o malim drvenim trupovima obloženim masnom kožom.1620.holaandski lekar Cornelius van Drebbel (1572-1634) u službi engleskog kralja    Jemsa I sagradio je podmornicu po uzoru na pomenute prethodnike i prikazao vožnju ppo TemziRonila je do dubine od 3 m.a kretala se pomoću 12 ručno pokretanih vesala.kasnije je sagradio još 2 podmornice za rušenje pomoću petardi podvodnog dela lukobrana u LaRošu.1653 se pojavljuje podmornica Francuza De Sona a 1747 i 1773 engleza Simonsa i DayaDay je bio stolar i nije uzeo u obzir delovanje pritiska vode te je postao prva žrtva u podmorničarstvu.Nakon što je sretno prošao pri prvim probama koji su trajali 12 sati u drugom pokušaju se utopio pošto je pritisak zdrobio njegovu konstrukciju ispred Yarmouta.1776 g.američki doktor i naučnik David Bushnel(1742-1824)izgradio jepodmornicu Turtle(Kornjača)da bi ustanici u ratu za nezavisnost mogli da napadaju britanske ratne brodove.Ovo je bila prva podmornica sa metalnim trupom.Ličila je na jaje što plovi.Za kretanje napred nazad i dublje pliće imala je po jedan odgovarajuće postavljen ručno pokretan Arhimedov vijak.Imala je i smerno kormilo i tankove za poništavanje uzgona.Bila je opremljena i ručnim pumpama za izbacivanje voe,kompasom,dubinomerom i cevima za ventilaciju.Po obodu ulaznog otvora bila su okna za motrenje.Napad je trebalo izvršiti pričvršćenjem mine na trup broda posebnimoštrim vijkom kojim se upravljalo iz podmornice.Mina je imala 60-70 kg.crnog baruta,konop za vezu s vijkom za pričvršćenje i mehanizam za paljenje.Podmornicom je upravljao samo jedan čovek.Bushnell je bio prvi čovek koji je svoje plovilo zasnovao i opremio na načelima koja su bila suštinska i odlučujuća za dalji razvoj podmornica i da je dokazao da se može izazvati eksplozija baruta i pod vodom kao i da je podvodni deo broda najosetljiviji možr se smatrati Ocem podmorničarstva.1777 podoficir kopnene vojske Ezra Lee podmornicom Turtle pokušava napasti britansku fregatu Ezra Lee usidrenu ispred Nju Yorka ali nije uspeo da pričvrsti minu.1797 g.amerikanac Robert Fulton ponudio je Direktoratu Francuske projekat podmornice Nautilus.Ponuda nije prihvaćena ali je 1780 Napoleo prihvatio predlog.Izgrađeni metalni objekat imao je ručno pokretani vijak za podvodnu plovidbu,a sklopivo i iznutra upravljano jedro za površinsku plovidbu.Imala je 3 člana posade i naoružanje kao i Tourtle.Fulton je prilikom ispitivanja zaronio na 8 metara dubine i ostao pola sata pod vodom.Kasnije je postigao rekord od 6 sati pod vodom neprekidno u vodama ispred luke Brest.Uprkos uspesima koje je postigao podmornica nije prihvaćena ni u Francuskoj ni kasnije u V.Britaniji.1810  Fulton u Americi gradi podmornicu Mute s pogonom parnog stroja ali umire i prekidaju se probe.1851 javlja se nova podmornica u Evropi,Brandtaucher(vatreni ronilac) bavarskog artiljerijskog podoficira Wilhelma Bauera.Imala je čelični trup,pokretala se ručno i imala tegove za promenu trima a time i dubine.1855 Bauer s podmornicom Le Diable Marin koja je nosila minu na pramcu vrši probe u Rusiji.U Petrogradu i Kronštatu.

  Nastavak sledi ako ima zainteresovanih!?


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Gazda on October 01, 2010, 11:22:10 am
samo daj.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 01, 2010, 12:19:42 pm
Interesantna tema, samo naprijed.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on October 01, 2010, 12:43:55 pm
Interesantno je ovo pitanje oko radio veze u zaronjenom stanju.

- Da li je ikako moguće primati i odašiljati radio talase u vodi? Ako da, koje i do koje dubine?

- Mislim da ne može, mada sam iz nekih tekstova zaključio da, kao, može!

- Ili je neophodan kontakt antene sa vazduhom (na bilo koji način - štap antenom, kabl sa plutačom, itd...).


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Trifko on October 01, 2010, 01:14:05 pm
Gledao sam neki dokumentarac, o saremenim podmornicama i sistem kako komuniciraju sa površinskim brodovima, aviaciom i i vojnim satelitima, sve se odvija preko antena sa plitačom koja je povezana žicom sa podmornicom.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 01, 2010, 01:24:34 pm
Upotrebljavaju se vrlo niske frekvencije VLF(3-30KHz)i one mogu da prodru u vodu negde do dubine 20m,međutim ako je podmornica na večim dubinama ona ispušta plutaču opremljenu sa antenom na tu dubinu.
Ekstremno kratke frekvencije ELF(3-3000Hz) su još u ispitivanju, mada  se i ti sistemi primjenjuju. Ovi radio talasi mogu praktično doseć svaku tačku u oceanu.
To če bolje znati bivši vezisti.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 01, 2010, 01:35:33 pm
Extremely Low Frequency Transmitter Site
Clam Lake, Wisconsin
Za komunikaciju sa dubokoronećim podmornicama.
http://enterprise.spawar.navy.mil/UploadedFiles/fs_clam_lake_elf2003.pdf


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Plavnik on October 01, 2010, 02:10:34 pm
Kao bivši praktični podmorničar uvjeren sam da P ne može održavati vezu u podvodnom stanju. Odnosno kada i može to je vrlo ograničeno i na malim daljinama, takoreči u laboratorijskim uvjetima. Amerikanci su puno eksperimentirali sa održavanjem veze sa zaronjenom podmornicom i uspjeli su održavati vezu sa P na kratkom valu ali tako da je P bila pod vodom i vukla po površini antenu dužine od 800 m. U takvim uvjetima uspjeli su održati kakvu takvu vezu koja nije bila zadovoljavajuća. Za otprilike 15 minuta uspjeli su primiti jedan vrlo kratki signal (ma što god da znači ono kratki). Moja uvjerenost proizlazi i iz osobnog iskustva, bio sam na američkoj podmornici Jacksnoville 2001. godine i iz veoma zakopčanog razgovora uspio sam zaključiti da nemaju mogučnost veze iz podvodnog stanja.
Nekada u JRM mi smo vezu sa zapovjedništvom i drugim sudionicima održavali sa periskopske dubine uz pomoč štap antena. P su imale i tzv. podvodni telefon PUT11 sa kojim su mogle održavati vezu sa drugom P u zaronjenom stanja ali na malim daljinama. Koliko se sječam ta udaljenost nije bila nikada veće od 5 kablova. Istu vezu koristili smo i u vježbama sa POS-om kada smo odžavali vezu sa snagama koje su nas "spašavale". Tada je udaljenost bila 100 do 200 metara. Inače takva veza je bila sa dosta smetnji ali moglo se sporazumijeti.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kilezr on October 01, 2010, 06:39:42 pm
Za vreme secesionističkog rata u Americi (1861-1865) Južnjaci su izgradili dva tipa malih podmornica.Prvi tip,David,bio je zapravo čamac bez nadvođa ,s parnim strojem i minom na pramčanoj motki kojom se moralo udariti u cilj da eksplodira.1863 s takvom podmornicom je poručnik W.T.Glassel izvršio napad na monitor severnjaka New Ironsides.Monitor nije potopljen iako se smatralo da je napad uspeo.S drugim tipom podmornice su južnjaci imali više uspeha.Pod komandom poručnika Dixona podmornica Hundley potapa 17.02.1864.korvetu Housatonic od 1264t. ali prilikom dejstva srada i sama.To je prvi uspeh u podmorničkom ratovanju i jedini do I svetskog rata.Hundley je sagrađena po projektu dvojce kapetana ,Mc.Klintocka i Hundleeya Pokretala se ručno i sa 9 ljudi( zapovednik i 8 za pokretanje duge kolenaste pogonske osovine)postizala brzinu od 4 čv.Na pramčanoj motki nosila je motku s minom što se zabadala u drveno korito broda i nakon udaljenja se aktivirala uzicom.1867 dovršena je u Francuskoj nakon 5 godina gradnje podmornica Plongeur od 420/540 t. prema projektu Charlesa Bruna i idejama Simeona Bourgoisa,kasnije admirala.I ona ima minu na pramčanoj motki ali ima porivni motor na komprimirani vazduh i po prvi put čamac za spasavanje koji se posebnim sistemom odvajao od trupa.Druga polovina XIX veka je obilovala graditeljima podmornica i pronalazačima koji su doprinosili razvoju podmornice.U periodu od 1866-86 pojavljuje se : torpedo-Lupis-Whiteheadov pronalazak,generator istosmerne struje,periskop i eksplozioni motori koji će kasnije zameniti parne i vazdušne motore.1872 francuski konstruktor Goubet napravio je podmornicu vretenastog oblika za 2 člana posade i s električnim pogonom napajanim iz akumulatora.1875 američki konstruktor John Holland sagradio je malu(4,8x0,6 m.) podmornicu Holland I pokretanu i naoružanu načelno kao i podmornice Tourtle.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 01, 2010, 07:10:12 pm
Ovde treba napomenuti da već u vojnoj enciklopediji od 65 godine, poznaju ELF, odnosno potvrđena je uspostava veze sa podmornicom ispod artičkog leda. Inače ELF talasi se prostiru i kroz zemlju. Te sisteme imaju Rusi i Amerikanci.
Gore je bio  naveden Američki, a evo i Ruskog na http://www.vlf.it/zevs/zevs.htm.
A za VLF se može tvrditi da u Mediteranu prodiru i do 40m dubine.
Naše podmornice normalno nisu koristile te sisiteme jer nije ni bilo takvih odašiljača, koji bi bili instalirani za te frekvencije, inače na naše podmornice nije ugrađena najnaprednija tehnologija.
quote author=Plavnik link=topic=2337.msg93302#msg93302 date=1285938634]
Kao bivši praktični podmorničar uvjeren sam da P ne može održavati vezu u podvodnom stanju.



Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Pera on October 01, 2010, 07:12:31 pm
Neću biti mnogo off topic, pa mi ne zamerite. Imate moju preporuku da pogledate zanimljiv film ''The Hunley'', o podmornici koju je Kilezr naveo (CSS Hunley, a ne Hundley). Igraju Armand Assante (Lt. George Dixon) i Donald Sutherland (Gen. Pierre G.T. Beauregard).

...neću više da Vam pričam, uživajte.

pozdrav
Pera


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 01, 2010, 08:17:09 pm
Vezano za Kilezer-ov tekst, par sličica sa neta.
Hunley[attachment=1][attachment=2]
Bushnellova Turtle(1776)[attachment=3]
Goubet II (1888)[attachment=4]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 01, 2010, 09:08:09 pm
Kontrola ruskih strateških podmornica http://www.fas.org/spp/eprint/snf03223.htm
Sistemi komuniciranja klasične podmornice klase Oberon.
Sistem za VLF [attachment=1]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 02, 2010, 07:47:54 am
Komunikacija pomoću lasera [attachment=1]
U 1980g  u okviru DARPA( Advanced Reserch Projects Agency)razmatra se mogučnost laserske komunikacije između satelita i zaronjene podmornice. Sustav koristi zeleno-plavi spektar koji duboko prodire pod površinu mora i slabljenje svjetlosti u morskoj vodi je svedeno na minimum. Sateliti moraju biti opremljeni sa laserom velike snage.
Projekt je napušten, plavo-zeleni laseri su našli punu primenu kod protivminskih dejstava. ALMDS(Airborne Laser Mine Detection System) koristi se za brzo odkrivanje,lokalizaciju i klasifikaciju blizu površine, usidenih i plutajučih mina.
ALDMS na MH-60
[attachment=2]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 02, 2010, 07:51:09 am
Još nekoliko sličica koje zorno pokazuju mogučnost komunikacije sa podmornicama.[attachment=1][attachment=2]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kilezr on October 02, 2010, 09:23:51 pm
Neću biti mnogo off topic, pa mi ne zamerite. Imate moju preporuku da pogledate zanimljiv film ''The Hunley'', o podmornici koju je Kilezr naveo (CSS Hunley, a ne Hundley). Igraju Armand Assante (Lt. George Dixon) i Donald Sutherland (Gen. Pierre G.T. Beauregard).

...neću više da Vam pričam, uživajte.

