PALUBA

U organizaciji Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu, u Sjevernoj luci s dna mora podignut je povijesni parni brod Istranka, star 118 godina. Nakon što je podignuta s dna, Istranka je prebačena u plićak.

U planu je obnova i rekonstrukcija broda koji je povijesno kulturno dobro.

Nikola Vilić / CROPIX

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]
  SlobodnaDalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Brod smo već spominjali po raznim temama pa evo konačno se nešto dogodilo.
Nadajmo se da ova tema neće završiti ovdje na vađenju broda već da će ga zbilja obnoviti.
Malo detaljnija lokacija broda prije vađenja, Splitska sjeverna luka.

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.

Malo povjesti.  :)

--------------------

Istranka, jahta koja je pod prvotnim imenom Ossero, dobivenom po mjestu Osoru i istoimenom tjesnacu, 1896. izgrađena u tršćanskom Brodogradilištu San Rocco za nadvojvodu Karla Stjepana Habsburga.
Dužine 41,47 m, širine 6,18 m, imala je gaz od 2,9 m, istisnine 270 t. Parni stroj snage 325/419 KS davao joj je brzinu od 10,8 čv. Imala je dva jarbola i četiri jedra (178 m2), 22 člana posade.
Prodana je austrougarskoj ratnoj mornarici 1899., promijenivši ime u Dalmat. Već 1910. u pulskom Arsenalu je pregrađena, a zatim je služila za radiotelegrafske pokuse. U srpnju 1914. na njoj je Neretvom plovio prijestolonasljednik Franjo Ferdinand na putu u Sarajevo.
Za I. svj. rata u Boki je služila kao stožer za razne flotne grupe. Poslije rata predana je Kraljevini SHS i preimenovana u Vilu, do 1941. služila je kao brod široke namjene (inspekcije, stožeri), a više je puta pregrađivana.
U travnju 1941. zaplijenili su je Talijani u Boki kotorskoj, te je uključena u Tal. ratnu mornaricu kao topovnjača pod imenom Fata, a 1943. na Malti je predana Jugoslavenskoj izbjegličkoj mornarici, te joj je vraćeno ime Vila.
Od 1945. je u Jugoslaviji, gdje je nosila novo ime Orjen sve do 1954., kada je preimenovana u Istranku.
S flotne liste otpisana je 1970. i nakon godinu dana prodana, potom preprodana i preuređena u plutajući restoran u Splitu.
Opet je preprodana 1989., ali je zbog lošeg održavanja potonula. Nakon toga ponovno je preprodana tal. kupcima s namjerom da se izveze u inozemstvo.

LIT.: S. Lozo, Povijesni brod Istranka, Split 2003.

[attachment=1]

Ljepa fotogalerija na stranici Stare razglednice grada Splita (http://www.splitskerazglednice.net/2012/08/panorama-70-tih.html)
Meni je ova nekako najbliža, možda vraća u neke mlade dane.

[attachment=2]
poz.

IZ SIGURNOSTI PLIĆAKA
Pedoče i blato satrali "Istranku"


Akcija spašavanja habsburške jahte „Istranka“ nastavlja prema predviđenom planu. Nakon što je brod podignut sa dna akvatorija Sjeverne luke, ispred žitnih silosa, te odvučen u sigurni plićak, uz pomoć dizalica brod je uspravljen.

U tijeku je čišćenje oplate trupa od školjaka i gustih naslaga morske trave, te pripreme za tegalj „Istranke“ u ribarsku luku u obližnjim Brižinama gdje bi konačno bila izvučena na suho.

Zaštićeno kulturno dobro

Stjepan Lozo, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja, organizator ove akcija koja se poklopila sa stogodišnjicom početka Prvog svjetskog rata, kaže nam kako se trup vrlo oprezno čisti.

- Toliko je školjaka na trupu da se oplata čisti uz krajnji oprez kako se tko ne bi ozlijedio. Ima puno pedoča čiji su rubovi vrlo oštri. Goleme su količine mulja izvučene iz unutrašnjosti trupa, a s muljem u trupu nije moguće efikasno ispumpavati more iz “Istranke”. Na kopnu ćemo brod osušiti, očistiti i konzervirati. Naša obveza je da brod koji je zaštićeno kulturno dobro sačuvamo od agresivnog djelovanja mora i to ćemo učiniti - kaže Lozo, ravnatelj Pomorskog muzeja.

