PALUBA

04/11/2008

Queen Elizabeth 2 će biti hotel na moru

Kraljica prekookeanskih putovanja, brod Queen Elizabeth 2, poslednji put u istoriji u ponedeljak se usidrio ispred dubrovačkih zidina. Već dogodine, trajno usidren u Dubaiju, ovaj svetski najpoznatiji prekookeanski brod primiće prve bogate goste koji će biti spremni izdvojiti pozamašnu svotu za odsedanje u budućem luksuznom plovećem hotelu na dokovima luke Palm Jumeirah.

Prošle godine za 100 miliona dolara Queen Elizabeth 2 kupio je arapski div “Dubai World” u vlasništvu sultana Ahmeda Bin Sulayema, koji će u njegovoj unutrašnjosti urediti luksuzni hotel.

Nakon što je Queen Elizabeth 2 od 1969. godine preplovila oko šest miliona nautičkih milja - što je jednako kao da je trinaest puta otplovila do jeseca i natrag ili, pak, kao da je 190 puta oplovila zemaljsku kuglu - legendarni brod odlazi u penziju.

Od porinuća 1967. godine, kojem je kumovala sama kraljica Elizabeth 2, do danas, ovaj brod je više od 800 puta preplovio Atlantik, 25 puta zemaljsku kuglu te prevezao više od 2,5 miliona putnika.

S američke strane Atlantika na poslednje putovanje prema Mediteranu brod Queen Elizabeth 2 uputio se 17. oktobra, i to u pratnji kruzera Queen Mary 2 iste brodske kompanije Cunard Line simbolično se opraštajući na svom poslednjem putovanju svetskim morima.

[attachment=1]
Uprkos velikoj zapremnini i dužini od 293 metra, brod može razviti brzinu do 34 čvora, zbog čega se smatra najbržim putničkim brodom na svetu, a zbog dubine gaza od deset metara ograničen je broj luka u koje može pristati.

Sultan Ahmad Bin Sulayem pretvoriće brod u jednu od najatraktivnijih svetskih hotelskih destinacija na moru, s obzirom na to da brod poseduje vrednu zbirku umetničkih predmeta, među kojima su i slike u ulju članova engleske kraljevske obitelji.

Nakon celovite restauracije brod će biti za stalno usidren u luci Palm Jumeirah, svetski poznatom luksuznom veštačkom ostrvu u obliku palme u Dubaiju.
 
Izvor: S.D.

Poslednje putovanje broda "Kvin Elizabet 2"

11/11/2008

Luksuzni putnički brod "Kvin Elizabet 2" obavio je svoje oproštajno putovanje duž južne engleske obale i sa dva sata zakašnjenja stigao u luku Sautempton gde mu je vojvoda od Jorka odao poslednju poštu.

Tokom svoje karijere, "Kvin Elizabet 2" je prešao 5,9 miliona nautičkih milja.
Porinut 1969. godine, bio je najveći putnički brod koji je prošao kroz Panamski kanal.

Poslužio je i za transport britanskih vojnika tokom rata na Foklandskim ostrvima 1982. godine.

Izvor: RTS

Najpoznatiji brod na svetu nasukao se na sprud

12/11/2008

„Kvin Elizabet 2”, jedan od najpoznatijih brodova za krstarenje težak 70.000 tona, juče se uoči svog poslednjeg putovanja nasukao na sprud kod ostrva Vajt dok je plovio ka Sauthemptonu, svojoj matičnoj luci. U incidentu niko nije povređen.

„Brod je dotakao peščani sprud, ali zahvaljujući rastu plime uspeo je da se oslobodi”, kaže Erik Flaunders, predstavnik vlasnika broda, kompanije „Kanard”. „Koliko mi znamo, na brodu nema nikakvih oštećenja i sve se odvija kao što je planirano”, dodao je on.

Izvor: Blic online

22.01.2009

Slovenci zaplijenili hrvatski brod, posada pri kraju sa zalihama hrane

Zbog dugovanja dvema kompanijama iz Kopra, Slovenci su zaplenili hrvatski brod "Sol Trejder", a posadi koja je navodno ostala bez hrane i vode zabranjen je izlazak na kopno, piše sajt Net.hr.
 
Sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske i koordinator ITF-a za Hrvatsku Predrag Brazoduro tvrdi da vlasnik broda kapetan Igor Govoričin iz Rijeke, osim kompanijama iz Kopra, duguje i posadi plate za protekla tri meseca u iznosu od oko 50.000 dolara.

Govorčin je potvrdio da je brodu zabranjeno isplovljavanje iz koparske luke, dodajući da je na putu ka Kopru kako bi rešio nastalu situaciju. On je, međutim, istakao da su hrana i voda za deveteročlanu posadu osigurani i da će tako biti i ubuduće. Brod je, kako je objasnio, zaustavljen zbog duga za gorivo.

''Radimo na rešavanju problema i nadamo se da će brod i posada nastaviti posao'', rekao je Govorčin.
Kapetan Brazaduro naveo je da je posada "Sol Trejdera" poslednji put dobila hranu i vodu 9. januara, u količini dovoljnoj za oko deset dana.

"Ne znam kada će se i kako završiti ova naša priča, ali mi smo već 15 dana praktično zarobljeni na brodu i bez previše nade da će naša agonija uskoro završiti", rekao je za "Jutarnji list" Aljoša Juras, zapovednik "Sola Trejdera".
On je danas sišao s broda, zahvaljujući Lučkoj kapetaniji, čiji je brod njega i jednog pomorca Ukrajinca, koji je zatražio pomoć lekara, prevezla do obale.

"Učinili su to sada, ali sigurno neće više, a mi novca za plaćanje broda da bi otišli na kopno nemamo, jer od 11. novembra prošle godine nismo primili plate. Tako smo i mi, kao i naš brod, praktično zaplenjeni", istakao je Juras.

"Sol Trejder" je 31. decembra 2007. stigao iz Tunisa u Portorož sa 2.100 tona soli. Kada se vezao u luci, slovenačke vlasti su im predale rešenje o zapleni, broda koju je zbog nepodmirenih dugova za gorivo zatražila italijanska banka Omega Benk Suplaj.

"Ipak smo 6. januara isplovili iz Portoroža u Kopar, gde smo trebali ukrcati drvo za Libiju. Međutim, čim smo došli u sidrište, Lučka kapetanija zaustavila je brod uz obrazloženje da nema slobodnog veza, ali i zbog rešenja još dve firme o zapleni zbog dugova. Od tada smo na sidrištu, 300 metara od obale, ali na nju ne možemo", objasnio je Juras.

Dva dana nakon toga slovenske su im vlasti dale vodu i hranu za desetak dana, ali sada su njihove rezerve pri kraju.

"Imamo još oko tri tone vode, ali više nemamo brašna ni za hleb. Slovenačke vlasti obećale su nam da će nam danas isporučiti novu količinu hrane pa se nadamo da nećemo ostati gladni, iako se hranimo jednolično", naveo je Juras.

On se danas sastao i sa advokatom, koji bi trebalo da zastupa i devetoročlanu posadu, šest Hrvata i tri Ukrajinca, koja će također podneti zahtev za odštetu, naveo je "Jutarnji list".

"Vlasnik, riječka kompanija Val menidžment limitid, duguje nam za plate 50.000 evra i ako se brod proda, mi imamo pravo prvenstva naplate", zaključio je Juras, dodajući da mu je Govorčin rekao da kompanija nema novca za podmirenje duga.

Izvor: Blic online

Najveći brod za krstarenja isplovio iz Finske za SAD


30.10.2009.

"Oaza na moru" (Oasis of the Seas), najveći brod za krstarenja na svetu, isplovio je iz finske luke Turku put Majamija, u SAD.

_{Foto: Reuters}
[attachment=1]
 
Brod dužine 360 metara koštao je skoro milijardu evra, a izgrađen je u Finskoj za kompaniju "Rojal karibijan kruz lajns".

"Oaza na moru" u decembru treba da isplovi iz Majamija na svoje prvo krstarenje.

Brod ima 16 paluba sa 2.700 kabina i može da primi 6.300 putnika i 2.100 članova posade. Pored brojnih pogodnosti, ima i otvorenu pozornicu veličine fudbalskog igrališta sa 750 mesta, napravljenu po ugledu na grčke amfiteatre, ledenu dvoranu i poseban deo namenjen deci i omladini.


Izvor: Beta, AP

Stotinjak nestalih na “putovanjima iz snova”

Raste broj zagonetnih nestanaka na kruzerima

Od 2000. godine pa do danas svjetski je tisak objavio 124 imena osoba nestalih u morima u nerazjašnjenim okolnostima

Nedovoljno poznata udruga dobrovoljaca pod nazivom Međunarodna udruga kruzerskih žrtava opet je na svojim internetskim stranicama uputila apel medijima i policijama diljem svijeta kako bi pomogli u rješavanju ne deset ili pedeset, nego više od sto neriješenih nestanaka ili smrti ljudi koji su boravili na krstarenjima.

Od 2000. godine do danas svjetski je tisak objavio 124 imena osoba nestalih u morima u nerazjašnjenim okolnostima. Svima je zajedničko samo jedno: tijela nikada nisu pronađena...

Međunarodnu udrugu kruzerskih žrtava pokrenule su dvije američke obitelji, Caver i Smith, pogođene analognim nesretnim slučajem. Kobne 2004. godine nakon drugog dana krstarenja oko Aljaske, 40-godišnju Merrian Carver nitko nije vidio.

Nakon povratka broda u luku, obitelji je trebalo više od mjesec dana da od kompanije dobije točne informacije o ukrcaju nestale putnice i kutiju s njezinim, gotovo netaknutim stvarima. Iste godine netragom je nestao i 26-godišnji George A. Smith, koji je sa svojom dragom bio na medenome mjesecu – krstarenje Mediteranom.

Njegova mlada supruga tvrdi da se jednu večer nije vratio u kabinu, nakon čega je pokušavala zaustaviti plovidbu i početi potragu, no nisu joj to dopustili. Iskrcala se u Turskoj te se avionom vratila u Chicago kako bi slučaj prijavila policiji. Do danas slučaj nije riješen. Opetovanom apelu Udruge razlog je nestanak mladog Talijana i drugog časnika palube na kruzeru “Costa Atlantica”, 28-godišnjeg Stefana Trivellina.

Izgubio se na putu prema Barceloni 17. rujna ove godine, a obitelji još nije jasno u kojim okolnostima. Tiskovni uredi najvećih svjetskih kompanija, kao što su Carnival Cruise Lines, Royal Caribbean i MSC, izbjegavaju dati precizne odgovore na pitanja o tome što, na primjer, ako se neka smrt ili nestanak dogode u međunarodnim vodama, na brodu koji je matičnu zastavu zamijenio, recimo, zastavom iz zemlje kroz koju prolazi, što se nerijetko događa. Istina je da nigdje ne stoji da bi brodsko osoblje trebalo istraživati slučaj.

Članovi Udruge zahtijevaju međunarodni zakon prema kojem bi se bilo kakva kriminalna radnja koja se dogodi tijekom krstarenja trebala odmah prijaviti Interpolu ili policiji, bez obzira na državu u kojoj se kruzer nalazi.

Unosan posao

Ploveći turistički gradovi prevezu godišnje i više od 15 milijuna gostiju te pritom ostvare prihod veći od 20 milijarda dolara. Industrija kruzinga zapošljava više od 150.000 ljudi, a među njima je i oko 15.000 Hrvata.

Autor: Nina Kljenak
Izvor: Slobodna Dalmacija http://www.slobodnadalmacija.hr/

Ako se broj nestalih posmatra u odnosu na broj od 15 miliona putnika, statistički to nije mnogo, ali posmatrano sa humanog aspekta, izgleda mi neverovatna brojka! Svaki čovek je ličnost, ima svoj život, porodicu... Mogu da shvatim nestanak čoveka sa broda neke "sumnjive" kompanije koji plovi pod nekom egzotičnom zastavom, ili sa platforme za vađenje nafte, gde se stiču ljudi iz raznih kultura, raznih nivoa obrazovanja, navika, što neminovno vodi nastanku sukoba koji mogu da imaju za rezultat i tragičan ishod.

Ali nestati sa turističkog luksuznog kruzera?

Kako uopšte putnik da nestane sa broda? Odgovor koji se prvi nameće je slučajan pad preko ograde palube u more. Malo sam razmišljao zašto se ne pristupi u takvom slučaju potrazi za čovekom, i došao do zaključka da je kompaniji jeftinije da se sudi sa porodicom jednog nestalog nego sa stotinama (hiljadama) putnika koji bi tužili zbog neispunjavanja odredbi ugovora, kašnjenja u dolasku u luke, zbog stresa, uznemiravanja i slično.

O varijanti namernog bacanja čoveka u more, kao mornar sa stažom od ukupno 31 godine u mornarici, ne mogu ni da razmišljam. Koji bi motivi mogli nekoga da navedu na takav čin?

U svakom slučaju, jeziva činjenica, šta god da je preovlađujući uzrok (siguran sam da ih ima više).

Još jedna stvar: čudi me da osiguravajuće kompanije ne povedu svoje interne istrage o takvim slučajevima, jer sam ubeđen da je većina nestalih imala životno osiguranje, ili barem putno osiguranje za konkretno krstarenje, a odštete koje se isplaćuju nisu uopšte male.

Možda bi trebalo analizirati i prosečnu starost žrtava, zbog mogućnosti da je u pitanju ilegalna trgovina ljudskim organima.

Bio sam dvaput na krstarenju, pa mi nekako ne idu ove priče. Prilikom ukrcanja svaki putnik dobije magnetnu karticu, koja služi za plaćanje pića i ostalih troškova na brodu i kao registracija  prilikom izlaska sa broda. Ako se neko ne vrati na brod sa izleta, služba sigurnosti to zna. Istina je, da brod ispolovi tačno na vrema, pa ti bio na brodu ili ne. Ali da bi nestao sa broda neopaženo sa svim kamerama.koje su na brodu.

Samoubistvo se čini kao najprostije objašnjenje.
A i pomenuto osiguranje nije nemoguće.

Ali ceo tekst mi je čudan, uklj. i zadnju rečenicu gde navode da 10% posada u kruzingu čine hrvati?

Tko prima Pomorski vjesnik može vidjeti koliko posade čine Hrvati na stranim brodovima. Ne samo Hrvati, već Crnogorci, Slovenci, Filipinci itd. Dovoljno je pogledati rubriku '' Halo naši ''. Isti Pomorski vjesnik donosi popis stranih brodova kojima upravljaju kompanije u Hrvatskoj. Pomorski vjesnik izdaje Sindikat pomoraca Hrvatske u Rijeci.

To je sigurno. Hrvati su uglavnom oficiri ili šefovi restorana i možda koji viši konobar. Sve stalo je rja sa Filipina,Hondurasa,Gvatemale i ostalih siromašnik zemalja.

Remontno brodogradilište nautičkog centra ‘Prgin’ ulazi na skandinavsko tržište

Gradi se 15 brodova za Norvežane

[attachment=1]
S norveškom tvrtkom Nordic Aqua Boats AS, Remontno brodogradilište Nautičkog centra “Prgin” Šibenik ugovorilo je gradnju 15 radnih brodova koji će biti isporučeni sljedećih pet godina.

Veliko je to priznanje Nautičkom centru “Prgin” s obzirom na to da su Norvežani šest mjeseci paralelno vodili pregovore i s kineskim brodograditeljima.

Međutim, unatoč njihovoj konkurentnosti, kvaliteta proizvoda NCP-a bila je presudna za dobivanje posla. Do sada su se radni brodovi NAB CAT 13,5 i NAB CAT 15 proizvodili isključivo u Kini i u Norveškoj, a od sada će u ove modele biti utkano znanje i hrvatskih brodograditelja.

- Veliko značenje ovog ugovora je što su njime NCP Remontnom brodogradilištu Šibenik otvorena vrata za ulazak na norveško tržište, tržište jedne od najbogatijih zemalja na svijetu u kojoj su ribarstvo i brodogradnja, nakon plina i nafte, dvije najzastupljenije industrijske grane u rastu nacionalnog BDP-a - kažu u NCP-u.

Rok gradnje prvog katamarana NAB CAT 13,5 je pet mjeseci, a do kraja sljedeće godine očekuje se gradnja ukupno tri broda.

Riječ je o aluminijskim katamaranima od 13 i 15 metara koji se koriste za rad u ribogojilištima (fish firming industry), koje karakterizira velika radna površina opremljena dizalicom, a u svaki model bit će ugrađen motor John Deere snage 330 HP.

Osnovna namjena ovog radnog broda je opskrba i održavanje ribogojilišta, a uzgoj ribe jedna je i od najbrže rastućih industrijskih grana u Norveškoj. Najveći dio otpada na uzgoj lososa, a u posljednjih 20 godina kad se proizvodilo 20.000 tona lososa proizvodnja je dosegla današnjih čak 850.000 tona godišnje.

Zbog ovog intenzivnog rasta tržišta, znatno je porastao i broj ribogojilišta koja su često locirana daleko od obale, pa su i plovila koja ih opskrbljuju nerijetko izložena nepovoljnijim vremenskim prilikama.

Upravo stoga je kvaliteta radnih brodova za opskrbu ribogojilišta od iznimne važnosti, a svoju šansu u ovoj norveškoj tržišnoj ekspanziji pronašla je domaća tvrtka NCP Remontno brodogradilište Šibenik.

Do suradnje NCP-a sa Nordic Aqua Boatsom došlo je zahvaljujući posredništvu tvrtke CroNoMar, sa sjedištem u Šibeniku. Riječ je o inovativnoj tvrtki koja je osnovana s ciljem prepoznavanja i stvaranja novih poslovnih mogućnosti kroz projekte s norveškim i hrvatskim partnerima, u čemu mladi tim na čelu s Malvinom Villabom izvrsno napreduje.

Autor: Marijan Džambo / EPEHA  
Izvor: Slobodna Dalmacija http://www.slobodnadalmacija.hr/

U Šibeniku je sve propalo, pa će propasti i ovaj posal. Nema šanse da se to realizira u iduća dva stoljeća!

Prisjetimo se slavne prethodnice iste kompanije.

[attachment=1]

U Koparsko pristanište uplovio največi putnički brod do sada

Juče nešto oko 0800 u Koparsko pristanište je uplovilo največi putnički brod do sada. I inače je luka Kopar polako postala jedna od večih destinacija velikih putničkih brodova, za koje ima obezbjeđenu operativnu obalu i veliki broj parkirališta.
Radi se o brodu Norwegian Gem od 93530GRT, dužine 294m i širine 32,3m. Gaz broda je 8,2m. Brzina do 32čv. Porinuta je 2007 g. u njemačkoj za Norveškog brodara.
Ima mogučnost ukrcaja 2384 putnika, kojima je na raspolaganje posada koja broji 1154 člana.
Putnicima verojatno neče biti dosadno jer imaju šaroliku turističku ponudu i razmilit če se na najznačajnije turističke tačke po cjeloj Sloveniji.
Inače brod ima na sebi sve sadržaje za razonodu i sport. Prvi put sam vidijo na brodu i umjetnu stijenu za penjanje.

[attachment=1]
[attachment=2]
Ono iza dimnjaka je umjetna stjena.

Sve o brodu http://www.cruiseweb.com/NCL-GEM.HTM  , http://www2.ncl.com/ship/GEM/overview
i odlične slike na http://pomorstvo.mojforum.si/pomorstvo-post-235.html#235

Izgoreo brod Beograd u pristaništu

Beograd -- Brod "Beograd", vlasništvo grada Beograda, izgoreo je u Savskom pristaništu, a u požaru nije bilo povređenih.

[attachment=1]

Dragan Konjević iz Vatrogasno-spasilačke brigade "Beograd" rekao je da u požaru nije bilo povređenih i da zahvaljujući pravovremenoj reakciji vatrogasne službe nije bilo opasnosti od širenja požara.

Prema nepotvrđenim informacijama, vatra je buknula tokom remonta brodskog motora nešto posle 13.00 časova, a očevici su naveli da je vatrogasna brigada ubrzo izašla na lice mesta.

"Dojavu o požaru dobili smo u 13:32, a 22 vatrogasca i osam vatrogasnih vozila stiglo je na lice mesta u 13:44 i za nešto manje od 45 minuta lokalizovali požar", rekao je Dragan Konjević iz vatrogasne brigade Beograd.

On je još rekao da su vatrogasci prilikom izlaska na teren zatekli ceo brod u plamenu.

Šteta! :(

Tako prolaze "ničiji" brodovi.

  Zar nije bio vlasništvo Turističke organizacije? Kada sam letos bio na Savi redovno je plovio i nije mi baš izgledao kao ničiji.

To što je bio vlasništvo TOB ne mora da znači da su ga dobro pazili. Digli su ga na neki divlji škverić iza "beton hale" i ostavili ga tamo da čeka opravku, rekonstrukciju, i sl. Sad su ga opravili - "ostali samo dugmići".

Uostalom, pošto je Srbija "izašla iz krize", očekujem nabavku novih, namenskih turističkih brodova za obilazak grada sa njegovih dveju reka! Tako rade u Evropi i u daleko manjim gradovima.

Pa u Beogradu već postoji namenski turistički brod, "Sirona", koja je, ako se ne varam bila u vlasništvu agencije "Putnik". Šta je sa njom? Nisam je video da isplovljava već duže vreme.

Обзиром на финансијску ситуацију (посебно у великим фирмама које су главне муштерије), пре ће бити да се нема пара да се закупи брод, него да са бродом нешто није у реду.

Pa onda bi mogli da da naprave ugovor sa TOB, da "Sironom" voze posetioce. A brod ima i restoran i kuhinju, i idealan je za takve stvari.

Sirona je jedna od bivših službenih rečnih jahti nemačke vlade. To je pravi mali rečni putnički kruzer, ali je isuviše luksuzan za obilazak grada sa vode i kratke izlete. Kupila ju je od Nemaca firma Srbe Ilića (koji je svojevremeno kupio "Putnik" pa je privatizacija poništena). Kako je Agencija za privatizaciju izgubila arbitražu u Parizu, Sirona je vraćena Srbinoj firmi, za koju sada plovi. U septembru je onaj mol na Pristaništu gde je Sirona bila vezana zasmetao komunalnoj inspekciji, pa je brod ostao bez svog mola.

Beograd nema prave brodiće za razgledanje grada i kratke izlete, sa oko 50 mesta, šetnom palubom, malim toaletom i kafeom. "Metro na vodi", privatna beogradska firma, je nešto pokušala, ali ne ide, pa ne ide.

Zaplovio najveći brod na svetu


05.11.2010.

Allure of the Seas, veličine četiri fudbalska igrališta i vredan
1,5 milijardi dolara napustio je brodogradilište u Finskoj

[attachment=1]

Allure of the Seas, za nijansu veći blizanac broda "Oasis of the Seas" kompanije "Royal Caribbean", veličine četiri fudbalska igrališta i vredan 1,5 milijardi dolara, u petak 29. oktobra napustio je brodogradilište u Turku u Finskoj, u kome je građen od februara 2008. Kao i njegov blizanac, i "Allure of the Seas" je ispod mosta u Karsoeru u Danskoj prošao zahvaljujući prilagođenim dimnjacima i mirnom moru. Očekuje se da za nekoliko nedelja uplovi u matičnu luku u Fort Loderdejlu na Floridi.

Izvor: Večernje Novosti

Prolazak ispod mosta.

[attachment=1]

Novi brodovi za Maersk Line

Poznata firma Maersk Line je naručila 10 novih kontejnerskih brodova u Južnoj Koreji, u brodogradilištu Daewoo Shipbuilding, koji će biti najveći na svetu, i čija je vrednost 1,8 milijardi Dolara. Novoizgrađeni brodovi će imati kapacitet 18000 kontejnera, trošiće u proseku 50% manje goriva po kontejneru, a postoji opcija i za izgradnju još 20 takvih brodova.



Izvor: The Economist.

Shell gradi najveći brod na svijetu

Nizozemska naftna kompanija Shell počinje s gradnjom najvećeg plutajućeg objekta na svijetu. Ako ste pomislili kako se radi o najvećem ekološkom parku na vodi, razmislite ponovo, ipak je riječ o Shellu. Naime, nakon više godina odlučivanja Shell je odlučio sagraditi Prelude FLNG (Floating Liquefied Natural Gas) - plutajuću rafineriju prirodnog plina.

[attachment=1]
Brod, ako se uopće može tako nazvati, bit će 488 metara dug, a kada u potpunosti napuni svoje kapacitete bit će težak 600 tisuća tona, gotovo šest puta više od najtežeg nosača zrakoplova. Težina čelika koji se planira utrošiti na gradu broda je jednako ogromnih 260 tisuća tona. Postrojenje će moći izdržati ciklone do kategorije 5

[attachment=2]
Prelude FLNG će prirodni plin, kojeg će vaditi oko 200 kilometara zapadno od australske obale, hladiti na minus 162 Celzijeva stupnja pri čemu se volumen plina smanjuje 600 puta. Veliki prekooceanski tankeri za plin pristajat će uz Prelude te direktno s njega preuzimati vrijedan energent. Do sada se prirodni plin iz bušotine prvo morao prebacivati u rafineriju na kopnu što je iziskivalo značajnu infrastrukturu.

[attachment=3]
Za sada još nije poznato koliko će ovakav poduhvat stajati Shell, no zna se da će izgradnja plutajućeg postrojenja završiti 2017.

[attachment=4]
[attachment=5]

Izvor: http://www.jutarnji.hr/

Koliko ce biti potrebno posade za njegovo opsluzivanje??

02.07.2011.

U ŠIBENSKOME MINI BRODOGRADILIŠTU ‘PRIZMA OPREMA’ IZGRAĐEN DVOTRUPAC KAKAV HRVATSKA JOŠ NIJE VIDJELA

NEOBIČNO PORINUĆE Brod od 19 tona aluminija.

[attachment=1]Moćna 150-tonska dizalica dovezena iz Splita spustila je u more novogradnju dugu 16 metara i široku 6 metara.

Bez pompe, televizijskih kamera, govorancije političara, kumova i ispijanja šampanjca, u sami suton dana, ovog tjedna nazočili smo u uvali Sveti Petar pokraj Šibenika najneobičnijem porinuću broda od aluminija kakav još nikada nije izgrađen u Hrvatskoj.

Riječ je o novogradnji dvotrupcu dugom 16,4 i širokom 6,2 metra. I premda će moći primiti čak stotinu putnika, gaz mu je samo pola metra.

- Brod je za hrvatske prilike uistinu jedinstven. Ne samo što će moći pristajati i u najplićim lučicama, već i po tome što u svakom trupu ima po šest prozora okana kroz koje će turisti moći promatrati podmorje. Kuriozitet je da je građen u mini kopnenom brodogradilištu “Prizma oprema” u Bilicama pokraj Šibenika.

U njega je ugrađeno 19 tona aluminija. Zbog njegove veličine nije ga bilo moguće u cijelosti dovršiti u Bilicama, pa je u tri sekcije dovezen u uvalu Sveti Petar gdje smo ga spojili i porinuli u more - kaže inženjer Smiljan Kalauz, glavni konzultant ove novogradnje. Brod su zajedno, po ideji kupca Grge Ivče iz Lopara na Rabu, osmislili Smiljan Kalauz i glavni meštar i varilac Davor Žeravica.

- Radio sam u Brodosplitu, Brodotrogiru, Italiji, a posebno mi je bilo dragocjeno iskustvo gradnja 70-metarskih jahti u Njemačkoj, tako da sam ovaj brod s Nediljkom Begonjom, Danijelom Čarnojevićem i Marijem Matijevićem izgradio za nepunih pet mjeseci - ponosno će Žeravica. Podsjetimo da će brod pogoniti dva perkins motora od po 215 konjskih snaga.

Opremanje u Rijeci

- Ostvaruje se moj životni san. Već imam dva broda, jednu koću i jedan brod za prijevoz turista.

U ovom biznisu sam sa sinovima Darijem i Nenadom. Žao mi je što gospodin Tomislav Radić, za čije sam referencije kao brodograditelja od aluminija doznao preko interneta, nije bio u prilici do kraja opremiti brod kojim ću se uistinu ponositi.

Posao je odradio odlično i ja mu čestitam. Nažalost, kako vidite, nema uvjeta graditi ga po principu “ključ u ruke”, pa ćemo ga otegliti do Rijeke gdje ćemo ga dovršiti i pripremiti za prijevoz turista - kaže Grga Ivče.

Za vrijeme gradnje brod je prošao rigorozne provjere Hrvatskog registra brodova i inspektora Nikice Vučenovića. - Uistinu treba čestitati Tomislavu Radiću i njegovim meštrima. Odradili su posao za pet - kaže inspektor Vučenović.

Tekst i snimke: Marijan Džambo
Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/

Ima li još slika ovog čuda?

Mislim da je ovo drugi po redu. Jedan je već isporučen Norveškoj.

Cime zasticuju aluminij?

Nekako čudan mi je aluminij kao da je adoniziran. Gledao sam aluminijske gradnje ali nikad nisam vidjeo ovakvu boju. Inače katodne zaštita je slična kao i na čeličnim brodovima, s tim što kod aluminija treba više paziti da se ne predimenzionira jer je to kontraproduktivno. Sam aluminij se premaziju prajmerom za aluminij i bojama za aluminij, najbolje su epoksidne boje. Isto treba paziti na izolaciju aluminija od ostalih djelova broda koji su od drugih metala, kao i zaštitu od spoja sa akumulatorima i drugim izvorima struje. Isto tako oštečena mijesta na trupu,ogrebotine i slično postaju razlog za koroziju, jer se pojavljuju različiti potencijali.

Inače još da napomenem da mi brod uopšte ne izgleda spreman za spuštanje u more.
To je poprilično napredna gradnja,jer treba vladati sa savijanjem aluminija što nije baš jednostavno, osim ako se rade kašuni.

ZAGREB, 31. listopada 2011.
   
Izniman interes za stipendije budućim pomorcima


Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture utvrdilo je privremenu rang listu kandidata koji su podnijeli prijavu za stipendije koje će se dodijeliti za 50 redovitih studenata pomorskih fakulteta i 150 učenika pomorskih škola u akademskoj odnosno školskoj godini 2011./2012.

Ove godine budući pomorci izrazili su najveći interes za stipendije, pa je tako do isteka natječajnog roka pristiglo 434 zahtjeva, od toga 316 za učeničke i 118 za studentske stipendije. Također, na natječaj su se javili kandidati s daleko boljim prosjekom nego prethodnih godina.

Od dana postavljanja privremene liste na oglasnoj ploči pomorskih fakulteta i škola teče rok od osam dana za podnošenje pisanog prigovora, nakon čega se utvrđuje konačna lista stipendista, te sa svakim potpisuje ugovor. Iznos pojedinačne stipendije iznosi mjesečno 800 kuna za učenike i 1.200 za studente.

Projektom stipendiranja redovitih studenata preddiplomskog sveučilišnog studija nautičkog i brodostrojarskog smjera i učenika nautičkog, brodostrojarskog i ribarsko-nautičkog smjera, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u razdoblju 2006. – 2011. godine dodijelilo stipendije za 660 učenika i 213 studenata kojima je za ovu namjenu u navedenom razdoblju isplaćeno oko 17,3 milijuna kuna.

Ovim Projektom omogućava se hrvatskim pomorcima zapošljavanje na domaćim brodovima, a brodarima se pomaže u osiguranju kvalitetnog kadra. Naime, izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika kao uvjet za dobivanje poreznih olakšica brodarima propisan je ukrcaj određenog broja pripravnika.

Također, razmatra se i mogućnost da stipendisti mogu manji dio pripravničkog staža provesti na poslovima sigurnosti plovidbe u lučkim kapetanijama i na javnim plovilima.

Izvor: www.mmpi.hr

SPLIT, 27. Listopada 2011.

Za četiri brodske linije stiglo šest ponuda

[attachment=1]
Ukupno šest ponuda hrvatskih brodara pristiglo je na natječaj za dobivanje koncesije za održavanje četiri državne klasične brodske linije. Ponude su, u nazočnosti članova stručnih povjerenstava i predstavnika brodara, otvorene u četvrtak 27. listopada 2011. godine u prostorijama Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu.
Sukladno odluci Upravnoga vijeće Agencije o namjeri davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu 24. kolovoza 2011. objavljen je natječaj za odabir koncesionara na linijama:

- 415 Vrgada – Pakoštane – Biograd
- 505 Vodice – Prvić – Zlarin – Šibenik
- 614 Orebić – Korčula
- 807 Šipan – Lopud – Koločep – Dubrovnik

Nacionalni brodar Jadrolinija dao je ponudu za linije 505 i 807, koje su njegovi brodovi i do sada održavali. Za liniju 807 nije bilo drugih ponuda, a za liniju 505 natjecala se i tvrtka T.O. Maritimo iz Mrljana. Za liniju 614 Orebić-Korčula prispjele su ponude tvrtki Damaco d.o.o. iz Rijeke i Anel TBT d.o.o. iz Jelse. za liniju 415 Vrgada-Pakoštane-Biograd natjecala se samo Proizvođačko-ribarska zadruga 'Vrgada', koja tu liniju i sada održava.
Stručna povjerenstva će ponude pregledati, ocijeniti i zapisnički konstatirati rezultate, a odluka o odabiru najpovoljnijega ponuditelja donijet će se u roku od 60 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda.
Natječaj za davanje koncesija za klasične brodske linije bio je već raspisan u siječnju 2011. godine, no kako nijedna od prispjelih ponuda nije zadovoljavala zadane kriterije, Upravno vijeće Agencije prihvatilo je mišljenje stručnih povjerenstava da natječaj treba poništiti.
Valja naglasiti da će ugovori koji budu potpisani temeljem ovoga natječaja, sukladno amandmanima na Direktivu Europske unije 3577/92, vrijediti do 31. prosinca 2016. godine, a nakon toga će, u novome natječaju, ravnopravno moći sudjelovati svi zainteresirani brodari iz Europske unije.

Izvor: www.agencija-zolpp.hr

RIJEKA, 29. listopada 2011.

U brodogradilištu "3. maj" porinut tanker za Uljanik

[attachment=1]
U riječkom brodogradilištu "3. maj" danas je porinut tanker "Istra" za prijevoz kemikalija, nafte i naftnih prerađevina, nosivosti 51.800 tona, koji se gradi za pulsku Uljanik plovidbu d.d.

Tanker "Istra" dugačak 195,3 metra, širine 32,2 metra, visine 17,8 metara, posljednji je od četiriju brodova iz serije - dva za Uljanik plovidbu, a dva za Tankersku plovidbu iz Zadra, koji se gradi u sklopu programa izgradnje brodova za hrvatske naručitelje u domaćim brodogradilištima.

Kuma broda bila je Manuela Ivić, učenica stipendistica Uljanik plovidbe.

Nakon porinuća položena je kobilica za gradnju tankera za prijevoz asfalta, drugog iz serije od četiri tankera, koji će u "3. maju" biti izgrađeni za švedsku tvrtku "Wisby Tankers".

Predsjednik Uprave Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić rekao je da je strateško opredjeljenje tog brodara do 2015. izgradnja brodova u domaćim brodogradilištima te da se njegova tvrtka može smatrati najboljim promotorom hrvatske brodogradnje. Istaknuo je da se u "3. maju" grade brodovi koji su najsofisticiraniji hrvatski proizvod, građeni uz pomoć velikog znanja i vještina.

Pavletić je podsjetio da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uključilo gradnju broda "Istra" u sustav poticaja po pravilima Europske unije te da će Uljanik plovidba znati poštivati uvjete gradnje, pogotovu u vezi sa zapošljavanjem hrvatskih pomoraca. Dodao je da Uljanik plovidba sve svoje novogradnje gradi u hrvatskim brodogradilištima, da su u brodogradilištu "Uljanik" naručili još četiri broda, od kojih su jednog već preuzeli, te da je taj pulski brodar u velikom investicijskom ciklusu, "teškom" više od 150 milijuna dolara.

Predsjednik Uprave brodogradilišta "3. maj" Edi Kučan istaknuo je da su brodovi za švedskog naručitelja ugovoreni u vrijeme kad, zbog krize, u Europi nije bio ugovoren ni jedan novi brod te da su u tijeku pregovori za gradnju još četiriju broda za tog naručitelja.

(Hina)

Izvor: www.mmpi.hr

07.11.2011.

IZVJEŠĆA OTKRIVAJU BROJNE NEDOSTATKE - IZ PRILOGA SEDMA KORA

CRNA LISTA U mrežama inspektora čak 84 broda

Ministarstvo mora objavilo je nove “crne” i “sive” liste brodova hrvatskih kompanija i obrta koji su tijekom protekle tri godine zbog različitih nedostataka zaustavljani u stranim i domaćim lukama.

Iako se na “crnoj” listi nazale četiri broda, primjetno je kako su na njoj dva broda koja su u međuvremenu prodana novim vlasnicima, te jedan koji je promijenio brodara.

Riječ je o ponajprije o “Atlantik Frigu”, koji je donedavno plovio u floti “Mediteranske plovidbe”, a ljetos je, drugi put u sedam mjeseci, zaustavljen u Nizozemskoj zbog havarije pomoćnog stroja.

Zbog dva inspektorska posjeta tijekom 2009. i 2010. godine na popisu je i brod “Velebit” koji je “Tankerska plovidba” lani prodala jednom singapurskom brodaru, te “Malinska” koja je u međuvremenu također promijenila vlasnika.

No, na “crnoj” listi resornog ministarstva nalazi se i brod “Sveti Duje” iz flote “Splitske plovidbe” koji je tijekom protekle tri godine dva puta zaustavljan upravo u matičnoj luci zbog tehničkih problema.

Zbog spomenutih specifilčnosti znatno su zanimljivije svojevrsne “sive” liste brodova hrvatskih brodara koji su tijekom protekle tri godine više puta zaustavljani u domaćim lukama. Inspektori sigurnosti plovidbe iz pulske Kapetanije tako su od početka ove godine zaustavili ribaricu “Meduza” i vremešni teretni brod “Finadara”, dok je u Rijeci prisilno bio privezan putnički brod “Deni”.

U sličnim problemima tijekom 2011. našli su se brodovi “Horizont Istra”, “Katun”, “Lastavica” i “Mauros Maria”, te niz manjih putničkih brodova i ribarica vlasnika s područja Dalmacije i Kvarnera.

Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Evo i samih lista sa službenih web stranica Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture (http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=477).

28. 10. 2011 - LISTE POSEBNOG NADZORA BRODOVA, ZAPOVJEDNIKA I BRODARA

LISTA A - BRODOVI  U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI ZAUSTAVLJENI DVA I VIŠE PUTA U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011. «CRNA LISTA A» - III / 2011. (http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/LISTA%201%20A%20III%202011.pdf)

LISTA A1 – ZAUSTAVLJENI BRODOVI U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011. GOD. – III / 2011. (http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/LISTA%202%20A1%20III%202011.pdf)

LISTA B - BRODOVI U DOMAĆOJ PLOVIDBI ZAUSTAVLJENI DVA I VIŠE PUTA U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09. 2011. "CRNA LISTA B" - III / 2011. (http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/LISTA%203%20B%20III%202011.pdf)

LISTA B1 – ZAUSTAVLJENI BRODOVI U DOMAĆOJ PLOVIDBI U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011. – III/ 2011. (http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/LISTA%204%20B1%20III%202011.pdf)

LISTA D – LISTA POSEBNOG NADZORA BRODARA U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011. (http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/LISTA%206%20D%20III%202011.pdf)

Izvor: MMPI (http://www.mmpi.hr/)

SPLIT, 7. Studenoga 2011.

Raspisan natječaj za 24 trajektne linije

[attachment=1]
Najveći koncesijski natječaj u hrvatskome pomorstvu raspisan je temeljem odluke Upravnoga vijeća Agencije za obalni linijski pomorski promet, a obuhvaća praktički cijeli postojeći sustav trajektnoga prometa na Jadranu s ukupno 24 linije. Upravno vijeće je donijelo Odluku o namjeri davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu za državne trajektne linije:

- 332 Valbiska-Merag
- 334 Brestova-Porozina
- 335 Prizna-Žigljen
- 337 Jablanac-Mišnjak
- 401 Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-Mali Lošinj
- 431 Zadar-(Ošljak)-Preko
- 432 Biograd-Tkon
- 433 Zadar-Rivanj-Sestrunj-Zverinac-Molat-Ist
- 434 Brbinj-Zadar
- 435 Zadar-Bršanj-Rava
- 532 Šibenik-Zlarin-Kaprije-Žirje
- 602 Vis-Split
- 604 Lastovo-Vela Luka-Split
- 604a Vela Luka-Lastovo
- 606 Drvenik Veli-Drvenik Mali-Trogir-Split
- 631 Split-Supetar
- 632 Drvenik-Sućuraj
- 633 Ploče-Trpanj
- 634 Orebić-Dominče
- 635 Split-Stari Grad
- 636 Split-Rogač
- 638 Makarska-Sumartin
- 831 Dubrovnik-Suđurađ-(Lopud)
- 832 Prapratno-Sobra

Zbog specifičnosti plovidbenoga reda natječaj za koncesioniranje triju linija na zadarskom području – 401 Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-Mali Lošinj, 433 Zadar-Sestrunj-Žverinac-Molat i 435 Zadar-Bršanj-Rava – obavit će se 'u paketu'. Također će zajednički biti natječaj za linije 604 Ubli-Vela Luka-Split i 604a Ubli-Vela Luka.
Od 24 linije šest je dohodovnih, te će zainteresirani brodari morati ponuditi što veći iznos koncesijske naknade, dok će za održavanje 18 nerentabilnih linija brodarima biti odobrena potpora.
Tekst natječaja bit će objavljen u Narodnim novinama u srijedu 9. studenoga 2011. godine. Zadnji rok za predaju ponuda u Agenciji jest 30. travnja 2012. godine u 15 sati bez obzira na način dostave. Stručna povjerenstva će otvoriti prispjele ponude na sjednici koja će se održati 3. svibnja 2012. s početkom u 11 sati u prostorijama Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu, Ulica grada Antofagaste 6. Odluka o odabiru koncesionara donijet će se u roku od 60 dana od isteka roka za dostavu ponuda.

Budući da je natječaj za davanje koncesija za trajektne linije za brodare najzahtjevniji ostavljeno je gotovo šestomjesečno razdoblje za pripremu njihovih prijava. Uz nacionalnoga brodara Jadroliniju, koji sada održava 23 od 24 trajektne linije iz natječaja, očekuje se i pojava novih trajektnih brodara. S brodarima čije ponude budu prihvaćene bit će potpisani ugovori koji će, sukladno amandmanima na Direktivu Europske unije 3577/92, vrijediti do 31. prosinca 2016. godine. Nakon toga raspisat će se novi natječaji na kojima će ravnopravno moći sudjelovati svi zainteresirani brodari iz Europske unije.

Izvor: www.agencija-zolpp.hr

Odabrali su najgoru moguću soluciju. Ovo je uvod u katastrofu sustava trajektne plovidbe na Jadranu.

Hrundi, možeš li malo pojasniti svoje mišljenje. I koju opciju vidiš kao alternativu ovoj, a da je u skladu s propisima EU u koju ćemo, izvjesno je, ući. Mene zanima što će se dogoditi poslije 2016. kada se u natjecanje uključe i brodari iz EU.

Čitam u "Slobodnoj" da država sufinancira nerentabilne linije s iznosima koji idu i do 39 milijuna kuna (oko 5 milijuna €) godišnje za liniju Split-Vela Luka-Lastovo (604).

Prije svega, u pregovore sa EU ušlo se neznalački i bez konzultiranja pravih stručnjaka za materiju tako da nisu preuzeta rješenja iz članica EU koja su mogla biti vrlo primjenljiva. Drugo, nije se dovoljno čvrsto tražilo izuzeće, traženo je preko one stvari do 2016. zato što se birokratama činilo da je 2,5 godine dosta.

Postoji u EU i promjenjuje se princip koji se zove Public Service Obligation (http://en.wikipedia.org/wiki/Public_service_obligation) (PSO) koji može ograničiti konkurenciju i dopustiti državi subvencioniranje strategijskih komunikacija koje su ekonomski neisplative. PSO se u pomorskom prometu koristi u mnogim državama koje imaju otoke (Švedska, Finska, Škotska, Francuska, Italija, Grčka) ili dužobalne linije malog intenziteta (Švedska, Finska, Norveška). Dakle, radi se o posve legitimnom i dozvoljenom sredstvu koje je dokazano učinkovito u praksi.

Druga stvar u kojoj je država pogriješila je neuvjetovanje 'vezivanja' profitabilnih linija za neprofitabilne i to će se tek pokazati kao ogroman problem nakon 2016.

Jednostavno rečeno, uz svaku profitabilnu liniju morale su se u paket staviti i po 2-3 neprofitabilne i uvjetovati da se može pristupiti tenderu samo ako se ponudi pokrivanje svake od linija iz paketa. Time se dobija nekoliko prednosti:

1. Eliminiraju se mali brodari bez operativne rezerve koji u slučaju bilo kakve ozbiljnije havarije jednostavno ostave liniju nepokrivenom usred sezone. Ovakvih primjera imali smo dosta i oni su očito ozbiljan problem. Brodar koji pokriva, recimo, 5 linija mora imati barem 3-4 broda a onda je mnogo vjerojatnije da će iz operativnih razloga imati jedan u rezervi (a i financijski ga može pokrit). Ovo ima veze i sa fleksibilnošću, rotacijama posada itd

2. Uvjerovanjem minimalne veličine eliminiraju se neozbiljni, nerealni i špekulantski brodati koji bi željeli zaraditi od subvencija držeći jednu liniju (a takvih već ima dosta na brzobrodskim linijama i vidi se kakvo je tamo stanje)

3. Postojanjem bekoliko većih kompanija stvara se relativno zdrava konkurencija i snižavaju se troškovi te država može, prateći stvarno stanje na terenu i realne troškove, smanjivati subvencije do realno neophodnog nivoa a da time operatera ne otjera u bankrot.

Inače, mislim da je Jadrolinija odličan brodar koji u realnim uvjetima, ekonomskim, prometnim i društvenim, jako dobro radi i da ćemo zažalit što smo je tako olako pošli razbjat radi sumnjivih političkih dobiti koje nam nitko neće priznati.

Ali očito je pobjedila kratka pamet, površnost, lijenost i sitna pohlepa. A dodatno je ovo pokazalo i da je Hrvatska kontinentocentrična država i da vlast ne razumije more a najmanje otoke i otočane.

Ja se sa ovim stvarima borim preko 10 godina i susrećem se sa time svaki dan. Nisam ni očekivao da će se u ovom slučaju pametnije postupiti ali ipak sam optimist i nastavljam se nadat da će nekad netko upotrijebit malo pamet.

Đao mi je što nitko ništa nije naučio iz prijašnjih slučajeva od kojih je najpoučniji bio Buljubašić i njegovo bahato ponašanje glede linije Split-Supetar. (A o međunarodnim linijama brodovima registriranim u Panami sa ukrajinskim posadama - a sve se izdajući za velikog hrvatskog domoljuba i Velomišćanina - da i ne govorimo).

Malo ću uteć o OT ali ipak, štaću taki' san.

Davno dok san često čita knjige došlo mi je do ruke par romana SF tematike.
Mislim da se kompletna serija zove Zadužbina ili sl. ali nije ni važno.

E sad priča, ha šta može biti, nekakvi među galaktički sukobi bla. bla.

I tako jedna mala planeta kao očekuje pomoć carstva, dolazi carski izaslanik svi političari i ostali nametnici prisustvuju dočeku.
Carski izaslanik par dana obilazi sve i svašta, priča priče dribla ljevom, desnom sve bajno.
Ali domaćini kao domaćini opečeni tima pričama snimaju sve njegove izjave, i kad on ode ubace to u komp. da on analizira šta je veleuvaženi rekao.

Komp. ka komp. glup u startu reče istinu : "nije rekao ništa".

Dobar si Hurundi  ;)

poz.

Da se malo nadovežem na Hrundievo razmišljanje, priložit ću jedan članak iz "Privrednog vijesnika" u kojem o ovoj tematici govore vodeći ljudi naših brodara.

14. listopada 2011.

Linijski brodari spremni dočekuju inozemnu konkurenciju

Linijski brodari bit će do 2016. godine izuzeti iz strogih propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja. Od početka 2016. godine na natječajima će moći sudjelovati i strani linijski brodari, ali hrvatski brodari smatraju da mogu konkurirati, jer imaju brodove i pomorce, a i upitno je žele li europski brodari ući na naše tržište

Sustavom javnog linijskog prometa obuhvaćena su 43 hrvatska otoka. Sustav čine 53 državne linije - 27 trajektnih, 16 brzobrodskih i 10 klasičnih brodskih linija. Temeljem koncesijskih ugovora održava se trenutačno 19 linija, od kojih najviše, ukupno 10, održava nacionalni brodar Jadrolinija iz Rijeke, a po tri linije Linijska nacionalna plovidba iz Splita i G&V Line iz Dubrovnika. Ostale linije održavaju se bez koncesijskih ugovora pa je u tijeku postupak koncesioniranja većine tih linija. To je sada glavna zadaća Agencije za obalni linijski pomorski promet. U javnom linijskom prometu plovi ukupno 76 brodova, od kojih je 50 u vlasništvu nacionalnoga brodara, Jadrolinije, koja u svojoj floti ima četiri velika putnička trajekta za dužobalnu i međunarodne linije, 33 trajekta u lokalnom putničkom prometu, osam katamarana, jedan hidrobus i četiri klasična broda, ukupnog kapaciteta 3808 vozila i 27.220 putnika. Slijedi Linijska nacionalna plovidba iz Splita sa šest brodova i Rapska plovidba s četiri broda, te ostali brodari.

Liberalizacija tržišta

Linijski brodari bit će do 2016. godine izuzeti iz strogih propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja, priopćila je Europska komisija. Tako će na natječajima od početka 2016. godine moći sudjelovati i strani linijski brodari što bi umnogome moglo ugroziti poslovanje domaćih tvrtki. Zato je ključno pitanje pripremaju li se i kako naši linijski brodari za dolazak ozbiljnije konkurencije iz inozemstva te u čemu su konkurentni u odnosu na moćne brodare iz Italije, Grčke, Španjolske...

Rapska plovidba održava trajektnu liniju Jablanac-Mišnjak od 1963. godine. Prosječna starost njena četiri trajekta je devet godina.

“Smatramo da možemo konkurirati europskim linijskim brodarima jer imamo brodove i pomorce, a jedna od naših prednosti je to što na brodovima plove domaći ljudi, otočani. Uz to, tvrtka je u vlasništvu sadašnjih i bivših zaposlenika. Naš osnovni problem je poslovanje izrazito sezonskog karaktera. U dva sezonska mjeseca ostvari se preko 50 posto ukupnog prihoda pa je godišnja iskorištenost kapaciteta mala, a održavanje hladnog pogona skupo”, istaknuo je Dragan Andrić, direktor Rapske plovidbe iz Raba.

Kupnjom još jednog trajekta Rapska plovidba planira daljnje pomlađivanje i povećanje kapaciteta flote. “Osim obučenih pomoraca i modernih brodova, za odvijanje trajektnog prometa potrebne su odgovarajuće opremljene trajektne luke kojima gospodare lučke uprave. Stoga je nužno da one u svojim planovima prate planove brodara”, ističe Andrić. Rapska plovidba se, prema njegovim riječima, ne namjerava javiti na natječaj izvan linije koju već održava, a ne namjerava se natjecati ni na tržištu drugih zemalja.

Vrijeme je za mlađe

Prosječna starost brodova iz flote Linijske nacionalne plovidbe je oko 30 godina. U skorijoj budućnosti planiraju kupnju novih brodova, mlađe generacije, ponajprije zbog konkurentnosti, ali i radi sudjelovanja na budućim natječajima za trajektne i brzobrodske linije.

Linijska nacionalna plovidba u prošloj godini prevezla je oko 202.000 putnika i oko 27.000 vozila. Do kraja kolovoza ove godine prevezla je oko 200.000 putnika i 30.000 vozila. Riječ je o povećanju broja putnika od 28 posto i 37 posto vozila.

“S obzirom na to da je Linijska nacionalna plovidba prisutna gotovo 15 godina u obalnom linijskom pomorskom prijevozu, te da kontinuirano ulaže u razvoj tvrtke, obuku pomoraca i obnovu flote, neupitan je naš konkurentan položaj u odnosu na europske linijske brodare. Osnovna prednost Linijske nacionalne plovidbe je dugogodišnje iskustvo u obalnom pomorskom linijskom prometu, ali i profesionalan upravljački i pomorski kadar koji je u prvom redu servis putnicima na linijama na kojima plove naši brodovi. Zato se planiramo javiti na natječaj za održavanje još više linija, a očekujemo ravnopravne uvjete za sve brodare, bez pogodovanja bilo kome, a posebno državnom brodaru koji je ionako u financijskoj i tehničkoj prednosti u odnosu na privatne brodare”, istaknula je Antonija Mišura, direktorica Linijske nacionalne plovidbe.

Proces raspisivanja natječaja je u tijeku. Tako je 22. kolovoza 2011. raspisan natječaj za koncesije na četiri klasične brodske linije (415 Vrgada-Pakoštane-Biograd, 505 Vodice-Prvić-Zlarin-Šibenik, 614 Orebić-Korčula i 807 Šipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik). Od 21. rujna 2011. raspisan je natječaj za brzobrodsku liniju 9502 Žirje-Kaprije-Šibenik, koju je do raskida ugovora održavao brodar Ivante iz Zlarina. Uskoro se očekuje raspisivanje natječaja za trajektne linije na Jadranu.

Rast prometa

Pri raspisivanju tih natječaja potrebno je imati na umu da je tijekom pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju hrvatska strana izborila odgodu pristupa stranih brodara u sustav javnog obalnog linijskog pomorskog prometa do konca 2016. godine. Točnije, u skladu s usvojenim amandmanima na Direktivu EU 3577/92, svi ugovori o koncesijama vrijede do 31. prosinca 2016. godine, nakon čega će se raspisati novi natječaji na kojima će moći sudjelovati zainteresirani brodari iz zemalja EU-a.

U javnom obalnom linijskom prometu na Jadranu prvu polovinu 2011. godine obilježio je zamjetan rast prometa i na trajektnim i na brodskim, a posebno na brzobrodskim linijama. Prema podacima koje je obradila Agencija za obalni linijski pomorski promet, u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. godine ukupno je prevezeno više od četiri milijuna putnika i gotovo milijun vozila. Točnije, putnika je bilo 4.120.286 ili 3,2 posto više nego u prvih šest mjeseci 2010. godine, a vozila 982.522 ili čak 4,6 posto više.

Osobito je impresivan rast prometa na 14 državnih brzobrodskih linija na kojima je prevezen 431.601 putnik što je 47.587 osoba ili 12,5 posto više nego lani. U ukupnom prometu i putnika i vozila u prvoj polovini 2011. godine Jadrolinija sudjeluje sa 89 posto.

Promet prošle godine

Na brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama između kopna i hrvatskih otoka u 2010. godini prevezeno je 11.148.412 putnika i 2.747.363 vozila, što je neznatno manje nego godinu prije. Promet putnika je bio slabiji za 1,3 posto, a vozila za dva posto u odnosu na 2009. godinu. Podaci Agencije za obalni linijski pomorski promet pokazuju da je to smanjenje bilo posljedica pada prometa na gotovo svim trajektnim linijama, dok je i na brzobrodskim i na klasičnim brodskim linijama putnika bilo više nego u 2009. godini. Na 26 trajektnih linija prevezen je 9.212.891 putnik i 2.747.363 vozila, što je 2,1 posto putnika i dva posto vozila manje nego u 2009. godini. Dvije su linije i dalje uvjerljivo najprometnije na Jadranu - po broju vozila Split-Supetar sa 314.200 vozila, a po broju putnika Zadar-Preko na kojoj je prevezeno 1.657.065 osoba.

Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinija, Rijeka: Pitanje je mogu li inozemni brodari kod nas održivo poslovati

Kolika je prosječna starost Jadrolinijine flote i koji su vaši planovi za pomlađivanje?
- Jadrolinija raspolaže sa 50 brodova prosječne starosti 24,8 godina. U posljednjih sedam godina Jadrolinija je znatno pomladila svoju flotu, i to s osam novih trajekata izgrađenih u našim brodogradilištima te tri trajekta mlađa od pet godina nabavljena u inozemstvu. Jadrolinija i dalje nastoji poboljšati kvalitetu svoje flote te planira nabaviti jedan brod za međunarodnu liniju, a time bi se znatno povećala i uzdužobalna linija Rijeka-Dubrovnik, te tri trajekta kapaciteta između 100 i 150 vozila za najfrekventnije trajektne linije. Međutim, želje su jedno, a mogućnosti drugo. Uvelike ovisimo o raspoloživim sredstvima te o natječaju o dodjeli koncesija koji će uskoro biti raspisan.

Kakva je bila ovogodišnja sezona?
- Do 31. kolovoza 2011. brodovima Jadrolinije prevezena su 7.470.952 putnika što je 1,6 posto više nego lani, te 1.888.266 vozila ili dva posto više nego lani. Budući da je promet u mjesecu rujnu ove godine bio znatno veći nego prošle, do konca godine očekujemo da ćemo prevesti 9.889.000 putnika i 2.478.000 vozila, ili 2,5 posto više nego prošle godine. Ovogodišnjom smo sezonom vrlo zadovoljni, ali i nismo iznenađeni. Sve prognoze do 15. kolovoza su ostvarene, a nakon toga promet je i pojačan.

Može li Jadrolinija biti konkurentna europskim linijskim brodarima kada uđu na naše tržište? Planirate li vi izlazak na druga tržišta?
- Pitanje je hoće li i žele li europski brodari ući na naše tržište. Baš nema puno primjera u Europi da strani brodari održavaju kabotažu. Pogotovo ne u uvjetima gdje je velika većina linija nerentabilna i za čije održavanje država izdvaja sredstva iz proračuna, a koja su iz godine u godinu sve manja. Jadrolinija apsolutno može konkurirati gotovo svim europskim brodarima. Mi smo još uvijek tvrtka u vlasništvu države, pa odluku o tome hoće li konkurirati na stranom tržištu može donijeti samo vlasnik.

Koje su prednosti Jadrolinije u odnosu na druge brodare?
- Osim tradicije, znanja i iskustva, najveće prednosti Jadrolinije u odnosu na domaće i strane brodare je vlastiti školovani i odlično obučeni kadar te visoka kvaliteta flote čije je održavanje iznad europske razine.

Što očekujete od najnovijih natječaja koje raspisuje Agencija za obalni linijski promet?
- Najnoviji natječaji mogu biti dobro polazište za stjecanje iskustava svih uključenih u ovu djelatnost, te pokazatelj spremnosti brodara za tržišnu utakmicu. (J.V.)

Autor: Jozo Vrdoljak
Izvor: http://www.privredni.hr/

SPLIT, 11. studenoga 2011.

Mediteranska i dalje na liniji Orebić-Korčula

[attachment=1]
Putnički brodovi 'Lovor' i 'Tamaris' i dalje će ploviti na državnoj brodskoj liniji 614 Orebić-Korčula. Mediteranska plovidba d.d. iz Korčule službeno je izvjestila Agenciju za obalni linijski pomorski promet da su stvoreni uvjeti za nastavak održavanja linije koju ponajviše koriste učenici i radnici s Pelješca.
Nakon najave Mediteranske plovidbe o obustavi plovidbe na liniji 614, Agencija je, sukladno odredbama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, poduzela mjere za nastavak prometa. Raspisan je žurni pozivni natječaj na koji je do utvrđenoga roka, 8. studenoga 2011., pristiglo pet ponuda, koje su otvorene u četvrtak 10. studenoga. Članovi stručnoga povjerenstva su nakon detaljnoga razmatranja ustvrdili kako nijedna ponuda ne ispunjava tražene uvjete.

Izvor: www.agencija-zolpp.hr

ZAGREB, 8. studenog 2011.

Kružnih putovanja u devet mjeseci manje, putnika više

Kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru u prvih devet mjeseci ove godine bilo je 1,3 posto manje nego u nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, ali su ti brodovi u Hrvatskoj boravili 64 dana više te doveli 3,2 posto više putnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupno je kružnih putovanja stranih brodova u prvih devet mjeseci ove godine bilo 663, putnika na njima 900.859, a ukupno su u Hrvatskoj boravili 1.349 dana.

Od ukupnog broja kružnih putovanja najviše je brodova, 70,3 posto, svoj prvi ulazak evidentiralo u lukama Dubrovačko-neretvanske županije.

Luke Splitsko-dalmatinske županije bile su luke prvog ulaska za 14,2 posto stranih brodova na turističkim kružnim putovanjima, a preostalih 15,5 posto stranih brodova svoj prvi ulazak u teritorijalno more Hrvatske evidentiralo je u četiri županije - Zadarskoj (7,5 posto), Šibensko-kninskoj (4,1 posto), Istarskoj (3,5 posto) i Primorsko-goranskoj (0,4 posto).

Prema zastavi broda u devet mjeseci ove godine u Hrvatsku je najviše brodova, 179, bilo sa zastavom Bahama, a slijede Malta pod čijom je zastavom bio 121 brod te Italija s 83 broda. Pod zastavom Paname bilo je 70 brodova, 43 iz Portugala, 38 s Bermuda, a 32 iz Francuske.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, samo u rujnu zabilježeno je 137 kružnih putovanja stranih brodova na turističkim kružnim putovanjima, što je 9,6 posto više nego u rujnu lani. Na tim je brodovima bilo 174.710 putnika, koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 261 dan, što je u odnosu na rujan prošle godine 13,3 posto više putnika, a 11,1 posto više dana boravka. (Hina)

Izvor: www.mmpi.hr

RIJEKA , 8. studenog 2011.

O projektu Delte i Porto Baroša

[attachment=1]
Otvoreni dani Lučke uprave Rijeka, na kojima će biti održane prezentacije i rasprave o prenamjeni lučkih područja Delte i Porto Baroša u javno-komercijalne prostore uz more, održavaju se danas i sutra u riječkom Hotelu Bonavia. Delta i Porto Baroš nalaze se na pomorskom dobru kojim upravlja Lučka uprava Rijeka.

Lučka uprava na projektu prenamjene lučkih područja surađuje s Gradom Rijekom i međunarodnim stručnjacima za lučki urbani razvoj, suvremenu arhitekturu i prenamjenu lučkih obalnih područja u urbane sadržaje.

Cilj projekta je da se sadašnje lučke aktivnosti, prije svega manipulacija komadnim generalnim teretom, izmjeste na drugu lokaciju, a područje Delte i Porto Baroša razvije u urbano rezidencijsko, komercijalno i rekreacijsko središte grada.

Uskoro će početi izrada natječajne dokumentacije za međunarodni javni natječaj kojim će s dodijeliti koncesija i odabrati ulagač za Deltu i Porto Baroš, a na Otvorenim danima nastojat će se pronaći odgovori na pitanja u vezi s razvojem tog područja koja se odnose na infrastrukturu, urbanistička rješenja, pravna pitanja, a koja će zanimati potencijalne ulagače.

Prema podacima sa skupa, vrijednost projekta prenamjene Delte i Porto Baroša procjenjuje se na najmanje 200 milijuna eura.

Projekt prenamjene lučkih područja sastavni je dio Rijeka Gateway projekta modernizacije i unapređenja riječke luke koji, među ostalim, predviđa proširenje kontejnerskog terminala Brajdica i izgradnju novog terminala na Zagrebačkoj obali. (Hina)

Izvor: www.mmpi.hr

SPLIT, 23. studenog 2011.

Šest ponuda za liniju do Kaprija i Žirja

[attachment=1]
Na natječaj za dobivanje koncesije na državnoj brzobrodskoj liniji 9502 Žirje-Kaprije-Šibenik prispjelo je ukupno šest ponuda četiriju hrvatskih brodara: po dvije Linijske nacionalne plovidbe d.d. iz Splita i tvrtke G. & V. Line d.o.o. iz Dubrovnika, te po jedna T.U.O. Mankul iz Zadra i T.U.O. Šango iz Privlake. U nazočnosti članova stručnoga povjerenstva i predstavnika brodara, ponude su otvorene u srijedu 23. studenoga 2011. godine u prostorijama Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu.
Stručno povjerenstvo će ponude pregledati, ocijeniti i zapisnički konstatirati rezultate, a odluka o odabiru najpovoljnijega ponuditelja donijet će se u roku od 60 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda.
Natječaj za davanje koncesije za liniju do Kaprija i Žirja raspisan je 21. rujna 2011. godine, a nakon što je Upravno vijeće Agencije u srpnju 2011. oduzelo koncesiju tvrtki Ivante d.o.o. iz Zlarina koja je od kraja 2007. godine tu liniju održavala brzim plovilom 'Mislav'. Od 30. srpnja na liniji Žirje-Kaprije-Šibenik, kao privremeno rješenje, plovi putnički brod 'Plavi val' zadarskoga broda T.U.O. Mankul.
Sukladno amandmanima na Direktivu Europske unije 3577/92 Ugovor s novim koncesionarom na liniji 9502 vrijedit će do 31. prosinca 2016. godine, nakon čega će na natječaju moći sudjelovati brodari iz cijele Europske Unije.

Izvor: Agencija za obalni linijski pomorski promet (http://www.agencija-zolpp.hr)

RIJEKA, 21. studenog 2011.

Dobitnici Vjesnikove plave vrpce za 2011.

Plava vrpca Vjesnika za 2011. u pojedinačnoj konkurenciji bit će dodijeljena zapovjedniku ribarskog broda "Nebeski" Robertu Mršiću iz Pinezića na otoku Krku, a u momčadskoj konkurenciji posadi norveškoga trgovačkog broda "Emu Arrow", rečeno je danas na konferenciji za novinare u Sindikatu pomoraca Hrvatske.

Robert Mršić spasio je iz nevremena dvočlanu posadu, nautičare iz Belgije i Hrvatske, s američke jedrilice "Nage Libre", dugačke 13,5 metara. Bura je puhala brzinom od 30 do 60 čvorova, jedrilici je bilo oštećeno kormilo, a jedan od dvojice članova posade bio je teško ozlijeđen, što je otežalo spašavanje i uzimanje jedrilice u tegalj. Vlasnik jedrilice iz Belgije bio je u šoku, pa je nemoćno ležao u potpalublju, a ozlijeđeni član posade iz Zagreba uspio je dohvatiti dobačeni konop, nakon čega je ribarica jedrilicu doteglila u Komižu.

Posada trgovačkog broda "Emu Arrow", tvrtke "Gearbulk", spasila je svoj brod za vrijeme potresa i tsunamija u japanskoj luci Kašimi. Posada, kojom je zapovijedao Nedjeljko Škapul s otoka Lošinja, spasila je brod unatoč plimnim valovima visokima i do 14 metara. Kapetan Škapul i posada jedini su ostali na svojem brodu u Kašimi, a sve druge posade napustile su brodove koji su potom plutali razrušenom lukom. U jednom trenutku val je izbacio brod na obalu, zatim ga vratio u more, a unatoč oštećenjima trupa Škapul je uspio spasiti brod.

U pojedinačnoj konkurenciji još je bio pothvat korčulanskog kapetana Mira Petra Alibašića, koji se kao zapovjednik tankera "Zirku" uspješno suprotstavio somalskim gusarima. Gusari su brod držali u zatočeništvu 87 dana, dok im nije isplaćena otkupnina, a Alibašić je uspio spasiti brod.