pozdrav
Pera
  Izvinjavam se,  greška pri kucanju !!!! Nisam namerno ! Redigovaću text sledeći put Pre nego što ga postavim.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kilezr on October 02, 2010, 10:52:54 pm
  1877 započinje gradnja u Francuskoj podmornice Gymonte od 29/31 t prema projektu Dupuya de Lomea a projekat dovršava Gustav Z ede Imala je samo električni pogon napajan iz baterija od 564 članaka koji su se punili samo u bazi s kopna.Pored smernih imala je i par dubinskih kormila ,a za navigaciju je po prvi put upotrebljan umesto magnetnog zvrčni kompas.Bila je naoružana 1 torpedom ,nadvodne brzine 7 čv i podvodne 5 čv.Probe sa ovom podmornicom Francuska mornarica je izvršila tek 1888. Takođe 1878 Isac Peral započinje gradnju podmornice u Španiji a Drževieckey u Rusiji.1878 G.W.Garet gradi podmornicu u V. Britaniji a Theodor Nordenfeldt gradi 1866 podmornicu u Švedskoj za Grčku,Rusiju i Tursku.Nordenfeldt i Garret uvode parni akumulatorza podvodnu plovidbu podmornica pokretanih parnim strojem.1891 Giancinto Pullino sagradio je podmornicu za Italiju,prvu podmornicu Delfino od 95/105 t. po dokumentaciji za Francusku podmornicu Aigrette.1893.sagražena je u francuskoj podmornica QUstave Yede od 266/274 t. po projektu Ramazzotia,naslednika Zedea u tom poduhvatu.S malim nadgrađem i malom rezervnom istisninom bila je namenjena prvenstveno podvodnoj plovidbi te po iskustvu s podmornice Gymnote ima samo električni pogon.Opremljena s 3 torpedne cevi od kojih su dve van trupa,tri para dubinskih kormila ,postizala je brzinu na površini od 12 a zaronjena 9,5 čv.1897 završava u SAD John Holland podmornicu na parni i električni pogon.Iste godine Američki konstruktor Simon Lake sagradio je podmornicu Argonaut čija je osobenost bila što se mogla kretati po dnu na točkovima i što je bila u neku ruku prehtodnica podmornica sa Šnorkelom(imala je 2 šuplja jarbola - za ulaz i izlaz vazduha)1898 podmornica Gustava Zede izvršila je prvi vežbovni napad Torpedom na Pokretnu metu.1899 Nikola Tesla ostvaruje svoj projekat podmornice u eksperimentalnim razmerama.Iste godine Maximilijan Laubeuf dovršava u Francuskoj podmornicu Narval-objekat izrazitih svojstava ronilice.Nazivali su je i Torpiljerka -Ronilica.To je Prva dvotrupna podmornica.Imala je 117/200 t. to jest veliku rezervnu istisninu i parni i električni pogon napajan iz baterije.Pod vodom je plovola brzinom od 6,5 čv.Van čvrstog trupa nosila je 4 torpeda.Ovaj projekat je u osnovi otvorio podmornicama mogućnost izlaska na otvoreno more.Tek 1900 godine mornarica SAD preuzela je službeno jednu podmornicu.Bila je to jednotrupna podmornica tipa Holland 9 od 75 .t.s pogonom na Benzinski motor i elektro motor napajan iz baterije.Bila je bez periskopa ,podvodne brzine 5.čv.a imala je i jednu torpednu cev i dve cevi za izbacivanje eksploziva .Rezultati ispitivanja su bili tako dobri da SAD naručuje 6 podmornica ovog tipa a 1902 naručuju podmornice V.Britanija i Japan.Hollandov patent je otkupil Britanska fabrika Vickers i kasnije razvijala svoje tipove podmornica.1902 Rusija je sagradila podmornicu Delfin od 175 t. prema projektu svojih stručnjaka Bubonova i Beklemiševa, a Japan gradi po sopstvenom projektu tek posle kupljene Hollandove podmornice.
U Italiji se 1903 gradi već druga podmornica po projektu Cesare Laurentija a iste godine započinje u Nemačkoj gradnja prve podmornice .To je U 1 od 238/283 t. sa 1 torpednom cevi  a podvodne brzine 9-10 čv.Završena je 1906 kada i Simon Lake dovršava podmornicu Protector za Rusiju.Ova podmornica ima uređaj za kidanje protivpodmorničkih mreža i sidrenih užadi mina i komoru za izlazak pod vodom.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 03, 2010, 07:43:46 am
Argonavt[attachment=1][attachment=2]
Narval[attachment=3]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 03, 2010, 11:11:42 am
Istoria italijanskog podmorničarstva počinje 1889, kada je u Arsenale della Spezia, inžinjer Giacinto Pullino , projektovao prvu podmornicu Delfino.[attachment=1]
Delfino 1892[attachment=2]
Delfino 1904[attachment=3]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 03, 2010, 12:00:45 pm
Prva A-U podmornica izrađena je u Puli po američkim projektima po sistemu Lake.[attachment=1]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kilezr on October 03, 2010, 02:53:00 pm
Austro-Ugarska je naručila dve podmornice prema Lakeovom projektu.Iako se u Nemačkoj podmornice počinju graditi relativno kasno ,ona je već u 1911 uvodi dizel motor u podmornice.On se ubrzo pokazao kao najbolji pogonski uređaj.Francuzi su dugo davali prednost parnom stroju(da dobiju što veću površinsku brzinu) i do 1912 su izgradili 30 parnih podmornica koje su u I svetskom ratu pokazale svoje nedostatke.1912 u Rusiji je porinuta prva minska podmornica Krab od 500/700 t.sa 60 mina po projektu Šveđanina Naletoffa.Do prvog torpednog napada dolazi 22.12.1912.pri blokadi Dardanela  u I Balkanskom ratu.Izvršila ga je Grčka podmornica Delfin ali bezuspešno.Prvi uspešni torpedni napad izvršen je tek u I Svetskom ratu potapanjem britanske krstarice Pathfinder od strane nemačke podmornice U-21 05.09.1914.Posle toga sledi veliki uspeh U-9 pod zapovedništvom Otta Veddingena koji 22.09.1914 potapa 3 britanska krstaša .Bila je to senzacija .Podmornički rat se pojavio ubrzo i u našim vodama.17.10.1914 Austro-Ugarska podmornica IV pokušala je bezuspešno pogoditi jednu francusku krstaricu ispred Boke.19.12.1914. doplovila je francuska podmornica Le Curie pred Pulsku luku radi napada na brodove u njoj,no roneći se uplela u čelično uže pa ju je posada morala napustiti.21.12.1914.austrougarska podmornica XII torpeduje u Južnom Jadranu francuski Admiralski brod Jen Bart,ali on nije potonuo.26.04.1915.austro-ugarska podmornica V potapa torpedom francuski oklopni Krstaš Leon Gambetta.U Pulskom arsenalu sastavljaju se sekcije podmornica tipa UB i UC koje šalje Nemačka kao svoju pomoć.Nakon ulaska Italije u rat 1915. Nemci šalju u Jadran svoje podmornice radi pomoći Turskoj i Austro-Ugarskoj.Njihova podmornica U 21 stiže do Boke i Pule čak iz Severnog mora.U tom periodumnogo podmornica srada u Dardanelima,a u Severnom Jadranu je vrlo uspešna Austro-Ugarska podmornica UB-15.Podmornica IV potapa sredinom jula meseca 1915.italijanski admiralski brod Giusepe Garibaldi u vodama Dubrovnika,a 5.8.1915. podmornica V iznenađuje kod Palagruže italijansku podmornicu Nereide i potapa je.Posle toga Austro-Ugarske podmornice nisu više imale uspešna dejstva nego su same stradale.Krajem 1915.su te podmornice ometale prebacivanje srpske vojske na Krf.Na nekim podmornicama pod Austro-Ugarskom zastavom bilo je nemačkih posada.Kada se na Jadranu formirala i Nemačka podmornička flotila,Boka je poslužila kao operativna baza,a Pula i Rijeka za remont.Potapanjem putničkog broda Lusitanija,na kome je bilo dosta Amerikanaca po nemačkoj podmornisi sredinom 1915,SAD su dobile dodatni povod da kasnije (1917) užu u I svestki rat.Nemci 15.08.1915 započinju totalni podmornički rat radi pomorske blokade V. Britanije i on dostiže kulminaciju krajem 1917.U 1917  su nemci imali tako velike napadne podmornice da su mogle ploviti do Amerike,La Plate i Rta Dobre Nade.U cilju da dože do potrebnih sirovina za voženje rata,nemačka ne naoružana podmornica Deutschland probija se do SAD i 9.07.1916 uplovljava u Baltimor i vrši razmenu dobara.I trgovačka podmornica Bremen se probija do Norfolka no na povratku nestaje bez traga.Krajem I svetskog rata podmornice su brojne i ne smatraju se više samo jedinicama koje služe samo za odbranu obale već im se priznaje ofanzivni karakter.Nemačka je I svetski rat počela sa 28 podmornica ukupne tonaže 15.204.t.a do novembra 1918 izgradila je još 344 podmornice s ukupno 193.842.t.Za vreme rata je izgubila ukupno 178 podmornica .Od toga je najveći broj izgubljen uz istočnu obalu Britanskog ostrva i u području Dovera,pretežno delovanjem mina i dubinskih bombi.Nemci su u tom periodu potopili 5.408 brodova s ukupno 11.189.000 BRT.28.10.1918.napuštaju Jadran 15 nemačkih podmornica i od njih se čak 13 uspeva probiti do nemačkih luka.Kapitulacijom 1918.zatečenih 18 austro-ugarskih podmornica u Puli i 6 u Boki pada u ruke Italijanima i Francuzimakoji ih delom potapaju.One koje su bile u izgradnji( 5 u Puli ,3 u Rijeci) uništene su u brodogradilištima.Nakon I svetskog rata Nemačka nije smela graditi podmornice,ali ih grade pobedničke sile.1929 je u Francuskoj sagražena podmornica Surcouf od čak 3250/4304 t. naoružana sa 2 topa 203 mm.i brzinom od 18 čv.na površini i 10 čv.pod vodom.Dolaskom nacista na vlast u Nemačkoj se priprema obnova gradnje podmornica,naročito nakon Londonskog pomorskog sporazuma 1935. kojim su ograničenja po ugovoru iz Versaja ukinuta.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 03, 2010, 06:28:40 pm
Jedan presijek Italijanske podmornice Balilla, na flotnoj listi od 1915g.
[attachment=1]
Potopljena je tijekom operacija u vodama oko Visa, 14.jula 1916g. Izronivši da napuni akumulatore bila je odkrivena i napadnuta od A-U torpiljarki T 65 i T66, posle epske borbe (citiram italijanske izvore) Balilla je više puta pogođena artiljerijskom vatrom T-66, potonula sa svom posadom.
[attachment=2]
Izvor www.marina.difesa.it.
[attachment=3]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kilezr on October 04, 2010, 02:06:52 pm
  1935 godine H.G.Walter počinje u Nemačkoj s probama u cilju da pronađe termički pogon( turbinu) koji bi mogao raditi na zaronjenoj podmornici bez dovoda sveđeg vazduha.Na podmornicu se uvode i hidro akustična sredstva osmatranja i sredstva veze uz pomoć preklopnih radio antena.Novim Londosnkim ugovorom 1936.g. sporazum iz prathodne godina je dopunjen obavezama o načinu vođenja podmorničkog rata u skladu s normama međunarodnog pomorskog prava,definisana je takozvana Standardna istisnina podmornicei dogovoreno da potpisnice neće graditi podmornice veće istisnine od 2000.t. i s topovima kalibra većeg od 150 mm( dozvoljeni su neki izuzetci u manjem broju).U nemačkim pripremama za II svetski rat podmornicama je data značajna uloga .Kako se u I svetskom ratu tip VII pokazao izuzetno uspešan razvijen je iz njega tip VII C od 769/875 t.i on je najmasovnije zastupljen u ratu koji je usledio.Kraljevina jugoslavija je II svetski rat dočekala s 4 uvezene podmornice (Nebojša, Hrabri, Osvetnik,Smeli) Imala je još 2 naručene u nemačkoj ( od 314/364 t.) ali su izbijanjem rata bile rekvirirane za namačku mornaricu.U tom ratu nemačke podmornice isprva primenjuju taktiku napada VUČJEG ČOPORA i uopšteno počinju vrlo brzo ugrožavati trgovačke komunikacije Britanaca i njihove ratne brodove kako na otvorenom tako i na zaštićenim sidrištima.Među ostalim ratnim brodovima britanci gube i nosač aviona Courageous,a 13.10.1939.Gunter Prien sa U 47 potapa u Skapa Flou bojni brod Roual ArkPrien i Schepke potapaju u 1940 . g. svaki po skoro 300.000.Brt.trgovačkih brodova a Kretschmer i više.Već u 1941 podmornički rat se prenosi na celi Atlantik,a u prvoj polovini 1942 nemačke podmornice su prisutne pred obalama SAD i tamo su vrlo uspešne.Da bi potpomogli rat na Atlantiku Nemci grade snabdevačke podmornice( tzv Milckhuh ili Seekuh).Izgradili su oko desetak podmornica tipa XIV (1688/1932 t.) to jest podmornice tankere čiji je zeret bio 430 t. goriva i 4 torpeda na palubi.Prekrcaj torpeda i goriva na operativne podmornice se vršio na itvorenom moru.1944 Nemci uvode na podmornice Šnorkel po Holandskom projektu,a iste godine pa do kraja rata revolucionišu srećom prekasno podmorničko ratovanje uvođenjem u borbu stvarno opasnih pravih podmornica tipova XXI i XXIII. Nijh karakteriše dugo zadržavanje pod vodom,oblik trupa pogodan prvenstveno za ronjenje pa time i za veće podvodne brzine( brzina kod tipa XXI je iznosila čak 16 čv/h) Pri kraju rata Japanci prave podmornicu 5200/6500 t.što je tada bila neverovatna veličina.Nemačka je u II svetskom ratu imala ne početku 57 podmornica,izgradila 1.131 ,a izgubila 781 podmornicu u toku rata pa je kraj dočekala s 407 podmornice.Najveći broj im je sradao od avijacije i patrolnih brodova.V.Britanija i SAD su na početku rata imale 170 ,izgradile 368 a izgubile u toku rata 128 pa su kraj dočekale sa 410 podmornica.Najveći broj im je sradao od patrolnih brodova i mina.Sile Osovine su u II svetskom ratu potopile podmornicama 14.687.300 BRT.od ukupno 21.570.600 .BRT.potopljenog brodovlja Kod saveznika je taj odnos bio 4.886.600:7.838.300.Kraj II svetskog rata je Jugoslavija dočekala samo s podmornicom Tara,EX NEBOJŠA koja se borila u sastavu savezničkih pomorskih snaga.Nakon oslobođenja Pule pristupa se osposobljavanju jedne oštećene trofejne podmornice SAVA ex Tritone,prvo italijanska pa nemačka podmornica Nautilo.Time se stiču prva znanja o graditeljstvu podmornica i RM daje za duže vreme jedina upotrebljiva podmornica,pored džepne ,isto trofejne ,podmornice Mališan( sada u muzeju Tehnike u Zagrebu,valjada)Nemačka dostignuća su uticala da se nakon II svetskog rata  podmornice rekonstruišu ili grade prvenstveno po uzoru na njihov tip XXI. u Sad su to bile podmornice tzv. GUPPY programa i podmornice tipa TANG( 2100.t.) u V. Britaniji tipa Porpoise i Oberon( 1600.t.)u Francuskoj tipa Narval(1320 t.)i Arethus a u SSSR podmornice W klase.1953 pristupa se po prvi put gradnji podmornice u Jugoslaviji.Svojom eksperinentalnom podmornicom Albacor od 1500 t. na površini SAD su potvrdile da se vretenastim oblikom i jednovijčanom propulzijom ( podmornice u I i II svetskom ratu su imale 2 ili 3 vijka) mogu kod konvencionalnih podmornica postići brzine od 33 čv.To je bio podstrek za nove projekte pa tako nastaju u Francuskoj Daphne(720.t.)I Agosta(1450 t.) u SFRJ HEROJ (600 t.i nova SAVA u Švedskoj Draken(770 t.)Sjormen(1150 t.9Naek (980 t.) u Italiji Toti (460 t.) Sauro (1450 t.)U SR Nemačkoj od 1956 podmornice tipa 201 do 209 ( od 250 do 1100 t.) Moderne podmornice se počinju graditi i u Španiji,Latinskoj Americi Indiji.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ZastavnikDjemo on October 04, 2010, 05:16:55 pm
Jedan presijek Italijanske podmornice Balilla, na flotnoj listi od 1915g.
[attachment=1]
Potopljena je tijekom operacija u vodama oko Visa, 14.jula 1916g. Izronivši da napuni akumulatore bila je odkrivena i napadnuta od A-U torpiljarki T 65 i T66, posle epske borbe (citiram italijanske izvore) Balilla je više puta pogođena artiljerijskom vatrom T-66, potonula sa svom posadom.
[attachment=2]
Izvor www.marina.difesa.it.
[attachment=3]

Izvinjavam se na offtopicu, ali da li je otkrivena lokacija olupine, i da li je bilo zarona do nje? Ukoliko me sećanje ne vara, bila potopljena nedaleko od Komiže.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 04, 2010, 06:10:22 pm
Koliko ja znam nije kasnije nađena. Njen zapovjednik  C.C. Tolosetto Paolo FARINATI DEGLI UBERTI
je jedan od tri podmorničara I SR koji je odlikovan sa Madaglie d'Oro al Valor Militare.[attachment=2]
[attachment=1]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kilezr on October 04, 2010, 06:24:49 pm
 Mislio sam još da napišem Taktičko tehnička svojstva vojne podmornicei nešto o organizaciji života i rada kao i o uslovima eksploatacije kako u ratu tako u miru???
 A da nebude previše suvoparno ,evo par slika( za ostatak molim pomoć kako to ML već intenzivno čini, i ja mu se zahvaljujem)
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on October 04, 2010, 06:29:54 pm
Savršenstvo II SR tada vrhunac podmorničke tehnike njemačka XXI, i nakon rata uzor za gradnju podmornica.[attachment=1]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kilezr on October 29, 2010, 09:39:25 pm
                                          Taktičko-tehnička svojstva vojne podmornice


    Da bi vojna podmornica mogla izvršavati zadatke koji su joj namenjeni mora imati minimalno potrebna taktičko-tehnička svojstva ( TTS )
Ova TTS obuhvataju dve grupe TT-svojstava :
  Prva grupa, koja predstavlja skup neposrednih borbenih karakteristika zavisi prvenstveno od izbora borbenih uređaja , odnosno , borbene ili tome srodne opreme , a koja sva daju podmornici tražene borbene mogućnosti . U tu grupu spadaju prva četiri TTS . Preostalih 15 TTS su ona koja predstavljaju samo posredne borbene ( naprimer: brzina , daljina plovljenja , upravljivost , žilavost ) ili neborbene ( naprimer: uslovi održavanja podmornice , sigurnost I spasavanje  ) a koji dopunjuju fizionomiju P. kao objekta u celini.

  Ima ukupno devetnaest (19 ) TT- svojstava ( karakteristika ) podmornica :

  TTS 1. Naoružanost ( naoružanje po vrsti I količini I ukupan broj ubojnih sredstava kao što su torpedo , rakete , alternativno mine , I vrste I karakteristike uređaja za upravljanje vatrom )

  TTS 2. Vreme postizanja spremnosti za ponovo otvaranje vatre (Sistem dopune lansirnih aparatai vreme koje je potrebno za ponovo korišćenje jednog lansirnog aparata ili više njih,sve do ponavljanja plotuna )

  TTS 3. Podobnost osmatranja I održavanja veze( Mogućnosti koje pružaju sredstva osmatranja I veze , kako pasivna tako I aktivna)

  TTS 4. Podobnost vođenja navigacije ( mogućnosti koje  pružaju navigacijski uređaji u pogledu preciznosti I pouzdanosti vođenja objekta željenom putanjom , naročito tokom podvodne plovidbe u kojoj nema kontakta s površinom)

  TTS 5. Podvodna energetska autonomnost ( količina energije koja se može utrošiti u podvodnoj vožnji između dva šnorkelska režima plovidbe – kod nuklearnih podmornica ,između dva punjenja nuklearnim gorivom )

  TTS 6. Vreme nadopunjavanja ( podrazumeva se vreme potrebno samo za obično – “ radno “ punjenje baterija u šnorkel vožnji ,kojima se akumulatorska baterija napuni do skoro 100% ( ovo TTS nije od značaja za nuklearne podmornice) )

  TTS 7. Signifikantnost podmornice kao cilja ( obuhvata sve vrste signifikantnosti : šumnost , magnetičnost , refleksivnost , intezivnost toplotnog zračenja I intenzitet stvaranja tlačnog polja ; kroz refleksivnost su posredno obuhvaćene posledice koje su vezane za dimenzije objekta )

  TTS 8. Brzina objekta ( u raznim režimima vožnje )

  TTS 9. Dubina ronjenja ( najmerodavniji su : granična dubina  uz navođenje dubine kolapsa čvrstog trupa )

  TTS 10. Manevrabilnost I upravljivost ( merila “ poslušnosti “ objekta pri pojedinim režimima  upravljanja )

  TTS 11. Daljina plovljenja ( U stvari niz podataka o daljinama koje se postižu u zavisnosti od režima plovidbe ili kombinacija režima plovidbe kojima se plovi)

  TTS 12. Biološka autonomnost ( vreme koje određeni broj ljudi može provesti pod prihvatljivim životnim uslovima u hermetičnom objektu I to posebno na osnovu zaliha : hrane , vode I materije za regenerizaciju vazduha )

  TTS 13. Žilavost objekta ( kompleksno svojstvo , komponenta ukupne borbene otpornosti objekta , obuhvata I veličinu rezervne plovnosti , sposobnosti održavanja te plovnosti I slično )

  TTS 14. Automatizacija I lakoća upravljanja ( nivo I stepen automatizacije I daljinskog upravljanja )

  TTS 15. Brojnost posade ( broj posade po kategorijama a danas možda naj važnije po specijalnostima)

  TTS 16. Nivo uslova života posade ( smeštaj , komfor , uslovi za higijenu , ishranu , relaksaciju )

  TTS 17. Podobnost za lako održavanje objekta I sistema ( primerenost napora I postupaka za održavanje prema : nameni , veličini I vrednosti objekta )

  TTS 18. Podobnost za održavanje opšte sigurnosti objekta I sistema za spašavanje posade I objekta ( mere protiv eksplozija , požara , prodora vode , I mogućnost za spašavanje posade I za dizanje objekta u celini )

  TTS 19. Mogućnost izvršavanja specifičnih zadataka ( naprimer : prevoza ronilica na svojoj palubi ili podmornice za spašavanje , rezanje protivpodmorničkih zaštita ,  prevoz većih količina materijala I drugo )

  Sva navedena TT svojstva ustvari određuju fizionomiju I karakteristiku podmornice ili ronilice u potpunosti jer se van navedenih karakteristika nalaze samo sporedne karakteristike ili neki detalji koji ne utiču na ukupnu sliku objekta. Naručilac objekta odlučuje o svakom TTS I na osnovu svojih potreba određuje redosled prioriteta . Ovako izabrana  I po prioritetu poređana  TTS nazivamo Taktičko-Tehničkim Zahtevima ( TTZ ) naručioca ( korisnika ) objekta . Pri tome je prioritet pojedinih TTZ jednako važan pa čak I važniji od sadržaja pojedinih TTZ . Tako naprimer ako je naoružanost prva po prioritetu , a brzina I dubina ronjenja objekta su nižeg ranga predpostavlja se da će u cilju održavanja prvog prioriteta , TTZ za brzinu I dubinu mogu na odgovarajući način smanjiti zadržavajući I nisku signifikantnost cilja.

