PALUBA

Riječna Bojna Inženjerijske pukovnije ZOD HKoV

[attachment=1]Slika 1 : OB-93  

Riječna bojna dio je Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu "Fran Krsto Frankopan". U sadašnjem je obliku ustrojena 2007. godine. Sjedište ove bojne je u Osječkoj vojarni Vrbik koja se nalazi na 16+800 rkm rijeke Drave. Ovo je po mnogočemu jedinstvena postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske, ne samo da je po svojim zadaćama jedina takva postrojba u Hrvatskoj vojsci, nego je i zanimljivo što je to plovna postrojba u sastavu Hrvatske kopnene vojske, osposobljeni su za nadzor plovnog puta i obala, te sudjeluju u raznim zadaćama kao što su angažman njezinih pripadnika u slučaju poplava, prijevoz ronilaca, njihove opreme i osiguranja kao i u potrebama traganja i spašavanja na unutarnjim vodama.

Povijest postrojbe

[attachment=2]Slika 2 : PB-91

28. lipnja 1991. godine u 3. "A" brigadi ZNG-a biva osnivana "Riječna Satnija" koja već nakon mjesec dana točnije 1. kolovoza sudjeluje u raznim akcijama tokom nemilih događanja, riječne su snage tada bile formirane uglavnom od privrednih subjekata na rijeci Dravi koji su svoja plovila i posade stavili na raspolaganje Republici Hrvatskoj. Nedugo zatim 1. listopada iste te 1991. godine osnovan je "Odred Riječne ratne flotile Drava" da bi 1993. bio ustrojen "Drugi riječni zdrug Osijek" čiji je svojevrsni nasljednik današnja Riječna bojna čiji je zapovjednik od prvog dana pukovnik Boris Stubičar. Valja napomenuti da je postojao i "Prvi mornaričkog odred ZNG-e" od 1992. godine postaje "Riječna Ratna Flotila Sisak" a kasnije biva preimenovan u "Prvi Zdrug Riječni" koji je kasnije ukinut.

[attachment=3]Slika 3 : oznaka RRF Drava

[attachment=4]Slika 4 : oznaka RRF Sisak

[attachment=5]Slika 5 : oznaka 2. Riječni Zdrug Osijek

[attachment=6]Slika 6 : oznaka 1. Zdrug Riječni Sisak

Ustrojstvo

Riječna bojna danas ima pet ustrojbenih cjelina, a to su:

- Zapovjedništvo
- Zapovjedni vod
- Satnija riječnih brodova
- Minsko - Protuminski vod
- Logistički vod

Sve cjeline ove funkcionalne i dobro organizirane postrojbe u funkciji su provođenja njezinih zadaća - osiguranje planske i učinkovite obuke ustrojbenog sastava radi dostizanja i održavanja pune operativne sposobnosti za provedbu namjenskih zadaća, zadaća prema ciljevima snaga te neratnih zadaća kao i provođenje obuke iz svojih funkcionalnih područja za potrebe Inženjerijske pukovnije. Među njezinim zadaćama svakako treba istaknuti one vezane uz angažman njezinih pripadnika u slučaju poplava. Tada se ustrojavaju namjenski organizirane snage za obranu od poplava u čijem su sastavu pripadnici Bojne osposobljeni za spašavanje ljudi i imovine u svim meteo i hidrouvjetima.
 
Osim toga pripadnici Bojne osposobljeni su za nadzor plovnog puta i obala, prijevoz ronilaca, njihove opreme i osiguranja, te za potrebe traganja i spašavanja na unutarnjim vodama.

Tako je primjerice cjelokupna posada dvaju ophodnih brodova u sastavu Satnije riječnih brodova osposobljena za samostalno obavljanje zadaća, a svi djelatnici imaju potrebnu vojno-stručnu specijalnost za svoju dužnost. Dio njih ima i civilna zvanja u unutarnjoj plovidbi, a za one koji nemaju planirano je civilno stručno osposobljavanje za zvanja u unutarnjoj plovidbi.

[attachment=7]
U sastavu Riječne bojne i to u njezinu Minsko-protuminskom vodu su ronioci. Vod se sastoji od dvije desetine za zaprečavanje. Ronioci 1. desetine za zaprečavanje u sklopu Riječne bojne obučeni su za izvršavanje zadaća u teškim uvjetima ronjenja što znači ronjenje na dubinama do 40 metara u vodi sa smanjenom vidljivosti i smanjenom temperaturom, dnevno-noćna ronjenja, ronjenja u kontaminiranoj vodi, plavetnilu i slično. Opremljeni su lakom autonomnom ronilačkom opremom (LARO) s ronilačkim aparatima otvorenog kruga disanja na zrak. U Bojni su brodski ronioci, ronioci za nadzor i održavanje podvodnog dijela trupa broda na moru i plovnim rijekama, te protuminski za izvođenje protuminskih djelovanja na plovnim rijekama. Riječna bojna obuku svojih ronilaca provodi u suradnji s Bojnom za specijalna djelovanja i Hrvatskom ratnom mornaricom. Riječna bojna dobro surađuje s drugim postrojbama OSRH-a. Potrebno je istaknuti suradnju s HRM-om. Naime bojna gađanja s PZT 20 mm M71 ne provodi na ophodnom brodu OB 93 već u suradnji s Flotilom HRM-a tijekom provedbe redovitih bojnih gađanja brodova HRM-a.

Za održavanje materijalno-tehničkih i ostalih sredstava za rad zadužen je Logistički vod. Održavanje se provodi planski, a u Vodu su djelatnici za održavanje broda i brodskih sustava, brodski elektromehaničar i mehaničar koji je osposobljen za održavanje izvanbrodskih motora.

Zapovjedni vod namijenjen je pružanju potpore i osiguranju uvjeta za nesmetani rad postrojbi Riječne bojne u svakodnevnom radu i njezinu operativnom djelovanju.

Tehnika kojom raspolaže u funkciji je obavljanja njezinih zadaća. Tako uz ophodni brod OB-93 ima između ostalog i ophodne čamce, a aluminijskim desantnim čamcima koriste se namjenski organizirane snage koje sudjeluju u slučaju poplava i drugim potrebama. Vojarna "Vrbik" u kojoj je smještena Bojna svojim geografskim položajem namijenjena je i prilagođena ovoj plovnoj postrojbi.