“Istranka“ je jedini preostali brod Austro-Ugarske Monarhije. Prema nekim povijesnim izvorima, prije početka Prvog svjetskog rata na “Istranki”, usidrenoj ispred dvorca Miramare u Trstu, sastali su se njemački car Vilim i Franjo Ferdinand.

Navodno su u salonu broda dogovarali kakve vojne poteze izvesti ako dođe do velikog rata, a sve je upućivalo na to da je sukob neizbježan. Također, na “Istranki” je prvi put na Jadranu upotrijebljena bežična radiotelegrafija.

Nakon sarajevskog atentata, posmrtni su ostaci Ferdinanda i supruge mu Sofije “Istrankom”, koja je tada nosila ime “Dalmat“, prevezeni od ušća Neretve do Metkovića gdje ih je preuzeo ratni brod “Viribus Unitis“.

[attachment=1]

Piše Denis KRNIĆ
Snimio Ante Čizmić / Cropix

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Raduje me ova vest. Poslednja direktnija info bila je pre par godina kad je u časopisu "More" bila kratka reportaža o početku vađenja broda i kasnijem odustanku, gde je van mora virio samo deo pramca.

Vidi se koliko je to zaštićeno dobro.

cit............
Navodno su u salonu broda dogovarali kakve vojne poteze izvesti ako dođe do velikog rata, a sve je upućivalo na to da je sukob neizbježan.

----

U III/1914.g. (27.3.) njemacki je car dosao do Miramara, kasnije i do Briona na jahti  S.M.S Hohenzollern - pa se tom prilikom (osim kod Miramara i na Brionima) nasao na toj jahti s F. Ferdinandom.
Wilhelm II, za razliku od austrijskog i ugarskog vojnog plemstva pazio je da se nalazi iskljucivo na "kapitalnim" brodovima, a Dalmat (mu) nikako nije odgovarao.

U svakom slučaju ovo je vijest koja raduje...
Po mojoj procjeni za obnovu ovog broda i njegovo dovođenje u reprezentativno stanje potrebno je zaista dosta para koje će se, usput rečeno, teško (čitaj nikada), vratiti direktnim dotokom novca, ali na drugi način dobit je višestruka...
Brod sa takvom "pričom" zaslužuje to...
Samo treba nagovoriti birokrate da izdvoje novce...

Na fb stranici "Škveranka" (https://www.facebook.com/media/set/?set=a.724663320933248.1073741913.382112688521648&type=1) može se vidjeti još par fotografija izvlačenja jahte pomoću Škverske dizalice "Marjanka"

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

CARSKA JAHTA
 
Talijani će se odreći "Istranke" za 50.000 eura

[attachment=1]Legendarni brod je napokon zaplovio / Foto: HRVATSKI POMORSKI MUZEJ
 
Carska jahta “Istranka” konačno je zaplovila. Nakon što su je prije više od mjesec dana izvukli s morskog dna ispred žitnih silosa u Sjevernoj luci, djelatnici Hrvatskog pomorskog muzeja (HPM) uz pomoć “Brodosplitove” plovne dizalice “Marjanke” uspjeli su 43 metra dugu habsburšku jahtu jučer odvući do obližnje luke u Brižinama kod Kaštel Sućurca.

Operacija se odvijala besprijekorno. Najprije je elegantnu, 118 godina staru austrijsku damu od češkog čelika uz sebe prihvatila “Marjanka”, a potom je nastupio snažni “Brodospasov“ tegljač “Argus” koji ih je povukao u tegalj. Nakon 60-ak minuta mirne plovidbe, povijesno izuzetno važan brod doplovio je do Brižina gdje se sada nalazi privezan uz operativnu obalu.

Kako su nam pojasnili u HPM-u, slijedi daljnje čišćenje trupa jedinog na svijetu preostalog broda austrougarske flote. Usporedno s tim napravit će se izračuni opterećenja trupa kao priprema za osjetljivu operaciju izvlačenja 120 tona teškog broda na suho koja će se obaviti uz pomoć dvije snažne dizalice.