  Navedena TTS vrede skoro sva I za ronilice , s tim da kod onih mokrog tipa otpadaju TTS 2 I TTS 6 , dok druga imaju smisla naravno u smanjenom opsegu I ponekad u nešto drugačijem smislu ( TTS 12 ,TTS 16 , TTS 18 , I TTS 19 )   


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Silent Ace on November 09, 2010, 06:43:48 pm
Mislim da bi bilo više nego poučno da obradiš TTS 12 , jer se o tome najmanje može naći podataka.
Unapred Hvala


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on November 09, 2010, 10:39:50 pm
Biološka autonomnost podmornice?

Sve zavisi od mogučnosti proizvodnje energije za održevanje sustava za regeneraciju i odvođenje štetnih produkata.
(Life suport sistem).
Nuklearne podmornice mogu ostati pod vodom više meseci, AIP podmornice do par sedmica, a klasične dizel električne do par dana(radi punjenja baterija u šnorkel vožnji).
Obnavljanje i održavanje atmosfere kod novih sistema  nije zavisno od zaliha već od energije.(kisik se dobija elektrolizom i skladišti u spremnike,CO2 se odstranjuje iz zraka uglavnom kemijski sa upotrebom natrij hidroksida i kalcijevog hidroksida u napravama za čiščenje,odstranjuje se katalizatorima i ugljen monoksid CO, pročiščavaju se djelci prašine i važan dio je i razvlaživanje vazduha)
Otpadne vode se skupljaju u tankovima i povremeno prazne, kruti odpaci (konzerve i slično)  se isto tako skupljaju u spremniku i povremeno prazne u more.
Voda se proizvodi ili u isparivaču ili reverzne osmoze( nke podmornice imaju mogućnost proizvodnje 38 000-150 000l vode dnevno)
Važna stavka kod potrošnje energije je i zagrijavanje podmornice (temperatura oceana u dubini je oko 4 stepenaC9

Ukratko biološka autonomnost je zavisna od mogučnosti proizvodnje energije u zaronjenom stanju.


Title: Podmornica Nereide
Post by: mrpreza on February 10, 2011, 11:30:45 am
http://www.youtube.com/watch?v=SLJwSMTACRE


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kanader41 on June 05, 2011, 11:07:06 pm
Zanimljiva stranica o podmornicama iz 1. i 2. svjets. rata. www.uboat.net


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: barba on January 05, 2012, 03:13:08 pm
 U 995 Tip VIIc/41
porinuta 22.07.1943.
Nekoliko puta bila je ostecenja prije stupanja u sluzbu u zracnim napadima na Hmaburg.
Usla u sluzbu: 16.09.1943.
Komandant: Oberleutnant Walter Köhntopp, a poslije Oberleutnant Hans-Georg Hess.
U ukupno 9 borbenih akcija potopila je 2 trgovacka broda, jedan sovjetski partolac, jpomocni minolovac i motornu brodicu.
U napadu kanadskog aviona tip Sunderland 21.05.1944. smrtno su stradala petorica mornara.

U trenutku kapitulacije Njemacke nasla se u Trondheimu, Norveska potopljena od strane posade.
Izvadjena je i 1948. presla u sluzbu norveske RM kao “Kaura” (NATO-S 309).
Otpisana je 1962. godine, a 1965. je vracena Njemackoj. Od svibnja 1972. godine sluzi kao eksponat  u njemackom memorijalnom pomorskom muzeju u Laboe pokraj Kiela.

Evo slike snimljene prosle zime:
[attachment=1][attachment=2]




Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: madmitch on January 05, 2012, 03:24:09 pm
Ovo torpedo na zadnjoj fotografiji mi izgleda kao manja podmornica. Koliko je (ako išta) efikastniji od onih na Shershenih? Ako se to uopšte može uspoređivati.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 05, 2012, 07:53:08 pm
Torpedo je normalne veličine 533 mm, samo je lik na slici mali.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: barba on January 06, 2012, 10:24:15 am
Torpedo je normalne veličine 533 mm, samo je lik na slici mali.
Decko je 15-godisnjak i visok 180 cm. Torpedo je 533 mm.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: madmitch on January 06, 2012, 10:46:34 am
Onda me samo oko prevarilo, jer na fotografili izgleda jako dugačko. Možda zbog sključenog prostora, uvijek sam torpeda vidi na otvorenom. Thx.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 07, 2012, 03:51:26 pm
Neke slike su več bile, ove su sa "našim" tekstom


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 07, 2012, 03:54:36 pm
Još dvije sa samih početaka podmorničarstva.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 07, 2012, 04:05:42 pm
Francuska podmornica Narval, prva podmornica sa dvostrukim trupom, 117/220t, pogom parni i električni preko baterije, podvodna brzina 6,5čv.
Izvan trupa je nosila 4 kom torpeda.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 07, 2012, 04:24:06 pm
Različite njemačke podmornice prvi svjetski rat. Lijep prikaz različitosti (trupa, pramca....)


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 07, 2012, 08:02:30 pm
Još jedna slika Fultonove podmornice sa opisom.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 08, 2012, 06:11:59 am
Mogući oblici oštečenja na podmornici


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 08, 2012, 06:21:34 am
Nisu standardne podmornice, ali koriste sve pronalaske podmorničarstva.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 08, 2012, 03:35:31 pm
Teorija podmornice

Plovnost
Plovnost je sposobnost podmornice da plovi na određenoj vodnoj liniji (pvl) na površini ili pod vodom na određenoj dubini koja ne prelazi graničnu. Pri tom je podmornica opterećena težinama nužnima za njenu namjenu. Za razliku od površinskog broda, podmornica pored istisnine na površini (D↑) ima i podvodnu istisninu (D↓). Punjenje glavnih balastnih tankova podmornica zaronjava, tj. poništava se njezina  rezervna plovnost koju čini nepropusni dio volumena iznad vodene linije na kojoj podmornica plovi na površini. Suvremena podmornice imaju rezervnu plovnost od 12 do 20% u usporedbi sa D↑. U površinskom položaju, položaj je težišta sistema (G) iznad težišta istisnine (F), kao i u površinskih brodova.  Međutim, kad je podmornica u podvodnoim položaju, F je iznad G.  Treći slučaj nastupa kad u podvodnom položaju težina podmornica postaje jednaka uzgonu (D↓=U=Vp •ɣ/Mp/) i taj idealni  slučaj naziva se “lebdenje”. U praksi na podmornicu u podvodnom položaju  djeluje i preostala plovnost  (Q/+/ ili /-/ i tada podmornica ima tendencuiju da izroni ili zaroni. Proizlazi dakle  da se podmornica na određenoj dubini može održati  statički, povremenim punjenjem u tank uravneteženja – regler, ili pražnjenja iz njega, i dinamički, u plovidbi, povremenim radom horizontalnih kormila, tj. hidrodinamičkim utjecajem.  Plovidba pod vodom  na ravnoj kobilici  postiže se uravnoteženjem trim-momenata, prebacivanjem vode iz jednog u drugi trim-tank (pramčani i krmeni trim-tank smješteni su    na krajnjim toćkama čvrstog trupa, što dalje od težišta sistema G), ili radom horizontalnih kormila. U stanju lebdenja promjena trima podmornice postiže se samo prebacivanjem vode iz jednog u drugi trim-tank.

 

Stabilitet podmornice

Stabilitet
podmornice je sposobnost da plovi u položaju stabilne ravnoteže te da se vrati u prvobitan položaj, pošto prestane djelovanje sila koje si izazvale nagib. Za razliku od nadvodnog broda, u podmornice postoji nadvodni (↑) i podvodni (↓) stabilitet, te stabilitet pri zaronjavanju i izronjavanju. Vrijednost metacentarske visine (MG) u površinskom položaju za jednotrupne podmornice iznose oko 20cm, a u dvotrupnih oko 30cm. Karekteristično je da podmornice imaju prosječno dvostruko veći opseg stabiliteta od površinskih brodova. Za razliku od površinskog položaja – pri djelovanju neke sile podmornica se pod vodom naginje za neki kut (d) i tada F ne mijenja položaj te stvara povratni moment (Mp). Upodvodnom položaju, kad je podmornica potpuno zaronjena, ne postoji plovna vodna linija, pa prema tome ni moment tromosti; stoga metacenter (M)zauzima isti položaj s težištem istisnine (F). Proizlazi dakle da tada ne postoji stabilitet forme, već samo stabilitet težine, pa se može zaključiti da se bolji stabilitet podmornice u podvodnom položaju postiže rasporedom težina koje spuštaju težište sistema (G) prema dolje i povećavaju vrijednost FG, s obzirom na to da se F ne pomiče. Za suvremene podmornice u zaronjenom položaju vrijednost metacentarske visine FG kreću se između 17 i 35cm. Karakteristike podvodnog stabiliteta podmornice identične su za poprečni i uzdužni stabilitet. U idealnome slučaju (bez slobodnih površina)krivulja stabiliteta podmornice pravilna je sinusoida s maksimalnim kutom nagiba 90° i kutom prevrtanja 180°. Pri zaronjavanju i izronjavanju , podmornica se otežava punjenjem i pražnjenjem glavnih balastnih tankova. Stoga se mijenja položaj G i F te se veličina stabiliteta znatno smanjuje. Kako se proces odvija brzo, nema opasnosti za sigurnost podmornice, ako se slobodne površine ograniče na minimum i postupa kako je uputama propisano.



Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 09, 2012, 05:53:22 pm


Podjela podmornica po konstrukciji

Mogućnost plovidbe pod vodom i na površini određuje konstrukciju podmornica koja je različita od površinskih brodova. Trup podmornice sastoji se od dva dijela.  Nepropusni dio konstrukcije, koji je izložen tlaku okolne vode, naziva se čvrstim trupom. Dio trupa podmornice, koji je spojen s okolnom vodom i nije izložen tlaku, naziva se lakim trupom.  U čvrstome trupu je oprema i posada. Laki trup uglavnom sadržava glavne balastne tankove i tankove za gorivo. Prema konstruktivnom rješenju sprege čvrstog i lakog trupa podmornice se dijele na:

Jednotrupne podmornice , u kojih je srednji, cilindrični dio čvrstog trupa ujedno vanjski trup. Pramčani i krmeni završeci lake su konstrukcije, nadovezuju se na čvrsti trup i daju čvrstome trupu podmornice povoljniji hidrodinamički oblik a služe kao glavni balastni tankovi. Na oblik pramca podmornice utječu smještaj i funkcija hidroakustičkog uređaja i torpednih aparata. Danas se najviše grade jednotrupne podmornice koje imaju dobre pomoračke karakteristike za podvodnu plovidbu.

Dvotrupne podmornice , u kojih je čvrsti trup potpuno okružen lakim trupom. U međuprostoru
smješteni su glavni balastni tankovi i tankovi za gorivo. Tankovi su odijeljeni poprečnim pregradama. Dvotrupne podmornice imaju bolja pomoračka svojstva u površinskoj plovidbi i prevladale su kad je podmornica bila ronilica koja je plovila na površini a tek po potrebi zaronjavala.
Višetrupne podmornice, u kojih je čvrsti trup sastavljen od tri čvrsta cilindra manjeg promjera, međusobno spojena prolazima radi komuniciranja i obložena lakim trupom. Takav tip podmornice izgradili su Nizozemci i nije prihvaćen u drugim ratnim mornaricama. Željela se postići posebna čvrstoća tako da se smanji promjer cilindra uz upotrebu običnih brodograđevnih čelika.

Mješovite podmornice,  su u kojih je dio glavnih balastnih tankova i tankova za gorivo smiješten u dijelu lake konstrukcije po čitavoj dužini, ali ne po cijelome poprečnome presjeku. Željelo se u malih podmornica osigurati više prostora u čvrstome trupu za smještaj opreme i dati im bolja pomoračka svojstva u površinskoj plovidbi.

Klasična podjela podmornica po konstrukciji danas je prevladana. Najsuvremenije nuklearne podmornice u SAD imaju na pramčanome i krmenome dijelu cilindričnog dijela trupa smanjen promjer čvrstog trupa; njega po cijelom opsegu okružuju prstenasti tankovi balasta. U francuske dizel električne podmornice Agosta regleri se nalaze na ograničenoj dužini, između unutarnjeg čvrstog trupa i vanjskog  trupa i čvrsto su izvedeni.

Svim konstrukcijama podmornica jedno je i zajedničko: unutar čvrstog trupa imaju veći ili maji broj nepropusnih i lakih pregrada, čvrste i lake tankove te, u velikih podmornica, palubama odijeljene prostore po visini. Podmornice imaju veće ili manje palubno nadgrađe i most, smjerna i horizontalna kormila i stabilizatore. I ovdje postoje različita rješenja. Usporedno sa sve većom eksploatacijom podmornica u podvodnoj plovidbi, smanjuje se ili isčezava dio nadgrađa. Ipak, u svih ostaje na gornjem dijelu trupa most a na donjem kobilica.


Dubina ronjena suvremenih podmornica doseže više od 400m. Promjer trupa u najvećih raketnih podmornica prešao je 10m. Težina konstrukcije čvrstog  trupa nesmije preći 10 do 20% od ukupne težine podmornice.Tako strogi zahtjevi mogu biti ispunjeni  upotrebom posebnog čelika koji ima ove odlike: visoku granicu razvlačenja i modul elastičnosti, dobra plastična svojstva, visoku žilavost  i otpornost na zamor, dobru zavarivost, mehaničku obradivost na hladno i otpornost na koroziju. Danas se upotrebljavaju niskolegirani čelici, termički obrađeni. U svijetu je najpoznatiji američki čelik HY-80. Ta vrsta čelika zavaruje se uz zagrijavanje okolnih područja spoja na 150 do 200°C. Jugoslavija je proizvela sličan čelik pod imenom nionicral. Nijemci su za izgradnju svojih obalnih podmornica razvili amagnetski čelik s kojim su u početnoj fazi imali mnogo teškoća  zbog jače korozije. Istražuju se i druge legure koje bi, uz relativno visoku granicu razvlačenja, imale manju specifičnu težinu te bile amagnetične i postojane na koroziju. Najviše se računa na titanove i aluminijske legure, zatim na posebne vrste ojačanog poliestera i stakla.  Svi ti napori usmjereni su na to da se postigne potrebna čvrstoća konstrukcije koja bi bila što lakša. Debljina oplate čvrstog trupa danas se kreće  od 18-30mm, a lokalno i više od 40mm. Veće debljine znatno bi otežale konstrukciju i još više komplicirale tehnologiju spajanja zavarivanjem. Zato prodiranje u sve veće morske dubine pronalazak i razvoj građevnog materijala za izradu prikladne konstrukcije čvrstog trupa podmornice.
(J.Zaninović)   


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 09, 2012, 05:56:04 pm
Unutrašnjost podmornice Rorqual

-komandni uređaji
-strojarnica


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 11, 2012, 10:19:10 am
Pult upravljanja


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 11, 2012, 10:20:37 am
Informacijski sistem na mostu


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: madmitch on January 11, 2012, 11:21:01 am
Vjerovatno je bilo več napisano ali ne nađem. Kako podmornica, kad je potopljena, komunicira sa ostalim svijetom (komandom...)?


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 11, 2012, 05:43:40 pm

Sistemi i uređaji za propulziju


Dizelski motor osnovna je komponenta postrojenja konvencionalnih podmornica. Prije dizelskih motora za pogon podmornice služio je parni stapni stroj i benzinski motor. Primjenom dizelskog motora podmornica je konačno evoluirala od eksperimentalnog sredstva  u vrlo praktično i vrlo snažno ratno oružje, jer dizelski motor povećava izdržnljivost i sigurnost pogona  i daljinu plovljenja u površinskoj plovidbi.