U momčadskoj kunkurenciji još su bila tri pothvata. Posada ophodnog broda Pomorske policije iz Rijeke P-113 spasila je petoricu ribolovaca, pošto im je kod Suska potonuo gliser. Posada splitske ribarice "Dišpet" spasila je četvoricu slovenskih nautičara iz nevremena kod Korčule, a posada ophodnog broda "Danče" Lučke kapetanije iz Dubrovnika spasila je pet kupača iz mora kod dubrovačkog hotela "Libertas Rixos".

Na konferenciji je još istaknuto da je ove godine bilo oko 350 akcija spašavanja na moru, tj. na hrvatskoj strani Jadrana, u kojima je spašeno oko 900 ljudi.

Plavu vrpcu Vjesnika, jedinstvenu nagradu za spašavanje ljudi i imovine, utemeljio je 1966. književnik Ratko Zvrko, tadašni urednik pomorstva u Vjesniku.

Ove godine dobitnik Vjesnikove plave vrpce u pojedinačnoj konkurenciji dobit će zlatni prsten Plave vrpce i pismeno priznanje, a dobitnici u momčadskoj konkurenciji srebrnu plaketu Plave vrpce, svileni plamenac i pismeno priznanje.

Plava vrpca Vjesnika bit će uručena sutra u 12 sati u ACI-jevoj marini u Ičićima.

O ovogodišnjim dobitnicima govorili su predsjednik SPH Predrag Brazzoduro, tajnik Plave vrpce Vjesnika Damir Herceg i ravnatelj Nacionalne središnjice za koordinaciju traganja i spašavanja na moru Edo Šarunić. (Hina)

Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr)

Brod 'Mec' na liniji Ilovik-Mrtvaška

LOŠINJ/ILOVIK Zbog radova na dogradnji luke od prije nekoliko dana katamaran »Dubravka« i putnički brod »Ozalj« neće pristajati na Iloviku. Povezivanje preuzima putnički brod »Mec«, u vlasništvu Obrta za ribarstvo i turizam »Trn« iz Ždrelca na Pašmanu, kojeg je Agencija za obalni linijski promet izabrala na žurnom javnom natječaju, na kojem su uz izabranog brodara sudjelovali još Aldo Šilovinac te Zajednički obrt »Devin«, oba iz Maloga Lošinja, kao i Ribarska proizvođačka zadruga Vrgada.

[attachment=1]
»Mec« će svakodnevno imati tri povratna putovanja. S Ilovika za Lošinj, odnosno luku Mrtvaška ponedjeljekom polazi u 5.35, 13 i 19 sati, a iz Mrtvaške za Ilovik kreće u 6.05, 13.30 i 19.30 sati. Utorkom, srijedom i subotom brod s Ilovika kreće u 7, 13 i 16 sati, a iz Mrtvaške za Ilovik u 7.30, 13.30 i 16.30 sati. Četvrtkom s Ilovika polazi u 5.45, 13 i 16 sati, a iz Mrtvaške u 6.15, 13.30 i 16.30 sati. Petkom s Ilovika kreće u 5.45, 13 i 18.10 sati, a iz Mrtvaške u 6.15, 13.30 i 18.40 sati. Nedjeljom je s Ilovika polazak u 8.35, 12 i 19.15, a iz Mrtvaške 9.05, 12.30 i u 19.45 sati. Putovanje na liniji dugoj 1,3 nautičke milje je besplatno, a u jednom smjeru traje deset minuta. Iz luke Mrtvaška do Malog Lošinja autobusni prijevoz organizirat će Grad Mali Lošinj. Ovakva veza Ilovika i Lošinja bit će do završetka radova na Iloviku, koji su započeli 5. listopada, a rok dovršetka je 120 dana.

RIJEKA, 25. studenog 2011.

Nova oprema na kontejnerskom terminalu u riječkoj luci

[attachment=1]
Tvrtka Jadranska vrata d.d., koja je koncesionar za obavljanje lučkih poslova na kontejnerskom terminalu Brajdica u riječkoj luci, nabavila je novu operativnu opremu vrijednu 1, 4 milijuna eura, rečeno je danas tijekom predstavljanja nove opreme u riječkoj luci.

Nova oprema sastoji se od nove auto dizalice za kontejnere, sedam novih kontejnerskih vučnih vozila i trinaest novih kontejnerskih prikolica, od koji je osam već na terminalu, a pet ih se očekuje.

Iz Uprave Jadranskih vrata najavljuju i da će novi terminalni računalni sustav početi s radom početkom 2012., a planiraju nabaviti još novih dizalica te druga ulaganja u unaprjeđenje i modernizaciju rada na kontejnerskom terminalu.

Tvrtka Jadranska vrata koncesionar je terminala na Brajdici, a u ožujku ove godine, nakon međunarodnog natječaja, u tu je tvrtku kao strateški partner ušla američka tvrtka ICTSI sa sjedištem na Filipinima.

Prema projektu proširenja kontejnerskog terminala Brajdica, u sklopu Rijeka Gateway projekta, koji provodi riječka Lučka uprava, postojeća obala produljit će se za novih 300 metara, što će stvoriti dodatnih 50.000 četvornih metara operativne površine. Najavljeno je da bi radovi trebali biti završeni do kraja 2013.

Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr/)

VODICE, 29. studenog – 2. prosinca 2011.

Seminar inspektora sigurnosti pomorske i unutarnje plovidbe

Godišnji nacionalni seminar inspektora sigurnosti pomorske i unutarnje plovidbe održan je u Vodicama u trajanju od četiri dana s ciljem provjere kompetencije inspektora, a što je obveza RH kao članice Pariškog memoranduma.

Na seminaru je rad bio podijeljen u četiri radionice na kojima su sudjelovali Port State Control inspektori, inspektori unutarnje plovidbe, hidrograđevinski inspektori i ovlašteni djelatnici za inspekcijski nadzor u unutarnjoj plovidbi.

Pored predavača iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na seminaru su predavanja imali i stručnjaci Hrvatskog registra brodova koji su predstavili teme vezane uz IMO rezolucije bitne za rad PSC inspektora.

Teme seminara bile su Godišnje izvješće o radu inspekcije za 2011. godinu, izmjene i dopune Međunarodnog kodeksa o prijevozu opasnih tereta (IMDG Code), izmjene i dopune Međunarodne konvencije o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW), 1978 (The Manila Amandments) i AFS proceduri uzorkovanja brodskih premaza.

Također, raspravljalo se o sigurnost tankera, sigurnosnoj zaštiti brodova i iskustva u primjeni THETIS aplikacije.

Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr/)

ZAGREB, 7. prosinca 2011.

Održana konferencija o Hrvatskom sustavu za nadzor i upravljanje pomorskim prometom

[attachment=1]
Konferencija o Hrvatskom sustavu za nadzor i upravljanje pomorskim prometom s pridruženim informacijskim sustavom (VTMIS) održana je danas u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, na kojoj su predstavljene stručne podloge za uspostavu obveznog sustava javljanja na Jadranu, kao i uspostava Hrvatskog integriranog pomorskog informacijskog sustava.

Ovaj sustav, koji je početkom godine pušten u probni rad, najveći je napredak u području sigurnosti plovidbe na Jadranu, međutim ostala su otvorena tehnička i pravna pitanja kako bi se VTMIS mogao u potpunosti primijeniti, istaknuo je državni tajnik za more kap. Mario Babić.

Kako je naglasio, sustav je opravdao svoju namjenu jer je omogućivši kontrolu prometa na Jadranu otkrio da se brodari ne pridržavaju shema usmjerene i odvojene plovidbe, da brodovi na brzobrodskim linijama plove preblizu obale, te da je promet na Jadranu veći od očekivanog.

Dnevno Jadranom prođe 250 do 300 brodova, od čega do 17 tankera ili ostalih brodova s opasnim teretom, a po Lloydovoj statistici je na tisuću tankera 0,8 totalna šteta, upozorio je Babić na moguću opasnost od većih pomorskih nesreća.

Posebno je istaknuo problem plovidbe kanalima većeg prometa i poštivanje neškodljivog prolaza, te smatra da treba naći nova rješenja, kao i nužnu suradnju svih državnih tijela, posebice lučkih kapetanija, policije i carine, u konačnoj uspostavi VTMIS sustava.

Ravnatelj Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda kap. Joško Nikolić najavio je potpunu integraciju VHF sustava sa VTS sustavom, kao i donošenje podzakonskog akta o plovidbi Jadranskim morem tijekom naredne godine.

Govoreći o uspostavi jedinstvenog sustava nadzora s jadranskim državama najavio je i uspostavu tzv. ADRIA VTS sustava, o kojem je podrobnije govorio Vlado Frančić s Pomorskog fakulteta u Rijeci.

Kada je riječ o zaštiti mora, kap. Nikolić istaknuo je da Hrvatska što prije treba pristupiti Safe Sea Net sustavu bez obzirom što još nije formalna članica Europske unije.

O integriranom pristupu sudionicima pomorskog prometa izlagali su načelnici Lukša Čičovački i Boško Ercegovac. Preduvjete za izgradnju integrirane infrastrukture IT sustava MMPI-a predstavio je Darko Bosnar iz tvrtke InfoDom, dok je preliminarna metodološka razmatranja s prijedlozima rješenja izložio Željko Bradarić iz Hrvatskog hidrografskog instituta.

Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr/)

SPLIT, 8. prosinca 2011.

Za Vrgadu koncesija 'Vrgadinki'

[attachment=1]
Na državnoj brodskoj liniji 415 Vrgada-Pakoštane-Biograd i dalje će ploviti brod 'Vrgadinka' vlasništvo Proizvođačko-ribarska zadruga 'Vrgada', no od 1. siječnja 2012. pa do kraja 2016. godine to će biti temeljem koncesijskoga ugovora. Tako je odlučilo Upravno vijeće Agencije za obalni linijski pomorski promet koje je prihvatilo mišljenje stručnoga povjerenstva da ponuda zadruge 'Vrgada', koja se jedina natjecala, udovoljava zahtjevima iz natječaja za koncesioniranje.
Za pet ponuda koje su pristigle na ponovljeni natječaj za davanje koncesija za ostale tri klasične brodske linije nijedna nije zadovoljila zadane kriterije, pa je prihvaćeno mišljenje stručnih povjerenstava da natječaj treba poništiti. Riječ je o linijama 505 Vodice – Prvić – Zlarin – Šibenik, 614 Orebić – Korčula i 807 Šipan – Lopud – Koločep – Dubrovnik.
Sukladno odluci Upravnoga vijeće Agencije o namjeri davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu natječaj za odabir koncesionara na četiri klasične linije raspisan je 24. kolovoza 2011. godine. U nazočnosti članova stručnih povjerenstava i predstavnika brodara, ponude su otvorene 27. listopada 2011. godine u prostorijama Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu. Nacionalni brodar Jadrolinija dao je ponude za linije 505 i 807, koje i sada održava. Za liniju od Dubrovnika do Elafitskih otoka drugih ponuda nije bilo, a za liniju Vodice – Prvić – Zlarin – Šibenik natjecala se i tvrtka T.O. Maritimo iz Mrljana. Za liniju 614 Orebić-Korčula prispjele su ponude tvrtki Damaco d.o.o. iz Rijeke i Anel TBT d.o.o. iz Jelse.

Izvor: Agencija za obalni linijski pomorski promet (http://www.agencija-zolpp.hr/)

21.12.2011.

KAP. ANTUN ASIĆ IZ DUBROVAČKE ‘ATLANTSKE PLOVIDBE’ KAŽE KAKO ĆE SLJEDEĆA GODINA BITI U ZNAKU NIZA INVESTICIJA I JAČANJA FLOTE:

UZLET S JUGA "U poslovnu zgradu i marinu ulažemo 35,5 milijuna eura, a u Kini i Koreji gradimo sedam brodova"

Uz čak sedam novih brodova koji će pojačati trgovačku flotu dubrovačkog brodoprijevoznika “Atlantska plovidba”, tu renomiranu tvrtku u 2012. godini očekuje i intenzivna izgradnja nove poslovne zgrade te revitalizacija hotelskih objekata, a čekaju i odluku o gradnji marine u Lapadu.

[attachment=1]Računalna simulacija

Nova poslovna zgrada, odnosno poslovni centar “Atlant”, vrijedna je 26 milijuna eura, a trebala bi se dovršiti do konca 2013. godine. Očekuje se da će do ljeta sljedeće godine građevinari splitskog “Tromonta” završiti iznimno zahtjevne radove iskopa i doći do “nulte točke”, odnosno do razine površine parcele i okolnih zgrada.

Na površini od 3000 četvornih metara izgradit će se prizemlje s pet katova, dok će ispod zemlje biti 230 parkirnih mjesta na tri podrumske etaže. Za nadzemni dio objekta, projekt predviđa glavnu zgradu i aneks u obliku jedra, visine oko 22 metra, s ukupnom bruto površinom 23 tisuće četvornih metara.

Prizemlje te prva dva kata su poslovne namjene, a ostali katovi namijenjeni su za ukupno 33 stana površine između 50 i 100 “kvadrata”.

Šef Službe za posebne projekte “Atlantske plovidbe” kap. Antun Asić nam kaže:

- U 2012. godini planiramo revitalizaciju hotela “Grand” na Lopudu. Očekujemo potvrdu glavnog projekta koju smo dugo čekali jer nisu bili riješeni svi imovinski odnosi, a u obnovi hotela vjerojatno ćemo imati strateškog partnera. Konkurirali smo i za izgradnju marine u Gružu, za koju su, uz nas, konkurenti s kvalitetnim projektima Luka Dubrovnik i Marina “Frapa”.

Ponudu smo dali na temelju niza izračuna i naše poslovne strategije te valja pričekati što će, prema svojim kriterijima, odlučiti nadležno povjerenstvo. Tko god ga dobije, bit će dobro za grad Dubrovnik, koji će tako konačno riješiti vrlo važan infrastrukturni projekt.

Ako mi dobijemo projekt izgradnje marine u Gružu, planiramo zaposliti 23 zaposlenika i sezonce te planiramo uložiti 9,5 milijuna eura, od čega bi dio išao u zaštitu okoliša. Odgovor o izboru komu će pripasti taj atraktivni projekt, očekujemo do veljače - kaže kapetan Antun Asić.

Inače, iz brodogradilišta “Jehi” u Kini, dubrovački brodoprijevoznik očekuje četiri novogradnje, od kojih se isporuka broda “Argosy” očekuje već u ožujku.

Do konca iduće godine slijedi isporuka brodova “Jadran”, “Konavle” i “Pelješac” koji su svi tipa “panamax”. U isto se vrijeme, u brodogradilištu “STX Jinhae” u Južnoj Koreji, već grade tri broda tipa “supramax” nosivosti po 57.000 DWT čija se primopredaja očekuje između travnja i kolovoza.

Međutim, zbog poslovne tajne, u “Atlantskoj” nisu mogli odgovoriti koja je cijena tih sedam novogradnji, a suzdržali su se i odgovora na upit zašto za gradnju nisu izabrali hrvatske škverove.

Piše: Ahmet Kalajdžić
Izvor: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

ODLASKOM U MIROVINU LUČKIH KAPETANA IZ JELSE I STAROG GRADA GASE SE I NJIHOVE SLUŽBE
Na Hvaru prosvjedi zbog zatvaranja lučkih ispostava.

Gradonačelnica Staroga Grada Đurđica Plančić i zamjenik načelnika Općine Jelsa Jakša Marić uputili su oštra prosvjedna pisma Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture zbog privremenog zatvaranja Lučkih ispostava u Starome Gradu i Jelsi.

[attachment=1]
Kapetan Mate Zenčić odlazi u mirovinu.

Od ministra Zlatka Komadine traže da Ispostave čim prije nastave raditi, s novim kapetanima (pilotima), osobito što se u tom slučaju ne radi o povećanom zapošljavanju i stvaranju dodatnih financijskih izdataka, nego o zamjeni umirovljenih službenika.

Naime, Lučka kapetanija Split je 28. prosinca svojim dopisima, koje potpisuje kap. Boris Matošić, Grad Stari Grad i Općinu Jelsa obavijestila o privremenom zatvaranju Ispostava.

Razlozi leže u tome što su odlukom Vlade RH zabranjena nova zapošljavanja, nakon odlaska kap. Milivoja Brace Čubretovića unatoč svim nastojanjima nije se uspjelo dobiti njegovu zamjenu u Ispostavi Stari Grad, odnosno što kap. Emilu Faldiću, kao zamjeni za umirovljenog kap. Matu Zenčića u Ispostavi Jelsa, ugovor o djelu prestaje s danom 31. prosinca.

- Prema podacima Lučke kapetanije Split u luci Stari Grad je tijekom 2011. zabilježeno 4645 uplovljenja/isplovljenja brodova, te 224 strana broda. Kroz trajektno pristanište ukrcano je/iskrcano 713.754 putnika, te 167.366 vozila, s tim da lučki uredi obavljaju i poslove vezane za pomorsko dobro, registraciju plovila, izdavanje vinjeta, granični prijelaz, itd., a tko će sve to raditi ako se Lučka ispostava naprasno zatvara - pita se gradonačelnica Plančić, ujedno i zastupnica u Hrvatskom saboru.

Niz zaduženja

Ona je ipak uvjerena da će ministar Komadina imati razumijevanja za stanovništvo otoka Hvara, ali i brojne turiste (nautičare), budući da je u Starom Gradu riječ o glavnoj otočnoj trajektnoj luci i luci nautičkog turizma, naravno s međunarodnim prometom.

Zbog novonastale situacije zabrinuti su i mještani mjesta koja pripadaju Općini Jelsa, njima također nije jasno tko će sada na tom području obavljati poslove vezane za registraciju plovila, sigurnost plovidbe, itd.

- Nadležnosti Ispostave Jelsa protežu se na mjesta od uvale Pokrivenik do rta Ploni rat, te veći dio južne strane otoka Hvara. Pored inspekcijskih poslova, upisa brodica, izdavanja vinjeta stranim plovilima, kao i niza drugih zaduženja, u luci Jelsa odvija se vrlo živa aktivnost uplovljavanja brodova.

Prema dostupnim podacima u 2011. u našu luku je uplovilo 1410 brodova, te iskrcano 86.316 putnika, što samo za sebe govori da bi ministar Komadina trebao žurno povući konkretne poteze - rekao je Jakša Marić u odsutnosti načelnika Iva Milatića.

A da se na otoku Hvaru ne bi dogodio presedan kakav nije zabilježen u pomorskoj povijesti jadranskih luka, gradonačelnica Plančić je svoje prosvjedno pismo uputila i Vladi RH, Upravi za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda, Upravi za otočni i priobalni razvoj, Lučkoj kapetaniji Split, pa i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Mirko Crnčević

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Default.aspx)

DRAMA U BENGALSKOM ZALJEVU

U Bangladešu napadnut brod Lošinjske plovidbe: Pljačkaši teško ozlijedili drugog časnika posade!

[attachment=1]

Posada se krenula skloniti od napadača kada je pljačkaš bacio nož na Marka Š. i teško ga ozlijedio.

RIJEKA - Rano jutros u 05.00 po lokalnom vremenu u Bengalskom zaljevu , na sidrištu luke Chittagong u Bangladešu pokušana je pljačka broda Hana, u vlasništvu Lošinjske plovidbe iz Rijeke, priopćili su iz uprave kompanije. Grupa razbojnika tijekom noći popela se na brod s namjerom krađe brodske spreme u kojoj se nalaze kante s bojom, brodske užadi i slično.

Tijekom redovnog obilaska broda uočio ih je drugi časnik palube i odmah alarmirao posadu. Dao je znak za uzbunu i sukladno uputama da se posada skloni i ne ulazi u sukob s napadačima dežurni članovi posade krenuli su se povući u nadgrađe. Jedan od pljačkaša bacio je nož i pogodio drugog časnika 30-godišnjeg Marka Š. iz Rijeke, a napadači su pobjegli i napustili brod.

- Naš pomorac odmah je prebačen u bolnicu, u pitanju su teže ozlijede, odmah je operiran i sada je van životne opasnosti. Hospitaliziran je u Medicinskom Centru Chittagong, uz njega je brodski agent a mi smo o svemu odmah obavijestili obitelj s kojom će čim dođe svijesti moći i telefonski razgovarati, rekao nam je Zlatko Moković, predsjednik uprave Lošinjske.

Naglašava kako ovo nisu pirati već obični pljačkaši a napad je odmah prijavljen vlastima Bangladeš, koje su pokrenule istragu.

- I tamošnje vlasti iznenađene su ovim incidentom jer se već dugo tako nešto nije dogodilo. Brod je doplovio iz Kine s teretom, tamo je na vanjskom sidrištu već nekoliko dana jer čeka dozvolu za iskrcaj.

Chittagong najveće je luka u tom području. Svi ostali pomorci su dobro, a brod nastavlja svoje aktivnosti prema redovnom planu, kaže Moković. Brod Hana inače je u time charteru i plovi pod zapovjedništvom kapetana Josipa Hrvatina.

Izvor : JL (http://www.jutarnji.hr/)

Turanj: požar na svjetioniku, lakše ozlijeđen svjetioničar.

U požaru koji je u 14.24 sati izbio u svjetioniku na otočiću Babcu nasuprot mjesta Turanj, lakše je ozlijeđen svjetioničar.

[attachment=1]
Prema informacijama iz zadarskog VOC-a, na teren su nakon dojave o požaru, privatnim brodicama odmah izašli vatrogasci DVD-a Pašman koji su vatru lokalizirali i spasili svjetioničara koji je unutra bio omamljen od dima i ozlijeđen.

Jedan od vatrogasaca brodom ga je prevezao na otok Pašman gdje su pričekali Hitnu pomoć, a utvrđeno je da se u svjetioniku zapalila kuhinja.

B. S.

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Default.aspx)

Evo svjetionik Babac, slika sa ovog Foruma.

Čini mi se da je požar vjerovatno izbio u zgradi do, koja je vjerovatno namjenjena za smještaj posade.
Tamo je kuhinja i vidim dimnjak, teško da je to smješteno u samom svjetioniku.

poz.
 

RIJEKA, 30. siječnja 2012.

Novi informacijski sustav na riječkom kontejnerskom terminalu

Novi terminalni informacijski sustav NAVIS, vrijedan oko milijun eura, koji omogućuje potpunu informacijsku potporu svim dijelovima operativnog rada na kontejnerskom terminalu u riječkoj luci, pušten je u rad, priopćili su danas iz tvrtke Jadranska vrata d.d., koncesionara tog terminala.

Kako se navodi, NAVIS sustav je instaliran na više od 200 kontejnerskih terminala u svijetu, a njegovo uvođenje traje od 9 do 12 mjeseci.

Na riječkom kontejnerskom terminalu na Brajdici je inastaliran uz velike napore i entuzijazam zaposlenih, dva dana prije najavljenog roka, odnosno u tri mjeseca, što je rekord i novi standard u svjetskim razmjerima, naveli su iz Jadranskih vrata.

Ističu da je ulaganje u NAVIS sustav samo dio planiranih ulaganja tvrtke ICTSI, tvrtke sa sjedištem u Manili, na Filipinima, koja je od prošle godine vlasnik Jadranaskih vrata, u kontejnerski terminal u idućih nekoliko godina.

Uvođenje novog informacijskog sustava, Jadranska vrata i riječka luka svrstavaju se među najmodernije kontejnerske terminale i luke na svijetu koje koriste vrhunske informatičke tehnologije, a to će povećati kvalitetu usluga i operativnu efikasnost te smanjiti troškove za kontejnerske brodove koji uplovljavaju u riječku luku, stoji u priopćenju.

(Hina)

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr/)

ZAGREB, 31. siječnja 2012.

Sastanak s lučkim kapetanima

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina pozdravio je danas lučke kapetane poručivši im da i dalje časno i odgovorno obavljaju poslove sigurnosti plovidbe i zaštite Jadrana i unutarnjih voda.

Sastanak o aktualnom stanju i najvažnijim pitanjima, kadrovskoj problematici i mjerama za pripremu nautičke sezone s osam lučkih kapetana na moru i četvoricom na unutarnjim vodama vodio je zamjenik ministra Zdenko Antešić, a nazočili su i pomoćnici ministra Nikola Mendrila i Perica Šolić.

Usprkos strogim smjernicama za izradu državnog proračuna vodit ćemo računa o specifičnosti poslova koje obavljaju lučke kapetanije jer se sigurnost na moru i rijekama mora odvijati, kazao je zamjenik Antešić.

U 8 lučkih kapetanija i 70 ispostava na moru zaposlena su 267 djelatnika uz još 77 djelatnika koji se zapošljavaju sezonski. Potrebno je popuniti djelatnike u ispostavama zbog odlaska djelatnika u mirovinu.

U 4 lučke kapetanije i jednoj ispostavi na unutarnjim vodama zaposleno je 37 djelatnika.

U narednom razdoblju napravit će se analiza žurnih potreba za zapošljavanje te će se sukladno mogućnostima predložiti plan popunjavanja upražnjenih radnih mjesta.

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr/)

SPLIT, 26. siječanj 2012.

Novi rekordi prometa preko Jadrana

[attachment=1]
Brodovi koji plove na linijama između hrvatskih i talijanskih luka, a na čije plovidbene redove suglasnost daje Agencija za obalni linijski pomorski promet, ostvarili su u 2011. godini rekordan promet i putnika i vozila, nadmašivši ostvarenja iz 2010. godine za 9,5 posto u broju putnika i 5,3 posto u broju vozila. Prošle je godine preko Jadrana prevezeno ukupno 622.343 putnika i 86.420 vozila.

Najveći dio prometa ostvarili su nacionalni brodar Jadrolinija (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=7360.0), na relacijama Split-Ancona, Zadar-Ancona i Dubrovnik-Bari, te panamska tvrtka Blue Line International (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=14598.0) na liniji Split-Ancona. Ukupno je Jadrolinija prevezla 275.238 putnika i 49.494 vozila što je za čak 22,8 posto putnika i 12,7 posto vozila više nego 2010. godine. Osjetno najveći rast prometa, od gotovo 50 posto kod putnika i 34,4 posto kod vozila, Jadrolinija je zabilježila na liniji Dubrovnik-Bari.
I tvrtka Blue Line zabilježila je rast prometa i to od 9,6 posto kod putnika (184.957) i 6,4 posto kod vozila (27.450).

Među brodarima koji održavaju sezonske linije između talijanskih i hrvatskih luka i dalje je vodeća talijanska tvrtka SNAV čiji su brzi brodovi prevezli 58.196 putnika i 9476 vozila. Ipak, to je ostvarenje u broju putnika za 15 posto, a u broju vozila za 16,2 posto lošije nego 2010. godine. Istodobno su brodovi tvrtke Venezia Lines, na linijama od Venecije do luka u Istri i na Kvarneru, prevezli 44.413 putnika, što je rast od 14,1 posto, dok su brodovi tvrtke Emilia Romagna Lines prevezli 40.197 putnika ili 16,1 posto više nego godinu prije.
Tijekom 2011. godine od održavanja prekojadranskih linija odustale su inozemne tvrtke Adriatic Shipping Co. Ltd. iz Kingstowna i Logistica Transporti Molisana iz Termolija.

Napomena: U statistici za 2010. godinu, objavljenoj na stranici Agenciji 11. veljače 2011., dati su pogrešni podaci o broju vozila koje je u 2009. i 2010. godini na liniji Split-Ancona prevezao brodar Blue Line International. Pogrešne podatke je dostavio agent brodara Split Tours d.d., koji se naknadno ispričao zbog toga propusta.

Dokument:
Usporedba prometa putnika i vozila 2011./2010. (http://www.agencija-zolpp.hr/Portals/12/doc/STATISTIKA_2011_medunarodne.pdf)

Izvor: Agencija za obalni linijski pomorski promet (http://www.agencija-zolpp.hr/)

BORBA S DIVOM Iz mora izvađen 20-metarski čempres.

[attachment=1]
Pod nadzorom dubrovačke Lučke kapetanije, pripadnici dubrovačke profesionalne vatrogasne postrojbe i komunalnog poduzeća "Čistoća" uklonili su iz mora uz pomoć ploveće dizalice "Triton" čempres koji je ometao sigurnost plovidbe ispod gradskog predjela Ploče- Sv. Jakov.

- Čempres je proteklih nekoliko dana iščupala snažna i ledena bura te je završio u moru u kojem su ga morske struje nanijele u uvalu Betina Špilja ispod hotela "Argentina", odnosno između "Ville Šeherezada" i "Ville Dubrovnik"

Okomito plutajući, čempres je zapeo za morsko dno te je iz mora stršio oko 3 metra iznad morske površine i predstavljao opasnost za nesmetanu plovidbu. Kratko po dojavi građana s predjela Ploče i Sveti Jakov naša Lučka kapetanija Dubrovnik je u suradnji sa gradskim vlastima organizirala akciju uklanjanja čempresa iz mora.

Gradske vlasti, naime, imaju obvezu upravljanja i održavanja pomorskog dobra na svome području, ali i rezervirana proračunska sredstva koja su namaknuli naplatom koncesijskih odobrenja- istaknuo je dubrovački v.d. lučki kapetan Nikola Beusan.

[attachment=2]
Akcija je uspješno završena u popodnevnim satima, a čempres je plovećom dizalicom dovezen do Sustjepana, gdje je iskrcan i ispilan.

Ahmet KALAJDŽIĆ

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Default.aspx)

Članka je zanimljiv zbog brojki i statističkih podataka o stanju u hrvatskom brodarstvu...


ZAGREB, 28. veljače 2012.

Održan sastanak s predstavnicima brodara

U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture održan je sastanak s članicama „Mare Nostrum“ Udruge hrvatskih poslodavaca – brodara u međunarodnoj pomorskoj plovidbi u cilju upoznavanja s radom Udruge kao i s aktualnom problematikom poslovanja hrvatskih brodara na brodarskom tržištu.

Predstavnike Udruge u ime ministra pomorstva, prometa i infrastrukture pozdravio je zamjenik ministra Zdenko Antešić, a u daljnjem radu i razgovoru s predstavnicima brodara nastavio je pomoćnik ministra kap. Nikola Mendrila sa svojim suradnicima iz Sektora pomorske plovidbe ovoga Ministarstva.

Ravnatelj Udruge Mate Botica istaknuo je da Udruga danas okuplja četrnaest članica, trinaest brodara, i jednog pridruženog člana, Hrvatski registar brodova.

Osim putničkih brodara Jadrolinije, Rijeka i Rapske plovidbe d..d. Rab, svi ostali brodari – članice Udruge, posluju na svjetskom pomorskom tržištu, sukladno ponudi i potražnji brodarskog prostora.

Na dan 31. prosinca 2011. godine članice Udruge raspolažu s ukupno 162 broda, ukupne tonaže 3.252.757 DWT, prosječne starosti brodova 9,33 godine, dok su brodovi u međunarodnoj plovidbi (92,86%) prosječne starosti 8,2 godine.

Najmlađa flota je od brodara Uljanik plovidbe iz Pule 3,5 godina, dok je najstarija flota Splitske plovidbe iz Splita 36,5 godina. Ukupna vrijednost flote iznosi 1.831 mil USD, dok je ukupno ostvareni prihod članica Udruge u 2010. godini iznosio 793 mil. USD, a ostvarena dobit 36 mil. USD. Članice Udruge  zapošljavaju 3.009 pomoraca (oko 4000 s administrativnim osobljem je ukupni broj zaposlenih).

Trenutno se gradi 17 Novogradnji (ukupne vrijednosti 665 mil. USD) - od toga 7 brodova u hrvatskim brodogradilištima (vrijednosti 270 mil. USD), i 10 u inozemstvu (vrijednosti 395 mil. USD) .

Predstavnici brodara predstavili su aktualnu problematiku svog poslovanja s naglaskom na drastičan pad cijena vozarina, poskupljenje goriva, loše uvjete kreditiranja koji su rezultat sveukupne globalne gospodarske krize, pa tako i one na svjetskom pomorskom tržištu.

Unatoč otežanim prilikama proteklih godina brodari su ipak ostvarili i kvalitetne promjene – vlasnički i organizacijski su se restrukturirali i pomladili flotu izgradnjom brodova u hrvatskim brodogradilištima uz državnu potporu i nabavkom novih na svjetskom tržištu.

Kroz izmjene Pomorskog zakonika, istaknuto je da će se razmotriti i prijedlog brodara o mogućnosti odgode primjene poreza po tonaži prema veličini flote koji je trebao stupiti u primjenu 01. siječnja 2013. godine.

Republika Hrvatska je podnijela zahtjev Europskoj Komisiji za priznanje statusa priznate organizacije za Hrvatski registar brodova, te se očekuje da će Hrvatski registar brodova ulaskom Republike Hrvatske u EU dobiti ovaj status.

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (http://www.mppi.hr/)

Sve je dobro dok ih ne počnu minjat Filipincima...

02.03.2012.

Jadroplov smanjio plaće pomorcima 12 posto

Pritisnuta krizom u brodarstvu i najnižim vozarinama za sipke terete u posljednjih 20-ak godina, Uprava „Jadroplova“ u četvrtak je odlučila sniziti plaće pomorcima za 12 posto.

Obavijest o tome, kako doznajemo, već je poslana na svih šest brodova u floti splitske kompanije na kojima plovi oko 120 članova posada. Tako bi, primjerice, vođa palube ubuduće trebao primati oko 14.800 kuna mjesečno umjesto dosadašnjih 16.000 kuna, dok bi smanjenje plaća niže rangiranim članovima posada trebalo biti razmjerno niže.

- Mjera je privremena. Pratit ćemo stanje na tržištu i kada cijene brodskog prostora i financijsko stanje budu povoljniji, u „zelenom“, onda ćemo plaće vraćati na raniju razinu. Odluka je donesena prvenstveno zbog zaštite interesa i daljnje opstojnosti tvrtke – ističe Branimir Kovačić, predsjednik Uprave jedinog hrvatskog teretnog brodara u većinskom državnom vlasništvu.

Smanjivanje plaća pomorcima splitske kompanije od 1. ožujka nije iznenadilo pozornije pratitelje kretanja u domaćem pomorstvu. Naime, i brojni europski brodari odlučili su se za „bolne rezove“, pa je tako skandinavski „Gearbulk“ objavio kako će do početka iduće godine europske posade na svojim brodovima zamijeniti pomorcima s Filipina i iz Kine zbog čega će bez posla ostati i 200 hrvatskih pomoraca.

Aktualno poslovodstvo „Jadroplova“ već je tijekom 2011. smanjilo godišnju masu plaća u tvrtki s 15,5 milijuna kuna na 12,8 milijuna kuna, pri čemu treba napomenuti da uz posade brodova u kompaniji trenutačno radi 48 osoba, većinom u splitskoj direkciji.

Gordan Zubčić, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

05.03.2012.

SKANDINAVSKA KOMPANIJA DO KRAJA 2012. OTPUSTIT ĆE HRVATSKE POSADE

Filipinci i Kinezi umjesto 190 Hrvata na ‘Gearbulku’

Norveška kompanija “Gearbulk” službeno je najavila da će ubrzati ukrcaj azijskih pomoraca i smanjiti angažiranje Europljana, te da će početkom 2013. godine aktualne (europske) posade na njihovim brodovima zamijeniti Filipinci i Kinezi. Zbog toga će i oko 190 hrvatskih pomoraca praktički ostati bez posla već od ove jeseni.

Hrvatski pomorci su godinama bili vrlo cijenjeni i brojni na brodovima skandinavskog brodara. Štoviše, Lošinjanin Nedjeljko Škapul, zapovjednik broda “Emu Arrow”, i Nedjeljko Dlačić s Cresa, električar s istog broda, dobili su lani i Plavu vrpcu Vjesnika za spašavanje broda prilikom potresa i tsunamija u Japanu.

– Otpuštanje naših pomoraca s “Gearbulka”, na žalost, nije jedini takav slučaj, jer i domaće kompanije “režu” svoje posade. Nije čudo što su Filipinci konkurentniji na tržištu jer njihovi pomorci imaju bolji status u svojoj državi nego hrvatski pomorci u Lijepoj našoj – kazao je kap. Predrag Brazzoduro iz Sindikata pomoraca Hrvatske.

Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Brod imena ‘sv. Salvestar’ vraćen, jer nije upravljiv, spor je i na krmi prodire more.

DOBILI NOV BROD PUN MANA
Razočarani Komižani: To vam je isto kao da naručite mercedes, a stigne vam izlupani golf.

Kada su početkom prosinca 2008. godine u marini Kaštela u nazočnosti tridesetak uzvanika, na čelu s komiškom gradonačelnicom Tonkom Ivčević, djelatnici brodograđevne tvrtke “Poseidon“ položili kobilicu za gradnju broda “Sveti Salvestar”, nitko nije ni slutio da taj brod do dana današnjeg neće zaploviti na državnoj liniji 612 Komiža-Biševo-Komiža.

Istina, prilikom privremenog preuzimanja broda 22. rujna 2011. godine obavljena je plovidba na ruti Split-Biševo-Komiža po skoro idealnim uvjetima, ali se pokazalo da brod nije upravljiv, ne postiže očekivanu brzinu, da je prova u pretezi, a da na krmi za vrijeme vožnje prodire more kroz otvore za ispuštanje mora.

[attachment=1]
Brod Sv. Salvestar u kaštelanskom brodogradilištu ‘Poseidon’

Poslije nekoliko dana brod je vraćen brodograditelju koji je u međuvremenu pronašao novu tvrtku koja se bavi projektiranjem brodova s kojom su obavljene potrebne konzultacije u suradnji s Hrvatskim registrom brodova (HRB).

Nadalje, dogovoreno je kako će projektant načiniti prijedlog kako razriješiti problem upravljivosti, stabiliteta i trima broda, te da će se nakon odobravanja projektne dokumentacije od HRB-a početi s rekonstrukcijom koja bi trebala biti dovršena do kraja ožujka ove godine.

HRB će zatim ponovno izvršiti pregled broda. Inače, vrijednost broda je 2,6 milijuna kuna s PDV-om, od čega je Nautički centar, tvrtka u 100-postotnom vlasništvu Grada Komiže, osigurao 1,91 milijun kuna kreditom kod poslovne banke (hipotekom na dio zgrade Spomen doma) i vlastitim sredstvima, a ostatak od 685 tisuća kuna nepovratna su sredstva Ministarstva mora RH.

- Brodograditelj kasni s isporukom, pokušao nam je isporučiti brod koji ne zadovoljava dogovorene kriterije i mi smo doista razočarani.
‘Ne uklone li se nedostaci, brod nećemo prihvatiti’

Kao da ste naručili mercedes, a dobili izlupanog golfa - rekao nam je, ne krijući razočarenje Pjerino Ivčević, predsjednik Nadzornog odbora Nautičkog centra Komiža. Ivčević je nastavio: - Ako nedostaci na brodu ne budu otklonjeni, brod nećemo prihvatiti, raskinut ćemo ugovor i sudskim putem ćemo tražiti naknadu štete.

Ako brod bude u redu, od izvođača ćemo tražiti i isplatu penala, predviđenih ugovorom u slučaju nepoštovanja rokova gradnje (radi ispunjavanja potraživanja u slučaju raskida ugovora i nepreuzimanja broda, brodograditelj i Goran Nuić kao jamac platac izdali su naručitelju - Nautičkom centru Komiža - šest bjanko zadužnica po pola milijuna kuna, op.p.).

Mi smo zadali jasne parametre, po principu ključ, odnosno brod u ruke, hoćemo brod koji će ploviti za Biševo, koji će pokrivati područje plovidbe 5 i koji će zadovoljavati uvjete natječaja. Kao ozbiljna gradska tvrtka uredno otplaćujemo kredit i izvršavamo svoje obveze, ali smo angažirali odvjetnički ured koji je uvidom u ugovore i u ostale dokumente ustanovio da dobro stojimo ako dođe do sudskog spora da dobro pravno stojimo.

S obzirom na dotrajalost dosadašnje pruge Biševo poduzet ćemo korake kako bismo u idućih dvadesetak dana osigurali adekvatan brod koji će ploviti za Biševo dok Sv. Salvestar ne zaplovi - rekao nam je Pjerino Ivčević. Sudbina broda Sv. Salvestar bit će i na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća, iako su oporbeni vijećnici tražili tematsku sjednicu.

napisao i snimio Bogoljub Mitraković

Tonka Ivčević, komiška gradonačelnica:

- To je brod koji je nama trajno rješenje. Znači, ne razmišljamo o dvije-tri sezone, mi doista želimo brod kakav smo tražili za dugoročno razdoblje.

[attachment=2]
Doista smo iznenađeni razvojem situacije, jer se radi o brodogradilištu koje je izgradilo puno dobrih brodova i jednostavno ne znam što bih rekla, osim da je to jedna velika nesreća koja se dogodila i nama i njemu.

Sigurno je da ova situacija nije ugodna i vlasnik brodogradilišta pokušava napraviti sve da izvrši potrebne korekcije.

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Default.aspx)

 Mislim da brodogradilište nije krivo zbog lošeg projekta. Osim ako oni nisu projektanti. Upoznao sam letos Gospodu Nuić, i oca i sina. Delovao mi je da zna posao brodograditelja. Mada, njegovi majstori koji su završavali Ribaricu u Crnoj Gori nisu se proslavili umećem.

iz priloga sedma kora
PRAZNE ŠTIVE ‘Tržište će stagnirati još barem 12 mjeseci’

Američka financijska kuća “Standard & Poor’s”, koja se posljednjih tjedana često spominjala i u kontekstu procjene kreditnog rejtinga naše zemlje, izdala je vrlo pesimističnu prognozu stanja na brodarskom tržištu koje se neće oporaviti još najmanje godinu dana.

[attachment=1]
Brodovi širom svijeta čvrsto su privezani zbog nedostatka tereta ili ih vlasnici upošljavaju za sitniš / Reuters

Zbog visokih cijena goriva, koje su od 2008. godine porasle više od 250 posto, i prevelikog broja novih brodova na tržištu, pred većinom svjetskih, pa tako i hrvatskih kompanija, nalazi se još jedna, četvrta uzastopna krizna godina koja bi im mogla donijeti gubitke ili, u najboljem raspletu, nisku zaradu.

- Ako cijene goriva nastave rasti, a trenutačno se za tonu nafte plaća 720 dolara, što je najviše u zadnjih pet godina, rast će pritisak na kompanije koje već pristaju na vozarine koje praktički jedva pokrivaju troškove broda i posade.
Ploviti se mora, zaraditi - ne

Budući da je tijekom proteklih pet godina ukupan broj brodova za prijevoz suhih tereta porastao za 80 posto, a broj tankera za 40 posto, brodari ne mogu kvalitetno uposliti svoje flote. Procjenjujemo da do većeg oporavka tržišta neće doći tijekom idućih 12 do 18 mjeseci. Na takvu situaciju negativno su reagirali i kreditori, pa europske kompanije ne mogu doći do “svježeg” novca ili ga dobivaju uz visoke kamate – ističe Izabela Listowska, kreditna analitičarka “Standard & Poor’sa”.

Vodeći ljudi hrvatskih brodara s kojima smo uspjeli razgovarati kazali su nam da nisu iznenađeni negativnim procjenama stanja na tržištu jer su, kako su ustvrdili, analitičke kuće specijalizirane za brodarstvo već objavile svoja viđenja raspleta krize.

Koliko god se ukupna nosivost našeg brodovlja na svjetskoj razini ne čini velikom, stabilnost poslovanja jadranskih kompanija iznimno je važna za domaće financijsko tržište i zaposlenost.

Zbog toga poslovodstva hrvatskih brodara gotovo uglas poručuju kako će, s gubitkom ili niskom dobiti, prebroditi produljenu krizu tijekom 2012. godine, te kako su dio brodova uspjeli ranije uposliti po povoljnijim uvjetima od aktualnih.

No, sve je to daleko od vremena prije pet-šest godina, kada su se, primjerice, brodovi za prijevoz teških tereta, nosivosti oko 100 tisuća tona, upošljavali za oko 100 tisuća dolara dnevno, od čega je više od 80 posto novca ostajalo kompaniji kao čista zarada.

Danas se vozarine za istu kategoriju brodova kreću tek oko 10 tisuća dolara dnevno, pa nije teško zaključiti zbog čega je većina naših brodara na granici “minusa”.

GORDAN ZUBČIĆ

‘Dalmacija’ ponovno traži kupca

Višak novi(ji)h brodova na svjetskim morima utjecao je i na ritam prodaje starijih plovila, pa koliko god naše kompanije uspijevaju u “rezanju” neprofitabilnijih dijelova flote, sve im ne ide glatko.

Dokaz tome je brod “Petka”, izgrađen 1994. godine, za kojeg “Atlantska plovidba” iz Dubrovnika ne može naći kupca iako je brod u odličnoj “kondiciji”, kao i situacija sa zadarskim tankerom “Dalmacija” za kojeg se traži novi vlasnik nakon odustajanja dalekoistočnog kupca od gotovo sklopljenog ugovora.

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Default.aspx)

Mogu potvrditi, tankeri za dizel i ostale derivate stoje prazni, vlastnici maltene mole, da jih nakrcaš, samo da malo pokriju troškove. Prije par godina brez godišnjeg ugovora i svih izvoznih papira na uvid nisu ni mrdnuli, da o akreditivima i performance bondovima niti ne pričamo, danas nit ne pitaju za to, samo da bi vozili. Ako treba, sutra mogu dobiti brod u Novorusyiskem - 60K tona na sidru.

 Ne odnosi se ovo samo na njih nego i na Brodogradnju. Posredno posle i na kooperantske firme koje posluju sa brodogradilištima(  proizvodnja Opreme)

ZAGREB, 3. travnja 2012.

Predstavljen projekt informatizacije obalnog linijskog pomorskog prometa

U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture danas je predstavljen projekt  uspostave informatizacijskog sustava obalnog linijskog pomorskog prometa, čiji je cilj povećanje efikasnosti sustava i dostupnosti usluga, smanjenje troškova i efikasniji nadzor sustava linijskog pomorskog putničkog prijevoza. Cjelokupni sustav operativno će provoditi Agencija za obalni linijski pomorski promet.

Sastanak na temu javnog obalnog linijskog pomorskog prometa okupio je predstavnike Jadrolinije, Agencije za obalni linijski pomorski promet, državnih i županijskih lučkih uprava te brodara.

Govoreći o planu implementacije sustava Maja Markovčić Kostalac naglasila je da se njegovim uvođenjem u pomorski promet želi poboljšati status cjelokupnog infrastrukturnog razvoja luka, čija uspostava nužno mora biti prilagođena razvijenim, ali i lukama u razvoju.

Na zahtjev brodara, a u cilju smanjenja troškova poslovanja brodara koji održavaju državne linije, razmotren je prijedlog ujednačavanja i smanjenja lučkih pristojbi na 6 posto cijene putne karte.

Pomoćnik ministra za pomorsku i unutarnju plovidbu, brodarstvo, luke i pomorsko dobro kap. Nikola Mendrila kazao je kako bi moguće smanjenje pristojbe izravno pogodilo lučke uprave koje ta sredstva koriste za obnovu i održavanje lučke infrastrukture, a od predstavnika lučkih uprava zatražio je dostavu financijskih planova za iduću godinu do kraja tekuće godine.

Na zahtjev brodara najavljeno je skoro upućivanje na Vladu prijedloga o donošenju Zakona o oružanoj pratnji na brodovima u međunarodnoj plovidbi, te izmjene Pomorskog zakonika od kojih su značajnije promjena statusa kabotaže i uvođenje obveznog osiguranja za brodare. Također, s namjerom modernizacije pomorskog prijevoza najavljena je i izmjena Zakona o obalnom linijskom pomorskom prometu.

Također, do kraja godine očekuje se donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (http://www.mppi.hr/)

Ovo možda nekome izgleda kao sitan problem ali nije baš tako.  :jok

--------------------

ZADARSKI ŠKOJI NA MUKAMA

Molat, Silba, Ist: freze i pente ostale bez goriva

Pronalaženje potencijalnih ulagača u ploveće crpke za gorivo ili uvođenje posebnih mjesečnih trajektnih linija za razvoženje naftnih derivata čije bi održavanje sufinancirao Grad Zadar – mogućnosti su koja se nameću kao rješenja za oko 850 stalnih stanovnika i brojne vikendaše s otoka Molata, Silbe, Oliba, Ista i Premude koji su od sredine veljače najviše pogođeni zabranom dugogodišnje prakse unošenja kanti s gorivom na “Jadrolinijine” trajekte u zadarskoj luci.

Sezona proljetnih radova u maslinicima, vinogradima i vrtovima u punoj je snazi, a freze, motorne pile i pente treba “napojiti”, pa je u prvi plan izbio problem dopreme manjih količina goriva na udaljenije otoke koji administrativno pripadaju Gradu Zadru. Žitelji Iža, Rave, Rivnja, Sestrunja i okolnih otoka još se i uspijevaju snaći odlazeći brodicama po gorivo na benzinske postaje na susjedni Ugljan, Dugi otok ili Pašman, ali stanovnici sjevernog dijela zadarskog arhipelaga još uvijek trpe štetu, jer unatoč incijativi gradske uprave nije aktivirana ni mogućnost da se gorivo na otoke prevozi istim brodom kao i plinske boce.

U takvoj situaciji otočani traže i dodatna rješenja, poput dva spomenuta koja nam je prenio Ivo Petrović, predsjednik Mjesnog odbora (MO) Molat, ističući kako je novim mjerama dodatno otežan svakodnevni život bodula.

- Neki “mudrac” je prije nekoliko tjedana anonimno i lažno dojavio zadarskim vatrogascima da se na trajekte unose velike količine goriva u plastičnim kantama i nakon toga su krenuli problemi. Svjesni smo da je to bilo formalno zabranjeno i prije, ali su isto tako i u “Jadroliniji” znali što se radi i gorivo bi se u dogovoru s posadom smještalo na uobičajena mjesta u garaži trajekta. Sada je realno očekivati da će netko pokušati prikriti kantu u nekakvoj kutiji i time napraviti veće zlo – kaže Petrović.

Čelnik molatskog MO-a smatra kako bi se uz kvalitetnu inicijativu s otoka i od strane zadarske gradske uprave moglo privući zainteresirane poduzetnike koji bi nabavili ploveće crpke za gorivo. Budući da se taj dio sjevernodalmatinskog otočja nalazi na nautičkoj ruti između Istre i Kornata kojom tijekom sezone plovi preko 200 jahti i jedrilica dnevno, “pokretna pumpa” brzo bi se isplatila - smatra Petrović.

- Između Zadra i Malog Lošinja ne postoji nijedna benzinska postaja, a treba znati da je riječ o udaljenosti od 40 nautičkih milja ili oko 70 kilometara. Zajedno s predstavnicima ostalih otočnih mjesnih odbora nazočio sam na sastanku u gradskoj upravi gdje nam je rečeno da rade na rješavanju nastale situacije.

Nadam se da ćemo uskoro dobiti mogućnost opskrbe gorivom, jer će se u suprotnom još jedan problem prelomiti preko leđa otočana koji već muku muče s nedostatkom vode, kvalitetnom opskrbom namirnicama, zabranom ribolova... - zaključuje Ivo Petrović.
                                                                                                                                                     

Stroži nadzor u ‘Jadroliniji’

U “Jadroliniji” smo doznali kako su krajem siječnja primili dokument iz zadarske policije kojim ih se upozorava na nepravilnosti u prijevozu naftnih derivata, te zapaljivih i eksplozivnih tekućina. Uprava državnog brodara tada je od posada trajekata zatražila strožiji nadzor prtljage kako bi se onemogućilo unošenje opasnih tvari koje bi mogle ugroziti putnike i brod. No, u “Jadroliniji” napominju kako njihovi trajekti na posebnim linijama prevoze cisterne s gorivom i plinom na otoke, ali i da se na brodove tada ne ukrcavaju putnici.

Brale ‘izbačen iz igre’

Upravo uz obalu otoka Molata tijekom ljeta 2008. godine bio je usidren brod “Gaj”, ploveća crpka u vlasništvu posedarskog poduzetnika Roka Brale. Inspektori zadarske Lučke kapetanije ubrzo su mu zabranili rad zbog neposjedovanja odgovarajuće koncesije, te tehničkih i kadrovskih nedostataka na brodu.

GORDAN ZUBČIĆ,  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

VLADA ODUSTAJE OD KONTINUIRANOG NADZORA

Ribarski inspektori ostaju bez brodova

[attachment=1]
Iako je u zatvaranju poglavlja o ribarstvu za ulazak Hrvatske u Europsku uniju jedan od uvjeta bio jačanje Ribarske inspekcije, čini se da hrvatska Vlada, odnosno nadležno Ministarstvo poljoprivrede, odustaje od kontinuiranog nadzora ribolova.

Štoviše, tri su broda Ribarske inspekcije, od ukupno njih pet, izgrađena novcem iz fondova EU-a upravo za tu namjenu, ali Ministarstvo poljoprivrede namjerava ih ustupiti Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) jer je resornome ministarstvu ta inspekcija preskupa.

U sporazumu, koji prema našim izvorima čeka potpise, navedeno je da se brodovi Ribarske inspekcije predaju u vlasništvo MUP-u, a da će MUP pomagati Ribarskoj inspekciji tako što će za inspekciju osigurati posadu i brod. Po satu korištenja MUP će Ministarstvu poljoprivrede naplatiti 1200 kuna, što im je inače uobičajena tarifa.

Šutnja u Upravi za ribarstvo

Iako su na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede objavljeni i Zakon o medijima, kao i Zakon o pravu na pristup informacijama, Slobodna Dalmacija nije dobila odgovor na pitanja o planovima vezanim uz ribarsku inspekciju, kao i uvjetima rada te problemima koji muče ribarske inspektore.

Odgovor ne samo da nije stigao u primjerenim rokovima, nego je sasvim izostao. Pitanje smo elektroničkom poštom uputili glasnogovorniku Ministarstva poljoprivrede te tajnici pomoćnika ministra Ljubomira Kučića, ujedno šefa Uprave za ribarstvo tog ministarstva. Na ponovljeni telefonski upit rečeno nam je da čekaju pomoćnika ministra i da će odgovor stići za koji dan, bili smo strpljivi, ali, eto, prošlo je 20-ak dana.

U međuvremenu ribarski inspektori, njih 17 na moru i kopnu, te skiperi, koji rade na ugovor o djelu, strepe za posao, a ne plaćaju im se ni prekovremeni sati ni troškovi boravka na terenu. Osim toga, poništavaju se i natječaji za već izabrane nove ribarske inspektore, što očito upućuje na to da se o jačanju Ribarske inspekcije ne misli ozbiljno.

A valja znati da je s EU-om bilo dogovoreno da se svake godine otvara pet novih radnih mjesta, pa je tako i lani bio raspisan natječaj za zapošljavanje pet novih inspektora. No, sad su poništeni. Jedan od izabranih inspektora, Hrvoje Vranko, upozorava na nedopustivo ponašanje Ministarstva poljoprivrede.

Poništeni natječaji za nove inspektore

− Izabran sam na radno mjesto ribarskog inspektora na moru, s mjestom rada u Senju. Prije rješenja, dobio sam usmenu obavijest o obvezi obavljanja zdravstvenog pregleda i dostavu potvrde o tome, što sam i učinio u zadanom roku. Početkom travnja dobio sam obavijest da se cijeli natječaj poništava zbog “novog” ustrojstva u Ministarstvu poljoprivrede – kazuje Vranko, koji je o tome tražio očitovanje ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, no dosad ga nije dobio.

O svemu je obavijestio sve relevantne institucije u RH i EU-u, kao i medije. Vranko veli da je u kontaktu s ostalim kolegama koji su dobili rješenja za radna mjesta i usuglasili su se o zajedničkom nastupu u upravnom sporu. Riječ je o tri radna mjesta za ribarske inspektore na moru u Visu, Puli i Senju, kao i dva na kopnu, u Vukovaru i Zagrebu.

− Prije nekoliko dana dobio sam službenu obavijest iz Ministarstva uprave o pokretanju upravne inspekcije, kao i upute o pravnom lijeku. Također sam dobio očitovanje iz Ureda predsjednika RH o ovom slučaju, a iz ureda su dopis uputili u Ministarstvo uprave, ministru Arsenu Bauku. Komunikacija s Ministarstvom poljoprivrede vrlo je loša, na telefone je vrlo teško dobiti nekoga od nadležnih, a e-mailom gotovo i ne komuniciraju, ili ne žele – kaže nam Hrvoje Vranko.

Istaknuti stručnjak za ribarstvo prof. dr. sc. Alen Soldo, sa Sveučilišnog studijskog centra za studije mora u Splitu i član Euromediteranskog foruma, ističe da mu predaja brodova Ribarske inspekcije MUP-u u ovo vrijeme više nalikuje na prvotravanjsku šalu nego na stvarnu ideju koju netko može uopće uzeti u ozbiljno razmatranje.

− Prethodna ribarska administracija baš se i ne može pohvaliti s puno pametnih poteza, ali nabava brodova za Ribarsku inspekciju svakako spada u pozitivne pomake. Svima koji nešto znaju o ribarstvu jasno je da Pomorska policija, uza sve svoje ostale obveze, nema mogućnosti za kvalitetan inspekcijski nadzor ribara i ribolovaca na moru, jer samo ribarski inspektori, opremljeni vlastitim plovilima, mogu poboljšati ribarski red na moru.

Hrvatske obveze prema EU-u

Navedeni razlog predaje ribarskih brodova zbog nedostatka novca u resornome Ministarstvu poljoprivrede smiješan mi je, jer to onda podrazumijeva da MUP, koji prima brodove, ima višak novca, a u krajnjem slučaju znamo da oba ministarstva primaju novac iz iste blagajne – komentira dr. sc. Soldo.

Dodaje da je puno problematičnija činjenica kako ovakva nerazumna ideja, koja je u potpunoj suprotnosti sa stručnim načelima, zbog više razloga može imati ozbiljne posljedice za naš odnos prema Europskoj uniji.

− Koliko mi je poznato, brodovi Ribarske inspekcije izgrađeni su namjenskim novcem EU-a u sklopu programa PHARE, pa ne razumijem kako se namjerava objasniti Europskoj komisiji da se sada ti brodovi predaju MUP-u, kojemu Ribarska inspekcija zasigurno nije prioritet. Nadalje, Hrvatska se obvezala da će u pretpristupnom razdoblju poboljšati rad Ribarske inspekcije, i to zapošljavanjem novih ribarskih inspektora te nabavom novih inspekcijskih plovila, pa je jasno da je trenutačna namjera Ministarstva poljoprivrede u potpunoj suprotnosti s preuzetim obvezama.

- Također, Maria Damanaki, povjerenica EU-a za ribarstvo, nedavno je izjavila da je poboljšanje Ribarske inspekcije ključno za implementaciju Zajedničke ribarske politike EU-a. Slično mišljenje ima i Komitet za ribarstvo Europskog parlamenta, koji je zatražio jačanje izravne inspekcije na moru, a ujedno i sankcije za zemlje članice koje se ne budu pridržavale takve politike. S obzirom na sve navedeno, ne bih se volio naći u koži hrvatskih predstavnika kad budu morali pred tijelima EU-a objašnjavati smislenost takve odluke – ističe prof. Soldo.

LJUBICA VUKO, SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

ZATOČENI U JEMENU I TOGU

Sedam hrvatskih pomoraca ne može doći kući: Osam mjeseci žive u užasnim uvjetima!

Brod "Katrina" šibenske tvrtke Brodarstvo d.o.o. arestiran je u Jemenu osam mjeseci, a petorica hrvatskih pomoraca od tada žive na brodu u vrlo lošim uvjetima, potvrdili su danas iz Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH).

Tajnik SPH Predrag Brazzoduro kazao je da je brod arestiran zbog dugova, a da posada među kojima su petorica pomoraca iz Hrvatske, nije primila šest plaća, zbog čega su i ostali na brodu, nadajući se da će im plaće ipak biti isplaćene.

Sindikat im može pomoći financijskom potporom, primjerice sa kartama za povratak kući, ali im nije uspio osigurati pravnu pomoć u Jemenu, radi zaštite njihovih interesa, rekao je.

Po riječima Brazzodura, još se dvojica hrvatskih pomoraca nalaze na drugom arestiranom brodu iste šibenske tvrtke. Brod "Verzina" arestiran je u Togu također više mjeseci, a ostatak posade ga je napustio.

Dvojica pomoraca iz Hrvatske trebala su se vratiti ovoga tjedna, sindikat im je kupio karte za povratak, ali su pomorci ostali bez putovnica i drugih isprava, koje su im oduzele lučke vlasti, uz obrazloženje da brod ne smije biti bez posade i da brodar mora osigurati njihovu zamjenu.

Na rješavanju problema i vraćanju isprava pomorcima radi i naše ministarstvo vanjskih poslova, rekao je Brazzoduro.

Brazzoduro je još rekao da svim pomorcima savjetuje da kašnjenje prve plaće odmah jave sindikatu, a da nakon kašnjenja dviju plaća za redom napuste brod. Dodao je da je razumljiv strah pomoraca od gubitka posla, ali i da je posao koji nije plaćen bolje izgubiti.

   JL (http://www.jutarnji.hr/)

Katina

Međunarodni brodar "Blue Line" traži pomoć hrvatske Vlade zbog linije Split-Ancona.

Vodstvo međunarodne brodarske kompanije Blue Line, koja je registrirana u Panami i s dva trajekta prometuje na liniji Split-Ancona, na današnjoj je konferenciji za novinare zatražilo pomoć hrvatske Vlade kako bi se tu tvrtku, koja plaća usluge peljarenja pri uplovljavanju i isplovljavanju iz splitske Trajektne luke, tretiralo na jednak način kao i Jadroliniju koja ne rabi usluge peljarenja.

[attachment=1]

Blue Line javno apelira na novu Vladu RH i ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišu Hajdaša Dončiča da omoguće ravnopravan položaj svih brodara na međunarodnoj liniji Split-Ancona. Najteži uteg poslovanja brodara je monopolistički položaj privatne tvrtke Split Pilot d.o.o., kojoj su dosadašanji ministri, pretpostavljamo iz osobnih interesa, osim monopola osigurali i višemilijunske prihode za usluge peljarenja brodova u splitskoj luci, navodi se u priopćenju podijeljenom novinarima.

Pritom navode kako su cijene usluga peljarenja u splitskoj trajektnoj luci dvostruko veće nego u Italiji.

"Za 500-tinjak isplovljavanja tijekom jedne godine brodar (Blue Line) plati 100.000 eura više nego u Italiji. Kada se u obzir uzme da Blue Line već 19 godina plovi na liniji Hrvatska - Italija, evidentno je da smo splitsku peljarsku službu preplatili za gotovo dva milijuna eura", ističe se u priopćenju.

Direktor kompanije Blue Line Henry Jorgensen, na upite novinara, naveo kako Blue Line godišnje za usluge pilota za peljarenje u splitskoj trajektnoj luci plati 220.000 eura, a hrvatski brodar Jadrolinija ne plaća ništa.

Pojasnio je kako se pretpostavlja da zapovjednici Jadrolinijinih brodova poznaju splitsku trajektnu luku te nemaju potrebe koristiti usluge pilota za peljarenje. Naglasio je kako i zapovjednici trajekata Blue Line također poznaju splitsku trajektnu luku te nemaju potrebe koristiti usluge pilota za peljarenje od samo desetak minuta pri uplovljavanju ili isplovljavanju.

Osim toga u Italiji se naplaćuje samo ulaz u luku, a ne i isplovljavanje, a u luci Ancona postoji mogućnost da kapetan broda dobije certifikat nakon 20-ak uplovljavanja, dodao je.

Naveo je kako je Blue Line za trajekte na liniji Split-Ancona investirao 15 miljuna eura te da je njima prošle godine prevezeno više od 200.000 putnika i oko 30.000 vozila. Na njegovim je brodovima zaposleno oko 40 Hrvata.

Kapetan na trajektima Blue Line na liniji Split Ancona Davor Begović kazao je kako veće 15 godina plovi na toj liniji i da godišnje ima oko 300 uplovljavanja u splitsku trajektnu luku i poznaje tehniku upravljanja brodova te mu nisu potrebni piloti za peljarenje.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

"Porez plačam državi koju volim"

Uvjren sam da, ako bi bili brodovi registrirani u HR (plovili pod zastavom Hrvatske), pilota nebi trebali.

A na toj konferenciji nije spomenuto da su:
1)dozvolu za plovidbeni red dobili na ''lipe oći'' jer jedan brod je već plovio, ali drugi brod još uvijek nije bio kupljen.
2)svi brodovi su pod zastavom Paname, znači podliježu peljarenju
3)brodar plaća poreze svima, ali definitivno ne RH
4)plovili u kabotaži za Stari Grad i ja mislim Vis iako su znali da kabotažu na tim prugama ima pravo obavljat samo Jadrolinija ....

Evo je izgleda ovaj brodić doveden u red, već smo ga spominjali > ovdje (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=2652.msg209031#msg209031) <

----------------

‘Sv. Salvestar’ plovit će uskoro na ruti za Biševo

[attachment=1]
Do sredine svibnja u Komižu bi trebao uploviti putnički brod “Sv. Salvestar” i preuzeti državnu liniju 612 Komiža-Biševo-Komiža od dotrajalog drvenog broda “Pruga Biševo”, izvijestio je komiške gradske vijećnike Pjerino Ivčević, predsjednik Nadzornog odbora Nautičkog centra “Komiža”, i sam gradski vijećnik.

O trošku izvođača uklonjeni su svi nedostaci na brodu uočeni tijekom pokusne plovidbe u rujnu 2011. od Splita, preko Biševa do Komiže, zbog čega je naručitelj, komiški Nautički centar, vratio brod izvođaču radova, brodogradilištu “Poseidon” u marini Kaštela.

Kako doznajemo, “Sv. Salvestar” ovih je dana porinut u more, obavljena je pokusna vožnja u nazočnosti članova posade, predstavnika izvođača i naručitelja, tijekom koje se pokazalo da je brod vrlo upravljiv, da pogonski stroj postiže plovidbeni broj okretaja, te da je i trim broda zadovoljavajući.

Čeka se još da Hrvatski registar brodova (HRB) obavi provjeru nagiba i izračun trima i stabiliteta broda, te za to izda potrebnu dokumentaciju kako bi se i službeno obavila primopredaja broda između komiškog Nautičkog centra i brodogradilišta “Poseidon”, a brod “Sv. Salvestar” nakon tri godine i četiri mjeseca od svečanog postavljanja kobilice konačno zaplovio.

Novac za izgradnju broda, vrijednog 2,6 milijuna kuna, osigurao je najvećim dijelom komiški Nautički centar, tvrtka u stopostotnom vlasništvu Grada Komiže, kreditnim sredstvima poslovne banke, te manjim dijelom iz poticaja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH (600.000 kuna nepovratnih sredstava i 85.000 kuna poticaja za gradnju trupa broda).

Brod “Sveti Salvestar” dug je oko 15 metara, širok 4,7, visine 1,5 metara, kapaciteta 56 putnika. Ima dva člana posade, a zahvaljujući glavnom motoru snage 214 kilovata postizat će prosječnu brzinu od 8,5 (maksimalna 11) milja na sat.