Ideja muzealaca je da vlasnikom broda postane Grad Split budući da su formalni vlasnici iz Italije digli ruke od broda i uopće ne pokazuju brigu za svoje vlasništvo koje je godinama bilo potopljeno. Kako doznajemo, u kuloarima se pojavila priča da su se talijanski vlasnici voljni odreći broda za iznos između 30.000 i 50.000 eura.

Nema sumnje, u spašavanju raritetnog kulturnog dobra za pomorsku državu kao što je Hrvatska, kao i za pomorski Split, riječ je o neznatnom iznosu koji bi se nakon obnove broda mogao višestruko vratiti.

Muzej će napraviti projektnu dokumentaciju za obnovu “Istranke” i predati je Ministarstvu kulture koje bi potom trebalo aplicirati prema fondovima EU-a, a budući da je riječ o brodu prvorazrednog značenja i za europsku povijest, ne bi trebalo biti problema oko korištenja novca iz Bruxellesa.

Prema nekim povijesnim izvorima, prije početka Prvog svjetskog rata na “Istranki”, usidrenoj ispred dvorca Miramare u Trstu, sastali su se njemački car Vilim i austrugoarski prestolonasljednik Franjo Ferdinand. Spašavanje “Istranke” na samu 100-godišnjicu obilježavanja početka Prvog svjetskog rata, kako poručuju iz HPM-a, bilo bi nemoguće bez pomoći “Brodosplita”, “Brodospasa” i Lučke uprave.

D. KRNIĆ

Ideja muzealaca je da vlasnikom broda postane Grad Split budući da su formalni vlasnici iz Italije digli ruke od broda i uopće ne pokazuju brigu za svoje vlasništvo koje je godinama bilo potopljeno.
----
Kako Talijani i mogu raspolagati svojim vlasnistvom ako je proglaseno kulturnim dobrom RH?

.... :) nikako napustiti onu pretpostavku o caru Wilhelmu II i prijestolonasljedniku F. Ferdinandu na Dalmatu.
-------na znanje Slobodnoj i gosp. D. Krnicu:

https://www.flickr.com/photos/21298246@N04/3227250879/in/set-72157612954095409

This remarkable photo album is a fascinating document of the last months of peace before the outbreak of World War
I. It contains a series of photographs recording the visit of Kaiser Wilhelm II of Germany to Archduke Franz Ferdinand
of Austria in May 1914. Just a month later, on 28th June, Franz Ferdinand was assassinated in Sarajevo.
This fateful event triggered the conflagration that would result in the dismemberment not only of Austria-Hungary but
also the collapse of the German, Russian and Ottoman empires.
The photos depict the reception of the Kaiser at the summer home of the Imperial family at Schloss Miramar (now
Castello di Miramare). The Kaiser arrived on his yacht Hohenzollern and is shown being taken by a launch to the
castle jetty, where the Archduke’s party awaited him.

(premda postoji i pretpostavka da je Kaiser sa svitom dosao  avionima Deutsche Luft Hansa A.G. - solidno izgleda, a nije od vaznosti sto je osnovana dvadeset godina kasnije.  ;) )

Koliko neprovjerenih informacija u novinama.

U ovom natpisu, kao i u gornjem, od svega je bitno da se nigde ne spominje da je "Istranka" bila u sastavu JUGOSLAVENSKE RATNE MORNARICE. Bitno je za povijest da je bila pod Austro-Ugarskom paskom, pa da su samo igrali klikere na njoj, to je izgleda za "savremene povjesničare" najbitnije. A to što je bila puni 25 i više godina u sastavu JRM, to po sadašnjim standardima nije povijest/istorija. I molio bi Moderatore da mi ne diraju ovaj post, jer svaki koji to uradi direktno se svrstava u tim tih "savremenih povjesničara". i falsifikatora.
Nije mi jasno kako i moj dugar "Duje" nimalo nije reagovao... ??? ???


PS:
Novonastala federativna Jugoslavija preuzima brod u avgustu 1945. godine. I ona ga uvodi u sastav Jugoslavenske Ratne Mornarice, te mu daje ime Orjen. Sadašnji naziv Istranka brod je dobio 1954. godine. S njim je najduže plovio, najduže mu je stajao ispisan po boku. Početkom sedamdesetih godina Istranka postaje vlasništvo splitske tvrtke Union Dalmacija kao brod restoran, s vezom na splitskoj rivi.