Današnji podmornički dizelski motor razvio se iz brzohodnih brodskih i lokomotivskih motora. Građen je u kompaktnov “V” izvedbi, prilagođen sfernom obliku čvrstog trupa podmornice, s dijelovima od lakih metala što ga čini lakšim, jeftinijim i pogodnijim  za ugradnju i održavanje. Specifična masa po jedinici snage  iznosi 5,5 do 8kg/kW (oko 4 do 6 kg/KSe). Snage motora kreću se od 350 do 1350kW.

Specifičnost podmorničkog pogona proistječe iz činjenice što je motor smješten u potpuno zatvoren i relativno mali trup koji je zaronjen pod morsku razinu. U takvim uvjetima zrak za rad dizelskog motora dobiva se putem specijalnog uređaja – šnorkla. Radi toga postoji opasnost od prodora vode u motor, bilo da je u pogonu bilo da miruje. Osim toga, zbog malog promjera usisne cijevi šnorkla, motor radi s podtlakom na usisu, a zbog veće duljine ispusnog voda  i ispuha ispod razine mora, radi s povećanim predtlakom na strani ispuha. Pri tom, zbog utjecaja valova, ne postoji stacionarno stanje u pogonu. Spomenuti uvjeti pogona utječu na porast temperature ispušnih plinova i smanjenje snage za oko 9 – 13%. Takav nestacionarni režim rada nije pogodan za primjenu turbopuhala, već se upotrebljava mehaničko puhalo za prednabijanje motora. Primjena motora sa turbopuhalom, odn. primjena običnih neprotutlačnih motora zahtijeva posebne rješenja  sistema ispuha, odnosno ispuh u atmosferu.

Uvijeti za prelaz iz podvodne u šnorkl –plovidbu diktirani su činjenicom da se motor upućuje s ispuhom u ograničeni volumen  ispušne cijevi do šnorklskog ispušnog ventila (pozicija 12 na slici 20) iza kojeg stoji stup vode visok oko 8m. Radi toga motor mora, stabilnome broju okretaja, postići veći tlak od hidrostatskog  tlaka stupa vode. U tome slučaju ostvarit će se pirenje vode ispušnim plinovima motora iz ispušne cijevi, a ne obrnuto, prodor vode u motor idnosno podmornicu.
 
S obzirom na spomenute objektivne i nespomenute subjektivne okolnosti manje količine vode mogu prodrijeti do motora.

 

Uređaj za gorivo i njegovu nadoknadu služi za skladištenje, dovod goriva do motora te za kompenzaciju težine zbog utrošenog goriva. Utrošeno gorivo najjednostavnije se kompezira izravnim dovodom morske vode u određeni tank goriva. Razlika u gostoči goriva i morske vodedovoljno je velika da ne dođe do njihova međusobna miješanja, a istodobno je dovoljno mala da ne dođe do poremećaja trima podmornice. Sistemom kompenzacije goriva rješava se i način dovoda goriva do motor ate smještaj goriva izvan čvrstog trupa. 

         


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 12, 2012, 05:45:14 pm
Akumulatorska baterija

Akumulatorska baterija u podvodnoj vožnji  jedini je izvor energije, stoga mora biti sposobna da uskladišti velike količine električne energije.
U velikih i srednjih podmornica javlja se isključivo olovna akumulatorska baterija, a na savim malim podvodnim objektima javljaju se još srebrno-cinčana baterija ili gorivi članci (engl. fuel cells). Podmornička olovna akumulatorska baterija sastoji se obično od 62, 112, 120, 126 ili 144 članka, teških 200-800kg. Ukupna težina baterije iznosi 12-25% istisnine podmornice. Broj baterija (2-4) ovisi o veličini i namjeni podmornice. Članci u jednoj bateriji spojeni su u seriju a baterije se međusobno spajaju paralelno ili serijski. Svaka baretija smještena je u posebnoj  akumulatorskoj jami ili akumulatorskoj prostoriji  (s hodnikom među člancima). Pojedini članci izrađuju se do veličine 9000Ah (5h režim pražnjenja). Puni članak ima napon 2,1V i gustoću elektrolita 1,28kg/m³ pro 30°C. Napon raste pri punjenju bez plinjenja  do 2,4V, a s plinjenjem do 2,8V. Krajnji naponi pražnjenja prema režimu iznose 1,8-1,4V.

U podmorničkog akumulatorskog članka skupovi ploča zajedno s elektrolitom nalaze se u gumenoj vreći koja je zavarena s gumenim poklopcem. Posuda u koju dolazi gumena vreća izrađena je kao i poklopac od pojačanog poliestera. Na poklopcu su izvodi polova (najmanje dva po polu), odušnik, pokazivač razine, priklučci za daljinsko mjerenje napona, temperature i gustoće elektrolita te prikličci za vodeno hlađenje i mješanje elektrolita. Pozitivne ploče su cjevčaste, rešetka je legura s antimonom (12% Sb). U novije vrijeme za rešetku se upotrebljava legura s manjim postotkom antimona, zatim bezantimonske legure kao ASTAG (99% Pb, ostalo arsen, telur, srebro) ili olovna legura s kalcijem. Bezantimonska legura omogućuje punjenje bez plinjenja.

Negativna ploča je ravna, rešetka je rađena od olova sa 5% antimona.
Baterijske spojke, od elektrolitskog bakra, posebno su oblikovane radi  minimalnog rasipanja magnetskog polja.

Usavršavanjem tehnologije postižu se veće specifične energije, bilo u kratkim režimima (0,5-5h), bilo u dugim (10-100h); to se postiže sa više ili manje eksponiranim aktivnim materijalom pozitivne ploče elektrolita.
Vrlo visoke ploče uzrokuju povećan električni otpor, pa se pribjegava izradi negativne rešetke od bakra ili dvoetažnim člancima, dvama skupovima ploča postavljenim jedan  iznad drugoga u istom elektrolitu.
Punjenje baterije mora biti što brže, a to ovisi o tehnologiji članka i metodi punjenja. Najefikasnija je UI-metoda punjenja koja počinje s velikim strujama, do napona plinjenja, i nastavlaja se s konstantnim naponom uz redukciju struje. Cijeli tok punjenja vodi se automatski  pomoću opreme generator. Baterije su opremljenje uređajima za daljinsko mjerenje svih parametara. Elektroničko računalo služi za preračunavanje svih potrebnih taktičkih podataka na bazi preostalog kapaciteta baterije za razne režime pražnjenja.
Do napona 2,4V pri 30°C struja punjenja troši se na elektrokemijske pretvorbe, a nakon toga do napona 2,8V troši se na elektrolizu vode  iz elektrolita. Taj period mjerodavan je za dimenzioniranje baterijske ventilacije. U podvodnom stanju treba uzimati u obzir razvijanje vodika zbog samopražnjenja (1Ah 1cm³ vodika).Vodik se ventilacijom razbacuje po svim prostorima i u slučaju potrebe izgara na eliminetorima vodika. Uzima se da je mješavina zraka i vodika viša od 4,5% zapaljiva a viša od 9% eksplozivna.
Mješanje elektrolita u visokih članaka potrebno je radi ujednačavanja gustoče elektrolita po visini. Mješa se mjehurićima zraka sifonskom pumpom ugrađenom u svaki članak. Mješanje elektrolita pridonosi kapacitetu, ubrzava punjenje i produžuje vijek trajanja akumulatora.

Članci se vodeno hlade cirkulacijom čiste (demineralizirane) vode kroz izvode polova i mostove članaka koji imaju kanale (ø4-6mm). Uređaj je opremljen spravama za nadzor protoka, temperature i čistoće vode te izmenjivačem topline s morskom vodom. Vodeno hlađenje smanjuje razvijanje vodika u otvorenom strujnom krugu, produžuje vijek akumulatora, a omogućuje i velike strujne režime punjenja ili pražnjenjena.
Uzima se da pomornički akumulatori traju 5 godina ili 500 do 1000 ciklusa punjenja.
(M.Žvanović)    


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 12, 2012, 05:48:51 pm
Krcanje torpeda u podmornicu.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on January 12, 2012, 07:46:34 pm
Akumulatorska baterija

Akumulatorska baterija u podvodnoj vožnji  jedini je izvor energije, stoga mora biti sposobna da uskladišti velike količine električne energije.
........................................................
Članci se vodeno hlade cirkulacijom čiste (demineralizirane) vode kroz izvode polova i mostove članaka koji imaju kanale (ø4-6mm). Uređaj je opremljen spravama za nadzor protoka, temperature i čistoće vode te izmenjivačem topline s morskom vodom. Vodeno hlađenje smanjuje razvijanje vodika u otvorenom strujnom krugu, produžuje vijek akumulatora, a omogućuje i velike strujne režime punjenja ili pražnjenjena.
Uzima se da pomornički akumulatori traju 5 godina ili 500 do 1000 ciklusa punjenja.
(M.Žvanović)    


Činjenica da su jugoslovenske podmornice koristile akumulatorske baterije domaće proizvodnje predstavlja svakako veliko dostignuće.. Ima li podataka čija su strana iskustva bila omiljena, kao i kakvo je opšte mišljenje o dostignutoj razini tehnologije i kvalitetu ovih baterija.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 13, 2012, 10:25:22 am
Ja sam doduše jedan put, sa ekipom iz VPO, bio u tvornici u Mežici (Žerjav), na ispitivanju i testiranju podmorničkih akumulatora, ali se ne sječam više detalja.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 13, 2012, 05:25:17 pm

Rasklopni material glavnih strujnih krugova mora pri visokim istosmjernim naponima  (1.000V) prekidati struje i od 6.000A i struje kratkog spoja do 100kA. Mehanički prekidači su pouzdani ali su složeni, veliki i bučni. Na pomolu su tiristorski prekidači s prekidnom moći struja kratkog spoja i većom od 100kA. Manevarske sklopke (biračka, sklopka smjera i pokretač) izvedene su kao grebenaste višepolne i višepoložajne za nekoliko tisuća ampera po polu. Polovi su postavljeni u nizu na zajedničkoj osovini s elektromehaničkim pogonom.
 
Statički pretvarači (tiristorski) potpuno su istisnuli rotacijske, osim za pretvaranje frekvencije i stabilizaciju napona upotrebljavaju se i u uzbudnim krugovima propulzijskih strojeva. Građeni su tako da galvanski odvajaju mrežu od aku-baterije,što znatno pridonosi sigurnosti potrošača i dobrom izolacijskom stanju baterije.

Izmjenični trofazni generatori
s prilagođenim pretvaračem u sastavu dizel-električne propulzije sve više zamjenjuju istosmjerne generatore, Izmjenični generatori  su beskontaktni s tranzistorskim regulatorom napona, imaju zatvoren krug ventilacije u kojem se nalazi i ispravljač. Ti generatori odlikuju se znatno jeftinijim održavanjem  i ne traže česte popravke.

Porivni elektromotor je sporohodan (200 okr./min) pa je u većih podmornica težak 50 do 60t. u eksploatacije se već nalaze i vodom hlađeni  istosmjerni elektromotori, a razmatra se i primjena supravodljivih unipolarnih elektromotora.
Umjesto posebnog elektromotora za bešumnu plovidbu, sve se više upotrebljava duboka regulacija glavnog porivnog elektromotora  koji se napaja iz posebnog statičkog pretvarača.

Opća rasvjeta na podmornici u svojim krugovima služi se i fluorescentnom rasvjetom. Rasvjetne armature imaju ugrađen tranzistorski pretvarač  i priključene su izravno na baterijski napon. Radna mijesta osvijetljena su žaruljama sa žarnom niti napona (24, 50V). Prijenosne aku-lampe, koje se tsalno pune, služe u nuždi.
(M.Žvanović)


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 13, 2012, 05:28:27 pm

Upravljanje podmornicom


Sistemi i uređaji za upravljanje podmornicom. Upravljanje podmornicom  je proces usmjerivanja u toku površinske ili podvodne plovidbe koji se obavlja s izvršnim organima. Upravljanje po smjeru (promjena i održavanje kursa plovidbe) obavlja uređaj smjernog kormila. Za upravljanje u vertikalnoj ravnini (dubina i kut trima) kao izvršni organi služe dubinska kormila (pramčani i krmeni hidroplani) i upravljivi tankovi  (trim-tankovi i regler). U starijih podmornica svakom izvršnom organu pripadao je i zaseban uređaj za upravljanje i zaseban poslužioc . Postepnim usavršavanjem nastali su suvremeni integrirani uređaji za upravljanje koje poslužuje  samo jedan član posade-pilot;  oni mogu djelovat i automatski , pri čemu održavaju podmornicu  na naređenom kursu i dubini te uz željeni kut trima. Osnova integriranih sistema za upravljanje je procesno računalo čiji kapacitet služi, osim za upravljanje svim izvršnim organima, i za autamatski nadzor stanja svih mehanizama, i što je posebno značajno, za stvaranje “sintetičke slike” na kojoj se na nazoran način prikazuje stanje podmornice i stanje manevra u svakom trenutku, veoma blisko izravnom vizualnom kontaktu s okolnim prostorom.
(V.Kristić)


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 14, 2012, 06:23:34 am

Informacijski sistem.

Prema suvremenim definicijama, informacijski sistemi na podmornici obuhvaćaju uređaje i sredstva za navigaciju, komunikacije, osmatranje i za nadzor stanja. Sve aktivnosti podmornice usmjeravaju se na osnovi informacija koje prikupljaju, obrađuju, prenose i primjenjuju razni uređaji iz sastava informacijskog sistema.  Ti sistemi namjenjeni su da posada, prvenstveno zapovjedniku podmornice, pruže u svakom trenutku ažurnu informaciju o cjelokupnoj situaciji na osnovu koje se može donjeti odluka o idućoj aktivnosti Podmornice.  Najizrazitija je aktivnost podvodna plovidba koja se odvija na osnovi navigacijskih ingormacija.
Za vođenje navigacije osnovni uređaji su senzori pomoću kojih se kontinuirano mjere parametri plovidbe: kurs, brzina i dubina, što se obavlja pomoću kompasa, brzinomjera i dubinomjera. Kompas, kao najstariji sensor kursa na brodovima uopće, pa i na podmornicama, kontinuirano mjeri kurs (kut između trenutnog smjera plovidbe i meridijana). Za razliku od površinskih brodova, Klasični magnetni kompas nikad nij bilo moguće primjeniti na podmornici zbog efekta “magnetskog oklopa” čelićnog trupa. Od početka ovog stoljeća do danas na podmornicama se isključivo upotrebljava  kompas sa zvrkom (giro-kompas) čije djelovanje ne ovisi o magnetskom polju Zemlje, nego se zasniva na ravnoteži  sila  (gravitacijskih i inercijskih) zbog Zemljine rotacije.

Brzinomjer kao sensor gibanja, važan za izračunavanje prevaljenog puta, u početku nedovoljno točan, stalno se usavršava i mijenja (danas je najtočniji ultrazvučni  brzinomjer na principu Dopplerova efekta).
Podmornički dubinomjer pomoću ultrazvučne emisije mjeri dvije dubine: do površine i do dna. Klasične podmornice vode “zbrojenu navigaciju”, zasnovanu na poznavanju  početne geografske pozicije za koje se, na osnovu izmjerenih podataka o kursu i brzini, crtanjem na kartama pribrajaju odsječci prevaljenog puta radi određivanja nove pozicije. Na karti se crta ručno, uz primjenu navigacijskih pomagala i pribora, ili se ucrtava automatski posebnim uređajem – zbirnim stolom koji je povezan s kompasom i brzinomjerom. Na velikim podmornicama strategijske namjene primjenjuje se i inercijalna navigacija,  zasnovana na usavršenom giro-kompasu i senzorima ubrzanja  u smjerovima gibanja koji, uz primjenu računala, daju pouzdane pozicije i nakon dugotrajne plovidbe.

Komunikacije


Komunikacije pokrivaju informacijsku sferu  prijenosa informacija pomoću uređaja za vanjske i unutranje veze. S udaljenim korespodentima održavaju se vanjske veze pomoću  uređaja za radio-veze i  podvodne veze. Za veće i najveće daljine  služe radio-uređaji  na dugim, srednjim, kratkim i ultrakratkim valovima. Da bi jih mogla upotrijebiti, podmornica mora izroniti na periskopsku dubinu i iznad površine izbaciti radio – antenu. U zaronjenomu stanju moguć je prijem samo na dugim valovima, i to na malim dubinama. Podvodne veze noviji su oblik komuniciranja podmornice  sa drugom podmornicom, sa brodom, diverzantom, radio-relejnom plutačom itd., a zasnivaju se na hidroakustičkom prijenosnom mediju, relativno malog dometa. Unutranje veze (telefoni,interfoni) služe za prijenos komandi.