BOGOLJUB MITRAKOVIĆ    SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Ružno pače.
Ima lijepih tradicjonalnih brodskih linija koje pripadaju ovom podneblju, pljene lijepotom, a i sami su turistička atrakcija, zašto onda uvođenje ovakvih linija?

Upravo tako.Da plove pod HR zastavom nebi imali takvih problema...

SKROMNE IM SUBVENCIJE

‘Jadroliniju’ ne zanimaju Lastovo i Ugljan?

[attachment=1]
Tri kompanije, “Jadrolinija”, “Linijska nacionalna plovidba” (LNP) iz Splita i “Rapska plovidba”, dostavile su ukupno 23 ponude u sklopu prvog velikog koncesijskog natječaja za održavanje 24 trajektne pruge na Jadranu koji je jesenas raspisala Agencija za obalni linijski pomorski promet.

Već na prvi pogled iznenađuje činjenica da nijedan brodar nije pokazao zanimanje za plovidbu između Zadra i Preka na Ugljanu, jednom od najisplativijih pravaca, te za cjelogodišnju liniju Split−Vela Luka−Lastovo i sezonsku Vela Luka−Lastovo.

Takav rasplet javnog nadmetanja neće ugroziti putnike, jer će “Jadrolinijini” brodovi i dalje ploviti na tim prugama, dok bi se novi natječaji za potencijalne koncesionare, kako neslužbeno doznajemo, mogli raspisati nakon završetka turističke sezone.

Naši izvori tvrde da državna kompanija nije dostavila svoje ponude jer su sigurni da neće imati konkurenciju ni na ponovljenom natječaju, ali još više zbog nezadovoljstva visinom godišnje subvencije koja za cjelogodišnju i sezonsku liniju prema Veloj Luci i Lastovu može ukupno iznositi najviše 38,9 milijuna kuna.

Za razliku od dalmatinskog područja, gdje se nisu natjecali za tri pruge gdje sada rade, čelnici “Jadrolinije” dostavili su ponudu i za trajektnu liniju između Jablanca i Mišnjaka na Rabu, na kojoj od uspostavljanja te veze 1963. godine plove brodovi “Rapske plovidbe”, koja je očekivano zainteresirana i za nastavak održavanja te morske veze.

Inače, nacionalni putnički brodar prijavio se za ukupno 20 linija na kojima i sada plove brodovi bijele flote, dok se LNP natječe za tri pruge koje održavaju upravo “Jadrolinijini” trajekti. Riječ je o relaciji Šibenik−Zlarin−Kaprije−Žirje, liniji od Dubrovnika do Suđurđa na Šipanu, te između Prapratna na Pelješcu i Sobre na Mljetu.

Sada su na potezu stručna povjerenstva za svaku liniju koja bi odluku o budućim koncesionarima morala objaviti do početka srpnja. Nakon toga bi se trebali potpisati ugovori s izabranim brodarima koji će vrijediti do kraja 2016. godine, a potom će na novom natječaju prvi put moći ravnopravno sudjelovati i svi zainteresirane kompanije iz država članica Europske unije.

GORDAN ZUBČIĆ,  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

"Slobodna Dalmacija"
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

12.05.2012.

KALVARIJA BEZ KRAJA

Pomorci ostali zatočeni u Jemenu i Togou
 
I dalje je, na žalost, neizvjesno kada će se završiti višemjesečna drama posada brodova „Katina“ i „Verzina“ šibenskog Brodarstva koji su od 1. rujna prošle godine u svojevrsnom „zarobljeništvu“ u jemenskoj luci Hodeidah, odnosno u luci Lomo u Togou.

Kalvarija pomoraca na brodu „Katina“, na čelu s kapetanom Davorom Brozičevićem iz Rijeke, među kojima su i Hrvati Branko Mičetić, Giovani Senčić, Vlado Podobnik i Denis Malnar, te dvojice Hrvata, Gorana Stepanovića i Ante Zore, kapetana i upravitelja broda „Verzina“u Togou se nastavlja unatoč javnim obećanjima Vitomira Jurage, vlasnika šibenske tvrtke Brodarstvo, u čijem su vlasništvu spomenuti brodovi, da je na pomolu rješenje i sretan povratak pomoraca u domovinu. -U proteklih osam mjeseci Juraga se nadavao obećanja, ali od toga ništa nije ispunio.

Niti im je, kako je vama javno obećao, isplaćena jedna od više zaostalih plaća, niti su se pomorci vratili svojim kućama. U posljednjih 14-tak dana nisam uspio s njim razgovarati, ali smo razmijenili više poruka. Vjerujući da će ih moći izvući iz Togoa, za Stepanovića i Zoru Sindikat pomoraca Hrvatske je kupio zrakoplovne karte, ali ih ne puštaju tamošnje lučke vlasti jer ih nema tko zamijeniti na brodu. Već smo jednom morali mijenjati termin leta, a posljednji je bio za 22 sata u četvrtak.

Na žalost, ni taj let nije iskorišten, pa smo do sada u dva navrata morali na 24 tisuće kuna, koliko stoji karta, morali doplaćivati po 1700 kuna zbog promjene termina. Kako ni ovaj posljednji termin nije iskorišten, nećemo više ugovarati novi dok se situacija potpuno ne razriješi, kazao nam je Predrag Brazzoduro, tajnik SHP-a. Jedina utješna stvar u ovom trenutku je, kaže Brazzoduro, da pomorci nisu ni žedni, ni gladni.

Novi kupac

-Navodno se pojavio novi kupac brodova koji je zatočenim pomorcima za narednih sedam dana osigurao hranu, vodu i gorivo za rad pomoćnog motora. Na žalost, u najboljem slučaju, kupoprodaja brodova bi se mogla okončati za mjesec dana, kaže Brazzoduro. Inače, on ne vidi razlog zašto pomorci Katine sve ove mjesece ne žele napustiti brod dok im se ne isplate plaće. -Bili na brodu ili ne, nema nikakve garancije da će dobiti plaće.

Pogreška je što vlasnici brodova uopće zadržavaju posadu na tako „zarobljenim“ brodovima. Čim se pojavi problem, a ne riješi se u roku sedam dana, treba iskrcati teret i posadu, te tako izbjeći, i za vlasnika, i za posadu, ovu mučnu situaciju i kalvariju, smatra Predrag Brazzoduro.

ZAGREB, 27.04.2012.

Vlada: Ukrcaj naoružane pratnje na hrvatske brodove zbog zaštite od pirata

Vlada je na današnjoj sjednici uputila u saborsku proceduru konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka kojim se stvara pravni temelj za ukrcaj naoružane pratnje na brodove hrvatske državne pripadnosti.

Zbog sve učestalijih napada pirata na trgovačke brodove, posebice u području Adenskog zaljeva, sjevernog i zapadnog dijela Indijskog oceana, te informacija o efikasnosti ukrcaja naoružane pratnje na brodove, bilo je potrebno razmotriti usvajanje odgovarajućih izmjena u hrvatskom zakonodavstvu u skladu sa smjernicama i preporukama Međunarodne pomorske organizacije (IMO).

Prema podacima IMO-a,  tijekom 2011. registrirano je 266 piratskih napada i oružanih pljački brodova, te 270 pokušaja. Prema dostupnim podacima, nijedan brod s ukrcanom naoružanom pratnjom još nije otet.

Naoružana pratnja najčešće se ukrcava u lukama prije ulaska u zonu povećanog rizika, a iskrcava se po isplovljavanju iz takve zone.

Valja naglasiti da je ovo tek jedna od mjera, točnije posljednja u nizu preventivnih mjera, koje temeljem procjene rizika brodar poduzima radi sprečavanja napada pirata. Pri tome, posebno valja voditi računa o pravima pomoraca, što je također uređeno ovim zakonskim prijedlogom.

Slična zakonska rješenja već su uvedena u nekim zemljama EU (Velika Britanija, Grčka, Danska), Norveška (van EU), a u nekim zemljama se razmatra ili je u izradi odgovarajući propis (Nizozemska, Italija).

Zakonskim prijedlogom se uređuju i pitanja vezano za identifikacijske iskaznice za osobe i vozila koji obavljaju određenu djelatnost ili se stalno ili povremeno zadržavaju na području luke.

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (http://www.mppi.hr/)

TRAŽILI IH CIJELU NOĆ
Trojica ronioca pronađeni pothlađeni jutros kod rta Jelinak - u avanturu krenuli bez dozvole i neregistriranim brodom.

Trojica prijatelja iz Primorskog Doca zadala su svojim nestankom velike brige roditeljima i prijateljima te splitskoj policiji. Njih trojicu, i to Josipa B. (22),Blaža K. i Duju M. je u ponedjeljak oko sedam sati ujutro na rtu Jelinak pronašla posada službenog policijskog plovila Sveti Dujam dok su u ronilačkim odjelima, poprilično pothlađeni i dezorjentirani doslovce "čamili na pustoj hridi".

Mladiću su iz Doca krenuli u subotu oko 11 sati u smjeru Trogira,a svojima su rekli da se idu malo zabaviti i roniti u trogirskom akvatoriju. Na put su krenuli teretnim vozilom marke opel, a na trajleru-prikolici nalazio se i njihov plastični brod dužine oko tri metra i vanbrodski motor tomos.

No kako se do deset minuta prije ponoći nisu nikome javili ,niti je itko od njihovih prijatelja znao što je s njima, roditelji trojice mladića su alarmirali policiju prijavivši nestanak. Odmah po dojavi obavljen je obilazak ceste od Planog do Labina a pročešljana je i obala uz Divulje do Kaštela,ali bez rezultata.

Policijski brod Sveti Dujam isplovio je zbog nevremena tek u ponedjeljak ujutro oko pet sati i već za dva sat uspio pronaći izgubljene mladiće.

Oni su svojim neregistriranim brodom i bez ikakvih dozvola za ronjenje nekako došli od Trogira gdje su isplovili do rta Jelinak, ali je problem nastao kada se brodić okrenuo i potopio.

Mladići su nekako doplivali do obale, a šta se sve događalo, zašto je brod potonuo još nitko ne zna.

Policija još nije sitgla razgovarati sa mladićima koji su odmah po dolasku na kopno hospitalizirani radi pothlađenosti.


MARKO DIDIĆ  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

14.05.2012.

Atlantska plovidba: "AP Slano" novi brod u floti, "Petka" prodana pa odmah uzeta u dugoročni charter

Dubrovačka Atlantska plovidba izvijestila je putem Zagrebačke burze da je danas u Južnoj Koreji, u brodogradilištu STX, preuzela brod novogradnju koji će ploviti pod imenom "AP Slano", javlja SEEbiz.

Riječ je o drugoj od ukupno tri ugovorene novogradnje koje je Atlantska plovidba naručila u istom brodogradilištu.

"AP Slano" blizanac je nedavno preuzetom brodu "AP Astarea". To su supramax brodovi od 57.300 tona nosivosti, ukupne duljine 190 metara, širine 32,26 metara i visine (do glavne palube) od 18,50 metara. Brod pokreće glavni stroj od 9.480 kW.

Atlantska plovidba izvijestila je i da je danas u Tarantu u ltaliji prodala brod "Petka", koji je odmah po primopredaji od kupca ponovno preuzela u dugoročni time charter sklopljen na rok od jedne godine s time da dubrovački brodar ima mogućnost produljenja toga roka za još jednu godinu.

Izvor: Dalmacija News (http://www.dalmacijanews.com)

16.05.2012.

Sabor: omogućiti naoružanu pratnju na brodovima

Prijedlogom izmjena Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, o kojem jutros raspravljaju zastupnici u Hrvatskom saboru se, pod određenim uvjetima te kao zaštita od piratskih napada na brodove, omogućuje ukrcaj naoružane pratnje na brodove hrvatske državne pripadnosti.

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić iznio je podatak Međunarodne pomorske organizacije prema kojem je lani ukupno bilo 266 piratskih napada i oružanih pljački brodova te 270 pokušaja.

Naglasio je također i kako niti jedan brod s oružanom pratnjom nije bio otet.

Nakon konzultacija s brodarima i pomorcima te pravnim stručnjacima zaključeno je da se, temeljem prava na samoobranu, brodarskim kompanijama treba dopustiti da na svoj trošak ukrcaju naoružanu pratnju na brod kako bi se zaštitilo prvenstveno posadu, ali i brod i teret, i to u područjima gdje je rizik od napada ili pljačke povećan.

Kao osoba za naoružanu pratnju u zakonskim se izmjenama navodi osoba koja nije član posade broda, nego je na brod ukrcana za obavljanje neposredne sigurnosne zaštite posade, broda, tereta i druge imovine na brodu od piratstva i oružane pljačke, te prilikom obavljanja svojih poslova na brodu može koristiti vatreno oružje.

Da bi kompanija na brod, koji će ploviti morskim područjima u kojima postoji visoki rizik od piratskih napada ili oružane pljačke, mogla ukrcati naoružanu pratnju dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, te ga izvijestiti o točnom vremenu i mjestu ukrcaja i iskrcaja naoružane pratnje, rekao je Antešić.

Kompanija je dužna i osigurati siguran ukrcaj i iskrcaj oružja na brod, a po potrebi ishoditi dozvole od drugih država, te osigurati osobna sredstva za spašavanje na moru za osobe za naoružanu pratnju.

Osobe za naoružanu pratnju mogu upotrijebiti vatreno oružje radi nužne obrane posade, broda, tereta i druge imovine na brodu od istodobnog ili izravno prijetećega piratskog napada ili oružane pljačke, i to isključivo uz suglasnost zapovjednika broda i u najmanjoj mjeri koja je potrebna da se odbije napad.

Slična zakonska rješenja ima Velika Britanija, Grčka i Danaska, napomenuo je Antešić.

Predloženim izmjenama, kazao je, propisano je da se odredbe zakona primjene i na nepomične obalne objekte

(Hina), Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Vraćamo se u prvu polovicu 19. stoljeća. Prijedlog koji nije u skladu sa suvremenim međunarodnim pomorskim pravom. Kapetan bi mogao imati ogromne probleme u svjetskim lukama. Što ako pirati ugase svjetionike i počnu paliti vatre za plovidbu na opasnim mjestima? Pirati su uvijek korak ispred zaštitara, mornarice, policije i raznih ministarstava. Pomorske agente kao zaboravljaju a tko onda dojavljuje informacije piratima?

REGATE KUTERA

Barski srednjoškolci najbolji u veslanju

[attachment=1]Pobjednici prolaze kroz cilj (Foto: Siniša Luković)

Ekipa učenika Nautičkog smjera Srednje poljoprivredne škole iz Bara pobjednik je danas održane veslačke regate kutera u organizaciji Mornarice Vojske Crne Gore u Tivtu.

Takmičenje organizovano povodom Dana nezavisnosti, okupilo je četiri ekipe iz Tivta, Kotora i Bara, a koje su u kuterima veslale na stazi dugoj jednu nautičku milju od Ostrva cvijeća do tivatske gradske rive Pine.

Prva kroz cilj je u vremenu od 12 minutra i 57 stotinki prošla ekipa Srednje poljoprivredne škole Bar koja je za sobom ostavila ekipu školskog broda MCG "Jadran" (13 minuta 6 stotinki) i ekipe Srednje pomorske škole Kotor (13.48), odnosno drugu kombinovanu ekipu MCG sastavljenu od članova posada patrolnih brodova P-33 i P-34 (14.34).

Pehare najboljima i diplome svim učesnicima veslačke regate na palubi školskog broda "Jadran" uručio je komandant MCG, kapetan bojnog broda Rajko Bulatović.

Iako je veslanje i jedrenje u kuterima nekada bilo sastavni dio svakodnevnog života u Mornarici, zanimljivo je da je za današnju regatu organizator, Mornarica Crne Gore, morala da od Srednje pomorske škole Kotor pozajmi tri od ukupno 4 kutera sa kojima se veslalo jer takvih čamaca gotovo da više i nema u opremi ovog vida Vojske Crne Gore.

Tako su tri nekadašnja vojna čamca, a koja već godinama pripadaju SPŠ Kotor, u Tivat pred regatu iz Kotora dotegljeni remorkerom LR 77 MCG, dok je ekipa školskog broda "Jadran" nastupila u "svom" kuteru koji je dio opreme tog broda.

SL, Vijesti (http://www.vijesti.me/vijesti/barski-srednjoskolci-najbolji-veslanju-clanak-74917)

ZAGREB, 17.05.2012.

Projekt uspostave Pomorskog meteorološkog centra za Jadran

Sigurna plovidba brodica i jahti u velikoj je mjeri vezana za povoljne meteorološke uvjete, te je pitanje pomorske meteorologije pitanje sigurne plovidbe, istaknuo je pomoćnik ministra Perica Šolić na današnjem otvorenju dvodnevne radionice koju  organizira Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Državni hidrometeorološki zavod. Cilj susreta koji je okupio predstavnike svih država Jadrana je osnivanje Regionalnog informacijskog pomorskog meteorološkog centra za Jadran sa sjedištem u Hrvatskoj.
 
Pomoćnik Šolić naglasio je kako Ministarstvo pomorstva svakako podržava projekt te već više od desetljeća u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom osigurava neprekidno odašiljanje meteo izvješća za nautičare na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku na rezerviranim VHF kanalima za svako od područja Jadrana.

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (http://www.mppi.hr/)

Stanovnicima otoka danima prekinuta opskrba.
Vode na Silbi nema ni za piće, životinje skapavaju od žeđi.

Miloš Cimera, vlasnik “Zrmanje” neće voziti na Silbu dok mu ne podmire dugove / Cropix
[attachment=1]
Nemamo ni kapi vode, punih tjedan dana. Postajemo očajni. Ja se bavim proizvodnjom sira, nezamislivo je taj posao raditi bez vode. Ma nema ni za piće ni osnovne potrebe, a životinje nam skapavaju od žeđi - kaže mještanin Silbe Miodrag Ninković. Mještani su kazali kako danima nazivaju zadarski “Vodovod”, zadarsku gradsku upravu i resorno ministarstvo, no nitko im ne može reći kada će vodonosac donijeti vodu na otok. Jedino im je rečeno da Ministarstvo ima milijunski dug prema Gradu Zadru, time i Grad prema “Vodovodu” koji novac treba uplatiti na račun privatnika koji na otoke vozi vodu.

Miloš Cimera, vlasnik vodonosca “Zrmanja” koji je do sada donosio vodu na Silbu, rekao je da mu “Vodovod” duguje velike iznose i da neće voziti dok se dugovi ne podmire.

Brod je spreman za vožnju

- Brod je slobodan, može voziti danju i noću. Čeka se samo novac i više od toga ne bih komentirao - rekao je vlasnik vodonosca Miloš Cimera. Direktor zadarskog “Vodovoda” Tomislav Matek istaknuo je da problem nije u “Vodovodu”, nego u Ministarstvu koje još uvijek nije platilo dosadašnji obavljeni prijevoz vode.

- Dug “Vodovoda” prema vodonoscu iznosi 1,7 milijuna kuna, ali taj novac mi samo transferiramo iz Ministarstva prema vodonoscu. Ministarstvo nam nije doznačilo ništa. Nije ni potpisalo ugovor s “Vodovodom” o sufinanciranju vode za otoke za 2012. godinu. Stopirao sam isporuku vode dok ne potpišu ugovor, ne mogu drugačije napraviti jer je prijevoznik vode zbog tolikih dugova prema njemu zaprijetio blokiranjem računa “Vodovoda”. Ja više ne smijem povećavati dug - kazao je Matek.

Zadnja isporuka vode za Silbu obavljena je u travnju, odvezeno je oko 11 tisuća kubika vode. Od tada je sve stalo.

- Ministarstvu sam se obraćao mailovima, dopisima putem faksa, i ništa, nema odgovora. Ne mogu dopustiti blokadu računa “Vodovoda” zbog novca koje je dužno Ministarstvo - zaključio je Matek.

Pročelnik gradskog Odjela za poljoprivredu i razvitak otoka Ivica Katić je rekao da je Grad, zbog nedostatka vode na Silbi, zatražio hitan sastanak s nadležnim osobama u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Lada Kalmeta

Ministarstvo nema novca

Unatoč nekoliko telefonskih kontakata tijekom jutra s Tajanom Huzak u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koja je više puta isticala da piše odgovor na naš upit o dugu Ministarstva prema Gradu Zadru za vodoopskrbu na otocima, do zaključenja teksta, do 17 sati, odgovor nismo dobili. Tajana Huzak se prethodno u telefonskim razgovorima žalila da u državnom proračunu nema novca za ovu stavku i da ne zna kako će se namaknuti novac za opskrbu otoka vodom, niti kada će mještani Silbe dobiti vodu.


    SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Lobiranje načelnika uspjelo.
Od petka brzim brodom iz Splita do Postira, Pučišća i Povalja, ali bez povlastica.

Uspostavljena je sezonska brzobrodska linija prema otoku Braču, Split-Postira-Pučišća-Povlja, koja će se održavati od 22. lipnja do 9. rujna 2012., s dva povratna putovanja tjedno, priopćeno je danas iz Agencije za obalni linijski pomorski promet.

Liniju će održavati nacionalni brodar "Jadrolinija" i to petkom i nedjeljom. Polasci iz Splita predviđeni su u 9,30 sati, a povratak iz Povalja u 15 sati.

Time je prihvaćen zahtjev načelnika općina Pučišća Marina Kaštelana, Postira Ivice Mikačića i Selaca Ivice Škrpace da se u glavnoj turističkoj sezoni olakša povezanost naselja na istočnoj obali otoka Brača sa Splitom.

S obzirom da je riječ o sezonskoj liniji na nju se ne primjenjuje povlastica otočne tarife, navode iz Agencija za obalni linijski pomorski promet.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Interesantan članak iz današnje SD.

-----------

Otočna žeđ
Apartmani bujaju, a špine su im suhe .

Vodonosac ‘Zrmanja’ utažit će otočnu žeđ, ali nakratko / Cropix
[attachment=1]
Stanovnici zadarskog arhipelaga i “Otočni sabor” zadnjih dana i tjedana šalju apele za pomoć zbog suše koja će ovoga ljeta sasvim sigurno zadesiti otoke, prije svega one koji su pod upravom Grada Zadra.

Nakupilo su dugova prema vodonoscu “Zrmanja” iz prijašnjih godina, teškom je mukom dio dugova podmiren pa brod već nekoliko dana ipak vozi vodu na Silbu, Molat i drugdje - što znači da će otočna žeđ bar nakratko biti utažena. Koliko dugo - tek će se vidjeti.

Primjer otočne bezvodice klasični je primjer nesustavnog i lošeg rješavanja važnih problema u Hrvata. Prijevoz vode brodom s kopna na otoke jednostavno je preskup, a visoku cijenu plaćaju i otočani i država, znači porezni obveznici.

Ideje o bušotinama

Što se zapravo dogodilo i zašto nekad dostatne otočne vodspreme više nisu dovoljne?

Nekad duga suša i jest elementarna nepogoda, ali se uz to na otocima dogodilo i nešto drugo: apartmanizacija, odosno nekontrolirana izgradnja novih smještajnih jedinica što dovodi do toga da se ljeti broj stanovnika na pojedinim otocima poveća i desetak puta u odnosu na zimu. Naravno da dopola prazne gusterne pa ni vodonosac ne mogu zadovoljiti ljetne turističke potrebe.

I “Otočni sabor” u svojim apelima upozorava na sušu upravo zbog turizma. Naravno da nitko nije protiv turista, ali se problem suše (koja, očito, neće biti tek jednogodišnja pojava) treba rješavati paralelno s razvojem turizma. Vir se svojedobno suočio s problemom manjkave infrastrukture u nekontroliranoj izgradnji apartmana pa je tamošnja vlast teškom mukom rješavala nagomilane probleme.

Ali, Vir je praktički kopno i sve je zbog toga lakše. Sporadično su se odavno pojavljivale ideje o otočnim bušotinama iz kojih bi se koristila tzv. tehnička voda, zbog lagane slanosti nepitka, ali kvalitetna za sve druge potrebe.

U podzemelju otoka ima vode, odavno je to otkriveno, ali se nije ništa napravilo (osim u rijetkim primjerima u poljoprivredi) kako bi se ta voda iskoristila. A desalinizatore nećemo ni spominjati. Valjda je lakše plaćati Zrmanju ili plesati ples za dozivanje kiše.

Mario Vuksan  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Na slici je PT-71, a ne "Zrmanja".

Ma vidio sam i ja da nije Zrmanja (slika je par postova iznad) ali znaš da su novinari uvjek u pravu.  :)

poz.

A sezona je tek počela.  ::)


  24sata (http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/skocio-s-trajekta-igrao-se-s-valovima-i-ljutio-na-policajce-271698)

28.06.2012.

U Zagrebu se osniva Udruga kapetana i časnika

U Velikoj dvorani Ministarstva pomorstva i infrastrukture u petak će se održati osnivačka skupština Udruga kapetana i časnika palube trgovačke mornarice Zagreb. Udruga će raditi na organiziranom povezivanju pomorskih kapetana i časnika te na poboljšanju njihove suradnje s nadležnim državnim i gradskim tijelima, znanstvenim ustanovama, gospodarstvom, sindikatima pomoraca i srodnim udrugama u domovini i inozemstvu.

Jedan od ciljeva im je i unapređenje pomorstva, unutarnje plovidbe i zaštita pomorskog okoliša.

- U relativno kratkom roku smo uočili izuzetnu spremnost pomorskih kapetana i časnika koji žive u Zagrebu i kontinentalnoj Hrvatskoj da se osnuje jedna prava strukovna pomorska Udruga čija je zadaća okupljanje i druženje kapetana i časnika, a mislimo da možemo pridonijeti afirmaciji naše profesije ne samo u glavnom gradu Zagrebu nego li i u cjelokupnom kontinentalnom dijelu. Vjerujemo da smo spremni zaštititi nasu profesiju - poručio je kapetan Mario Babić.
Osim njega u Udruzi su za sada kapetani Ivan Božić, Božidar Šaban, Boris Mirković i Radomir Žuvić.

Ines Brajević, Dalmacija News (http://www.dalmacijanews.com)

Ova vodovodna trakavica se nastavlja.  :P

--------------------

Drvenik ostao bez vode, žedno 1500 ljudi

Mi na Velom Drveniku imamo više travarice nego vode, u petom misecu smo vodu dobili, a u šestom ni kapi, ne znamo koliko ćemo ovako moći izdržati. U gustirnama imamo manje od po metra vode, žege i sparine su iz dana u dan, a lito je tek počelo, šta li nas tek čeka?

Na izmaku smo snaga i mi otočani opet imamo dojam da smo zaboravljeni i građani drugog reda, pomozite nam makar vi novinari – tako u jednom dahu o žednom početku ljeta iz prve ruke govori Jerko Jukić iz Velikog Drvenika, otoka u trogirskom arhipelagu.

[attachment=1]
- Ima nas 240 domaćih na Velom Drveniku, a sada ljeti nas bude i više od tisuću i po, da ne govorimo o nautičarima koji rado dolaze kod nas. U svibnju smo dobili vodu, svatko ima pravo na 2 vagona, a u šestom misecu smo se opet zapisali, ali čujemo da vodonosca nema jer se nitko nije javio na natječaj. Nas ne zanimaju političke igre, ne zanima nas tko je nadležan, koje ministarstvo, mi samo želimo znati kada će nam stići voda. Sada peremo suđe u moru, pa molim vas kakvu to sliku šaljemo u svijet našim turistima? - iskreno će Jerko Jukić.

Isti problem poput Velikog Drvenika muči i mještane obližnjeg Malog Drvenika u trogirskom akvatoriju jer je isti vodonosac “Naranča” stizao i do njihova otoka do svibnja, dok je u lipnju izostao.

Nelojalna konkurencija

Među onima koji su redovito nosili vodu na otoke splitskog, ali i drugih područja bio je i vodonosac “Kapetan Mrs”, vlasnika Mladena Karamana, no ove godine na natječaj se nije javio.

- Problem je u nebrizi vlasti, kako one prošle, tako i ove, vodoopskrbu na otocima treba rješavati tijekom zime, a ne kad počne ljeto. Uništit će nas nelojalna konkurencija, na natječaj se sada može javiti i najmanji vodonosac za 1 kunu i to nas doista stavlja u neravnopravan položaj jer se meni takav posao nikako ne može isplatiti – kaže Mladen Karaman, vlasnik vodonosca “Kapetan Mrs”.

Dok čekaju kako će se na državnoj razini riješiti njihov problem, otočani s mukom prate vremensku prognozu jer žegi i vrućinama se ne vidi kraja. Zato s pravom kažu da su i dalje žrtve apsurdne situacije, usred mora ostali na suhom. Do kada, na žalost, nitko ne zna.

Ministarstvo ‘opralo’ ruke

Tko je nadležan za pitanje vodoopskrbe, Grad, Županija ili država, doznali smo u prozvanom Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

“Ovo Ministarstvo nema nikakvu nadležnost niti ovlasti nad vodoopskrbom otočnog stanovništva RH, pa tako ni stanovništva Velikog Drvenika. Jednako tako, nema nadležnosti ni nad provedbom javnih natječaja za odabir broda vodonosca. Vodoopskrba i javni natječaji u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave”, stoji u odgovoru Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

OJDANA KOHAREVIĆ  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Ovo bi išlo u crnu kroniku ali evo je u vjestima da bi skrenuli pažnju na opasnosti sportskog ronjenja.  :rtfm

--------------------

Četvoro talijanskih ronilaca poginulo je u subotu u urušavanju zidova u jednoj špilji u južnoj Italiji, a druge četiri osobe spašene su, objavili su talijanski mediji.

Športski ronioci, tri muškarca i jedna žena, poginuli su u "Krvavoj špilji" blizu Palinura južno od Salerna a tragedija se, kako se pretpostavlja, dogodila zbog urušavanja zidova špilje.

Prema izvješćima talijanskih medija, drugih četvoro ronilaca uspjelo se na vrijeme spasiti.

Mrtva tijela ronilaca izvučena su iz špilje tek nekoliko sati nakon tragedije.

Rt Palinuro omiljen je među roniocima zbog brojnih špilja što se ondje nalaze. Zidovi "Krvave špilje sadržavaju željezo i u dodiru s vodom poprimaju crvenu boju.

Voditelj skupine, koji je zaronio kako bi pomogao unesrećenima, ozlijeđen je i prevezen je u bolnicu.

   SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/179436/Default.aspx)

Evo još jedne slike "Zrmanje", slikano iz nešto veće blizine...

[attachment=1]

11.07.2012.

VETERAN U RASPREMI - IZ PRILOGA SEDMA KORA

Pomorci s trajekta “Sveti Liberan”: Obšivač nam duguje plaće i doprinose

[attachment=1]U građevinskoj tvrtki navode kako im je Porezna uprava
reprogramirala dugove za doprinose / Foto: sph.hr

Propast tvrtke “Obšivač” negativno se odrazila na životne i radne uvjete pomoraca s trajekta “Sveti Liberan”, nekadašnjeg “Zamošća” iz flote posrnule “Mediteranske plovidbe” iz Korčule, koji se nalazi u vlasništvu građevinara iz Metkovića.

Petorici sadašnjih članova posade poslodavac nije isplatio po nekoliko plaća, pa se visina duga procjenjuje na oko 50 tisuća kuna, ali veći problem je činjenica što od početka godine nisu uplaćivani obvezni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što nam je potvrdio i Vladimir Glavočić, inspektor ITF-a i voditelj dubrovačkog ureda Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH), koji je posjetio pomorce u uvali Janska kod mjesta Banića u Dubrovačkom primorju.

- Situacija s posadom “Svetog Liberana” nije optimistična jer iz tvrtke “Obšivač” najavljuju kako će brod poslati u raspremu, a pomorcima podijeliti otkaze. Činimo sve kako bismo im pomogli, jer su uvjeti njihova rada i života suprotni zakonima i međunarodnim pomorskim konvencijama. Od njihova poslodavca zatražili smo da im isplati sve zaostale plaće, uključujući dugovanja za radne vikende i praznike, te naknade za godišnji odmor i, naravno, obvezne doprinose. Treba znati da ljudi puno toga sami financiraju, uključujući prijevoz kućama i na posao uoči i poslije svakog vikenda, jer im tada tvrtka ne osigurava prehranu iz obližnjeg pogona u Banićima - tvrdi Glavočić.

Prema njegovim riječima, očekuje se i reakcija nadležnih državnih službi, jer postoje ozbiljne indicije da bi tvrtka “Obšivač” mogla završiti u stečaju sa svim “repovima” prema radnicima, dok bi se poslovanje moglo nastaviti preko “Delta Inženjeringa”, druge tvrtke u vlasništvu obitelji Obšivač.

Zbog toga je razumljivo nezadovoljstvo pomoraca i strah da bi u slučaju gubitka radnih mjesta ostali bez svojeg zarađenog novca i ostalih prava koja im pripadaju po zakonu.

Iz metkovske tvrtke, međutim, ističu kako će “uskoro podmiriti sva potraživanja pomoraca”, a u dopisu SPH naglasili su da im je “Porezna uprava odobrila reprogram dugovanja za doprinose, te da po tom reprogramu podmiruju obveze”.

- Trajekt će u raspremu, a posada će biti iskrcana i isplaćena kako se ne bi stvarali veći gubici. Također, želimo naglasiti da su pomorci odbili isploviti prije isplate plaće, čime je izgubljen već ugovoreni posao na Šipanu - navodi Ante Pratežina, direktor “Obšivača”, u izvješću upućenom Sindikatu.

Podsjetimo, metkovski građevinari kupili su trajekt prije dvije godine od “Mediteranske plovidbe” i prilagodili ga za prijevoz vozila i strojeva na gradilišta. Budući da se tvrtka nakon toga našla u poslovnim teškoćama, počeli su problemi s isplatom radnika, među kojima je i posada “Svetog Liberana”.


Gordan Zubčić, Stanislav Soldo, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Specijalizovana hidrogradevinska firma iz Boke nabavila plovnu dizalicu u Hrvatskoj

      KUPILI PLOVNU DIZALICU KAPACITETA 100 TONA

Specijalizovana hidrogradjevinska firma „YU Briv“ iz Kotora kupila je od preduzeća „Luka Ploče“ u Hrvatskoj, plovnu dizalicu „Birina“ od 660 bruto-tona, izgradjenu 1972 godine u firmi „Ganz“ u Budimpešti.
Ova dizalica može podičći teret mase do 100 tona i jedna je od većih na istočnoj obali Jadrana. Punih 40 godina „Birina“ je radila u Luci Ploče, jednoj od najprometnijih hrvatskih luka pri čemu je osim za klasičan prekrcaj tereta iz brodova, korištena i za spuštanja betonskih blokova u more kod izgradnje novih operativnih obala, istovar lokomotiva, vadjenje UNPROFOR-ovog helikoptera koji se srušio u more, pretovar tenkova, aviona, kontejnera i ostaloga. Zbog nedostatka posla, menadžment Luke Ploče je prije nekoliko mjjeseci odlučio da proda “Birinu”, a kupac je nadjen u crnogorskoj hidrogradjevinskoj firmi “YU Briv” koja je već imala iskustva sa tom dizalicom jer je “Birina” prije par godina u najmu bila angažovana na izgradnji dijela operativne obale marine Porto Montenegro u Tivtu.
“Birina” je prije par dana u teglju hrvatskog remorkera “Voluje” napustila Ploče i stigla u Boku gdje je prilikom predaje teglja remorkeru “Krsto” kompanije “YU Briv”, po starom pomorskom običaju, dizalica pozdravljena brodskim sirenama sa plovila njenog starog, odnosno novog vlasnika.
Novonabavljena plovna dizalica trenutno se nalazi u Zelenici i u toku je postupak njene preregistracije na crnogorsku zastavu i upis u naš registar brodova, a matična luka “Birine” ubuduće će biti Kotor.
Inače, kopmpanija “YU Briv” je lider na građevinskom tržištu Crne Gore u izgradnji luka, marina, podvodnih ispusta, podvodnih vodovodnih i kanalizacionih sistema, sa dugogodišnjim iskustvom i velikim remomeom u izgradnji te vrste objekata. Osim iskusnog inženjerskog i gradelsjkog kadra, ova firma raspolaže i sa najvećom flotom specijalizovanih plovila za izvodjenje hidrogradjevinskih radova kod nas, u kojoj su remorkeri, barže, pontoni, klapete, transportni i ronilački brodovi, a nabavkom “Birine” “YU Briv” je dobio i mogućnost dizanje teških tereta na moru.
“Dizalica “Birina” je svoj značaj u izgradnji u Crnoj Gori već iskazala. Mogućnost podizanja i montaže prefabrikovanih betonskih elemenata teških i preko 50 tona  doprinjeli su da se izgradnja gatova 3 i 4 i kejskog zida u marini Porto Montenegro završi u rekordno kratkom roku, uz poštovanje svih građevinskih normi.”-kazao je tim povdom “Vijestima” sulasnik “YU Briva” Vojo Bujković dodajući da su nabavkom velike plovne dizalice, u toj kompaniji  zaokružili svoje tehničke mogućnosti za izvodjenje i najkomplikovanijih gradjevinskih radova na obalnoj i lučkoj infrastrukturi.

02.08.2012.

NAJNOVIJE

„Mate Balota“ u subotu ide kroz Ždrelac za Iž!

[attachment=1]Batimetrijskim mjerenjem utvrđeno je da je kanal prokopan do dubine od 4,7 metara,
pa je na adrese svih institucija koje se bave morem i pomorstvom poslana obavijest da je
taj plovni kanal konačno otvoren za promet cijelom svojom širinom od 56 m

NAJNOVIJE

Prošireni kanal Mali Ždrelac „prošao“ je na testu koji je u četvrtak obavila Jadrolinija uz asistenciju Lučke kapetanije Zadar. Trajekt „Mate Balota“ prošao je s jedne i druge strane kanala bez problema i već će u subotu tim putem krenuti na redovnu liniju prema Ižu i Ravi.

- Prolaz kanalom zadovoljio je sigurnosne uvjete i prema našoj ocjeni svi trajektni ovakvih karakteristika kao „Mate Balota“ mogu prolaziti tim pravcem, kazao nam je Tiho Ivanov, glavni čovjek Jadrolinije za zadarsko plovno područje.
Prva trajektna linija za Iž i Ravu krenut će u subotu u 10 sati, a to znači veliko olakšanje za putnike jer je ovaj pravac za pola sata kraćui u jednom smjeru. Za Sali i dalje ovim pravcem normalno voze katamarani, a trajektna veza za Dugi otok je usmjerenja prema Brbinju.

RANIJE

Plovput” je ovih dana obavio nadzor dosad obavljenih radova na plovnom putu ispod mosta Ždrelac, između Ugljana i Pašmana. Batimetrijskim mjerenjem utvrđeno je da je kanal prokopan do dubine od 4,7 metara, pa je na adrese svih institucija koje se bave morem i pomorstvom poslana obavijest da je taj plovni kanal konačno otvoren za promet cijelom svojom širinom od 56 metara.

Do potpunog će se dovršetka nakon sezone na nekim mjestima još dodatno kopati da se postigne projektirana dubina od pet metara gaza u cijelom kanalu.

Otočani, oni koji putuju do Iža i Dugog otoka, već mjesecima čekaju ovu vijest jer je kanal naočigled već odavno gotov, no kako kaže županijski pročelnik za pomorstvo Jerolim Uroda, kopalo se sve do neki dan zbog nekih odrona, a suglasnost se nije mogla dati ranije jer je povjerenstvo “Plovputa” sve trebalo provjeriti.

Međutim, obavijest o plovnosti Ždrelca iznenadila je državnog linijskog brodara “Jadroliniju”, od kojega se najprije očekivala reakcija.

− Ne možemo plovidbeni red mijenjati usred sezone, zašto nam ranije nisu javili da će kanal biti plovan od 1. kolovoza − bila je prva reakcija Olivera Kocijana, člana Uprave “Jadrolinije”, kad smo ga pitali kad će trajekti kroz kanal.

Iznenađena ‘Jadrolinija’

− Osim toga, most je prenisko, samo 16 metara od razine mora, tako da može proći samo “Mate Balota”, a “Jazine” su visoke 19 metara i ne mogu proći − tumačio je Kocijan oklijevanje “Jadrolinije” da se odmah prilagodi plovnosti kanala.

Kad smo mu rekli da se rekonstrukcija mosta i kanala obavlja već godinama i da je po službenim podacima visina mosta 17,07 metara, Kocijan je uzvratio da “Jadrolinija” ne može tek tako mijenjati trajekte i da bi se visina mosta trebala drukčije mjeriti, od razine najviše plime.

Bit će im problem ako se “Mate Balota” pokvari, koji će ga brod zamijeniti na njegovoj liniji. No, potom je slijedila nova informacija − Lučka kapetanija Zadar i “Jadrolinija” dogovorili su da se u četvrtak 2. kolovoza trajektom “Mate Balota” obavi probna vožnja kroz prošireni Mali Ždrelac. Probna vožnja kreće iz Zadra u 7.15, a ako sve bude u redu, kažu u Jadroliniji, taj bi trajekt već u petak mogao kraćim putem zaploviti prema Salima i Zaglavu. − I nama je u interesu da idemo kraćim putem zbog manje potrošnje goriva − ustvrdio je Kocijan.

Edvard Šprljan, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

KONAČNO DOBRA VIJEST

Kreće prva investicija javnih poduzeća: Jadrolinija gradi 4 nova trajekta za 32 mil. eura.


RIJEKA - U suši domaćih investicija konačno i jedna dobra vijest. Nacionalni putnički brodar Jadrolinija upravo je objavila natječaj za gradnju četiri trajekta ukupne vrijednosti 32 milijuna eura.

Prva je to značajniji investicija velikog sustava javnih poduzeća koja su prema najavama vlade trebala biti motor pokretanja gospodarstva s nizom projekata teških nekoliko milijardi kuna.

Za razliku od većine ostalih javnih poduzeća za svoj investicijski ciklus obnove bijele flote Jadrolinij ne trebaju niti studije utjecaja na okoliš niti ishodovanje građevinskih i lokacijskih dozvola i ona je u stvari najspremnija za ulaganje koje je za sada ograničeno na spomenuta 4 trajekta mada imaju spremnu dokumentaciju i za narudžbe još brodova.

Razlog su ograničeni financijski potencijali nacionalnog brodara koji obnovu flote financira iz vlastitih izvora. Zbog dugotrajne natječajne procedure do potpisa ugovora s odabranim brodogradilištima proći će najmanje dva mjeseca, dok je realni rok za početak gradnje kraj godine.

Trajekti kapaciteta 145 vozila i 600 putnika trebali bi zaploviti u ljeto 2014.godine. Osim domaćih navoza koji je kriju interes za dobivanje ovog posla,sigurno će interes iskazati i druga brodogradilišta Mediterana jer su svi gladni novih ugovora.

   JL (http://www.jutarnji.hr/)

Mljet: potpisan sporazum o rekonstrukciji trajektnog pristaništa

Sporazum o sufinanciranju rekonstrukcije trajektnog pristaništa u luci Sobri, vrijedan 12 milijuna kuna, potpisali su danas u Babinom Polju na Mljetu zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić i ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac.

Zdenko Antešić tom je prigodom rekao da će izgradnjom tog pristaništa veza s otokom Mljetom biti znatno kvalitetnija te kako slijedi revizija sadašnjih brodskih veza kako bi otočani bili bolje povezani s kopnom.

Načelnik općine Mljeta Nikola Hajdić istaknuo je da je to prvo ulaganje u lučku infrastrukturu na otoku Mljetu od 1990. godine, a koliko takva ulaganja znače, najbolje je pokazalo pristanište u Prapratnome, mjestu na Pelješcu, odakle trajekt vozi prema Mljetu.

Radovi na trajektnom pristaništu luke Sobre počet će na jesen, a trebali bi biti gotovi za šest mjeseci.

   SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Evo i slika trajektne luke u Sobri.

"Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/

08.08.2012.

LUKSUZNA ATRAKCIJA NA JADRANU

Split dobio najveći karbonski putnički katamaran na svijetu
 
[attachment=1]
Brod je dug preko 40, a širok više od 10 metara. Eno ga u Splitu, privezan je uz Gat svetoga Petra. Stigao je nakon višednevne plovidbe iz Norveške, te ga i vi, ako ste u blizini, idućih dana možete obići.

‘Krilo Carbo’ atrakcija je kakvu Jadran još nije vidio, a kako i bi kada je riječ o najvećem karbonskom putničkom katamaranu na svijetu. Koji će, nadaju se njegovi vlasnici, za nekoliko tjedana zauzeti svoje mjesto na jednoj od brzih pruga do nekog od dalmatinskih ili kvarnerskih otoka. Na državi je, naime, da raspiše natječaj, a kada se to dogodi, ovom preplanulom ljepotanu teško da će neko drugo plovilo moći parirati.

- Teško je u ovom trenutku reći koju ćemo liniju voziti, no konkurirat ćemo za pruge Split - Jelsa, Split - Lastovo, Split - Vis i Rijeka - Mali Lošinj – kaže nam Ivica Tomić, glava stare jeseničke pomorske obitelji, čiji je sin Luka prvi kapetan ovog broda.

Gradnja karbonskoga katamarana za Tomiće je bila posao stoljeća. Proteklih su mjeseci nestrpljivo čekali kada će im se iz norveškoga brodogradilišta ‘Brodrene Aa’ ukazati bijeli dim, odnosno kada će se njihovoj floti, koju su do sada činili atraktivni, ali ipak vremešni dvotrupci ‘Krilo’ i ‘Krilo Jet’, pridružiti i 40 metara čistoga luksuza.

U kožnim aviosjedalima, na dvije palube, može se smjestiti 350 putnika, a čitav posao gradnje broda teškog 90 tona bio je vrijedan 7,5 milijuna eura.
Luka Tomić, sin je vlasnika broda Ivice Tomića, a ujedno i njegov prvi kapetan, u društvu supruge Ivane
- Netko bi možda za taj novac kupio sedam brodova. No, mi smo se odlučili za dvotrupac koji je zbog izradbenog materijala i oblika trupa, te propulzije toliko dinamičan da ćemo samo na uštedi goriva u odnosu na sadašnju potrošnju moći vraćati rate kredita - tvrdi Tomić čija je obitelj još 1989. godine u Apatinu dala izgraditi i danas legendarni jedrenjak ‘Kapetan Luka’.

Najvažnije, zaključuje Tomić, s ovim katamaranom njegova će tvrtka spremno dočekati ulazak u Europsku uniju, te će ne samo biti u stanju odbiti napade strane konkurencije na hrvatskoj obali Jadrana, nego će, ako im to bude cilj, ravnopravno konkurirati i za linije u inozemstvu.

Vinko Vuković
Foto: Božidar Vukičević / CROPIX

[attachment=2]
‘Mrcina’ od 90 tona

‘Krilo Carbo’ katamaran je dug 40,5 metara, širok 10,7 metara, a težak 90 tona. Gaz mu je 1,5 metara, postiže brzinu od 30 čvorova, a pokreću ga dva MTU-ova stroja s fiksnim propelerima od ukupno 2880 kilovata.

“Sendvič” od karbonskih vlakana, ističe Ivica Tomić, tri do četiri puta je jači od stakloplastike te je i do 40 posto lakši od tradicionalnih materijala što ovaj brod zbog smanjene potrošnje goriva čini idealnim za komercijalnu plovidbu.
 

Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/

IZ PRILOGA "SEDMA KORA"

Propao najstariji svjetski brodar

[attachment=1]
Prodajom broda “Newcastle”, najnovijega u floti, i službeno je prestala postojati engleska kompanija “Stephenson Clarke Shipping” (SCS), najstarija na svijetu s tradicijom koja je sezala u 1730. godinu.

Prije samo 10-ak mjeseci, pod nadzorom tog brodara bilo je šest brodova, nosivosti od 4000 do 21.000 tona, ali teškoće u poslovanju bile su jače od nastojanja vlasnika za spas tvrtke.

Britanski brodar našao se na rubu likvidacije zbog krize na tržištu sipkih tereta i prezaduživanja, pa su tijekom protekle dvije godine bili prisiljeni prodati svih preostalih šest brodova. SEnD Glavni razlog likvidacije je ekonomska kriza, za koju se predviđa da će trajati i sljedećih godinu i pol, a mi nemamo mogućnosti da premostimo to razdoblje - priopćeno je iz SCS-a.

Vikarovi sinovi

Time je stavljen “ključ u bravu” tvrtke koja se s pravom dičila epitetom najstarijeg brodara na svijetu, s neprekinutim poslovanjem dugim gotovo 300 godina. Naime, kompaniju su 1730. godine osnovala braća Ralph i Robert Clarke, sinovi anglikanskog vikara iz Long Bentona.

Poslovično tradicionalistički orijentirani Englezi zabilježili su da je SCS, čiji je prvi brod bio jedrenjak od 300 tona nosivosti, utemeljen tijekom vladavine kralja Georgea II. Tvrtka se postupno razvijala prihvaćajući nove tehnologije, pa su tako krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća posjedovali i brojne parobrode. Dva broda i njihove posade bili su žrtve tragičnih zbivanja tijekom Drugog svjetskog rata.

Prije samo četiri godine, u floti SCS-a plovilo je 10 brodova, ukupne nosivosti 68.238 tona, čija se prosječna starost kretala oko 21 godinu. No, tada su kulminirali poslovni problemi, pa je uprava bila prisiljena prodati preostalo brodovlje, ali ni to nije pomoglo, pa su stečaj i likvidacija bili neminovni. Krajem srpnja i početkom kolovoza kompaniju je preuzeo likvidator koji će, po svemu sudeći, biti posljednja odgovorna osoba “Stephenson Clarke Shippinga”.

Gordan Zubčić

Kreće racionalizacija obalnog linijskog prometa - što će reći otočani?

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture izdalo je priopćenje u kojem piše kako kreće najavljivana racionalizacija obalnog putničkog prometa. Tom racionalizacijom bi se trebalo uštedjeti 38,1 milijuna kuna.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Agencija za obalni linijski pomorski promet (AZOLP) još su u svibnju započeli javnu raspravu s predstavnicima lokalnih vlasti obalnih županija na temu moguće racionalizacije obalnog putničkog pomorskog prometa.

Prijedlog Odluke o održavanju državnih linija u javnom obalnom linijskom putničkom prometu Agencije za obalni linijski pomorski promet Ministarstvo je 24. srpnja uputilo lokalnim predstavnicima vlasti svih obalnih županija: Primorsko-goranske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske.

Do sada pristiglo oko 50 mišljenja primjedbi i prijedloga a predstavnici Ministarstva i Agencije u javnoj su raspravi s predstavnicima županija, gradova i općina u cilju donošenja najboljih mogućih rješenja i poboljšanja prometne povezanosti obale i otoka u pojedinim županijama u skladu sa stvarnim potrebama lokalnog stanovništva i otočana.

Rasprave su već održane u Dubrovačko-neretvanskoj i Primorsko-goranskoj županiji, dok će se do kraja rujna održati u Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, o čemu ćemo redovito obavještavati javnost.

U cilju objektivnog informiranja javnosti a potaknuti pogrešnim tumačenjem pojedinih medija posljednjih dana o ukidanju linija, želimo Vas izvijestiti kako se predložene mjere odnose na racionalizaciju javnog linijskog pomorskog prijevoza u vansezonskom razdoblju s ciljem uštede smanjenjem dnevnog broja ticanja pojedinih luka i prilagođavanjem stvarnim prometnim potrebama. Procijenjene uštede temeljem prijedloga Odluke iznose 38.1 milijun kuna.

Prijedlozi moguće racionalizacije odnose se isključivo na vansezonski red plovidbe u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2012. odnosno na smanjenje dnevnog broja putovanja pojedinih linija na kojima se bilježi smanjeni intenzitet prometa putnika, prilikom čije se izrade posebno vodilo računa da smanjenje nikako ne utječe na kvalitetu povezanosti i života na otocima.

Jedini prijedlog ukidanja odnosi se na sezonsku dužobalnu trajektnu liniju Rijeka-Split-Stari Grad-Korčula-Dubrovnik obzirom da je riječ o liniji s osjetno najvećim padom prometa na Jadranu, dok se istodobno potpore za njezino održavanje mjere desecima milijuna kuna. Ozbiljan pad prometa nastavljen je i nakon što je linija postala samo sezonska.

Također, prijedlog mjera je privremeno ukidanje linija na kojima se preklapaju klasične brzobrodske i trajektne linije što je primjer linija Zadar-Sali-Zaglav, koja je povezana na taj način.

Napominjemo kako je obalni linijski promet u Hrvatskoj karakteriziraju velike sezonske oscilacije i niski postotak iskoristivosti kapaciteta van sezone.

U cilju povećanja efikasnosti sustava i dostupnosti usluga, smanjenje troškova i efikasniji nadzor sustava linijskog pomorskog putničkog prijevoza u tijeku je i uspostava informatizacije sustava obalnog linijskog pomorskog prometa.

Svakako moramo istaknuti kako je od 56 državnih linija koje povezuju hrvatske otoke rentabilno samo 5 linija, dok su ostale subvencionirane sredstvima državnog proračuna. U 2011. godini za potrebe javnog linijskog putničkog obalnog prijevoza država je izdvojila 383 milijuna kuna. Za tekuću godinu planirana je subvencija od 390 milijuna kuna, kao i za 2013. godinu, što uz povećanje troškova prijevoza neće biti moguće ostvariti.

Ovom prilikom potvrđujemo da se državne brodske linije Brodarica-Krapanj i  Komiža-Biševo ne ukidaju, već se nastavljaju održavati pod okriljem gradova Šibenika i Komiže, do je za brzobrodsku liniju Žirje-Kaprije-Šibenik u tijeku natječaj za izbor novog koncesionara.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

http://www.vijesti.me/

Godišnjica Jugoslovenske ratne mornarice: Od flota ostali samo dugmići

Povodom 10. septembra, nekadašnjeg dana Jugoslovenske ratne mornarice (JRM), pomorstva i riječnog brodarstva Jugoslavije, juče je u Tivtu, u organizaciji NVO “Generalni konzulat SFRJ”, održana prigodna svečanost.

Proslava je započela svečanim koktelom kojeg je za sve bivše pripadnike JRM, kao i pripadnike „susjednih“ – Mornarice Vojske Crne Gore i Bokeljske mornarice, u kafeu „Victoria“ priredio generalni konzul SFRJ Marko Perković.

Počasno mjesto na koktelu imao je najstariji aktivni pripadnik JRM, devedesetčetvorogodišnji mornaričko-tehnički major Ivan Vulanović koji, igrom slučaja, 10. septembra slavi rođendan.

Na njegovu ličnu inicijativu, „a zbog teške ekonomske situacije“, odlučeno je da će se Vulanovićev rođendan slaviti dogodine kada će navršiti 95 godina, „a onda tek svake pete godine zbog mjera štednje“.

„Danas smo se ovdje okupili da se sa pijetetom podsjetimo na činjenicu da je tačno prije 70 godina u malom dalmatinskom mjestu Podgora, osnovana tadašnja partizanska Mornarica NOVJ, što je jedinstveni slučaj u porobljenoj Evropi tokom Drugog svjetskog rata da se u okupiranoj zemlji formira gerilska borbena snaga na moru. Iz tih skromnih početaka izrasla je moćna JRM, koja je nakon francuske i ratne mornarice Italije, svojevremeno bila najjača na Mediteranu“.

„Naši ratni brodovi i podmorice nažalost, više ne plove, zbog čega smo danas sa posebnim pijetetom, primili čestitke za Dan JRM od čovjeka u čijim je rukama najveći dio tih podmornica i završio – predsjednika Sindikata nikšićke željezare Janka Vučinića“, kazao je Perković koji je telefonom juče razmijenio čestitke i sa nekadašnjim saveznim sekretarom za narodnu odbranu SFRJ i načelnikom Generalštaba JNA, admiralom flote Brankom Mamulom.

Aludirajući na tužnu sudbinu nekada moćne JRM koja je svoj konačni kraj doživjela u Crnoj Gori, Perković je, parafrazirajući Đorđa Balaševića, kazao da „poneki mornar možda, ipak, ostane bez lađe, ali bez cijele flote – to je izuzetan peh“ i naglasio da je „Crna Gora uspjela da uništi ne jednu, već čak dvije flote – i ratnu i trgovačku, pa su sada nažalost, ostali samo dugmići“.

Generalni konzul SFRJ je posebno istakao dobru saradnju koju poštovaoci JRM gaje sa „susjednom Mornaricom VCG i posebno Bokeljskom mornaricom koja je vatreno najmoćnija jer samo ona ima duge cijevi“.

On i ostali članovi Vrhovnog savjeta odbrane pri “Generalnom konzulatu SFRJ” u Tivtu juče su položili vijenac i cvijeće na spomenik narodnim herojima – mornaričkim oficirima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri u tivatskom velikom Gradskom parku, nakon čega je upriličena i vožnja Bokokotorskim zalivom na „admiralskom brodu JRM – jahti ‘Podgorka‘”.

Riječ je o staroj mornaričkoj barkasi tipa BMT koji su pripadnici Vrhovnog savjeta odbrane generalnog konzulata SFRJ obnovili i dali joj ime koje je svojevremeno nosila i zvanična admiralska jahta JRM – „Podgorka“.

Za razliku od lani kada je na Dan JRM, pomorstva i riječnog brodarstva Jugoslavije u Tivtu svečano promovisano i novo borbeno sredstvo JRM – živi torpedo tipa „Ina“, ove godine je izostalo predstavljanje novog naoružanja i vojne opreme zbog, kako je objašnjeno, „globalne ekonomske krize i sa njom povezanog smanjenog interesovanja iz prijateljskih nesvrstanih arapskih i afričkih država za najnovijim dotignućima jugoslovenske namjenske industrije“.

„Ipak, ne zanemarujemo sniženje naše borbene moći na moru, pa će se tako ovih dana, nakon remonta, u operativnu upotrebu JRM vratiti i naš DJČ“, istakao je Perković koji je svom malom gliseru nadjenuo skraćenicu kojom su u JRM obilježavani desantno-jurišni čamci za transport mornaričke pješadije.

Naši ratni brodovi i podmorice, nažalost, više ne plove, zbog čega smo danas sa posebnim pijetetom, primili čestitke za Dan JRM od čovjeka u čijim je rukama najveći dio tih podmornica i završio - predsjednika Sindikata nikšićke Željezare Janka Vučinića, kazao je generalni konzul SFRJ

Lučka kapetanija i u Mojkovcu

Na proslavi u Tivtu, konstatovano je da Crna Gore ima najveći razvojni potencijal upravo u riječnom brodarstvu – raftingu na Tari.

Zbog toga su članovi VSO “Generalnog konzulata SFRJ”, imajući u vidu “već nebrojeno puta prirodnu predispoziciju kadrova” iz tog grada za policijsko-upravne dužnosti, pokrenuli i zvaničnu inicijativu da se u Mojkovcu osnuje Lučka kapetanija u čijoj će nadležnosti biti plovidba po Tari i ostalim rijekama u Crnoj Gori.

http://www.vijesti.me/vijesti/kadetkinje-crne-gore-uce-oficire-cuvenom-jedrenjaku-clanak-92823

Split: počelo proširenje vezova u trajektnoj luci

U Gradskoj luci započeli su dugoočekivani radovi na proširenju vezova 26. i 27., na unutarnjem dijelu glavnog lukobrana Gradske luke. Riječ je o vezovima koji su među najfrekventnijima u luci i na kojima se uglavnom vezuju putnički kruzeri, ali i brodovi domaćih redovnih linija, opskrbni brodovi, te brodovi stranih ratnih mornarica.

[attachment=1]
Očekuje se kako će prije ljeta sljedeće godine u “punom pogonu” biti dva nova dužobalna veza, svaki duljine po 140 metara, te dvije ukrcajno-iskrcajne rampe širine po 30 metara. Isto tako, zaobalni plato proširuje se za 15 metara prema moru, te se tako manipulativna površina same luke povećava za novih 2700 metara četvornih površine.

Ukupna vrijednost radove je 38 milijuna kuna iz budžeta Lučke uprave, a za izvođača radova izabran je splitski „Pomgrad“. Prva faza proširenja vezova predviđa sanaciju oštećenog i podlokanog dijela obalnog zida, a u drugoj fazi slijedi izgradnja konstrukcije nove obale.

DENIS KRNIĆ  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

National Geographic Traveler
Zadar izabran za jednu od šest najboljih europskih malih luka

Prema časopisu National Geographic Traveler Zadar je jedna od šest najboljih europskih malih luka u 2013. godini, prenosi Turistička zajednica grada Zadra.

Novi broj časopisa National Geographic Traveler za veljaču i ožujak 2013. godine udarnim naslovom „Europe's Best Small Ports“ na svojoj naslovnici poziva u otkrivanje šest najboljih europskih malih luka.

[attachment=1]
U to elitno društvo šest europskih luka, koje se trebaju posjetiti u 2013. godini, National Geographic Traveler je uvrstio gradove Ålesund (Norveška), Tallinn (Estonija), Gdańsk (Poljska), Ajaccio (Francuska), Valletta (Malta) i Zadar u Hrvatskoj.

Časopis ističe kako je Zadar, hrvatska luka na sjeveru Dalmacije, grad star gotovo 3.000 godina koji je usvojio naslijeđe svih stranih sila koje su njime vladale i ostavile vidljive tragove u staroj gradskoj jezgri s raznolikom arhitekturom.

Pred Zadrom se prostiru idilični jadranski otoci, a za manje od jednog sata vožnje može se stići do čak pet nacionalnih parkova. Prirodne ljepote koje ga okružuju usporedive su samo s epskom poviješću grada, koji se u gotovo 3.000 godina postojanja suprotstavljao stranim osvajačima s promjenjivim uspjehom.

Arhitektonsko naslijeđe raznih osvajača vidljivo je i danas na Rimskom forumu i mletačkim utvrdama oko grada. Povijesna jezgra smještena je na malom poluotoku, no najveći dio grada nalazi se na kopnu.

Suvremene urbane instalacije i živa kavanska kultura čine Zadar vrlo modernim gradom 21. stoljeća, stoji u opisu članka National Geographic Travelera, koji je posljednjih godina često pisao o Zadru, a uvrstio ga je i među najromantičnije gradove na svijetu.

M. K.  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Našli zlatnu koku
Šibenčane izvukli norveški ribari: za Oslo ide još deset katamarana

Remontno brodogradilište Nautičkog centra Prgin do kraja ove godine izgradit će još deset katamarana za norvešku ribarsku flotu i inkasirati oko sedam milijuna eura.

Nastavak je to izvanredne poslovne suradnje započete još 2009. godine kada su Prginovi brodograditelji, u jeku krize i u jakoj konkurenciji s Kinezima, dobili priliku da za skandinavsku tvrtku “Nordic Aqua Boats AS” izgrade prva dva aluminijska katamarana. Tom prigodom položili su vrlo zahtjevan ispit i udarili temelje serijske proizvodnje ovih plovila u brodogradilištu u Mandalini.

Predstavnik norveške tvrtke Olaf Nederland i Roko Vuletić iz NCP-a / Foto: Nikša Stipaničev / CROPIX
[attachment=1]
Remontno brodogradilište Nautičkog centra Prgin do kraja ove godine izgradit će još deset katamarana za norvešku ribarsku flotu i inkasirati oko sedam milijuna eura.

Nastavak je to izvanredne poslovne suradnje započete još 2009. godine kada su Prginovi brodograditelji, u jeku krize i u jakoj konkurenciji s Kinezima, dobili priliku da za skandinavsku tvrtku “Nordic Aqua Boats AS” izgrade prva dva aluminijska katamarana. Tom prigodom položili su vrlo zahtjevan ispit i udarili temelje serijske proizvodnje ovih plovila u brodogradilištu u Mandalini.

Do sada je Remontno brodogradilište NCP-a Norvežanima isporučilo deset ribarskih katamarana, tako da će do kraja godine premašiti prvotne planove prema kojima se očekivalo da bi Šibenčani za norveške ribare izgradili 15 takvih plovila.

Podsjetimo, riječ je o aluminijskim katamaranima dužine 13,5 metara, širine 7,5 metara, s gazom od 2,5 metara, spremnicima goriva 2x2000 litara i spremnikom vode od 2000 litara, koji se koriste za rad u ribogojilištima. K

arakterizira ih velika radna površina opremljena dizalicom jer je namijenjen opskrbi i održavanju ribogojilišta za norveško tržište, a u Norveškoj je uzgoj ribe jedna od najbrže rastućih industrijskih grana koja godišnje donese više od osam milijardi eura.

Inače, ovaj put katamarane grade za norveškog naručitelja “Moenmarin”, sljednicu tvrtke “Nordic Aqua Boats AS”. Pojedinačna vrijednost svakog plovila je oko 700 tisuća eura, a na njihovoj gradnji stalno će biti angažirano 40-ak brodograditelja.

Dobar znak

- Ovi novi ugovori s Norvežanima dobar su vjetar u leđa Remontnom brodogradilištu, koje se još uvijek nije oporavilo od krize koja ga je pogodila 2008. godine, čiji se gubici polako saniraju. Ohrabrujuće je da smo prošle godine ipak ostvarili rast od 13-ak posto, a ove godine gotovo je sigurno da neće biti ispod 15, a nije isključeno ni 20 posto. Još nas pritišće kriza, ali ovo je dobar znak. Ako se ostvare još neki ugovori, pred čijim smo zaključenjem, onda ćemo sasvim sigurno ovu godinu financijski poslovno završiti u plusu - uvjeren je vlasnik Goran Prgin.

Roko Vuletić, direktor Remontnog brodogradilišta, mnogo očekuje od upravo aktualne predstečajne nagodbe koju je Vlada ponudila svojim dužnicima.

- Naše obveze, što na temelju koncesije, što poreza i drugih davanja prema državi, u ovom trenutku dosegnule su 30 milijuna kuna. Ne tražimo ni kune od države, nego da se ta potraživanja reprogramiraju. Ako to napravi, sasvim je sigurno da ćemo godinu završiti u plusu. Pogotovo ako se realiziraju pregovori s još jednim partnerom iz Norveške za kojeg bismo gradili ribarske brodove od oko 25 metara - kaže Vuletić.

Inače, za ovu vrlo uspješnu poslovnu priču s Norvežanima velike zasluge ima tvrtka “CroNomar” koja je, na neki način, produžena ruka norveških poduzetnika i koja je najzaslužnija što je Šibenik, zajedno s Vladom Kraljevine Norveške, u bivšoj vojarni izgradio Pomorski inovacijski centar iNavis i tako širom otvorio vrata suradnji šibenskih i norveških poduzetnika.

Za sada se sa šibenske strane kao najozbiljniji i najpouzdaniji igrač pokazao Goran Prgin i njegovo Remontno brodogradilište, koje je definitivno otključalo norveško tržište koje zna cijeniti i spremno je platiti kvalitetu koju mu nude brodograditelji iz Mandaline.
MARIJAN DŽAMBO

‘Drugima utukli milijarde, a nama ni kune’

Direktor Roko Vuletić tvrdi da je Remontno brodogradilište NCP-a najuspješnije u zemlji.

- Dok su u druga brodogradilišta utučene milijarde i milijarde iz državnog proračuna, mi od države nismo dobili ni kune. Sve donedavno država je za svaki novoizgrađeni brod brodogradilištima davala deset posto vrijednosti broda u vidu subvencija. Mi nismo dobili ni kune. Naprotiv, 2004. godine Prgin je preuzeo brodogradilište uz obvezu da u njega uloži 30 milijuna kuna. Sve do 2008. godine imali smo stalni rast i zapošljavanje, a onda je došla kriza. No, bez obzira na sve, najuspješnije smo brodogradilište u zemlji - kaže Vuletić.