 Izvor (http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%85%D1%82%D0%B0_%D0%98%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BA,g %D0%B0)

"Stranče"  odgovorit ću ti sada. Znam tko je "šef" u Pomorskom muzeju i to mi je dovoljno.

Ma ti si moj drug.... :klap :klap :marinero

Duje me preduhitrija, "Šefu" u muzeju kormilo vuče udesno tako da :)

Pravi si.... :klap :klap :klap
Ma nema više ništa od toga. Šta je bilo bilo je. Mogu ostaviti u muzej propelu, ako je čitava,
i to je to.

U ovoj priči je Istranka istinska žrtva. Člankopisci koji informiraju čitatelje o njenom plovidbenom i podvodnom putu morali bi imati na raspolaganju barem dvije stranice iz sredine nekadašnje Slobodne Dalmacije.Istranka je sigurno zaslužila najmanje takvih pet stranica ( lancuna ). Izostavljanje bilo kojeg dijela njenog postojanja nije preporučljivo niti poželjno. Vjerujem da bi netko dobro informiran i potkovan mogao napisati lijepu monografiju koja bi se prodavala ko drniški pršut. Lijevi ili desni prave isti kolač bez sredine. Neka se napokon skinu sa sinekure i dadu profesionalcima posao u ruke! Valjda ćemo tada nešto pametnog i korisnog u cjelini moći pročitati.
Kad već govorimo o augustu 45. neka se znade da je doplovila u kolovozu 1945. godine sa plovnim sastavom u Šibenik.

cit. .....ne bi trebalo biti problema oko korištenja novca iz Bruxellesa.

---

Neka se nitko iz novinara a i sire ne uvrijedi. Ovo - neka daju novce, podsjeca me na razgovor s jednim nasim svjetskim strucnjakom iz podrucja energetike. Kako potjece iz mjesta  8) imao je ideju dovesti jedan energent blizu mjesta  8) (kako ima dovoljno vode za hladjenje) s namjerom napraviti energanu.
Od mjesnih rukovoditelja iz mjesta  8) ideja je docekana ne moze bolje biti.

I pitam ga, i kako dalje. Kaze on, ma nista od toga - rekli su mi da je ideja super, neka osigura solde, oni ce dalje sve lako sami napravit.  Ti lokalni mestri su to stvarno i mislili tako; ipak mozda je slicnost s Dalmatom-Istrankom, po pitanju euro-sredstava ipak - bez osnova.

Ćiro bila je Istranka i 22 godine pod zastavom kraljevine, a  i pod Italijanima 2 i po godine... to si zaboravio ;)

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/) Split

CARSKA JAHTA

"Istranka" će na suhom čekati novac iz Zagreba

Nakon što je krajem lipnja carska jahta “Istranka” izvučena s morskog dna u Sjevernoj luci, te u plovnom stanju uz pomoć škverske ploveće dizalice “Marjanka” odvučena do kaštelanskih Brižina, sada slijedi konačno vađenje austrougarskog broda na suho.

Stjepan Lozo, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja (HPM), ustanove koja predvodi spašavanje jedinog preostalog habsburškog broda na svijetu, kaže da su u tijeku dogovori s privatnim vlasnicima velikih dizalica.

–Proteklog smo ljeta uz pomoć cestovne i plutajuće dizalice dva puta pokušali izvaditi “Istranku” na suho, ali tada nismo imali sreće s vremenskim prilikama, a takva operacija zahtijeva idealno vrijeme, bez vjetra i kiše. Uz to, potrebno je uskladiti i slobodne termine vlasnika dizalica. Svi naši izračuni, kao i izračuni uvaženog inženjera Franje Flescha, govore da je “Istranka” teška oko 100 tona. Sada ćemo pokušati koordinirati akciju u kojoj ćemo uz pomoć dviju dizalica s “kraja” podignuti brod na suho – objašnjava Lozo.

U tijeku je izrada programa rada HPM-a za sljedeću godinu u kojem će se, kako kaže ravnatelj, od Ministarstva kulture zatražiti financijska sredstva za konzerviranje carske jahte.