Zaronjena podmornica nema uvida u stanje oko sebe zbog čega je osmatranje, kao aktivnost prikupljanja informacija, posebno značajno. Periskop je bio dugo jedino sredstvo za  osmatranje površine, a podvodno osmatranje dugo nije bilo moguće. Pasivno podvodno osmatranje (slušanjem i smjeranjem šumova), pomoću pasivnog elektronskog sonara, poslije je dopunjeno uvođeno aktivnog sonara (ASDIC) koji, osim smjera, određuje daljinu cilja ili podvodne prepreke. Ubrzo se pokazalo da aktivni sonar, osim što ima mnogo manji domet, od pasivnog, svojom emisijom otkriva podmornicu, pa su napori usmjereni na usavršavanje pasivnog sonara koji, u sprezi računalom, može za svaki šumni cilj odrediti ne samo smjer nego i daljinu i parameter gibanja cilja. Klasični periskop usavršava se dopunama s optoelektroničkim senzorima (TV, laser,infracrvena tehnika) i prestaje biti ovisan o vidljivosti na površini. Radar, kao klasično sredstvo osmatranja na moru, postoji  na svim podmornicama, ali se upotrebljava u izuzetnim prilikama jer svojom emisijom otkriva podmornicu. Mnogo se čašće upotrebljava pasivno sredstvo-lokator radara , pomoću kojeg se, pri izronjavanju, utvrđuje prisutnost bilo kojeg radara na površini koji bi mogao otkriti podmornicu na površini već na osnovi izbačenog periskopa.  Antena lokatora radara  stoga se izbacuje prva, a ostali izdanci tak nakon provjere da pozicija nije osmatrana. U informacijske sisteme idu svi uređaji  koji su namjenjeni za trajni nadzor stanja, ispravnosti i spremnosti mehanizama, uređaja, oružja i energetskih izvora podmornice  kojima ovisi trenutna  pripremljenost za izvršenje zadatka.
(V. Kristić)


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 14, 2012, 06:26:29 am
 
Podjela podmornica po namjeni


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 15, 2012, 05:50:22 am
Dizel-električna propulzija


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 15, 2012, 05:51:35 am
Karakteristični režimi


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 17, 2012, 05:37:29 pm
Održavanje životnih uvjeta u podmornici

Održavanje životnih uvjeta u podmornici za vrijeme ronjenja sastoji se o podržavanju  mikroklimatskih i radiološkig faktora u određenim granicama. Ljudski metabolizam, isparavanje i razgradnja organskih tvari, te aku-baterije  stalno zagađuju zrak u podmornici i smanjiju zalihe kisika, a u nuklearnim podmornicama, kao i u klasičnim za vrijeme atomskog napada, čovjek je ogrožen od radiološkog zračenja. Disanjem čovjek troši oko 25 l/h kisika (O₂  ) i razvija se oko 22 l/h ugljičnog dioksida (CO₂ ) i vlagu.

Regeneracijom zraka odstranjuje se CO₂ i obnavlja  O₂  u zraku.Najpoznatija sredstva za regeneraciju su:
kalijevsuperoksid (KO₂)  koji istovremeno razvija  O₂ i apsorbira CO₂u istom uređaju; natrijev klorat u obliku tzv. kloratne sviječe grijanjem razvija  O₂ a litijev hidroksid u patronama apsorbira CO₂. Na nuklearnim podmornicama kisik se dobiva  elektrolizom vode, a CO₂ se odstranjuje u apsorberu s monoetanol-eminom (MEA). Regeneracija počinja najčešće kod 1 do 1,5% CO₂, odnosno kod 18 do 19% O₂ u zraku podmornice.

4KO₂+2H₂O (iz zraka)→4KOH+3O₂
4KOH+2CO₂(iz zraka)→2K₂CO₃+2H₂O

Temperatura i vlažnost zraka regulira se klima uređajima. U boravišnim prostorijama i na stalnim radnim mjestima kao optimalna temperatura i vlažnost smatra seod 20 do 24°C i 50 do 60% relativne vlage.
Broj i koncentracija štetnih tvari u zraku ovisi o jačini izvora i trajanja ronjenja. Do sada je identificirano oko 200 štetnih primjesa u zraku podmornice, a pretpostavlja se da jih može biti i više. Samo za manji broj tih tvari poznato je kako djeluje na ljudski organizam kad jim je on duže izložen, pa su za njih određene najhveće dopuštene koncentracije u podmornici.  Najveći dio štetnih tvari miriše,  što se u podmornici ističe kao poseban oblik zagađivanja zraka. Posebna je opasnost vodik koji se razvija iz aku-baterija.  Zrak se pročišćuje filtriranjem i katalitičkom oksidacijom štetnih tvari. Mirisi i ugljikovodici  odstranjuju se filtriranjem preko aktivnog ugljena, fina prašina elektrostatskim  ili apsolutnim filtrima, a gruba prašina staklenom vunom. H₂ i CO oksidiraju se u H₂O i CO₂ na katalizatoru hopkalitu ili paladiju u eliminatoru H₂/CO.

Zrak u podmornici kontrolira se mjerenjem  CO₂, O₂, H₂ i CO. U nuklearnim podmornicama prati se dušik (N₂) i freon.  Ostali štetni plinovi kontroliraju se samo ako se sumnja da su prisutni do granice najveće dopuštene koncentracije i za vrijeme sistematskih analiza zraka, koje se provode prilikom primopredajnih ispitivanja i periodički  svakih 4-5 godina. Osobita pažnja posvećuje se praćenju H₂ u aku-jamama. Vodik se mjeri kontinuirano u svim fazama rada aku-baterije, tj. za vrijeme njezina punjenja, pražnjenja i mirovanja. Mjerni  instrumenti imaju obavezno zvučne i svjetlosne alarme za nivo koncentracije H₂ i greške instrumenta. Najveća koncentracija za H₂ u aku-jamama ovisi o razdiobi H₂ u jamama i položaju sonde mjernog instrumenta; ona je obično oko 2%, a najviše 3%.

Radiološka zaštita
 
U slučaju atomskog napada provodi se potpunom hermetizacijom podmornice  i mjerenjem radiološkog zračenja  na više mjesta u prostoru. U šnorklskoj ili površinskoj plovidbi zaštita se provodi usisavanjem zraka iz atmosphere preko ABH filtera.U nuklearnim podmornicama opasnost od rediajcije stalno je prisutna  od atomskog reaktora, pa se radijacija mjeri  kontinuirano u svim prostorijama. Radiološki detektori mjere β i ɣ zračenja na bazi Geiger-Müllerova brojača. Obavezno imaju zvučne i svjetlostne alarme za nivio radijacije i grešku instrumenta. Stupanj ozračenja posade kontrolira se osobnim dozimetrima.
(B.Žurić)      



Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 19, 2012, 05:39:23 am
Štetne tvari po američkim standardima.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 19, 2012, 06:21:36 am


Komunikacije[/b]



O komunikacijama odnosno vezi ima od https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=2337.msg93297#msg93297 dalje.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 20, 2012, 06:07:13 pm
Načelna shema upotrebe


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 20, 2012, 06:08:55 pm
Dnevni podvodni napad


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 20, 2012, 06:21:34 pm
Broj podmornica


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 20, 2012, 06:23:49 pm
Njemačka UC II


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 20, 2012, 08:02:42 pm
Ratne zone


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on January 21, 2012, 03:20:31 pm
P "GLAUCO"  1905. godine


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on February 10, 2012, 06:42:55 pm
Podmornice bez periskopa nema!


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on February 13, 2012, 08:32:49 am
Baze sonara na podmornici


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on February 13, 2012, 08:33:38 am
Razorni efekti na podmornicu


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kanader41 on February 14, 2012, 06:14:40 pm
Može mi li netko reči dali su ovo baterije (akumulatori),radi se o ruskoj podmornici iz 2.S.R., sada preuređena u muzej.[attachment=1] Izvor: www.englishrussia.com


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on February 14, 2012, 06:20:35 pm
Može mi li netko reči dali su ovo baterije (akumulatori),radi se o ruskoj podmornici iz 2.S.R., sada preuređena u muzej.[attachment=1] Izvor: www.englishrussia.com

Ja mislim, da jesu, samo me čudi, da nisu u "jami". Svoje mišljenje če morat dati i Plavnik ili neki drugi podmorničar.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kilezr on February 14, 2012, 06:31:35 pm

 Možda su ih samo zbog toga što je muzej izvukli gore, da se vide!


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: madmitch on February 14, 2012, 07:06:58 pm
Sa postoljem, onima kolicima i odvodom sve mi se čini, da je to njihovo stalno mijesto. Možda to nisu sve ali ipak, ove stoje tu po mome.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kanader41 on February 14, 2012, 07:17:33 pm
Evo i nacrta podmornice,na njemu se valjda vidi položaj baterija.[attachment=1] Izvor: www.englishrussia.com


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kanader41 on February 14, 2012, 07:48:17 pm
Dali bi ovo mogle biti baterije(označene crveno).[attachment=1]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: MOTORISTA on February 14, 2012, 07:54:50 pm
Po položaju odgovara, tako da mislim da jesu u pitanju baterije.

[attachment=2]

[attachment=1]

[attachment=3]

[attachment=4]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Plavnik on February 15, 2012, 12:06:38 pm
Može mi li netko reči dali su ovo baterije (akumulatori),radi se o ruskoj podmornici iz 2.S.R., sada preuređena u muzej.[attachment=1] Izvor: www.englishrussia.com
Mišljenja sam da je na slici prikazana baterijska jama na nekoj od podmornica. Cjelokupni prostor podmornice pa samim tim i baterijska jama su prilagođeni tako da su dostupni posjetiteljima, da se uređaji pokažu što je moguće bolje i tamo gdje su se stvarno nalazili te da se pokažu i druge stvari iz života i rada posade. Na slici se vide članci AB i to točno onako kako su bili na P dok je bila u eksploataciji (po tri reda na svakom boku). Prednji dio na slici (zeleni pod) je zasigurno naknadno napravljen jer se baterija nekada i tuda protezala. Ispod baterije nalazila se kaljuža (vidi se ispod članaka AB). Na plafonu se vidi četvrtasti otvor (silaz u AB) kroz koji su u jamu ulazili električari radi radova a isti je služio i za ukrcaj i iskrcaj AB članaka. Skroz lijevo na slici vide se stepenice kojima se silazi u jamu, one su sigurno napravljene kada je P stavljena u muzej, nema šanse da su tu bile prije. Po svemu sudeći prostor aku jame je iskorišten za postav vitrina i panoa sa slikama članova posade, dokumentima, nekom opremom i slično.
Na P-913 „Zeta“ koja se nalazi u Vojnom muzeju u Pivki  dio bočnog poklopca AB jame je napravljen od prozirne stakloplastike tako da se može vidjeti nekoliko baterijskih članaka koji su ostavljeni u aku jami čime se zorno pokazuje kako je to stvarno izgledalo.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on February 16, 2012, 11:55:33 am
Još malo teorije torpednog gađanja podmornice


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on March 15, 2012, 05:40:12 pm
Torpedne cijevi podmornice (SSSR)


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on March 15, 2012, 05:43:03 pm
Muzejski eksponat (ala se je utrošilo Purol paste!!!)


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on March 15, 2012, 11:24:21 pm
A koja je ovo podmornica na poslednjoj slici, ne vidim nikakav detalj koji bi pokazao pripadnost.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on March 16, 2012, 05:58:36 am
A koja je ovo podmornica na poslednjoj slici, ne vidim nikakav detalj koji bi pokazao pripadnost.

Nemam podataka.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on March 16, 2012, 06:20:40 am
-pogled prema torpednim cijevima
-pogled od torpednih cijevi


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on March 16, 2012, 06:22:03 am
-pogled prema torpednim cijevima iz prostora za smještaj rez. torpeda


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on March 16, 2012, 06:23:29 am
Muzejski eksponat, otvor za ukrcavanje torpeda u podmornicu.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on March 16, 2012, 06:25:25 am
Muzejski eksponat (ala se je utrošilo Purol paste!!!)
Slika je zakrenuta.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on March 17, 2012, 06:19:01 am
Muzejski eksponat (ala se je utrošilo Purol paste!!!)

A ova je bila stavrno okrenuta, što je primjetio ML, sada je pravilno postavljena. Klizač po kojem klizi torpedo je dolje, a i vrata torpedne cijevi se otvaraju pravilno.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on March 20, 2012, 08:27:17 am
torpedni prostor


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on March 20, 2012, 08:28:47 am
smještaj torpednih cijevi i lansiranje


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on March 20, 2012, 08:30:31 am
lagana površinska vožnja


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on March 22, 2012, 06:38:10 am
Krcanje torpeda u podmornicu. Zanimljivi su kutevi pod kojima su napravljeni uređaji za uvlačenje. Može se krcati i tako-YU podmornica, direktno u cijev. (slika sa našeg foruma)


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on May 12, 2012, 06:08:58 pm
-Podmornice "Taku" (u prvom planu), "Una" i "Unrivalled" u luci Malte, vjerijatno pod kraj 1942.

-Komandni most podmornice "Seraph" s radarskom antenom za zračno osmatranje s desne strane periskopa, te sa zatvaračkim mehanizmom 20mm protuavionskog topa.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on May 12, 2012, 06:14:30 pm
Britanske podmornice uz svoj matični brod. Najbliža je "Tudor" iz klase većih podmornica "T", sa dvije vidljive vanjske torpedne cijevi. Srednja podmornica je iz klas "S", s podignutim periskopom i samo jednom torpednom cijevi na krmi. Treća vanjska podmornica, također je iz klase "S", "Stygian"


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on September 15, 2012, 11:06:54 am
Zanimljiv dokumentarac o podmornicama, 10 najboljih podmornica svih vremena

http://www.youtube.com/watch?v=rSgU0PTciZA


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Hare on September 17, 2012, 02:52:52 pm
Članak o podmornicama iz 1896
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: gvardian on September 21, 2012, 11:22:43 pm
Samo zelim dati kraticu za jedan vrlo zanimljiv forum o podmornicama - uzivajte .............http://forums.airbase.ru/2012/09/t64596,80--chertezhi-podvodnykh-lodok-2.7812.html


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on October 10, 2012, 08:56:09 am
Krcanje torpeda na podmornicu Otaria 1941. godine


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: duje on October 16, 2012, 10:42:54 am
Krcanje torpeda


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: švercer011 on January 07, 2014, 12:42:43 am
Naleteo sam na ovaj veoma zanimljiv dokumentarac nemacke produkcije o istoriji njihovih podmornica


http://www.youtube.com/watch?v=NjRK_hX_iHw


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on January 07, 2014, 01:14:29 pm
Imam nekoliko pitanja o podmornicama i molim da se ne smejete jer sam laik za iste a zanimaju me neke osnovne stvari.

Balast kod podmornica može biti voda ali postoji i čvrsta balast. Šta se koristi kao čvrsta balast.
Takođe u vezi načina rada balasti. Jasno mi je, ili mislim da je tako, kada podmornica zaranja, onda se izbacuje vazduh i (valjda) upumpava vodu.
Kako ide taj sistem kada podmornica treba da izroni kada je vazduh izbačen prilikom zarona. Ili sve ovo što sam naveo nema blage veze već je taj sistem zarona/izrona sasvim drugačiji, i ako je tako, a verovatno jeste, ako može ukratko pojašnjenje.

Takođe, kolikom brzinom prosečno može danas moderna podmornica da izroni ili zaroni (metara u sekundi ili ne znam koja merna jedinica se koristi) i koji je najveći uglao u stepenima pod kojim podmornica može da izvrši zaron/izron.

Pošto TT podaci zavise od podmornice do podmornice, od klase do klase, možete li dati ako je tako lakše, konkretno za datu podmornicu ove podatke, nema veze ako je podmornica starija. Verujem da su ovi TT podaci kod podmornici koje su u operativnoj upotrebi dobro čuvana tajna.

Ko sada drži rekord u kategoriji najdubljeg zarona. Takođe ko drži rekord provedenog vremena pod vodom. O autonomiji zarona gledao sam pre par godina jednu emisiju na Diskaveriju, ali verujem da se od tada svašta promenilo.

Na kraju još jednu smešno pitanje. Šta je ovo, koliko sam primetio uglavnom na ruskim podmornicama, i čemu služi, obeleženo je strelicama na prikazu ispod
[attachment=1]

Unapred hvala na odgovorima.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Gazda on January 07, 2014, 03:35:05 pm
Ovo na slici gore je komandni most koji se,naravno,koristi samo u povrsinskoj voznji.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on January 07, 2014, 03:38:48 pm
Ovo gde su ove stralice, to je deblje staklo ili nešto drugo je u pitanju, i ako je staklo u pitanju (tako mi izgleda), kako izdrži pritisak na većim dubinama.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: MOTORISTA on January 07, 2014, 04:24:53 pm
To staklo ne izdržava nikakav pritisak. Komandni toranj se tokom ronjenja puni vodom.

Što se samog ronjenja podmornice tiče, ona na svim tankovima ima gornje i donje ventile ( ne znam kako se stručno i žargonski nazivaju). Kada zaranja, otvaraju se i gornji i donji ventili tako da kroz donje ventiloe ulazi voda, a kroz gornje izlazi vazduh. Kada izronjava, gornji ventili su zatvoreni a u tankove se ubacuje vazduh iz boca pod pritiskom ( takozvano pirenje tankova). Voda, pod pritiskom vazduha, izlazi na donje ventile i podmornica izranja.