[attachment=8]
Pripadnici Riječne Bojne osim što su osposobljeni i spremni za obavljanje svojih redovitih zadaća u zemlji, aktivni su i u međunarodnom okruženju. Pritom je naravno riječ o njihovu sudjelovanju u međunarodnim mirovnim misijama i operacijama. Tako su pripadnici Bojne svoje sposobnosti i profesionalnost dokazali i u misiji ISAF u Afganistanu kao i u UN misijama kao što je UNMOGIP. Zapovjednik Riječne bojne pukovnik Stubičar zadovoljan je radom postrojbe kojom zapovijeda, a njezini će pripadnici i nadalje profesionalno i kvalitetno obavljati sve postavljene zadaće.

Posada u svojim uobičajenim zadacima tokom zimskog perioda:

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Brodovlje

OB-93

[attachment=4]slika 12 : OB-93

Ovaj brod je izgrađen daleke 1952. godine u brodogradilištu u Mačvanskoj Mitrovici (Srbija) za potrebe tadašnje riječne ratne flotile  JNA, s obilježjima riječnog minolovca, nosio je oznaku RML-307  'Slavonac'. Potkraj 1980-ih brod se povlači iz aktivne službe, te biva 1990. raspremljen, a kupuje ga tadašnje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza za potrebe inspekcije sigurnosti plovidbe i kao takav bio je na vezu u Vukovaru. Tokom događanja 1991.godine brod je Dunavom i Savom doplovio do Siska na sigurno, te dobio novu oznaku "PB-91 Šokadija". 2. listopada 1991. na temelju zapovjedi Zapovjedništva ZNG-a za Baniju brod je dan na raspolaganje Zapovjedništvu obrane Sunje prethodno je Ministarstvo odobrilo davanje na korištenje broda ZNG-u). Time je "PB-91 Šokadija" postao prvi ratni brod oružanih snaga Republike Hrvatske. Brod je bio u sastavu Prvog mornaričkog odreda ZNG-e (od 1992.RRF Sisak), kasnije 1. zdruga riječnog do njegovog ukidanja.

[attachment=5]slika 13 : scan o ovom brodu iz publikacije Jane's Fighting Ships

[attachment=6]slika 14 : kao "PB-91"

Brod je dugačak 19,5 metara, širine 4,4 metara i visine trupa 2,1 metara. Trup broda izgrađen je od specijalnih legura čelika, a nadgrađe je od aluminijske legure. Sam trup i nadgrađe podijeljeni su brojnim nepropusnim pregradama kroz koje dijelom postoje vodonepropusni prolazi i vrata. Borbeno mjesto zapovjednika broda i radiotelegrafista je kormilarnica, tj. zapovjedni most koji je opskrbljen svim daljinskim uređajima za upravljanje brodom. Posjeduje uređaje za signalizaciju, navigaciju, sustav veza i drugo. Remontiran je te ponovno porinut 6. lipnja 2003. godine. te biva preimenovan u "PB-93" i kao takav predan u sastav 2. zdruga riječnog, a danas kao "OB-93" u sastavu Riječne Bojne.

PB-92

[attachment=7]slika 15 : scan o ovom brodu iz publikacije Jane's Fighting Ships

O ovom brodu se vrlo malo zna, vrlo vjerojatno se radi o nekom od civilnih brodova koji je uvršten u službu i kao takav dodatno opremljen za potrebe flotile.

Par fotografija "OB-93" tokom plovidbe Dravom ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]

izvor materijala : Hrvatski Vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr/) (tekst Leida Parlov / fotografije Davor Kirin)
                       Wikipedia
izvor fotografija : zeljeznice.net / Dragomir Novaković (http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/13484-vojni-brodovi/page-7)

Dobar članak.

PB-92 je danas tegljač "Zibel" u vlasništvu firme Dunavski Lloyd iz Siska

[attachment=1]
izvor fotografije : dunavski-lloyd.hr (http://www.dunavski-lloyd.hr/index.php?page=fullarticle&article_id=10)

Dok je brod "Domagoj" i dalje istog imena radi se o ledolomcu ;

[attachment=2]
izvor fotografije : večernji.hr (http://www.vecernji.hr/slavonija/pod-tezinom-ledolomaca-pucaju-sante-na-dravi-374288)

Dakle kako i piše u scanu radi se uistinu o četiri broda , ostaje nam još "Breki" koji je kako piše sličan kao "PB-92" i "Vukovar 91" koji je sličan ili isti kao "Domagoj" dakle vrlo moguće je da se radi o jednom od ledolomaca ;

Krešimir, Domagoj, Branimir i Tomislav u iduća tri dana moraju probiti 20 kilometara zaleđene rijeke, Nakon više od 35 godina našim dijelom Dunava zaplovit će mađarski ledolomci. Njihova čelična flota izgrađena je nakon ledene poplave još 1956. godine.

Je li ovo Breki?

[attachment=1]

Breki i PB-92, naša san neke svoje skenove iz HV.

[attachment=1]
[attachment=2]

Na www.forum.hr sam prije nekog vremena naišao na ova dva komentara:

17.9.2014.

Uzvratni posjet Riječne flotile Vojske R. Srbije

[attachment=1]
16. rujna 2014. vojarnu „Vrbik“ u Osijeku, u kojoj je smještena Riječna bojna Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu „Fran Krsto Frankopan“, posjetilo je izaslanstvo Riječne flotile Vojske Republike Srbije. Riječ je o uzvratnom posjetu koji je planiran u okviru bilateralne vojne suradnje za ovu godinu.

Tročlano srbijansko izaslanstvo, koje je predvodio kapetan fregate Romeo Grbović, upoznalo se s ustrojem i zadaćama Riječne bojne te su obišli TT zbor na kojem je prikazana oprema kojom se koriste pripadnici Riječne bojne pri izvršavanju zadaća. Na kraju je izaslanstvo posjetilo ophodni brod Riječne bojne „Šokadija“.