Nakon toga će uslijediti raščišćavanje vlasničkih odnosa oko broda koji je kulturno dobro RH, a istodobno talijanski vlasnici ne pokazuju manire dobroga gospodara. Odnosno, uopće se ne oglašavaju, niti pokazuju interes za jahtu nadvojvode Franje Ferdinanda.

U kuloarima se tek pojavila priča kako su vlasnici voljni riješiti se broda za iznos između 30.000 i 50.000 eura. No, konačnu potvrdu istinitosti te priče nije moguće dobiti. Nakon što se zaključi pitanje vlasništva, s potrebnom dokumentacijom aplicirat će se na fondove EU-a kako bi se “Istranka” obnovila u izvornom stanju.

D. KRNIĆ

[attachment=1]

Istranka na vezu u Sv. Kaji, ispred rezališta u Kaštelanskom zaljevu, nakon započetih radova na preuređenju početkom 90-ih godina prošlog staoljeća

(iz knjige S. Loze "Povijesni brod Istranka")

Katalog tiskan 1990. godine s nacrtima za preuređenje Istranke koje je izradio N. Flesch.

(iz knjige S. Loze "Povijesni brod Istranka")

-Istranka na vezu u Sv. Kaji prije potonuća

-Istranka uz gat u Sv. Kaji nakon prodora vode i sjedanja na morsko dno

(iz knjige S. Loze "Povijesni brod Istranka")

-Podizanje Istranke na mjestu potunuća oktobra 2002. godine

-Istranka na mjestu potunuća, nakon podizanja s morskog dna, oktobar 2002. godine

(iz knjige S. Loze "Povijesni brod Istranka")

-Pramčani dio Istranke nakon podizanja sa morskog dna

-Dio pramčane palube, te dio glavne palube i pramčanog nadgrađa nakon podizanja s morskog dna

(iz knjige S. Loze "Povijesni brod Istranka")

-Istranka u postupku sanacije trupa u suhom doku vranjičkog Remontnog brodogradilišta

-Radovi u suhom doku Remontnog brodogradilišta u Vranjicu

-Istranka u suhom doku decembar 2002.

(iz knjige S. Loze "Povijesni brod Istranka")

Sve je uredu, samo ono suhi dok je elementarno neznanje(@Duje ne mislim na tebe nego tvorca teksta). Dok je plovni dok.

Da, da slažem se, no prenosim tekst iz knjige, zato i navodim autora i naslov knjige, možda sam trebao napisati napomenu...

-Istranka ponovo plovi, Vranjic, januar 2003. godine

-Istranka na vezu, u pozadini skladište goriva Brižine

(iz knjige S. Loze "Povijesni brod Istranka")

-Rješenje Lučke kapetanije u Splitu o upisu prava vlasništva od 4.februara 2002. godine

(iz knjige S. Loze "Povijesni brod Istranka")

-Rješenje Ministarstva kulture o upisu broda Istranka u Registar kulturnih dobara RH

(iz knjige S. Loze "Povijesni brod Istranka")

Upisaše je u registar kulturnih dobara, a da li će je privesti u "ljudski vid", to ćemo tek videti. I "Bodrog" je na Šljunkari upisan kao kulturno blago, pa kako je rđala, tako i rđa.

Volja svakako postoji i misli da će biti sve OK.

Dali je ovo Istranka još uvijek na rivi devedesete?

[attachment=1]

Autor: Stanko Karaman


Izvor (https://www.tportal.hr/kultura/clanak/od-kolijevke-do-hajduka-donosimo-sjajne-fotografije-stanka-karamana-kojima-je-uhvatio-dalmatinsku-esenciju-foto-20181104/slika-6a56d58ef21669f57729161d856d6170)

Je.

Hvala, spominjala se mislim 89g. kao prijelomni trenutak.
A ona je bila još na rivi 90-te. Da se malo razjasne događaji.

poz.

Propada jedini preostali brod austrougarske flote, na njemu dogovoren početak Prvog svetskog rata
Tanjug   25. novembar 2019.