Kao balast može da posluži sve i svašta, ali je to najčešće bila olovna sačma ( kuglice), koje su mogle da se odbace u slučaju potrebe.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Gazda on January 07, 2014, 04:28:37 pm
Ma nema tog stakla za taj tlak.gornji most je potopljen u podvodnoj voznji,tj moze se smatrat dijelom lakog trupa.
A u pitanju su sigurno dosta debela stakla ili nekakav polikarbonat da izdrze tlak vode pri podvodnoj voznji(a i udar pri zaranjanju sigurno nije neznatan).
A sta se tice cvrstog balasta,kod ovih normalnih brodova se obicno koristi cement.vjerovatno je kod podmornice ipak u pitanju olovo,da se ustedi na prostoru,njega nikad dosta.
A kod izrona se u tankove pusta komprimirani zrak,i onda on istiskuje more iz tankova.
A za zaron si pogodio.sad ce nam nasi podmornicari nadam se detaljnije objasnit ovo sto sam ugrubo obrazlozio.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on January 07, 2014, 05:04:26 pm
Sada je dosta jasnije. :)

Još ako ima neko da napiše neku oko ovih TT podataka, maksimalni uglovi zarona/izrona, maksimalne brzine zarona/izrona, autonomija pod vodom i maksimalna dubina, mada verujem da je do tih podataka teško doći.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ORIĆAREB on January 07, 2014, 05:09:33 pm
Sada je dosta jasnije. :)

Još ako ima neko da napiše neku oko ovih TT podataka, maksimalni uglovi zarona/izrona, maksimalne brzine zarona/izrona, autonomija pod vodom i maksimalna dubina, mada verujem da je do tih podataka teško doći.

Ma kad se pojavi kolega "plavnik" on ce ti to najmerodavnije objasniti. Malo strpljenja... ;)
Ove kolege "znalci" su isti kao i ja, ja sam bar prolazio kraj podmornica, a oni ih vidjeli
jedino na slikama... ;D


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: MOTORISTA on January 07, 2014, 05:19:04 pm
Jbg...pošto nisam bio na Higinsu kao da nisam ni služio RM... ::)


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Rade on January 07, 2014, 05:22:22 pm
Jbg...pošto nisam bio na Higinsu kao da nisam ni služio RM... ::)

Ниси приметио да је након изласка Хигинса наступио потоп у ЈРМ? Цццц...


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ORIĆAREB on January 07, 2014, 05:22:50 pm
Jbg...pošto nisam bio na Higinsu kao da nisam ni služio RM... ::)
Nesiraj se druze,  ;), nisam ni ja nikad bio na Higinsu, nisam cak nikad u njuga ni usao,
pa sam prezivio, kako vidis.
Ma nisam nista lose mislio o podmornicama, mislim na "plavnika", jer je covjek tamo
proveo citav zivot. Ako on ne kaze sta i kako, a koce onda.

Rukovodio sam se jedino time da je "Brok" postavio decidirana pitanja koja i zasluzuju
takve odgovore i to je to.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 07, 2014, 08:33:13 pm
Ne bi da pametujem, dosta je literature koja obrađuje te tematike. Pitanja su striktno postavljena i na njih je teško jednoznačno odgovorit.
Npr. što se tiče max trima kod zaronjavanja i izronjavanja, odnosno brzine. Postoje slučajevi gdje je posada polomila kosti i ostala visit na ventilima a podmornica je ronila pod 75 stepeni pramčanog trima, a izronjavala pod 82 stepena, konvencjonalna, pa se i vratila u bazu.
Radi se o USS Chopper, 1969g. Slučajeva velikog trima je bilo podosta, ali nikad voljom posade.Inače maksimalni trimovi kod današnjih podmornica su negdje do 30 stepeni. To svakako ne znači da ne mogu biti veći, ali to više nisu normalna stanja.
Najveće brzine izrona neka bi bile oko cca 10m/s.

Brzina iz površinske vožnje u podvodnu, nije nimalo veća od brzine njemačkih podmornica u IISR, koje su postizale brzinu čak 22 sec, dok danas neke nuklearne podmornice trebaju i po par minuta. Međutim ta podatak za nuklearne podmornice i nije značajan, jer operišu pod vodom.

Kruti balast je sigurnostna mjera i primjenjivao se kod ranih podmornica, odbacivanjem tog balasta podmornica je uspostavljala plovnost, koju nije mogla povratiti normalnim putem, pirenjem tankova. Bio je obično olovni i ugrađen kao dio kobilice.

Nadopuna sada vidim i dubinu, treba pročitati http://en.wikipedia.org/wiki/Submarine_depth_ratings
Najveća na koju sam naišao je ruski Project 661 Papa klasa, koja neka bi  imala operativnu dubinu 800m, bar se tako pričalo, ali ima deklarisanu testnu dubinu 400m.http://en.wikipedia.org/wiki/Papa_class_submarine, znači manje od Seawolf klase?
Amerikanci u budučnosti predviđaju dubine do 2000m. Mada dubina baš i ne znači neki veliki dobitak. Torpedo je može pogoditi bez problema i dublje.
Definitivno po prednjači K 278 Komsomolac, koja može zaroniti do 1300m.http://www.wisegeek.org/what-is-the-deepest-depth-a-submarine-can-go.htm

Autonomija zarona je limitirana zalihama hrane i izdržljivostu posade.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on January 07, 2014, 09:18:47 pm

Rusi su sagradili nekoliko tipova podmornica sa čvrstim trupom od titana. Kako titan ima čvrstinu veću od čelika, takve podmornice mogu roniti dublje, radne dubine su im i preko 500m, a maksimalne i znatno više od toga, da ne pominjemo uslove rata, kada se ide do dubina bliskih kritičnim dubinama loma trupa. Međutim, titan je težak za metaluršku obradu i veoma je skup, pa su i Rusi posle 1991. odustali od njihove gradnje i vratili se posebnim legurama čelika, pa njihove podmornice danas rone pliće nego nekad. Što se tiče krutog balasta, tačno je da se on ne koristi u normalnim već ekstremnim situacijama. Od savremenih podmornica literatura pominje samo da su francuske podmornice klase Agosta imale odbacivu kobilicu od olova? ili gvožđa? za ekstremno izronjavanje. Oni prozori na tornju podmornice koriste se samo u površinskoj vožnji, a pod vodom je toranj potopljen, nije deo čvrstog trupa, slobodno se plavi, pa ne trpi hidrodinamički pritisak(?). Ovde nešto sa definicijom nije u redu, ali ja fiziku ionako slabo znam, znam samo da pritisak sredine u ovom slučaju ne može naneti štetu.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 07, 2014, 09:29:06 pm
Prvo što se tiče olova, odnosno krutog balasta, nije nikakva rijetkost kod podmornica prvog svjetskog rata.  Singule je U-4 spasio odbacujući čvrsti balast, jedini problem je posle odbacivanja da podmornica više ne može zaronit.
Što se tiče stakala na mostu ona ne trpe hidrostatički pritisak, jer je pritisak isti sa obje strane, ali trpe hidrodinamički usljed vožnje.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 07, 2014, 11:33:25 pm
Naleteo sam na ovaj veoma zanimljiv dokumentarac nemacke produkcije o istoriji njihovih podmornica


http://www.youtube.com/watch?v=NjRK_hX_iHw
Ovaj film ko da je Gebels napravio.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on January 08, 2014, 03:38:17 pm
Ne bi da pametujem, dosta je literature koja obrađuje te tematike. Pitanja su striktno postavljena i na njih je teško jednoznačno odgovorit.
Npr. što se tiče max trima kod zaronjavanja i izronjavanja, odnosno brzine. Postoje slučajevi gdje je posada polomila kosti i ostala visit na ventilima a podmornica je ronila pod 75 stepeni pramčanog trima, a izronjavala pod 82 stepena, konvencjonalna, pa se i vratila u bazu.
Radi se o USS Chopper, 1969g. Slučajeva velikog trima je bilo podosta, ali nikad voljom posade.Inače maksimalni trimovi kod današnjih podmornica su negdje do 30 stepeni. To svakako ne znači da ne mogu biti veći, ali to više nisu normalna stanja.
Najveće brzine izrona neka bi bile oko cca 10m/s.

Brzina iz površinske vožnje u podvodnu, nije nimalo veća od brzine njemačkih podmornica u IISR, koje su postizale brzinu čak 22 sec, dok danas neke nuklearne podmornice trebaju i po par minuta. Međutim ta podatak za nuklearne podmornice i nije značajan, jer operišu pod vodom.

Kruti balast je sigurnostna mjera i primjenjivao se kod ranih podmornica, odbacivanjem tog balasta podmornica je uspostavljala plovnost, koju nije mogla povratiti normalnim putem, pirenjem tankova. Bio je obično olovni i ugrađen kao dio kobilice.

Nadopuna sada vidim i dubinu, treba pročitati http://en.wikipedia.org/wiki/Submarine_depth_ratings
Najveća na koju sam naišao je ruski Project 661 Papa klasa, koja neka bi  imala operativnu dubinu 800m, bar se tako pričalo, ali ima deklarisanu testnu dubinu 400m.http://en.wikipedia.org/wiki/Papa_class_submarine, znači manje od Seawolf klase?
Amerikanci u budučnosti predviđaju dubine do 2000m. Mada dubina baš i ne znači neki veliki dobitak. Torpedo je može pogoditi bez problema i dublje.
Definitivno po prednjači K 278 Komsomolac, koja može zaroniti do 1300m.http://www.wisegeek.org/what-is-the-deepest-depth-a-submarine-can-go.htm

Autonomija zarona je limitirana zalihama hrane i izdržljivostu posade.
Ugao izrona 82 stepena. Auu... Pa tu je bilo svašta, to je izron skoro pod 90 stepeni. Nije čudo što su se izlomili.
ML, hvala na iscrpnim odgovorima.

Što se tiče autonomije neprekidnog boravka podmornice pod vodom, baš u toj emisjiji od pre par godina na Diskaveriju, mislim da je u pitanju nemačka podmornica, pa su prikazivali kako može biti skroz bezšumna i kako ima uređaj koji obezbeđuje vazduh za posadu, i ako ne grešim, onako po bledom sećanju, mislim da su naveli podatak neprekidnog boravka pod vodom od tri sedmice (dizelka je u pitanju, ne znam kako imaju goriva za toliko), i da pri tome ne dolaze na periskopsku dubinu gde već fizički mogu da dođu do svežeg vazduha.
Da li sam ja to nešto permutovao, ili je u pitanju propaganda ne mogu da tvrdim. Zanimljivo je, pa neka je i kraće od tri sedmice, kako li to mentalno utiče na posadu.

Pošto u ovome što sam izneo ima dosta, "možda" i "nisam siguran", ako neko zna o kojoj emisiji pišem, reprizirana je više puta, (pored te nemačke podmornice prikazivali su jednu američku i jednu švedsku), bilo bi najbolje da postavi taj video. Pokušavao sam da ga pronađem ali bezuspešno.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on January 08, 2014, 04:01:51 pm
Na jednom sajtu sam nedavno pročitao zamerke o šumnosti podmornica tipa 212, da ona znatno previšava reklamirane vrednosti u podvodnoj vožnji. Tamo piše da ove podmornice koriste LiIon baterije. Međutim, koliko znam, uopšte nisu u pitanju baterije u klasičnom smislu, već elektrohemijski generatori, tj. gorive ćelije. Uređaj nema nikakvih mehaničkih delova, tim bolje ne pokretnih, ceo proces je isključivo hemijski, pa sam uređaj ne može imati nikakvu šumnost. Jedini izvor šuma može biti sam elektromotor, koji nema nikakav prenos, već je direktno nasađen na osovinu. Može li neko prokomentarisati? Po meni, ovde je reč samo o antireklami nemačkih P putem reklame suparničkih.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 08, 2014, 05:44:24 pm
Tražim po bespućima neta i ne mogu da nađem kritika o šumnosti podmornica tipa 212. To što kaže imaju baterije to je normalana stvar, one su spremnik za električnu energiju, predstavljaju i spremnik energije za pogon. Kad je pod vodom , koristi AIP pogon a može i baterije, baterije koristi za postizanje max.podvodnih brzina (praktično je hibridni pogon, gorive čelije -baterije)
Gorive čelije ne generiraju akustičko polje, a nus produkt je samo voda. Šumnost može poticati od raznih pokretnih mehaničkih dijelova , propelera, strujanja mora oko podmornice....,međutim kod ovog tipa je svedena na minimum. To je podmornica i dokazala na vježbama naročito Todaro.
A za baterije njih koriste i nuklearne podmornice za pogon elektromotora, kao bezšumnu variantu.Todaro ima olovne baterije raspoređene u dve grupe po 144 baterije.[attachment=1][attachment=2]
O pogonu gorivim čelijama.
http://w3.usa.siemens.com/us/internet-dms/Internet/MarineComm/General/Docs/Siemens%20Presents%20Fuel%20Cell%20at%20the%20Advance%20Naval%20Propulsion%20Symposium.pdf


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 08, 2014, 06:22:00 pm
Ne bi da pametujem, dosta je literature koja obrađuje te tematike. Pitanja su striktno postavljena i na njih je teško jednoznačno odgovorit.
Npr. što se tiče max trima kod zaronjavanja i izronjavanja, odnosno brzine. Postoje slučajevi gdje je posada polomila kosti i ostala visit na ventilima a podmornica je ronila pod 75 stepeni pramčanog trima, a izronjavala pod 82 stepena, konvencjonalna, pa se i vratila u bazu.
Radi se o USS Chopper, 1969g. Slučajeva velikog trima je bilo podosta, ali nikad voljom posade.Inače maksimalni trimovi kod današnjih podmornica su negdje do 30 stepeni. To svakako ne znači da ne mogu biti veći, ali to više nisu normalna stanja.
Najveće brzine izrona neka bi bile oko cca 10m/s.

Brzina iz površinske vožnje u podvodnu, nije nimalo veća od brzine njemačkih podmornica u IISR, koje su postizale brzinu čak 22 sec, dok danas neke nuklearne podmornice trebaju i po par minuta. Međutim ta podatak za nuklearne podmornice i nije značajan, jer operišu pod vodom.

Kruti balast je sigurnostna mjera i primjenjivao se kod ranih podmornica, odbacivanjem tog balasta podmornica je uspostavljala plovnost, koju nije mogla povratiti normalnim putem, pirenjem tankova. Bio je obično olovni i ugrađen kao dio kobilice.

Nadopuna sada vidim i dubinu, treba pročitati http://en.wikipedia.org/wiki/Submarine_depth_ratings
Najveća na koju sam naišao je ruski Project 661 Papa klasa, koja neka bi  imala operativnu dubinu 800m, bar se tako pričalo, ali ima deklarisanu testnu dubinu 400m.http://en.wikipedia.org/wiki/Papa_class_submarine, znači manje od Seawolf klase?
Amerikanci u budučnosti predviđaju dubine do 2000m. Mada dubina baš i ne znači neki veliki dobitak. Torpedo je može pogoditi bez problema i dublje.
Definitivno po prednjači K 278 Komsomolac, koja može zaroniti do 1300m.http://www.wisegeek.org/what-is-the-deepest-depth-a-submarine-can-go.htm

Autonomija zarona je limitirana zalihama hrane i izdržljivostu posade.
Ugao izrona 82 stepena. Auu... Pa tu je bilo svašta, to je izron skoro pod 90 stepeni. Nije čudo što su se izlomili.
ML, hvala na iscrpnim odgovorima.

Što se tiče autonomije neprekidnog boravka podmornice pod vodom, baš u toj emisjiji od pre par godina na Diskaveriju, mislim da je u pitanju nemačka podmornica, pa su prikazivali kako može biti skroz bezšumna i kako ima uređaj koji obezbeđuje vazduh za posadu, i ako ne grešim, onako po bledom sećanju, mislim da su naveli podatak neprekidnog boravka pod vodom od tri sedmice (dizelka je u pitanju, ne znam kako imaju goriva za toliko), i da pri tome ne dolaze na periskopsku dubinu gde već fizički mogu da dođu do svežeg vazduha.
Da li sam ja to nešto permutovao, ili je u pitanju propaganda ne mogu da tvrdim. Zanimljivo je, pa neka je i kraće od tri sedmice, kako li to mentalno utiče na posadu.

Pošto u ovome što sam izneo ima dosta, "možda" i "nisam siguran", ako neko zna o kojoj emisiji pišem, reprizirana je više puta, (pored te nemačke podmornice prikazivali su jednu američku i jednu švedsku), bilo bi najbolje da postavi taj video. Pokušavao sam da ga pronađem ali bezuspešno.
Radi se o podmornici 212A(ili Todaro) o kojojje i pisano gore. Tri sedmice može da izdrži pod vodom sa AIP pogonom, znači limitirana je energijom, a ne drugim faktorima. Kod nuklearnih tog limita nema, ali postoji limit u zalihama hrane.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 08, 2014, 06:32:14 pm
Još jedan prilog o pogonu.http://www.naval-technology.com/projects/type_212/
The propulsion system combines a conventional system consisting of a diesel generator with a lead acid battery and an air-independent propulsion (AIP) system, used for silent slow cruising, with a fuel cell equipped with oxygen and hydrogen storage. The system consists of nine PEM (polymer electrolyte membrane) fuel cells, providing between 30kW and 50kW each.
For higher speeds, a connection is made to the high-performance lead acid battery. An MTU 16V-396 diesel engine powers the generator from Piller GmbH for charging the battery installed on the lower of the two decks at the forward section of the submarine.[attachment=1]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on January 08, 2014, 09:09:27 pm
Evo još jednog video priloga kada je oko TV kamere prvi put zabeležilo unutrašnjost podmornice 212.

http://www.youtube.com/watch?v=u8QKbeS-flM

Da li je ovo propaganda ili ima istine kada se kaže da ova podmornica pravi manje buke i manje toplotnog zapisa od nuklernih ili konvencionalnih dizel podmornica.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 08, 2014, 09:18:01 pm
Nije propaganda, nuklearne podmornice imaju daleko veči toplotni i akustički potpis, a i one za šunjanje upotrebljavaju elektromotore, znači turbine su isključene.
Akustički zapis zavisi i od hidrodinamičke forme podmornice, izdanaka, propelera ..
Podmornice 212A je dokazano teže primijetiti, što je dokazano i na vježbama, njima se pridružuju i podmornice sa stiring motorima ..