[attachment=2]
[attachment=3]
Foto i tekst: OSRH/S.Pedljo, osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Od mene još par oznaka sa samih početaka ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Vir: Defender.hr (http://www.defender.hr/)

Nakon 20 godina prva plovidba ophodnog broda OS RH rijekom Dunav

Datum objave: 15.04.2015

Ophodni brod Riječne bojne Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu „Fran Krsto Frankopan“ (ZOD F.K.F.) Oružanih snaga RH OB-93 "Šokadija" je u utorak, 14. travnja 2015. godine prvi put zaplovio rijekom Dunav do granice s Republikom Mađarskom. Sramotno je da je od zadnje plovidbe prošlo 20 godina. Zasigurno, glavni krivci su svi dosadašnji hrvatski ministri obrana i načelnici GS OSRH. Stoga, veliki plus za ministra Antu Kotromanovića i generala Lovrića.

Ovo je bila povijesna plovidba, pošto je po prvi puta hrvatski vojni brod plovio Dunavom. Brodom je zapovijedao poručnik bojnog broda Boris Majer u nazočnosti zapovjednika Zapovjedništva za obuku i doktrinu "Fran Krsto Frankopan" (ZOD F.K.F.) brigadnog generala Blaža Beretina, zapovjednika Inženjerijske pukovnije brigadira Eugena Njarija i zapovjednika Riječne bojne bojnika Ivana Liovića.

Plovidba je provedena u cilju pripreme za međunarodnu vojnu vježbu "IRON CAT 15", u kojoj će sudjelovati riječne postrojbe Republike Hrvatske, Mađarske i Srbije, a koja će se održati u rujnu 2015. u Republici Srbiji.

General Beretin izrazio je zadovoljstvo uspješno provedenom plovidbom, koja je dio redovite obuke Riječne bojne, a koja je ujedno provjera operativnih sposobnosti Hrvatske kopnene vojske.

Brigadir Njari istaknuo je kako ova zadaća predstavlja nastavak razvijanja sposobnosti Oružanih snaga i podupire samu misiju postrojbe i njezine zadaće.

[attachment=1]

Zasto je brod sivo plave boje kao da je na Jadranu a i ove plavkaste odore malo odudaraju jer bi bolje pristajale standardne iz pjesastva?
Mojih 5 centi iz kamuflaze

A I helikopteri su iste boje. Ko zna zašto.

Radi se verovatno o "mirnodopskoj" shemi farbanja. Verovatno i iz razloga ustede koriste istu boju za mornaricu i recnu bojnu - brod. Mada, ova recna bojna je u sastavu KoV-a / inzenjerije nesto kao i u Srbiji recna flota.
Uniforme jesu one pripadnika HRM pa donekle jest cudno. No ok, valjda ima neki razlog. Uostalom lako za kamuflazu u miru, bitna je ispravnost plovila.

Kao i Srbiji i pripadnici rečnih plovila misle da su mornarica ;).

Nego, kako je ovaj brod doplovio do Dunava? Iz Drave ili duž Save pa onda u Dunav. Sava je sada međunarodna reka i trebalo bi urediti plovljenje ratnih brodova (ako nije).

15.4.2015.

Hrvatski vojni brod na Dunavu

[attachment=1]
Dana 14. travnja 2015. od 08.00 do 18.00 sati, Ophodni brod OB-93 „Šokadija“ plovio je od pristaništa vojarne „Vrbik“ na rijeci Dravi do granice s Republikom Mađarskom, na rkm 1428 rijeke Dunav. Brodom je zapovijedao poručnik bojnog broda Boris Majer, u nazočnosti zapovjednika Zapovjedništva za obuku i doktrinu „Fran Krsto Frankopan“ (ZOD F.K.F.) brigadnog generala Blaža Beretina, zapovjednika Inženjerijske pukovnije brigadira Eugena Njarija i zapovjednika Riječne bojne bojnika Ivana Liovića. Iako se radi o rutinskoj obuci Riječne bojne, ova je plovidba povijesna, jer hrvatski vojni brod prvi put plovi Dunavom.

Plovidba je provedena u cilju pripreme za međunarodnu vojnu vježbu „IRON CAT 15“, u kojoj sudjeluju riječne postrojbe Republike Hrvatske, Mađarske i Srbije. Ova vježba gađanja protuzrakoplovnim topom održat će se u rujnu 2015. na strelištu Vojske Republike Srbije u kanalu Dunav-Tisa-Dunav.

Za plovidbu je Riječna bojna Inženjerijske pukovnije ZOD F.K.F. ishodila suglasnost za plovidbu zajedničkim vodnim putom rijeke Dunav, sukladno Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o plovidbi vodnim putovima na unutarnjim vodama i njihovom tehničkom održavanju, potpisanom 10. veljače 2010. godine (NN br. 1/10). Prilikom plovidbe zajedničkim vodnim putom poštivane su sve odredbe o neškodljivom prolasku, kako je definirano Sporazumom.

General Beretin izrazio je zadovoljstvo uspješno provedenom plovidbom, koja je dio redovite obuke Riječne bojne, a koja je ujedno provjera operativnih sposobnosti Hrvatske kopnene vojske.

Brigadir Njari istaknuo je da ova zadaća predstavlja dalji nastavak razvijanja naših sposobnosti i podupire samu misiju postrojbe i njezine mirnodopske i možebitne ratne zadaće.

Tekst i Foto: Mirjana Kiš, osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Hrvatski vojni brod na Dunavu

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
Foto: Mirjana Kiš, osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Hrvatski vojni brod na Dunavu

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
Foto: Mirjana Kiš, osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Vidim, da je brod u urednom stanju. Može neko da napiše malo više o tom brodu. Njegova povjest, NAMJENA I TT podatki.
Hvala.

@mandalina

traženo učinjeno, u početku topica imaš opis

Slikano prilikom posjete Dočasničkog lanca potpore Zapovjedništva za obuku i doktrinu „Fran Krsto Frankopan“ Riječnoj bojni Inženjerijske pukovnije ZOD HKoV, 27.11.2013.

[attachment=1]
osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

RONILAČKA DESETINA RIJEČNE BOJNE

Što više urona, to više iskustva

Glavne su zadaće ronilaca u Riječnoj bojni zaprečivanje i protuminska obrana unutarnjih plovnih putova, izviđanje mjesta prijelaza na unutarnjim plovnim putovima, pregled brodskog trupa, ronilačka osiguranja na vježbama te pomoć civilnom stanovništvu u slučaju prirodnih nepogoda. Svoje ronilačke vještine bruse u rijeci Dravi...