Uspješni jedino još Korčulani

U “sedlu” su i za sada dobro brode dva korčulanska brodogradilišta: “Greben“ i “Leda”. “Greben” je u punom pogonu zahvaljujući brodovima koje gradi za obalnu stražu i Crnogorce, a “Leda” i njezinih 70-ak zaposlenih, nasljednica “Inkobroda u stečaju”, radi stometarske “gole” brodove za partnera iz Nizozemske koje poslije tegle do Nizozemske i tamo opremaju.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Spajanje dviju obala Eu-a
Stalna katamaranska veza Pescara-Komiža-Hvar-Split

Na sav značaj takozvanih morskih autocesta ili “Motorways of the Seas” (MOS) ukazala je konferencija “Planiranje promišljenog, održivog i uključivog rasta na Jadranskom i Jonskom moru”, nedavno održana u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Europske komisije i hrvatskog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Poznato je da na našoj obali završavaju prometni pravci iz srednje Europe i Baltika, a “morskim autocestama” produžavaju se prema Mediteranu kroz Otrant ili prema obali Italije. Veza srednje Europe i Baltika sa Suezom ili Magrebom najlakša je kroz hrvatske luke.

Sve to očito je shvatila i komiška gradonačelnica i saborska zastupnica Tonka Ivčević koja je, zajedno s komiškim gradskim vijećnikom Pjerinom Ivčevićem, boravila u Pescari gdje je razgovarala s tamošnjim čelnicima o uspostavljanju katamaranske linije koja će povezivati tu luku s otocima Visom i Hvarom. Inače, suradnja Komiže i Pescare počela je prije sedam godina kada je grad Pescara Komiži donirao komunalno vozilo.

[attachment=1]
Komiško izaslanstvo dočekano je u Italiji srdačno i s velikim zanimanjem, kao i prošle godine u travnju kada su također bili gosti grada Pescare. Primio ih je gradonačelnik Luiggi Albore Mascia te čelnici Gospodarske komore Daniele Becci i Bruno Santori, a na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici turističkih operatera, gradskih tvrtki i gospodarstvenika Pescare.

‘Jadranska morska autocesta’

- Ovaj posjet je rođen iz želje da se, što je prije moguće, poboljšaju prometne veze između Pescare i otoka Visa, ali i dalje, otoka Hvara i hrvatskog kopna, a s obzirom na važnost koju ta povezanost ima za gospodarski i infrastrukturni razvoj ovih dviju obala u svjetlu skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

U tom kontekstu Talijani su izrazili želju da grad Pescara od svojih sredstava kupi katamaran koji bi održavao stalnu vezu na relaciji Pescara - Komiža - Hvar – Split - kazala nam je po dolasku u Komižu gradonačelnica Ivčević, te dodala:

- Za Komižu je ova brodska veza izuzetno važna, jer bi se njome omogućio redovit dolazak talijanskih turista na naš otok. A da Talijani doista misle ozbiljno, pokazuje njihov interes da odmah krenu u nabavku katamarana, koji bi već u sljedećoj turističkoj sezoni mogao zaploviti na ovoj ruti.

Prema tome, prometni pravci o kojima je riječ ulaskom Hrvatske u Europsku uniju preko “Jadranske morske autoceste” dobivaju jednu sasvim novu važnost - jer spajaju dvije obale EU-a - kao one koje spajaju Igoumenitsu s Tarantom, Tallin s Helsinkijem ili Kopenhagen s Gdanjskom. U svim tim slučajevima “morskim autocestama” skraćuje se kopneni put i izbjegavaju prometna zagušenja. I Lijepoj našoj i Italiji mora biti stalo do prekojadranskih morskih autocesta – do Pescare, Ancone i Barija, jer će one u prvom redu pridonijeti razvoju turizma, ali i gospodarstva općenito u obje zemlje.

- S optimizmom i zadovoljstvom podupirem inicijativu kolegice Tonke Ivčević o uspostavi odnosa suradnje dviju obala Jadrana. Ona se sama po sebi nameće kao logična i zasigurno je obostrano korisna, posebno u svjetlu ulaska RH u Europsku uniju. Otoci Vis i Hvar imaju što ponuditi svojim prekomorskim susjedima.

Direktna brodska veza Staroga Grada i Pescare koja je bila uspostavljena i nažalost prošlog ljeta zbog gospodarske krize ukinuta, pokazala je da postoji veliki interes talijanskih turista za naše otoke. Ta veza preduvjet je još konkretnije suradnje građana, poduzetnika i lokalnih uprava na potencijalnim zajedničkim projektima.

Bez dobre povezanosti nema ni dobre turističke sezone

Područja moguće suradnje, zajedničkih projekata, te razmjene znanja i iskustva vrlo su široka od turizma, ribarstva, marikulture, investicija do različitih vidova suradnje u području kulture. Grad Stari Grad će se stoga uključiti u daljnje razgovore o uspostavi prijateljstva i čvršćih oblika suradnje jadranskih obala - poručila je Đurđica Plančić, gradonačelnica Staroga Grada i saborska zastupnica.

- Bolja povezanost za otok Hvar znači više turista i bolju sezonu. Upravo o tome govorim već dva svoja mandata. Svi smo dobro upoznati kako smo se borili s “Jadrolinijom”, koja je svojim suludim načinom poslovanja direktno nanijela veliku štetu cjelokupnom turizmu na kojem počiva cijelo hrvatsko gospodarstvo.

Mi smo tek prošloga ljeta teškom mukom uspjeli dobiti dodatnu liniju, ali to još uvijek nije niti približno dovoljno, još uvijek zbog loše povezanosti na Hvar ne mogu doći svi koji bi to htjeli, da ne govorim o tome da još uvijek morate stajati u redu i po dva sata da kupite kartu, što je možda više neće ni biti kada vi dođete do šaltera. Zbog svega toga oduševljen sam ovom viješću.

Mi znamo da svaki gost na Hvaru donosi dobrobit Visu i obratno, jer gotovo da nema gosta koji barem na jedan dan neće posjetiti drugi otok. Opet ponavljam, toga bi bilo i puno više kada bi bili bolje povezani. Nadam se da će ovo biti samo početak boljega povezivanja naših otoka – rekao je hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić.

Pišu Mirko Crnčević i Bogoljub Mitraković
Snimio MirkoCrnčević

Interes za obnovu gajete falkuše

Osim Pescare, članovi komiškog izaslanstava posjetili su i talijanski grad Lanciano, gdje su također srdačno dočekani, a u razgovorima je posebno izražena velika zainteresiranost za kulturnom suradnjom. Naime, grad Lanciano pokrenuo je projekt “Drevnim putovima: prema kulturnom identitetu Jadrana”, kojim želi obnoviti kulturne veze između naših dviju obala, a Talijani su posebno zainteresirani za komiški projekt obnove gajete falkuše.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Tko će uredovati na moru?
Jelsi ‘ukinuli’ lučkoga kapetana - na muci vlasnici 1200 brodica i strani nautičari

Jelšanska luka puna je brodica, u zatvorenoj Ispostavi Lučke kapetanije registrirano ih je ukupno 1200
[attachment=1]

Istinito je, premda zvuči gotovo nevjerojatno, da je ponovno u Jelsi zatvorena Ispostava Lučke kapetanije Split. Dakle, ponavlja se isti scenarij s početka prošle godine, sada je vršitelju dužnosti kapetana Ljubomiru Barbiću 11. siječnja 2013. godine istekao ugovor o zapošljavanju na određeno vrijeme na tri mjeseca, pa su iz Splita u Jelsu doputovali kapetan Boris Matošić i načelnik Odjela za pomorstvo Ivica Vuletić s administrativnim osobljem da bi privremeno zatvorili Ispostavu Lučke kapetanije.
Nelogično je da se to, kako kažu, čini u ime štednje

Razumljivo, ovakvi postupci otočane odmah dižu na noge, ne mogu vjerovati da se u ime štednje gase radna mjesta koja su vezana uz registraciju plovila, sigurnost plovidbe i slično, jer Jelsa je ipak, ako netko ne zna, mjesto na moru, na otoku Hvaru.

− Općina Jelsa također se oštro protivi spomenutoj odluci o zatvaranju Ispostave čija se nadležnost proteže od uvale Pokrivenik do rta Ploni rat, te na većem dijelu južne strane otoka Hvara. Osim inspekcijskih poslova, upisa brodica, izdavanja vinjeta stranim plovilima, kao i niza drugih zaduženja, u luci Jelsa odvija se vrlo živa aktivnost uplovljavanja brodova tijekom cijele godine.

Prema dostupnim podacima, na našem području registrirano je 1200 brodica, a u 2012. u luci je zabilježeno uplovljavanje oko 2000 domaćih brodova, bez jedrilica, odnosno nautičkih plovila za koja je dijelom nadležna Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije. Slijedom toga Ispostava je napravila promet od oko 320 tisuća kuna, a ima i službenu brodicu kojom je sudjelovala u brojnim akcijama traganja i spašavanja na moru – kazao je Jakša Marić, obnašatelj dužnosti općinskog načelnika, koji se istodobno pita je li Ispostavu zaista trebalo zatvoriti, unatoč navedenim pokazateljima.
Pisma protivljenja otići će na brojne adrese

O svojem neslaganju s odlukom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Općina će što prije obavijestiti Upravu pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra, te Upravu za sigurnost plovidbe, Upravu za otočni i priobalni razvoj, pa i Splitsko-dalmatinsku županiju. Dakle, tražit će pomoć da se s Ispostavom ubuduće tako ne postupa. A hoće li u tome i uspjeti, kao što je to 7. siječnja ove godine pošlo za rukom njihovim susjedima u Starome Gradu − Farosu, tek će se vidjeti.

napisao i snimio Mirko Crnčević    SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Proizvođači s titulom
Dobitnici etikete: Na otoku se može ostati i opstati

Boris Buratović
[attachment=1]
Viški hib i svadbeni kolač “cvit”, hvarski med od ružmarina, šoltansko maslinovo ulje, brački kamen − sve su to proizvodi s naših škoja koji su dobili etiketu Hrvatskog otočnog proizvoda. U čast toga jučer su vlasnike obrta, proizvođače, primili župan Ante Sanader, njegov zamjenik Visko Haladić te Ivan Udovičić, pročelnik Županijskog odjela za gospodarstvo.

− Hvala vam, jer vi na najbolji način promovirate naše otoke i želju za ostankom i opstankom na njima. Što se tiče Županije, na našu pomoć uvijek možete računati. Predlažem da Županija ubuduće snosi troškove prijavljivanja svakog proizvoda koji prođe natječaj – bio je konkretan Sanader.

Dobre želje proizvođačima je izrazio i Visko Haladić, i sam otočanin koji jako dobro zna koliko život na otoku zna biti težak.

− Vi ste dokaz da na našim otocima još ima života i posebno smo vam zahvalni što proizvodite naše, domaće proizvode. Na raspolaganju smo vam jer smo vaš partner. Imamo fond za poljoprivredu namijenjen vrlo povoljnim kreditima za sve poljoprivrednike – obavijestio je Haladić proizvođače.

Sedamnaestero dobitnika oznake Hrvatskog otočnog proizvoda su: Neven Drpić (Obrt za obradu i trgovinu kamena “Mozaik”, Pučišća), Ana Fistonić (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Zastražišće), Sandra Dulčić (tvrtka “Agro-Hvar” d.o.o., Hvar), Mirna Bojanić-Rebac (vinarska zadruga “Vrisnik”, Jelsa), Anais Turijić (tvrtka “Ivanov kruh” d.o.o., Jelsa), Nina Zanki (Domaća radinost, Komiža), Goran Tvrdić (Udruga za održivi razvoj stanovnika otoka Šolte “Šoltanski trudi”, Grohote), Edo Bogdanović (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Komiža), Vicko Mardešić (Poljoprivredno-trgovački obrt “Kamenice”, Komiža), Andrea Logarušić (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Milna), Velimir Mratinić (Poljoprivredni obrt “Brojne”, Vis), Boris Buratović (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Stari Grad i Pčelarska zadruga “For-med”, Hvar), Željko Bićanić (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Selca), Nebojša Kurtović (tvrtka “Zlatna polja” d.o.o., Bobovišća), Šimun Marasović (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Vis) i Andrija Carić (Poljoprivredna zadruga “Svirče”, Svirče).

Osim financiranja troškova prijave, sastanak je završio dogovorom o važnosti zajedničke prodaje svih otočnih proizvoda na jednome mjestu u većim gradovima, te uvrštavanje proizvoda u turističke karte gradova.

OJDANA KOHAREVIĆ  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Otvoreno pismo
"Ministre, kapetanijama trebaju ljudi i brodovi"

Čini se da je Jadran ponekad vrlo daleko od zagrebačkog Prisavlja / FOTO: Nikša Stipaničev / CROPIX
[attachment=1]

Već od prošlog ljeta u većini dnevnih listova, posebice u “Slobodnoj Dalmaciji”, objavljen je niz članaka o manjku kadrova u lučkim kapetanijama i njihovim ispostavama duž jadranske obale, zbog čega su neki uredi i zatvoreni.

Koliko mi je poznato, nedostaje oko 70 ljudi od Istre do Dubrovnika, a najlošijoj situaciji je Šibenska kapetanija, na čijem području u sezoni plove tisuće nautičara dnevno, gdje se manjak kreće oko brojke od 15 službenika.

Iako je ministar pomorstva Siniša Hajdaš Dončić lani obećao rješavanje tog problema, nije bilo većih pomaka, pa smo proteklih tjedana svjedočili zatvaranjima lučkih ispostava u Vodicama i Jelsi.

Potpuno sam svjestan da živimo u krizi i da se štedi u državnom sektoru, ali za sve postoji granica, pa zato resornog ministra otvoreno pitam kada će i na koji način riješiti kroničan nedostatak zaposlenika po kapetanijama.

Već sada svatko od postojećih službenika mora raditi dva-tri posla, ali realno se zapitati što se događa kada netko mora otići na bolovanje ili na godišnji odmor. Vjerojatno ostali rade tri-četiri posla za jednu plaću. Zatvorili ste lučke ispostave u Jelsi i Vodicama, a istovremeno otvarate nove, primjerice na otoku Rabu.

Odmah na prvu loptu, to bi se moglo povezati s činjenicom da je vaš zamjenik Zdenko Antešić bivši rapski gradonačelnik, ali nećemo tako razgovarati i zavirivati u tuđe dvorište. Samo tražimo da se kadrovski popune i dalmatinske kapetanije, da ne govorimo o tehničkoj potpori. Naime, brodice u nekim kapetanijama i njihovim ispostavama čvrsto su privezane u mandračima ili su čak na suhom, jer njima nema tko upravljati! Ali ne može se sve obavljati pogledom kroz kanoćal.

Ulaganje u budućnost

Čini mi se da neke u Ministarstvu pomorstva zanima Jadran samo ljeti. Očito su Dalmacija, Kvarner i Istra daleko od Prisavlja...

No, kada bi se cijelu priču postavilo u ispravan okvir, sve bi se moglo relativno jednostavno riješiti, pa i ono, u ovom slučaju očito najvažnije, a to je novac. Bez ulaganja u ljude i brodove nema ni uspješnog nadzora sigurnosti plovidbe, što je samo jedna od zadaća lučkih kapetanija. Tu je i zaštita pomorskog dobra, brojni administrativni poslovi iz sektora pomorstva i ribarstva.

Nije sve jednostavno kao što se neupućenima možda čini, a zahtjevi će biti još i veći kada naša zamlja 1. srpnja postane članica Europske unije.

Dakle, treba zaposliti dovoljan broj ljudi u kapetanijama, a ne smanjivati kadar i zatvarati ispostave, jer bi nam se to moglo obiti o glavu. Jedna država s ovolikim akvatorijem, velikim opsegom pomorskog prometa i s tisućama stranih i domaćih nautičara u svakoj uvali ne smije ništa prepuštati slučaju, pogotovo kada je u pitanju zaštita ljudskih života, imovine i, ne manje važno, okoliša.

Piše kap. Ivica Slavica / IZ PRILOGA SEDMA KORA  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Zao mi je ovo citati, posebno za podrucje  Sibenske kapetanije.
Sada ce resorni ministar brzo nagibnim vlakom do Jadranskog mora. Naglasak na nagibnom sto bi moglo biti i ne skoro jer su svim garniturama, izmedju ostalog, potroseni kotaci (stanjio se promjer ispod dopustenog).

PAŠMAN
Neviđane čekaju produženje pristaništa

U Neviđanama na Pašmanu priprema se zanimljiv projekt: sada neuvjetno mjesno pristanište trebalo bi se rekonstruirati u pravu rivu sa školjerom koja bi omogućila normalan vez ne samo lokalnim turističkim brodovima nego i nautičarima.

[attachment=1]
- Pripremamo dokumentaciju za značajno produženje o rive uz koju će biti gaz od pet metara. Projekt nam je upravo dobio suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i sad idemo dalje. Trebamo ishoditi suglasnost za glavni projekt u županijskim uredima za ove poslove, a onda naći novac jer se radi o projektu vrijednom oko pet milijuna kuna - objašnjava načelnik Općine Pašman Nedjeljko Medić.

Zasad je pristanište u Neviđanama lokalnog karaktera, nije u nadležnosti Županijske lučke uprave, no ovaj projekt znači da uskoro mora doći do promjene kategorizacije.

- Projekt je značajan za cijeli ovaj dio Pašmana, a očekujemo podršku i Ministarstva pomorstva i infrastrukture. S pripremljenom dokumentacijom kandidirat ćemo se za sredstva EU-a, vjerujem u neki od strukturnih fondova jer ubuduće će u biti svi ovakvi projekti morati proći sličnu proceduru jer više neće biti dosadašnjeg proračunskog financiranja - kaže Medić.
E. ŠPRLJAN

Zaštita od tramontane

Ukupna osna duljina lukobrana nakon rekonstrukcije, kojoj je cilj osiguranje stabilnosti konstrukcije, iznosit će 127 metara. Srušit će se dio lukobrana i iskopati postojeći teren, ugraditi zamjenski materijal, postaviti elementi parapetnog zida, obnoviti školjera i postaviti kamena obloga. Nova riva sa školjerom bit će dobra zaštita od tramontane koja je dosada jako smetala brodovima vezanim u Neviđanama.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

http://radiokotor.info/mn/index.php?option=com_content&task=view&id=16027&Itemid=1

 Kruzeri treće generacije MSC Divina i MSC Fantasia, dugački preko 330 metara, od sljedeće godine biće vezivani uz operativnu obalu kotorske luke. Kako nam je saopšteno iz Ad Luka Kotor, a u skladu sa putem talasa Radio Kotora prethodno najavljenim aktivnostima, ovo preduzeće je produžilo Ugovor o saradnji sa Mediteran šiping kompanijom /Mediterranean Shipping Company/ (MSC). „Pri tome je akcenat stavljen na stvaranje tehničkih mogućnosti za vezivanje brodova uz operativnu obalu kotorske luke. Održana je i telefonska konferencija sa upravom MSC kompanije u Ženevi sa kojom je postignut dogovor o elementima za produženje Ugovora o saradnji između MSC i Luke Kotor“, saopšteno je iz Luke. Navodi se i da se predstavnik kompanije MSC, kapetan Luiđi /Luigi/ Pastena, sastao juče sa upravom kotorske luke, sa kojima je razgovarao o modalitetima produženja Ugovora o poslovnoj saradnji iz 2009. godine, obzirom da je dosadašnja saradnja ocijenjena vrlo uspješnom.
Radnim sastancima prisustvovali su predsjednik Odbora direktora Nikola Konjević, izvršni direktor Vasilije Kusovac, član Odbora Nikola Dragomanović i MSC lučki agent kapetan Radule Dragović.„Akcenat je stavljen na stvaranje tehničkih mogućnosti za vezivanje brodova treće generacije te kompanije, Divina i Fantasia, uz operativnu obalu kotorske luke“, navodi se u saopštenju. Na sastancima su sagovornici pokazali spremnost da podrže Razvojne projekte Luke Kotor kako kroz doprinos optimizaciji tehničko-tehnoloških rješenja, tako i kroz izbor modela sufinansiranja.„Obostrano su preuzete obaveze za razradu i opredjeljenje za najbolja rješenja, kako bi se stvorili uslovi za potpisivanje dugoročnog Ugovora o saradnji, tokom aprila“, dodaje se u saopštenju.Predsjednik Opštine Kotor, Marija Ćatović organizovala je prijem za kapetana Pastena i predstavnike Luke Kotor, na kojem je podsjetila na nacionalni značaj kotorske luke i podržala nastavak saradnje u interesu Kotora i Crne Gore.

Susjedi se spremaju za veće brodove
U slovenskoj luci Koper produbljivanje gaza na 14 metara

Slovenska vlada požuruje planirano produbljivanje gaza u luci Koper na 14 metara budući da sadašnja dubina mora od 11 metara smanjuje njezinu konkurentnost jer je uplovljavanje najvećih teretnih brodova otežano, piše u utorak ljubljansko "Delo".

Ministarstvo za promet i infrastrukturu potvrdilo je za list kako očekuje da će radovi na povećanju gaza u Kopru biti završeni do kraja ljeta ove godine. Planirani rok radova na produbljivanju morskog dna u luci otežavaju birokratski problemi i spor između Kopra i susjednog Ankarana oko širenja lučkih terminala, te oko mjesta gdje bi trebalo deponirati izvađeni mulj, navodi središnji slovenski dnevnik.

List dodaje da je treća najveća brodarska kompanija za prijevoz kontejnera, "CMA CGM" iz Marseillesa, predstavnike slovenske vlade upozorila da što prije povećaju gaz u koparskoj luci jer sadašnje stanje ne odgovara za velike poslove u kontejnerskom prometu.

Ako produbljivanje dubine mora uz obalu i ispred Kopra ne bi bilo uskoro napravljeno, luka Koper mogla bi ostati bez četvrtine lani ostavarenog kontejnerskog prometa, a francuska kompanija mogla bi se okrenuti nekoj drugoj luci, upozorava "Delo".

U prošloj godini u luci Koper pretovareno je 570.000 kontejnera, od čega je 142.000 otpalo na kontejnere s brodova francuske kompanije.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Drago mi je da se radi i juzno za prihvat najvecih turistickih brodova a i na sjeveru po prosirenju mogucnosti prihvata velikih kontejnerasa.
Split se u zadnje vrijeme pozicionira kao destinacija za velike kruzere. (ipak ih treba zamoliti da se previse ne setaju po Rivi  ;D ).

Rijeka cini (neke) napore, samo ne znam u korist koga. Solidno je razmrdana stara spedicija i lucka organizacija klanovskim, stranackim i inim borbama i ......govori se, losim investicijama koje se ne mogu isplatiti. Eto, kao investicija na terminalu rasutog tereta u Bakru...
Koper i Trst odmicu velikim koracima i po tonazi pretovarene robe i po TEU.  Taj broj kontejnera (TEU) zapravo pokazuje energiju luckog kadra (ali ne stivadora nego onih koji imaju ideju kako ....).

Trst i Koper obradili 2009.g. po 277.000 tj. 480.000 TEU. I sto je najbolje, u depresiji 2010. Koper je tek neznatno manje pretovario tih jedinica. Grabi prema 600.000.

Rijeka 2009/2010 131.000/137.000 TEU. Je malo, ali treba pogledati skromne uvjete za prihvat kontejnera.  Nadajmo se da ce dovrsenjem Zagrebacke obale krenuti na bolje.

Pogotovo ako su se danas neki posuli pepelom i rijesili ubuduce raditi kako treba.

 

Pomorska škola
Brodostrojari dobili simulator

Ravnatelj Dragan Pavelin i profesor Toma Gvozdanović s novim simulatorom / Paun Paunović / CROPIX
[attachment=1]

Pomorska škola Split je dobila simulator strojarnice vrijedan 300 tisuća kuna koji zadovoljava sve zahtjeve STCW-2010. konvencije. Kako nam kazuje ravnatelj Dragan Pavelin, do sada su imali zastarjelu opremu s obzirom na izmjenu konvencije. Na najmodernijem simulatoru strojarnice sada će se obučavati 60 učenika viših razreda brodostrojara i ribarsko-nautičkih tehničara.

Simulator je sastavljen od šest učeničkih mjesta i jednog nastavničkog, te dvije upravljačke konzole. Toma Gvozdanović, prof. strojarske grupe predmet, naglašava da su sredstva za kupnju vrijednog simulatora sakupljena zahvaljujući snalažljivom rukovodstvu škole.

Pomorska škola je prošle godine kupila i GMDSS uređaj za komunikaciju vrijedan 400 tisuća kuna i to od sredstava dobivenim obrazovanjem odraslih i iz donacija tvrtki. Na njemu ući 75 učenika viših razreda nautičara.

- Škola je sada u potpunosti modernizirana, no uvijek se nešto može poboljšati. Tako radimo na projektu vanjskog učilišta – poligona za protupožarnu zaštitu i za traganje i spašavanje na moru. Izrada programa vrijednog 10 milijuna kuna je u tijeku, a financira se iz fondova EU-a, a 1,5 milijuna kuna daje Županija splitsko-dalmatinska. Poligon bi se trebao urediti uz obalu između Omiša i Trogira, a zauzimao bi 45 metara obale – kaže ravnatelj Pavelin.

T. Gattin Zebić  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Škver na nogama
Brodosplit o poslu za Jadroliniju: Uljanik je stekao prednost po čudnim kriterijima

Premda nije još nije odabrano brodogradilište koje će graditi četiri trajekta za „Jadroliniju“, a zbog ozbiljnijih indicija da će posao dobiti pulski „Uljanik“, u pravi „Brodosplita“ danas je održana izvanredna konferencija za medije.

Drugi natječajni krug, osim „Brodosplita“, prošli su pulski „Uljanik“, „Kvarnerplastika“ iz Rijeke, te “Dalmont“ iz Kraljevice.

- Prisiljeni smo otvoriti sve karte i ukazati na nepravilnosti - kazao je Srećko Kurtović, direktor sektora projektiranja i prodaje splitskog brodogradilišta.

- Drugi krug natječaja je završio 7. veljače, te formalno završava u roku od 30 dana kada će biti objavljen pobjednik. Zbog nepravilnosti smo 13. veljače obavjestili Ministarstvo gospodarstva s obzirom da je ono tijelo nadzora u postupcima javne nabave. Naime, od početka je sporna formula s kojom se boduju ponude.

- Apsurdnost formule najbolje ilustrira činjenica da čak, npr. ponuda od jednog centa za jedan brod i rokom isporuke od milijun godina može pobjediti na ovom natječaju. Tako je jedan ponuđač dao nerealno nisku cijenu za prvi brod, te tako, po sistemu bodovanja, stekao nedohvatljivu prednost. Drugi ponuđač je, recimo, izrazio neralan rok izgradnje prvog broda... - naveo je Kurtović, škverski direktor prodaje.

Zbog činjenice da proces odabira ponuđača još formalno pravno traje, Kurtović nije mogao navesti imena brodogradilišta koje je dalo nerealno nisku ponudu.

No, doznajemo da se radi o „Uljaniku“. Cijena svakog „Jadrolinijina“ broda, od ukupna četiri, je osam milijuna eura. Iz „Uljanika“ je stigla ponuda od 5 milijuna eura za prvi brod, a za ostala tri broda cijena je po devet milijuna eura!

Premda su ponude „Brodosplita“ i „Uljanika“ iste, te iznose 32 milijuna eura, potonji je škver zbog čudovatog sistema bodovanja ponuda automatski stekao prednost samo zato jer prvi brod ponudio po nerealno niskoj cijeni.

Ovaj ključni element bio je dovoljan razlog da se u splitskom škveru dignu na „stražnje noge“ i o svemu obavijeste javnost.

- Za razliku od drugih ponuđača, samo mi imamo iskustva i referencija izgradnje takvih putničkih brodova, posebno kada se radi o nacionalnom putničkom brodaru. Osim toga sposobni smo prvi brod isporučiti već u prvoj polovici iduće godine - istaknuo je Srećko Kurtović.

Uprava „Brodosplita“ je inicirala da Ministarstvo gospodarstva započme sa nadzorom nad ovim postupkom koji, ukoliko se uoče nepravilnosti, može rezultirati podnošenjem optužnog prijedloga protiv odgovornih osoba, te poništenje natječaja koje je raspisala „Jadrolinija“.

Inače, radi veće tržišne konkuretnosti nacionalni brodar “Jadrolinija” prošle se godine odlučio na izgradnju 4  purnička RO-RO broda, svaki kapaciteta 145 vozila i 600 putnika.

Zanimljivo je kako se na prvi natječaj javilo brodogardilište “Shipyard Bomex 4M“ iz Zrenjanina u Srbiji sa ponudom od 33,5 milijuna eura.

D. Krnić  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

 Da li se o poslednjoj rečenici iz teksta može saznati nešto više? Bomex je dao ponudu za ribarice i dobio ih, sada su u fazi gradnje uz ogromne poteškoće pošto nema zaposlenih majstora.

Kad poslovi stoje
‘Sveti Liberan’ u crnogorskoj floti

Brod ‘Sveti Liberan’ u crnogorskoj luci Zelenika / FOTO: Ahmet Kalajdžić
[attachment=1]

Brojne su dubrovačke građevinske tvrtke, pritisnute recesijom i poslovnom neizvjesnošću, pokrenule postupak predstečajne nagodbe te su radi očuvanja egzistencije radnika i pokrića dugova na poslovne obveze prisiljene na prodaju imovine i osnovnih sredstava za rad.

Opsegom to podsjeća na rasprodaju budzašto jer mnogi, po osjetno nižim cijenama od stvarnih, moraju rasprodavati skupo kupljenu tešku građevinsku mehanizaciju kojom su željeli pridonijeti boljitku tvrtki te svoje radne i životne sredine.

Rasprodaja voznog parka

Vlasnik jedne od nekad vodećih dubrovačkih građevinskih tvrtki, koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman, navodi kako je zbog pukog preživljavanja bio prisiljen rasprodati skoro cijeli veliki vozni park kamiona, kao i dio bagera, kompresora, osobnih vozila i teške mehanizacije, ukupne vrijednosti od oko 4 milijuna kuna.

S druge strane, svi građevinari koje smo kontaktirali uopće ne kriju kako bi “bilo mnogo ljepše kada bi aktualni gospodarski proces zadobio suprotan tijek i kada bi se na jugu domovine konačno pokrenuo željeni investicijski zamah”. Naš sugovornik podsjetio nas je na ugovor koji su južnohrvatski građevinari koncem 2011. potpisali s investitorom golf-resorta na Srđu koji se time obvezao u izgradnji terena i brojnih pratećih sadržaja angažirati svu raspoloživu južnohrvatsku građevinsku operativu:

- Mi građevinari uopće ne sumnjamo kako bi početak izgradnje na Srđu značio početak pravoga gospodarskog oporavka juga domovine. Ne ulazeći u razloge protivljenja aktivista “Zelenih”, želim samo naglasiti kako nam treba jedan tako veliki projekt da se “dignemo iz pepela” - ističe naš sugovornik i kao još jedan primjer kucanja možda posljednjeg čavla u mrtvački lijes građevinarstva juga RH ističe prodaju broda “Sv. Liberan” kojeg je “Obšivač” iz Metkovića bio prisiljen prodati kako bi si olakšali nezavidnu situaciju.

Upis u registar

Trajekt „Sv. Liberan“ ovih je dana kupila kotorska hidrograđevna kompanija „Yu Briv“ i trenutačno u luci Zelenika čeka na dovršetak uvozne carinske procedure i upis u CG-registar brodova.

Posrnuli metkovski građevinski div “Obšivač” dvije godine koristio je „Sv. Liberana“ kao plovilo za prijevoz građevinske operative na otoke gdje su izvodili građevinske radove. Toj ulozi trajekt je prilagođen kada ga je „Mediteranska plovidba“ kao bivši vlasnik zbog zastare povukla iz redovnog prometa na liniji Dominče-Orebić preko Pelješkog kanala.

Brod je izgrađen još 1962. u Njemačkoj kao „Pidder Lyng” te je plovio Sjevernim morem povezujući Frizijsko otočje s kopnom. “Mediteranska” je brod kupila 1971. te je s 296 BRT te 41,6 m dužine i 11 m širine pod imenom “Zamošće”, uz kapacitet od 36 vozila i 200 putnika, plovio 39 godina. Nakon toga je prodan i dobiva ime “Sv. Liberan” ploveći za Metkovce, ali ne zadugo.

Ahmet KALAJDŽIĆ

Brod s ‘filmskom karijerom’

Zanimljivo je da je brod “Sv. Liberan” prije godinu i pol dana korišten pri snimanja filma “Venuto al Mondo” u našoj zemlji. U filmu je glumila slavna španjolska glumica, oskarovka Penelope Cruz uz rame s Jane Birkin, Miru Furlan, Branka Đurića i Sanju Vejnović. Naime, doznali smo kako su završne scene tog filma pod redateljskom palicom Sergia Castellitta snimljene upravo na palubi tog trajekta koji ovih dana kreću u “novu životnu epizodu”, i to u floti kotorskih (hidro)građevinara, a radit će na poslovima izgradnje nove faze tivatske marine “Porto Montenegro”, zbog koje su se, čudnom koincidencijom, također svojedobno bunili “zeleni” Crne Gore.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Već smo negdje pisali o problemima sa ovim brodićem.  :P

------------------

LINIJA KOMIŽA - BIŠEVO
Pokrenut postupak prisilne naplate jer isporučeni brod ne služi za plovidbu

Na temelju izvješća ovlaštenoga sudskog vještaka (t.d. CONMAR d.o.o. Split), odnosno ocjene plovidbenih karakteristika broda broda “Sv. Salvestar” na izvanrednoj tematskoj sjednici članovi Nadzornog odbora i Skupštine društva Nautički centar “Komiža” d.o.o. donijeli su odluku o pokretanju postupka prisilne naplate potraživanja od brodograditelja, tvrtke “Poseidon” iz Kaštel Štafilića i vlasnika obrta Gorana Nuića (radi ispunjavanja potraživanja u slučaju raskida ugovora i nepreuzimanja broda, brodograditelj i Goran Nuić kao jamac-platac izdali su naručitelju - Nautičkom centru “Komiža” - šest bjanko zadužnica po pola milijuna kuna, op.p.). Na sjednici je također odlučeno da se ide u javnu nabavu drugog broda zbog osiguranja kontinuiteta plovidbe na državnoj liniji 612.
Nedostaci nisu uklonjeni

[attachment=1]
Kada su početkom prosinca 2008. godine u marini Kaštela u nazočnosti tridesetak uzvanika, na čelu s komiškom gradonačelnicom Tonkom Ivčević, djelatnici brodograđevne tvrtke “Poseidon”, brodogradilišta koje je izgradilo niz kvalitetnih brodova, položili kobilicu za gradnju broda “Sveti Salvestar”, za naručitelja NC “Komiža”, nitko nije ni slutio da taj brod neće zaploviti na državnoj liniji 612 Komiža-Biševo-Komiža. Istina, prilikom privremenog preuzimanja broda 22. rujna 2011. godine obavljena je plovidba na ruti Split-Biševo-Komiža po skoro idealnim uvjetima, ali se pokazalo da brod nije upravljiv, ne postiže očekivanu brzinu, da je prova u pretezi, a da na krmi za vrijeme vožnje prodire more kroz otvore za ispuštanje mora.

Stoga je brod vraćen brodograditelju koji je u međuvremenu pronašao novu tvrtku koja se bavi projektiranjem brodova s kojom je dogovorio kako će projektant načiniti prijedlog kako razriješiti problem upravljivosti, stabiliteta i trima broda, te da će se nakon odobravanja projektne dokumentacije od Hrvatskog registra brodova (HRB) početi s rekonstrukcijom koja je trebala biti dovršena do kraja ožujka prošle godine, te kako će HRB zatim ponovno izvršiti pregled broda.

I kada se krajem svibnja prošle godine napokon činilo da je sve u redu i “Sv. Salvestar” preuzeo državnu liniju 612 Komiža-Biševo-Komiža, od dotrajalog drvenog broda “Pruga Biševo”, ponovno su uočeni nedostaci koje brodograditelj ni nakon obavljene rekonstrukcije nije otklonio i naručitelju isporučio brod prema ugovornoj dokumentaciji i, što je još važnije, nije osigurao trajnu svjedodžbu za plovidbu. Brod “Sv. Salvestar” prestao je ploviti 1. rujna prošle godine i od tada do danas vezan je u komiškoj luci.

Bogoljub Mitraković

Prigovor vještacima

Goran Nuić, vlasnik obrta POSEIDON, zastupan po punomoćniku, Trgovačkom sudu u Splitu uputio je pisani prigovor na  vještvo  načinjeno od vještaka iz CONMAR-a u kojem stoji da je postupak osiguranja dokaza proveden pet mjeseci nakon izvršene primopredaje broda 22.5.2012. što nije sukladno zakonu jer je brod bio u eksploataciji oko 5 mjeseci, pa je moglo doći do određenih oštećenja kojih nije bilo pri izradi broda. Nadalje, spominje  da je u  posjedu dokaza o neprimjerenoj eksploataciji broda, te da mu je  NC “Komiža” dužan 305 tisuća kuna sa zateznim kamatama.                                             

Vještaci: Brod ne udovoljava

U izvješću vještaka Mire Radunovića i Ive Makjanića stoji: “Za linijski prijevoz, preko cijele godine 56 putnika na relaciji Komiža-Biševo-Komiža zahtijeva se da brod mora odgovarati uvjetima nacionalne plovidbe, a kako je navedeno i u važećem ugovoru između NC-a Komiža i obrta “Poseidon”. Iz privremene svjedodžbe  HRB-a o sposobnosti broda za plovidbu izdane 11.10.2011. u Splitu, brodu je dodijeljena nacionalna obalna plovidba što ne udovoljava zahtjevima ugovora za linijsku plovidbu na ugovorenoj relaciji.

Vrijedan 2,6 milijuna kuna

Vrijednost broda je 2,6 milijuna kuna s PDV-om, od čega je Nautički centar, tvrtka u 100-postotnom vlasništvu Grada Komiže, osigurao 1,91 milijun kuna kreditom kod poslovne banke (hipotekom na dio zgrade Spomen-doma) i vlastitim sredstvima, a ostatak od 685 tisuća kuna nepovratna su sredstva Ministarstva mora RH.

  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

UOČI ULASKA U EU
Greenpeaceov brod dolazi dati potporu hrvatskim ribarima

Greenpeaceov brod Arctic Sunrise sredinom travnja dolazi u Hrvatsku u okviru kampanje za očuvanje morske bioraznolikosti od industrijskog ribolova. Ploveći kroz devet europskih zemalja, Greenpeace nastoji osvijestiti javnost, političare i ribare o potrebi obuzdavanja prekomjernog izlova radi obnove ugroženog ribljeg fonda. Arctic Sunrise bit će u Rijeci od 14. do 16. travnja

[attachment=1]
Zoran Tomić, predstavnik Greenpeacea u Hrvatskoj, tvrdi da se šezdeset posto europskih ribljih vrsta prekomjerno izlovljava i ne uspijevaju se obnoviti. Europsko industrijsko ribarstvo toliko je moćno, kaže Tomić, da je u stanju izloviti dva ili tri puta više ribe od onoga što se može obnoviti u moru.

'S druge strane, imamo male ribare koji love održivo i odgovorno. Vrijeme je da se promijeni smjer europske politike ribarstva i osigura budućnost ribe i ribara', poručuje Tomić.

Greenpeaceov brod Arctic Sunrise započeo je u Constanti u Rumunjskoj turneju davanja potpore malim europskim ribarima koji love na održiv način u trenutku dok pregovori o reformi europske Zajedničke ribarske politike (CFP) ulaze u završnu fazu. CFP je već desetljećima naklonjen industrijskom ribarstvu koje ugrožava budućnost ribe i naših mora, zbog čega posljedice trpe priobalne zajednice koje ovise o ribarstvu.

Danijel Strugar, predsjednik Koordinacije malih ribara Hrvatske, kaže da su zbog takvih kretanja u Europi hrvatski ribari i osnovali tu inicijativu. 'Održivo ribarstvo od životnog je interesa za naše priobalje jer, izravno i neizravno, priobalno ribarstvo kod nas zapošljava više od 10.000 ljudi', upozorava Strugar.

U Greenpeaceu ističu da CFP prolazi kroz važnu reformu. U tijeku su pregovori između Europskog parlamenta, koji se zalaže za stvarne promjene, i vlada zemalja članica EU-a. Velike ribarske zemlje kao što su Španjolska i Francuska do sada su se redovito priklanjale kratkoročnim interesima industrijske ribarske flote, iako većinu ribarskog sektora u tim zemljama čine mali ribari.

'Europske vlade trebale bi se ugledati na Europski parlament i dovesti u ravnotežu veličinu ribarske flote s količinom ribe u moru. Najprije bi trebale krenuti s uklanjanjem brodova koji čine najveću štetu okolišu, a istovremeno priobalnim sredinama nude najmanji broj radnih mjesta. Vlade trebaju podržati ribare koji love na održiv način i čuvaju brojna radna mjesta', dodaje Tomić.

Arctic Sunrise skupljat će u Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji potpise na brodovima od papira u znak podrške ribarstvu niskog utjecaja na okoliš. Greenpeace će pozvati europske ministre da takvim ribarima daju prednost u pristupu ribolovnim zonama.

U Greenpeaceovoj kampanji sudjeluje i organizacija ribara LIFE (Low Impact Fishers of Europe). 'Mi činimo 80 posto europske ribarske flote i većinu zaposlenih u tom sektoru. Mi smo krvotok mnogih ribarskih sredina. Ipak, dobivamo tek malen postotak ribolovnih kvota. Kako bi se osigurala budućnost ribarenja, ovakvo stanje mora se promijeniti. Trenutni sustav koji nagrađuje plovila s najvećim štetnim učinkom očito je nepravedan i šteti onima čiji je utjecaj na more i ribu minimalan, a korist za društvo velika', poručio je glasnogovornik LIFE-a Jerry Percy.

  tportal (http://www.tportal.hr/)

Nakon duga dva desetljeća
‘Katalinko’ će opet svitlit pomorcima

[attachment=1]
Od 3. travnja svijetlit će svjetionik s Katalinića briga! Nakon duga dva desetljeća “Plovput” je odlučio oživiti jedinstveni svjetionik koji je do pogotka granate s brodova JRM-a 1991. godine našim pomorcima desetljećima bio siguran orijentir, ali i dobri čuvar u noćnoj plovidbi kroz Brački ili Splitski kanal.

– Projekt Lučke uprave o izgradnji vanjskih vezova u Gradskoj luci požurio je priču o obnovi svjetionika – kaže nam Darko Meštrović, direktor “Plovputa”.

– Svjetionik na Katalinića brigu nužan nam je kao važan sigurnosni element, ne samo u plovidbi kanalom ispred Splita, nego i zbog kruzera koji dolaze, ali i kruzera koji će se vezivati na budućim vanjskim vezovima.

Dakako, sve radimo u dogovoru s Lučkom kapetanijom.

Trenutačno signalizacija svjetionika radi probno, a od 3. travnja za stalno, u punoj funkciji – kaže nam direktor Meštrović, najavljujući i skoru sanaciju i obnovu cijelog svjetionika-kompleksa “Spomenik palim pomorcima”.

Sanacija do Sv. Nikole

– U tijeku je i izrada elaborata statičke analize svjetionika koji će poslužiti za izradu elaborata o sanaciji.
Uvjeren sam da ćemo do kraja godine, odnosno do blagdana svetog Nikole, imati svjetionik obnovljen u punom sjaju – najavio je direktor “Plovputa”.

Spomenik palom pomorcu otkriven je 10. rujna 1958. godine, u povodu 16. obljetnice osnivanja hrvatske partizanske mornarice. Sastoji se od svjetionika, kosturnice i reljefa. Arhitektonsko rješenje izradili su arhitekti Paško Kuzmanić, Budimir Prvan, Branko Franičević i Ivan Carić.

Reljef je djelo čuvenoga splitskog kipara Andrije Krstulovića, učenika i suradnika velikog Ivana Meštrovića. Sam reljef simbolizira neustrašivost dalmatinskih mornara koji su malim drvenim brodovima jurišali na neprijatelja.

DENIS KRNIĆ  SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Može li Denis da napiše članak a da ga ne...


Zar 10.09.1942. nije formirana JRM? Hrvatska mornarica (od 1943, do tada Mornarica NDH) je formirana 12.04.1941 tako da 10.09.1958. nikako nije mogla biti obeležena 16. godišnjica hrvatske već jugoslovenske mornarice...

 :D

Članak za domaću upotrebu, radit će svjetionik dok ne prođu lokalni izbori.  ;)

poz.

Ma sve OK, treba svetionika. Što više svetionika - sigurnija je plovidba. Malo mi smetaju novinari - amateri.

Da im nije zatrebao kao svjetionik ne vjerujem da bi ga obnovili do sudnjeg dana ,ipak je to samo jedan spomenik partizanima koji više u Splitu ne predstavlja ništa osim nekolicini kao i većina ostalih spomenika NOB-a ,zadnjih godina je to idealno mjesto za noćna pijanstva i mokrenje...u svakom slučaju dobra vijest vrijeme je da se nešto pokrene i taj lokalitet zasluženo obnovi pa makar zbog turista da ostavi jednu lijepu sliku.
Jedna iz vremena dok je bio u funkciji...
[attachment=1]

Mornarica NOVJ i POJ.

U pravu si, tada se tako zvala... što je ipak daleko od "hrvatske partizanske mornarice" ili kako ju je već dotični novinar nazvao.

 ;D


Kad su ono izbori ?

Mislim da je ovo ipak ozbiljnije. Koliko sam shvatio svjetionik obnavlja PLOVPUT, a on nije lokalna, gradska ili županijska već javna, državna institucija.

20 godin treba da se upali jedna žarulja  8)

poz.

Lokalni za Keruma u svibnju.

Sve svjetionike održava PLOVPUT,a konkretno ovaj je za navigaciju danas skoro pa nepotreban.Inače,ima tu malo više od jedne žarulje(ovaj je imao rotirajući reflektor,a tu je i daljinski nadzor i neka elektronika)ali stvarno nije trebalo čekati 20 godina da se osposobi.

Prošlu subotu sam šetao i došao i do tog svjetionika. Ne vidim, da bi se izvodili bilo kakvi radovi. Je ograđen željeznom ogradom, oko njega komadi stakla koji odpadaju sa njega. Svejedno se nadam, da što prije zasvjetli.

Jedna slika iz 80-tih godina, kad još nije bilo kojekakvih antena na vrhu.

Ako nekoga zanima kako svjetionik izgleda danas evo jednog ljepog članka sa foto galerijom.

http://www.dalmacijanews.com/Vijesti/View/tabid/74/ID/101545/Split-Zavirite-u-svjetionik-na-Katalinica-brigu-FOTO.aspx

poz.

Zasvitlija je...
[attachment=1]
Fotografija : Goran Leš

03.04.2013.

Ponovno aktiviranje svjetionika Pomorac (rez. PS, br. 563)

[attachment=1]Svjetionik Pomorac

Dana 3. travnja 2013. godine, na ulazu u gradsku luku Split, na poziciji 43° 30,050´ N;  016° 26,876´ E, ponovno je aktiviran svjetionik Pomorac sa slijedećom karakteristikom svjetla: B Bl (2) 20s 54m 10M (0,8 + 4,6; 0,8 + 13,8)s.

Plovput (http://www.plovput.hr/)

Ovih dana je u luci u Splitu "Boat Show" jest da je skromniji nego dosadašnjih godina al uvijek ima nešto za vidjeti ,baš sam danas prošetao bio je slobodan ulaz za sve posjetitelje napario oči na lijepe brodove i još lijepše hostese,malo sam i obašao brod "Novigrad" koji je također na sajmu te je omogućeno razgledavanje za tu prigodu.

Nadam se da nisam opet fulao, ipak mislim da su ovo interesantne novosti. Ovih se dana u Riječkoj luci demontiraju stare dizalice, a sutra će se u pogon pustiti i dvije nove. Na prve dvije fotografije možete vidjeti posljednje trenutke Kukuljanove dizalice sa Sušačkog Lukobrana, a na sljedeće dvije odlazak dizalica iz bazena Rijeka. Na njihovo će mjesto doći dvije nove dizalice čije se puštanje u rad očekuje sutra 3. Maja.

Nikako nisi fulao! To ostaje za povjest. Dizalice odradile svoje. Dolaze mlađe snage.

07.05.2013.

RUZINAVI BROD

‘Loda’ napušta more

[attachment=1]Trajekt ‘Loda’ završit će u starom željezu / FOTO: VOJKO BAŠIĆ / CROPIX

Do kraja svibnja počet će vađenje starog trajekta “Loda” koji je još od 2006. godine potopljen u akvatoriju Sjeverne luke, točnije ispred obale nekadašnje tvornice “Salonit”.

Podsjetimo ukratko, u noći između 10. i 11. svibnja 2006. napušteni brod nagnuo se na lijevi bok i počeo tonuti. Te noći brod je potonuo, ali usput je pritisnuo i potopio manji tanker “Slaven” koji je bio vezan uz njega. “Slaven” je ubrzo izvađen, a “Lodi” tek sada, nakon dugih sedam godina ležanja na morskom dnu, slijedi vađenje na suho.

Nalog Kapetanije

Kako doznajemo u Lučkoj upravi, brod mora biti izvađen do 31. svibnja, a tu će operaciju obaviti tvrtka “Garbinada” iz Stobreča. Zadnji vlasnik “Lode” bio je poduzetnik Ante Ondini, koji je namjeravao preurediti trajekt u putnički brod. Kako je prošle godine objavljeno u “Otvorenome moru”, brod je tri mjeseca prije nesreće, zbog neotplaćivanja zajma, prešao u vlasništvo tvrtke “Hypo Steiermark Leasing” d.o.o. iz Zagreba.

− Lučka kapetanija dala je nalog da se brod izvadi − rekao nam je Ivica Čikotić, inspektor sigurnosti plovidbe iz splitske Lučke kapetanije. − Brod je dugo u moru, počeo se raspadati i takav je postao opasnost za sigurnost plovidbe. Više nismo mogli tolerirati te smo dali nalog za vađenje.

Nema troškova za državni proračun, jer će tvrtka koja brod bude vadila iz mora svoje troškove namiriti prodajom dijelova broda − kazao nam je inspektor Čikotić, dodavši da se vlasnik u više navrata oglušio na pozive za vađenje opasnog i napuštenog broda.

Izgrađen 1960.

Prema podacima Marijana Žuvića, novinarskog znalca brodova i pomorstva, “Loda” je pod imenom “Drager” izgrađena 1960. u Norveškoj za švedsku kompaniju “Svenska Rederi A/B”. Godine 1969. brod je kupila splitska “Obalna plovidba”, a 1971. prešao je pod zastavu “Jadrolinije”.

Godine 1998. kupio ga je biogradski brodar Miro Šangulin, a 2001. ponovno je promijenio vlasnika te je prešao u ruke Ante Ondinija, i na koncu je došao u posjed “Hypo Steiermarka Leasinga” zbog nepodmirenog zajma.

Dimenzije

45,2 m dužina
10,1 m širina

Kapacitet

300 putnika
30 automobila


Denis Krnić, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Kao prvo BRAVO na fotografiji, valjda ih ima još !
I da dodam današnji dolazak ''novih'' dizalica na Kontejnerski Terminal.

Još se jedna obala ''čisti''

http://www.vijesti.me/vijesti/herceg-novi-izgorjela-jahta-clanak-130344

http://www.youtube.com/watch?v=kRQ0YIKALLc

Ma sve će oni napraviti za naše More (čitaj njihovo)  :klap

MODRA EKOLOGIJA
Europa će opremiti brod za spašavanje Jadrana od nafte

Do kraja 2013. godine Europska agencija za sigurnost na moru (EMSA) planira na Jadranu stacionirati potpuno opremljen brod koji bi u slučaju havarije tankera, izlijevanja nafte ili nesreće na plinskom, odnosno naftnom postrojenju, bio spreman u roku od 24 sata krenuti u pomoć članici EU-a ili njezinim morskim susjedima.

Javni natječaj za vlasnike brodova upravo se priprema u središnjici EMSA-e u Lisabonu, gdje s dobrodošlicom očekuju i prijave iz Hrvatske. Ipak, poručuju, do kraja se neće znati hoće li novi “oil spill response vessel”, odnosno plovilo za odaziv u slučaju izlijevanja nafte, biti smješten uz hrvatsku ili talijansku obalu.

Na Jadranu nikad do sada nije bilo plovila koje bi odgovaralo potrebi brzog odgovora, pomoći i sanacije u slučaju nesreće povezane s naftom. Danas u tom prostoru Mediterana postoji praznina u pokrivenosti sjeverozapadnog dijela Sredozemnog mora, a Jadran je po tom pitanju osjetljivo područje u kojem ne smijemo dopustiti tu vrstu rizika,  aglasio je Victor Diaz Seco, viši načelnik EMSA-ina Odjela za pomoć u slučaju zagađenja.

Upozorio je pri tome na činjenicu da se, nakon nedavnih svjetskih havarija, Agencija ubuduće neće baviti samo naftnim zagađenjem iz tankera, nego i onečišćenjem s plinskih i naftnih postrojenja. Nadmetanje za pronalaženje odgovarajućeg tankera je upravo u pripremi, dodaje Diaz Seco, a ako se pronađe kandidat koji ispunjava tražene uvjete za takvu vrstu interventnog plovila, ugovor s brodarom potpisat će se do kraja godine, nakon čega slijedi opremanje broda.

Za sada su Hrvatskoj u slučaju naftne havarije najbliži specijalno opremljeni tankeri “Balluta Bay” i “Santa Maria” na Malti, “Alexandria” na Cipru, te “Aktea OSRV” i njezin opskrbni brod “Aegis I” u Grčkoj. EMSA ih je potpuno opremila za težak posao uklanjanja naftnih mrlja, i to mehaničkim bočnim krakovima, mrežama i branama za prikupljanje i čišćenje nafte, skimmerom za “obiranje” nafte s morske površine, te radarom za masne mrlje. Svaki od njih, prema ugovoru s EMSA-om, mora biti spreman krenuti u akciju u roku od 24 sata.

Mrlje na radarskom ekranu

Cilj EMSA-e je uravnotežiti zemljopisnu raspoređenost EMSA-ine mreže i povezane kapacitete za brzi odaziv opremljenih plovila. U teritorijalnim morima članica EU-a i uz njih u svakom se trenutku nalazi oko 17 tisuća brodova, a svakih šest minuta njihov se položaj obnavlja pomoću SafeSeaNet sustava za praćenje kretanja plovila i njihova tereta duž kontinenta.

Sustav u gotovo realnom vremenu daje podatke o identitetu, zadnjem položaju i teretu broda, te druge informacije vezane uz praćenje opasnih tereta, broja ljudi na brodu, prijašnjih položaja, incidenata i nesretnih slučajeva, te brodova sa statusom visokog rizika. Istodobno, stanje površine mora, kao i sve sumnjive mrlje koje imalo upozoravaju na opasnost od zagađenja, nadgleda se sustavom CleanSeaNet.

- Za 30 minuta dobivamo radarsku sliku pomoću koje možemo posumnjati na naftno zagađenje na moru. Svako sumnjivo stanje analiziramo, te o mogućoj opasnosti od onečišćenja šaljemo izvješće zemlji članici. U provjeru kreće tamošnja obalna straža, a ako se izlijevanje pokaže stvarnim, za to se područje provjerava nazočnost i kretanje svih brodova koju su tuda plovili, objašnjava Andrea Tassoni iz EMSA-e.

60 milijuna eura za čisto more

“Kvalitetna plovidba, sigurnija mora, čišći oceani”, slogan je Europske agencije za sigurnost na moru. S ovogodišnjim budžetom od 58,8 milijuna eura ona je jedna od 32 agencije EU-a i zapošljava više od 200 ljudi, a nakon 1. srpnja za radna mjesta moći će se kandidirati i Hrvati. Za sada u Upravnom vijeću kao promatrači sudjeluju Igor Butorac, zamjenik ministra pomorstva, te Lukša Čičovački iz Ministarstva pomorstva. Zadaća Agencije je pružanje tehničke pomoći i potpore Europskoj komisiji i članicama EU-a kroz razvoj i provedbu zakonodavstva vezanog uz sigurnost na moru, te zagađenja s brodova, naftnih i plinskih postrojenja. Operativni dio čine asistencija u slučaju onečišćenja mora i nadzor kretanja plovila.

Autor : Marijana Šešo
Izvor : SD

Izgleda da ipak ulazimo u EU pa evo malo o propisima koji će se dotaknuti ribarstva.

----------------------

Evo što donosi novi zakon o morskom ribarstvu

Tvrtka kojoj inspektori na ribarskom plovilu pronađu omamljujuće kemikalije, spravu za elektroškove ili eksploziv suočit će se s kaznom u rasponu od 200 do 500 tisuća kuna. Ovo je tek jedna od kaznenih odredbi iz novog zakona o morskom ribarstvu o kojem je javna rasprava otvorena 27. svibnja i završava već 8. lipnja jer, zbog prilagodbe zajedničkoj ribarstvenoj politici Europske unije zakon ide u hitnu proceduru budući da njegova primjena mora početi 1. srpnja, piše Poslovni.hr.
I dok zajednička ribarstvena politika hrvatskim ribarima u odnosu na dosadašnje nacionalne propise uvodi znatno stroža pravila kod izlova i uporabe ribarskih alata te trženja ulova financijski iznosi kazni uvelike su srezani. U još aktualnom zakonu kazna za eksploziv, kemikalije ili elektrošokove je od 200 do 800 tisuća kuna. Novi zakon udvostručio je i broj prekršaja, sa 101 na 208 u ribolovu i trženju izlova zbog kojih inspektori ribare mogu kazniti od dvije do 500 tisuća kuna.

Foto : Cropix
[attachment=1]
Nadalje, u novopredloženom zakonu nema ni novčanih sankcija za zapovjednike ribarskih brodova sa stranim zastavama koji su po još važećem zakonu kod prvog krivolova mogli biti kažnjeni od 100 do 300 tisuća kuna, kod ponovljenog unutar pet godina sa još 150 do 380 tisuća uz obvezno oduzimanje ulova, alata i opreme za ribolov te plovila neovisno u čijem je vlasništvu. Izbrisana je i kaznena odredba za zapovjednike stranih ribarica, koje je zbog neprovedbe naredbi hrvatskih inspektora o zaustavljanju plovila te ugrožavanja posade broda i imovine, također čekalo oduzimanje plovila, ulova, alata i opreme za ribolov ali i novčana kazna od 120 do 350 tisuća kuna. Zakonodavac ne pojašnjava jesu li ove drastične kazne izbrisane upravo radi zajedničke ribarstvene politike koja hrvatskim ribarima od srpnja ove godine ostavlja isključivo pravo izlova samo u nacionalnim teritorijalnim vodama dok u ostatku Jadrana ribarice svih članica EU imaju nesmetan pristup ribolovu.

Stanovništvo u priobalju i na otocima već polako odbrojava raspoložive dane prava (završavaju 31. prosinca 2014.) na mali ribolov za osobne potrebe, odnosno na svakodnevni izlov do pet kilograma riba i morskih organizama. Prema registru Uprave za ribarstvo tu povlasticu posjeduje 10.138 osoba, no ona nije prenosiva ni nasljeđivanjem ni prodajom. Od 2008. za mali ribolov nije izdana nijedna povlastica, a novi zakon kaže kako će resorni ministar za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2014. sukladno ugovoru o pristupanju u EU odrediti konačan broj sudionika u malom ribolovu.

Nova je inačica tog modela “mali obalni ribolov”, smjet će ga obavljati samo stručno osposobljene osobe koje već imaju povlasticu za mali ribolov, no još moraju zadovoljiti dva kriterija. Prvi je da mjesečna primanja po članu kućanstva ne prelaze 50 posto proračunske osnovice, drugi da vlasnik povlastice ima 60 ili više godina života. Dnevni limit ulova također je pet kilograma, no moguća je prodaja krajnjim potrošačima samo u mjestu prebivališta i to na poziciji koju odredi lokalna vlast.

Iako zakon uvodi i kategoriju “ribolovni turizam” turisti na brodu ne smiju obavljati ribolov već samo gledati. Izlov ribe isključivo je pravo vlasnika plovila uz uvjet da ima povlasticu za gospodarski ribolov i registraciju za turističku djelatnost. U malom i malom obalnom, odnosno u sportskom i rekreacijskom ribolovu zabranjen je izlov tune, igluna i iglana uz iznimku samo za organizirana natjecanja po posebnom odobrenju Ministarstva poljoprivrede. Rekreacijski i sportski ribolovci od srpnja ne smiju koristiti mrežne ribolovne alate, dredže i plutajuće parangale. Nije dopušteno ni sakupljanje koralja i spužvi.

Europska komisija vrlo temeljito kontrolira kako članice provode zajedničku ribarstvenu politiku, ocijeni li potrebnim u nadzor stiže i nenajavljeno. Na vlastitu inicijativu i bez predstavnika države domaćina može provjeravati ne samo ribare, njihova plovila i ribolovni alat već i sve sudionike koji se bave preradom ribe. Zajednička ribarstvena politika sadrži i sustav kaznenih bodova uz obvezu vođenja nacionalnog registra prekršaja. Za prvi prekršaj ribar bez povlastice ostaje dva mjeseca, za drugi četiri, a treći osam mjeseci. Četvrti mu povlasticu uskraćuje godinu dana dok peti ‘grijeh’ plaća trajnim gubitkom povlastice. Ocijeni li potrebnim EK provodi i reviziju cjelokupna sustava, otvoren joj je pristup svim informacijama i dokumentima na istovjetan način kao i lokalnim inspektorima, odnosno državnim tijelima pojedine članice. Utvrdi li nepravilnosti EK može privremeno do 18 mjeseci zemlji članici ukinuti financijsku pomoć iz zajedničke blagajne. Sljedeći stupanj kažnjavanja trajno je ukidanje financijske pomoći, a ocijeni li da je prekomjernim izlovom ugroženo očuvanje ribljeg stoka može potpuno zabraniti ribolov.

   Dalmacija news (http://www.dalmacijanews.com/)

Meni se čini da se ide ka tome da ti jednog dana ne padne na pamet ni da s kraja malo zabaciš. Onako, za svoju dušu i da malo prekratiš vrijeme. Da arčiš zajedničke resurse! To je sad more dvadesetosmorice. Jao si ga tebi ako naljutiš komisiju i strogog komesara za ribarstvo iz, recimo, Litvanije!

Jedna zanimljiva vijest sa HRT (http://www.hrt.hr/)-a.

----------------

Riječni kruzer Victor Hugo u Sisku

Riječni kruzer Victor Hugo sinoć je s osamdesetak stranih turista uplovio u sisačku luku na Kupi, a to je drugi puta da taj turistički brod dolazi do naše najzapadnije riječne luke, što je, s obzirom na nizak vodostaj Kupe i usko korito rijeke, pravi nautički pothvat.

Turisti iz Francuske, Kanade, Belgije i još nekih zemalja odmah su nakon dolaska krenuli u obilazak povijesno turističkih lokaliteta u Sisku.

Brod je prenoćio u Sisku i danas krenuo natrag.

Kruzer Victor Hugo, najvećeg europskog brodara Cruise Europe iz Pariza, na dvotjednom je krstarenju Dunavom i Savom.

Budući da je brod dugačak 82 metra, na Kupi se neće moći okrenuti, pa će na povratku do ušća Save četiri kilometra voziti natrag.

[attachment=1]
[attachment=2]

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

"Slobodna Dalmacija" - Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx


Otvoreni dograđeni vezovi u Trajektnoj luci; Grčić: Mislim da bi na Istočnoj obali trebalo sagraditi garaža


Na trajektu Biokovo organizirana je svečanost dogradnje vezova 26. i 27. u Gradskoj luci. Kako je istaknuo ravnatelj Lučke uprave Split, Milan Blaževski, time su na početku ljeta i deset dana prije ulaska u EU osigurana dva dužobalna veza duljine 140 metara, kao i dvije ukrcajno-iskrcajne rampe širine po 30 metara.

- Ukupno povećanje operativne obale iznosi 2770 četvornih metara. U projekt vrijednosti 35 milijuna kuna je bila uključena domaća pamet. Nakon ovog slijedi gradnja vezova na vanjskoj strani lukobrana za kruzerski promet - napomenuo je Blaževski i dodao kako postoji prometna studija luke i da se poklapaju vizije Lučke uprave i Grada oko razvoja istočne obale.

Zamjenik ministra pomorstva prometa i infrastrukture Zdenko Antešić govorio je o važnosti modernizacije splitske luke te kazao kako će realizacija vanjskih vezova za kruzere biti gotova za nekoliko godina.

Potpredsjednik Vlade RH, Branko Grčić, istaknuo je kako nakon ovog zahvata slijedi uređenje kojem je u prvom planu turizam. Napomenuo je kako treba realizirati projekte koji su obećani u kampanji.

 - Ova Vlada će pomoći da se riješe imovinski odnosi s HŽ-om. Treba provesti ponovljeni natječaj za istočnu obalu i riješiti cestovni izlaz iz luke. Mislim da bi trebalo napraviti garažu, kako za turiste, građane i otočane. Kako za one koji dolaze u grad, tako i za one, premda se to neće svidjeti Jadroliniji, koji bi u luci ostavili automobile pa išli bez njih trajektom – rekao je Grčić, koji vidi mjesta i za muzej Dioklecijana i baštine.

Najavio je kako će Vlada podržati uređenje šetnice na zidinama Palače, ali i zapuštenog jugoistočnog kvadranta. Za zapadnu obalu je kazao da se u idućoj fazi trebaju urediti smještajni kapaciteti za sve one koji žele uživati u Splitu. Nakon toga slijedilo bi, po Grčiću, koncentrično rješavanje ostalih dijelova Splita.


Sandi VIDULIĆ
.

Tvrtka kojoj inspektori na ribarskom plovilu pronađu omamljujuće kemikalije, spravu za elektroškove ili eksploziv suočit će se s kaznom u rasponu od 200 do 500 tisuća kuna.
Ništa novog. Ovaj tekst bio je ugrađen u CIRCOLARE ( Okružnicu )  Annuario Marittimo iz 1903. godine. Kazne su bile drastične.

http://www.vijesti.me/vijesti/kroz-tivatski-zaliv-se-trkali-klasicni-jedrenjak-moderni-kruzer-clanak-136171

Ovu vjest pratimo već nekoliko dana.

Slobodna dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

[attachment=1]

I evo danas konačno.

24sata (http://www.24sata.hr/)

[attachment=3]
[attachment=2]
[attachment=4]
[attachment=5]
Foto : Luka Stanzl/Pixsell

Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/


PLOVEĆI GIGANT VISINE PROSJEČNE 20-KATNICE
Najveći brod na svijetu otisnuo se na prvo putovanje
U mnogo pogleda Maersk Mc-Kinney Moller zadivljuje statistikama, a jedna od impozantnijih je da može ukrcati 18.000 standardnih šestmetarskih kontejnera tereta

Najveći brod na svijetu Maersk Mc-Kinney Moller započeo je 16. srpnja svoje prvo putovanje iz luke Busan u Južnoj Koreji prema nizozemskom Roterdamu. Ploveći gigant dužine 400 metara i visine prosječne 20-katnice na odredište bi trebao stići, javlja Herald Sun, nakon punog mjeseca plovidbe, odnosno 16. kolovoza.