Na brodu "Istranka", koji je proglašen i kulturnim dobrom Hrvatske, sastali su se nemački car Vilim i Franc Ferdinand

Nedaleko od Splita, u ribarskoj luci Brižine nalazi se jahta na kojoj su evropski lideri dogovorili početak Prvog svetskog rata i koji polako propada. Brod "Istranka", koja je proglašena i kulturnim dobrom Hrvatske, polako propada i za sada nema naznaka da bi mogao da dobije poseban status, koji podrazumeva potpunu obnovu, prenosi portal Morski. Taj brod je jedini preostali iz ogromne flote Austrougarskog carstva, a trenutno nalazi se uz operativnu obalu, zaštićen od kiše i talasa i radi se preventivna zaštita trupa koji je u iznenađujuće dobrom stanju s obzirom da je izgrađen davne 1896. godine.

Prema nekim istorijskim podacima ovaj 44 metara dugačak brod izgrađen je prvoklasnog češkog čelika, a poznat je po tome što su se na njemu, pre početka Prvog svetskog rata, dok je bio usidren ispred dvorca Miramare u Trstu, sastali nemački car Vilim i Franc Ferdinand. Oni su navodno u salonu broda dogovarali kakve vojne poteze da izvedu ako dođe do velikog rata, a sve je upućivalo na to da je sukob neizbežan. Takođe, na "Istranci" je prvi put na Jadranu upotrebljena bežična radiotelegrafija, a nakon sarajevskog atentata, na njegovoj palubi su prevezeni posmrtni ostaci prestolonaslednika Ferdinanda i njegove supruge Sofije.

Malo je u poznato da je "Istranka" bila i zapovedni brod Jugoslovenske ratne mornarice od 1954. do 1958. godine. Nakon što je bila rashodovana kao vojni brod, dugo vremena "Istranka" je bila vezana kao ploveći restoran na splitskoj Rivi, kasnije u Sv. Kaju, a na stogodišnjicu atentata na Ferdinanda u Sarajevu, 2014. godine, počelo je njeno spašavanje s morskog dna, a na inicijativu Udruženja "Istorijski brod Istranka" i Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu. Od tada se nalazi u ribarskoj luci Brižine, međutim s obzirom da vrlo brzo kreću građevinski radovi na proširenju ribarske luke u Brižinama, strahuje se za dalju sudbinu ovog broda.

Portal navodi i da je "Istranka" kojim slučajem u Italiji i Francuskoj, odavno bi plovila i pronosila pomorsku slavu neke od tih država. Hrvatsko MInistarstvo kulture saopštilo je da nema 50.000 kuna (oko 6.800 evra) za izvlačenje broda na suvo, ali iz Splitsko-dalmatinske županije su potvrdili da će u troškove izvlačenja podmiriti upravo oni.

"Na idućem rebalansu u decembru osiguraćemo sredstva u iznosu od oko 60.000 kuna za vađenje broda i za prvu ruku ćemo ga ostaviti na Brižinama gde je osigurano mesto na suvom", rečeno je u Županiji. Nakon toga sledi procena daljih troškova radi restauracije koja neće biti jeftina.

"Kasnije ćemo pokušati preko Ministarstva kulture da rešimo da se uključe u celi projekat. Kad izvadimo brod, tek ćemo znati detaljno, jer vidi se na prvu da je to dosta narušeno stanje. Po meni, bez nekih evropskih sredstava teško se može puno napraviti", navode u županiji.

Izvor: www.novosti.rs

BROD UMIRE
Od ponosa do velike sramote: more ne poznaje koronu, ‘Istranka‘ legla na bok, država nema 60.000 € za spas!?

PIŠE TIHANA MAROVIĆ
24. svibnja 2020.

Posljednjih nekoliko mjeseci pokazalo se kao nikad teže razdoblje za 124 godine staru “Istranku”, slavni brod o čijem bi se značaju i dugom plovidbenom vijeku uistinu trebali snimati filmovi.

Na tom plovilu, građenom 1896. od prvoklasnog češkog čelika, planiran je Prvi svjetski rat, na njegovoj palubi prevezeni su posmrtni ostaci austrougarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i supruge mu Sofije nakon atentata u Sarajevu, a bio je i zapovjedni brod Jugoslavenske ratne mornarice od 1954. do 1958. godine.

I to su samo crtice iz nevjerojatne sudbine broda koji bi u nekoj normalnijoj stvarnosti imao prvorazredno značenje za hrvatsku i europsku povijest.