[attachment=1]Slika 1: Tijekom prošlogodišnjih poplava pripadnici Bojne pomagali su stanovnicima Rajeva Sela i Gunje gdje su proveli više od mjesec dana. U prvom su valu na terenu bez predaha bili 36 sati. Čamcima su prevezli više od 300 ljudi

Čovjekova želja da se spusti ispod površine mora, jezera, rijeka, bilo radi spašavanja, sporta ili u vojne svrhe, postoji oduvijek. Vojno ronjenje jedna je od specijalnosti u oružanim snagama, a u Riječnoj bojni Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu HKoV-a ronioci su specijalizirani za ronjenje u rijekama. Bojna je smještena u osječkoj vojarni “Vrbik” i specifična je po tome što je riječ o plovnoj postrojbi u kopnenoj vojsci. Jedna je od njezinih ustrojstvenih cjelina Minsko-protuminski vod u sklopu kojeg je Ronilačka desetina. Više o aktivnostima Ronilačke desetine, ali i Riječne bojne, rekao nam je zapovjednik Bojne bojnik Ivan Liović te prvi dočasnik Minsko-protuminskog voda i zapovjednik Ronilačke desetine nadnarednik Nikola Mikuša.

Glavne su zadaće ronilaca u Riječnoj bojni zaprečivanje i protuminska obrana unutarnjih plovnih putova, izviđanje mjesta prijelaza na unutarnjim plovnim putovima, pregled brodskog trupa, ronilačka osiguranja na vježbama te pomoć civilnom stanovništvu u slučaju prirodnih nepogoda. Svoje ronilačke vještine bruse u rijeci Dravi koja, kako je rekao nadnarednik Mikuša iza kojeg su godine i godine ronjenja u Savi, Dravi i Dunavu: “... za nas ronioce ima najgoru ćud.” Jako je brza i roni se u uvjetima smanjene, a vrlo često i nikakve vidljivosti. “Za razliku od mora, u rijekama je jako slaba, 50-70 cm, ili gotovo nikakva vidljivost. Osim toga, ronilac se mora priviknuti na brzinu rijeke, strujenja s kojima se treba znati nositi. Sve naše zadaće radimo isključivo opipom,” objašnjava nadnarednik.

[attachment=2]Slika 2: Prije dolaska u Riječnu bojnu ronioci moraju završiti tečajeve ronjenja u Hrvatskoj ratnoj mornarici. Tek potom mogu započeti specifičnu obuku za ronjenje u rijekama. Provode, među ostalim, vježbe s aparatima otvorenog kruga disanja, tehnike sustavnog pretraživanja kao što je kružno pretraživanje i pretraživanje u smjeru. Uvježbavaju i navođenje ronilaca s površine, pregled brodskog trupa i uređenih pristaništa, orijentaciju pod vodom, pretraživanje dna korita rijeke Drave, ronjenje u jakoj struji

Upoznaje nas i s još nekim specifičnostima ronjenja u rijekama. Tako se, primjerice, glava okreće prema struji, nema balansiranja ni pozitivne plovnosti, nego se odmah ide na dno. Ronilac mora sam sebe zadržavati rukama po dnu. S obzirom na smanjenu vidljivost, ronilac mora u svakom trenutku biti na oprezu tako da rutina nije prednost. “Pri svakom uronu mora postojati maksimalan oprez jer nikad ne znaš na što možeš naići,” napominje zapovjednik ronilaca. Prije dolaska u Riječnu bojnu ronioci moraju završiti tečajeve ronjenja u Hrvatskoj ratnoj mornarici, a tek potom mogu započeti specifičnu obuku za ronjenje u rijekama. Provode, među ostalim, vježbe s aparatima otvorenog kruga disanja, tehnike sustavnog pretraživanja kao što je kružno pretraživanje i pretraživanje u smjeru. Uvježbavaju i navođenje ronilaca s površine, pregled brodskog trupa i uređenih pristaništa, orijentaciju pod vodom, pretraživanje dna korita rijeke Drave, ronjenje u jakoj struji... Naši sugovornici istaknuli su kako su ronioci opremljeni vrhunskom ronilačkom opremom. Za ronjenje u rijekama, koje su hladnije, koristi se 7-milimetarsko mokro odijelo, dok se u moru koristi odijelo debljine od tri do pet mm. Ispod vode mogu ostati u povoljnim uvjetima od dva do dva i pol sata, a rone na dubinama od dva do sedam metara.

Zapovjednik Riječne bojne napominje kako dobar ronilac mora biti profesionalac i kad je riječ o pristupu obuci i u izvršenju zadaća. “Ronilac mora biti staložen, miran i slušati upute instruktora. Ništa se ne radi samostalno niti bez zapovijedi. To je osnova ronilačkog poziva,” napominje bojnik Liović te dodaje da su pripadnici drugih ustrojstvenih cjelina OSRH koje u svojem sastavu imaju ronioce pokazali interes za obuku u njihovoj postrojbi.

[attachment=3]Slika 3: Zapovjednik Riječne bojne bojnik Ivan Liović napominje kako dobar ronilac mora biti profesionalac i u pristupu obuci i u izvršenju zadaća

Zadovoljan je jer će njihovi ronioci kao i ronioci iz Pionirske i Inženjerijske bojne Inženjerijske pukovnije ZOD-a ove godine imati više obučnih aktivnosti nego prethodnih godina. Tako će provesti četiri obučna ciklusa na Dravi i Kupi. Redovito kondicioniranje provode u vojarni smještenoj na samoj obali Drave. “Što više urona, to više iskustva. Najvažnije je uvježbavanje,” kaže bojnik Liović koji je u svojoj postrojbi od 1991. godine. Sve cjeline te male, ali funkcionalne i dobro organizirane postrojbe, u funkciji su provođenja njezinih zadaća: osiguranje planske i učinkovite obuke ustrojbenog sastava radi dostizanja i održavanja pune operativne sposobnosti za provedbu namjenskih zadaća, zadaća prema ciljevima snaga te neratnih zadaća, kao i provođenje obuke iz svojih funkcionalnih područja za potrebe Inženjerijske pukovnije. Među njezinim zadaćama svakako treba istaknuti one vezane uz pomoć civilnom stanovništvu. Tijekom prošlogodišnjih poplava pomagala je stanovnicima Rajeva Sela i Gunje i ondje su njezine snage provele više od mjesec dana. “U prvom valu,” prisjeća se zapovjednik Bojne, “na terenu smo bez predaha bili 36 sati. Našim čamcima smo prevezli više od 300 ljudi. Ništa nam nije bilo teško, a organizacija je bila odlična. To je neizmjerno iskustvo za sve pripadnike Riječne bojne.”