U mnogo pogleda Maersk Mc-Kinney Moller zadivljuje statistikama, a jedna od impozantnijih je da može ukrcati 18.000 standardnih šestmetarskih kontejnera tereta.

Brod je prvi od deset planiranih velikih 'Triple E' brodova koje je za plovidbe između azijskih i sjevernoeuropskih luka naručila danska linija Maersk.

Dizajniran za sporiju plovidbu, na brzini od oko 16 čvorova (oko 30 kilometara na sat), ekonomičan je po pitanju potrošnje nafte i emisije ugljikov dioksida. Motor funkcionira na niskim okretajima, ali zato koristi veće propelere od uobičajenih kontejnerskih brodova. Danskim čudom plovit će posada od 22 člana koja će se morati pomiriti sa sudbinom da će dulje vremena boraviti na otvorenom moru.

20.07.2013.

POSLOVNA NEVERA

Rasprodaja: "Tankerska" se vraća u 1963. godinu

[attachment=1]
Suočena sa snažnom i dugotrajnom poslovnom neverom, zadarska kompanija “Tankerska plovidba” ovih je dana zaključila prodaju još dvaju brodova, oba izgrađena 2000. godine: Rusima je prodano “Diklo“, dok će vjerojatno u grčkom vlasništvu ubuduće ploviti tanker “Kornati“.

Kako neslužbeno doznajemo, od spomenutih poslova, koji su sklopljeni još proljetos, hrvatski bi brodar trebao uprihoditi oko 18 milijuna dolara, odnosno oko 105 milijuna kuna, ali upravo je lanjski gubitak od pola milijarde kuna, ponajprije prouzročen višegodišnjom krizom na globalnom tržištu tekućih tereta, bio ključan povod prodaji četvrtog i petog zadarskog broda u proteklih 16 mjeseci.

Kada se tome pridoda i činjenica da je u veljači otkazana gradnja jednog od dvaju ugovorenih tankera u južnokorejskom škveru SPP, te nedavno odstupanje cjelokupne Uprave predvođene Lenkom Milinom, jasno je da “Tankerska plovidba“ prolazi kroz najteže dane u svojoj novijoj povijesti.

Kupci iz Murmanska

U floti drugog po veličini hrvatskog brodara trenutačno plovi 14 brodova, ukupne nosivosti oko 1,05 milijuna tona, čija prosječna starost iznosi nešto manje od šest godina, uz samo dva broda starija od 10 godina.

No, istodobno je to po “tonaži“ najmanji kapacitet zadarskog brodovlja od davne 1994. godine, a po broju brodova to znači povratak 50 godina unatrag, iako taj dio statistike nije usporediv jer je tadašnja ukupna nosivost “Tankerske“ iznosila tek oko 10 posto današnje.

Dosadašnje “Diklo“ u južnokorejskoj luci Pohang preuzet će posada malteškog brodara “Breeze Navigationa“, iza koje stoji kompanija “Koma Shipping Services“ iz ruskoga grada Murmanska.

Zanimljivo je spomenuti da je maltešku tvrtku još 90-ih godina osnovao splitski “Jadroplov“ i ona je bila formalni vlasnik broda “Šolta“, koji su 2002. zajedno s “Breeze Navigationom“ otkupili Rusi.

‘Kornati’ kupljeni od Grka

Tanker “Kornati“, nosivosti 103.368 tona, koji su Grci kupili za oko 10 milijuna dolara, izgrađen je 1999. godine u poljskoj Gdyniji pod imenom “Caithness“ za norvešku kompaniju ITM. Početkom 2003. godine preselio se u flotu “Tankerske“ i ponio je ime jadranskog otočja kao prvi i zasad jedini hrvatski teretni brod pod tim nazivom.

‘Diklo’ ide za blizancem

Brod za prijevoz sipkih tereta “Diklo“, nosivosti 27.321 tonu, izgrađen je 2000. u Argentini pod imenom “Calanda“ za švicarski “Masaatlantic“, a Zadrani su ga kupili prije devet godina zajedno s brodom blizancem “Alpinom“, kasnijim “Novigradom“, koji je prodan prije dva mjeseca.

Gordan Zubčić, Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/

JOŠ TRAGAMO ZA TOKSIČNIM OTPADOM IZ SRBIJE Ministar Zmajlović o otrovu bačenom u more.

Autor:  Hina
Objavljeno: prije 2 h i 6 min

Srbijansko i hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša zajedno su uključeni u istragu kako su ogromne količine toksičnih tvari, koje izazivaju leukemiju. iz nekih srbijanskih pogona završile u Grčkoj, Rumunjskoj i u hrvatskom Jadranu


ZAGREB - Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović kazao je da se u suradnji s nadležnim službama "poduzima sve" kao bi se utvrdilo je li u Hrvatskoj završio toksični otpad iz Srbije.

Vijesti
TOKSIČNI OTPAD IZ SRBIJE KOJI UZROKUJE LEUKEMIJU ZAVRŠIO U JADRANU?

"U suradnji s carinom te inspekcijskim službama susjedne države te indicije se provjeravaju i poduzet ćemo sve kako bi se otklonile sumnje da je otpad završio u Hrvatskoj", kazao je Zmajlović odgovarajući na novinarske upite u svom ministarstvu.

Priču o opasnom otpadu iz Srbije objavio je srbijanski dnevnik Kurir, a premijeli hrvatski mediji. Prema tim informacijama iz Srbije je u proteklih godinu i pol dana izašlo oko 2.200 tona toksičnog otpada koji izaziva leukemiju i za koji se sumnja da je umjesto u jednoj kineskoj tvrtki za zbrinjavanje završio negdje drugdje.

Srbijanske vlasti istražuju sumnje prema kojima su ogromne količine toksičnih tvari umjesto u Kini, završile negdje u Grčkoj, Rumunjskoj i hrvatskom dijelu Jadrana.

U istragu se uključilo i Ministarstvo zaštite okoliša u kojem pojašnjavaju da im je iz Ministarstva zaštite okoliša Republike Srbije potvrđeno da se provodi intenzivna istraga te će i naša inspekcija zaštite okoliša, u suradnji s Carinom i drugim nadležnim tijelima poduzeti odgovarajuće korake.

"Ne postoje saznanja gdje je završio taj otpad i je li uopće završio u Hrvatskoj. Inspekcija je na terenu utvrđuje činjenice. Ukoliko se utvrdi da je otpad završio u Hrvatskoj tek tada će trebati utvrditi gdje je on završio. Prvo treba utvrditi je li ušao u Hrvatsku, ako jest je li se radilo o provozu, dakle je li otišao u neku drugu zemlju ili ako je završio u Hrvatskoj gdje bi mogao biti", kazao je Zmajlović.

Vir: "Novi list" Rijeka  Dijelovi teksta iz novina
http://www.novilist.hr/Vijesti

Zmajlović: istražuje se je li otpad iz Srbije dospio u Hrvatsku

 Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović kazao je da se u suradnji s nadležnim službama »poduzima sve« kao bi se utvrdilo je li u Hrvatskoj završio toksični otpad iz Srbije.
»U suradnji s carinom te inspekcijskim službama susjedne države te indicije se provjeravaju i poduzet ćemo sve kako bi se otklonile sumnje da je otpad završio u Hrvatskoj«, kazao je Zmajlović odgovarajući na novinarske upite u svom ministarstvu. »Ne postoje saznanja gdje je završio taj otpad i je li uopće završio u Hrvatskoj. Inspekcija je na terenu utvrđuje činjenice. Ukoliko se utvrdi da je otpad završio u Hrvatskoj tek tada će trebati utvrditi gdje je on završio. Prvo treba utvrditi je li ušao u Hrvatsku, ako jest je li se radilo o provozu, dakle je li otišao u neku drugu zemlju ili ako je završio u Hrvatskoj gdje bi mogao biti«, kazao je Zmajlović.


Srbija: provodi se istraga o toksičnom otpadu

Srbijanska tvrtka »Pro-plast«, koju se dovodi u vezu s navodnim krijumčarenjem toksičnog otpada i njegovim odlaganjem u Grčkoj, Rumunjskoj i u Jadranskom moru, zanijekala je tvrdnje o švercu otrovnih tvari i najavila tužbu protiv beogradskog tabloida Kurir. Vlasnik i ravnatelj »Pro-plasta« Branko Ratić i menadžer upravljanja otpadom te tvrtke Predrag Ratić izjavili su za Hinu da je riječ o legalnom poslu izvoza cink-oksida, tvari koja nastaje u preradi željeza, a da za izvoz za daljnju preradu i reciklažu imaju sve potrebne dozvole i certifikate nadležnih državnih tijela i institucija Srbije. Također, najavili su i pisane dokaze o legalnosti i ekološkoj pouzdanosti posla s kineskim partnerom koji kupuje i reciklira ovu vrstu otpada.
Hini je u Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine Srbije rečeno da su na zahtjev carinske uprave »dostavili sve tražene podatke« koje to ministarstvo posjeduje u vezi s poslovanjem poduzeća »Pro-plast« i da »carina dalje radi svoj posao«. (H)


Bez upita i prijave

Prema odgovoru našeg Ministarstva zaštite okoliša i prirode, u slučaju provoza opasnog otpada tvrtka iz Srbije je trebala putem nadležnog ministarstva države izvoza zatražiti dozvolu za provoz kroz RH, a i za svaki je promet neopasnog otpada dužna zatražiti očitovanje Hrvatske kao članice EU-a, kako ne bi došlo do nezakonitog prekograničnog prometa.

»Kako dosad nismo zaprimili nikakav upit niti prijavu, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dosad nije provodilo inspekcijski postupak u ovom slučaju. No kako bismo provjerili navode, kontaktirali smo nadležno ministarstvo i budući da nam je iz Ministarstva zaštite okoliša Republike Srbije potvrđeno da se provodi intenzivna istraga navedene tvrtke, naša inspekcija zaštite okoliša će, u suradnji sa Carinom RH i nadležnim tijelima u RH, također poduzeti odgovarajuće korake u daljnjoj istrazi«, odgovaraju. (H)


Ništa nezakonito

Carini je bilo sumnjivo i to što je »Pro-plast« ove godine udvostručio izvoz »cink-oksida«, sa 700 tona lani, na 1.430 tona u ovoj godini. U upravi srbijanske Carine »Kuriru« je odgovoreno da su upoznati s okolnostima slučaja, ali da u interesu daljnje istrage ne mogu iznositi više informacija.

  Direktor firme »Pro-plast« Predrag Racić za »Kurir« je kazao kako ima suglasnost Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine za izvoz cink-oksida u Kinu, i da u tome nema ništa nezakonito.

  – Naša firma izvozi otpad iz metalurške proizvodnje za mnogo firmi iz regije, a jedna od njih je i Sirmijum stil. Otpad se prethodno u našim pogonima pretvara u sirovinu, nusproizvod koji sadrži 30 posto cink-oksida, 50 posto željeza i 20 posto ostalih elemenata koji nisu toksični. Mogli smo taj otpad baciti na deponij i neutralizirati ga krečom, ali nismo htjeli jer imamo kupca u Kini. Inspekciji sa carine dali smo svu dokumentaciju, kazao je Racić.

Malo ljepše novosti iz Riječke luke. Danas je brod ''Galeb'' premješten sa lukobrana u Baroš, gdje će vjerojatno ostati zauvijek. Ne sviđa mi se gdje je vezan, naime tu je potonuo ''Uragan'', valjda njega neće zadesiti ista sudbina.

PODMORSKO BOGATSTVO
Ronioci istraživali 8 lokacija kod Visa - naišli na amfore, antičko sidro, zrakoplov ...

Jednostavno morate biti ljubomorni na sve one koji imaju priliku uživati u prizorima koje je svojim aparatom zabilježio naš kolega, fotoreporter Božo Vukičević.
A scene iz akvatorija otoka Visa desetak su dana bile svakodnevica za ekipu ronilaca Hrvatskog restauratorskog zavoda − Odjela za podvodnu arheologiju. Ekipa predvođena Juricom Bezakom, u kojoj su bili i Igor Miholjek, Saša Denegri, Ante Plančić, Neven Lukas, Pavle Dugonjić, Jerko Macura i Jelena Pavić, istražila je osam lokaliteta u viškom podmorju.

Nekoliko je nalaza iznimno zanimljivo. Ovaj predstavljen na fotografijama jest američki bombarder B-24 Tulsamerican, posljednji iz klase Liberator, proizveden u američkom gradu Tulsi tijekom Drugog svjetskog rata. Zanimljivo je da su njegovu gradnju financirali sami radnici tvornice, čija su imena bila i ispisana na trupu zrakoplova. No, to mu nije pomoglo. Oštećen u svojoj posljednjoj akciji, nije uspio sletjeti na viški aerodrom, pa je pri prinudnom prizemljenju poginulo troje članova posade, dok ih je sedmero preživjelo te su prebačeni na Vis.

Prečka od 800 kilograma

Na drugom lokalitetu, u blizini nekadašnjeg antičkoga kamenoloma u uvali Srebrena, pronađena je i olovna prečka antičkog sidra teška 800 kilograma. Time je i najveća dosad pronađena u našem dijelu Jadrana. Grdosija je uz pomoć policijskog broda “Ivan Kamber” izvučena i pohranjena u viškoj ispostavi Arheološkog muzeja u Splitu.
Nakon dojave splitskog ronioca iz kluba “Mornar” Petronija Tasića, dodatno je istražen lokalitet s olupinom broda iz 4. stoljeća prije Krista za koju se mislilo da je opustošena nakon što je otkrivena 70-ih godina prošlog stoljeća. Međutim, na dubini od 63 metara dočekalo ih je iznenađenje − niz srcolikih amfora, od kojih je jedna izvučena i pohranjena u viškome muzeju.

 Na posljetku, pronađeni su i ostaci do sada nepoznatog novovjekovnog brodoloma, pretpostavlja se iz 17. ili 18. stoljeća. Teret su bila sidra i keramičke posude, a nalazište je odlično sačuvano. Voditelj istraživanja Jurica Bezak napomenuo je da je cijelo istraživanje podmorja obavljeno u izvrsnoj suradnji djelatnika Ministarstva kulture, Ministarstva unutarnjih poslova, splitske Lučke kapetanije, koja je sudjelovala s brodom “Marjan”, te Obalne straže, koja će ubuduće također redovito sudjelovati u ovakvim akcijama.

Autor : Ivo Bonković
Fotograf : Božo Vukičević
Izvor : SD

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Evo odgovora na gornji tekst:

Vir: Slobodna Dalmacija Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Ministarstvo: Sumnjiva roba uglavnom je već u Kini

Sva roba koju je srbijanska tvrtka "Pro-Plast" prevezla do riječke luke otišla je iz Hrvatske i uglavnom je već u Kini kao krajnjem odredištu, a inspekcija zaštite okoliša još provjerava je li, kako su pisali mediji, bila riječ o opasnom otpadu, priopćilo je danas Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

 Premda u službenoj dokumentaciji tijekom prijevoza i izvoza spomenuta roba nije bila deklarirana kao otpad nego kao cinkov oksid i elektrofiltarska prašina, dodatno se provjerava je li ipak bila riječ o opasnom otpadu te je li roba lažno deklarirana, ističe se u priopćenju.

 Ministarstvo priopćenjem reagira na pisanje domaćih medija, koji su prenosili članke iz srbijanskih medija o izvozu oko 2200 tona navodno opasnog otpada tvrtke "Pro-Plast" iz Srijemske Mitrovice u Kinu, koji je dijelom prevezen kroz Republiku Hrvatsku i izvezen preko riječke luke, te ističe da je sva ta roba otišla s područja Republike Hrvatske.

 U priopćenju se također ističe kako je inspekcija zaštite okoliša službeno kontaktirala s domaćim mjerodavnim tijelima te sa srbijanskim Ministarstvom energetike, razvoja i zaštite životne sredine kako bi se utvrdile okolnosti u kojima je obavljen prijevoz i izvoz.

 Na temelju prikupljenih informacija, utvrđeno je da je tvrtka "Pro-Plast" u travnju, svibnju i lipnju ove godine u Kinu otpremila 73 kontejnera robe prosječne mase oko 20 tona. Roba je deklarirana kao cinkov oksid i elektrofiltarska prašina, zapakirana u vreće i utovarena u kontejnere u Srijemskoj Mitrovici, nakon čega je do riječke luke prevezena željeznicom i cestom te od luke do odredišta u luku Huangpu u Kini u tri kontejnerska broda.

 "Prema dosad službeno potvrđenim informacijama, sva roba koja je ušla u Republiku Hrvatsku napustila je područje Republike Hrvatske. Dva broda s 59 kontejnera već su stigla do odredišta u Kini, a treći brod s 14 kontejnera stiže tijekom današnjega ili sutrašnjeg dana", ističu u ministarstvu.

 Naglašavaju kako inspekcija zaštite okoliša utvrđuje dodatne činjenice vezane uz karakteristike i porijeklo izvezene robe, a na navode o mogućemu lažnom deklariranju.

 Srbijanska tvrtka "Pro-Plast", koju su tamošnji mediji dovodili u vezu s krijumčarenjem toksičnog otpada i njegovim odlaganjem u Grčkoj, Rumunjskoj i Jadranskome moru, nedavno je odbila te optužbe, no srbijanska mjerodavna tijela (ministarstvo i carinska uprava) pokrenula su istragu.

 Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović izjavio je prošlog tjedna kako njegovo ministarstvo i mjerodavne službe čine sve kako bi utvrdile je li u Hrvatskoj završio toksični otpad iz Srbije.

Budimo realni Jadran je pun svakojakog smeća al nije još toliko zagađen bar ne naša strana osim par crnih točaka usko povezanih s industrijom,a i NATO je dosta toga posijao šta ćemo s tim,šta te bombe nisu sebi ispred kuće iskrcali?

Štata baš usrid sezone, ali i to se dešava!

Vir: Slobodna Dalmacija
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

zna se krivac za mrlje na zadarskim plažama
‘Adria’ je onečistila more, iscurila voda iz separatora

Nepoznata masna mrlja u moru na Foši intenzivno je zaudarala na ribu Masna prljavština koja je zadnjih dana otjerala kupače od Punte Bajla do Foše dospjela je u more iz pogona tvornice “Adria” u Gaženici.

Pokazao je to nalaz vodopravne inspekcije Ministarstva poljoprivrede, koja je pogone zadarske tvornice za preradu ribe obišla nakon brojnih prijava građana da je sredinom prošlog tjedna iz smjera Gaženice na gradska kupališta u jugoistočnom dijelu grada doplutala veća količina nepoznate masne tvari koja intenzivno zaudara na ribu.

Paralelno s mrljom uz obalu širio se bijes kupača i građana, najprije Arbanasa, jer se slični incidenti s “Adrijom” redovito događaju zadnjih 30 godina, a zatim i drugih, sve do kupača u Foši, gdje se masnoća zadržala do jučer. Incident u “Adriji” dogodio se, kako doznajemo, kad je onečišćena voda iz pogona za preradu ribe “pobjegla” iz separatora otpadnih voda i završila ravno u more.

More se onečistilo, ali ne toliko da ugrozi ljudsko zdravlje, pa zato nije mogla biti ni izdana zabrana kupanja. Pokazuju to i rezultati analize uzoraka mora koje su djelatnici Zavoda za javno zdravstvo obavili u Zadru i Zagrebu.

 - Naša mikrobiološka analiza uzoraka uzetih sa svih četiriju lokacija pokazuje da more nije zagađeno, odnosno da je more na Punti Bajlo, kod arbanaške škole, hotela “Kolovare” i zgrade Zavoda za javno zdravstvo, prve kategorije i izvrsno za kupanje.

Analiza ukupnih masnoća i mineralnih ulja, provedena u Zagrebu, također pokazuje da mineralnih ulja nema, a masnoće su unutar dopuštenih granica, odnosno 150 mikrona po gramu. Dakle ispod graničnih vrijednosti koje propisuje uredba o kvaliteti mora, kazao nam je dipl. ing. Benito Pucar, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju ZZJZ-a u Zadru, dodavši da onečišćenje mora, što je ovdje bio slučaj, ne znači nužno i zabranu kupanja, što je u nadležnosti inspektora zaštite okoliša.

A njima su, pak, ruke vezane Uredbom o kakvoći mora za kupanje. Uredba definira parametre koji se redovito mjere i na temelju graničnih vrijednosti ovisi hoće li neka plaža biti zatvorena za kupanje. Kako zbog izlijevanja masnoća ribljeg podrijetla iz pogona “Adrije” u more nije došlo do povišenja vrijednosti štetnih za ljudsko zdravlje, zabrana kupanja nije mogla biti izdana.

IVICA NEVEŠĆANIN
LUKA GERLANC / CROPIX

 Može jedna slika Galeba sa širom okolinom, da se vidi gde je Baroš ?  Jel ova lokacija ima slobodan pristup za javnost ?

Evo je !

Ovih se dana na Sušačkom lukobranu remontiraju dizalice skinute iz Rijeke i Plomina, a koje bi trebale postati povjesne dizalice na Riječkom lukobranu. Nažalost originalne dizalice sa Sušačkog lukobrana odlaze jedna po jedna...

Vir: Slobodan Dalmacija
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx

superjahta vrijedna 14 milijuna eura u splitskom ACI-ju

"Ocean Sapphire": tjedni najam za 200 tisuća dolara

Jahta ‘Ocean Sapphire’ u splitskom ACI-ju
 
U splitsku ACI-jevu marinu privezala se ploveća senzacija koju je osmislio svjetski poznati arhitekt lord Norman Foster. Premda se na prvi pogled ne doima kao jahta, nego nečemu bliže podmornici, ipak je riječ o futurističkoj superjahti imena “Ocean Sapphire” izgrađenoj 2010. godine u brodogradilištu Rodriquez Cantieri Navali u Sarzani u Italiji.

 Izrada ovog broda trajala je više od 15 mjeseci, a radove je konstantno nadziralo 7 arhitekata iz londonskog biroa “Foster and Partners”, kao i sir Foster osobno. “Ocean Sapphire“ je iz serije od četiri identične superjahte koje je redom dizajnirao Foster.

Ova spektakularna jahta dugačka je 41 m. Pri projektiranju naglasak je stavljen na formu, prostor i svjetlo, te jahta ima četiri palube, a iskorištena površina je za 30 posto veća nego kod ostalih jahti iz ove kategorije. “Ocean Sapphire” ima pet apartmana i može komforno ugostiti do 12 gostiju.

 Ako poželite kupiti to inženjersko čudo, morat ćete platiti 14 milijuna eura. Ako, pak, nemate toliko novca, možete se zadovoljiti i tjednim najmom od 200 tisuća dolara. Riječ je o tzv. all inclusive modelu pa su u cijenu uključene neograničene količine pića i hrane. “Ocean Sapphire” ljeti plovi po Mediteranu, a zimi po Bahamima i Karibima. Mediteran ili Karibi-teške li su dileme bogatih...

D. KRNIĆ
VLADIMIR DUGANDŽIĆ / CROPIX

Na fotografiji 1. - lijepa kompozocija : remorker, "Galeb" i galeb.

Vir: Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

"Brod mira" dogodine u proljeće dolazi u Biograd

Biograd će tako, uz Dubrovnik, biti jedini hrvatski grad koji će se naći na ruti ‘Broda mira’
Brod mira”, veliki kruzer u čarteru japanskih nevladinih organizacija i zaklada koji plovi svijetom kao ambasador za promicanje mira, ljudskih prava i odgovornog odnosa prema okolišu, na proljeće iduće godine prvi će put pristati u Biogradu na Moru. Biograd će tako, uz Dubrovnik, biti jedini hrvatski grad koji će se naći na ruti “Broda mira” koji već 27 godina kreće iz japanske luke Yokohama na tri godišnje plovidbe oko svijeta.
Vijest o dolasku “Broda mira” u Biograd donijela je biogradska delegacija koja je prošlog tjedna sudjelovala na 8. općoj skupštini “Gradonačelnika za mir” održanoj u Hirošimi.
− Ništa ne dolazi samo od sebe. Bez našeg rada i zalaganja “Brod mira” nikada ne bio došao u Biograd, a iza nas stoje rezultati. Biograd je član izvršnog odbora udruge koja okuplja više od 5000 gradonačelnika iz cijelog svijeta i koji, zapravo, predstavljaju više od milijardu ljudi. Svojim aktivnostima unutar organizacije i ovdje u Hrvatskoj Biograd je dokazao liderske sposobnosti. Dogovor o dolasku broda samo je potvrda uloge koju je Biograd stekao tijekom šestogodišnjeg članstva u organizaciji “Gradonačenici za mir” − rekao je biogradski gradonačelnik Ivan Knez, dodajući u svojem stilu da od Japanaca nije ni očekivao drukčiju odluku.

− Japanci su poznati kao nacija koja zna i cijeni kvalitetan rad, a Biograd tu ima što pokazati − veli Knez.

Jedna plovidba “Broda mira” traje tri mjeseca, tijekom kojih brod obilazi luke i gradove 20-ak zemalja svijeta sve dok ne napravi puni krug oko Zemljine kugle i ponovno se vrati u polazišnu luku Yokohamu. Na brodu prosječno bude oko 800 putnika, najviše japanskih turista, ali i međunarodnih znanstvenika, profesora, mirovnih aktivista, stručnjaka različitih profila i volontera iz cijelog svijeta. Oni u svakom gradu i luci gdje pristanu na nekoliko dana informiraju građane o globalnim problemima, koji sve više postaju i naši svakodnevni problemi, razvijaju odnose s lokalnim stanovništvom, te obilaze spomenike prirodne i kulturne baštine.

− Organizacija “Gradonačelnici za mir” prvenstveno se zalaže za borbu protiv nuklearnog naoružanja, ali i za mir u svijetu. Aktivnostima u organizaciji i u Hrvatskoj Biograd se nametnuo kao regionalni lider “Gradonačelnika za mir”. Taj bi status trebao i formalno dobiti, a prvi je korak prema tome osnivanje nacionalne ili možda regionalne udruge “Gradonačelnika za mir” koja bi okupljala 30-ak hrvatskih i 20-ak drugih gradova iz regije. Na taj bi način sve buduće akcije koje “Gradonačelnici” budu globalno pokretali bilo puno jednostavnije koordinirati − zaključuje gradonačelnik Ivan Knez.

Nakon što je prošlog tjedna u Biogradu održana sada već tradicionalna komemoracija za sve poginule u Hirošimi i Nagasakiju, Biograd će početkom listopada ugostiti i međunarodnu izložbu o nuklearnoj bombi. Riječ je o posterima koji govore o razornoj moći nuklearne bombe te raznim predmetima koji su “preživjeli” eksploziju, a bit će dva mjeseca izloženi u Zavičajnome muzeju Biograda. Dva dana prije otvaranja izložbe u Zagreb će doputovati i “hibakushe”, preživjele žrtve nuklearnog napada na Japan. Oni će građanima i učenicima prenijeti svoja strašna iskustva iz Hirošime i Nagasakija, a nakon toga će doći na otvaranje izložbe u Biogradu.

IVICA NEVEŠĆANIN

[attachment=1]

"Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) - Split

09.09.2013.

KRŠENJE KONVENCIJE
 
Za panamske vlasti kadet nije pomorac!

Ni učenici hrvatskih pomorskih škola koji odrađuju kadeturu na domaćim i stranim brodovima, za Panamce nisu pomorci Srednjoamerička država Panama, najveća na svijetu po broju upisanih brodova, objavila je tumačenje po kojem se, među ostalima, vježbenici, superintendanti, naoružani zaštitari i offshore tehničari ne smatraju pomorcima.

Takav stav izazvao je negodovanje među članovima posada širom svijeta jer Konvencija o radu pomoraca iz 2006. godine, koja je stupila na snagu 20. kolovoza, definira pomorca kao “svaku osobu, uključujući zapovjednika, koja je zaposlena ili angažirana na brodu u bilo kojem svojstvu”.

Definicija tko je pomorac je dogovorena i prihvaćena među predstavnicima država u sklopu Konvencije koju je prihvatila Međunarodna organizacija rada (ILO), a namjera toga ključnog dokumenta je osiguravanje svake osobe koja radi na moru da bude pokrivena zaštitom koju pruža Konvencija.

Time pomoračko zvanje uključuje i hotelsko osoblje na brodovima za krstarenje, kao i “leteće ekipe” koje obavljaju povremene poslove na brodovima. Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) zatražila je da se na idućoj sjednici čelništva ILO-a raspravlja o odluci panamskih vlasti, jer je njihovim postupkom prekršena međunarodna konvencija.

Predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske smatraju da je odluka iz Paname opasan presedan koji može znatno utjecati na izvornu namjeru konvencije - da se napokon jasno definira tko je sve pomorac, i to bez iznimaka.

- Nadamo se da je ovo samo jedan izoliran slučaj i da će panamske vlasti izmijeniti svoje tumačenje u korist brojnih pomoraca koji plove pod njihovom zastavom - poručuju iz Sindikata.

S. D.
 

U riječkoj luci, na Bečkom pristaništu jučer je počeo ukrcaj nesvakidašnjeg tereta. U pitanju su prve dvije teglenice za prijevoz nafte i asfalta koje su za švedsku kompaniju Wisby Tankers u riječkom brodogradilištu »3. maj« izgradili i porinuli u srpnju ove godine.

I ode Hansa, nažalost nisam stigao snimiti sam ukrcaj teglenica iako to i nije neka šteta pošto je bilo snimatelja na pretek.

http://www.youtube.com/watch?v=xEtsMWxizO4

Danas je u Splitsku luku uplovio brod "Queen Elizabeth" http://en.wikipedia.org/wiki/MS_Queen_Elizabeth , to je ujedno i najveći broj ikada što je uplovio u gradsku luku,i mogu vam reći da je stvarno velik, Trajketi naspram njega su parili kao pedaline, da bi stao cili u kadar slikao sam ga sa suprotnog gata :)

[attachment=1]
[attachment=2]

izašlo je par slika i u SD ,link : http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/222389/Default.aspx

Bio sam jutros u luci, od njega se ne vidi ništa, da bude još gore, uplovio je i jedan nešto manji kruzer!

Blago Splićanima. Svako malo neka grdosija.

Dok je Queen Mary II iako je nov brod lepo dizajnirana za moderni kruzer, ova Queen Elizabeth je baš k`o kašeta, a da je brod ogroman, jeste.

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

Splitski brod s Hrvatima na putu kroz led do Koreje

“Stena Bulk” i južnokorejski “Hyundai Glovis” najavili su plan zajedničke suradnje na boljem iskorištavanju Sjeverne morske rute.

Tako je sredinom rujna tanker “Stena Polaris”, izgrađen u Splitu i na kojem plove i hrvatski pomorci, isplovio iz ruske luke Ust Luga prema Južnoj Koreji s teretom od 37.000 tona benzina.

Predviđa se da će plovidba oko Sibira i kroz Beringov prolaz trajati 28 dana.

[attachment=1]

Danas su u riječkoj luci ukrcane još dvije teglenice na HHL FREMANTLE..

Uslovi koji dovode do otopljavanja klime i produžavanja perioda navigacije na Sevmorputu mogu biti nova velika šansa Rusije za ekonomski razvoj, naročito arktičkih područja, koja su devedesetih godina bila devastirana i dovedena na rub toga da potpuno opuste. To može doneti veliku korist za sve, imajući u vidu skraćenje plovidbe do Kine za dvadesetak dana. No, to će uticati na smanjenje značaja Sueckog kanala, što će pogoditi mnoge.

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

SJEVERNA RUTA

Kinezi za 33 dana stigli do Europe rutom oko Sibira

Predstavnici kineskih pomorskih vlasti pompozno su ispratili svoje pomorce na ‘put oko svijeta’
Plovidba kineskog broda “Yong Sheng”, nosivosti 19.150 tona, sjevernom plovidbenom rutom pretvorila se u priču koja je obišla cijeli pomorski svijet. Kao i mnogo puta do sada, Kinezi su se odvažili na veliki pothvat koji bi trebao pokazati da će se u bliskoj budućnosti morati ozbiljno računati na komercijalne plovidbe oko Dalekog istoka, Sibira i sjeverne Europe zbog topljenja leda u Arktičkom oceanu.

Budući da se više od 75 posto svih tereta prevozi morima, države u arktičkoj regiji, a posebice Rusija, imat će još važniju ulogu u brodarstvu i opskrbi, jer se plovidbom sjevernom rutom ostvaruju velike uštede brodskoga goriva, a taj prostor nema ograničenja u pogledu intenziteta prometa, poput Panamskog i Sueskog kanala. U tom cilju, ruske vlasti u ovoj će godini odobriti plovidbu 370 brodova sjevernom rutom, ali i Island i Velika Britanija (Škotska) već planiraju izgradnju velikih luka koje će biti nezaobilazne tranzitne točke na tom smjeru.

Posada “Yong Shenga” isplovila je 8. kolovoza iz kineske luke Dalian prema nizozemskom Rotterdamu, na putovanje dugo 3300 nautičkih milja, a na odredište su stigli 10. rujna, dakle za 33 dana, odnosno 48 sati ranije od planiranog termina. Iako je globalno zatopljenje uzelo svoj danak i tijekom proteklih 50-ak godina smanjilo ledeni pokrivač na Arktiku za oko 40 posto, plovidba sjevernom rutom još se smatra vrlo rizičnom.

I prije “Yong Shenga”, broda iz flote kompanije COSCO, bilo je vrlo uspješnih plovidbi spomenutim smjerom oko Euroazije, pa je kineska vlada dodatno financijski potaknula tamošnje brodare da se odluče za kraći put prema Zapadu i Europskoj uniji, uz SAD njihovu glavnom tržištu. Kineski motiv vrlo je jednostavan - plovidba Arktičkim oceanom može skratiti putovanje između Azije i Europe za 12 do 15 dana i tako povećati frekvenciju brodova i količinu prevezenog tereta.

“Yong Sheng” isplovio je iz Daliana prema Beringovu tjesnacu i Sjevernome ledenome moru, te su zaobišli Sibir i preko Sjevernog mora stigli do Nizozemske. “Uštedjeli” su oko 2800 milja i oko devet plovidbenih dana u odnosu na klasičnu rutu kroz Malajski tjesnac i Indijski ocean, dvije najopasnije zone na svijetu zbog učestalih piratskih napada.

Naravno, još je otvoreno pitanje hoće li se plovidba sjevernim smjerom isplatiti kompanijama tijekom zimskog razdoblja, jer tim prostranstvima haraju oluje i opasni ledenjaci na moru. No, čak i ako taj “kurs” bude dostupan brodovima samo ljeti, ostvarit će se toliko željene uštede za brodare i vlasnike tereta.

Neki stručnjaci ipak ne podržavaju toliki optimizam jer, unatoč satelitskim snimkama koje pokazuju značajno smanjenje ledenog pokrivača na plovidbenoj ruti oko Sibira, kao i stalno dostupnim uslugama ruskih ledolomaca, smatraju da će sjeverni smjer biti prikladan za plovidbu samo u kratkom ljetnom razdoblju.

Boljom opcijom komentatori smatraju plovidbu kroz novi Panamski kanal, koji bi trebao biti otvoren 2015. godine, te da će taj objekt imati puno veći učinak na globalnu trgovinu.

Povratak korijenima
 
Kinezi su izumili magnetsku iglu za pokazivanje smjera koja je bila temelj za izradu kompasa koje danas poznajemo i koji su svojedobno napravili revoluciju u tadašnjem pomorstvu. Po nekim zapisima, kineski su brodovi već u 4. stoljeću dolazili do indijskih i istočnoafričkih obala, a posade su bile vođene kompasima. Možda i sjeverna ruta ostane zapisana u nekim budućim knjigama kao - kineska ruta.

Riječka Luka, nakon 40 godina, prvi brod sa sojom koji se ne iskrcava na silosu. Soja se iskrcava direktno u kamione i odvozi skladištiti na Škrljevo.

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

Još jedan brod s hrvatskim pomorcima u arestu, bez hrane i plaća

Dvanaest hrvatskih pomoraca i još četiri člana posade iz Ukrajine, koji plove na tankeru Tiger talijanske kompanije Cryo Gas Med prisilno zaustavljenom u Istanbulu, ostali su bez hrane, vode, goriva i električne energije, a nisu dobili ni plaće za posljednja četiri mjeseca, potvrdio je danas glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) Predrag Brazzoduro.
Brod je u Turskoj usidren od listopada, a arestiran je zbog dugovanja.

Brazzoduro je rekao da se problem dostave namirnica vode i goriva rješava, kao i isplate plaća, te da se to nastoji rješiti komunikacijom između posade, njihova odvjetnika, vlasnika broda i Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF).

Dodao je da na brodu ima nekoliko bolesnih pomoraca, ali da za sada ne zna o o čemu je riječ i imaju li lijekove.

Brazzoduro je istaknuo da je Sinidkat pomoraca pripravan platiti svim hrvatskim pomorcima, među kojima je samo jedan član sinidikata, repatrijaciju, a da će od vlasnika broda tražiti nadoknadu.

Dodao je da još treba točno utvrditi mogu li pomorci odlaskom s broda izgubiti nešto u ostvarivanju svojih prava te da je sindikat spreman odmah preuzeti bolesne pomorce.

[attachment=1]

                                                                                                                          

Toniju Jončiću, profesionalnom ribaru iz Komiže na Visu, na parangal se prije nekoliko dana uhvatila prava grdosija - gof od 36,36 kilograma!

I ribar se iznenadio veličinom gofa, iako je u karijeri vidio riba svake vrste i veličine. Nakon izvlačenja kapitalca i prigodnog fotografiranja ribetina je prodana jednom komiškom hotelu čiji će gosti uživati u jednoj od najcjenjenijih riba. Gof je plava riba, ali ima bijelo meso i vrlo je zdrava, bogata omega-3 masnim kiselinama kao i sva plava riba. Izuzetno je cijenjeno među gurmanima i sprema se na razne načine.

Najbolji je ipak narezan na fete i bačen na gradele. Gof živi u manjim jatima na otvorenom moru, a u oceanima i otvorenim morima naraste i do 90 kilograma.

Primjerci ulovljeni u Jadranu prosječno su teški oko deset kilograma, iako su hvatali i one teže od 50 kilograma. Zanimljivo je i da gof nema zube. Ipak, hrani se isključivo drugim ribama, a usta su mu stalno otvorena.

Toniju Jončiću ovo nije prvi veliki ulov. Prije nekoliko godina uhvatio je ugora dugog više od dva metra. No Jončićev gof nije najveći ulovljen u Hrvatskoj. Rekorder je Slavko Žunić s Paga koji je prije dvije godine uhvatio pravu mrcinu, gofa od čak 65 kilograma, a iz mora ga je izvlačio tri i pol sata.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

  24sata (http://www.24sata.hr/)

    Auuu batoooo. Zanimivo je, da nema cijene ko vrhunska bijela riba a odličan je, možda i ukusniji od bele ribe. Jučer sam jeo brancina i mogu reči, da je mali gof kojeg je slučajno ulovio ribar u Trščanskom zaljevu (jer ih ovde inače nema) svakako bolji bio.

KANAL 16

Na moru glavu čuvaju radiovalovi: "Ljudi misle da su s mobitelom sigurni"

Oni su nevidljivi čuvari pomoraca na Jadranu. Njih se, naime, može samo čuti. Preko brodskih radiostanica šalju brodovima meteorološka izvješća, upozoravaju ako se vrijeme na moru pogorša, javljaju na plutajuće opasnosti koje mogu oštetiti brod u plovidbi, pozivaju na pomoć brodu i pomorcima u nesreći... Ukratko, bdiju nad pomorcima i nećemo pretjerati ako kažemo da su prava produžena ruka svetog Nikole, zaštitnika pomoraca.
Naravno, riječ je o pomorskoj radioslužbi splitskog “Plovputa”, jednoj od najvažnijih karika sigurnosti plovidbe na Jadranu. U splitskoj obalnoj radiopostaji danonoćno dežuraju.

Zimi bonaca

– Ovi zimski dani su za nas bonaca kad nemamo previše posla. Eter kanala 16 je uglavnom tih do travnja, kada počinje ludnica s turističkom sezonom – dočekuje nas Robert Akrap, voditelj smjene u “Plovputovoj” radiopostaji u Spinčićevoj ulici.

Protekla, 2013. godina prošla je, veli voditelj Akrap, dobro, bez značajnih poziva za pomoć. Na svu sreću.

– Nijemci i Šveđani su se pokazali kao pravi znalci mora i radiokomunikacije, svi govore engleski jezik, dok su Talijani ili Slovaci za poluditi. Ni slova engleskoga ne znaju izgovoriti. A ljudi ponekad nisu svjesni koliko je more opasno, posebno novopečeni moreplovci – kaže Akrap.

– Ljudi se ne smiju zavaravati da su s mobitelom sigurni na moru. Na brodu moraju imati VHF stanicu. Mobitel se nakon intenzivnih dvadesetak minuta korištenja isprazni, a akcije spašavanja znaju trajati satima. Osim toga, VHF kanal 16 slušaju svi pomorci, tako da najbliži brodovi, čim čuju poziv za pomoć “may-day”, mogu doploviti u pomoć. Na mobitelu vas ne može čuti nitko osim onog kojeg ste pozvali. Pa ni ispaljena signalna raketa nije od prevelike pomoći. Nije baš jednostavno u mraku locirati brod s kojeg je ispaljena raketa. Ako se raketa uopće uoči na vrijeme, a svaka minuta na moru je bitna. Pa ni radarom nije moguće uvijek pronaći brod, posebno ako su veći valovi, tada je radar gotovo slijep. Radiokomunikacija je ostala nezamjenjiva za spašavanje na moru – pojašnjava nam Akrap, nekadašnji radiotelegrafist koji je plovio na brodovima “Jadroplova”, “Brodospasa”, a u “Plovputu” je ukupno 20 godina.

– Imali smo usred kolovoza slučaj jednog Austrijanca koji je s Visa isplovio brodom prema Italiji. Usred izmaglice otkaže mu GPS. Nije znao kamo plovi, gdje se nalazi, je li na hrvatskoj ili talijanskoj strani Jadrana. Slijep nasred mora. Uz procjenu prijeđenog puta i rute, navodili smo ga radiokomunikacijom i čovjek je sretno došao do Žirja – ispričao nam je jednu do dogodovština Akrap, potvrđujući nezamjenjivost “Plovputove” pomorske radioslužbe, koja s 14 primopredajnika, odnosno antena, pokriva cijeli Jadran.

Mnogi i ne znaju da se sva komunikacija na moru odvija upravo preko te radioslužbe. Upravo “Plovputova” služba ima golemu ulogu u akcijama traganja i spašavanja na moru. Sve se odvija preko te službe, pa se čak prenose i medicinski savjeti kada unesrećenima na moru treba pružiti hitnu pomoć.

’May-day’ u eteru

– Naša je služba primila pozive za pomoć “Nautike 64” i odmah smo obavijestili Talijane o havariji broda s obzirom da je brod bio bliži talijanskoj obali. Primili smo poziv i prije nekoliko godina, kada se kod Istre zapalio veliki turski brod “Und Adryatic”. Svaki poziv koji dobijemo prosljeđujemo nadležnima, Pomorskom centru za traganje i spašavanje u Rijeci ili Državnoj službi zaštite i spašavanja. Prije nekoliko godina primili smo poziv jednog njemačkog bračnog para u šibenskom arhipelagu koje je nevera uhvatila na gumenjaku. U akciji spašavanja spase ženu, a muškarac upadne u more i tijelo mu nikada nisu našli... Kad god dobijemo “may-day” poziv, uvijek me zabode u trbuhu – iskren je Akrap.

U splitskoj obalnoj postaji nalazi se i centar za dojavu alarmnih stanja s objekata pomorske signalizacije.

– Široj javnosti je nepoznato da iz Splita daljinski nadziremo 147 “Plovputovih” svjetionika na cijelom Jadranu. U slučaju kvara odmah se izlazi na teren. Uvijek valja imati na umu da je Jadran more s mnogo hridi, otočiča, pličina i uskih prolaza. Jadranom nije jednostavno ploviti, a ploviti se mora i zato je tu naša služba – kaže na kraju Akrap.

Emitiranje preko sustava NAVTEX

Vremenska izvješća i upozorenja, kao i važna navigacijska upozorenja, Split Radio emitira i preko međunarodnog sustava NAVTEX. Osim NAVTEX-a, obalna radiopostaja Split Radio posjeduje i VHF DSC sustav, koji je isto tako integralni dio GMDSS opreme. Taj sustav služi za obavljanje permanentne službe bdjenja, odnosno odašiljanja i primanja poruka u vezi sa sigurnošću i pogibelji na moru.

Tri postaje

U sastavu “Plovputa” djeluju tri obalne radijske postaje: ORP Rijeka Radio, ORP Split Radio i ORP Dubrovnik Radio, na kojima se radijska služba odvija kontinuirano 24 sata dnevno tijekom cijele godine.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

21.1.2014.

2D SNIMANJE JADRANA

Norvežani objavili rezultate istraživanja: Hrvatska bi mogla postati novi naftni i plinski raj

Ako je suditi po danas objavljenim rezultatima 2D seizmičkog simanja podmorja hrvatske strane Jadrana, Hrvatska bi mogla u bližoj budućnosti postati nova europska meka velikih naftnih i plinskih nalazišta.

Objavi rezultata na velikom istraživačkom brodu „Seabird Northern Explorer“ privezanog u splitskoj Sjevernoj luci, nazočili su Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva i Rune Eng, direktor norveške grupacije „Spectrum“ koja je obavila seizmičko snimanje Jadrana. „Spectrum“ je u svijetu poznat kao lider u seizmičkom snimanju čije usluge koriste najveće svjetske naftne kompanije.

- Rezultati petomjesečnog snimanja ukazuju na velike potencijale nalazišta plina i nafte duž cijele hrvatske strane Jadrana. Za sada je rano govoriti o količinama i vrijednostima nalazišta. No, svakako će Jadran zbog svoje male dubine biti zanimljiv globalnim naftnim i plinskim divovima, jer će eksploatacija biti daleko tehnički jednostavnija i jeftinija negoli ekspolatacija u velikim dubinama kakve su, primejrice u Brazilu - kazao je Eng, čelnik grupacije „Spectrum“ koja diljem svijeta ima svoje urede i obavlja složena 2D i 3D seizmička snimanja.

Ministra Vrdoljak nije krio zadovoljstvo rezultatima istraživanja Norvežana. Kako je rekao, „realne su šanse da Hrvatska postane energetski div regije, ako ne i Europe“. Već na proljeće ministar je najavio objavu međunarodnog natječaja za eksploataciju nalazišta.

- Oko 20 svjetskih naftnih i plinskih kompanija izrazilo je interes za natječaj za eksploataciju nalazišta koji ćemo objaviti u travnju. Rezultate koje je prikupio „Spectrum“ upravo će inozemnim kompanijama biti podloga za procjenu potencijala, a uoči raspisivanja natječaja - kazao je ministar  Vrdoljak.

Prema ministrovim riječim, država će, naime, prema podacima dobivenim putem “Spectrumovih” 2D snimanja na terenu od 12 tisuća četvornih kilometara duž Jadrana provesti podjelu terena na blokove i otvoriti javno natjecanje za dobivanje dugogodišnjih koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu. Prve koncesije međunarodnim naftnim tvrtkama, kaže ministar, bit će dodijeljene 2015. godine.

- Za očekivati je da će na ekspolataciji nalkazišta biti angažirane i domaće tvrtke i domaći ljudi. Dakle, nova ulaganja i nova zapošljavanja slijede - kazao je ministrr gospodarstva.

“Spectrum”, prema ugovoru koji je potkraj srpnja prošle godine sklopljen s Ministarstvom gospodarstva, ima pravo sam naplatiti prvih pet dokumentacija koje proda u paketu, dok će prihod od prodaje svih ostalih podataka dijeliti s državom u omjeru 50 naprama 50 posto. Na taj je način omogućeno pokrivanje troška poslova 2D snimanja “Spectrumu”, koji su, prema istim izvorima, na razini nekoliko milijuna dolara.

Ipka, treba reći da je  naftaškim znalcima i dalje pomalo čudno da javni  natječaj za ovaj vrijedan posao, sukladno novi zakon o ugljikovodicima, ipak nije proveden, a  ugovor sklopljen izravnim odabirom partner.

“Spectrum” je za ovaj posao imao i jaku konkurenciju, od norveškog “Petroleum Geo-Services-a“, francuskog CGGveritasa Schlumbergera do američkog “ION Geophysicala”, koji su očekivali javni natječaj.

Ipak, prevladalo je mišljenje da posao treba prepustiti “Spectrumu” jer će sav trošak tog posla vrijednog desetke milijuna kuna snositi sam, a trošak istraživanja podmiriti prodajom snimki zainteresiranim kompanijama za natječaj za koncesiju.

Dakle, seizmički podaci su vlasništvo Vlade RH, a tvrtka “Spectrum” će tzv. „2D multi client“ snimke prodavati naftnim kompanijama koje će se natjecati za koncesije na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.

Kao se može neslužbeno doznati, snimke će među prvima otkupiti „Exxon Mobil“, „Total“, ENI i „Marathon Oil“ koji su već potpisali predugovore o kupnji.

Inače, „Spectrum“ ima veliko iskustvo u istraživanju podmorja ostalih mediteranskih zemalja, poput Egipta, Libanona i Španjolske, a već je seizmički snimio talijanski dio Jadrana.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Jeli 1.4. uranija ove godine? Ako je ovo istina nadam se da će u budućnosti bit duž Jadrana bušotina do bušotine i da će svi živjeti u blagostanju, a nas Hrvate deložirat negdje daleko daleko da ne smetamo ljudima negdje tipa Sibir, Sahara, Saturn,...

Ipak sam skeptičan o tim veliko zalihama nafte na istočnoj strani Jadrana. To slušam i čitam od 70-tih godina. Neka to bude i istina, neka nafte, ali onda ovdje nema, barem gdje će biti pltforme, turizma. Sve mi se čini, da je onaj koji je "radio" Jadran Italijanima dao naftu, a Hrvatskoj otoke!

Eksploatacija nafte, ma kako bila savremena, ubeđen sam da je suprotna visokim ekološkim standardima. Da se crpi, a da se makar malo ne prosipa, mislim da je nemoguće.

Brod iz "našeg" brodogradilišta

Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/

Napušteni ruski brod, izgrađen u Kraljevici, u blizini je Britanije, pun zaraženih štakora
Ljubov Orlova ruski je istraživački brod izgrađen 1976. godine i nakon plovidbe cijelim svijetom 2010. je završio u Kanadi. Na putu do rezališta u Dominikanskoj Republici prošle godine došlo je do nesreće i brod je ostao na pučini, a sada se približava britanskom otočju, sa stotinama oboljelih glodavaca

Vodama Sjevernog Atlantika plovi brod bez posade, samo s gomilom štakora, koji napadaju jedni druge u borbi za opstanak.

Vijest o napuštenom plovilu koje bi nakon pune godine dana u sjevernim morima uskoro moglo doploviti do britanske obale objavio je The Independent, s upozorenjem da je lako moguće da su "putnici", odnosno čopori štakora puni zaraza, a osim te alarmirajuće opaske zanimljivo je da je brod izgrađen u bivšoj Jugoslaviji, odnosno u brodogradilištu Kraljevica 1976. godine.

Riječ je o brodu Ljubov Orlova, nazvanom po slavnoj sovjetskoj glumici, a koji je doživio nesretnu sudbinu kada je na plovidbi iz kanadske luke prema rezalištu u Dominikanskoj Republici pukao kabel kojim je bio vezan za remorker. Bivši vlasnici dobili bi za brod oko 600.000 funti, no ostali su i bez njega i bez prihoda. Brod je bio u međunarodnim vodama i prema kanadskim prometnim vlastima nije predstavljao opasnost za okoliš, ali očito su previdjeli činjenicu da su se nakotili štakori, prenositelji opasnih bolesti...

Britanski mediji navode da su signali s broda uhvaćeni lani u ožujku, vjerojatno od čamaca za spašavanje, te procjenjuju da je sada vrlo blizu zapadnim obalama britanskog otočja.

Brod Ljubov Orlova, nakon porinuća u Kraljevici, bio je registriran u Vladivostoku kao matičnoj luci, a potom nakon raspada SSSR-a na Cookovu otočju. Služio je kao istraživački brod, s oplatom čvrstom da izdrži udare o led, pa je često lovio do Arktika i Antarktike, poput nedavno "proslavljenog" ledolomca Akademika Šokalskoga, zapelog krajem prošle godine u ledu oko Južnoga pola. Prije četiri godine završio je u kanadskoj luci St. John, zbog duga vlasnika od 251.000 dolara, a uz to ni 51 član posade nije dobivao plaću pet mjeseci...

Trebam biti neodredjen  8), ali govori se, sramezljivo i pise, da  se plin iz sjevernog Jadrana daje Talijanima vec preko 15-ak godina, po cijenama koje su 1/3 uvoznih (cijena uvoznog plina  preko plinovoda za Hrvatsku); vjerojatno je povezano s vrlo kasnim spajanjem podmorskog plinovoda prema Istri. Zajednicka firma koja eksploatira ta nalazista je INA-AGIP.
Slicno je i s plinom iz kombinacije MOL-INA, s time da od MOL-a (opet napominjem - govori se i pomalo pise) kupujemo po cijenama znatno visim od svjetskih.

A, ukoliko i bude komercijalne eksploatacije nafte/plina iz istocnog Jadrana, ne treba se zanositi.

"Narod i postena inteligencija" nece imati nikakve koristi - izdvojene grupe - veliku. Za koju ce se godinu vidjeti.

Par informacija sa službenih stranica INA-e

Proizvodne platforme na sjevernom Jadranu

INA, d.d., odnosno njezin Segment djelatnosti istraživanje i proizvodnja nafte i plina, jedini je nositelj koncesija za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika na hrvatskom dijelu Jadrana.
 
Istraživačke aktivnosti na moru započele su još davne 1968., no do značajnih otkrića ugljikovodika došlo se tek u razdoblju 1973. - 1993. kada su otkrivena plinska polja Ivana i Ika. Komercijalna proizvodnja plina na Jadranu započela je eksploatacijom plinskog polja Ivana 1999.
 
Godina 2006. bila je rekordna po broju platformi puštenih u proizvodnju, njih 7, što je rezultiralo velikim skokom u proizvedenim količinama 2007.

Iste godine, 2006., završen je plinovod koji spaja jadranska plinska polja s hrvatskim kopnom, odnosno preko terminala Pula spoj s plinoopskrbnim sustavom tvrtke PLINACRO, te jadranski plin konačno postaje dostupan hrvatskom tržištu, snažno doprinoseći stabilnosti i sigurnosti opskrbe.

Otada do danas, uslijed otkrivanja novih polja te njihovog privođenja eksploataciji, proizvodnja plina na Jadranu ima snažan trend rasta.  

Eksploatacijska polja

INA aktivnosti istraživanja i proizvodnje na Jadranu, provodi zajedno s talijanskim tvrtkama partnerima. Tako je na eksploatacijskim poljima „Sjeverni Jadran“ i „Marica“, Inin partner tvrtka ENI, a zajednička operativna kompanija INAgip. Na eksploatacijskom polju „Izabela“, Inin partner je  tvrtka EDISON, a zajednička operativna kompanija je EDINA.

[attachment=1]

Platforme i proizvodnja

Trenutačno se na Jadranu nalazi 19 platformi. Na eksploatacijskim poljima Sjeverni Jadran i Marica izgrađeno je 17 platformi, od kojih je 16 eksploatacijskih , a jedna kompresorska platforma (Ivana K) na kojoj se nalaze postrojenja za prihvat, obradu i komprimiranje plina. Operator tog sustava je INAgip. Druge dvije eksploatacijske platforme izgrađene su na eksploatacijskom polju Izabela,  gdje je operator  EDINA.
 
 
Dinamika početka rada platformi

[attachment=2]

[attachment=3]
http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3952012/obalna_straza.asp

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Jidra pod Marjanom

Regata jedrenjaka u rukama Ministarstva

Regatu organizira poznata pomorska organizacija Sail Training International (STI), odnosno Međunarodna organizacija jedrenjaka za obuku

Grad Split i Lučka uprava voljni su podržati ideju da grad u proljeće 2016. godine ugosti povijesne jedrenjake u međunarodnoj regati od Trsta do Malte. Regatu organizira poznata pomorska organizacija Sail Training International (STI), odnosno Međunarodna organizacija jedrenjaka za obuku.

Na potezu je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, koje će odlučiti može li Lučka uprava dati podršku u obliku besplatnog veza, vode i struje u Gradskoj luci za najmanje 30 jedrenjaka koji bi plovili u velikoj transjadranskoj regati. Brodovi bi u Splitu sa svojim posadama, oko 300 mornara i časnika, boravili tri dana.


Promocija grada
– Podržavam dolazak regate u Split – kaže nam gradonačelnik Ivo Baldasara, te nastavlja:

– Smatram da je njezino događanje od interesa za grad, ali ne mogu prejudicirati odluku o domaćinstvu. Naime, ključno je pitanje velikih troškova besplatnog veza, opskrbe električnom energijom i vodom sudionika regate.

Zbog toga sam poslao dopis Lučkoj upravi s upitom jesu li oni spremni dati besplatne vezove, struju i vodu sudionicima regate, a da bi se mogao očitovati prema organizatorima o eventualnom domaćinstvu – kazao je gradonačelnik Baldasar.

I Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave, rado bi vidio razvijena jedra povijesnih i školskih jedrenjaka iz cijele Europe pred obalama Splita.

– Jedna takva pomorska manifestacija bi apsolutno bila dobrodošla za promociju grada i naše pomorske tradicije. Treba vidjeti možemo li domaćinstvo regate odraditi zajedno s Gradom Dubrovnikom. Uputio sam prema resornome ministarstvu upit da se očituju možemo li, i na koji način, dati besplatne vezove, vodu i struju, jer takva odluka ipak nije u domeni splitske Lučke uprave. Nastojat ćemo odgovore dobiti što prije – kazao je ravnatelj Blaževski.

Davne 1956. godine održala se prva regata jedrenjaka u organizaciji Sail Training Internationala, od luke Trobay u Velikoj Britaniji do Lisabona. Predstavnici organizacije STI, inicijatora regate, spremni su čim prije doći na sastanke s nadležnim ministrima, županom i gradonačelnikom ako se prihvatimo domaćinstva.

Regata je sada u rukama ministra pomorstva Siniše Hajdaša Dončića. Ministre, dajte nam ruke da dobijemo regatu!

Denis Krnić
snimio Jadran Babić / CROPIX

To bilo stvarno odlično ,o turističkom potencijalu da i ne govorim ako se na Poljud može sjatit sto ijada drogiranih budala i trest glavon do zore uz taktove tehno muzike onda može i ovo ,daću in ja vodu mukte ako triba  ;D ,no poznavajući nas najvjerojatnije će sve ostati na ovom članku ,i pretpostavljam da jedan jedrenjak sigurno neće doći u Split ,šteta...
http://www.sailtraininginternational.org/vessels/definition-of-a-tall-ship
(http://cdn.atwwwuk.com/images/sti/626x2000FFFFFFF/_uploads/images/ImageLibrary/race.jpg)

http://www.vijesti.me/

Nema povrijeđenih
Pirati napali brod pod komandom crnogorskog zapovjednika

Piše: Siniša Luković

"Tim naoružanih radnika obezbjeđenja ukrcanih na „Andrei“ uzvratio je na paljbu napadača, natjeravši ih da obustave napad i udalje se"
Dvojica crnogorskih pomoraca – članova posade malog kontejnerskog broda „Andrea“ kojeg su u četvrtak popodne napali somalijski pirati, nisu povrijeđeni. Nije stradao niko ni od ostalih članova posade tog teretnjaka deplsmana 11.285 tona, a koju pored zapovjednika Uroša Vukovića i prvog oficira palube iz Crne Gore Branislava Vujovića, čine i upravitelj stroja iz Burme i 14 pomoraca iz Kenije.

Brod „Andrea“ plovi pod zastavom Sijera Leonea, a njime upravlja kompanija „Alpha Logistics“ iz Kenije. Generalni sekretar Sindikata pomoraca Kenije Andrju Mvangura je, govoreći na pres konferenciji u Mombasi, objasnio da je brod napadnut u četvrtak u dva navrata – oko 2 sata poslije podne i ponovno predveče istog dana i da su pirati koji su se „Andrei“ približili u gliseru pokušali da natjeraju zapovjednika da zaustavi brod kako bi se oni ukrcali i oteli ga.
„Tim naoružanih zaštitara ukrcanih na „Andrei“ međutim, uzvratio je na paljbu napadača, natjeravši ih da obustave napad i udalje se.“- objasnio je Mvangura dodajući da je u gliseru koji je napao trgovački brod bilo pet ljudi koji su imali automatsko naoružanje. Oni su otvorili vatru na „Andreu“ ali su odustali od napada nakon što su im naoružani zaštitari sa palube 134-metarskog klontejneraša, uzvratili vatrom, a brod nastavio da plovi nesmanjenom brznom.

„Pirati su pokuali da iskoriste činjenicu što je na „Andrei“ bilo prisutno malobrojno zaštitarsko osoblje. Da su kojim slučajem napali brod istovremeno za tri ili četriri glisera umjesto samo sa jednim, sigurno je da obezbjeđenje ne bi moglo da adekvatno odgovori na napad i spriječi pirate da se ukrcaju i otmu brod.“- objasnio je Mvangura dodajući da je zapovjednik „Andree“ danima prije napada dobijao prijetnje pirata da će napasti i oteti njegov brod.Generalni sekretar Sindikata pomoraca Kenije stoga je apelovao na tamošnje brodovlasnike da dodatno osiguraju svoje brodove u šprilikom plovidbe u kritičnim područjima i na njih ukrcaju dovoljan brojh naoružanih pripadnika obezbjeđenja.

Inače, u momentu napada „Andrea“ je plovila na iskrcaj tereta u somalijsku luku Mogadiš. Taj broj inače, već godinama vozi teret između luka na istočnoj obali Afrike u Keniji, Tanzaniji, Madagaskaru, Mozambiku i na Komorskim ostrvima.

Napad pirata na brod „Andrea“ kapetanu Urošu Vukoviću i prvom oficiru Branislavu Vujoviću već je druga „pegula“ koju doživljavaju u Africi. Njih dvojica naime, uz upravitelja stroja Borislava Samardžića, su od decembra 2010 do avgusta 2012 preživjeli pravi pakao na malom grčkom teretnjaku „Nuada“ koji je dugo bio zarobljen po egipatskim lukama Suec i Safaga zbog neisplaćivanja finansijskih obaveza njegovog vlasnika prema posadi, agentu i drugim povjeriocima.

Živeći često u nehumanim uslovima, bez goriva, struje, klimatizacije, vode i hrane na brodu na kome su se temperature pele i na preko 50 stepeni Celzijusa, trojica naših pomoraca tada su se mjesecima borila da im gazda isplati teško zaradjeni novac. Maksima „živjeti se ne mora, ploviti se mora“ Vukovića i Vujovića opet je nakon odiseje na „Nuadi“ odvela na more, pa su tako na novom brodu „Andrea“ njih dvojica u afričkim vodama prošle sedmice opet doživjeli incident – piratski napad koji se srećom, završio bez posljedica.

KAD NEMA ZERP-A
Umjesto Vlade, naše more štite - Talijani!

Famozni ZERP, hrvatski gospodarski pojas koji u praksi nikad nije zaživio, bez sumnje je, po mišljenju mnogih stručnjaka, a da ne spominjemo ribare, otočane i ostale građane, jedan od najvećih promašaja hrvatske politike.

Jedna od izravnih posljedica nebrige hrvatske države za provedbu ZERP-a jest devastacija Jabučke kotline – jednog od najvažnijih jadranskih mrijestilišta mnogih morskih vrsta poput oslića, škampa, muzgavaca, lignjuna, grdobine, područje posebno bogato zubacima – koju konstantno i neracionalno izlovljavaju uglavnom talijanske ribarske flote. To je prouzročilo goleme probleme hrvatskoj ribarskoj industriji, a koćarski ribolov, na primjer, zbog toga je u kolapsu.

Milanović je odbio raspravu

Iako su stručnjaci nudili brojna rješenja kako zaštititi područja oko Jabuke, od proglašenja punog gospodarskog pojasa pa do inicijative Euromediteranskog foruma za proglašenjem dijela Jabučke kotline morskim područjem pod posebnom zaštitom od mediteranskog interesa – SPAMI, vladajuće garniture su uporno odbijale bilo kakvu inicijativu takve vrste! Ni preporuka Europske komisije da Hrvatska proglasi gospodarski pojas nije shvaćena ozbiljno, a sam premijer Zoran Milanović odbio je raspravu o toj temi, smatrajući da je to završena priča.

Neslužbeno, iz takvog se stava moglo iščitati kako se političari često unaprijed vade iz bilo kakve borbe za proglašenje gospodarskog pojasa na način da smatraju kako Talijani, radi svojih interesa, to neće dopustiti. No, inicijativa koju su s Euromediteranskim forumom pokrenule upravo talijanske institucije, na skupu koji je održan u Anconi krajem prošle godine, vjerojatno će “preskočiti” bezbrižni stav hrvatskih vlasti i Jabučku kotlinu zaštititi po izravnom naputku Europske komisije!

O tome nas je informirao prof. dr. Alen Soldo, član Euromediteranskog foruma i predstojnik studija morskog ribarstva na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.

– Sastanak u Anconi je zapravo početak projekta AMER (Adriatic Marine Ecosystem Recovery) kojemu je cilj oporavak preiskorištenog morskog ekosustava Jadrana. Ideja je pokrenuta još na američkom sveučilištu Stanford, a zahvaljujući talijanskim kolegama koji rade na Stanfordu, Jadran je označen kao idealan za takvu inicijativu. Kako je to bila samo ideja bez nekih detalja, Euromediteranski forum je predložio već razrađenu inicijativu o zaštiti hrvatskog dijela ZERP-a.

Nakon višednevne rasprave, na kojoj su sudjelovali mnogi talijanski i strani stručnjaci, inicijativa EMEF-a prihvaćena je u potpunosti – uvodno će dr. Soldo, te objašnjava kako bi se prema projektu, u tom području, kao i dijelu talijanskog ekološkog pojasa koji graniči s našim ZERP-om, potpuno zabranilo koćarenje.

‘Sindrom turista’

To je područje najznačajnije mrijestilište i rastilište pridnenih vrsta u Jadranu pa ne treba previše objašnjavati što bi to značilo za oporavak Jadrana, a tako i ribarstva u cijelosti. Pri tome je značajno što su brojni talijanski stručnjaci prepoznali važnost trenutka, jer je svima poznato kako su prošle godine talijanski ribari imali najduži lovostaj u povijesti, upravo stoga što je to područje već dugi niz godina preiskorištavano.

Kako u hrvatskom ZERP-u uglavnom rade Talijani, jasno je da bi zaštita toga područja najviše pogodila njih, pa je od krucijalne važnosti da talijanska strana dobro objasni prednosti zaštite svojim ribarima, jer će i oni imati velike koristi od toga.