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on January 08, 2014, 09:20:26 pm
Jako zanimljivo.
Oduvek sam voleo podmornice. :)


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on January 08, 2014, 10:07:28 pm
Jako zanimljivo.
Oduvek sam voleo podmornice. :)

Čak i turbine mogu biti relativno tihe, najveći su problem pumpe!


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Karlo on January 11, 2014, 11:41:15 pm

Najprije pozdrav svima!

Izvinjavam se ukoliko budem izazvao kod bilo kog bilo kakvu nelagodu,pa zahtevam da se moj post u tom slučaju izbriše.

Većinu odgovora za zadnju temu ste mogli naći i na ovom forumu ne sve naravno.Ja ću napisati svoja zapažanja naravno iz sjećanja pa o tome vodite računa.

"Staklo" na mostu je otvor kroz koji su gledali oni koji upravljaju podmornicom u površinskoj vožnji.Sam otvor je bio zaštita  od nevremena a logično je da je moralo biti prozirno.Takođe zbog hidrodinamike nije mogao biti bez "stakla" i to imate i na svjetlima  na mostu.Zbog jasnoće otvori sa gornje strane mosta ne počinju odmah u početku mosta nego nešto dalje ,pa je čovjek koji je upravljao sa P bio zaštićen i odozgo od nevremena.Uzmite neku fotku Save(novije gradnje) i vidjećete na mostu slično.
Što se tiče samog "stakla" i njegovih osobina,prvo nisam siguran da li se u svakom slučaju radi o klasičnom staklu.Drugo,staklo je zaista čvrst materijal i pogodan za velike pritiske ali se na P ne koristi iz sasvim drugih razloga (pošto je krto zamislite bilo kakav udar i cela vam se podmornica raspadne da li od eksplozije i sl.No da ne dužim dalje,pogledajte bilo koji  periskop na vrhu i videćete staklo,koje izdržava kolko i čvrsti trup podmornice.pogledajte malu podmornicu(Mermaid) sa Spasioca koja je išla do 600 metara i vidite koliko je njeno staklo.Setite se batiskafa koji je išao na dno Marijanske brazde i on je imao staklo kroz koje su snimali itd.itd...

Šum i o ovome je bilo dosta rječi na ovom forumu.Svaka podmornica može biti skoro bešumna ako legne na dno i isključi sve uređaje.Sigurno je da je ova problematika složena ali stalno treba biti svjestan da je to samo jedan oblik otkrivanja P.Također,treba voditi o osobinama kako same podmornice tako i o vanjskim razlozima.Šum se može mjeriti ali samo za trenuno poznate komponente-uslove.Za propeler se mogu dati tačniji jer se radi o "kompaktnom" tijelu ali i on je zavistan od niza faktora koji su bitni kod prostiranja zvuka kroz vodu.Dalje propeler ima i problem kavitacije pa smo mi imali uređaj za mjerenje šuma i kavitacije (MVŠIK).Vidljivo je kako se to pokušava rješiti oblikom propelera i brojem krakova,i kako se ti podaci(o propeleru) kriju.Takođe je vidljivo i pravljenje što hidrodinamičnijeg oblika podmornice ali je to izuzetno teško jer sa nadgrađjem pokrivate sve neravnine i koje moraju biti van čvrstog trupa.Nadgrađe mora imati otvore za ulaz-izlaz vode i to relativno brzo pa je nemoguće izbjeći strujanje vode ispod nadgrađa.Ispod nadgrađa imate niz uređaja koji su neophodni za P,čak možda prosti ,recimo konopi za vezivanje P itd....

Pošto mi je sada dosta a trebao sam još nešta napisati i o pogonu u sklopu ove diskusije,ostavljam za drugi put, normalno ako me ne otjerate.

Pozdrav!


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Karlo on January 13, 2014, 05:54:29 pm
Da ne bude-mnogo htjeo mnogo započeo-da završim sa pisanijom ovdje.

Što se tiče pogona(212),gorive ćelije jesu napredak ali ne i novost.Još oko 1970-te sam čitao u Mornaričkom glasniku o tome za brodove,no nesjećam se da li je bilo spominjano i za podmornice. Sigurno da su ove sadašnje usavršenije.
Koliko se sjećam, iz čitanja druge literature, na podmornicama ovaj pogon je trebao da zamjeni baš baterije a samim tim nestaje potreba za dizel agregatima za punjenje istih.Ovdje to nije učinjeno.
Vjerovatno zbog nedovoljne snage gorivih ćelija.Ugradnja istih u ovom slučaju predstavlja dobitak što se tiče šuma, ali samo utoliko što se baterije koriste za vršne snage pa ih je rjeđe potrebno dopunjavati (manje se koristi agregat) i zavisno od količine goriva za gorive ćelije ako to uslovi dopuštaju vožnja samo sa gorivim ćelijama.
 I pogon samo na baterije (klasični) nije bio lošiji što se tiče šuma.
Treba zapaziti da baterije nisu loše samo zbog gabarita (ovdje su ostale), kapaciteta, ograničenog vjeka trajanja(koristili ili ne), na podmornici zbog eksplozivnosti (slučaj Sutjeske), trebate imati dobru ventilaciju, eliminatore vodika.
Takođe,zbog zatvorenog prostora i mogućnosti prodora morske vode dolazi do stvaranja hlora(bojni otrova), itd.
Moje lično mišljenje je da su što se tiče šuma mnogo više dobili hidrodinamičkim dizajnom i propelerom,nego ovim pogonom.Ipak je ovo mišljenje sa uopštenim podacima koji nemoraju biti tačni i to što su oni dali.
Lale kad hoće da pohvale neku dobru stvar a potiče od Njemaca kažu-Bog je imao muke dok nije izmislio Njemca (Švabu) a poslije je sve sam Njemac.
Dakle nemožemo mi znati točno šta je u stvarnosti dok svojim očima nevidimo.

Pozdrav!        


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 13, 2014, 06:41:28 pm
Nije mi jasno šta si  htjeo da kažeš.
Što se tiče kratke istorije gorivih čelija ima ovdje http://www.fuelcelltoday.com/about-fuel-cells/history
Nije nikako bila prvo njemačka ideja.
Prednost gorivih čelija nije samo bešumnost, nego više puta povećana mogučnost podvodnog krstarenja od tri sedmice do mijesec dana, što je sa baterijama misaona imenica.
Normalno je da se što se tiče akustičkog zapisa ne postoji razlika između tog pogona i pogona na baterije. Međutim kada se baterije istroše treba ih napuniti i to dosta često, a to je dosta bučno i treba izlaziti bar na dubinu šnorkela.
Ako se gleda dužina podvodnog krstarenja, nešto slično, a da nije bučno ne postoji.

Kilo klasa koja ima pod vodom veoma mali akustički zapis, pa je nazvana zato i crna rupa, pod vodom ima doplov 400 milja sa 3 čv, znači autonomiju negdje oko 5 dana bez punjenja baterija.
A o AIP podmornicama ima i na forumu https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,13132.msg103178.html#msg103178,
pa bi bilo dobro da tamo postaviš svoja razmišljanja.




Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on January 13, 2014, 07:04:45 pm

U svakom slučaju na današnjem tehnološkom nivou po prvi put se pojavljuje efikasna alternativa pogonu baterijama u podvodnoj vožnji. S obzirom da gorive ćelije nemaju pokretnih mehaničkih delova, njihova šumnost stvarno ne bi trebalo da bude iznad šumnosti baterijskog pogona, uz mnoge prednosti, od kojih je povećana autonomija samo jedna od njih. Mala snaga u odnosu na zapreminu gorivih ćelija i potrebnih hemijskih supstanci za njihov rad ograničavaju brzinu vožnje, ali stvarno omogućavaju da dosadašnje DEP u bliskoj budućnosti prerastu u NAP - neatomne podmornice. Za sada ipak nije moguće podvodno kretanje podmornice brzinama većim od malih brzina (4-5čv.) bez upotrebe baterija velikog kapaciteta.

JRM je razmišljala o gradnji eksperimentalne DivP/ male P sa Stirling pogonom, ali "sudba huda zakuca" pre nego što je projekt i razrađen, ne to što ostvaren. Tema je "o podmornicama uopšteno", pa je moje mišljenje da se o AIP pogonu može i ovde pisati.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on January 14, 2014, 08:37:52 pm

Kod gorivih ćelija brine me samo povelika količina H2 na ratnom brodu. Potrebno je dovesti određenu količinu vazduha ili samog O2 i neoprezno kresnuti iskru ... BUM. To što do danas još nije bilo katastrofe, mnogo govori o napretku tehnologije. Po meni je značaj adekvatne zaštite H2 u brodskim uslovima izuzetno dostignuće.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 14, 2014, 08:54:43 pm
Na španskoj S-80 se v tom smislu napravio korak naprjed, ona ima postrojenje koje od bioetanola, proizvodi čisti vodonik, nus proizvod je CO2 koji se specjalnim mješalicama sjedinjuje sa vodom i izbacuje, tako da nema mjehurića.   Dakle postoje postrojenje-reformator koje se snabdjeva bioetanolom i kisikom. Tako odpada i potreba za tankom vodika na podmornic koji uzgred budi rečeno ne predstavlja neku opasnost, jer se vodonik ne nalazi u slobodnom stanju.
Više na https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,13132.msg312771.html#msg312771


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on January 14, 2014, 09:33:31 pm
Ovaj sistem je razvijan i za drugu seriju njemačke 212- ke, ali nije primjenjen, tako da je razvoj zastao, ali danas su i Njemci doradili sistem, tako da postoji mogućnost ugradnje u podmornice.
U vezi rešavanja tog problema
http://juwel.fz-juelich.de:8080/dspace/bitstream/2128/4002/1/HP4a_9_Krummrich_rev0605.pdf
Koga interesuje vrjedi pogledat.
Dole sistem sa metanolom.[attachment=1]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Pero™ on May 23, 2014, 08:14:19 am
Nemam vremena da sve pročitam, ali zanima me nešto.

Kakvim motorima su bile opremljene podmornice koje su bile izgrađene u SFRJ, dali su bile domače proizvodnje ili iz uvoza.

Hvala unapred za odgovore.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on May 23, 2014, 09:29:28 am

Na B-81 - Sutjeska i Neretva - dizeli M.A.N., PEM Rade Končar.
Na B-71, tip Heroj, DG MTU 12V493 (ex MB 820N), PEM Rade Končar
Na B-72- Sava i Drava, DG MTU 12V652, PEM Rade Končar.
Na DivP 911 - PEM Rade Končar.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Solaris on June 19, 2014, 02:19:54 pm
Izranjanje podmornice kroz led.

Quote
The nuclear-powered attack submarine USS New Hampshire (SSN-778) breaks through 3 feet of ice in the arctic. The nuclear-powered attack submarine USS New Mexico (SSN 779) surfaces in icy arctic waters.

http://www.liveleak.com/view?i=42f_1398828892


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: lovac on June 19, 2014, 02:59:53 pm
Meni se ovakva operacija čini kao propagandna akcija za neuke!

Led debeo skoro 1 metar je veoma čvrst i verovatno može da ošteti osetljive uređaje, senzore i antene na oplati podmornice. Ne mogu se svi ti osetljivi uređaji povući u unutrašnjost podmornice pre izranjanja i probijanja leda!?


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Adler on January 14, 2015, 11:09:07 am
[attachment=1]

defendingrussia.ru (http://defendingrussia.ru/)


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on January 14, 2015, 11:57:41 am
Meni se ovakva operacija čini kao propagandna akcija za neuke!

Led debeo skoro 1 metar je veoma čvrst i verovatno može da ošteti osetljive uređaje, senzore i antene na oplati podmornice. Ne mogu se svi ti osetljivi uređaji povući u unutrašnjost podmornice pre izranjanja i probijanja leda!?

Балистичке подморнице, нарочито руске, наменски су пројектоване за проламање леда, јер је далеки север њихова родна кућа и рејон оперативног патролирања. Тешко је рећи колика је дебљина леда критична, преко које може доћи до оштећења. ТАПРКСН Тајфун наводно може без проблема проломити 2 метра леда - 50.000 тона је то у зароњеном стању, али питање је колико је то стварно потребно. Метар леда се чини могућим и (релативно) безопасним.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Solaris on January 31, 2015, 03:25:49 pm
Interesantan crno bijeli video iz 1955. g. eengleski jezik.
Jednostavno objasnjava kako rade pojedini sistemi na podmornici.

How a World War II Submarine Works

http://youtu.be/Ljr_t22oOmM


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on February 10, 2015, 03:53:12 pm
Pominjali smo ovaj dokumentarac ranije u ovoj temi

https://www.youtube.com/watch?v=A4YWX3k83Rk


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Morton1905 on September 15, 2015, 06:28:28 pm
4298 MuzHPMS  Hrvatski pomorski muzej Split Maketa podmornice P 812 Neretva Model 2015 S 2473 HPMS_124


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: KUPAč on January 04, 2016, 04:33:19 pm


Evo, slučajno sam naletio na ovaj članak:
https://www.thevintagenews.com/2015/12/24/decades-old-submarine-found-in-2001-still-a-fascinating-story/?src=fba&type=wca&page=tvn

Nije ratna podmornica, ali je izuzetno zanimljiva priča i sudbina tog broda.



Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Andrejevic on March 12, 2017, 05:24:08 pm
Могуће да је већ објашњено,али нисам могао да пронађем међу силним порукама.
Зашто се надас прамац подморјица прави да изгледа на неку полу-куглу,а пре су били оштри и истурени ?
[attachment=1]
[attachment=2]
Да ли се овакав лоптас прамац прави да би се лакше пробијао лед или због неке друге намене ?


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Solaris on March 12, 2017, 05:27:35 pm
Ima ovdje većih znalaca od mene ali da dam svoje mišljenje.
Ranije su podmornice većinu plovidbe provodile na površini.
Ronilo se samo kad se moralo, danas većinu vremena provode pod vodom.

poz.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on March 12, 2017, 05:47:52 pm
Zašto je izabrana ova forma pramca!? Znate li kako izgleda kapljica vode/kiše kad pada prema zemlji? Kap vode pada zaobljenim vrhom prema zemlji, dok je zadnji deo kapi konusan. Kap vode padajući poprima optimalan oblik koji daje minimum otpora.

Dakle, oštri pramci podmornica su prošlost zbog toga što daju veći otpor od zaobljenih. Prva podmornica tzv. "teardrop" - suzastog oblika trupa je USS Albacore 569 (ako ne grešim u broju), eksperimentalna DEP od 1953. do kraja 70ih godina.  Ubrzo je SSN klase Skipjack dobila ovu formu od početka gradnje, a i SSN SSSR pr.627 - NATO November nešto slično. Od sedamdesetih godina skoro sve podmornice se grade manje više sa ovom zaobljenom formom pramca i hidrodinamičnog obliak trupa uopšte. Nije reč samo o obliku pramca i krme, već i o idealnom odnosu L/B koji iznosi nešto manje od 8. Koriste se tu i drugi koeficijenti, ali oni su bitni samo stručnjacima, a nama malo znače. Najbliže idealnoj formi su bile Albacore i holandske podmornice Zwaardvis i Walrus. Idealna forma se ne može primeniti u praksi zbog smeštaja sonara, torpednih cevi i druge opreme, pa je ta zaobljenost i odnos L/B rezultat kompromisa između hidrodinamike i konstrukcionih zahteva smeštaja opreme i uređaja. SSBN su obično većeg odnosa L/B, tj. duguljastije, a SSN i DEP nešto "deblje".

DivP klase 911 UNA JRM imale su ovu formu trupa kao optimalnu. Iz istih razloga je još pre WWII, a naročito posle, za mnoge brodove usvojen tzv. bulbasti, zaobljeni pramac, kao element tzv. Jurkevičeve forme.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on March 12, 2017, 06:28:31 pm
Istraživanje http://jsaer.com/download/vol-3-iss-1-2016/JSAER0301001.pdf
Staviću samo zaključak.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on March 12, 2017, 06:51:20 pm


Vrlo zanimljiv link. Prelistao sam, a ovih dana ću pažljivo pročitati.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Andrejevic on March 12, 2017, 08:34:47 pm
Занимљиво је и то да су данашње подморнице много,али много веће од подморница из И половине 20. века.У подморницама које су се користиле пре,на палуби или контролном торњу су били топови,а у смаој подморници су била торпеда.Данас на палуби нема топова,контролни торњеви су мого виши,а сама подморница је много шира и гломатнија,малтене као разарач из периода И половине 20. века.Не знам што су толико велика данас,можда се користе већи калибар торпеда, па су због тога веће.И још што ми пада на памет јесте,да су веће јер поред торпеда имају ракете,па су проширене да би и те ракете стале у њих.Ево неко ко се боње разуме у данашње подморнице може да потврди и допуни ову моју константацију или да је демантује.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Andrejevic on March 12, 2017, 08:53:36 pm
Ево једне модерне подморнице која нема облик капи,већ онај облик који су имале претходне подморнице.
[attachment=1]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on March 12, 2017, 09:42:18 pm

Podmornice su od pojavljivanja do danas bile ofanzivno oružje, odnosno oružje aktivne odbrane. Podmornice su danas strategijsko oružje, sposobno da prelomi svaki pomorski sukob, pa i da samostalno unište celo čovečanstvo, ako se koriste kao element atomskog napada. Podmornice su danas velike jer su postale veoma složen borbeni i tehnološki sistem koji traži mnogo mesta za opremu i oružje i veoma obučenu i sposobnu posadu. Jedino je do danas slabo razrađena PVO podmornica. Najveća odbrana P je njena skrivenost u morskim dubinama.