[attachment=4]Slika 4: Sve naše zadaće radimo isključivo opipom, objašnjava zapovjednik Ronilačke desetine nadnarednik Nikola Mikuša

Zapovjednik Liović napominje kako je ove godine prioritet uvježbavanje, a Bojnu očekuje i sudjelovanje na vježbi IRON CAT koja će se održati u Republici Srbiji. U vježbi će sudjelovati i pripadnici OS-a Mađarske, a pripadnici Riječne bojne sudjelovat će sa svojim ophodnim brodom OB 93 Šokadija.

[attachment=5]Slika 5: Za ronjenje u rijekama, koje su hladnije, koristi se 7-milimetarsko mokro odijelo, dok se u moru koristi odijelo debljine od tri do pet mm. Ispod vode mogu ostati u povoljnim uvjetima od dva do dva i pol sata, a rone na dubinama od dva do sedam metara


Leida Parlov, snimio Tomislav BRANDT, arhiva postrojbe, Hrvatski vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr/) (broj 465, siječanj 2015.)

Ronilačka desetina Riječne bojne

Pripadnici Riječne i Pionirske bojne Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu „Fran Krsto Frankopan“, od 9. do 12. prosinca 2014. proveli su obuku na rijeci Dravi pod nazivom "Ronjenje u mutnim vodama". Nositelj obuke bila je Riječna bojna Osijek, a voditelj ronjenja bio je njezin pripadnik nadnarednik Nikola Mikuša. Iako se odvijala u otežanim uvjetima, pri visokom vodostaju rijeke Drave i niskim temperaturama zraka i vode, obuka ronjenja je uspješno provedena. Tom prigodom nastale su i ove slike.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]
[attachment=7]
Foto: OSRH/Mirjana Kiš, osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Nekoliko slika OB-93 "Šokadija" snimljenih prije nešto više od godinu dana (ožujak, 2014.).

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
Snimio Dragomir Novaković, Željeznice.net (http://www.zeljeznice.net/)

23.4.2015.

Ophodni brod Šokadija u međunarodnim vodama

[attachment=1]
Ophodni brod OB – 93 „Šokadija“ od 21. do 22. travnja 2015. prvi puta je plovila međunarodnim vodama Dunava, od Osijeka preko Aljmaša i Vukovara do Iloka.

Plovidba je provedena u sklopu priprema za sudjelovanje na trilateralnoj vojnoj vježbi „IRON CAT – 15“ koja će se provesti na rijeci Tisi u Republici Srbiji u mjesecu rujnu 2015. Na vježbi će sudjelovati pripadnici riječnih postrojbi Vojske Republike Srbije, Republike Mađarske i Oružanih snaga Republike Hrvatske.

U plovidbi ophodnog broda „Šokadija“ sudjelovali su zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-bojnik Mate Ostović, zapovjednik Inženjerijske pukovnije brigadir Eugen Njari, zapovjednik Riječne bojne bojnik Ivan Liović i voditelj Operativnog pododsjeka Riječne bojne satnik Ivica Miložić.

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
osrh.hr (http://www.osrh.hr/)

Posjet i vožnja plovilima Riječne bojne

U Osijeku je u srijedu organiziran posjet i vožnja rijekom Dravom plovilima Riječne bojne Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu HKoV-a "F.K. Frankopan" (ZOD). Zainteresiranim građanima omogućena je vožnja rijekom Dravom, od Kompe do Donjeg grada i natrag, i to ophodnim brodom OB-93 "Šokadija", brodicama "Arimar" te aluminijskim desantnim čamcem (ALDR). Slike su sa morh.hr (http://www.morh.hr/hr/):

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]

Broj 486 | 05.11.2015

Vrhunski osposobljeni za sve izazove plovidbe Dravom

Uz pružanje potpore drugim snagama OSRH te doprinos snagama za NATO i EUBG prema preuzetim Ciljevima sposobnosti, Riječna bojna ima zadaće provođenja obuka za vojne specijalnosti koje rade na plovnim sredstvima, no prošla je godina s velikim poplavama koje su zahvatile Republiku Hrvatsku u prvi plan stavila još jednu iznimno važnu sposobnost Riječne bojne – sposobnost pružanja potpore civilnoj zajednici i pučanstvu u smanjenju posljedica poplava. Proveli smo dan s njima u plovidbi Dravom brodom "Šokadija" i redovitoj, za taj dan planiranoj obuci...

[attachment=1]
U jedinoj osječkoj vojarni, vojarni "Vrbik" smještenoj na obalama Drave, nalazi se Riječna bojna Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu "Fran Krsto Frankopan". Uz pružanje potpore drugim snagama OSRH u dodijeljenom području te doprinos snagama za NATO i EUBG prema preuzetim Ciljevima sposobnosti (NATO Capability Targets 2013 Croatia), Riječna bojna ima zadaće provođenja obuka za vojne specijalnosti koje rade na plovnim sredstvima, no prošla je godina s velikim poplavama koje su zahvatile Republiku Hrvatsku u prvi plan stavila još jednu iznimno važnu sposobnost Riječne bojne – sposobnost pružanja potpore civilnoj zajednici i pučanstvu u smanjenju posljedica poplava. Organizirani u protupoplavne namjenski organizirane snage (PPv NOS), pripadnici Riječne bojne su od 17. svibnja do 11. lipnja 2014. sudjelovali u obranama od poplava i saniranju njihovih posljedica, a sa svoja su četiri aluminijska čamca samo u prva tri dana elementarne nepogode na području Gunje i Rajeva Sela evakuirali više od 350 osoba. Osim u takvim, izvanrednim situacijama, pripadnici te postrojbe priskaču i kad je potrebna potpora i pomoć civilnim strukturama vezano uz traganje i spašavanje (Služba 112), redovito surađuju s Carinom, MUP-om i vatrogascima, pružaju pomoć i potporu kod ograničavanja ekoloških akcidenata na vodenim putovima.