S druge strane, važnost zaštite tog područja je našim ribarima odavno jasna, a to se vidi i iz činjenice da za ovakvu inicijativu imamo podršku brojnih ribarskih grupacija. Iz tog područja dolazi do “prelijevanja” ribe i drugih morskih organizama u naše teritorijalno more, pa bi to našim ribarima značilo da bliže svojim matičnim lukama čekaju dolazak većih, odraslih primjeraka.

– Poznavajući cijene goriva te razlike u cijeni organizama s obzirom na njihovu veličinu, vrlo je jasna ekonomska računica takve zaštite – navodi dr. Soldo, konstatiravši kako državne administracije, naročito hrvatska, nemaju nikakav interes da rade po tom pitanju.

Jedna od najvažnijih odluka projekta je da se državne administracije preskoče te da se razrađena inicijativa uputi direktno Europskoj komisiji. Kako područja van teritorijalnog mora spadaju pod nadležnost Komisije, to znači da ona može samostalno donijeti odluku i uputiti je državama na izvršenje. Time bi zaobišli konstantno opstruiranje naše administracije i njihova uloga bi se svela samo na implementiranje propisa koje donese EK!

– Žalosno je da tako moramo postupati, ali s obzirom na “sindrom turista” kod naših političara, koji simbolizira totalnu nebrigu o moru, osim u ljetnim mjesecima, ovo je jedini mogući način – zaključuje Soldo.

Propisi za 40 posto područja

– Uskoro bi Europska komisija trebala propisati da se 40 posto morskog područja neke države mora staviti pod zaštitu, a sa ZERP-om, koji čini gotovo 45 posto morskog područja pod jurisdikcijom Hrvatske, taj bi problem bio riješen.

Time bi i problemi proizišli nekontroliranim i neusuglašenim proglašavanjem dijelova unutarnjeg mora područjima pod Naturom 2000, najvećom koordiniranom mrežom područja očuvanja prirode u svijetu, bili zasigurno manji – najavio je dr. Soldo.

Autor : Damir Šarac
Izvor : SD

13.03.2014.

TRI TVRTKE
Šibenska Luka odlazi u ruke - stranaca?!

U čije ruke će uskoro biti predana šibenska Luka? Odgovor na to pitanje mogao bi stići uskoro, s obzirom da rok za predaju obvezujućih ponuda zainteresiranih investitora za privatizaciju kutinske Petrokemije, ističe danas (12. ožujka). A Petrokemija je, pak, vlasnik čak 79 posto Luke Šibenik.

Ako je suditi po neobvezujućim ponudama, koje su još u siječnju ove godine stigle na adresu Povjerenstva Ministarstva gospodarstva za odabir najpovoljnijeg ponuđača, budući vlasnik i Petrokemije i Luke trebao bi biti - stranac!

U prvom krugu, kada su investitori nominirali tek neobvezujuće ponude, kandidirali su se austrijski Borealis, češki Agrofert, mađarska tvrtka Nitrogenmuvek koja je dio Bige Holdinga, te poljski Azoty, koji je, međutim, ispao iz daljnjeg natjecanja zbog manjkavosti ponude.

Sve tri preostale tvrtke dobile su mogućnost dubinskog snimanja poslovanja kutinske kompanije koja se bavi proizvodnjom umjetnih (mineralnih) gnojiva, a kao najveći poslovni partner šibenske Luke svojedobno je postala i njezin većinski vlasnik.

Dokapitalizacija

Tako danas sudbina Luke Šibenik izravno ovisi o kvaliteti privatizacije Petrokemije iz Kutine u koju je, kako se čini, češki milijarder spreman investirati preko 200 milijuna eura, dok bi austrijski Borealis uložio 82 milijuna eura,a još 108,8 milijuna eura potencijalno. Mađari su većim dijelom zainteresirani za otkup dionica Petrokemije, a Česi i Austrijanci za dokapitalizaciju tvrtke.

Kako saznajemo od direktora Luke Šibenik, Draška Lambaše, predstavnici češkog Agroferta su nedavno i posjetili šibensko poduzeće kako bi stekli izravan uvid u lučke kapacitete i poslovanje.

A Luka je prošlu godinu bila i u financijskom smislu neka vrst kolateralne žrtve svoga novog vlasnika, kutinske Petrokemije. Gubitak je, kaže Lambaša, posljedica osjetnog pada količine tereta za Petrokemiju u 2012. i 2013., gotovo za trećinu.

- Prosječno godišnje se za Petrokemiju preko šibenske Luke prekrca oko 600 tisuća tona gnojiva, a zadnje dvije godine ta je količina pala ispod 400 tisuća tona - ističe direktor Luke. No, iako je iskazan gubitak u poslovanju, tvrtka je likvidna, plaće se redovito isplaćuju i tvrtka uredno podmiruje svoje obveze.

Luka Šibenik je, inače, do prije dvije godine imala 183 zaposlena, a danas ih je svega 158. Preko šibenskih dokova prekrcava se uglavnom teret za Petrokemiju, a lani je odlazio i kamen preko Luke TEF, određena količina pontona u izvozu te dijelovi za vjetroelektrane u uvozu.

Ove godine, kako navodi Lambaša, tijekom prva dva mjeseca preko Luke Šibenik je obavljen i pretovar aluminija za potrebe šibenskih Valjaonica i Presaonice, dopremljen s dva broda, a uz to se tradicionalno računa i na prekrcaj kutinskih mineralnih gnojiva, kao pretežitog lučkog tereta.

Preokret u poslovanju

- Imamo kontakte s nekoliko potencijalnih poslovnih partnera i za neke druge robe, uglavnom sirovine, koje bi preko šibenske luke išle do svojih konačnih korisnika. Ako bi uspjeli realizirati makar jedan od tih aranžmana o kojima trenutno pregovaramo, a radi se o količinama koje prelaze i milijun tona, bio bi to veliki preokret u poslovanju Luke Šibenik - pomalo suzdržano će, ali ne bez optimizma, direktor Luke.

Petrokemija, veli Draško Lambaša, čeka svoga novog strateškog partnera, a mi čekamo njih, jer smo na njih vezani, i od privatizacije kutinske kompanije ovisit će i sudbina šibenske Luke.

Autor : Davorka Blažević
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

21.03.2014.

RUŽA VITROVA
Split i Dubrovnik ugostili bi povijesne jedrenjake

Vrlo su izgledne šanse da Split, zajedno s Dubrovnikom, u proljeće 2016. godine bude domaćin međunarodne transajadranske regate povijesnih jedrenjaka od Trsta do Malte. Regatu organizira poznata pomorska organizacija “Sail Training International“(STI). Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu pomorstva i infrastrukture, u tijeku su razgovori s nadležnim lučkim upravama u Splitu i Dubrovniku.

- Što se tiče upita u vezi s manifestacijom međunarodne regate povijesnih jedrenjaka, koja bi se održala 2016. godine, u ovome trenutku možemo reći da se inicijativa razmatra između gradova Splita i Dubrovnika, nadležnih lučkih uprava i organizatora predmetnog događanja. Budući da je do navedene manifestacije preostalo dovoljno vremena, javnost će o svemu biti na vrijeme obaviještena - poručuju iz Ministarstva pomorstva.

Besplatan vez

Tajnik Udruge za obrazovno jedrenje Hrvatske i promotor ove manifestacije, kapetan Ante Roje kaže kako već idući utorak slijede konkretniji dogovori u Banovini.

- Dakle, na gradskim je vlastime da donesu odluku o prihvaćanju domaćinstva. Jedina obveza domaćina je osigurati besplatan vez za brodove koji bi u Splitu sa svojim posadama, oko 300 mornara i časnika, boravili tri dana. Odluku valja donijeti što prije kako bi se organizatori, dakle “Sail Training International“, mogli posvetiti tehničkoj pripremi regate. Idući tjedan ćemo imati i neke sastanke u Banovini s gradonačelnikom - najavio je kapetan Roje, istaknuvši kako veseli što je i poteštat Ivo Baldasar prepoznao vrijednost regate jedrenjaka.

U transjadranskoj regati sudjelovalo bi najmanje 30 jedrenjaka, od čega osam velikih jedrenjaka dužine 100 metara.

BROJKE

1956. prva regata jedrenjaka u organizaciji “Sail Training Internationala”, od luke Trobay u Velikoj Britaniji do Lisabona u Portugalu

300 mornara i časnika boravilo bi u Splitu

3 dana trajalo bi domaćinstvo u Gradskoj luci

30 jedrenjaka bi sudjelovalo

8 brodova dužih od 100 metara sudjelovalo bi u manifestaciji

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

23.03.2014.

POZIV IZ OSLA
Falkuša predvodi paradu u čast 200 godina Norveškog kraljevstva

[attachment=1]

Nakon što je iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice najavljeno da će komiška gajeta falkuša, uz dva vikinška broda drakara, predvoditi paradu od 300 povijesnih brodova na glavnoj svečanosti obilježavanja 200. godišnjice Kraljevine Norveške potkraj srpnja ove godine u Oslu, tu vijest potvrdio nam je i dr. Joško Božanić, predsjednik kulturne ustanove Ars Halieutica, nositelj projekta “Falkuša” koji posljednjih 15 godina uspješno promovira hrvatsku maritimnu baštinu u svijetu.
Poziv za sudjelovanje na velikoj proslavi u Oslu dobili su od norveške institucije za zaštitu maritimne kulture Forbundet Kysten, čiji je predstavnik Tore Friis Olsen iz Zagreba doputovao u Komižu, gdje je kao gost nekoliko dana boravio kod Božanića. Bila je to prigoda za kraći razgovor.

– Komišku falkušu “Comeza-Lisboa” naša institucija Forbundet Kysten prepoznala je kao izniman povijesni brod – kazuje nam Friis Olsen, te nastavlja:

– Forbundet Kysten i Ars Halieutica prvi su kontakt ostvarili na Festivalu mora u Brestu 2008. godine, gdje su Hrvatska i Norveška bile pozvane kao počasni gosti. Od tada smo uspostavili bliži kontakt, a prošle godine bili smo gosti na vašem Festivalu mora “Roti Palagruzoni”. Tada smo otkrili da Hrvatska ima atraktivnu priču s povijesnim brodovima, koja je impresivna, i odlučili smo ove, 2014. godine, sudjelovati s jednim našim brodom i posadom na regati do Palagruže. Istodobno, pozvali smo posadu komiške falkuše da sudjeluje na glavnoj svečanosti obilježavanja 200. godišnjice Kraljevine Norveške od 17. do 20. srpnja u Oslu. To je tek početak naše suradnje jer u bliskoj budućnosti planiramo napraviti jedan međunarodni projekt koji će razvijati tu tradiciju i suradnju, ne isključujući mogućnost da svojim iskustvom, a i financijski, pripomognemo komiškoj lokalnoj zajednici u realizaciji ekomuzeja u Komiži, kako bi taj projekt podignula na visoku razinu i, naravno, o tome ćemo još razgovarati.

– Velika je čast za nas što su izdvojili upravo našu falkušu da uz bok vikinških drakara predvodi paradu od 300 povijesnih brodova toga veličanstvenog dana, kad obilježavaju 200. godišnjicu Kraljevine Norveške – rekao nam je Božanić ne skrivajući zadovoljstvo.

Od fjorda do fjorda

– I ne samo to, predložili su nam da falkuša nakon završetka proslave ostane u Norveškoj 10-12 dana kako bi zajedno s izabranim norveškim povijesnim brodovima plovila norveškim fjordovima, od mjesta do mjesta, do grada Risora gdje će sudjelovati na međunarodnom festivalu “Risor Wooden Boat”.

Na tom putu promovirat ćemo hrvatski turizam i ljepote Hrvatske i njezina arhipelaga, a posebno mi je drago što je to prepoznalo i naše Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica koji su nam dali podršku i obećali da će nas pratiti – dodao je Božanić.

Gostovanje falkuše u Norveškoj pratit će i postave izložbe hrvatskog fotografa Ive Pervana o regati “Rota Palagruzona” u Kraljevskom pomorskom muzeju u Oslu.

– To je velika stvar, jer je Pervan umjetnik fotografije koji falkušu promovira od početka i ona je postala svjetski brend zahvaljujući i njegovim sjajnim fotografijama – kazao je Božanić.

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/)
foto : cometosea.us

Jadran bi bez svojih stanovnika bio ništa doli mrtva bara pa ćemo prenjeti i ove dvije zanimljive odnosno alarmantne vijesti ;

21.03.2014.

STRUKA NA NOGAMA
Što ubija glavate želve u Jadranu?!

[attachment=1]
O kojoj se vrsti točno radi, te pod kojima je okolnostima želva stradala, istražit će nadležne službe u Zagrebu, no okolnosti im ne idu na ruku, jer je kornjača plutala dvadesetak dana i tijelo joj je u raspadnutom stanju

Dva mjeseca nakon što je na plažu Saharun na Dugom otoku more izbacilo više morskih kornjača, u zadarskom arhipelagu jučer ujutro pronađena je još jedna mrtva glavata želva (Caretta caretta).

Tijelo glavate želve duge 43 centimetara između otočića Škarda i Ista pronašli su pomorski policajci, koji su je izvukli i brodom dopremili u Zadar, gdje su je preuzeli djelatnici zadarske veterinarske ambulante Puntamika uključeni u protokol o dojavi i spašavanju kornjača za Zadarsku županiju.

Kornjača je više od dvadeset dana plutala u moru, a budući da je riječ o strogo zaštićenoj vrsti, o svemu su obaviještene i nadležne službe koje će utvrditi o kojoj se vrsti točno radi, kao i okolnosti pod kojima je stradala.
- To će biti prilično teško jer je tijelo kornjače u raspadajućem stanju, te je zbog toga loš dijagnostički materijal. Pitanje je hoće li se zbog toga u zagrebačkom istraživačkom centru moći utvrditi uzrok smrti. Kornjača je bila mrtva u moru više od dvadesetak dana - kaže veterinar Marino Mirčeta.

Istraživanja nafte i plina

Je li smrt nove želve nastavak sve većeg pomora ove zaštićene vrste, nije mogao kazati, pojasnivši kako je ovdje riječ o pojedinačnom slučaju koji je uslijedio nakon što je prije nešto više od mjesec dana pronađeno više od 30 mrtvih kornjača na cijeloj istočnoj obali Jadrana, a tri do četiri u uvali Saharun. Iako su se tada, a i nakon velikog prošlogodišnjeg pomora želvi u Italiji, ekolozi zabrinuli da su im naštetila podmorska istraživanja nafte i plina u Jadranu, njihova smrt se zasad službeno ne povezuje s nedavnim seizmičkim istraživanjima pod morem.

- Uzrok smrti se dosad službeno nije utvrdio, no ne vjerujem da je to bilo u pitanju – kaže Mirčeta. Smatra da je želve tada more izbacilo na obalu zbog jakog juga koje je tih dana puhalo.

Karin Gobić, voditeljica Centra za oporavak morskih kornjača u Puli, kaže kako se zasad ne može tvrditi od čega su kornjače uginule, dok se ne naprave sve potrebne analize.

Čudni hematomi

- Analizom želvi koje su uginule u Italiji utvrđene su čudne ozljede, hematomi po cijelom njihovu tijelu. Unatoč tome, znanstvenici i stručnjaci nisu se složili s navodima da bi te ozlijede mogle nastati zbog seizmičkih istraživanja. Što se dogodilo s ovima u Jadranu, ne znam. Budući da se smanjio negativan čovjekov utjecaj na njihovu populaciju, moguće je čak da dolazi do prirodne selekcije - kaže voditeljica Centra za oporavak kornjača, dodajući da su, dok se ne utvrdi pravi uzrok toj pojavi, sve ovo samo - nagađanja.

Najveći broj kornjača danas stradava od mreža stajaćica i drugih ribarskih alata. Dok smrtnost želvi od koća zahvaća otprilike 10 posto, mreže stajaćice uzimaju danak od preko 60 posto smrtnog ishoda. Morske kornjače dišu plućima i moraju svakih 35 do 45 minuta izaći na površinu kako bi udahnule zrak. Zapletene pri dnu u mreži, osuđene su na smrt.

Autor : Božena Sviličić
Izvor : SD

23.03.2014.

NAKON UGIBANJA GLAVATIH ŽELVI
MISTERIJ U JADRANU Nestali morski psi

Dok se još uvijek nagađa o uzroku nagle smrtnosti među zaštićenim glavatim želvama, oceanografi iz Splita upozoravaju da su nakon seizmičkog snimanja jadranskog podmorja brodom za istraživanje nafte na morskom dnu “Northern explorer”, norveške tvrtke “Spectrum ASA”, iz Jadrana nestali i – morski psi.
Upravo u vrijeme kada je brod “Northern explorer” počeo istraživati jadransko podmorje, poznati ihtiolog Alen Soldo iz Instituta za oceanografiju u Splitu sa svojim je kolegama u rujnu prošle godine istraživao morske pse na području srednjeg Jadrana.

– Prvi put nismo vidjeli niti jednog morskog psa. Nijednog nije bilo u moru, a čak smo koristili i primamljivače. Naišli bismo sigurno barem na modrulja, morskog psa vrlo čestog u Jadranu. No nismo našli baš ni jednoga u to vrijeme, iako se u Jadranskom moru svakodnevno kreće nekoliko desetaka tisuća morskih pasa. To je čudna koincidencija s obzirom na to što se u to vrijeme dogodilo želvama – kaže Soldo.

Zvučne bombe

Iako za decidiranu tvrdnju kako je norveško istraživanje prouzročilo pomor morskih kornjača i nestanak morskih pasa nema znanstvenih dokaza, Soldo ipak dodaje kako postoje snažne indicije.

Naime, prigodom seizmičkih istraživanja nastaju prave “zvučne bombe”. Zvučne detonacije u razmacima od desetak minuta koje odjekuju pod vodom mogu oštetiti morske organizme.

– Seizmička istraživanja se obavljaju snažnim zvučnim topovima uz proizvodnju zvuka snage do 240 decibela, što dovoljno govori o jačini zvuka koji se ispuštao u podmorje. Morski psi i kornjače su veliki organizmi koji reagiraju na zvučne udare i takvi udari mogu djelovati na njih jer je riječ o jakim decibelima – navodi Soldo.

Ipak, za konkretnu tvrdnju i jasnu utemeljenost veze zračnih udara sa štetom prouzročenom morskim organizmima, moralo bi se provesti istraživanje, i to tako da se na određenim vrstama tretiraju zračni udari s istom frekvencijom i jačinom zvuka.

Njegovo mišljenje je dijelom potvrdila i Karin Gobić, voditeljica pulskog Centra za oporavak kornjača, opisavši promjene na tijelu želvi pronađenih uginulih na talijanskoj obali.

– Utvrđene su čudnovate inkluzije, hematomi, i to po cijelom njihovu tijelu. Unatoč tome, znanstvenici i stručnjaci nisu se složili s navodima da bi te ozljede mogle nastati zbog seizmičkih istraživanja – kazala je.

I neprofitna organizacija Ocean Care, sa sjedištem u Švicarskoj, upozorila je neposredno nakon seizmičkih istraživanja u Jadranu da zvučne detonacije mogu teško oštetiti morske organizme i prouzročiti dugoročne štete.

Norvežani: Nema štete od naših zvukova

Odbacivši sve navode da zvučne detonacije mogu teško oštetiti morske organizme, iz norveške tvrtke Spectrum su u jeku istraživanja pojasnili kako su razvili, testirali i diljem svijeta prakticirali mjere za ublažavanje bilo kakvih učinaka njihovih istraživanja na morske organizme.

Naveli su tada kako je teško vjerojatno da će životinje pretrpjeti fizička oštećenja od zvukova koje upotrebljavaju, te da bi trebale biti na udaljenosti od svega nekoliko metara od izvora zvuka da bi nastalo fizičko oštećenje.

U Jadranu 30 vrsta

UJadranu je zabilježeno 30-ak vrsta morskih pasa. Neke tu obitavaju stalno, dok neke dolaze samo povremeno. Većina tih vrsta je ugrožena je pa je zakonom zabranjeno njihovo namjerno ubijanje. Modrulj je najopasniji morski pas Jadrana. U duljinu naraste od 3 do 4,5 metara i dostiže težinu od oko 150 kilograma. Poput veće i poznatije velike bijele psine, privučen krvlju može zabunom napasti ljude. Napadi su rijetki pa se modrulj smatra potencijalno opasnim morskim psom. No, daleko su češće manje vrste morskih pasa. Važno je istaknuti kako morski psi imaju važnu ulogu u održavanju morskog ekosustava zdravim. Oni se hrane bolesnim ili iznemoglim jedinkama pa bi njihovim nestankom zapravo nestao predator koji radi prirodnu selekciju podmorja ostavljajući zdrave jedinke.

Autor : Božena Sviličić
Izvor : SD

S obzirom da osobno poznam poznatog kalafata Tonča Bakicu koji je sa sinovima izgradio repliku falkuše točnije Comeza Lisboa to bi bilo lijepo i njega uz autore Božanića i Salomona poslati sa brodom u Norvešku.

28.03.2014.

KRUH SA SEDAM KORA
Vapaj s 'Ane' usidrene u Sjevernoj luci: Spize nam nestaje, a ovrhe nas sustižu

[attachment=1]

Treba doći na trgovački brod “Ane” u Sjevernoj luci pa vidjeti što je pomoračka muka. Od 23. siječnja brod je na prisilnom vezu zbog raznih dugovanja, a njegovi pomorci već mjesecima su bez plaće. Taman smo ih došli posjetiti u vrijeme ručka. Topla juha za stolom, ali hladno srce u vlasnika broda.

– Navigajen od 1977. godine i ovo još nigdi nisan doživija – kaže nam “secodno” Vlado Gospodnetnić.

– Evo šest miseci plovin po Mediteranu za Đovu (Nikša Giovanneli, vlasnik broda, op.a.), i to bez plaće. U ova dva miseca što smo ovod privezani bija je na brodu samo dva puta, a zadnji puta prije misec i po dana, kada nam je dao po sto dolara, ka milostinju... – ispovijeda nam se “secondo” Vlado dok vani dere jak levanat i pada dosadna kiša. Sivo i tmurno nebo nadvilo se nad “Anom”.

Ni kapi goriva

– Na brodu imamo 5000 tona građevinskih šipki koje su vridne oko dva milijuna dolara. Prije dva dana bili su vlasnici tereta. Čujen da triba samo za prekrcat teret oko 120 tisuća eura, a mi ni kapi goriva nemamo – kaže Vlado dok vuče dim za dimom cigarete.

Dvadesetosam godina stara “Ane” i ne izgleda tako loše. Na brodu sve čisto, uredno, složeno.
– Deset misec plaću nisan vidija, a iman svaki misec ratu kredita od šest ijada kuna, dva studenta i unuka od dvi godine. Da mi svastika ne pomaže, moga bi se itnit kroz ponistru – jada se vođa palube Filip Bagavac koji more tuče okruglo 30 godina.

– Ma da nan barem neko kaže šta će bit s nama. Ka šta ste nas vi sad okupili, tako nas je moga okupit gazda i reć nan otvoreno koja nam je sudbina. Ma bolje mi je mučat... – kroza zube će zabrinuti Bagavac.

– Jel možete virovat da vode na brodu imamo zahvaljujući vatrogascima? – kaže Bagavac.

Spize na “Ani”, kažu pomorci, ima za još za pet do šest dana. Što nakon toga – ne znaju.

Iz Sindikata pomoraca Hrvatske upozoravaju kako država inzistira na naplati obveza pomoraca; zdravstveno i mirovinsko osiguranje, pomorci bez prihoda, a stižu opomene, provode se ovrhe. Kako god okreneš – muka.
Na brodu je bio i Neven Melvan, voditelj splitskog ureda Sindikata pomoraca.

Vlasnik duguje posadi 200.000 dolara

– Sastavili smo listu s ukupno 43 pomorca kojima, prema našim saznanjima, vlasnik duguje plaće. Od toga ih je trenutno na brodu 15, a ostali dugovi su prethodnim posadama broda “Ana”. Ukupno se radi o oko 200 tisuća dolara – iznosi podatke sindikalist Melvan.

Kako će završiti priča s “Anom” i njezinom posadom, nitko ne zna. Romantične priče o ljepoti pomorskog života ne stanuju u Sjevernoj luci.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

03.04.2014.

CRNO ZLATO U JADRANU

[attachment=1]

U hrvatskom Jadranu još nisu pronađeni ugljikovodici, ali su uočene indikacije na njih – upozorio je Rune Eng, direktor norveškog “Spectruma”, na skupu održanom u srijedu povodom početka natječaja za istraživanje nalazišta nafte i plina na Jadranu.

Zainteresiranim ulagačima u energetska blaga Jadrana članovi “Spectrumova” stručnog tima govorili su o rezultatima istraživanja koje je ta tvrtka u Hrvatskoj provodila od rujna 2013. do siječnja ove godine.

Ulagači su upoznati s podacima da su Norvežani utvrdili osam potencijalnih plinskih polja i 21 potencijalno naftno polje na Jadranu, veličine između 1000 i 1600 četvornih kilometara, kao i o geološkim, geografskim i geotermalnim karakteristikama potencijalnih nalazišta. Prema karti koju je “Spectrum” podijelio investitorima, potencijalna nalazišta prostiru se od već poznatih lokacija za vađenje plina na sjevernom Jadranu, preko mogućih naftnih polja u okolici otoka Brača, Korčule i Visa, do lokaliteta koji su obilježeni na samim morskim granicama prema Crnoj Gori.

Detalje istraživanja ulagači mogu doznati otkupom odgovarajuće dokumentacije u Agenciji za ugljikovodike, čija je privremena ravnateljica Barbara Dorić vodila skup.

– Možemo već sada potvrditi veliki interes ulagača jer je soba s podacima rezervirana za iduća tri mjeseca – naznačila je Dorić.

Među sudionicima skupa bili su i predstavnici “Exxona”, “Gazproma”, “Ine”, “Totala”, “Turkish Petroleuma” i “Lukoila”. Da će “Ina” pristupiti podacima, potvrdio je Zoltan Aldott, direktor kompanije. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak očekuje da bi prvi ugovori o istraživanju i iskorištavanju nalazišta na Jadranu mogli biti potpisani krajem ove godine.

Prema karti koju je objavilo Ministarstvo gospodarstva, otok Vis našao bi se u obruču plinskih i naftnih polja. No, na vijest o tome na Visu je zavladao – muk. Ne znaju ljudi, pogotovo političari, bi li skakali od sreće ili padali od tuge.

Vidjeli su i oni, nisu slijepi, da je njihov otok okružen naftnim poljima, kao nekoć ratnim brodovima, no ipak su odlučili biti suzdržani u razgovoru s vašim reporterima. Svašta bi, mogli smo ih čuti kako misle, novinari mogli izokrenuti, pa im nevolju za vrat natovariti.

Ako kažu, kao što bi rekli, da su naftne bušotine strava i užas za sav ljudski i riblji fond, a Višanima je ufanje u strane ljude i domaću ribu sve, Zagreb će im reći da su neuki boduli koji koče gospodarski napredak čitave zemlje i usporavaju dolazak blagostanja, a ako rašire ruke, kao što bi ih raširili, i odmah zgrabe virtualne petrodolare, Vis će im reći da su izrodi i jude i da slobodno mogu pričekati to svoje blagostanje i na njemu u sumrak odjahati prema metropoli.

Istražni blokovi

Pa su, rekosmo, ušutjeli. Donačelnica Komiže Dubravka Zanki ne bi se, veli, izjašnjavala u odsutnosti gradonačelnice Tonke Ivčević, a viški gradonačelnik Ivo Radica drznuo se na tren zamisliti rodni otok sav garav od nafte, pa je, kad je shvatio da mu se sviđa viđeno, odlučio stornirati izjavu na nekoliko dana. Neka oni prvo nađu naftu, pa ćemo onda razgovarati.

Na razgovor zato nije trebalo nagovarati ljude kojima je nafta struka. Prvi naš sugovornik je Igor Dekanić, a drugi Zdenko Krištafor. Obojica su doktori znanosti i profesori na Zavodu za naftno inženjerstvo zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

– Kao prvo, pogrešno je pri otvaranju javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika govoriti o naftnim poljima. To su, preciznije rečeno, istražni blokovi koji, što je čak i svojevrsno iznenađenje, pokrivaju praktički čitav naš dio Jadrana – uvodno će profesor Dekanić.

Blokova je, veli, moglo biti i manje, samo tri ili četiri bila bi dovoljna, no moglo ih je, pitijski nastavlja, biti i više.

– Sve ovisi o pristupu, a rezultat natječaja pokazat će je li ova taktika bila dobra. Vaši čitatelji, međutim, trebaju znati da broj istražnih blokova nema veze s nalazima. Dakle, bilo bi potpuno pogrešno tumačiti kako Hrvatska u Jadranu ima 29 potencijalnih nalazišta nafte. Dapače, činjenica da je istražnim blokovima pokriven praktički čitav hrvatski dio Jadrana ukazuje na mogućnost prikrivanja stvarnog stanja, odnosno neotkrivanja pravih nalazišta – navodi profesor Dekanić.

Posao za 50 ljudi po platformi

U sklopu jednoga bloka, vrijedno je znati, moguće je imati više od jedne platforme, pri čemu svaka platforma može imati nekoliko bušotina.

– Ovi su blokovi relativno mali, tako da je teško predvidjeti koliko bi se, ako bude zainteresiranih tvrtki, na njima moglo naći platformi. Nekoć je bila praksa da se platforme gusto postavljaju, a danas su ipak udaljenije jedna od druge – objašnjava Dekanić.

Za svaku platformu potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš, tako da se nitko, veli profesor, ne treba bojati eventualnoga zagađenja.

– Važno je naglasiti da se ni jedna platforma, ako, ponavljam, uopće dođe do istraživanja, neće vidjeti s kopna.

Turizam neće biti ugrožen. Tko kaže drukčije, taj ne zna što govori. U moru ispred Santa Barbare na stotinu je platformi, no to nije smetalo da to mjesto postane najpoznatije američko izletište – napominje prof. Dekanić.

Za rad platforme potrebno je oko 50 ljudi, no iluzorno je, tvrdi, očekivati da će strane kompanije u znatnijoj mjeri zapošljavati hrvatsku radnu snagu.

Božikov: Zar Kornati već nisu ugroženi od tankera

Jedno od potencijalnih naftnih polja nalazi se i u zoni blizu kornatskog akvatorija.
– Ne, nemam nikakva saznanja o tome, nas u Općini nitko ni o čemu nije ni obavijestio ni konzultirao – kaže Ivan Božikov (HSS), načelnik općine Murter-Kornati, smješkajući se na tezu o naftaškoj budućnosti Hrvatske.

– Ali, gledajte, ne vidim zašto stvarati paniku zbog možebitnih opasnosti od istraživanja ili eksploatacije nafte na jednom polju, kad je jasno da Jadran ugrožava svako od tih 29 polja jednako. Da ih je samo pet, bili bismo potencijalno ugroženi, ovisno o vjetru, strujama... Ili ćemo naftu eksploatirati ili ne, odlučimo se – poručuje Božikov.

Načelnik ne odbacuje mogućnost da će “lokalna zajednica, dakle i Kornatari, sutra živjeti od nafte ili će se barem stanovnicima poboljšati standard”.

– Nismo li, uostalom, ugroženi i kad tankeri prevoze Jadranom naftu za Veneciju? To je globalni posao, a ako je Vlada procijenila da u taj posao ima smisla ući, onda treba ući. A što imamo od Nacionalnog parka Kornati? Ta ustanova ubire od boravišne pristojbe za nautičare oko 900 tisuća kuna, dakle više nego cijela općina, iako imamo tri marine. Naša općina ili najtranzitniji Skradin od toga dobije oko 150 tisuća kuna, i sve to, u skladu sa zakonom, vraća u turizam – tvrdi Božikov.

Korda: Pobjeći će nam turisti

Mogućnost postavljanja pokusnih bušotina za istraživanje plina i nafte uz poluotok Prevlaku, koja je sastavni dio najjužnije hrvatske općine Konavle, komentirao je načelnik Luka Korda.

– Nisu u pitanju Prevlaka ni istraživanje nafte, nego turizam. Naime, Jadran je malo i zatvoreno more, a s bušotinama možemo izgubiti turizam od kojeg doista lijepo živimo. Ne znam kako će turisti reagirati kad se pročuje da počinju istraživanja i bušenja, te hoće li ponovno doći ne samo na naš dio Jadrana. Strah me je da kao rezultat možemo dobiti katastrofu koja je pogodila Meksički zaljev. To je loše, a osobno mislim da ne treba sve gledati kroz euro ili dolar – naglašava Korda.

‘Prve bušotine tek za pet godina, ali sumnjam u ishod’

Prof. dr. Zdenko Krištafor tvrdi da će inozemni ulagači u plinska i naftna istražna polja u Jadranu sve što im treba dovesti sa sobom, a u najboljem slučaju naša bi brodogradilišta mogla sudjelovati u izradi platformi. No, napominje, sve je to uvjetno rečeno, jer pitanje je što će od svega biti.

Skeptični ste, profesore Krištafor?

- Nisam skeptičan, nego realan. Znate, ja sam naftaš s dugogodišnjim iskustvom, te imam barem 50 posto više informacija od vas novinara, no o nafti u Jadranu nemam nikakvih podataka.

Znači, nećemo biti Norveška?

- Nema vam od toga ništa.

A ministar Vrdoljak već najavio da ćemo uskoro živjeti u naftnome raju!?

- Zar vi zaiste mislite da on zna što govori?! Ma, bolje mi je o njemu i ovoj vlasti šutjeti. Koliko god da je ima, ili nafte ili plina, budite uvjereni da su količine prenapuhane. Ministru je netko servirao podatke koji su potpuno neutemeljeni.
Kako neutemeljeni, a što je s famoznim Norvežanima i njihovim istraživanjem? Pa nisu nam valjda morske pse uzalud rastjerali?!

- “Naftaplin” je prije 30 godina radio detaljnu seizmiku Jadrana i ništa nije otkriveno. Ni-šta! Ne mislite valjda da se u tih 30 godina nešto promijenilo?

Ali, što ako nafte stvarno ima? Hoćemo li se svi kolektivno obogatiti?

- Nećemo. Prvo će zaraditi kompanije koje crpe naftu, pa će određeni postotak dobiti i država, a običan čovjek to može osjetiti samo ako država rasporedi taj novac na socijalna davanja ili smanji poreze.

Što mislite hoće li biti navale stranih tvrtki na ovo javno nadmetanje?

- Jagme neće biti, ali zainteresiranih sigurno hoće.

Kad se mogu očekivati prvi rezultati? Da napokon saznamo na čemu smo?

- Čim počnu bušenja, znat će se ima li nafte ili nema. No, samo crpljenje u najboljem slučaju može početi tek nakon četiri, pet godina. A realno će to ići znatno sporije. Na sjevernom Jadranu, primjerice, postavili smo još 1976. godine platformu “Ivana A” sa šest bušotina, da bi tek 1999. počela komercijalna proizvodnja.

Nakon više od 20 godina?!

- Da, i to u plitkome moru, a more u srednjem i poglavito južnom Jadranu znatno je dublje.

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/240924/Default.aspx)

Kad su zadnji put bušili skoro su potrovali stanovnike Milne na O. Braču.
Ko zna šta će sada biti.  :-\

poz.

Evo ovdje ću staviti jednu najavu odnosno samo dio zanimljivih i bogatih događanja u Splitu povodom 12. Festivala Znanosti ;

[attachment=1]

sve ostale informacije o samom festivalu i događanjima na : http://www.festivalznanosti.hr/2014/

09.04.2014.

RASPRODAJA
"Konstruktorova" plovila kupili graditelji iz Kotora

[attachment=1]

Najjača specijalizirana hidrograđevinska tvrtka u susjednoj Crnoj Gori, kotorski “Yu Briv“ značajno je povećao svoju flotu specijalnih plovila za izvođenje radova u moru i na obali: izvansudskom nagodbom posrnule splitske građevinske firme “Konstruktor Inženjering” i njihovih vjerovnika spomenuti Crnogorci kupili su tegljač, teglenicu i tzv. samopodiznu modularnu baržu.

Dogovorom ključnih aktera - prije svega građevinara i vjerovnika - u posljednji trenutak izbjegnuta je sudska prodaja “Konstruktorove” imovine radi prisilne naplate duga, pa na Trgovačkom sudu nismo mogli ni doznati koja je cijena postignuta, a o njoj ne govore ni prodavatelj ni kupac.

Teški strojevi

Uz mali remorker “Vruljicu” izgrađen 1978. godine u Nizozemskoj, dug 17 metara i snage motora 570 “konja”, crnogorski “Yu Briv” je od “Konstruktor Inženjeringa” kupio i dvije suvremene barže.

Radni ponton-teglenica “Konstruktor I”, duga je 30 i široka 17 metara, nosivosti je 895 tona i služi kao platforma za transport i rad teškog građevinskog stroja-gusjeničara, mase oko 150 tona, a koja se postavlja na krmu pontona, uz balastiranje pramčanih prostora.

Teglenica služi i za prijevoz betonskih blokova i sličnog palubnog tereta, te za ispomoć kod izvođenja pomorskih radova.

Posebna novost na crnogorskom tržištu je samopodizna tzv. jack up barža “Konstruktor II”, izgrađena 2008. također u Nizozemskoj. Ta barža ima četiri pilona kojima se oslanja na morsko dno, nakon čega je hidraulični mehanizam čitavu podiže s morske površine i pretvara u stabilnu radnu platformu.

“Yu Briv“ je trenutačno angažiran na izgradnji druge faze marine za megajahte “Porto Montenegro“, a koja podrazumijeva izgradnju gotovo 600 metara nove operativne obale s ukupno 184 nova veza. Očekuje se da će sada već bivši splitski ploveći strojevi biti angažirani na nastavku proširenja buduće luksuzne marine u Tivtu.

Kako najavljuju iz “Yu Briva“, s novonabavljenom plovnom mehanizacijom u poslovnim planovima predviđaju svoje hidrograđevinske usluge proširiti na Hrvatsku i Albaniju.

Autori : Denis Krnić i Tanja Gattin Zebić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

To je taj remorker "Vruljica", slika iz "ShipSpotting"-a

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Gruž: po prvi put uplovio bivši Gadafijev kruzer

U petak je u Dubrovnik na plovidbi iz Istanbula u svoju prvu posjetu uplovio talijanski putnički megakruzer MSC Preziosa, prošlogodišnja prinova genoveškog brodara Mediterranean Shipping Company, javlja Dubrovači vjesnik.

Brod od 139 tisuća GT, dug 333 metra sa 18 paluba i kapaciteta 3900 putnika te 1400 članova posade, pripada jednakoj klasi brodova kao i naš dobri znanac MSC Fantasia, sa kojim će cijelu ovogodišnju sezonu svaki tjedan posjećivati Dubrovnik

Izgradnju broda je u lipnju 2010. naručio tadašnji libijski predsjednik Gadafi, trebao je nositi ime PHOENICIA a posebna mu je atrakcija trebao biti ogromni 120 tona težak akvarij za morske pse.

U tijeku krvavih oružanih sukoba u Libiji, ugovor o gradnji je u lipnju 2011. otkazan, a nedovršeni trup broda je ostao na navozima brodogradilišta STX France St.Nazaire čekati svoju daljnju sudbinu.

Nakon skoro godinu dana, u ožujku sljedeće godine brodogradilište je sklopilo ugovor sa kompanijom MSC, radovi su nastavljeni sa redizajniranim sadržajima po MSC standardima ( tako je otpao i akvarij s morskim psima ) pa je brod pod imenom MCS Preziosa zaplovio na komercijalnim putovanjima u ožujku 2013.

MSC Preziosa duga je 333 metra i široka 38 metara, a razvija brzinu do 23 čvora, nudeći lagodno krstarenje u raskošnom uređenju. Elegantan dizajn djelo je nagrađivanih arhitekata studija De Jorio Design International. Od noviteta izdvajamo Vertigo, najduži vodeni tobogan na moru, vodeni park Doremi Castle, prva dva Eataly restorana na moru te obogaćenu ponudu MSC Aurea Spa centra.

Prvi posjet Dubrovniku obilježen je svečanim dočekom te su kod kapetana Gulliana Bossia primljeni ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik kap. Antun Asić; direktor Luke Dubrovnik d.d. gosp Božidar Memed i predstavnici pomorske agencije MSC Dubrovnik d.o.o.


Tekst i slike: N. Jerković / DUBROVAČKI VJESNIK.

http://www.vijesti.me/


Kriv je jak vjetar
Jahta Dejana Bodiroge nasukala se u Krašićima

Na sreću, u udaru broda u obalu nije oštećen nijedan od tankova za gorivo, pa nije došlo do izlivanja nafte u more


Lukusuzna motrna jahta tipa "Pershing 65" koja pripada slavnom srpskom košarkašu Dejanu Bodrogi, teško je danas oštećena pošto se nasukala na obalu u Krašićima kod Tivta.

Incident se desio sinoć kada je jak sjeveroistočni vjetar otkinuo Bodirogin brod sa veza, odnosno privezne plutače u uvali Seljanovo. Nošena snažnom burom, jahta je dospjela na drugu stranu Tivatskog zaliva, gdje su je valovi bacili na obalu u Krašićima, u blizini tamošnje crkve Bokeljskih mučenika.
U incidentu je oštećen trup jahte u pramčanom dijelu, pa je u Bodirogin „Pershing 65“ prodrlo more, a 20-metarska jahta je bukvalno legla na plitko dno u Krašićima.
Na sreću, u udaru broda u obalu nije oštećen nijedan od tankova za gorivo, pa nije došlo do izlivanja nafte u more.

"Jutros nas je jedan ribar obavijestio o incidentu u Tivatskom zalivu sa nasukanjem jahte u Krašićima. Budući da na brodu nije bilo ukrcanih osoba, stoga nije bilo ni potrebe za intervencijom naše Službe traganja i spašavanja (SAR). Nije došlo do izlivanja nafte ili zauljenih tečnosti u more, te stoga nije bilo ni potrebe za intervencijom naše Službe za zaštitu mora od zagađenja. Slučaj je dalje preuzela Lučka kapetanija Kotor čiji su inspektori bili na licu mjesta", kazao je "Vijestima" direktor Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, kapetan Vladan Radonjić.
On je podvukao da je SAR služba Uprave, nadležna isključivo za spašavanje ljudskih života na moru, ali ne i imovine, te da vlasnik oštećenog broda treba da organizuje akciju njegovog izvlačenja.

Lučki kapetan u Kotoru Bruno Brkanović "Vijestima" je potvrdio da oštećeni "Pershing 65" na kome nema imena, zastave niti oznaka registra, pripada Dejanu Bodirogi. "Naši inspektori su obavili uviđaj i konstatovali da nema zagađenja mora. Vlasnik je obaviješten o tome što se dogodilo i preuzeo je obavezu da angažuje nekoga ko će danas ili sutra tokom dana, ukloniti oštećeni brod sa obale u Krašićima",istakao je kapetan Brkanović.
Oko 13 sati počela je operacija ispumpavanja goriva sa nasukane jahte u bačve na obali, a koju su obavljale osobe angažovane od strane vlasnika broda.
Prema nezvaničnim saznanjima "Vijesti", Bodirogina jahta otkinula se sa jedne od plutača postavljenih u moru u uvali između Porto Montenegra i zgarde Jedriličarskog društva "Delfin", a gdje je bila smještena nekoliko mjeseci zbog toga što srpski košarkaš jednoj privatnoj tivatskoj firmi koja se bavi servisiranjem jahti, navodno nije platio račun za obavljene remontne radove na motorima svog "Pershinga".

22.04.2014.

HAVARIJA ‘ATLANTIC TRAMPA’
Hrvatski teretnjak oštećen u sudaru 50 kilometara od nizozemske obale

Neočekivano „vatreno“ uskršnje jutro imali su hrvatski pomorci s teretnog broda „Atlantic Tramp“, pod upravljanjem „Korkyra Shippinga“ iz Korčule, koji se u nedjelju u 5.50 sati sudario sa singapurskim brodom „Bulk Costa Rica“ tijekom plovidbe Sjevernim morem na 50-ak kilometara od nizozemske obale.
Kako doznajemo, nitko od članova posada nije ozlijeđen, a oba broda u ponedjeljak poslijepodne još uvijek su bila usidrena u blizini mjesta „bliskog susreta“ i pod nadzorom plovila nizozemske Kraljevske obalne straže. Od trenutka kada su nadležne službe dobile dojavu o nezgodi nije zabilježeno zagađenje mora na tom važnom europskom plovidbenom pravcu, a posljednje informacije govore da se procjenjuje situacija na „Atlantic Trampu“ i mogućnost saniranja oštećenja.

Iz Kraljevske obalne straže izvijestili su da su vidljivost na pučini i uvjeti za plovidbu bili dobri, te da zasad ne mogu utvrditi tko je kriv za havariju. „Atlantic Tramp“, dug 180 metara, plovio je iz smjera juga prema ruskom Sankt Petersburgu, dok je 20 metara duži „Bulk Costa Rica“ bio na putu iz nizozemskog Ijmuidena prema turskom Iskenderunu.

Upravo je brod iz flote korčulanske kompanije pretrpio značajniju štetu, jer je na lijevom pramčanom boku vidljiv rez na oplati, dug gotovo 10 metara, na oko šest metara visine iznad vodene linije. Sreću u nesreći pri tome predstavlja činjenica da se udar dogodio iznad spremnika balastnih voda, jer bi u suprotnome more prodrlo u potpalublje i bila bi ugrožena stabilnost „Atlantic Trampa“. Na singapurskom brodu nema značajnijih oštećenja osim manjih udubljenja na bočnoj oplati i ogrebane boje.

Brod „Atlantic Tramp“, nosivosti 33.422 tone, izgrađen je prije tri i pol godine u kineskom Šangaju, a od primopredaje njime upravlja „Korkyra Shipping“, kao i blizancem „Pacific Tramp“ izgrađenim u istom škveru prije tri godine.

Autor : Gordan Zubčić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/242737/Default.aspx)

22.04.2014.

VELIK SIGURNOSNI RIZIK
Bez novih brodova Obalne straže ne može se ozbiljnije razgovarati o naftnim platformama u Jadranu

Računajući i platforme za vađenje prirodnog plina, od kojih najstarije datiraju iz kraja šezdesetih godina, ukupan broj platformi na talijanskoj strani Jadrana dostiže brojku od 115 morskih platformi, o ćemu je bilo riječi na današnjoj presici splitskog HDZ-a.

Koliko u hrvatskom dijelu Jadranu ima naftnih platformi i kako su čuvane?

Na sjevernom dijelu Jadrana, na tridesetak milja od istarske obale, u blizini međunarodnih voda, nalaze se glavna podmorska polja hrvatskih plinskih i naftnih bušotina, te devetnaest golemih Ininih platformi.

Točno 60 posto domaće proizvodnje plina i nafte dolazi iz tih bušotina. Samo dvije platforme imaju posadu, dok se ostali daljinski kontroliraju.

Za čuvanje ovih platformi zadužena je Obalna straža RH, a sama operacija stalnog nadzora zove se "Stella polaris".

U zoni platformi nalaze se jedan do dva broda Obalne straže, s brzim čamcima i ukrcanim timovima za pregled i uzapćenje plovila u prekršaju. Kada nema brodova, platforme nadziru helikopteri ili zrakoplovi PC-9 pilatus.

Kako doznajemo, do sada nije bilo većih ugroza sigurnosti hrvatskih platformi. No, često se ispod samih platformi znaju 'upecati' slovenski i talijanski ronioci u nezakonitom lovu ribe.

Talijanski i slovenski ribarski brodovi više su puta znali svojim mrežama oštetiti podmorske plinovode, te su se usprkos zabrani približavali hrvatskim platformama.

Međutim, gorući problem Obalne straže RH je prosječna starost brodovlja od preko 30 godina, zastarjela tehnika, te nedostatak većih brodova za otvoreno more. Samo brodovi “Andrija Mohorovičić” i “Faust Vrančić” udovoljavaju zahtjevima nadzora ZERP-a. Slično je stanje i u HRM-u.

Iz MORH-a su ponovo najavili da će ove godine ipak započeti izgradnja prvog ophodnog broda iz serije od pet novih plovila za Obalnu stražu. No, kontinuirano rezanje obrambenog budžeta stalna je prijetnja i sigurnosti platformi na Jadranu.

U sastavu Obalne straže RH nalazi se devet brodova, četiri helikoptera MI 8 MTV i dva pilatusa PC-9 HRZ-a i PZO-a koji su operativno izravno podređeni zapovjedniku Obalne straže RH.

Zanimljivo da su za prebijanje tzv. 'klirinškog duga' iz vremena Jugoslavije, Rusi svojedobno Hrvatskoj ponudili nekoliko mornaričkih helikoptera Ka-27, idealni za operacije nadzora i spašavanja na moru.

Genijalci iz MORH-a ponudu su odbili, te izabrali teške, transportne helikoptere Mi-171. Osim toga, ti helikopteri na sebi nemaju nikakvu namjensku SAR ili medicinsku opremu, a letovi su iznimno skupi. Samo za sat leta potroše tonu kerozina!

Ništa bez novih brodova

Dok je na istočnoj strani Jadrana projekt istraživanja nafte tek u začeću, u Italiji platforme za vađenje nafte i prirodnog plina postoje od početka 70-ih godina. Mnogi na naftu i istočnom Jadranu gledaju kao na novu Vladinu dosjetku za popunjavanje rupa u državnom budžetu, ne osvrćući se sa dovoljno ozbiljnosti na dugoročne rizike.

Bez novih brodova Obalna straža RH sasvim sigurno neće moći udovoljiti sigurnosnim rizicima koji će dijametralno rasti sa najavljenim povećanjem novih naftnih platformi na Jadranu.

Diverzija samo jedne platforme može na dugi niz godina izbrisati turizam na hrvatskoj obali. Čini se da o tome malo tko u Vladi razmišlja.

U svijetu naftne platforme nadziru uglavnom brodovi i letjelice obalnih straža, negdje i ratne mornarice ukoliko su platfome daleko od obale. Nisu rijetkost ni privatne zaštitarske tvrtke (američke ili britanske) koje su angažirane na unosnim morskim poljima nafte kao što su ona u Brazilu ili Meksičkom zaljevu.

Također, praksa je da se na platformama bez posada, instaliraju osjetljivi senzori pokreta koji nadzornom centru dojavljuju nazočnost uljeza.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/242840/Default.aspx)

22.04.2014.

OSTVARIO SNOVE
Kapetan Teo Srdelić u rodnom gradu privezao jedan od najluksuznijih kruzera na svijetu: Ovo je vrh...

[attachment=1]

U štoriji koja slijedi baš sve je veliko: i kruzer s dvanaest paluba i šest zvjezdica koje ga čine jednim od najluksuznijih na svijetu, i ime američke kompanije koje u svom nazivu krije ono “regent”, a na koncu i kapetan – Splićanin o’ kolina, Teo Srdelić (40), koji je taj čudesni brod, Seven Seas Mariner privezao u svojoj matičnoj luci.

I još kad mu je mala Nora, tatina mezimica, pojurila u zagrljaj, imali smo pravu dalmatinsku kartolinu: plavo nebo i more, a nad njim bijeli brod. Tamo Marjan i Sveti Duje, a tu “barba” i njegova obitelj koja ga je dočekala na kraju, na obali, gdje se našlo i sedamsto putnika, američkih turista koje je dovezao.

A Ameri ko Ameri, na najvišoj od paluba igraju golf, razgolitili se na proljetnom suncu ili opustili u jacuzzijima. A mi se opet važno šetamo s Teom kojeg posada srdačno pozdravlja sa: “Hello, captain” ili “Ser, how are you?”, i tako to.

– Brod može ukrcat i do iljadu ljudi, ali kompanija preferira sedansto putnika, to je neki optimum. Na tih sedansto putnika dođe 430 članova posade. E, zato je ovo najviši rang kruzera od šest zvjezdica, s velikin, luksuzno uređenim kabinama – objašnjava Teo, a onda cijenom bogovske usluge dodatno potkrepljuje izgovoreno:

– Najeftinije putovanje ti je 600 dolara po putniku dan, a najbolje su kabine duplo – iljadu i dvista! Mahon su putnici bogati Amerikanci, umirovljenici koji za ovo šparaju cili život.

[attachment=2]

Teo ih, nota bene, kao kapetan uvijek pozdravlja na svakom vijađu i tako reklamira Split i Hrvatsku. Trobojnica je i na zidu u kapetanskoj kabini, velikoj kao komforan stan, da se vidi da je našijenac preuzeo komandni most na tako značajnom brodu iz američke putničke flote. Kapetanska odgovornost je ogromna kako god okrenuo...

– Lako je to gledat sa strane, ali kruv je to sa sedan kora, i ma koliko tehnike na brodu ima, još u svemu ulogu igra ljudski faktor; ja bi reka i 99 posto – kazuje Teo dok obilazimo sav taj luksuz od kojeg ti se zamanta: restorane, “obične” i specijalne za koje se treba posebno naručiti, pa kasina, draguljarnice, fensi šmensi butige, caffe i bridž barove ili teatar kojeg se ni veliki gradovi ne bi postidjeli. Fascinantno je bilo odgledati bar komadičak mjuzikla kojim se navečer zabavljaju gosti broda, što su u vrijeme dok smo radili reportažu guštali na Rivi i u Dioklecijanovoj palači, uz kavicu i sladoled.

– Kad bi mi bili matična luka za kruzere, to bi za grad značilo nešto nevjerojatno u svakom smislu. Računaj samo na to da bi ovih sedansto gostiju morali prinoćit u Splitu prije ukrcaja, da ne govorin da ih masu ostane i po tri, četri dana nakon iskrcaja u gradu koji nam je zadnja točka putovanja – kapetan će, pa nabraja tko sve ima sreću biti polazišnom i odredišnom lukom kruzera: Istanbul, Monaco, Civitavecchia (Rim), pa kad bi se i mali Split tu ugurao, gdje bi našem turizmu, što ionako buja, bio kraj!

Zadovoljene ambicije

Ajmo još koju o brodu “Seven Seas Mariner” i američkoj kompaniji “Regent Seven Seas Cruises”, koja će 2016. iz brodogradilišta svečano ispratiti najluksuzniji kruzer na svijetu. Tko je toliko dubokog džepa da zaplovi na sedam mora, u onih minimalno 4200 dolara za tjedan dana, ima uključeno apsolutno sve, od ića i pića do superizleta.

[attachment=3]

Ne naplaćuje se ni voda kao na drugim kruzerima, sve je u cijeni. Ako će putnik popit deset boca viskija, ko mu smeta. Kraj vitrine s probranim vinima pitamo kapetana odoli li vrhunskim botiljama koje nam se smješkaju, nekom zinfandelu/crljenku, recimo.

– Viruj, ni kapi dok san na brodu! Odgovornost je velika, a i kontrole su rigorozne – zna to kapetan dobro jer je, dok se nije prihvatio kormila, obišao sve važne pozicije, pa se brinuo i o sigurnosti. Startao je prije dvanaest godina s prve skale – kao drugi časnik, pa bio zadužen za brigu o okolišu, koji je uvijek tema kad su kruzeri u pitanju, da bi već s 32 godine postao desna ruka kapetanu, a s četrdeset zaslužio zlaćanu pločicu s natpisom “master”. Pred suprugom mu Renatom, djecom, pitam ga dokle misli ploviti, je li mu puna kapa.

– Teško je to reć. Profesionalne ambicije san zadovoljija, ovo je vrh, a sad kad ću reć dosta, ne znan – iskren je Teo, a Renata bi, također iskreno, da to bude što prije. Do tada, mirno more, Srdeliću, a bude li ipak valjalo, uključit ćeš ti balanse za nas Vlaje koje muči morska bolest.

S.O.S. Miami

Jesan li koga spasija? Dvojicu na debelom moru na putu za Miami. Šest dana su plutali, ostali bez goriva. Valovi tri metra, trideset čvorova vitra, i aj ti sad pristani s ovon mrcinon uz njihov spead boat od dvanajst metri, a da ih ne izvrneš. A opet san nekako uspija – prisjeća se Srdelić.

Mediteranski vijađ

Gdje ćeš ljepše ture za Amerikance po Europi od one blagim Mediteranom: Venecija, Split, Kopar, Ravenna, gradovi su do kojih će Teo sada provesti putnike, koji mu, inače, jako hvale Dubrovnik, a što će reći o njegovu Splitu, čut će za trpezom. Kao kapetan bira s kojim će gostima večerati, a obično su to najvjerniji njihovoj kompaniji koji se vraćaju guštima putovanja Europom u ovo doba ili zimi Sjevernom i Južnom Amerikom.

Pape i brat škverani

Srdelići su težaci iz Varoša, a zemlju su imali na Brdima. Otac Jerko je radio u škveru, kao i brat. Kapetana je došla obići na brod i mama Tija, nećaci Dea i Nino. I svi su, naravno, oduševljeni sjajem kruzera koji je friško renoviran, još se malo i pitura čuje.

– Kapetane, lipo brod držiš, svaka čast – fali majka sina svoga, jer ženskom oku nije promaknulo da je sve na svom mjestu, a i bila je ranije s njim na putovanju, pa zna da na kruzeru, kao i doma, sve mora biti “picikato”.

BROJKE

2002. godište
220 metara dug
30 metara širok
46 metara najviša točka broda
50 tisuća tona nosivosti

Autor : Saša Ljubičić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/242819/Default.aspx)

Od 24.04. do 27.04.2014. u lučici Hotela Lav održavaju se šesti po redu "Dani hrvatske male brodogradnje" ,pošto je stala ova kiša odlučio sam otići i vidjeti što se nudi te učinit par slika, ponuda je dosta šarolika od brodova do dodatne opreme od raznih proizvođača i svak bi za sebe sigurno pronašao nešto pa se tako i meni svidjelo par brodica no evo forografije ;

Za najmlađe je tu bila mini turistička "podmornica" ,nisam ni ja odolio te sam morao ući unutra ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Za obilazak sajma potrebna je i Vespa brodić ;

[attachment=4]

Bez pumpi ne ide ;

[attachment=5]

Osim izložbenih primjereka tu su i stalni posjetitelji lučice na vezu čiji su vlasnici dubokog đepa ;

[attachment=1]

Razna dodatna oprema ;

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Bio je tu i maketarski kutak ;

[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Sajamski prostor sa izloženim brodovima ;

[attachment=5]

[attachment=1]

Ovaj se meni svidio :)

[attachment=2]

Naši drveni brodovi ;

[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

Razni drugi brodovi ;

[attachment=1]

A evo i "DJČ" odnosno nekakva varijacija na temu  :P

[attachment=2]
[attachment=3]

Za one s dubljim đepom ;

[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]

Ništa bez njih , vodena linija piturana u zeleno  ;) ;

[attachment=3]

I za kraj Split u daljini ;

[attachment=4]

Nije DJČ nego

Brzi desantni čamac (BDČ-82) (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,14991.msg144467.html#msg144467)

 ;D  poz.

28.04.2014.

GASI KOĆARICE
EU: Prestanite loviti ribu, dat ćemo vam milijune

Europska mora, od hladnog sjevera do toplog juga, opasno su opustošena prevelikim izlovom. Globalnom projektu EU birokracije u spašavanju života u morima pridružit će se i njena nova članica Hrvatska.

I dok jedni bespogovorno podržavaju sudjelovanje naše zemlje u tom EU projektu, drugi tvrde da naša malena ribarska flota nije, niti je mogla generirati pustošenje Jadrana, već su to učinili Talijani, pa je suludo pristati na ciljano uništavanje domaćih ribarica. Čak ni uz uvjet popriličnih odšteta koje Bruxelles nudi hrvatskim ribarima.

- Odmah da demantiram one koji pokušavaju domaću javnost uvjeriti kako se radi o ciljanoj eliminaciji hrvatskih ribara. Ni govora. Radi se o sasvim realnoj procjeni da su ribolovni kapaciteti preveliki i da je preveliki izlov ugrozio riblji svijet u svim europskim morima. Na smanjenju tih kapaciteta već više godina rade mnoge zemlje EU-a. Italija na tome radi gotovo 30 godina.

Kao bivši ribar potpuno sam svjestan toga i podržavam takav projekt i u Jadranu. Jer, to je jedini način da zaustavimo daljnje pustošenje Jadrana koje je, zbog svoje raznolikosti, možda ugroženije od ostalih europskih mora - kaže saborski zastupnik Petar Baranović, inače predsjednik Savjetodavnog vijeća za ribarstvo pri Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

- Ovaj put EU našim ribarima nudi prilično izdašne odštete. Ne samo da u cijelosti isplaćuje brodove i ribarsku opremu i alate već ostaje i dovoljno novca za započinjanje nekog novog biznisa. Pored ostalog, sugerira se da se okrenu uzgoju ribe. Ističem da nitko nikog neće na to prisiljavati, već se radi o dobrovoljno odluci svakog ribara i njegovoj procjeni koliko mu se to osobno ili poslovno isplati - kaže zastupnik Baranović.

No, nisu baš svi apriori takvog mišljenja ili barem misle kako Hrvatska ne bi smjela bespogovorno prihvatiti takvu politiku.

Dvije trećine viška

- EU komisija je još 2011. godine objavila da je 62 posto stokova riba u europskom moru Atlantika preizlovljeno, dok je situaciju u Sredozemlju još i gora jer je ovdje 82 posto resursa preizlovljeno. Sukladno tome se došlo i do podatka da je dvije trećine cijele flote EU-a, s obzirom na to koliko se lovi, zapravo viška, te je stoga jasna namjera EU-a da na neki način uravnoteži količinu ulova s ribolovnim naporom, tj. flotom - tvrdi profesor Alen Soldo, stručnjak za ribarstvo Sveučilišta u Splitu.

Uopće ne dvoji da bi u toj priči mogao biti zaobiđen Jadran.

- Jadran, posebice njegova zapadna, talijanska strana također je preiskorišten te se smanjenje flote treba odraditi i u Jadranu.

Talijanska flota, iako na raspolaganju imaju manju površinu mora nego hrvatski ribari, četiri puta je veća od hrvatske. Prema tome, Talijani definitivno trebaju smanjiti svoju flotu, kako prema broju plovila, tako i drugim karakteristikama koje čine ribolovni napor.

Ono što Hrvatska ne smije nikako dopustiti jest smanjenje i hrvatske flote, jer obzirom na resurse, za to nema opravdanog razloga, dokle god postoji višestruko veća talijanska flota.

Ne smijemo dopustiti da se pristane na bilo kakvo smanjenje hrvatske flote koje bi se radilo recipročno s Talijanima, primjerice u istom postotku kao i oni, jer za većinu resursa mi nismo ni uzrokovali prelov, pa stoga ne možemo za njega ni odgovarati.

Murterski ribar Branko Markov kaže da nema pojma o projektu EU.

- Iako se radi o obiteljskom biznisu koji se prenosio s generacije na generaciju, a ja sam u njemu tek pet-šest godina, ozbiljno ću razmisliti o odustajanju. Razloga je i previše. Gorivo je preskupo, a ribe je sve manje.

Država ne uvažava uvjete u kojima poslujemo. Obveze se moraju izmirivati bez obzira na to jeste li zbog lošeg vremena danima bili privezani i niste išli u ribolov - kaže Markov.

Hrvatima 30 miljuna €

Hrvatska će iz Europskog ribarstvenog fonda imati na raspolaganju oko 30 milijuna eura godišnje. Svi hrvatski ribarski brodovi bit će opremljeni satelitskim sustavom nadzora, s ugrađenim tzv. plavim kutijama, uz pomoć kojih će se u svakom trenutku moći ocijeniti položaj svakog broda i njegovo kretanje.

Povlastice

Broj važećih povlastica - 3535
Povlastice s upisanom pridnenom povlačnom mrežom (koćom) - 789
Povlastice s upisanom plivaricom za malu plavu ribu - 487
Ribolovna flota (Gospodarski robolov) - 4270 plovila

Računice sa srdelom

Ribari masovno najavljuju prodaju brodova. Procjene govore da će većina domaćih ribara prodati svoje brodove, uzeti EU novce i zauvijek kazati zbogom ribarenju. Jer, kako tvrde, od ovog posla se ne može više živjeti. Prije 30 godina je kilogram srdele koštao koliko i litra nafte, a danas za litru nafte moraju uloviti tri kilograma srdele koje je, inače, sve manje. Za preživjeti godišnje se mora uloviti barem 12 vagona, dok su prije bila dostatna i dva vagona.

Danas ribarice, sutra turistički brodovi

Kako će se operativno provoditi ovaj EU projekt? Brodove, a s njima i povlastice, otkupljuje država, ribari dobivaju obeštećenje, što se obračunava prema veličini broda, jačini motora i njegovim godinama. Samo za 2013. godinu Europska unija daje pet milijuna eura za uništenje i otkup brodova. Ribar ne može prodati brod, on se uništava bez obzira na to u kakvom je stanju i kada je građen. Oni koji se ne unište, bit će prenamijenjeni u turističke ili u izletničke brodove za lov ribe.

Autor : Marijan Džambo
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/243369/Default.aspx)

07.05.2014.

DVIJE TRUDNICE, BEBA...
Hrvati s libijske pučine spasili 117 emigranata!

[attachment=1]

Posada japanskog broda “Glory Sky”, pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Gojka Milankovića, prije nekoliko dana spasila je 117 afričkih emigranata koji su plutali u dvjema brodicama na pučini Sredozemnog mora, na 92 kilometra od libijske obale.

Pomorci s broda za prijevoz cementa, izgrađenog 1996. godine, među kojima je bio i Korčulanin Dinko Brčić, upravitelj stroja, uključili su se u višesatnu akciju spašavanja brodolomaca koja je koordinirana iz Rima.

S prve brodice na palubu “cementaša” prebačeno je 105 emigranata, a s druge 10 žena, među kojima su bile i dvije trudnice, te jednu šestomjesečnu bebu.

– Zbog valovitog mora dva člana posade spustila su se u brodicu i pomagala ženama. Djeca i žene su odmah smješteni u prostor za rekreaciju posade, a ostali brodolomci na palubi gdje su svi dobili hranu i piće.

Iako se “Glory Skyu” približio libijski ophodni brod čija je posada zatražila da otplove prema Tripoliju, zapovjednik je postupio po naputku talijanske službe za spašavanje na moru i zaplovio prema Pozzallu na Siciliji gdje su emigranti iskrcani – ističu u Sindikatu pomoraca Hrvatske, koji će posadu predložiti za “Plavu vrpcu Vjesnika”.

Hrvati su na brod ukrcani posredstvom zagrebačke agencije “TA-NA”.

Autor : Gordan Zubčić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/244296/Default.aspx)

 07.05.2014.

NIKOTINSKA ‘TARIFA’
Egipćani reketare posade kroz Suez

Devet dana trajala je naša mirna plovidba od engleskog Southamptona prema Sueskom kanalu. Bilo nam je to veliko olakšanje nakon presinga po europskim lukama, osobito kada je riječ o dugim noćnim “manevrima” kao što je devetosatni prilaz Hamburgu po maglom obavijenoj rijeci Elbi. Nekoliko dana prije planiranog dolaska na sidrište Port Said, na sjevernom ulazu u Sueski kanal, primili smo upute iz kompanije da se stanje u egipatskim lukama postaje teže zbog ucjenjivanja tamošnjih službenika koji su u posljednje vrijeme znali čak i namjerno izazvati male požare na nekim brodovima čije im posade nisu htjele dati - cigarete. Politička situacija u Egiptu nije bas ohrabrujuća i zato male organizacije žele napraviti nered koji bi ostavio veliki trag u Sueskom kanalu.