Umjesto da, zaštićen i renoviran, nekim novim naraštajima priča svoju prvoklasnu povijesnu ulogu i cijeloj zajednici donosi financijsku korist koja bi se mogla vraćati samom brodu kroz ulaganja u njegovo očuvanje i kvalitetnu prezentaciju, ovo trajno zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske koje je još uvijek u vlasništvu talijanske tvrke već nekoliko mjeseci nepovratno propada.

Brod je naplavljen i nagnut na desni bok na vezu uz gradilište buduće ribarske luke na Brižinama, na samoj granici solinskog Svetog Kaja i Kaštel Sućurca, gdje je smješten u zoni nekadašnjeg “Brodospasova” rezališta kako bi, pomalo nevjerojatno to zvuči gledajući sadašnje stanje, “uz operativnu obalu bio zaštićen od valova i vjetra”.

PROLJETNA PEGULA
More i vjetrovi ipak su učinili svoje i sada je samo pitanje hoće li i ovom brodu 2020. biti presudna, jer za postojeće stanje dobrim dijelom kriva je, vjerovali ili ne - korona.

Po svemu sudeći, dogodila se pegula, jer baš kada je postignut napredak i kada se došlo do mogućih rješenja i skore realizacije konačnog transfera “Istranke” na suhi vez, u zemlji se dogodila pandemijska kriza, zatim i potres u Zagrebu, što znači da će sredstva, oko 450 tisuća kuna, odnosno oko 60.000 eura, koliko je potrebno da bi se zbrinuo brod, teško uskoro biti osigurana.

Cijela priča oko “Istranke”, kao što je to slučaj kod svih važnih povijesnih plovila, pomalo je komplicirana. Početkom rujna 2002. brod je kupila talijanska tvrtka “Marina degli Aregai”, no njihovi planovi o rekonstrukciji brzo su propali jer im je sporno obvezujuće provođenje odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim se nekadašnja carska jahta ili njezini dijelovi ne mogu iznijeti iz Hrvatske.

Da nije entuzijazma odgovornih pojedinaca, prvenstveno zaposlenika Hrvatskog pomorskog muzeja (HPM) na Gripama, kao i Konzervatorskog odjela, vjerojatno bi, nakon desetljeća neprepoznavanja njezine prevažne povijesne uloge, ležala negdje na dnu mora.

SLUHA JE BILO, ALI...
- Mi smo samo jedna od stranaka koja se bori za spas “Istranke”, no pravno gledano, ovaj brod nije pod našom ustanovom - ustvrdio je Ljubomir Radić, ravnatelj HPM-a.

Upravo su djelatnici te ustanove izradili elaborat o povijesnom značaju i važnosti ovoga broda. Sluha je, tvrdi Radić, bilo, no novonastale okolnosti jednostavno ne idu na ruku spašavanju “Istranke”.
- Stanje nam je poznato, brod se prevrnuo na bok, u jako je lošem stanju, more ne poznaje koronu i ostale probleme s kojima se susrećemo i nastavlja pogubno djelovati.

Dakle, svakim danom stanje je sve teže, a dogovori su prije korone išli u vrlo dobrom smjeru.

I Ministarstvo kulture i naša Županija bili su voljni izdvojiti novac za spas ovog broda, to podrazumijeva i ronioce i vađenje na suhi vez i izgradnju konstrukcije gdje će se brod smjestiti.

Sve je dogovoreno i s konzervatorima, cjelokupni trošak iznosi oko 450 tisuća kuna. Nažalost, zbog korone i potresa u Zagrebu upitno je što će biti s financiranjem, prioriteti su se, po svemu sudeći, promijenili. Ničiji proračuni više nisu isti i, odokativno govoreći, trenutno imamo tek oko trećinu sredstava - pojašnjava ravnatelj.

Inicijativa, uvjerava nas Radić, postoji, vapaj za posljednji spas je upućen, bitka za “Istranku” se nastavlja.