DEP sa slike je engleska ili u Engleskoj za izvoz građena podmornica tipa Porpoise/Oberon, D oko 1600t. Građene su od 1955-1968 otprilike. Nijedna više nije u službi.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Andrejevic on March 27, 2017, 09:12:31 am
Хтео сам да питам.
Које су ово подморнице ?
И да ли су добре ? Мислим,да ли могу да парирају америчким и руским подморницама ?

[attachment=1]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on March 27, 2017, 09:32:30 am
To je Tip 035G Ming-clase.
Ništa specijalno,dizel-električna podmornica stara 20g. Malo poboljšana verzija 035 Ming-klase. Inače je osposobljena za protivbrodska i prva od Ming klase za protivpodmornička dejstva.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on March 27, 2017, 09:47:20 am
Inače, osnova ove DEP je "pr.633" - Romeo klasa, nastala 50ih godina kao razvoj pr.613- Whisky. Dvoosovinske, sa klasičnim pogonom - površinski dizel, podvodni baterije. SSSR ih je izvozio u velikom broju, pa je i Kina kupila nekoliko, a zatim počela da ih gradi po licenci. Tip 35G pojavio se ranih 90ih, ima propelere u sapnici i rakete B-B.  Bučne, zastarele, ali Kina je napravila više desetina komada u raznim varijantama. U odnosu na zapadne P koje su još 60ih sve prešle na elektropogon, pa i YU klasa Heroj, u startu su bile zastarele, ali su bile jeftine i mogle su se graditi u velikom broju.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on March 27, 2017, 10:56:21 am
https://www.youtube.com/watch?v=AaBouv4u8j4
Ove podmornice nemaju sposobnost laansiranja projektila B-B. Može polagati mine, bk je 32 mine.
http://www.defencebd.com/2014/05/2-type-035g-class-submarine-of.html


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on March 27, 2017, 12:02:00 pm
Ja imam podataka od pre desetak godina da je najmanje jedna P ove klase (broj 351npr.) bila opremljena za lansiranje 4-6 raketa, kopija Termita, iz nadvodnog položaja, lanseri su na lakom trupu i pomični po elevaciji. Slabo stojim sa nazivima i TTP kineskih raketa.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on March 27, 2017, 12:41:01 pm
To je Tip 35B, ona je imala mogućnost lansiranja projektila za gađanje ciljeva na kopnu.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on March 27, 2017, 01:42:31 pm
To je Tip 35B, ona je imala mogućnost lansiranja projektila za gađanje ciljeva na kopnu.

Mislim da je reč o raketama JY-1, ali one se koriste na P tipa Ming, a ne na ovima. Bar tako kažu rusi, ili oni zezaju.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: ML on March 27, 2017, 04:52:53 pm
[attachment=1]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Solaris on April 21, 2017, 06:05:04 pm
Interesantna slika prolaska P kroz kanal.

[attachment=1]
poz.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Karlo on May 04, 2017, 08:26:01 pm
I ako bi ovo moglo biti i na drugim topicima o podmornicama,ili o Koreji evo ovdje,pošto mislim da po sadržaju najviše pripada ovdje.

https://www.youtube.com/watch?v=X_aXbYYzoeY (https://www.youtube.com/watch?v=X_aXbYYzoeY)

O samom sadržaju ne bih puno,jer mi se ne sviđa.Ukratko,vidim ovdje i nekompetentnost,netačan razlog jer se radi o promociji knjige,za mene loš način jer se koriste netačni podaci itd...bolje da ne pišem.

Poz.



Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on May 04, 2017, 08:31:22 pm


Meni se čini da ovakve rakete, sa kružnom greškom od nekoliko stotina metara mogu biti efikasne samo kao nosači atomskih b/g. Ako Severnjaci budu dovoljno glupi da gađaju američku UGNA, to će biti poslednje što je Kim uradio i kraj Sevene Koreje kakvu poznajemo.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Karlo on May 04, 2017, 08:40:25 pm
Prebrzo ste dali komentar,što je moguće samo ako ste ranije gledali video..Mislio sam da treba slušati i komentare Komara kao "stručnjaka".Dalje ne bih. :laugh:

Poz.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on May 04, 2017, 08:44:43 pm
Prebrzo ste dali komentar,što je moguće samo ako ste ranije gledali video..Mislio sam da treba slušati i komentare Komara.Dalje ne bih. :laugh:

Poz.

Pa nešto baš da skoro ceo sat slušam Lazanskog, zamorno mi je. Komara bih slušao, možda da preletim video na preskok?


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Karlo on May 05, 2017, 09:23:40 am
Pa sad ne znam da li se nešto može komentarisati a da se ne pregleda i ne pročita a da to bude relevantno.
Ovdje treba zapaziti da naslov pa i sadržaj su izmjenjeni.Prvi je bio da Kim ustvari se kukavički povlači,pa djelimično imate i ovdje( jer je on ipak izvršio raketne probe).
Drugo,sadržaj ustvari nije o Kimu nego daleko više o podmornicama uopšte i raketnom naoružanju.
Treće,sami video nije realan jer pokazuje,da ne kažem teže "sanjarenje" učestnika,zbog lične afirmacije i koristi promocije.

Poz.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: lovac on May 05, 2017, 01:43:18 pm

Treće,sami video nije realan jer pokazuje,da ne kažem teže "sanjarenje" učestnika,zbog lične afirmacije i koristi promocije.


Ovaj video više liči na razgovor dvojice prijatelja o podmornicama, u nekoj kafanici, nego na neku ozbiljnu raspravu o moći DPRK.

Lazanski, novinar, koji ''barata'' svim informacijama o svekolikom naoružanju ovog sveta. Skidam mu kapu, kao novinaru - ali novinarska profesija je jedno, a stručno znanje nekog oružja je nešto sasvim drugo.

Komar (lepi) Milan je bivši podmorničar, koji voli da se razmeće ''znanjem'' pred neukima.
Ne ulazim u njegovu stručnost vezano za podmorničarstvo i pomorničko pogon, verujem da to poznaje dobro jer je to njegova ''oblast''. Ali on je čovek, koji bi se sutra (ako ga neko pozove) pojavio u javnosti i sa punim autoritetom držao nastavu o svemu. On bi pričao o raketama, iako ih nikada nije video, pričao bi o topovima, tenkovima ... itd. kao da je je čitav svoj radni vek proveo radeći na njima, a zapravo poznaje ih samo putem interneta.
Tako, njegovi komentari jesu interesantni za obične laike, ali što se tiče stručnosti (konkretno mislim na njegovu ocenu i procenu DPRK balističkih raketa), mislim da nemaju neku posebnu težinu.  :jok

Izvinite za OT


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Solaris on February 08, 2018, 06:23:29 pm
JOLLY ROGER
 04.02.2018.
Znate li zašto bi podmornice po povratku u bazu izvjesile gusarsku zastavu s mrtvačkom glavom?

Piše Vanja VALTROVIĆ

Britanski admiral sir Arthur Wilson bio je zgrožen i zgađen pojavom i upotrebom podmornica.
Smatrao ih je nečim najpodmuklijim i 1909. je izjavio da bi svaku podmornicu trebalo smatrati gusarskim brodom, i sukladno tome, njenu posadu odmah po zarobljavanju povješati.
Kao neku vrstu svog prkosnog odgovora, posade podmornica uvele su običaj da nakon uspješne misije, po povratku u bazu, na podmornicu izvjese gusarsku zastavu s mrtvačkom glavom i dvije kosti.
Takva se zastava zove Jolly Roger, a ime je dobila kao engleska inačica francuskog nadimka gusara Black Barta Robertsa.
Imao je običaj da se pred bitku odjene u odjeću od crvene svile i zbog toga su ga prozvali le jolie rouge.

Inače, na prvim podmornicama, kavez s bijelim miševima bio je sastavni dio opreme podmornice.
U nedostatku instrumenata za mjerenje koncentracije kisika, jedan član posade morao je stalno paziti na ponašanje miševa.
Kada bi se neki miš onesvijestio, bio je to znak da ponestaje kisika i da je vrijeme za izranjanje i hvatanje svježeg zraka.

https://www.slobodnadalmacija.hr/


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on February 08, 2018, 07:50:31 pm


Noviji slučaj. HMS "Conqueror" se vraća u Faslane sa Falklanda, posle potapanja ARA General Belgrano. Mnogi su ovaj postupak označili kao netaktičan. Ne znam da li je komandant imao neke posledice.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Andrejevic on February 08, 2018, 08:04:50 pm
Нисам до сада знао ово за гусарске заставе. Баш занимљиво.

Таман да вас питам, знате ли шта се на крају десило са оном аргентинском пдоморницом коај је нестала ?
Нисам пратио вести па не знам.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: MOTORISTA on February 08, 2018, 08:15:07 pm
Ne znam da li je komandant imao neke posledice.

Zašto bi bio kažnjen? Trebao je da dobije nagradu.

HMS Triumph po povratku sa zadatka bombardovanja Libije 2011.

[attachment=1]

[attachment=2]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on February 08, 2018, 08:31:31 pm

Naravno da je na Foklandima reč bila o ratnoj operaciji. HMS Konkeror postigla je veliki vojni uspeh potopivši argentinsku krstaricu. Umesto nepouzdanog Mk24 Tigerfish, koji je sem toga imao slabu BG, korišćen je prastari ali pouzdani nenavođeni (pattern running) torpedo Mk8. Ipak, u potapanju krstarice poginulo je preko 300 ljudi posade. Ne kažem da je trebalo "zamoliti ih da se sklone" i pustiti ih, ali isticanje jolly rogera ja lično smatram "damned unbritish".


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on February 08, 2018, 08:40:52 pm
Нисам до сада знао ово за гусарске заставе. Баш занимљиво.

Таман да вас питам, знате ли шта се на крају десило са оном аргентинском пдоморницом коај је нестала ?
Нисам пратио вести па не знам.

Потонула је. Сва посада је погинула. Тешко је утврдити тачан узрок без вађења подморнице, а то се вероватно неће радити.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Milan (longtrip) on February 20, 2018, 07:04:23 pm
[attachment=1]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Morton1905 on February 26, 2018, 11:22:40 am
6280 MuzHPMS Podmornica Osvetnik Mornarica Kraljevine Jugoslavije Izgrađena 1929.
Maketa. Hrvatski pomorski muzej Split 2015 S 2473 HPMS_064


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Andrejevic on February 26, 2018, 01:23:42 pm
Bila je u Hrvatskoj jedna izložba gde je bila i maketa podmornice Hrabri/Nebojša nakon svih rekonstrukcija.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Dreadnought on March 15, 2020, 05:46:07 pm


Quote
«Осиное гнездо» - так по НАТОвской классификации называется пункт базирования подводных лодок Тихоокеанского флота на Камчатке. Эта российская военно-морская база – ближе других расположена к территории США. Именно из этой точки Тихого океана уходят на боевое дежурство российские атомные подводные крейсеры с ядерными ракетами на борту. Вместе с тем, это - одно из самых суровых мест службы подводников на планете: большую часть года бухта Крашенинникова, где базируются подлодки, скована льдами. А еще— это одно из самых закрытых для прессы мест в стране.


https://www.youtube.com/watch?v=0kod9taK1us


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: stojan1974 on August 19, 2020, 06:09:35 pm
Занима ме као лаика, колика је дебљина леда нпр. на северном леденом полу ако подморница успева да га пробије и исплови на површину ? Да ли може да дође до великих оштећења и потонућа ? Друго, колика је дубина океана испод северног леденог пола ?


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on August 19, 2020, 07:35:50 pm


Sovjetske / ruske podmornice namenski su građene tako da mogu izroniti probijajući tornjem i trupom relativno debeo led, tipično ne deblji od dva metra. Balističke podmornice tipa Akula (NATO Tajfun), pr.941 su posebno bile poznate po toj osobini i imale su naročito masivan toranj u tu svrhu. Priobalne vode Severnog ledenog okeana  kod obala Rusije su plitke - do nekoliko stotina metara. Duboko more je u "evroazijskom basenu", blizu Severnog pola i u "amerazijskom basenu", prema vodama Kanade, gde je dubina 3-4.000 metara. Najveća dubina Severnog ledenog okeana je 5.450 m.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: stojan1974 on August 20, 2020, 10:06:59 am
Свака част подморничарима и морнарима. Мени да прислониш цев на главу не би смео ући у подморницу ! Све замишљам како лагано тоне а чује се шкрипа и пуцање услед притиска а ти само ишчекујеш моменат инплозије. Тачно би ме ударила срчка.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on August 20, 2020, 10:34:26 am

Kod potonuća podmornice nema eksplozije, ako je reč o prodoru vode bez požara i/ili eksplozije nečega u podmornici. Podmornica tiho tone, onda se čuje krckanje kako podmornica prelazi maksimalnu dubinu, a onda dolazi do "implozije", tj. podmornica se sama u sebe uruši, kao kad zgnječite ljusku od jajeta.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: MOTORISTA on December 27, 2020, 07:33:00 am
https://youtu.be/cir6IoAMpRE


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: MOTORISTA on February 28, 2021, 03:07:08 pm
https://youtu.be/DieKOCLokO4


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: milan55 on September 08, 2021, 09:32:53 pm
Razorni efekti na podmornicu

Ako se misli na razorni efekat dubinske bombe treba napomenuti da sto je podmornica na vecoj dubini to je razorni efekat manji, zbog povecanog pritiska vode. Nije isti razorni efekat na 50m ili na 200m. Zato su podmornice u WWII cim su ocekivale napad dubinskim bombama odmah zaranjale na sto vecu dubinu, najcesce 150m.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: milan55 on September 10, 2021, 06:55:00 pm
Jos da dodam,  jos jedan razlog za sto je podmornica kod ocekivanja napada dubinskim bombama ,pokusavala da zaroni na dubinu od 150 do 200 metara ,je taj da se eksplozija dubunske bombe bolje siri na gore , prema povrsini nego na dolje tako da je pozeljno za podmornicu bilo da bomba eksplodira iznad podmornice a ne ispod, kada bi ucink eksplozije bio veci.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on October 04, 2021, 08:04:43 am


Retko koja P iz WWII je mogla da zaroni na 150m, jer su maksimalne radne dubine bile najviše 100m, sem za nemačke koje su mogle roniti dublje, mada mislim da je dubina od 320m u filmu "Das Boot" preterana.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on October 04, 2021, 05:58:13 pm


Sovjetske / ruske podmornice namenski su građene tako da mogu izroniti probijajući tornjem i trupom relativno debeo led, tipično ne deblji od dva metra. Balističke podmornice tipa Akula (NATO Tajfun), pr.941 su posebno bile poznate po toj osobini i imale su naročito masivan toranj u tu svrhu. Priobalne vode Severnog ledenog okeana  kod obala Rusije su plitke - do nekoliko stotina metara. Duboko more je u "evroazijskom basenu", blizu Severnog pola i u "amerazijskom basenu", prema vodama Kanade, gde je dubina 3-4.000 metara. Najveća dubina Severnog ledenog okeana je 5.450 m.
Mislio sam da kod izrona podmornice gde ima leda, kako si naveo do dva i više metra debljine, ona mora učiniti to naglo, da bi probila toliki led, ali izgleda da nije tako.

Na ovom snimku se vidi kako američka podmornica izranja sasvim normalno pri debljini leda od 6 metara, na 00:45 sekundi.
https://www.youtube.com/watch?v=Buc-2L29Uig

Greška, u pitanju je 6 fita a ne 6 metara debljine leda, što je blizu dva metra, ako sam dobro sračunao.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: kumbor on October 04, 2021, 07:36:21 pm

6 fita je 1,8m (tačno 183cm), što je maksimalna debljina leda koja se preporučuje kao bezopasna za izranjanje podmornice prolamanjem leda. Samo ruske P,a i one retko izranjaju kroz još deblji led. Video je zanimljiv, ali reklamira samo američke i britanske podmornice, čije "prirodno okruženje" nisu arktičke vode, već široki prostori okeana u umerenim i tropskim širinama.
Ruske, a ranije sovjetske podmornice redovno su koristile severni "bastion", koji je po prirodi stvari najčešće zaleđen. Naravno, pri ovakvom izranjanju P mora imati uvučene i zaštićene periskope, radarske i radio antene, da ih led ne bi izlomio kao čačkalice. One P koje imaju prednje hidroplane na tornju moraju ih okrenuti vertikalno "na nož", inače će takođe ostati bez njih pri ovakvom izronu.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: Brok on October 04, 2021, 08:20:07 pm
Jako zanimljivo. Kako li je posadi u podmornici kada se probija led tolike debljine.


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: MOTORISTA on October 05, 2021, 08:27:51 pm
https://youtu.be/VhCoLrTV5zQ


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: milan55 on January 21, 2023, 09:58:47 pm
[attachment=1][attachment=2][attachment=3]


Title: Re: O podmornicama uopšteno
Post by: milan55 on August 01, 2023, 10:35:06 am
Jako dobra animacija:

https://www.youtube.com/watch?v=FctRpaleRFc

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info