[attachment=2]
Dok nas provodi kroz malu, lijepo uređenu vojarnu "Vrbik" građenu nakon Domovinskog rata i završenu 1998. godine, satnik Ivica Miložić, zapovjednik Riječne bojne, naglašava kako je svrha i zadaća postrojbe pružanje potpore u prvom redu Inženjerijskoj pukovniji, i to u pokretljivosti i svim onim snagama koje zahtijeva, a s obzirom na to da raspolaže odlično opremljenom radionicom i visokoobučenim djelatnicima, Riječna je bojna sposobna pružiti uslugu bilo kakvog održavanja vezanog uz tehniku i opremu za aktivnosti na vodi i oko vode. "Imamo ophodni brod, brze brodice 'Arimar' s izvanbrodskim motorima Honda 50 KS i Johnson 40 KS i pet velikih aluminijskih čamaca (ALDČ). Spadamo u 3. skupinu PPv NOS-a i to su sredstva koja koristimo u protupoplavnim aktivnostima," objašnjava satnik Miložić. Donedavno su se susretali s problemom mobilnosti svojih plovila i njihovim brzim transportiranjem na mjesta gdje su potrebna, no i taj je problem riješen. "Kad zatreba, gdje zatreba, mi sudjelujemo sa svojim snagama i sredstvima te svom pratećom opremom koja ide uz to i deset ljudi koji sve to opslužuju. Što se tiče poplava i aktivnosti vezanih uz njih, mi smo vrhunski ustrojeni, imamo ispravna sredstva, imamo vozila, kratke prikolice, imamo sve što treba i u vrlo kratkom vremenu, unutar 24 sata, spremni smo izići na teren u bilo kojem dijelu Republike Hrvatske," ističe zapovjednik Riječne bojne dok se ukrcavamo na OB 93, brod "Šokadija" koji će sudjelovati u plovidbi Dravom i redovitoj, za taj dan planiranoj obuci koju smo pratili.

[attachment=3]
Riječ je bila o obuci i demonstraciji aktivnosti koje u svakoj plovidbi rade posade broda, a u združenoj plovidbi triju plovnih jedinica, uz brod "Šokadija sudjelovale su dvije brodice – "Arimar" i ALDČ. Pripadnici Riječne bojne su tako, ploveći uzvodno i nizvodno Dravom, proveli vježbu brzog spuštanja jarbola što je posebno bitno pri plovidbi uz povećane vodostaje kad brod mora prolaziti ispod mostova, kabela dalekovoda, čeličnih užeta i sl. Slijedila je vježba obaranja sidra, tj. sidrenja, nakon čega su ronioci proveli aktivnost podvodnog pregleda dijela brodskog trupa i propulzije te pregled vratilnih vodova, nosača vratilnih vodova, pregled propelera i pera kormila. Poručnik bojnog broda Boris Majer, zapovjednik Satnije riječnih brodova, objašnjava: "Ronioci obavljaju pregled kako bi se ustanovilo stanje podvodnog dijela broda, ima li obraštaja, algi, školjki i sl., a vratilni sklop, propeleri i nosači vratila kontroliraju se da ne bi bilo nekog nanosa materijala, užeta, mreže ili žice koji bi onemogućivali pravilan rad." Taj je dio zadaća posebno složen jer je vidljivost u rijeci iznimno slaba i pregled se obavlja opipavanjem. Poručnik bojnog broda Majer objašnjava: "Ronioci imaju iskustvo, brod im je poznat, a sa zadaćom se upoznaju tijekom pripreme za zaron, kroz shemu brodskog trupa gdje im se shematski pokazuje gdje se što nalazi i na što moraju obratiti pažnju. Takva detaljna priprema, ali i redovita uvježbavanja aktivnosti, posebno su važni upravo zato što pregled rade pipanjem jer je vidljivost u vodi gotovo nikakva."

Demonstracija posade broda obuhvatila je, uz ostalo, i borbenu uzbunu te demonstraciju uvježbanosti posade PZ topa 20/1 M71 koja je provela pripremu, rad i ciljanje površinskog cilja po lijevom i po desnom boku tijekom plovidbe broda, kao i porinuće, opremanje i plovidbu pomoćnog čamca koji se koristi u brojnim situacijama.

[attachment=4]
Tijekom velikih prošlogodišnjih poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pripadnici Riječne bojne sudjelovali su od 17. svibnja do 11. lipnja u obranama od poplava i pomoći u otklanjanju njihovih posljedica. S četiri su aluminijska čamca u samo prva tri dana na području Gunje i Rajeva Sela evakuirali više od 350 osoba te sudjelovali u spašavanjima stoke i sitnijih životinja, a poslije i u izvlačenju uginulih životinja. U tom su vremenu posade i čamci Riječne bojne sudjelovali i u prijevozu djelatnika FINA-e koji su praznili bankomate po Gunji, evakuirali su dokumentaciju, računala i ostalu opremu koja je vlasništvo Carine, a nalazila se na pograničnom prijelazu Gunja. Tijekom gradnje prednasipa na području Rajeva Sela, pripadnici Riječne bojne sudjelovali su s gumenom brodicom "Arimar" u svrhu izviđanja izgradnje, mjerenja dubine sonarom i prijevoza ključnog osoblja na mjesto izgradnje.

[attachment=5]
Napisala i snimila Lada Puljizević, Hrvatski vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr/)

S vojne vježbe KUPA 17 na vojnom poligonu u Kamensko.