Promislio sam, lako je vama iz direkcije poslati dopis i tražiti da Egipćanima ne dajemo cigarete. Ali, mi ovdje smo sami i nemamo nikoga tko bi nas zaštitio od takvih osoba koji žele na bilo koji način doći do zadovoljštine. Ni policije ni pomorskih vlasti...

Plovidba u konvoju

Kada smo došli na sidrište ispred Port Saida morali smo baciti sidro na poziciju namijenjenu brodovima s velikim gazom, pri čemu je naš gaz bio 13,9 metara, a društvo su nam pravili veliki brodovi poput “Elly Mearsk”, jednog od najvećih “kontejernaša” današnjice, s gazom od 15,4 metara. Nakon što smo dobili obavijest od nadležnih, digli smo sidro i plutajući čekali upute o našem rednom broju u kanalskom konvoju, kao i koji brod moramo sljediti, ali i o brodu koji će nam biti po krmi.

Dobar dio plovidbenog puta morali smo proći sami do pozicije na kojoj smo ukrcali pilota. Plovdiba kroz kanal koji je obilježen bovama koje nisu baš na pozicijama koje su ucrtane na pomorskim kartama predstavlja veliki izazov za svakog kapetana.

Nakon nekog vremena primijetili smo da je brod ispred nas naglo usporio, pa smo se i mi morali “spustiti” ispod devet čvorova kako bismo ostali na sigurnoj udaljenosti. Slušajući radio-vezu doznali smo da su imali malih problema s pogonskim strojem...

Prilazili smo mjestu za ukrcaj peljara koji je, po običaju, kasnio. Nakon nekoliko trenutaka prišao nam je peljarski brod, ali nisu htjeli pristati uz naš brod dok im ne bacimo jedan karton cigareta. Prvi karton pao je u more i bio zauvijek izgubljen, ali drugi pokušaj bio je uspješniji.

Nakon toga peljarski brod je pristao kako bismo ukrcali prvog pilota. Pilot je bio pravi gospodin koji nije tražio nikakve poklone. No, teškoće su nastale nakon nekoliko sati plovidbe kada smo ukrcali drugog peljara koji će s nama ostati do Sueza odnosno do izlaska iz kanala u Crveno more.

Non-stop je nesto pričao o potpuno nevažnim stvarima za navigaciju kroz kanal, nije uopće vodio brigu da drži brod na sigurnoj udaljenosti od broda koji vozio ispred nas, dakle na udaljenosti od milju i pol do dvije, a pravi problem je nastao kada smo se brodu ispred nas približil na opasnih 0,7 kabela.

Korupcija na svakom koraku

To je bio trenutak kada sam se morao suprostaviti, a onda je počela velika drama. Adrenalin je rastao, a s njim i napetost na mostu. Zaustavili smo brod i nakon nekoliko trenutaka smo bili na sigurnoj udaljenosti od broda ispred nas. Pilot me je pozvao vani, na krilo mosta, kako bi me nešto upitao, znajući da se svi razgovoru na mostu snimaju.

– Kapetane, koliko namjeravate platiti (novca) da vas ne prijavim?

– O čemu govorite? – uzvratio sam mu britko i najavio mu da ću prijaviti ja njega zbog neodgovornosti.

Nakon što smo kontaktirali kontrolu kanala zaključili smo da moramo naći mjesta za dijalog i da se prestanemo svađati. Nešto kasnije obratio sam pozornost na koji način pilot maltetira mog časnika zbog kave, jer je vikao na njega zbog navodnog viška šećera u šalici.

Samo nekoliko minuta prije iskrcaja, otvorio je neizbježno pitanje oko broja kartona cigareta. Mislim da sam zaslužio 10 kartona, kazao mi je peljar, pa sam mu uzvratio da se zadovolji s pet. Pregovore smo završili na sedam! Nakon toga smo sretno isplovili prema Singapuru.

Autor : Kapetan Ivica Slavica
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/244102/Default.aspx)

08.05.2014.

DRAMATIČNA AKCIJA
Dubrovački kapetan Gojko Milanković: Spasili smo 222 afrička očajnika, pa - zapjevali

[attachment=1]

Dubrovački kapetan Gojko Milanković s posadom japanskog broda “Glory Sky”, kojim upravlja norveški brodar, 29. travnja spasio je 222 afričkih emigranata koji su u dvama gumenim čamcima plutali pučinom Sredozemnog mora, 92 kilometra od libijske obale.

Libijci, Ganci, Nigerijci, Sirijci..., među njima deset žena, dvije trudnice i jedna sedmomjesečna beba, tri su dana plovili u natrpanim čamcima i u nehigijenskim uvjetima. Zahvaljujući kapetanu Milankoviću i njegovoj posadi spašeni su bez ijednog incidenta i stradalog čovjeka, unatoč prijetnjama naoružane libijske ophodnje, te su prebačeni na talijansku obalu.

Kasnili s ukrcajem

- U prvom gumenjaku sa 105 ljudi vladali su nevjerojatna euforija i strah, tako da smo najveću muku mučili kako ih umiriti i spriječiti utapanja. Jedan bi se očajnik krenuo penjati uza skale, drugi bi ga vukao natrag. Zato smo najprije iskrcali muškarce. Potom smo opazili i drugi čamac sa 117 emigranata.

- Nije slučajno da su naletjeli na nas, jer se pokazalo kako su znali rutu svakoga broda koji je tuda prolazio. Primijetili smo da su bježali od dva broda koja su u to vrijeme plovila tom rutom. Jedan je plovio za Benghazi u Libiji, a drugi za Aleksandriju u Egiptu. Mi smo kasnili s ukrcajem tereta u Libiji, za što oni nisu znali i to je vjerojatno razlog zbog kojega su i plovili tri dana - kazuje kapetan Milanković.

Većina je izbjeglica bila u dobrom stanju s obzirom na okolnosti putovanja. U jeku akcije spašavanja stigli su i nepozvani gosti, naoružana libijska ophodnja koja je, uz prijetnju strojnicama, zahtijevala da se brod uputi prema njihovoj obali. Iskusni kapetan odgovorio je potvrdno, ali je potom posadi zapovjedio da “punom parom” zaplove prema Pozzallu na Siciliji. Cijelu akciju koordinirala je središnja agencija za spašavanje u Rimu, a kako su se nalazili u međunarodnim vodama, brod je bio izvan libijske jurisdikcije.

Gumenjaci, kakvim su plovili spašeni emigranti, proizvode se u serijama za uhodani posao organiziranja emigracije. Loše su kvalitete i s pokušajem njihova podizanja na brod došlo bi do pucanja. Emigranti tvrde da su za bijeg gumenjakom plaćali tisuću dolara po osobi. “Paket-aranžman” sadržavao je mjesto u gumenjaku, osigurano gorivo, bočicu vode i malo hrane.

Prema njihovu kazivanju, emigraciju organiziraju pripadnici državnih organa. S obale se otisnu prema plovidbenom redu broda za koji znaju da će ih odvesti u sigurnu talijansku luku. Prema svjedočenju spašenih, ovom su prilikom s obale isplovila četiri gumenjaka, ali se o sudbini preostala dva ništa ne zna.

Neopisivo zadovoljstvo

Milanković preko hrvatske agencije TA-NA već 18 godina plovi za norvešku tvrtku. Među posadom “Glory Skya” bio je i Dinko Brčić iz Žrnova, upravitelj stroja, te 18 Filipinaca. Za sve sudionike akcije kapetan ima samo riječi hvale. Sindikat pomoraca Hrvatske Gojka Milankovića predložit će za Plavu vrpcu “Vjesnika”, nagradu za spašavanje na moru.

- Kad smo iskrcali posljednjeg putnika, posve spontano smo zapjevali na talijanskoj obali, ali emocije su me preplavile tek nakon dolaska kući, tjedan dana nakon akcije. Neopisivo zadovoljstvo i tuga, sve istodobno - ističe dubrovački kapetan hrabrost Gojko Milanković.

Autor : Silvia Rudinović
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/244443/Default.aspx)

Lešinari su očito zacrtali raskopat i ovo malo mora i zemlje šta nam je ostalo ,s obzirom da mi ne znamo upravljati ni sa osnovnim resursima kao što su voda, zemlja, sunce, ako do ovoga dođe glavnu riječ u svemu će voditi stranci i domaći pohlepni i debelo korumpirani političari ,i da možda je moguć razvoj Mornarice u budućnosti vidimo da se opremaju na veliko, treba netko i zaštititi te puste bušotine  :klap   :-[

9.5.2014

KLJUČAN TRENUTAK
Financial Times: Hrvatsku će spasiti nafta i plin iz Jadrana

Financial Times ističe da bi rezerve u Hrvatskoj mogle biti znatne, što dolazi u ključnom trenutku zbog krize u Ukrajini

Hrvatska Vlada nada se da će Hrvatska postati poznata po onome što možda leži ispod njezina mora, a to su milijarde dolara vrijedni nafta i plin, piše Financial Times i najavljuje kako će Hrvatsku spasiti bogatstvo u nafti i plinu. Podsjećaju da su provedena istraživanja i da je otvoren natječaj, a ističu i da očekujemo da ćemo u istraživanje privući 2,5 milijardi dolara ulaganja.

Financial Times, jedan od najuglednijih poslovnih medija u svijetu, konzultirao se i s analitičarima, a jedan od njih – Jim Thomas, potpredsjednik za regulatorna savjetovanja pri IHS-u, koji je pomogao Hrvatskoj izraditi proces nadmetanja – tvrdi da je projekt potencijalno vrlo pozitivan za Hrvatsku, a vjerojatno i za cijelu regiju te napominje da je bilo oko 40 naftnih tvrtki na konferenciji za pokretanje natječaja.

Hrvatska trenutačno ima dokazane rezerve od 70 milijuna barela sirove nafte i 2,6 milijardi kubika prirodnog plina, prema podacima US Energy Information Administrationa, napominje FT, a ističe da bi se potencijalne rezerve u Hrvatskoj mogle pokazati znatnima, što dolazi u ključnom trenutku zbog krize u Ukrajini. Prošle je godine u Velikoj Britaniji Sunday Times izvijestio da istraživanje norveške tvrtke Spectrum procjenjuje da bi Hrvatska mogla imati rezerve do tri milijarde barela sirove nafte, što su druge najveće rezerve u EU. Šanse su velike, kaže analitičar Thomas za FT.

Autor : Marina Šunjerga
Izvor : VL (http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/financial-times-hrvatsku-ce-spasiti-nafta-i-plin-iz-jadrana-937595)

11.05.2014.

TA DIVNA STVORENJA
Otvorio akvarij u Vranjicu jer sa Splitom nije htio imati posla

[attachment=1]

Tipična starinska dalmatinska kuća iz 19. stoljeća na južnoj vranjičkoj rivi ničim ne odaje kakav se čudesni svijet krije unutra. Poznata je, u njezinu prostranu dvoru na balote je igra dotur Luigi iz Maloga mista, a uz fasadu načelniku je Roko Prč dostavlja biru. Kad – hop s lijeve strane u bazenu se hladi – velika glavata želva.

Čim priđeš prag, pozdrave te golubi i raže. To je ulaz u najveći morski akvarij u državi, koji je u Vranjicu uredija Komižanin Kuzma Mariani i njegovo sedmero dice. U dišpet Oceanografskom institutu na Marjanu koji je dičici i fureštima zatvorija vrata prije četrdesetak godin, a bazene pretvorio u mrjestilište. Kako tamo građani više ne ulaze, tko zna šta je unutra...

Veliki Split nastavija je s velikin ambicjunima, pa je u kupališnoj zgradi na Bačvicama ostavija prostor za golemi gradski akvarij. I doslovno ostavija jer je taj prevridni prostor i danas, dvadesetak godin nakon gradnje, prazan i nikakav. Nije bilo političke volje. A nismo se baš razbacivali ni pažnjom za djecu i goste.
No, šjor Kuzma je uspija, tri godine je radija ka crv, uložija ko zna koliko. A možda je moga proći i jeftinije da je zatražija koncesiju za splitski akvarij?

– Sa Spliton imat posla?! Ajme, ne fala. Mislija san najprije na to, ali moraš se uplest u politiku, danas su ovi na vlasti, sutra su oni, a čovik koji bi tija nešto radit nastrada! Ovdje iman svoje kvadrate i miran sam.

– Prostor je ka stvoren za ugostiteljstvo?
– To mi je prejednostavno. Ovde je prava akcija. Ajmo naprid. Imamo obić dvadeset i pet bazena – zove.

Ne zna čovik di bi gleda, rič je o jadranskim ribama i glavonošcima, sve su više-manje poznate vrste, ali kad zaroniš doli se sve to razbiži, gledaju te ka monstruma, a ovde su mirne, već su naučile na ljude. Iz “manjih” akvarija s dvadesetak iljada litara gledaju nas velike murine i ugori, kirnje, škarpine, švoji, saruni, sipe, ubotnice, lubini, trlje, jastozi i hlapi, raci samci vire iz školjaka... Jo koji bi se ovde obid moga učinit! A vidi morske konjiće!

[attachment=2]

Ali najveća atrakcija “Split Aquariuma” je ogromni stakleni bazen s morskin pasima i gofima u sredini, zaprema 100 iljada litara vode, a stijenke od kaljenog stakla debele su pet centimetri! Kako se samo praćakaju lipo unutra, siti i zadovoljni, najveći morski predatori kroz caklo pare dobri ka kućni pasići. U ovome su akvariju potopljena rebra prave drvene gajete.
– To je sve lipo, al dođite vidit motore svega ovoga – poziva Kuzma u strojarnicu.

More se pumpama siše iz podzemlja, prolazi kroz tri preljevna bazena, prvi filter, UV filter, proteinski filter... Ostaje čisto ka s Palagruže, moš ga pit.
– Ka bolnica, sustav ne smi minut ostat bez struje. Zato je ovde automatski generator, pali se čin nestane napajanja, a cili sustav se kontrolira i dojavljuje priko mobitela. More cilo vrime cirkulira kroz bazene, upumpava se zrak, a pod di posjetitelji prolaze je na pajete – kaže Mariani.

– Odakle riba? S peškarije – zafrkavamo.
– Ma kakvi, u kontaktu san s ribarima, iman svoj brod i opremu za privozit ribu.
– Koliko je morskih vrsta?
– Priko 130. A imamo i nešto ričnih, da naša dica vide i to, vodene kornjače i brazilske kajmane, male krokodile...
– Velika stvar za Dalmaciju...
– I je velika. I puno, puno posla i ljubavi.

Autor : Damir Šarac
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/244685/Default.aspx)

10.05.2014.

DOK LJULJAJU SE KREVETI...
Split će za koji dan dobiti botel: prvi morski hotel glanca se u škveru

[attachment=1]

Prvi splitski botel, odnosno ploveći hotel, već će tijekom svibnja primiti prve goste: 120 metara dug putnički brod “Dalmatia” mjesecima se uređuje i sređuje u splitskom brodogradilištu. Meštri u trlišima užurbano zuje brodskim hodnicima i palubama. Tuče se ruzina s brodske oplate, brusi paluba, pituraju saloni... Hodnici i saloni pažljivo su prekriveni najlonom i kartonom.

Nekadašnje putničke kabine, sutra “hotelske sobe” čiste su, sređene, usisane i sve lipo miriše. Samo valja otvoriti vrata, da ne kažemo spustit brodske skale i primiti prve goste.

Booking.com

- Preko Booking.coma već imamo na desetke rezervacija. Pregovaramo s turističkim agencijama koje su zainteresirane za dovođenje gostiju - priča nam poznati splitski poduzetnik Večeslav Mrčelić, vlasnik tvrtke “Botel“ koja je od brodarske tvrtke “Blue Line” unajmila “Dalmatiju“ sa željom da uskoro postane pravi morski hotel u splitskom portu.

- Čujte, s obzirom na sve sadržaje koje imamo na brodu, od VIP kabina, restorana, barova, noćnog kluba, sauna, jacuzzija, do sunčane palube, recepcije, male kapelice i svega ostaloga, mi komodno možemo imati četiri hotelske zvjezdice. Uz to i cijene smještaja više su nego prihvatljive. Recimo, cijena kreveta u četverokrevetnoj kabini morskog hotela je 25 eura, u dvokrevetnoj kabini je 50 eura, a krevet u VIP kabini je 100 eura - kaže naš sugovornik, ponosan na novu splitsku turističku atrakciju.

Botel “Dalamtia“ ima 482 kreveta i 150 kabina, od čega 10 luksuznih. Uza sve to, tu je i velika garaža.

- Pa neće vam valjda gosti spavati u garaži? - pitamo u čudu dok stojimo na palubi broda privezanog uz obalu pokraj hale Brodogradilišta specijalnih objekata u Supavlovoj uvali.

Auton u garažu

- Neće, neće, ha-ha-ha... Ako botel bude privezan u Gradskoj luci, nudit ćemo mogućnost našim gostima da svoje automobile parkiraju u brodskoj garaži - otkriva Mrčelić još jedan detalj nove turističke ponude broda koji ovaj splitski poduzetnik vidi kao svojevrsnu reinkarnaciju nekadašnje “Istranke“, carske jahte austrijske dinastije Habsburgovaca.

- Stara i romantična “Istranka” koja je desetljećima bila vezana na Rivi bila mi je glavni forte za ideju botela. Želimo da splitski botel, poput botela “Marina“ u Rijeci, postane dio društvenog života i đira naših sugrađana.

[attachment=2]

Plesnjaci, večerice pod zvijezdama, druženje na brodu, domjenci u pravom pomoroskom ambijentu... - kaže Mrčelić, ne skrivajući velike planove za “Dalmatiju“ koja je godinama spajala hrvatsku i talijansku obalu, odnosno Split i Anconu.

Mrčelić je predložio splitskoj Lučkoj upravi da se “Dalamtia“ priveže s unutrašnje strane vrha Gata svetog Petra u Gradskoj luci. Kako kaže Mrčelić, na tom vezu brod nikome ne bi smetao.

Apel za dogovor

- Predložili smo tu lokaciju jer “Dalmatia” - prema svim procjenama - ni na koji način ne bi ometala promet većih brodova koji uglavnom pristaju na drugim vezovima u istočnom i južnom dijelu luke. S pola dužine brod bi bio privezan za gat, a drugom polovicom bi virio van.

U slučaju potrebe lako bismo se nakratko izmjestili izvan luke. Međutim, nismo naišli na razumijevanje Lučke uprave, gdje smatraju da nema mjesta za botel. Ako ne postignemo dogovor, bit ćemo prisiljeni usidriti se negdje izvan luke, ispred Sustipana, što će znatno povećati troškove dolazaka gostiju, ali i svakodnevnu dostavu goriva, vode i hrane koju ćemo, u tom slučaju, na botel morati dostavljati malim tenderima.

Imam dojam da su lučki predstavnici odlučili u startu srezati ideju da u portu dobijemo prvi splitski botel. Uopće nisu pokazali želju da pomognu. Zbog toga mi je jako žao. Apeliram na dogovor u interesu grada, ali i županije - kaže poduzetnik Mrčelić.

Feribot “Dalmatia“ izgrađen je 1978. godine u Poljskoj kao “Pomerania“. Ovaj lijepi brod preplovio je na tisuće morskih milja. Tukao je valove od Baltika do Jadrana, a sada će - kao morski hotel - uploviti u drugu, mirniju mladost.

BROJEVI

482 kreveta
150 kabina
10 luksuznih
120 metara, dužina broda
1978. godine izgrađen u Poljskoj
25 eura - cijena ležaja u četverokrevetnoj kabini
100 eura - krevet u VIP kabini

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/244606/Default.aspx)

13.05.2014.

IZ KLUPA NA PALUBU
Vježbenici će moći stažirati i na jahtama

U posvemašnjem nedostatku mjesta za odrađivanje vježbeničkog staža na domaćim, ali i stranim trgovačkim brodovima mladi pomorci uz potporu Sindikata pomoraca Hrvatske pokrenuli su inicijativu prema Ministatvu pomorstva kako bi im se dopustilo obavljanje kadeture i asistenture i na jahtama.

Njihova nastojanja urodila su plodom, pa je resorno ministarstvo objavilo dodatno tumačenje Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca kojim dopušta obavljanje polovine vježbeničkog staža na jahtama uz dodatno pojašnjenje da budući “makinjišti” moraju ploviti na jahtama čiji strojevi imaju snagu od najmanje 750 kilovata.

Dokument s potpisom Igora Butorca, pomoćnika ministra pomorstva, nesumnjivo otvara dodatne mogućnosti za mlade pomorce kako bi uspjeli odraditi onih nužnih 12 mjeseci kadeture ili asistenture koji su preduvjet za dobivanje temeljnih breveta i nastavak školovanja.

Naime, spomenuti Pravilnik propisuje da vježbenici palube moraju najmanje šest mjeseci prakse odraditi na brodovima u međunarodnoj plovidbi, nosivosti najmanje 500 brutotona ili većima, a tijekom preostalog dijela službe moći će ploviti i na jahtama. Vrlo slični uvjeti propisani su i za strojare koji će ubuduće moći odraditi polovinu asistenture na brodovima čiji motori imaju snagu od najmanje 3000 kilovata, a drugi dio staža na jahtama čiji pogonski strojevi razvijaju snagu od najmanje 750 kilovata.

U svakom slučaju, članovi posada ubuduće će imati veće šanse za stažiranje, pa se pretpostavlja da bi barem polovina aktualnih hrvatskih kandidata na taj način mogla riješiti problem koji muči mnoge mlade pomorce. Smanjivanje domaće flote, orijentacija na i na inozemne članove posada, te velika konkurencija na brodovima inozemnih brodara - tri su ključne prepreke koje su srednjoškolcima i studentima otežale traženje mjesta za obavljanje vježbeničkog staža.

- Nakon pritisaka na Ministarstvo pomorstva napokon smo dobili odgovori na naš upit vezan uz problem priznavanja odrađivanja vježbeničkog staža na jahtama. Reakcija resornog ministarstva napokon ide u korist hrvatskim pomorcima i to je ključni pomak prema stvaranju boljih uvjeta za mlade pomorce, jer odavno su prošla vremena kada su naše kompanije imale po dvadesetak i više brodova i na svakome je bilo mjesta za najmanje dvojicu vježbenika - ističu u Sindikatu pomoraca Hrvatske.

Očekuje se da će već ovog ljeta vladati pojačani interes za ukrcaj kadeta i asistenata na jahte koje tijekom sezone plove Jadranom i Sredozemljem, te da će na takav način Hrvatska dobiti novu generaciju “ljudi od mora” sa specifičnim znanjima koja će moći primijeniti tijekom daljnjeg školovanja i rada na brodovima.

Autor : Gordan Zupčić
Izvor : SD (http://slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/244781/Default.aspx)

Ima tu još jedan problem,a taj je šta svaka ozbiljnija firma traži svih 12 mjeseci na "pravom" brodu(preko 3000 BRT)....

Nakon što smo prethodno objavili vijest kako Financial Times savjetuje odnosno sudbonosno proriče da će Hrvatsku spasiti Nafta i Plin koja se nalazi u Jadranu ,izgleda da je stigla direktiva da se nečije zamisli o eksplotaciji sprovedu u djelo pa ćemo tako prenjeti ovu po meni jako bitnu vijest ;

12.05.2014.

UZ NAJVIŠE EKO-STANDARDE
Josipović u SAD-u: Hrvatska je mogući važan čimbenik energetske neovisnosti Europe

Predsjednik Ivo Josipović, koji se nalazi u višednevnom radnom posjetu SAD-u, u ponedjeljak je rekao da će američkim gospodarstvenicima iz energetskog sektora poručiti da je Hrvatska stabilna zemlja s izgledima da bude važan čimbenik u energetskoj neovisnosti Europe.

Josipovićev posjet SAD-u, prvo u Washingtonu gdje ga u srijedu očekuje susret s potpredsjednikom Joem Bidenom, a potom i Houstonu, prvenstveno je posvećen energetskoj sigurnosti i energetskim projektima koje Hrvatska razvija.

"Moje poruke su i politici i naftnom biznisu ovdje da je Hrvatska stabilna zemlja, zemlja koja ima znanja i prirodnih resursa i koja je tako pozicionirana na mapi Europe da može biti jedan od najvažnijih čvorišta energetske sigurnosti Europe", izjavio je za HTV predsjednik Josipović prvog dana posjeta tijekom kojeg se sastaje s hrvatskom dijasporom. Izrazio je zadovoljstvo dokumentacijom koju je vlada izradila o mogućim nalazištima nafte i plina u Jadranu za čime američke kompanije pokazuju interes.

Također je kazao da je ukrajinska kriza "potencirala značaj Hrvatske u projektu energetske sigurnosti Europe".

"Hrvatska svojom infrastrukturom, LNG-om, naftovodom i plinovodom, koju tek treba izgraditi može biti onaj faktor koji osigurava energetsku sigurnost Europe od Rusije i ostalih zemalja", ustvrdio je Josipović.

Osvrnuo se u tom kontekstu i na INA-u koja je, kako je rekao, "bez obzira na vlasničke udjele ključna hrvatska kompanija", s kojom se nažalost nije upravljalo "onako kako smo željeli". U razgovoru za Novu TV izrazio je uvjerenje da će vlada, koja vodi pregovore s mađarskim MOL-om, štititi interese Hrvatske, ali imati i razumijevanja za opravdane interese druge strane.

"Dogovor je, uostalom, uvijek bolji od parničenja i vođenja sporova", ocijenio je predsjednik. Izrazio je uvjerenje da će vlada na najbolji mogući način pronaći jedan zajednički dogovor s Mađarima.

Predsjednik Josipović je ranije za Financial Times napisao članak upravo o o energetici i kazao kako nedavno snimanje podmorja Jadrana ukazuje na to da Hrvatska ima znatne rezerve plina i nafte za istraživanje.

"Međutim, čistoća Jadrana je dragocjena za važan turistički sektor u Hrvatskoj koji mora biti zaštićen. Zbog toga se Hrvatska, dok nastavlja razvijati energetske rezerve, mora pobrinuti da se to radi uz najviše ekološke standarde, istaknuo je krajem travnja Josipović.

Što se gospodarske politike tiče, Josipović je potvrdio da će s potpredsjednikom Bidenom su srijedu svakako razgovarati o ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jer "američka administracija sklapa takve ugovore kada prepozna da je takav interes ulagača i SAD-a u pojedinu zemlju"

"Mi smo sada u fazi kada se konzultiramo s ulagačima koji jesu u Hrvatskoj i siguran sam da će oni iskazati interes da se takav interes sklopi. To će zasigurno imati i odličan povratan efekt", rekao je Josipović, izrazivši uvjerenje da će to pomoći u povećanju broja američkih ulagača u Hrvatsku.U Hrvatskoj trenutno djeluje 101 predstavništvo američkih tvrtki.

Vizni režim također je jedna od bilateralnih tema i tu je šef hrvatske države "prilično optimist".

"Očekujem da bi moglo doći do ukidanja viznog režima... brojke i oni kriteriji koji govore o tome da li neka država zaslužuje ili ne zaslužuje ukidanje viznog režima idu nama u prilog", kazao je Josipović.

Prema njegovim riječima, nezaobilazna tema u razgovorima s Bidenom biti će i BiH. Ne samo SAD već i Europa, objasnio je Josipović, zainteresirani su za odnose u regiji.

"Potpuno je jasan interes SAD-a, Europe i naravno i nas da imamo stabilno okružje i da države iz tog okružja ispune kriterije za članstvo u EU, a neke i za NATO, i da se priključe europskom klubu", rekao je Josipović. Ustvrdio je da za stanje u BiH "još nema nekog rješenja i da ga neće biti bez suglasja u samoj BiH bez obzira koliko se upirala Europa", izrazivši uvjerenje da će SAD i EU, prije nego reagiraju, zasigurno prvo pričekati izbore. Potvrdio ja i da Hrvatska ima "neke inicijative" po pitanju rješavanja stanja u nama susjednoj državi.

Josipović službeni dio posjeta počinje u ponedjeljak navečer (utorak rano ujutro po srednjoeuropskom vremenu) prijemom za diplomatski zbor i hrvatsku zajednicu u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu. Drugoga će se dana boravka u SAD-u sastati s predstavnicima Kongresa, američkih nevladinih institucija i 'think-tankova', a u srijedu će u Bijeloj kući razgovarati s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom. "Gotovo sigurno" će se tom sastanku pridružiti i predsjednik Barack Obama.

Posjet SAD-u Josipović nastavlja u četvrtak i petak Houstonu, u Teksasu, na energetskom forumu na kojem će biti okupljeno tridesetak naftnih i plinskih tvrtki, a razgovarat će se o ulaganjima u energetske projekte u Hrvatskoj.

Hrvatska iz SAD-a najviše uvozi upravo naftu, a potom i plin. Predsjednik Josipović će se također sastati i s američkim investitorima iz drugih sektora koji s iskazali interes za ulaganja u Hrvatskoj.

Izvor : SD (http://slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/244803/Default.aspx)

Kako smo već primjetili u svemu će opet voditi glavnu riječ SAD koji do crnog zlata dolazi na sve načine, kako će Jadran izgledati u budućnosti hoće li promjeniti naziv u Crno/Mrtvo more? S obzirom na najave o jačanju mornarice tj. njenih postojećih kapaciteta ,izgradnja ophodnih brodova opremljenih Američkim/Izraelskim sistemima neke stvari ako ćemo povući paralelu s ovim najavama postaju očite, biti će zanimljivo pratiti kako će se stvari razvijati u budućnosti koja bi mogla biti "crna".

13.05.2014.

DOŠAO I MINISTAR
Potpisan ugovor o gradnji dvaju vezova u splitskoj luci vrijednih 23 milijuna eura

Ono o čemu su još davnih 30-godina prošlog stoljeća maštali splitski gradonačelnici i brojni vizionari danas se konačno obistinilo.

Uz nazočnost Siniše Hajdaš Dončića, ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, predstavnici Lučke Uprave Split i domaćeg konzorcija „Pomgrad“ i „Viadukt“ potpisali su ugovor o početku izgradnje vanjskih vezova u Gradskoj luci.

Ovim kapitalnim projektom Split će za dvije godine dobiti dva dužobalna veza na koje će se moći vezati kruzeri duljine do 320 i 270 metara, dvije ukrcajno-iskrcajne rampe širine 30 metara, te novu operativnu obalu površine čak 14 tisuća četvornih metara.

Vezovi su vrijedni 23,3 milijuna eura, a financirat će se kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) a koji će zajedno vraćati država i Lučka uprava.

- Napokon! - radostan je bio Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave.

- Radovi počinju za mjesec dana, a rok za izgradnju je 760 dana. Kada završimo vezove, gradska će luka postati dodatna vrijednost splitskog turizma i paradigma razvoja grada. Veliki broj kruzera koje zbog dužine ne možemo primiti u luci, nakon završetka radova moći ćemo ih vezati na vanjske vezove i tako značajno podići sigurnost prometa i putnika, te razinu prihoda. Godišnje naša luka ima u prosjeku oko 17 tisuća ticanja kruzera, od čeka je između 70 i 100 velikih kruzera. Radovi se izvode u dvije faze. Prvo se grade istočni vez i središnja konstrukcija i rampa, a onda zapadni vez - kazao je ravnatelj Blaževski.

Kako je naveo ravnatelj, u tijeku je izrada  dokumentacije o budućim sadržajima putničkog terminala koji bi se gradio na lukobranu, a što bi obuhvatilo i uređenje nekadašnje zgradu „Dalmacijavina“.

Osim komercijalnih sadržaja, terminal će imati prostore za rad policije i carine, te smještaj njihove opremu, a kako bi se zadovoljili strogi kriteriji schengenskog graničnog prijelaza na obali.

Dakle, Split u punom smislu postaje i vrata Europe. Valja dodati kako će izgradnjom vanjskih vezova Split dobiti još jednu obalnu šetnicu koja će putnike i namjernike iz luke uz Katalinića brig dovesti ravno na Bačvice.

- Izgraditi će se i nova kanalizacijska infrastruktura u ovom dijelu luke, tako da će more biti još čistije - najavio je ravnatelj Blaževski.

Ministar Hajdaš Dončić naveo je kako je trebalo proći dvije godine kako bi se projekt vanjskih vezova doveo pred početak izgradnje.

- 2012. godine potpisan je ugovor sa EBRD-om o financiranju projekta, a sama procedura i pravila EBRD-a su vrlo stroga i precizno definirana tako da nismo mogli prije krenuti u izgradnju vezova. Ovo je važna investicija u ovim kriznim vremenima. Pravi projekt koji nije megalomanski, već po mjeri grada Splita i u skladu sa stopama rasta kruzing turizma u kojem je Split već nezaobilazna luka. Izgradnjom vanjskih vezova moći će se privezati i oni najveći kruzeri na tržištu koji primaju preko 4 tisuće putnika - kazao je ministar pomorstva.

Potpisivanju ugovora nazočio je i zamjenik ministra pomorstva Zdenko Antešić, zamjenici splitskog gradonačelnika Aida Batarelo i Goran Kovačević, potom predstavnici Županije Splitsko-dalmatinske, te brojnih pomorskih ustanova i institucija.

Skorim početkom izgradnje vanjskih vezova koji se očekuje do sredine lipnja, po prvi puta u svojoj dugoj povijesti, splitska luka izlazi iz prirodnog bazena omeđenog Sustipanom i Katalinića brijegom.

Inače, ministru pomorstva bilo je upućeno novinarsko pitanje hoće li opet otići na skupi radni ručak u ACI marinu o trošak grada Splita kao što je to bio slučaj za posjete gradu u veljači ove godine.

- Neću na ručak, jer sam se od zadnjeg puta malo udebljao - kazao je raspoloženi ministar Hajdaš-Dončić.

Autor : D. Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/244856/Default.aspx)

A šta kad okrene na jugo? :)

14.05.2014.

DRAMA NA MORU
Riječki pomorci spasili 142 emigranta: "Bilo je kao na kraju filma Titanic..."

Riječki pomorci spasili su 142 emigranata iz mora između Libije i Italije nakon havarije pretrpanog brodića koja se dogodila u ponedjeljak oko podneva.

Posada suplajera Kehoe Tide, kojim zapovijeda kapetan Željko Vuković (48) iz Rijeke, zajedno s drugim časnikom, također Riječaninom Bojanom Tasićem (28), spasila je dio emigranata, među kojima je bila i trudnica u devetom mjesecu trudnoće zajedno s njeno četvero djece.

U spašavanju je sudjelovao još jedan brod. Od ukupno 240 ljudi, iz mora ih je spašeno 205, dok su ostali, na žalost, poginuli.

- Mi smo support brod za hrvatsku platformu Zagreb 1 koji buši u libijskim vodama, a posao nam je da stojimo uz njih, asistiramo ukoliko nešto treba i štitimo da neki drugi brod ne udari u platformu. U ponedjeljak oko 10, 10 i pol ujutro vidjeli smo da jedna ribarica ide blizu platforme, unutar sigurnosne zone.

- U dogovoru s kapetanom platforme krenuli smo prema njima. Kada smo im se približili vidjeli smo da to nije ribarica nego brodić od 15-ak metara, prekrcan ljudima među kojima ima žena i male djece, većinom bez pojaseva za spašavanje. Naginjali su se, izgledalo je kao da će se svaki čas prevrnuti. Obavijestili smo Talijansku obalnu stražu i oni su nam rekli da ostanemo blizu njih i pratimo što će se dogoditi. Kada smo stigli na 50-ak metara vidjeli smo da situacija nije dobra.

- Ljudi su dizali djecu u zrak. U desetak minuta brod je počeo naglo tonuti. Odmah smo spustili dva čamca i krenuli u akciju spašavanja. Bojan Tasić upravljao je rescue boatom, ja sam koordinirao akciju s komandnog mosta. Scene su bile kao na kraju filma Titanic, strašno. Ljudi su vrištali, molili za život.

- Svi su bili neplivači. Spašavali smo prvo žene i djecu kojih je bilo jako puno. Bojan je s rescue boatom spasio najmanje 60 ljudi, a i cijela posada također je obavila herojski posao. Bilo je strašno, na površini su plutala trupla, dijelovi odjeće i obuće. Moji ljudi su plakali dok su izvlačili stradalnike iz mora - prisjeća se kapetan Vuković.

Akcija spašavanja trajala je oko sat vremena, kada je izvućen zadnji preživjeli, a kasnije su još dva sata tražili žive kojih, na žalost, više nije bilo.

Ubrzo nakon što je Vukovićeva posada krenula u spašavanje, na poziv im se pridružio i jedan brod francuske kompanije. Kehoe Tide spasio je 142 ljudi, a izvukli su i dvoje koji su, na žalost, bili mrtvi. Francuski je brod spasio 63 ljudi te su izvukli ostala trupla. Na koncu se uspostavilo da je mrtvih ukupno 35, preživjelih 205.

- Spasili smo, među ostalima, trudnicu s četvoro djece. Jednu djevojčicu od svojih pet godina moja je posada uspješno oživjela nakon izvlačenja iz mora, kao i jednog muškarca. Utopljenici su bili u šoku, promzli. Temperatura mora je 15 stupnjeva, a tu je bilo jako puno djece. Srećom, bila je bonaca, što nije tipično za to more. Da ih mi nismo pratili mrtvih bi vjerojatno bilo dvostruko više - govori kapetan.

Posadu suplajera, pored časnika Riječana, čine Egipćani, Ukrajinci i Rusi, a ukupno ih je 18. Nakon spašavanja utoplili su emigrante, dali im svoju odjeću.

- Svaki od članova moje posade apsolutno je dika i ponos svoje zemlje. Bili su divni, skinuli su doslovno odjeću sa sebe i dali je utopljenicima. Evo, ostali su samo u šlapama i tuti - veli Vuković.

Nakon dana provedenog na brodu, emigrante je u večernjim satima pokupila talijanska ratna mornarica. Radi se o ljudima iz svih dijelova Afrike i s Bliskog istoka.

- Njihov najveći strah bio je da ih ne vratim tamo odakle su krenuli. Ne bih to napravio ni u ludilu. Ne znam što će biti s njima ni gdje idu, puno detalja ne mogu otkrivati ni zbog istrage, ali se nadam da će napokon pronaći ono zbog čega su se ukrcali na taj brodić i riskirali živote - zaključuje riječki kapetan.

Autor : Luka Benčić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/245000/Default.aspx)

23.05.2014.

KUPITE JADROPLOV
Sindikat: Ne želimo da 'Jadroplov' presele u Grčku!

Centar za prodaju i restrukturiranje danas će donijeti odluku o javnom prikupljanju obvezujućih ponuda za kupnju dionica “Jadroplova”, kako nam je potvrđeno u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom.Svih 70 posto dionica brodarske kuće - koliko ih država posjeduje - bit će stavljeno na prodaju, a s tim paketom budući vlasnik “Jadroplova” može komotno upravljati tvrtkom, ali ne može donositi neke ključne odluke, kao što su dokapitalizacija, promjena imena ili sjedišta poduzeća.

No, prema tvrdnjama poznavatelja te tematike, postoji “caka” koja ide u prilog apsolutnim ovlastima novog vlasnika, ma tko on bio. Ako se na Skupštinu dioničara “Jadroplova” ne odazovu svi dioničari, odnosno izostane netko od vlasnika preostalih 30 posto portfelja (banke, pojedinci, ali pojedinačno nemaju više od jedan posto), novi vlasnik s udjelom od 70 posto može donositi ključne odluke.

Lobiranja

Iako u Državnom uredu za sada ne žele otkrivati potencijalne kupce, poznato je da su interes pokazali zadarska “Tankerska plovidba”, grčki brodovlasnik Nicos Tsakos i njegova “Tsakos grupa”, brodarski investitor iz Hamburga “H. Vogemann grupa”, te splitski “Brodospas”. Prodajna cijena nije još poznata.

Bezuvjetna prodaja “Jadroplova” digla je na noge Sindikat pomoraca Hrvatske (SPH) koji je uputio pismo premijeru Zoranu Milanoviću, te Ivanu Vrdoljaku i Siniši Hajdašu Dončiću, ministrima gospodarstva, odnosno pomorstva.

- Brinu nas lobiranja i namjere bezuvjetne prodaje “Jadroplova” - kaže nam Neven Melvan, voditelj ureda Sindikata pomoraca u Splitu.

- Prodajom većinskog paketa dionica budući novi vlasnik može s tvrtkom napraviti što ga je volja. Može promijeniti zastavu brodovlja, može promijeniti posadu, može premjestiti sjedište kompanije u - recimo - Grčku, a može prodati i nekretnine u Splitu. Od kompanije koja je preživjela najveću krizu u povjesti brodarstva mogu na koncu ostati samo uspomene i fotografije. Ono što tražimo je zadržavanje kontrolnog paketa dionica u vlasništvu države ili uvjetovati prodaju. Još jedna vrijednost u hrvatskoj brodarskoj industriji, dizanjem ruku u CERP-u, može otići u nepovrat. Upozorili smo nadležna ministarstva i premijera tako da nitko danas-sutra ne može reći da nije bio svjestan posljedica - poručio je Melvan.

Sindikat želi sačuvati “Jadroplov” u Splitu, te radna mjesta za hrvatske pomorce i kadete.

- Država ne sufinancira “Jadroplov” i nema razloga, a ni pravo, na takvu vrstu prodaje. Nismo protiv privatizacije, ali uz uvjet očuvanja “Jadroplova” u Hrvatskoj i radnih mjesta, pa neka u slobodnoj tržišnoj utakmici čuvaju svoje mjesto pod suncem - zaključio je sindikalni čelnik.

Vrijedna flota i nekretnine

Vrijednost “Jadroplova” su - u prvom redu - domaći pomorci i flota od osam brodova, koji su, prema nekim procjenama, danas vrijedni oko 145 milijuna dolara. Uz to, splitski brodar najavio je i izgradnju nova četiri broda za sipke terete, a nisu zanemarive ni nekretnine koje su procijenjene na oko 10 milijuna dolara.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/245909/Sindikat-Ne-elimo-da-Jadroplov-presele-u-Grku.aspx)

 

 09.06.2014.

PLOVITI SE MORA
Pomorska škola u Splitu bilježi novi trend: cure hoće u mornare!

Pomorsku školu u Splitu prošlih su generacija završavali uglavnom mladići, ali interes za obrazovanje u toj srednjoj školi, u kojoj se učenici pripremaju za “kruh sa sedam kora”, sve više pokazuju i djevojke.

Tako se među osnovcima u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji upravo u ovo doba godine za buduće zanimanje i djevojke odlučuju za “muška” zanimanja u nautici, špediciji i ribarstvu. Ta tri obrazovna smjera odavno su u školskom programu, kaže Dragan Pavelin, ravnatelj Pomorske škole, a uz njih, sve veći je interes osnovaca za posao brodostrojara.

– Raduje nas što nam pri kraju svake školske godine na Otvoreni dan škole dolazi sve više djece i roditelja jer sedmaši i osmaši su zainteresirani za upis u pomorska zanimanja.

Tako je bilo i nedavno kada su naši profesori uz pomoć učenika predstavili naše programe: pomorski nautičar, tehničar za brodostrojarstvo, špeditersko-agencijski tehničar i ribarsko-nautički tehničar. Uz stručno osoblje naše škole, te učenike koji im odmah prenose znanja, zadovoljni smo što imamo i vrhunsku tehnologiju koja im može približiti zanimanja i olakšati izbor – kaže Pavelin.

Spoj stručnog kadra i tehnologije svakako je najvažniji u obrazovnom sustavu, to odavno znaju i u Pomorskoj školi jer je ta splitska srednjoškolska ustanova s Geodetskom tehničkom školom iz Zagreba davne 1995. godine postala prva hrvatska GLOBE škola.

U vrijeme kada se današnji srednjoškolci još nisu rodili, Pomorska je dobila važnu identifikaciju, pa su nedugo nakon dobivanja certifikata počeli s mjerenjima i slanjem podataka o klimi, vremenu i tlaku zraka, jer bez dobrih vremenskih prilika i znanja o smjeru, brzini i snazi vjetra nema ni sigurne plovidbe.

A kad na zapovjedni most stignu i kapetanice, znat će se da su i one na palubu stigle iz klupa splitske Pomorske škole.

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/247712/Default.aspx)

Zanimljivo cudo.

-----------------

Novi hidrokrilac privukao pažnju u gradskom portu

Ne. Nije formula na vodi, nije projektil koji je pao u more, a nije ni podmornica. To je novi katamaran, hidrokrilac sa ogromnim panoramskim staklom kabine na pramcu.

Kako nam javljaju naši čitatelji, novu atrakciju na moru, navodno ruski proizvod, kojom će turisti u panoramski obilazak dubrovačkog akvatorija pokreće motor od 300 konjskih snaga.

[attachment=1]

DUBROVAČKI VJESNIK / SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

12.07.2014.

PORINUĆE NA PERISTILU
Falkuša partila na proslavu 200. obljetnice Kraljevine Norveške


Simboličnim podizanjem četiriju vesala na Peristilu i recitiranjem Ujevićeve pjesme Marku Maruliću uz limenu glazbu Hrvatske ratne mornarice započela je ceremonija ispraćanja legendarne komiške falkuše „Comeza-Lisboa“ na dalek put u norveški grad Oslo, gdje će naša zemlja dati obol velikoj obljetnici, proslavi utemeljenja dvjesto godina Kraljevine Norveške!

- Mi smo s pučine Jadrana, iz Komiže, došli najprije pozdraviti grad Split! Zato smo ovdje, u srcu Dioklecijanove palače – uskliknuo je prof. dr. Joško Božanić, istaknuti govornik među 'veslačima', prije no što se cijela garnitura sudionika na opće oduševljenje turista uputila u šetnju gradskim ulicama ka Rivi, s koje je 'partila' antologijska falkuša.

U naravi, falkuša će ipak biti šleperom transportirana u Oslo, gdje će se kao jedina barka iz Mediteranske zemlje – naše lijepe domovine – predstaviti na Festivalu mora među stotinjak drugih povijesnih brodova, te na taj način promovirati i hrvatsku maritimnu kulturu, ponosno je istaknuo prof. Božanić.

Istom prilikom Norvežanima, ali i drugim sudionicima iz dalekih skandinavskih i nordijskih zemalja bit će prikazane i raskošne fotografije glasovitog umjetnika Ive Pervana, u sklopu izložbe naziva Rota Palagruzona, koja se tematski odlično uklopila u 'morsku' priču.

Podizanje vesala, kojih će na norveškoj manifestaciji biti dvjesto, što simbolizira broj godina kraljevstva, na splitskom je Peristilu došla podržati i šarmantna novoustoličena direktorica Turističke zajednice Split Alijana Vukšić.

Napomenimo da je za hrvatski doprinos na Festivalu mora u Norveškoj najzaslužnija kulturna ustanova Ars halieutica iz Komiže, koja je već 17 godina promotor hrvatske maritimne baštine u svijetu. Glavni partner Ars Halieutici ovom prigodom je Forbundet Kysten, najmoćnija europska institucija za zaštitu maritimne kulture.

Na norveškoj proslavi bit će nazočni ljudi iz samog političkog vrha te razvijene europske zemlje; to će izazvati pažnju medija, pa se s pravom možemo nadati lijepom publicitetu kao jedini mediteranski sudionici.

Autor : Lenka Gospodnetić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/250878/Default.aspx)

Emisija "More" HRT-a u posjeti Baru ;

http://www.hrt.hr/enz/more/250554/

15.07.2014.

DUGIN RATNIK
Novi brod 'Greenpeaca' oduševio Splićane: Nema mora ili oceana gdje ne možemo ploviti

Novi brod „Greenpeaca“, vrhunac suvremene europske brodogradnje, „Rainbow Warriror III“ posjetio je jučer prvi put Split. Zeleni jedrenjak dužine 57 metara, sa jarbolima visokim 57 metara dominirao je u utorak vizurom Gradske luke.

-Vaša je obala sjajna za mirnu i udobnu plovidbu-govori nam kapetan Joel Stewart, zapovjednik 16 milijuna eura vrijednog jedrenjaka za 21. stoljeće koji je porinut prije tri godine u Bremenu.

Ovaj Amerikanac nekada je bio pomorac na trgovačkim i putničkim brodovima. Plovio je i kao ribar u ledenim vodama Beringovog, najsurovijeg more na svijetu. Međutim, nakon goleme ekološke tragedije tankera „Exxon Valdez“ ovaj Amerikanac odlučio se pridružiti „Greenpeacu“.

-1989. godine dogodilo se curenje 11 milijuna galona nafte iz nasukanog „Exxon Valdeza“ u velikom Aljaškom zaljevu. Nakon toga taj dio mora se doslovce fizički promijenio. Kad bi smo isplovili na more galebovi se više nisu čuli, riba više nije bilo, a i zvukovi mora su se nekako promjenili...

U meni se te godine prelomilo i odlučio sam ostaviti ribarstvo, te pridružiti se miroljubljivim ratnicima pod duginim bojama-priča nam kapetan Stewart jedan od najpoznatijih kapetana iz flote „Greenpeacovih“ brodova. I Stewart je prošao brojne akcije na moru, a ni uhićenja nije manjkalo.

-Možda najspektakularnije hapšenje koja sam doživio je bilo 2000-te godine u Japanu kada smo pokušali spriječiti brodski transport bačava sa toksičnim otpadom iz jedne tvornice pokraj Tokija. Na brod je upalo preko 30 japanskih policajaca, prisilno su nas privezali u luci, pretresli brod, kopirali sve podatke sa računala kao, uzeli popis posade broda...

Naši aktivisti koji su na vrh jednog tokijskog poslovnog nebodera izvjesili transparent protiv kemijske industrije također su bili uhapšeni i zadržani u Tokiju. Prošle godine sam sudjelovao u međunarodnom spašavanju naših aktivista koje su uhapsile ruske vlasti u pokušaju da se popnu na naftnu platorfmu 'Prirazlomnaya'.

Naši aktivisti su se tjednima nalazili u pritvoru u sjevernoruskom gradu Murmansku. Posadu je verbalno napao osobno Vladimir Putin da, tobože, svojim akcijama ugrožavaju živote ruskih radnika na platformi. Nakon dva mjeseca zatvora uspjeli smo spasiti posadu, te izvući brod iz Murmanska-pričan nam kapetan Stewart kazujući kako novi brodom kojim zapovijeda još nije bio u nekih spektakularnijim akcijama.

-Ovo je pravi admiralski brod naše flote-ponosno će kapetan dok stojimo na zapovjednom mostu jedrenjaka vrijednog 23 milijuna eura.

-Nema mora ili oceana na svijetu gdje ne možemo ploviti, osim tamo gdje caruje led. Nedavno smo čak plovili i rijekom Amazonom u akciji protiv uništavanja prašume. Ovo je prvi brod dizajniran i sagrađen po narudžbi naše organizacije. Brod plovi prvenstveno koristeći vjetar.

Oblik trupa broda, te oblik jedara i jarbola su takvi da možemo bez problema sa jedrima ploviti brzinom od 13 čvorova. Ima dva jarbola, tzv.“A-oblika“ koji nose čak 1200 metara četvornih površine jedara. „A-oblik“ jarbola prvi put je primijenjen na brodu ove veličine.

Bez obzira na visinu jarbola od 55 metara možemo se u plovidbi sigurno nagnuti pod kutem od 15 stupnjeva. Imamo električno-hibridne pogonske Volvo strojeve koji sa samo 300kW-a snage mogu osigurati brzinu od 7 čvorova. Ispušni plinovi se pročišćavaju, biološki obrađujemo otpadne vode, a brod je obojan ekoloških bojama.

Imamo sustave za brzo spuštanje gumenjaka koje koristimo za „okršaje“-niže nam kapetan neke od brojnih tehničkih detalja ovog naprednog jedrenjaka koji na krmu ima čak i platformu za helikopter. Tu je i hangar za smještaj letjelice. No, kako na brodu nema helikoptera, hangar je privremeno pretvoren u radionicu.

Pitali smo kapetana kako Splićani koji požele zadati glavobolju ribarskim i naftnim industrijama mogu postati članom posade „Duginog ratnika“.

-Morate imati barem pet godina pomorskog iskustva i položene osnovne pomorske svjedodžbe. Uz to, morate biti i dugogodišnji član „Greenpeaca“ s niz akcija u kojima ste sudjelovali. Tada se možete prijaviti nekom od naših ureda i nema razloga da se ne vidimo na ovom brodu-poželio je kapetan Stewart dobrodošlicu našim odvažnijim sugrađanima.

-Ime broda "Dugin ratnik" uzeto je iz proročanstva sjevernoameričkog naroda Kri, u kojem se navodi da će se u danima kada se Zemlja suoči sa uništenjem koje je izazvao čovjek, čovječanstvo ujediniti radi vlastitog spasa, a ti ljudi će postati poznati kao "ratnici duge"-pojasnio nam je kapetan Joel Stewart porijeklo imena svog broda.

“Rainbow warrior III“

-57 m dužina
-11 m širina
-5 m gaz
-55 m visoki jarboli
-1200 metara četvornih površina jedrilja
-15 članova posade

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

19.07.2014

Falkuša zvijezda u Norveškoj – proglašena ‘najatraktivnijim svjetskim povijesnim brodom’

Falkuša, legendarni komiški ribarski brod, upravo plovi u norveškim vodama, odnosno u moru kod Osla. Komiška gajeta, osebujno plovilo jedinstvene ljepote i zadivljujućih sposobnosti, kojemu opstanak duguju generacije Komižana, dobilo je čast da zajedno s dva tradicionalna vikinška broda drakara povede regatu u kojoj sudjeluje 300 povijesnih plovila iz čitavoga svijeta. Kako javljaju iz Ministarstva turizma posredstvom Hine, u Oslu su započele višednevne svečanosti obilježavanja 200 godina Kraljevine Norveške čemu pridonosi i Hrvatska sa komiškom ribaricom falkušom, te izložbom fotografija na platnu fotografa Ive Pervana o komiškoj regati “Rota Palagruzona”.

‘Za učiniti nešto ozbiljno, moraš biti malo lud‘

- Zadovoljan sam. Kao da je bilo jučer kada smo prije gotovo 20 godina otišli na Svetac ubrati drvo za izgradnju prve replike falkuše. Tada su svi mislili da smo ludi. Ali ako želiš učiniti nešto ozbiljno, moraš biti malo lud. Falkuša je pozvana u Norvešku, uskoro idemo tamo… – kazao nam je na komiškoj rivi Joško Božanić, voditelj udruge Ars Haleiutica i jedan od idejnih začetnika oživljavanja falkuše, uoči ovogodišnje Rote palagruzone, regate tradicionalnih plovila od Komiže do Palagruže.

To se i desilo: danas će Božanić u Oslu među brojnim uzvanicima, povjesničarima pomorske tradicije i drugima održati predavanje o falkuši koju je Forbundet Kysten, norveška institucija za zaštitu maritimne kulture, nazvala ni manje ni više nego: ‘najatraktivnijim svjetskim povijesnim brodom‘.

Kako će kad-tad falkuša dobiti takvu laskavu titulu znao je i vjerovao Joško Božanić, koji nam je na Salamandriji, uzvisini iznad palagruškog Velog žola, nakon završetka ovogodišnje Rote kazao kako od puta u Norvešku očekuje – jako puno.

U nogometu pobjeđuju Nijemci, a na Palagruzoni falkuša

- A dogodine na ovom mjestu će biti i posade vikinških tradicionalnih brodova, koji će također sudjelovati na regati – otkrio nam je tada Joško Božanić na Palagruži.

Bit će svakako zanimljivo pratiti jedriličarski okršaj falkuše i vikinških plovila, no kako je nogomet igra u kojoj sudjeluje 22 igrača i pobjeđuje Njemačka, tako je i Rota palagruzone regata u kojoj sudjeluje dvadesetak brodova i pobjeđuje – falkuša, smatra se. Posljednjih godina je na kormilu pobjedničke falkuše najčešće bio jedriličar Šime Stipaničev. Inače, kako ne bi netko ne krivo shvatio, falkuša ipak nije odjedrila od Komiže do Osla, već je dio puta ipak prevalila u kamionu.

- Na put smo krenuli iz Komiže prema Splitu po vrlo teškom vremenu, uz vrlo velike valove i s olujnim sjeverozapadnum vjetrom. U Split smo stigli nakon šest sati jedrenja s jednim jedrom. Nakon ceremonije ispraćaja u Splitu u luku Oslu smo krenuli velikim kamionom iz Marine Kaštela – opisao je plovidbu Božanić.

Kako kažu u Hrvatskoj turističkoj zajednici, čiji je predstavnik u Oslu Paul Šikić, falkuša je izvrsatn promotor hrvatske maritimne baštine, ali i Hrvatske kao turističke i pomorske destinacije, budući da će svečanost u Oslu pratiti brojni svjetski mediji i visoki uzvanici.

Sto litara komiškog brudeta na rivi u Oslu

- Falkuša je ujedno na toj proslavi i jedini povijesni brod s područja Mediterana te će zajedno s povijesnim brodovima same Norveške te Švedske, Nizozemske, Danske, Islanda i Farskih otoka biti i izložena ovih dana u luci u Oslu. Komiška falkuša je najstarija ribarska brodica (gajeta) na Mediteranu čiju je repliku prije gotovo 20 godina sagradila ustanova Ars Heliuetica od kada njome sudjeluje na svjetskim okupljanjima starih brodova i sličnim, a kako Norvežane podsjeća na njihove vikinške brodice drakar pozvali su da predvodi večerašnju regatu u Oslu – istakao je u razgovoru za Hinu Joško Božanić.

Predstoji bogat program vezan uz falkušu, a najavljeno je i njeno ‘sestrimljenje” (kako je ženskog roda) s replikom norveške povijesne brodice Vaaghals iz 15. stoljeća. To znači i utemeljenje trajne veze i suradnje s Norvežanima koja će se nastaviti moguće već ove jeseni s zajedničkim organiziranjem Akademije maritimne baštine u Komiži, veli Božanić, i dodaje kako će komiški brod sudjelovati i na još jednoj regati u Oslu u sklopu Europskog tjedna 2014.

No neće baš sve završiti samo na izložbama i predavanjima: sutra će na rivi u Oslu Norvežani i ostali omirisati i kušati stotinjak litara brudeta na komiški kojemu će temeljni sastojak biti norveški bakalar. Pretpostavlja se kako će, uz falkušu, i projekt brudet također u značajnoj mjeri doprinijeti ugledu Hrvatske u Norveškoj i svijetu.

Izvor : tris.com.hr (http://tris.com.hr/2014/07/falkusa-zvijezda-u-norveskoj-proglasena-najatraktivnijim-svjetskim-povijesnim-brodom/)

21.07.2014.

U PATROLI
"Čuvamo more od divljaka, a presreli smo i princa Harryja"

[attachment=1]

Nije lako kapetanu Teu Paviću kad dođu duga, topla ljeta.

Za njega i njegovu posadu broda “Marjan” splitske Lučke kapetanije ovo je doba godine kad se najviše radi i kad se u brk sebi kaže – “blažena li je zima”.

Svi koji misle da znaju ploviti ljeti se izvuku na more. Neki su učili o Jadranu po pučini Balatonskog ili Bledskog jezera, a neki su sate plovidbe vjerojatno odradili prkoseći valovima Palićkog jezera. Ma tko bi im ga više znao, ali kad ljetno sunce udari u čelo, kod nas na moru ništa nije normalno kao kod ostalog svijeta.

Plovi se svakako. Kako treba i više kako ne treba, pa bude zlo i naopako. Mnogi misle da je more ničija zona. Plove bez isprava. Umjesto vodom, vikend-kapetani hlade se alkoholom. Plivače kao plutajuće mete gađaju skuterima i gliserima. Spretniji ispod površine pogode i prstace. Ljetna uživancija mnogima bude ljetna drama…

Eto, sve te divlje morske vučine naš kapetan Pavić mora loviti od Gradca, preko Hvara i Brača, Visa, Šolte i Drvenika, sve do Rogoznice.

Nismo ni isplovili iz Gradske luke kad se nasred porta ljuljuška usidrena jedrilica “Ursa”. Pavić trubi li, trubi, ali nitko se ne pokazuje.

– Garant su otišli u spizu – govori svojem kapetanu mornar Toni Mladinov iz Makarske.

– Vratit će se oni prije ili kasnije – nadovezao se mladi granični policajac Toma Budić.

– E, sakrit ćemo se mi iza lukobrana ACI-ja, doći će oni meni… – iskusno će kapetan Pavić.

Iza lukobrana smo pritajeni proveli 45 minuta kadli se za jedrilicu priveže bajbot s posadom.

Ruke u zrak

Kad je “Marjan” doplovio ispred jedrilice, tri preplanule Slovakinje i tri Slovaka samo što nisu ruke digli u zrak od straha.

– Pa jel vidite znak zabranjenog sidrenja na obali? Ovo van je kazna od 1100 kuna – rekao je kapetan Pavić Slovacima, koji su samo zbunjeno treptali.

– A znam… – skrušeno sliježe ramenima jedan od njih i daje mot ekipi da dobace novčanik. Fini i pristojni, ali pravila vrijede za sve.

– Nizozemci su najgori na moru – govori nam Pavić dok “Marjan” pjeni morem s kursom prema Stomorskoj.

[attachment=2]

– Bahati su, divlji, i da policija nije s nama na brodu, ne bi mi ni isprave dali. To nemo’š virovat, a kao velika su pomorska nacija… A tek Talijani, prije bi vlastitu kuću prodali nego platili globu zbog zabranjenog sidrenja. Obično ih na brodu bude od babe, dide, mame, tate, do dice, unuka, praunuka i prababa, pa kad svi stanu govorit, to je za odmah se ubit – govori i smije se naš kapetan.

– Jeste li kad koju poznatu osobu štopali na moru? – pitamo.

Zlatna jahta

– Prije par godina kod rta Pelegrin zaustavili smo veliku englesku jahtu zlatne boje. Obavili smo rutinsku kontrolu isprava i sve je na brodu bilo za pet, ali san primijetija kako nas gleda neki mladić, meni strašno poznat. Nikako se sitit tko bi to moga bit. Dan, dva kasnije u novine izađe njegova slika kako se baca u neki bazen na Hvaru. Kad ono engleski princ Harry! Eto, zaustavili mi engleskog prijestolonasljednika – kaže kapetan.

U Stomorskoj ljetni raj. Mir, tišina, žega i cvrčci. Produžavamo za Nečujam. Na samom ulazu u valu, uz 60-metarsku usidrenu jahtu “High power III”, mladić na pragu punoljetnosti jet-skijem vuče dječačića od desetak godina. Budući da igra na moru nije šala, “Marjan” se odmah dao u akciju i zaustavio razigrani dvojac.

– Glisirate okolo, plus što vučete malog dječaka za sobom. To je 1100 kuna globe – kaže kapetan mladcu za upravljačem jet-skija.

– Gospodine, nisam siguran da imamo toliko novca na brodu – ispali mladac sa 60-metarske jahte pod engleskom zastavom koja po odokativnoj procjeni vrijedi barem 15 do 20 milijuna eura.

– Je, baš se vidi da ste socijalni slučajevi… – komentiramo s kapetanom.

Ubrzo doleti jedan od članova posade. Gospodski zahvali kapetanu na upozorenju i plati kaznu za mladca Joela.

– Onda, kapetane, kakvo će biti ovo ljeto? – pitamo Pavića dok iza krme ostavljamo goste iz Engleske.

– I ovo će biti zrelo ljeto s nezrelim pomorcima...

Vridni ljudi

Kapetan Teo Pavić sedam godina plovi na brodovima Lučke kapetanije Split. Prije toga je kratko predavao u Srednjoj pomorskoj školi u Splitu i dugo je navigavao na stranim kompanijama.

– Ovo je lip posao. Sedam dana plovim, a sedam dana sam slobodan. Imam dobru posadu i vridne ljude – kaže Pavić.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/251654/Default.aspx)

29.07.2014.

JUNACI DANA
Posada hrvatskog broda 'Astarea' spasila kubanske izbjeglice koji su 18 dana plutali na splavi

Pet kubanskih izbjeglica uočili smo u nedjelju 27.srpnja u 12,13 sati na udaljenosti od 70-tak nautičkih milja južno od rta Corrientes na jugozapadnoj obali Kube. Izbjeglice su plutale na improviziranoj splavi koju su izradili od starih bačvi ulja koje su povezali s drvenim "pajolima", a kao pogon su koristili načinjeno improvizirano jedro- rekao  je zapovjednik broda AP Astarea, kap Ante Dujić o čijem je uspjehu na zapadnom Atlantiku, kao i posade kojom zapovijeda izvijestila Uprava dubrovačkog brodara "Atlantske plovidbe dd".

Kako smo doznali, pet spašenih kubanskih izbjeglica stari su 43, 42, 38, 30 i 23 godine ali posada i zapovjednik broda nisu iz razgovora s njima uspjeli doznati iz kojeg su se mjesta na Kubi uputili u avanturu

- Prema njihovim riječima, odredište u potrazi za boljim životom im je zapravo bio Meksiko. Na otvorenom su moru proveli ukupno 18 dana, a pronašli smo ih bez ikakvih zaliha vode ili hrane.

Sve spašene osobe, odnosno izbjeglice su u dogovoru i koordinaciji s Američkom obalnom stražom iskrcane na otvorenom moru na oko 180 nautičkih milja zapadno od Key Westa na Floridi - odgovorio nam je kap. Dujić posredstvom Ureda predsjednika Uprave dubrovačkog brodara.

Brod Astarea je potom pramac okrenuo prema američkoj luci Gramercy na rijeci Mississippi kamo se s teretom željezne rudače i uputio iz argentinske luke Punta Colorada. Doznali smo i to da je ukrcaj goriva obavljen u luci Bahia Blanca.

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/252468/Default.aspx)

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx)

MREŽE POTEZAČE

Pogledajte kako Talijani mirno ribare u hrvatskom dijelu Jadrana
 
Profesor Jurica Gašpar tijekom projekta istraživanja hrvatskih svjetionika snimio je talijansku ribaricu kako bezbrižno lovi u hrvatskom dijelu Jadrana:

-Talijanska ribarica 2 i pol milje u sred našeg teritorijalnog mora. Brod nema zastave matične zemlje, niti zemlje u čijem teritorijalnom moru plovi, registracija broda je MF 373 - Manfredonia, ribarski talijanski grad na poluotoku Gargano, mreže potezače u moru protiv svih pomorskih i međugraničnih pravila!

Kad su vidjeli našu jedrilicu, koja je bila jedino plovilo uokolo 10-ak milja na hrvatskoj strani granice, crni dim dao je naznačiti da su pojačali brzinu motora. No potezače su i dalje bile u moru i uništavale dno, stoji na Facebook objavi stranice Avantura svjetionika s Juricom Gašparom.