- Imamo i suglasnost Lučke uprave Split za mjesto gdje će se smjestiti brod na suhom vezu, samo treba zatvoriti financijsku konstrukciju. Čak postoji i politička volja, bili smo na sastanku s Gordanom Grlićem Radmanom, ministrom vanjskih i europskih poslova, razgovarali smo o tome da Hrvatska otkupi brod kao važnu hrvatsku baštinu. Važno je napomenuti da se stanje svakodnevno pogoršava, svakim danom koji brod provede u moru oštećenja će biti veća, a i cijeli proces spašavanja postat će kompliciraniji i skuplji. No, bez zaključene financijske konstrukcije ruke su nam vezane - zaključuje Radić.

I dok se čeka realizacija financija, evo malog podsjetnika na to kako je izgledao “Istrankin” put od privatne carske jahte do državne sramote. Kao privatna jahta carske obitelji Habsburg, za nadvojvodu Karla Stjepana Habsburga, izgrađena je 1896. godine u brodogradilištu “San Rocco” u Trstu, pod imenom “Ossero” (talijanski naziv za Osor na Cresu).

Elegantnog je metalnog trupa, dužine 43,77 metara, širine 5,85 i visine 3,22 metra, a pogonili su je parni stroj i dva bermudska jedra na pramčanom i krmenom jarbolu. Postizala je najveću brzinu od 11 čvorova, maksimalan doplov bio joj je 100 nautičkih milja, te je imala do 12 članova posade. Austrijska mornarica ju je preuzela 1899. godine.

Pod imenom “Dalmat” je u srpnju 1914. godine prevozila posmrtne kovčege ubijenoga prijestolonasljedničkog para od Metkovića do ušća Neretve, gdje ih je preuzeo ratni brod “Viribus Unitis”.

Već tada su njezine fotografije obišle svijet.

Nakon što je 1970. godine bila otpisana kao vojni brod JRM-a, sve do 1991. bila je vezana na Rivi kao ploveći restoran, po čemu je ostala upamćena u kolektivnoj memoriji i na brojnim fotografijama i razglednicama.

Na stogodišnjicu atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu, 2014. godine, počelo je njezino spašavanje s morskog dna uz vranjičku obalu Sjeverne luke, novcem koji je osiguralo Ministarstvo kulture, a na inicijativu Udruge “Povijesni brod Istranka” i Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu. Tada je otegljena u ribarsku luku Brižine, gdje je i danas.

Salon povijesti

Prema nekim povijesnim izvorima, prije početka Prvog svjetskog rata na “Istranki”, usidrenoj ispred dvorca Miramare u Trstu, sastali su se njemački car Vilim i Franjo Ferdinand.

Navodno su u salonu broda dogovarali koje vojne poteze izvesti ako dođe do velikog rata. Također, na ovom brodu je prvi put na Jadranu upotrijebljena bežična radiotelegrafija.

https://slobodnadalmacija.hr/

Standardni razvoj.
U zadnjoj recenici netocnosti. Niti je (navodno) dogovaran pocetak 1. Svj.rata niti je na njemu prvi put upotrijebljena bezicna radiotelegrafija.

Za nadopunu, prva bezicna komunikacija izvrsena je u 12/1898.g. izmedju S.M.S. Budapest, S.M.S. Lussin i radio stanice Musil.

Svejedno, ovo je sramota i svjedoči o nesposobnosti nadležnih struktura koje se vec decenijama popunjavaju negativnom selekcijom kadrova. Bolje bi bilo da su brod dali Talijanima.

Sramota je da je sjor Krstulovic prodao brod Talijanima te 2002. godine. Zasto tada nitko iz hrvatske vlasti nije, za te male novce (mislim da se radilo o 100.000 USD), od Krstulovica kupio brod i pravno ga zastitio. Ovako je sve jedna zavrzlama, koja nece na dobro zavrsiti.

O Istranki odnosno jahti Dalmat postoji tema i u drugoj sekciji Foruma, PALUBA > Ratna mornarica > Austro-Ugarska ratna mornarica - KuK Kriegsmarine > Operativa. I tamo sam objavio ove skenove - hronološki poredane članke preuzete s jednog drugog foruma, koji pokazuju kako je Istranka/Dalmat postala brod restoran - i završila na rezalištu. Također da u Splitu uopće ni na koji način, dok je služila kao restoran, nisu iskoristili činjenice o njenoj historijskoj ulozi - od čega bi drugi napravili top atrakciju.

Nastavak priče o Istranki