[attachment=1]
Foto: T. Brandt, Hrvatski vojnik Facebook (https://web.facebook.com/HrvatskiVojnikMagazin?_rdc=1&_rdr)

Broj 581 | 28.06.2019

Satnija riječnih brodova – mala postrojba za velike zadaće

Rijetko smo pisali o Satniji riječnih brodova i vjerujemo kako su malobrojni oni koji znaju za tu postrojbu i ono što njezini pripadnici rade… Da biste ste se uvjerili na kako visokoj razini i s kojom odgovornošću izvršavaju svoje zadaće, morate doći u malu, ali prekrasno uređenu osječku vojarnu “Vrbik” i vrlo brzo postat će vam sve puno jasnije…

[attachment=1]
Satnija riječnih brodova u sastavu je Inženjerijske pukovnije HKoV-a i nakon nekoliko preustroja konačno je poprimila postojeći oblik i sastav. Jedna je od njezinih ključnih zadaća pomoć civilnim institucijama u slučaju poplava, poput one strašne u Gunji i Rajevu Selu, ali i u slučaju drugih nepogoda u kojima je uloga pripadnika Hrvatske vojske gotovo nezamjenjiva.

Budući da ustrojbeno spadaju u Inženjerijsku pukovniju u Karlovcu, u svakom su trenutku spremni ustrojiti protupoplavne namjenski organizirane snage. Vremenske su prilike u zadnje vrijeme postale iznimno hirovite i nerijetko stvaraju ozbiljne probleme stanovništvu. Ta je postrojba jedina specijalizirana i, zahvaljujući nekoliko vrsta čamaca i ostale opreme kojom raspolaže, omogućuje u slučaju potrebe prevoženje i spašavanje ljudi i materijalnih sredstava. 

[attachment=2]Zapovjednik postrojbe bojnik Ivica Miložić

Kako nam ističe zapovjednik postrojbe bojnik Ivica Miložić, uz svakodnevnu obuku koju provode imaju i tim ronilaca te su razvili suradnju s brojnim drugim institucijama, među kojima je i Specijalna policija MUP-a. Velika je razlika između ronjenja na moru i onog na rijeci u tome što je rijeka mutna i vidljivost stoga iznimno slaba. Konkretno na Dravi, ronioci zbog slabe vidljivosti zadaće izvršavaju isključivo na opip. Kako bi suradnja bila na potrebnoj razini, a nerijetko uspješnost izvršavanja zadaća ovisi isključivo o brzini, na vezu u vojarni osim vojnih plovila nalaze se i plovila Specijalne policije MUP-a, Lučke kapetanije, HGSS-a i Carine.

Uz OB “Šokadija”, koji je zapravo ratni brod postrojbe, u vojarni su i brze brodice “Arimar” s izvanbrodskim motorima Honda 50 KS i deset velikih aluminijskih čamaca (ALDČ), koji služe za prijevoz ljudi odnosno tereta. Upravo su ta plovila korištena za vrijeme poplava zato što su kvalitetno napravljena, imaju izvrsnu plovnost i mogu ponijeti dosta tereta.

[attachment=3]
Potpora Inženjerijskoj pukovniji

Unatoč tomu što je dislocirana u odnosu na matičnu postrojbu, temeljna je zadaća Satnije potpora Inženjerijskoj pukovniji. Usto, njezini pripadnici gotovo svakodnevno obilaze priobalje, prikupljaju podatke o rijeci Dravi te su u svakom trenutku spremni prebaciti dio ljudstva ili uspostaviti mosno mjesto prijelaza. Kako bi mogli izvršiti sve zadaće, nerijetko surađuju s postrojbama HRM-a, s čijih brodova provode bojna gađanja. Naime, na Dravi je iz sigurnosnih razloga takva uvježbavanja nemoguće provoditi. Ponovit ćemo misao s početka teksta: gotovo da i ne znate da ta postrojba postoji,… ali nema veće vježbe u kojoj nije dala doprinos… Zadnja takva aktivnost bila je na Jarunu, kad su pripadnici Hrvatske vojske izveli pokaznu vježbu, a ronioci postrojbe radili na osiguranju… Ono što posebno impresionira podatak je da sastav postrojbe 70 posto čine mladi. Neki su došli iz HRM-a, a u šali kažu: Onaj tko ovamo dođe, taj više ne želi nikamo otići….

Suradnja s gradskim tijelima nikad nije bila upitna i iz godine u godinu proširuje se i unapređuje. Još uvijek su nam u sjećanju slike kad se Drava toliko zaledila i postojala je opasnost da prilikom topljenja leda dođe do velikih poplava. Satnija je tad bušila led, u koji je stavljala eksploziv, te ga razbijala i tako spriječila moguću veliku katastrofu. Drava može biti opasna i stvoriti goleme probleme povezane s vremenskim nepogodama… Zato je ova mala, ali vrijedna postrojba ovdje… Njezina je vrijednost prepoznata ne samo unutar vojnog sustava nego i u civilnim institucijama… I zato je Osječani vole … kao i svi oni kojima je pomogla, a njih je puno…

[attachment=4]
[attachment=5]
Željko Stipanović, Hrvatski vojnik (https://hrvatski-vojnik.hr/)

Broj 607 | 26.06.2020

”Mi smo uvijek ovdje – spremni pružiti pomoć civilnoj zajednici“

Ključna zadaća Satnije riječnih brodova Inženjerijske pukovnije, smještene u vojarni ”Vrbik“ u Osijeku, još od 1991. kontrola je plovnih putova Drave i Dunava te pružanje pomoći civilnom stanovništvu čiji su životi vezani uz rijeke

[attachment=1]
U Osijeku, na samoj obali Drave, nalazi se mala, lijepo uređena vojarna ”Vrbik“ u kojoj je smještena Satnija riječnih brodova Inženjerijske pukovnije – jedina postrojba Hrvatske vojske koja u ovom, kontinentalnom dijelu održava i razvija plovne sposobnosti i jedina takva u Hrvatskoj kopnenoj vojsci. Zapovjednik Satnije riječnih brodova i vojarne ”Vrbik“ satnik je Tomislav Odak. Dok je obilazimo, objašnjava nam kako je tu vojarnu izgradila Hrvatska vojska. Radovi su započeli u jeku rata, 1994. godine, a završeni su 1998. kad je vojarna svečano otvorena. Ključna je zadaća postrojbe još od 1991. kontrola plovnih putova Drave i Dunava te pružanje pomoći civilnom stanovništvu čiji su životi vezani uz rijeke. Tijekom Domovinskog rata upravo su se vodenim putem, šlepom za rasute terete, brodovima i teglenicama civili izvlačili uzvodno Dunavom do ušća u Dravu i dalje prema Osijeku.

”Odred Drava, koji je osnovan u svibnju 1991. i koji je prethodnica današnjoj Satniji riječnih brodova, bio je do svibnja 1995. u sastavu 3 A brigade ZNG-a nakon čega je Odlukom ministra obrane RH preustrojen u 2. Riječni zdrug Osijek.

Spas u poplavama

Danas je ova postrojba jedan od glavnih aduta u rješavanju raznih složenih situacija do kojih može doći na kopnenim vodama i oko njih. Kao pripadnici Namjenski organiziranih snaga (NOS) pripadnici Satnije riječnih brodova tijekom hladne zime 2012. godine obavljali su zadaće miniranja leda na Dravi čime su izbjegnute moguće poplave, a 2014. bili su među prvima u Gunji i svojim aluminijskim desantnim čamcima danima su spašavali ljude i stoku iz poplavljenih kuća, dopremali hranu, lijekove i pitku vodu onima koji su zbog poplave ostali odsječeni. ”U izlijevanjima voda, u Jasenovcu kad je trebalo spašavati ljude i njihova dobra u poplavi, u spašavanju ljudi iz rijeka, eventualnim brodskim havarijama – mi smo uvijek ovdje, dosljedni i spremni pružiti pomoć civilnoj zajednici. U tome surađujemo s HGSS-om, MUP-om, Lučkom kapetanijom Osijek i zajedno rješavamo probleme ondje gdje se pojave,” objašnjava satnik Odak. A kako bi bilo moguće danonoćno osiguravati brz odgovor na izazove koje rijeke i vode nose, Satnija riječnih brodova mora imati posade koje su iznimno vješte u nerijetko vrlo složenom manevriranju brodom na rijeci, ljude koji su u smjenama raspoloživi i danju i noću, ljeti i u najgorim zimama, 24 sata dnevno, mora imati uvježbane rukovatelje čamcima, ronioce koji su obučeni za ronjenje i snalaženje u mutnim vodama.

[attachment=2]
Uz probrane, obučene ljude Satnija riječnih brodova u Izvidničko-desantnom vodu raspolaže s trima brzim gumenim brodicama ”Arimar“, jednim nepotopivim čamcem M-6 ”Vukovar“, pet aluminijskih desantnih čamaca (ALDČ) opremljenih s pripadajućim izvanbrodskim motorima, tri čamca ”Landau“ također s pripadajućim izvanbrodskim motorima te jednim gumeno-neoprenskim čamcem M-67. Ronioci sa završenim najvećim stupnjem izobrazbe ronilaca te sposobnosti zarona u mutnim, kontaminiranim i onečišćenim vodama u sastavu su Satnije riječnih brodova. Samom tom činjenicom u vojarni ”Vrbik“ postoji ronilački čvor, koji je opremljen bankom zraka koja istodobno može puniti do pet ronilačkih boca te s dvama kompresorima za punjenje ronilačkih boca. Postrojba također raspolaže s uređajem za davanje kisika (OXYGEN PROVIDER) u slučaju ronilačkog incidenta. U sastavu je postrojbe i desetina za održavanje čiji su djelatnici osposobljeni za tehničko održavanje i servise sredstava postrojbe, a smješteni su u tehničkoj radionici vojarne ”Vrbik“, koja je opremljena svim potrebnim alatima i sredstvima za održavanje i servis sredstava postrojbe.

[attachment=3]
Ophodni brod ”Šokadija“

Ophodni brod ”Šokadija“ (OB-93), ratni brod koji je danas u sastavu Satnije riječnih brodova sagrađen je 1953. godine. Dug je 21 metar, u najširem dijelu ima 4,65 m, bez opterećenja gaz mu je dubine jednog metra, a ima istisninu pod maksimalnim opterećenjem od 48 t. Brod ima dva motora Torpedo B536RM od po 140 KS, pomoćni motor IMR Rakovica 34 KS i generator od 3 x 400 W koji električnom energijom napaja sve potrošače na brodu. Brod je naoružan protuzrakoplovnim topom (PZT 20 mm) ima deset članova posade te je potpuno ispravan i plovan.

[attachment=4]
Spasili utopljenika na obali Drave

Najbolji vojnik HKoV-a u travnju 2020. razvodnik je Mario Krnić. On je, s nadnarednikom Tomislavom Slatkim, obojica su pripadnici Satnije riječnih brodova, u travnju 2020. spasio utopljenika koji se pojavio na obali Drave, pored ograde vojarne ”Vrbik“. Razvodnik Krnić, koji je pripadnik Hrvatske vojske od početka 2007., prisjeća se kako je tijekom stražarskog obilaska vojarne ugledao tijelo u vodi i odmah potrčao prema njemu. U pomoć je pritrčao nadnarednik Slatki, pripadnik Hrvatske vojske od 1997., pa su zajedno započeli spašavanje. ”Nismo u tom trenutku mogli znati što nas čeka. Izvukli smo tijelo, počeli smo reanimaciju i masažu srca i tad smo shvatili da je živ,” prisjeća se razvodnik Krnić. ”Čovjek je bio u lošem stanju, u hipotermiji, zamotali smo ga u deke, zagrijavali i čekali hitnu pomoć,” nastavlja nadnarednik Slatki. Hitna je pomoć stigla, preuzela utopljenika i odvezla ga u bolnicu. I Slatki i Krnić jednostavno zaključuju kako su napravili ono što bi svatko u toj situaciji napravio. A na pitanje što im se vrtjelo u glavi, što su mislili tog popodneva, te večeri kad su stigli kućama, nadnarednik Slatki kaže: ”U sebi sam samo ponavljao – ‘ajd’, ostani živ, ostani živ. Preživi.“ I preživio je.

Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

Satnija riječnih brodova sudjelovala je s ophodnim brodom (OB-93) ”Šokadija“ i ostalim resursima u ovogodišnjem obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti višednevnom plovidbom od Osijeka do Vukovara.

[attachment=5]

Tekst: Lada Puljizević, Foto: Mladen Čobanović, Hrvatski vojnik (https://hrvatski-vojnik.hr/)

PB-91?
[attachment=1]