-Kako hrvatska Vlada nije proglasila gospodarski pojas, s druge strane, četiri milje zapadno, trećinu milje ili 500-tinjak metara izvan granica našeg teritorijalnog mora satima je stajalo 5 talijanskih ribarica, koje zbog navedenog - ne krše zakon... Ovo sam registrirao prilikom putovanja na Palagružu i tako je nažalost svaki dan, ako naša obalna straža nije u blizini, stoji u objavi.PSD

FOTO I VIDEO: AVANTURA SVJETIONIKA S JURICOM GAŠPAROM

[attachment=1]
http://www.youtube.com/watch?v=HKn9qjtvBds

Nema se tu sto cuditi. Ovakve reportaze ne treba uvrstavati jer se veci dio naroda bespomocno pjeni. Uostalom, pogledajte ceh ribara koji nista nije uspio, svi koji su se trudili oko tog pitanja (i politicari) su odstranjeni!
Finito!
[attachment=1]

10.08.2014.

OTEGNUO SE REMONT

Ljeto bez ‘Pojišana’: najbolji brod Kapetanije već 8 mjeseci na suhom

[attachment=1]Osamnaest metara dug "Pojišan" izgrađen je 1999. godine u splitskom Brodogradilištu specijalnih objekata
Nikola Vilić/CROPIX

Dok u ovim ljetnim danima morem plovi sve što misli da zna ploviti, brod "Pojišan" splitske Lučke kapetanije, najveći i najmoderniji brod za traganje i spašavanje, nije u funkciji. Kako se to moglo dogoditi kad su razni prekršaji i nesreće na moru gotovo svakodnevni?

Morski se spašavatelj "Pojišan", naime, još od početka ove godine nalazi na remontu u brodogradilištu u Betini. Kako doznajemo, remont se rastegnuo zbog više razloga. Kad je brod izvučen iz mora, uz planirane zahvate na pogonskim strojevima naknadno su utvrđena strukturna oštećenja trupa. Budući da radovi na podvodnom dijelu trupa nisu bili predviđeni natječajem, remont je prekinut, pa se zbog novog kruga javne nabave prazni hod rastegnuo.

Povratak u rujnu?

Kako su rekli u resornome Ministarstvu pomorstva i prometa, očekuju da će se radovi na trupu okončati do 8. kolovoza. No, uz uređenje trupa, objašnjavaju iz Ministarstva, nužno je obaviti i generalnu reparaturu pogonskoga postrojenja.

– Nije moguće odrediti točan datum povratka m/b "Pojišan" u redovnu službu – nemoćno sliježu ramenima u Ministarstvu pomorstva, smirujući situaciju riječima kako izostanak ovog namjenskog broda za akcije traganja i spašavanja "nije imalo negativne posljedice na sigurnost plovidbe".

Ipak, kako neslužbeno doznajemo, 18 metara dug "Pojišan" trebao bi se u rujnu vratiti s remonta i biti potpuno spreman za zimsku sezonu, kad je zbog svojih vrhunskih maritimnih svojstava najpotrebniji. Nema sumnje da će splitska Lučka kapetanija s postojećim brodovima i iskusnim posadama znati izići na kraj s tekućom nautičkom sezonom i vikend-kapetanima kojima nije vjerovati. Ipak, mnogi su mišljenja kako u resornome ministarstvu nisu smjeli dopustiti da se remont "Pojišana" toliko otegne. Za sada, ravno osam mjeseci! Kao da se radi o kakvoj raketnoj topovnjači ili nosaču aviona.

Sedam brodova za cijeli akvatorij

Kako kažu oni koji su na "Pojišanu" plovili, to je pravi brod kojemu ne smetaju ni bura ni jugo. Građen je 1999. godine u splitskom Brodogradilištu specijalnih objekata. "Pojišan" može isploviti u spašavanje po stanju mora 5, a tada, kao što znamo, drugi brodovi splitske Lučke kapetanije teško da mogu isploviti.

Zajedno s "Pojišanom", naša Lučka kapetanija raspolaže s ukupno sedam brodova. S obzirom na veličinu srednjodalmatinskog akvatorija, jasno je da bi koji brod više bio dobrodošao. Na tu je činjenicu još početkom godine u razgovoru za naše novine skrenuo pozornost lučki kapetan Davor Vidan.
Ne dao Bog većeg zla na moru dok nam se "Pojišan" ne vrati.     

Denis Krnić

Na servisu dva policijska plovila

U sportskoj lučici “Zenta” nalaze se dva plovila Postaje pomorske policije Split. Riječ je o manjim plovilima, tzv. tipa C, koja se u “Zenti” nalaze na suhom vezu radi servisa i manjih popravaka koji bi ubrzo trebali biti okončani. Riječ je o dva broda od četiri identična koji se nalaze u floti splitske pomorske policije. Najveći brodovi splitske pomorske policije u punom su pogonu.

Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

22.08.2014.

OPREZ!
More nam je puno skipera koji nemaju pojma što rade

Vijesti o nasukavanjima, sudarima i drugim havarijama na moru redovite su skoro na tjednoj razini ovog ljeta. Meteorološki ćudljiva godina najbolje je pokazala kolika je razina sigurnosti u hrvatskom Jadranu, kao i manjkavosti u sustavu u kojem je tjedan dana tečaja bez ikakve prakse dovoljno da bi se upravljalo skupim jahtama.

- Brodovi su iz godine u godinu sve jednostavniji za upravljanje zbog napretka tehnologije. S druge strane, Jadran je ćudljivo i varljivo more, lako iznenadi, a ove se godine zbog promjenjivog vremena to događalo i dva do tri puta tjedno – pojašnjava Šime Stipaničev, naš poznati skiper koji u biografiji ima i napomenu da je sam preplovio Atlantik.

Stipaničev je ujedno i instruktor u britanskom “Royal Yachting Association”, stoga je teško da možemo imati sugovornika s boljim referencijama za razgovor o moru i jedrenju.

- Turistima koji ovamo dolaze na jedrenje Jadran je izazov, vrsta aktivnog odmora. Često prve godine unajme skipera, a onda pomisle da je lako upravljati brodom, da bi to mogli i sami. No, nisu svjesni da nemaju potrebni instinkt za Jadran, ne znaju gdje će se skloniti, a većina je brevete, odnosno dozvole, dobila bez dana prakse na moru. Da budem iskren, kod nas je brevet još najlakše i dobiti, dovoljan je kratki tečaj koji ne uključuje provjeru sposobnosti. Tečajevi se za turiste organiziraju čak i skupno, bez dana prakse na moru. Primjerice, da bi postao instruktor, meni u Britaniji nisu bile dovoljne referencije koje sam imao, svejedno sam morao proći provjeru na moru - kaže Stipaničev.

Manjak meteoradara

Kretanje jadranskih nevera, napominje Stipaničev, može se prilično precizno pratiti uz pomoć meteoradara i karte munja, te bi se svatko s osnovnim znanjem trebao moći na vrijeme skloniti na sigurno. No, dodaje naš sugovornik, većina ljudi koji ljeti unajmljuju brodove time uopće ne barata. Dodatni je problem što naša strana Jadrana još uvijek nije sasvim pokrivena meteoradarima, za razliku od Slovenije i Italije.

- To je sličan problem kao što ga ima Gorska služba spašavanja, koji tijekom ljeta stalno spašavaju turiste koji se upute u planine bez ikakve pripreme. Ljudi se opuste, steknu lažno samopouzdanje. Ne znam je li ih uopće itko upozori na to da je na moru oprez uvijek prva stvar, da treba biti realan i ploviti u skladu sa svojim mogućnostima - ističe Stipaničev.

Slobodan Banašin iz Udruge skipera Jadrana također kao osnovni problem vidi činjenicu da za kormilo skupih velikih jahti mogu stati ljudi s tečajem od tjedan dana, bez dana prakse na moru.

- Onome tko zna kakvo je stanje na moru, uopće nije čudno što se događa sa svakim pogoršanjem vremena. Kod nas nitko ne utvrđuje realnu vrijednost skipera, nemamo realnu kategorizaciju, pa se ljudima bez ikakva iskustva u ruke predaje imovina velike vrijednosti. No, očito je da to nikome ne smeta, od vlasnika brodova, države do osiguravajućih društava - veli Banašin, dodajući kako bi se problem mogao riješiti samo na višem nivou, a i za to bi trebalo dosta vremena.

Edukacijski centar

- Mi smo imali u planu osnovati jedan edukacijski centar, odnosno skiperski kamp, u kojemu bi se provela određena kategorizacija skipera, i dobilo uvjerenje o kvaliteti skipera s odrađenom praksom i provjerom sposobnosti. Na taj način bi se i na tržištu reguliralo pitanje cijene, jer ne može svaki skiper vrijediti isto - kaže Banašin.

Sve dok to možda jednom ne zaživi, i dalje će se svaka nevera na Jadranu u službama za spašavanje čekati sa zebnjom.

Kako stanje na moru izgleda iz prve ruke, ispričao nam je jedan iskusni skiper, uz uvjet da ostane anoniman. Angažirala ga je skupina stranaca koji su unajmili više brodova. Uvjet čarter kompanije bio je da moraju uzeti barem jednog profesionalnog skipera.

- Uništili su me. Svi su imali nekakve dozvole za upravljanje brodom, ali bez dana provedenog na moru. Nisu znali ni vezat brod, tako da san svaki put kad smo pristajali mora prvo vezat svoj brod, a onda se gumenjakon pribacivat na ostale i vezat ih jedan po jedan. Jedan od njih se iša vezat sam, pa je s dignutin jedrima uletija u porat, skoro je porazbija sve brodove na vezu. Navečer bi se ukrcali u gumenjake, jurcali okolo, dok in jednu večer nije ispa motor s gumenjaka u more. Da ne spominjen da bi se redovito nalili i onako pijani tili jedrit. Ni sad ne znan kako niko nije poginija – prepričao nam skiper svoje morske traume.

Autor : Marijo Kavain
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/254738/Default.aspx)

Otkriveni Nedostaci
U Gaženicu uložili 140 milijuna eura, a trajekti ne mogu iskrcati vozila!?

Samo mjesec dana prije službenog otvaranja za promet 140 milijuna eura vrijedne Nove luke Zadar u Gaženici, stručnjaci iz “Jadrolinije” otkrili su da šest novoizgrađenih trajektnih rampi na obali namijenjenih za lokalni promet nije sigurno za iskrcaj i ukrcaj vozila iz “Jadrolinijinih” trajekata.

U cjelodnevnom provođenju testova ticanja tijekom ovoga ponedjeljka i utorka trajektom “Sis” utvrdili su da je pristajanje uz rivu sigurno, ali pri iskrcaju između trajektne rampe i nagiba iskrcajne rampe na kopnu nastaje velika razlika u visini, zbog čega se duža vozila, poput kamiona i autobusa, ne mogu iskrcati na kopno, niti se s kopna ukrcati na trajekt.

Problem kakav je svojedobno nastao pri proširenju splitske trajektne luke i koji je “riješen” s nekoliko velikih drvenih kajli, u Zadru je odmah protumačen kao novi “dokaz projektantskog promašaja i megalomanije” Nove luke Zadar. Prvi je, dakako, putnički terminal koji je na javnom natječaju procijenjen na 350 milijuna kuna, pa će novu putničku zgradu za dva tjedna, kad bude dovršena, zamijeniti privremeni kontejnerski objekt od nekoliko milijuna kuna.

Projektiranje obalnih konstrukcija u Gaženici, rive, pristaništa i mulova, zajednički su radile tvrtke “Rijekaprojekt” iz Rijeke i IGH iz Zagreba. Predsjednik Uprave riječke tvrtke Rene Lustig u srijedu, međutim, nije bio dostupan za komentar, dok iz državne Lučke uprave Zadar, inače investitora cijelog projekta, najavljuju da će sve teškoće biti uklonjene do puštanja Gaženice u redovni promet u drugoj polovini listopada.
– “Sis” je jedan od trajekata koji su predviđeni da prometuju iz Gaženice za Preko. Pokazalo se da je trajektna rampa kratka, odnosno da između nje i silazne rampe nastaje prevelik kut, razlika u visini koju treba nadomjestiti. Osobna vozila mogu se iskrcavati, ali ne i vozila s dužim prevjesom. Što se tiče odgovornosti projektanata, Gaženica je projektirana prema svim međunarodnim standardima i u skladu s izdanim dozvolama, revizije nisu imale nikakve primjedbe. Tražimo rješenje, a dotad ćemo završiti privremeni putnički terminal. Privremena zgrada policije i carine je gotova, a za dva tjedna bit će dovršen i okoliš te uređena unutrašnjost putničke zgrade – kazao nam je ravnatelj Lučke uprave Zadar Emil Bilić.

Na pitanje hoće li pronalazak adekvatnog tehničkog rješenja za problem kod iskrcaja uključiti i dodatne radove na obalnoj rampi i time stvoriti dodatne troškove, Bilić nam nije htio dati precizan odgovor, nadajući se da dodatnih radova i troškova neće biti.


IVICA NEVEŠĆANIN

‘Trebaju preinake na pristanima’
Iz “Jadrolinije” su nam poslali odgovor da je “u svrhu prebacivanja putničkog i teretnog prometa u Luku Gaženica obavljeno uobičajeno testiranje pristajanja ro-ro putničkih brodova i simulacija ukrcaja i iskrcaja prema pravilima struke. Pri pokusu je utvrđeno da rampe pristana nisu potpuno u skladu s tehničkim mogućnostima trajekata namijenjenih servisiranju zadarskog plovnog područja. Zaključeno je da treba izvesti određene preinake na postojećim pristanima kako bi u konačnici Luka Gaženica bila spremna za trajektni promet. Prijedloge preinaka ‘Jadrolinija’ će koordinirati s nositeljem projekta, Lučkom upravom Zadar.”

http://www.slobodnadalmacija.hr/

09.09.2014.

POTPUNO BEZOPASNE ZA LJUDE
Djelatnici šibenske pomorske policije snimili pet ulješura, opažene i kod Visa: prijeti im opasnost od nasukavanja

Djelatnici šibenske pomorske policije danas su u području šibenskih otoka snimili pet ulješura, najveće vrste iz skupine kitova zubana, priopćio je večeras Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora, koji je naknadno dobio informaciju da su ulješure opažene i pored Visa.

Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude potpuno bezopasne, ali s obzirom na to da su vjerojatno uznemirene, jer se nalaze u zatvorenom i plitkom prostoru, ta nevladina organizacija moli građane da im se ne približavaju kako zbog straha i uznemiravanja ne bi uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje.

Udruzi je cilj osigurati siguran izlazak te skupine ulješura iz plitkih dijelova Jadrana pa moli građane da im prijave svako opažanje kako bi provjerili stanje tih životinja, koje su u Hrvatskoj strogo zaštićene.

Prema uputama te organizacije, građani u slučaju opažanja mogu fotografirati i snimiti životinju te zabilježiti njezinu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. To mogu dojaviti na telefone 051 604 666 ili 091 4637424, emailom info@plavi-svijet.org, Državnom zavodu za zaštitu prirode ili DUZS-u na broj 112.

Riječ je o životinjama koje inače obitavaju u velikim dubinama pa im u slučaju ulaska u kanale između jadranskih otoka prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanja, napominje Plavi svijet. Populacija koja obitava u Sredozemnom moru prema procjeni broji manje od 2500 jedinki zbog čega se tu vrstu smatra "ugroženom".

Ulješure u Sredozemlju, koje se genetički razlikuju od najbliže populacije u Atlantiku, izravno su ugrožene zbog zaplitanja u ribarske mreže i sudara s brodovima. Zbog malog broja mladunaca koji ženka može imati tijekom života, smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada.

http://vimeo.com/105683533

Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem - seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom dodatno negativno utječe na njih, navodi Plavi svijet.

Područja obitavanja ulješura u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu. Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4000 metara između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču.

Ulješure se povremeno pojavljuju i u Jadranu, posebice u dubokom južnom dijelu i u blizini Otrantskih vrata. Tijekom povijesti ulješure su se pojavljivale i sjevernije u Jadranu, a njihovo pojavljivanje najčešće završava nasukavanjem i ugibanjem. Zbog pada brojnosti posljednjih desetljeća nisu zabilježene.

Posljednje masovno nasukavanje ulješura, njih sedam, dogodilo se 11. prosinca 2009. na južnom dijelu talijanske obale Jadrana, dok se jedino dokumentirano masovno nasukavanje u hrvatskom dijelu Jadrana dogodilo 15. kolovoza 1853. kada se šest životinja nasukalo kod Novigrada u Istri.

Dijelovi kostura tih ulješura završili su u muzejima u Trstu, Beču, Monaku i Berlinu. Kostur ulješure ulovljene u svibnju 1895. između Lastova i Korčule čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.

Ulješure žive u svim morima i oceanima osim u polarnim područjima, a hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko tisuću metara. U svakoj strani uske donje čeljusti nalazi se do 26 koničnih zuba. Boja im je sivo-crna, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta.

Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu s 8 do 12 godina. Ulješure žive u društvenim skupinama od 5 do 15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami.

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/256659/Default.aspx)

Tipično za našu sredinu  :zid :zid :zid Vrijedi pročitati cijeli članak!

Vir: "Jutarnji list" (http://www.jutarnji.hr/) Zagreb

Svaki će majstor na Balkanu izgovoriti glasovitu rečenicu: 'J*** onoga koji van je ovo radija'.

Autor: Boris Dežulović

Teško je taj fenomen objasniti nekom strancu, ali kad ljudima u Hrvatskoj – kao i drugdje na Balkanu - valja postaviti keramičke pločice, ugraditi kadu ili sazidati cijelu novu kuću, iz nekog razloga nikad ne zovu ovlaštenog keramičara, vodoinstalatera ili zidara s registriranom djelatnošću, stručnjaka dakle obučenog za poslove postavljanja pločica, montiranje kada ili zidanje kuća. Umjesto njih, ovdje se za takve poslove zovu takozvani “majstori“, piše u najnovijoj kolumni za Slobodnu Dalmaciju Boris Dežulović.

Za razliku od licenciranih stručnjaka, školovanih u strukovnoj školi, pečenih na zanatu i registriranih u Poreznoj upravi, “majstor“ nema usku specijalnost: on zna i razumije se u sve. Svejedno pitate li ga mogu li se postaviti nove keramičke pločice preko starih, ili može li se do četvrtka sazidati četverokatni apartmanski kompleks s bazenom u obliku Nijagarinih slapova, majstor će spremno izgovoriti onu glasovitu rečenicu, moto balkanskog homo universalisa: “Ha“, reći će uz zagonetni smješak, “sve se može.“

Majstor je, ukratko, priučeni zanatlija bez zanata, genij nesputan kanonima struke, u slobodno vrijeme najčešće nezaposlen, ali ne nužno. Jednom mom prijatelju, višestruko nagrađenom hrvatskom književniku, parkete je, recimo, postavljao – policajac. Banuo mu je na vrata u odori Ministarstva unutarnjih poslova, nakon odrađene smjene, i dok se prijatelj sabrao od užasa, majstor je već plavu uniformu i pendrek odložio na stol, zamijenio ih starom trenerkom i žutom libelom, popio rakijicu i udario slagati hrastov parket.

Po jedinom valjda pravilu bez ijedne ikad zabilježene iznimke, rezultati su – razumije se - katastrofalni: u cjelokupnoj povijesti balkanskog građevinarstva ne postoji čovjek koji nije zažalio što mu je ikad palo na pamet zvati majstora. Teško je taj fenomen objasniti nekom strancu, ali kad ljudima na Balkanu tako nakon “majstora“ ostanu ukrivo postavljene pločice, kada bez sifona ili kuća bez temelja, iz nekog razloga nikad ne zovu keramičara, vodoinstalatera ili zidara s registriranim obrtom: umjesto njih, za popravke šteta što ih napravi priučeni majstor ovdje se, jasno, zove drugi priučeni majstor.

Nije, naime, nijedan majstor zajebao što drugi ne umije popraviti - svejedno pitate li ga može li se postaviti treći sloj pločica preko drugog, ili do nedjelje popraviti bazen u obliku Save kod Rajeva Sela, majstor će baciti oko i uz prezirni smješak izgovoriti onu glasovitu rečenicu, moto balkanskog homo universalisa: “Jeben onoga koji van je ovo radija.“

Nema za to, rekoh, razumna objašnjenja. Riječ je o običaju, tradiciji, nekoj vrsti socijalne igre koju nikome ne pada na pamet dovoditi u suvišno potpitanje, ili nedajbože prekidati. Štoviše, u toj igri sudjeluje i sama Država: poznat je, recimo, slučaj Masleničkog mosta, bez greške sagrađenog u milimetar točno na koordinati gdje je glasovita velebitska bura najjača.

Majstor što ga je zvala Država, ako se ne varam Jure se zvao, baš je u blizini popravljao nekom čovjeku bojler, pa došao na Ždrilo, ovlažio vrh kažiprsta, podigao ga iznad glave i kratko rekao: “Ha... sve se može.“ Ljudi mu onda oprezno rekli kako možda ne bi bilo loše graditi nekoliko koraka dalje, na mjestu starog mosta – nikad za svoga vijeka nije taj most bio zatvoren zbog bure – ali majstor je samo bacio oko na ruševinu i procijedio: “Jeben onoga koji van ga je radija.“

Najnoviji takav slučaj zabilježen je tek koji kilometar južnije: čuli ste za Gaženicu kraj Zadra, suvremenu novu trajektnu luku što je nekidan konačno dovršena, spremna da konačno oslobodi zadarski poluotok trajekata i automobila. Osam godina gradio se taj ambiciozni lučki kompleks, sagrađena je nova riva, gatovi, pristaništa, rampe, putnički terminal i pristupna cesta, ulupano je u cijeli projekt stotinu pedeset milijuna eura, okrugla jedna milijarda kuna, gradilište je onda očišćeno i pometeno, posađeni su borovi, radnici su iscrtali lijepe bijele crte i postavili nove žute table, pa na kraju izveli generalnu probu s jednim Jadrolinijinim trajektom i shvatili da su nove pristanišne rampe – preniske.

Svega koji tjedan prije svečanog otvaranja, otkrilo se tako da veličanstvena nova trajektna luka može prihvatiti sve vrste plovila, od kruzera do nosača aviona, ukratko sve osim – trajekata. U svih osam godina izgradnje kompleksa koji ima služiti uglavnom - da ne kažemo isključivo - za prihvat Jadrolinijinih trajekata, nitko se, eto, nije sjetio dozvati jedan od Jadrolinijinih trajekata što svakodnevno brekću uokolo, samo da sekundu nešto provjere. Nikome od majstora nije palo na pamet niti da uzme zidarski metar i jedan čas skokne do Zadra, pa tamo na prvom Jadrolinijinom trajektu izmjeri visinu rampe za iskrcaj automobila! Nije, shvatili ste, bilo potrebe. “Sve se može.“

Može se, uostalom, svaka šteta i popraviti. Nećemo valjda baciti milijardu kuna vrijednu luku samo zato što je ispala zeru preniska. Zvala tako Država drugog majstora, a ovaj, kažu, samo bacio oko na novo pristanište, pa procijedio: “Jeben onoga koji van je ovo radija.“

Nakon hiljada kubika armiranog betona, zemlje, kamena i asfalta, na šest ganc novih rampi novi će majstor tako morati ugrađivati i improvizirane čelične konstrukcije za prihvat automobila. Svaka će ta nakazna željezna skalamerija Državu koštati pedesetak hiljada eura, ali realno, priznat ćete, to je sitnica prema stotinu pedeset milijuna. Vječno pitanje hrvatskog građevinarstva - tko je na koncu kriv, jesu li krivi majstori koje je angažirala bivša vlast, ili majstori koje je dovela nova, je li dakle odgovorna vlast koja je svečano započela radove ili vlast koja ih je svečano završila - ovdje je, uostalom, najmanje važno.

Teško je taj fenomen objasniti nekom strancu, jer drugdje bi to bila baš ozbiljna afera, ali ovdje je riječ o tradiciji, nekoj vrsti socijalne igre koju nikome ne pada na pamet dovoditi u suvišno potpitanje, ili nedajbože prekidati. Kod nas, naime, svaka vlast dolazi sa sloganom “Sve se može“. I svaku na kraju mijenja druga, sa sloganom – “Jeben onoga koji van je ovo radija", piše u najnovijoj kolumni za Slobodnu Dalmaciju Boris Dežulović.

[attachment=1]

Premda nije vjest evo ovdje.  :-\

-------------

SEDMA KORA

Posadama brodova isplaćuju - cestarinu!?

Tretiraju li se posade istraživačkih brodova Oceanografskog i Hrvatskog hidrografskog instituta (HHI) kao pomorci ili kao obični činovnici? Pitanje je na mjestu ako se zna da članovi posada brodova “Bios 2”, “Hidra” i “Palagruža” uopće nemaju beneficirani radni staž ni “pomorski dodatak”, već im se, pazite sad, na plaću isplaćuje “cestarina”(!?)

O svemu tome Sindikat pomoraca Hrvatske uputio je dopis nadležnim ministrima pomorstva, znanosti i rada, a o svemu su obaviješteni i inspektori rada.

- Pomorci s istraživačkih brodova Oceanografskog instituta i HHI-ja, njih 20-ak, plove na brodovima koji su registrirani u međunarodnoj plovidbi. Posadama se uopće ne uplaćuje dodatak za “beneficirani” iako je to regulirano Pomorskim zakonikom - upozorava Neven Melvan, voditelj splitskog ureda SPH-a, te dodaje:

- Posade nemaju reguliran ni pomorski dodatak, kao ni prehranu na brodu, već im se isplaćuje “cestarina” samo za dane kad je brod u plovidbi, a od tog iznosa im se odbijaju troškovi za hranu. Nadalje, pojedini pomorci ukrcani su na istraživačkim brodovima neprekidno već više godina, pa se prema njihovim “matrikulama” stječe dojam da godinama nisu koristili godišnje odmore ni slobodne dane. Time smo došli do zaključka da preraspodjela radnih sati nije regulirana sukladno zakonu.

U Ministarstvu pomorstva kažu kako pomorci koji plove na floti dvaju instituta imaju pravo na beneficirani radni staž, ali osim citiranja niza zakonskih članaka, nisu nam znali reći zašto posade svoja prava ne koriste.

Bez kolektivnog ugovora

U potrazi za odgovorima obratili smo se i Ministarstvu znanosti gdje su bili konkretniji, ali bez vijesti koja bi posadama istraživačkih brodova ulijevala čvrsti optimizam.

Osnovni problem, kako stvari stoje, nepostojanje je kolektivnog ugovora za školstvo i znanost, koji bi, inače, trebao “pokrivati” i pomorce koji kruh zarađuju na istraživačkim brodovima.

- Pomorski dodatak bio je utvrđen kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje koji je prestao važiti 27. srpnja. Takav dodatak odnosio se na plaću za rad zaposlenika u posebnim uvjetima rada, te za one koji su u svom radu izloženi opasnostima i štetnim utjecajima, a u slučaju znanstvenika i zaposlenika koji su boravili na istraživačkom brodu iznosio je od sedam do 15 posto, ovisno o broju dana provedenih na brodu tijekom mjeseca. Posade istraživačkih brodova imale su pravo na dodatak na plaću u iznosu od 10 posto. Iako su zaposlenici od isteka kolektivnog ugovora imali pravo na navedeni dodatak, zbog neosiguravanja novca u državnom proračunu nije nikad bio isplaćivan - kažu u Ministarstvu znanosti.

Budući da stari “kolektivni” više ne vrijedi, a novog još nema, iz Zagreba poručuju da “spomenuto pravo pomoraca sada ne postoji niti načelno”.

- Nakon potpisivanja novog kolektivnog ugovora, a pregovori sa sindikatom su u tijeku, postoji mogućnost da se pomorcima vrate prava - ističu iz Ministarstva znanosti.

DENIS KRNIĆ

[attachment=1]
Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/)

Za 2,55 milijuna kn
Općina Orebić kupila brodove 'Lovor' i 'Tamaris': Morali smo, pa svako jutro na ovoj liniji putuje 90 učenika!

Kako prvi doznajemo, Općina Orebić je danas na licitaciji uspjela kupiti dvije brodice koje prometuju na liniji Orebićanima od životne važnosti - 'Lovor' i 'Tamaris'. U sedmom krugu licitacije prodani su za 2,55 milijuna kuna, a kupljeni od Mediteranske plovidbe u stečaju.

- Svako jutro na ovoj liniji putuje 90 učenika, sve skupa 150 ljudi iz Orebića plovi prema Korčuli - rekao je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić za 'Dubrovački vjesnik'. Ističe da je kod njih sve usmjereno s kopna na otok, jer se na Korčuli nalaze sve važne institucije, škola, Sud, katastar, Dom zdravlja i puno radnih mjesta za Orebićane.

- Nismo mogli dozvoliti da ove brodove kupi netko drugi i odvede ih tko zna gdje - rekao je Ančić, te dodao da su se za njih natjecali još neki brodari iz Omiša. Ljeti je ova linija izuzetno profitabilna, pa se nekako preživi i neprofitabilna zima. Orebićani su ovu vijest dočekali s oduševljenjem.

DUBROVACKI.HR

SPLIT, 01.12.2014.

Ministar u Splitu uručio 79 stipendija budućim pomorcima

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić danas je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu uručio novih 79 stipendija na svečanosti potpisivanja ugovora za dodjelu stipendija učenicima i studentima budućih pomorskih zvanja.

Nakon pozdravnih riječi ministar Hajdaš Dončić u govoru je istaknuo: “Ove je godine na natječaju za stipendije bila posebno velika konkurencija kandidata, te se za jednu stipendiju natjecalo po čak jedanaest učenika i studenata. Naš je cilj da učenicima i studentima uz stipendije omogućimo što kvalitetnije školovanje, za što je potrebno osigurati ukrcaj na brod u svojstvu vježbenika za razdoblje od godine dana, kako bi mladim pomorcima bio omogućen završetak obveznog obrazovnog procesa koji je preduvjet za stjecanje časničkih zvanja. U tu svrhu Ministarstvo je u okviru Strategije pomorskog razvoja i integralne pomorske politike RH za razdoblje od 2014. do 2020. godine pripremilo Program sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi. Program je u proceduri donošenja, a u proračunu je Ministarstvo za razdoblje od 2015. – 2017. osiguralo sredstva za sufinanciranje ukrcaja vježbenika u iznosu 2,5 milijuna kuna godišnje. Program će potaknuti hrvatske brodare na ukrcaj vježbenika, a mladim pomorcima će omogućiti završetak obveznog obrazovnog procesa koji je preduvjet za stjecanje časničkih zvanja odnosno za ulazak u svijet rada u pomorstvu. Procjenjuje se da naši pomorci koji plove na stranim brodovima godišnje u zemlju unesu u vidu plaća oko 500 milijuna dolara.“ - rekao je ministar Hajdaš Dončić.

Dekan Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Srđan Podrug izjavio je da mu je iznimna čast što se svečanost uručivanja stipendija budućim učenicima i studentima u pomorskim zvanjima održava upravo na njegovom fakultetu. Pritom je istaknuo da je svaki oblik financijske pomoći od velikog značaja za svakog budućeg učenika i studenta u razdoblju obrazovanja.

U ime Pomorskog fakulteta u Splitu prisutnima se obratio dekan Nikola Račić koji je u svojem govoru istaknuo: „Hvalevrijedna je inicijativa koju je pokazalo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture davanjem stipendija učenicima i studentima pomorskih zvanja, jer je samim njihovim   upisom na pomorske škole i fakultete smisao istih ostvaren. Naime, budućnost hrvatskog pomorstva koje ima višegodišnju tradiciju, a čiji su najbolji ambasadori hrvatski pomorci koji svojim znanjem, trudom i radom daleko su poznati u svijetu.“

U razdoblju od 2006. do 2013. godine  dodijeljeno je ukupno 1060 stipendija Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a u istom razdoblju školovanje je završilo 648 učenika i 226 studenata.

Trenutno se uz stipendije školuje 247 učenika i studenata, a u školskoj i akademskoj godini 2014./2015. dodijelit će se ukupno 150 novih stipendija, od čega 100 za učenike i 50 za studente budućih pomorskih zvanja.

Iznos pojedinačne stipendije iznosi mjesečno 800,00 kuna za učenike i 1.200,00 kuna za redovite studente tijekom cijele godine, a za stipendije je do sada  Ministarstvo ukupno isplatilo 32,2 milijuna kuna kroz sedam godina.

Na današnjoj su svečanosti uz ministra Sinišu Hajdaš Dončića i dekane pomorskih fakulteta prisustvovali i predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, predstavnici lokalnih vlasti, ravnatelji pomorskih škola na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije, te učenici i studenti navedenih obrazovnih ustanova i njihovi roditelji.

Republika Hrvatska je tradicionalno pomorska zemlja, te se može reći da su pomorci hrvatski pomorski brend koji je cijenjen i tražen na svjetskom tržištu na kojem trenutno nedostaje oko 50.000 pomorskih časnika, a od toga oko 30.000 u Europskoj uniji.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infarstrukture Republike Hrvatske (http://www.mppi.hr/default.aspx)

04.12.2014.

POSAO OD 15,5 MILIJARDI KUNA
Naftu u Jadranu bušit će Marathon Oil, ENI i INA

Američka tvrtka Marathon Oil, talijanski ENI i hrvatska naftna kompanija Ina istraživat će i eksploatirati naftu i plin u Jadranu, saznaje Jutarnji list iz dobro obaviještenih izvora u Vladi. Kako doznajemo, Stručno povjerenstvo prihvatilo je među ostalim njihove ponude za istraživanje i eksploataciju Jadrana koje su dale na javnom natječaju zaključenom 3. studenoga.

Povjerenstvo je odluku proslijedilo Vladi koja je o njoj trebala raspravljati danas, ali to je odgođeno za sjednicu sljedeći tjedan. Na natječaj se javilo 6 kompanija, a Jutarnji je list dobio informacije o barem tri odabrane tvrtke.

Među odabranim kompanijama talijanski ENI je najveći. Smatra ga se četvrtom energetskom kompanijom po snazi na svijetu. U stručnim krugovima najjače je ipak odjeknula prihvaćena ponuda američke kompanije Marathon Oil Corporation. Riječ je o jednoj od vodećih kompanija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Tvrtka je osnovana u SAD-u 1887. godine i prisutna je u Sjevernoj Americi, Africi i Europi.

Naši sugovornici tvrde kako je iz nekoliko razloga važno da je izabrana ponuda te američke kompanije. Tvrtka je usko fokusirana na područje istraživanja i eksploatacije te ima izuzetno veliko iskustvo u eksploataciji ugljikovodika u Norveškoj i Ekvatorijalnoj Gvineji te SAD-u. Čak 55 posto svoje proizvodnje eksploatiraju iz offshore polja. Njihova prisutnost na Jadranu je iznimno važna i zbog geostrateških odnosa.

Nedavno je američki potpredsjednik Joe Biden upravo Hrvatsku ocijenio kao potencijalno novo energetsko čvorište za Europu te se zauzeo za gradnju LNG terminala na Jadranu. Dolazak američke naftne kompanije u Hrvatsku samo može dodatno osnažiti energetsku i političku podršku SAD-a Hrvatskoj.

Pozitivnim se ocjenjuje i kvalitetna ponuda Ine i smatra se da to može pozitivno utjecati na rezultate domaće naftne kompanije. To se poklapa i s dugoročnom politikom Ine koja je nedavno objavila kako planira u sljedećih nekoliko godina upravo u istraživanje i eksploataciju uložiti nekoliko desetaka milijuna eura.

Iako prema cijelom projektu u javnosti i nadalje vlada velika skepsa, naftni stručnjaci tvrde da su ponude i izbor tvrtki za Hrvatsku velik uspjeh. Pritom ističu da se na natječaj za istraživanje mora uz kanadsku obalu, zatvoren krajem listopada, nije javila ni jedna kompanija.

Na hrvatskom natječaju bilo je ponuđeno 29 istražnih polja, a kompanije su dale ponude za njih 15. Kako doznajemo, Povjerenstvo nije odabralo ponude za svih 15 istražnih polja. Veličina svakog bloka je od 1020 do 1635 četvornih kilometara i protežu se preko cijelog Jadrana.

Procjenjuje se da je sjeverni dio najbogatiji plinom, a jug sirovom naftom. Norveška tvrtka Spectrum provela je seizmičko snimanje 36.823 četvorna kilometra jadranskog podmorja, a prema podacima US Energy Information Administrationa, Hrvatska ima dokazane rezerve od 70 milijuna barela sirove nafte i 2,6 milijardi kubika prirodnog plina.

Nakon što Vlada potvrdi izbor Stručnog povjerenstva, kreću pregovori o koncesijskom ugovoru. Procjenjuje se da bi mogao biti potpisan u ožujku 2015. godine. Do tada bi trebala biti završena Strateška procjena utjecaja na okoliš, a ograničenja propisana u njoj bit će sastavni dio koncesijskog ugovora. Istraživanje može trajati 5 godina, što se može produljiti za jednu dodatnu godinu.

Koncesija za ekploataciju bit će 25 godina. U Vladi očekuju da će u 5 godina eksploatacije država uprihoditi oko 2,5 milijardi dolara investicija. Odmah nakon sklapanja ugovora u državni proračun koncesionar uplaćuje minimalno 1,4 milijuna kuna.

Nadalje, svaki će investitor plaćati administrativne troškove od 600.000 kuna godišnje, a oni će se svake godine uvećavati za 4 posto. Naknada za istraživanje iznosi od 400 kuna po četvornom kilometru godišnje ili u fazi eksploatacije od 4000 kuna za istu površinu.

Za eksploatirane količine, ulagači će morati platiti 10 posto tržišne vrijednosti plina ili nafte, a iznos se dijeli između države, županije i lokalnih jedinica. Osim toga, državi ide fiksna naknada za izvađenu naftu ili plin, pri čemu se plaća 1,4 milijuna kuna na svakih 50.000 barela nafte ili 900.000 kuna svakih 25.000 BOE-a.

Najvažniji dio naplate određivat će omjer prihoda i rashoda nastalih “vađenjem” nafte i plina. Ako su prihodi manji od rashoda ili jednaki njima, onda ulagač može zadržati 90 posto energenata, ali ako su prihodi dvostruko veći od troškova, državi mora prepustiti 40 posto nafte i plina koje nađe i izvadi.

GLAVNI LJUDI

Claudio Descalzi (ENI), predsjednik Uprave

Talijanski ENI četvrta je po snazi energetska kompanija u svijetu. Godišnji prihod im iznosi oko 140 milijardi eura. Već su prisutni na sjevernom Jadranu, gdje zajedno s Inom eksploatiraju plin. Riječ je o kompaniji koja ima veliko iskustvo i znanje u istraživanju i eksploataciji podmorja, a s obzirom na dugogodišnju prisutnost, Jadran im je dobro poznat.

Lee M. Tillman (Marathon Oil), predsjednik i glavni izvršni direktor

Marathon Oil posjeduje više od 2,1 milijardu dokazanih barela rezervi i eksploatira više od 480.000 barela ekvivalenta nafte ugljikovodika dnevno. Ukupni godišnji prihodi tvrtke u 2013. iznosio je više od 14,5 milijardi USD, a dobit je premašila 1,75 milijardi USD. Danas poslove eksploatacije obavljaju u Velikoj Britaniji, Norveškoj, SAD-u te Ekatorijalnoj Gvineji.

Zoltan Aldott (Ina), predsjednik Uprave

Ina ima iskustva u istraživanju i eksploataciji nafte i plina. Te poslove u ovom trenutku obavlja na sjevernom Jadranu, gdje crpi plin, te u Angoli i Egiptu, gdje eksploatira naftu. Do prije nekoliko godina bila je i u Siriji koju je napustila zbog više sile. Dobit tvrtke u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 372 milijuna kuna.

Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/266666/Default.aspx)

http://www.bokanews.me/vijesti/plan-sigurne-plovidbe-u-boki-kotorskoj/


Plan sigurne plovidbe u Boki Kotorskoj


04/12/2014 17:00

Predstavnici malteške firme „Future Focus“ predstavili svoje viđenje unapređenja sigurnosti plovidbe u Boki

Rizik po sigurnost plovidbe u zalivu Boke Kotorske u aktuelnim uslovima je srednjeg do visokog nivoa, što je neprihvatljivo za takav prirodni dragulj čiji je veći dio i pod zaštitom UNESCO-a – čulo se danas na prezentaciji „Plana sigurne plovidve u Boki Kotorskoj“. Plan je za Upravu pomorske sigurnosti Crne Gore (UPS) preko IPA projekta, izradila konsultantska kuća „Future Focus“ sa Malte za koju rade malteški i britanski pomorski eksperti.

Prezentaciji održanoj u velikoj dvorani upravne zgrade Porto Montenegra u Tivtu, prisustvovalo je pedesetak ljudi – predstavnika gotovo cijele pomorske privrede, Ministarastva saobraćaja i pomorstva, MUP-a, Carine, Lučke kapetanije Kotor, komadant Mornarice VCG kapetan bojnog broda Darko Vuković sa saradnicima, te predstavnici Zavoda za meteorologiju, hidrologiju i seizmologiju, Agencije za civilno vazduhoplovstvo, SMATSA i „Aerodroma Crne Gore“.
Među faktore koji utiču na povećanja nivoa rizika za sigurnost plovidbe u zalivu, eksperti „Future Focus-a“ izdvojili su gust pomorski saobraćaj tokom ljetnjih mjeseci, neodgovorno ponašanje pojedinih učesnika pomorskog prometa – najviše jahtaša, složene meteo uslove, navigacijski teška područja nepostojanje jedinstvene pilotske službe, te nedovoljnu pokrivenost pojedinih djelova zaliva radarskim nadzorom i radio signalom. Iako ozbiljnijih incidenata na sreću, nije bilo proteklih godina, ukupno stanje ocijenjeno je kao „neprihvatljivo“ i preporučen niz mjera koje bi trebale znatno smanjiti rizike od sudara brodova, nasukanja, potonuća, izbijanja požara na brodu i zagađenja mora sa plovila, a što su izdvojeni kao ključne opasnosti koje prijete zalivu.
Strani eksperti koji na ovom projektu rade već više od godinu dana predložili su uvođenje modernog i detaljnog sistema nadzora i upravljanja brodskim saobraćajem u Boki koji bi bio svojevrsni morski pandan kontrole letjenja, kao i uvođenje baze podataka BAYNET sa koje bi sve informacije bile dostupne državnim organima i akterima pomorske privrede. Predlaže se da se pored postojeće moderne VTS monitoring stanice koju UPS gradi i oprema na brdu Obosnik na Luštici, cijeli sistem nadopuni sa još tri radara koji bi „pokrili“ djelove Risanskog, Kotorskog i Topaljskog zaliva a koje „ne vidi“ radar sa Obosnika. Sugeriše se i instaliranje tri automatske meteo-stanice i postavljanje kamera za video nadzor na ukupno 12 lokacija. Sve to, uvezano sa AIS transponderima i propisanim obaveznim javljanjem plovila iznad određene veličine na ukupno 5 riportingg-pointa, trebalo bi da omogući neprekidan uvid u sva dešavanja na moru zaliva i značajno podigne nivo sigurnosti plovidbe. Preloženo je i obilježavanje hridine Ploča na ulazu u zaliv posebnom bovom, uvođenje separacionih zona u Kumborskom i tjesnacu Verige, definisaaje granica područja luka, jasno pozicioniranje sidrišta za Porto Montenegro i brodogradilište Bijela, te uvođenje zabranjene zone za plovila, u moru u blizini sjeverozapadnog praga piste tivatskog aerodroma.

Za samu kotorsku luku predlaže se sezonska zabrana sidrenja manjih plovila duž muljanske i obale u Dobroti da bi se velikim kruzerima dalo više prostora za manevar, a u tjesnacu Verige bi se trebali instalirati posebno jaki svetionici za maglu, kao i svojevrsni semafori jer tim najužim dijelom Boke, može ploviti naizmjenično samo po jedan veći brod. Za Luku Kotor je predloženo definisanje meteo-limita u brzini vjetra kada prestaje saobraćaj velikih kruzera, uvođenje asistencije remorkera za te brodove, kao i praksa da velike brodove koji ulaze ili izlaze iz zaliva, prate manja plovila „čisteći“ im put od manjih barki, kupača i glisera.
Predaže se i revizija važećih ograničenja u maksimalnoj brzini plovidbe zalivom, te uvođenje drastičnih kazni za sve koji velikom brzinom i stvaranjem valova, pričinjavaju štetu drugim plovilima i objektima uz obalu. Eksperti traže i uvođenje jedinstvenog radio kanala za komunikaciju brodova i obale, stvaranje jedinstvene pilotske službe i uvođenje stalnih policijskih i patrola Lučke kapetanije na moru, te davanje većih ovlašćenja lučkom kapetanu u Kotoru da organizuje, nadzire i sprovodi kontrolu sigurnosti plovidbe u zalivu.

„Boka Kotorska je jedno od najljepših mjesta koje sam u životu vidio, a luka Kotor je fantastično pozicionirana u odnosu na okruženje koje je pod zaštitom UNESCO-a. Morate učiniti sve da ne dozvolite da neki ozbiljniji incident naruši sjajne mogućnosti pomorske prirede ovog dragulja prirode, odnosno da zaliv ostane čist, lijep i zaštićen za vašu djecu.“- kazao je iskusni britanski morski vuk, kapetan Piter Pirs koji je godinama upravljao organizacijom i nadzorom pomorskog saobraćaja u luci London. On je naglasio da sve što od savjeta eksperata prihvati, država mora jasno propisati u svojim zakonima i pravilnicima, kako bi se svi prekršioci mjera sigurnosti plovidbe u Boki, mogli lako i brzo sankcionisati.

06.01.2015.

AFIRMACIJA POMORSKE BAŠTINE
Atlantikom će zaploviti 12 hrvatskih tradicijskih brodica

Avion je poletio i sad nam nema natrag! Te ću riječi Plamenka Bavčevića iz Udruge “Cronaves” pamtiti sve do trena kad će dvanaest (možda i više...) hrvatskih lađa - ali ne zračnih, nego običnih morskih (pa i riječnih!) - provom zarezati vode francuskog zaljeva Morbihan kao dio flote od barem tisuću i pol brodova, od, evo, malene hrvatske “Condure Croatice” do trojarbolnih jedrenjaka europskih pomorskih sila. Zanimljivo, petstoti brod koji se prijavio organizatorima bila je murtersko-betinska „Kurnatarica“.

Predstavljanje u Parizu

Prema riječima Plamenka Bavčevića, dvanaest će brodova otputovati u svibnju šleperima na atlantsku obalu Francuske. Put je već utaban odlascima na susjedni Festival mora i mornara u Brestu koji je u nekoliko navrata organizirala komiška Udruga “Ars Halieutica”.

No, Tjedan zaljeva Morbihan nešto je drugačijeg karaktera, premda iste poruke: afirmacija pomorske baštine. U zaljevu Morbihan brodovi su više u plovidbi, tako da u tjednu obiđu skoro sva tamošnja 42 otoka, dotaknu sve rive tamošnjih gradića.

Pa ako Hrvatska nema trojarbolne jedrenjake, ima veliku flotu malih drvenih brodova koji su duž cijele naše obale, ima već skoro dva desetljeća, zapalili pravi plamen obnove, pa i izgradnje, svake plovidbe i regatavanja tradicijskim brodovima. Ako to nije proplamsaj revitalizacije jedne baštine - onda što je?

Odlazak na Atlantik, u organizaciji splitske Udruge “Cronaves” (osnovane baš za tu prigodu), pod medijskim pokroviteljstvom Slobodne Dalmacije, već je na velika vrata ušao i u glavni francuski grad. Predsjednik Udruge Plamenko Bavčević kaže:

- Predstavili smo naš projekt početkom prosinca na velikom nautičkom sajmu „Nautic“ u Parizu. Odnosno, Aimé Kerguéris i Gérard d’Aboville, predsjednik i glavni tajnik udruge Tjedan zaljeva Morbihan, predstavili su svoju manifestaciju, i to uz vrlo bitnu činjenicu: da će Hrvatska biti počasni gost, tako smo od svih mogućih sudionika mi bili posebno istaknuti i počašćeni.

Tom su predstavljanju bili nazočni bivši ministar, a danas predsjednik Generalnog vijeća Morbihana François Goulard, zamjenica našeg veleposlanika Anita Tršić, druga tajnica Veleposlanstva Barbara Majer, direktorica predstavništva HTZ u Parizu Andrea Mihalić Đurica, direktor Turističke zajednice Morbihan Bruno Bodard, bio je tamo naš vojni izaslanik u Francuskoj, Hvaranin Francoise Buj... dakle naš je projekt predstavljen u vrlo ozbiljnom kontekstu i pred značajnim ljudima, tako da sad zaista mogu samo ponoviti ono o avionu koji leti i nema mu stati do svibnja... - govori Plamenko Bavčević.

U Morbihan, tu veliku prirodnu luku Atlantika na jugu Bretagne, sjatit će se brodovi svih najznačajnijih europskih pomorskih zemalja. Vrlo je bitno da i Hrvatska pokaže što ima na jednom od najvažnijih pomorskih, kulturnih i turističkih događaja u tom dijelu Europe.

Turistička promidžba

Kad su spomenuti predsjednik i tajnik udruge Tjedan zaljeva Morbihan jesenas gostovali na Regati na latinsko idro u Murteru - malo je reći da su bili oduševljeni onim što su tu pronašli.

Hrvatska će u Vannesu imati svoje „selo“ gdje će se održavati kulturna događanja i turistička promidžba, velikom će zabavom biti obilježen Dan Hrvatske. Posebno je zanimljivo da će tada biti potpisana povelja prijateljstva između našeg otoka Pašmana i tamošnjeg otoka, najvećeg u arhipelagu Morbihana, Ille aux Moinsa.

I leut ‘Slobodne’ u floti za zaljev Morbihan

Za Tjedan zaljeva Morbihan kao petstoti brod prijavljena je murtersko-betinska ‘Kurnatarica’, a potom i cijela mala flota: leut s Korčule ‘Borac’, ‘Condura Croatica’, rekonstrukcija povijesnog broda zadarskog Sveučilišta, lađa Udruge lađara Neretve No33, lađa Grad Dubrovnik No 15, pašmanska ‘Mala Matulića’, hvarska ‘Mociguzica’, neretljanska trupa, falkuša (treća, najnovija) ‘Palagruža’, leut ‘Politar’ Vrboska - Jelsa, leut ‘Slobodne Dalmacije’ i leut ‘Tomislav’ iz Vele Luke.

Autor : Jordanka Grubač
Izvor : SD (http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/270159/Default.aspx)

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/) Split

JADRAN NAJVIŠE KVALITETE

Evo koje su plaže u Dalmaciji najčistije...

[attachment=1]Glas o čistom Jadranu s hrvatske strane pronio se širom svijeta pa naše plaže pohode turistički nomadi sa svih strana
snimio Ivo Ravlić / cropix

More u Hrvatskoj visoke je kakvoće, potvrdila su mjerenja, ali i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u povodu objave Nacionalnog izvješća o godišnjim i konačnim ocjenama kakvoće mora na hrvatskim plažama.

- Na to smo iznimno ponosni. Naša zadaća je da tako i ostane i da taj potencijal i dalje mudro koristimo za održivi razvoj, posebno turistički - naglasio je ministar Zmajlović.

Kao i u posljednje četiri sezone, navode iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kakvoća mora bila je izvrsna ili dobra čak na 99 posto točaka mjerenja. Hrvatski dio Jadrana spada time u najčistija mora u Europi u protekloj godini i po kakvoći se nalazi uz bok Malti i Cipru.

 Ispitivanje se provodi sukladno s Uredbom o kakvoći mora te Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju kakvoćom voda za kupanje, a program provode ovlašteni laboratoriji. Uzorci mora uzeti su s 917 točaka ispitivanja u sedam priobalnih županija.

 Ocjenom izvrsno ocijenjeno je čak 875, odnosno 95,42 posto točaka ispitivanja. Njih 32 ili 3,49 posto ocijenjeno je dobrim za kupanje, a 7 ili 0,76 posto dobilo je ocjenu zadovoljavajuće. Na samo tri točke ispitivanja, ili 0,33 posto, more je ocijenjeno nezadovoljavajućim za kupanje - dvije su na području Kaštela, a jedna na Čiovu.

Osim godišnje ocjene, donesena je i konačna ocjena o kakvoći mora koja obuhvaća razdoblje od prethodne četiri sezone, od 2011. do 2014. godine.

DUBROVAČKO- NERETVANSKA ŽUPANIJA

Mali Zaton: Kakvoća mora za kupanje ocijenjena je zadovoljavajućom, kao i prethodne dvije sezone kupanja. Naime, naselje Zaton-Mali Zaton još uvijek nema riješen sustav javne odvodnje. Veći broj stanovnika tijekom turističke sezone povećava i količinu otpadnih voda koje se nekontrolirano ispuštaju u more te se i time smanjuje kakvoću mora za kupanje.

Plaža Srebreno: More je u dva ispitivanja ocijenjeno tek kao zadovoljavajuće. Zbog čišćenja crpnih stanica u blizini plaže dolazi i do povećanog broja mikroorganizama u moru.

 Plaža Okuklje na Mljetu: Plaža se nalazi u zatvorenoj uvali koja je upravo zbog toga omiljeno sidrište nautičara i sklonište za lošeg vremena. U uvali nije riješena odvodnja otpadnih voda, stanovništvo se služi crnim jamama koje se procjeđuju u more. Statističkom obradom podataka plaža je ocijenjena zadovoljavajućom ocjenom.

 Plaža u Trsteniku: Zbog većeg broja bakterije E. coli tijekom prvog ispitivanja kakvoće mora, statističkom obradom podataka ocijenjena je zadovoljavajućom ocjenom.

 Portina u Pločama: More za kupanje na plaži ocijenjeno je zadovoljavajućom godišnjom ocjenom. Plaža se nalazi u zaljevu Ploče u blizini tunela koji povezuje Baćinska jezera s morem. Tunel je prokopan kako bio odveo višak vode iz Vrgoračkog polja te spriječio poplave. Uzorci koji su imali znatno niže vrijednosti saliniteta imaju povećan broj mikroorganizama, što upućuje na to da do onečišćenja dolazi dotokom onečišćene slatke vode iz jezera.

 Prigradica na Korčuli: More za kupanje na plaži ocijenjeno je zadovoljavajućom godišnjom ocjenom. Lošiji rezultati bilježeni su tijekom srpnja i kolovoza zbog neriješene odvodnje otpadnih voda naselja te privezišta i sidrišta plovila.

 Plaža Ušće Ploče: Jedna od dvije crvene točke u županiji. Ta pješčana plaža nalazi se na samom ušću rijeke Neretve koja je zbog ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda uzvodnih naselja opterećena mikroorganizmima, pa ima loš utjecaj na cijelo Ušće.Time je i očekivan veći rizik za zdravlje kupača. Na toj plaži se već nekoliko godina bilježe lošiji rezultati ispitivanja kakvoće mora, pa je more nakon četiri sezone kupanja ocijenjeno konačnom ocjenom zadovoljavajuće. Profil plaže s objedinjenim podacima o plaži također procjenjuje visok rizik.

 VK Cavtat: U blizini kupališta nalazi se privezište brodica, a naselje Cavtat djelomično je priključeno na javnu odvodnju te su rezultati ispitivanja često varirali. Godišnja ocjena mora za kupanje je nezadovoljavajuća.

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

Na većini mjerenih lokacija, njih 144, tijekom svih deset ciklusa ispitivanja more je bilo izvrsne, dobre ili zadovoljavajuće kakvoće.

 Najbolja je kakvoća mora izmjerena na području Splita i Omiša te na otocima Braču, Hvaru, Šolti i Visu. Sve plaže imaju godišnju i konačnu ocjenu kakvoće mora u kategoriji izvrsno.

 Plaža hotela ‘Nimfa’ u Živogošću: Na Makarskoj rivijeri samo navedena plaža ima zadovoljavajuću konačnu ocjenu. Ostale plaže na tom području kategorizirane su kao izvrsne.

 Plaže Gojača (Sućurac), Kampi Torac (Gomilica): Najlošiju kakvoću mora u Splitsko-dalmatinskoj županiji imaju plaže na kaštelanskom području. Rezultati ispitivanja kakvoće mora u Kaštelima pokazali su uzastopno onečišćenje u različitim radobljima mjerenja. Kakvoća mora redovito je bila nezadovoljavajuća, s vrlo visokim prekoračenjima. U svrhu zaštite zdravlja kupača 17. rujna 2014. zabranjeno je bilo kupanje na navedenim plažama.

 Duhanska stanica (Čiovo): U šestogodišnjem praćenju kakvoće mora na trogirskom području, kojemu pripada i otok Čiovo, prvi je put ovog ljeta zabilježeno kratkotrajno onečišćenje. Mikrobiološki su pokazatelji kakvoće mora koji se odnose na Escherichiju coli (indikatora fekalnog onečišćenja mora) prešli granične vrijednosti za ocjenu “zadovoljavajuće“, pa je plaža u 2014. godini dobila nezadovoljavajuću godišnju, ali i konačnu ocjenu.

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

More je u ovoj županiji uglavnom izvrsne kakvoće, odnosno dobro za kupanje, a samo na rijetkim lokacijama je zadovoljavajuće kakvoće. Uglavnom, nema straha za kupače.

Točka “Skradin mjesto“: U sezoni kupanja 2014. dobila je godišnju ocjenu zadovoljavajuće kakvoće, kakva je bila i na godišnjoj razini, tako i proteklih godina mjerenja. Uzorci mora uzeti s ove točke razlikuju se od ostalih zbog izrazito niskih vrijednosti saliniteta (od 1,2 do 3,7 promila) kao posljedica velikog dotoka slatke vode rijeke Krke.

 Plaže Skradin mjesto i Zaton mjesto: Plaže se nalaze u estuariju rijeke Krke. Prema profilu za obje plaže rizik je visok zbog dotoka velike količine slatke vode, vrijednosti saliniteta su niže nego na drugim plažama.

 Plaža Morinje: I ova plaža također, prema svojem profilu, ima visok rizik, zbog vrulja u blizini te neriješene odvodnje otpadnih voda. Na 90 točaka ispitivanja konačna ocjena kakvoće mora bila je izvrsna, na dvije dobra, na jednoj zadovoljavajuća i ni na jednoj nezadovoljavajuća.

ZADARSKA ŽUPANIJA

Zadarsko područje može se pohvaliti morem izvrsne kakvoće. Na svim mjestima i plažama na kojima se mjerenje obavljalo, kakvoća mora bila je izvrsna. Izuzetak je samo plaža Jadran (ZD-37, 4185) na kojoj je more ocijenjeno kao more dobre kakvoće.

Ivana GOSPODNETIĆ

20.1.2015.

INTERVJU Antonija Mišura: Priprema se teren za privatizaciju Jadrolinije, to će devastirati otoke

Ova Vlada je najgora do sada. Dokrajčili su razvoj privatnog brodarstva - kaže direktorica LNP-a

Prošli tjedan dogodilo se ono čega su pribojavali pomorci zaposleni u Linijskoj nacionalnoj plovidbi i na što su sindikati upozoravali prije, te nakon što je tvrtka izgubila na natječaju liniju Lopar-Valbiska. Firma je, naime, pokrenula prijedlog predstečajne nagodbe, a od 52 zaposlena u najvećem privatnom brodaru, 18 pomoraca je dobilo otkaz.

Direktorica LNP-a Antonija Mišura pojašnjava koji su razlozi doveli do uništavanja privatnih brodara od kojih su se neki ugasili ili su pred gašenjem, dok LNP još uvijek brodi, ali u nemogućim uvjetima.

Zbog čega je LNP pokrenuo prijedlog predstečajne nagodbe?

- Prvenstveno, bili smo primorani da bismo spasili radna mjesta i da firma ostane na životu. Već dugi niz godina država ima maćehinski odnos prema privatnim brodarima, a vrhunac je dostignut pod ovom Vladom i ministrom Sinišom Hajdašem Dončićem. Dokrajčili su razvoj privatnog brodarstva.

Sindikati su najavljivali koje mogu biti posljedice rezultata natječaja, a na koncu je prijavljeno i Europskoj komisiji da istraži monopol...

- Upozoravali smo svi na posljedice gubitka te linije. Na natječaju Agencije za obalni linijski promet odabrana je Jadrolinija, a cijeli postupak budi sumnju u namještanje natječaja. LNP je sedam godina povezivao u svakojakim uvjetima Lopar i Valbisku, a na kraju su nas zapravo samo maknuli s linije koju smo 'probili'.

Kažete da se znalo da će Jadrolinija dobiti na natječaju?

- Sumnju u monopol i favoriziranje Jadrolinije budi nekoliko razloga, poput čekanje raspisivanja natječaja godinu dana, slučajno ili ne, dok je bio gotov Jadrolinijin brod, zatim trajanje natječaja svega 45 dana tako da ne stignete niti pripremiti dokumentaciju, a o kupnji broda da ne govorimo. Povećala se subvencija, potom je državni brodar spustio cijenu održavanja, a sedam godina prije tražili su veću potporu...

Radi se o neravnopravnoj tržišnoj utakmici, o čemu je obaviješten i resorni ministar. Da se razumijemo, nismo protiv Jadrolinije, nego za fer utakmicu. Ajmo svi živjeti i raditi u poštenoj utakmici! Međutim, monopol je nikad jači, dok se istovremeno privatne brodare etiketira jeftinim smicalicama da ne znaju raditi.

LNP godinama vodi poslovnu i pravnu bitku s državom i tvrdi da se radi o monopolu Jadrolinije. Možete li navesti neke od razloga?

- Iza Jadrolinije stoji država, od gradnje brodova do financiranja gubitaka iz proračuna. Dodjeljuje im se koncesija na tzv. natječajima za trajektne i katamaranske linije, a u isto vrijeme brodarima ne dopušta razvoj, ostavljaju im se nerentabilne linije, tjera da probijaju nova tržišta, a onda kad stabiliziraju liniju, eto novog natječaja na kojem pobjeđuje Jadrolinija.

Mogu nabrojiti niz neracionalnih odluka na štetu privatnika, poput natječaja za liniju Split - Rogač, za koju su uvjetovali veliki brod sa 300 mjesta, iako je dnevni prosjek na toj liniji 10 putnika. Veći brod vuče veće troškove, veće subvencije...

Slično je i na drugim linijama, nakon niza godina uspješnog održavanja, preuzimaju nam je, ili daju drugom brodaru koji nam je vraća jer im se ne isplati.

Izdvojit ću i primjer katamaranske linije Žirje - Kaprije koju održavamo od 2013. godine. LNP je najprije odbijen na natječaju, jer kao ima stari brod, a sljedeću godinu s istim brodom pobjeđuje na natječaju!

Da ne spominjem povezivanje Pule i Zadra preko Malog Lošinja koju je LNP održavao do 2012. godine. Tada država ukida subvenciju, preuzima je Jadrolinija da bi je na koncu ugasili jer nije isplativa!

U čemu je suština problema?

- Za liberalizaciju tržišta je izravno zadužena Agencija za obalni linijski promet, osnovana 2006. godine, a trebalo im je sedam godina da raspišu natječaje za trajektne linije. Raspisali su ih u posljednji trenutak, prije ulaska u Europsku uniju. Forma za ispunjavanje uvjeta...

Brodari su poslužili kao paravan za liberalizaciju, a monopol Jadrolinije je nikad jači, ojačava se i linijski i flotom.

Ne treba zaboraviti da u Agenciji sjede mahom ljudi iz Jadrolinije, na čelu s Igorom Butorcem koji je 25 godina bio djelatnik tog državnog brodara, a o svemu odlučuje. Čije interese zastupa?

Ono čega se zaista treba pribojavati je da se priprema teren za privatizaciju Jadrolinije. Isti scenarij se radio i za Telekom, banke... ojačaju se prije privatizacije. Nažalost, taj put je dodatna devastacija otoka.

Koje je rješenje?

- Kao što sam rekla, teško se boriti s jedne strane s monopolističkom mašinerijom, a s druge strane stigmom da privatni brodari loše rade jer ne znaju raditi, ali nadu vidimo od 2017. godine. Tada se raspisuju novi natječaji i otvara tržište europskim brodarima. Naši brodari bolje poznaju teren, uhodaniji su... U otvaranju tržišta, u novim natječajima zaista vidimo opstanak, to nam je motiv i cilj.

Živana Šušak Živković | Dalmatinski portal (http://dalmatinskiportal.hr/naslovnica)

ŽIVOT U PROVINCIJI
Pola Dalmacije bez lučkih kapetana, a Zagreb se pravi da to ne vidi

Što je naseljima na kopnu cestarska služba, to je mistima na otoku lučka kapetanija. Ali Sumartin, Hvar, Jelsa, Rogač i Kaštela ih – nemaju.

Zapravo, dočekali su mirovinu i povukli se, jednom tjedno mijenja ih susjedni lučki kapetan, a zajedno sa središnjom, splitskom Lučkom kapetanijom, trebali bi svakodnevno izvještavati o, pazi sad, nadzoru plovidbe u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, baviti se poslovima traganja i spašavanja ljudskih života i imovine na moru, zatim inspekcijskim poslovima sigurnosti plovidbe, inspekcijskim nadzorom nad pomorskim dobrom, poslovima upisa i brisanja brodova, vođenju upisnika brodova, utvrđivanju sposobnosti za plovidbu, pa slijedi baždarenje brodica, zatim vođenje očevidnika, izdavanja pomorskih knjižica, utvrđivanja stručne osposobljenosti pomoraca za stjecanje zvanja u pomorstvu, te druge upravne, stručne i tehničke poslove sigurnosti plovidbe na moru prema posebnom zakonu i drugim propisima!
Situacija nikadnije bila gora

Svega toga u ovih pet mjesta već tjednima nema, niti građani mogu dobiti kvalitetnu uslugu, a splitski lučki kapetan Davor Vidan kaže:
- U pet od ukupno četrnaest ispostava splitske Lučke kapetanije nema lučkog kapetana i doista imamo veliki problem.

Ali, nema nam druge, moramo čekati da se okonča natječaj koji raspisuje Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Dotad će građanima na usluzi jedom tjedno biti službenici iz susjednih ispostava lučkih kapetanija – objašnjava Vidan.

Na stranicama nadležnog ministarstva nismo uspjeli pronaći trag raspisivanju natječaja li eventualnim rezultatima natječaja za izbor voditelja dalmatinskih ispostava lučkih kapetanija, a na pismeni upit nismo dobili odgovor. Dok otoci dođu na red, u zagrebačkom Ministarstvu načekat će se, na to su uostalom i navikli.
Još jedan doprinosumiranju škoja

Zamislite da na nekom kolodvoru na kontinentu nema šefa željezničke stanice. nema ga danas, ni sutra ni prekosutra, pa skokne onaj iz susjednog sela. Nezamislivo. Našla bi se zamjena u roku odmah.

A Jelsa, Rogač, Sumartin (gdje je to zapravo, fakat je daleko) mogu čekati. Da ne bi slučajno to bila vijest u državnom Dnevniku? Nema šanse. Na koncu, to je samo još jedan mali doprinos umiranju škoja, o čemu baš nitko u današnjoj Hrvatskoj ne vodi računa.

DAMIR ŠARAC

----------------------------------------

AJOJ, ŠKOJU MOJ Prije smo imali tri kapitona, a sad na dvi iljade brodi niti jednoga

Problemi s Ispostavom Lučke kapetanije Jelsa datiraju još od 2009. kada legendarni kapiton od porta Mate Zenčić odlazi u mirovinu. Umjesto da na scenu stupe “mlađe snage” i barem donekle pokušaju ostvariti image svoga prethodnika, ispostava se povremeno zatvara unatoč brojnim obvezama tog službenika što se odnose na sigurnost plovidbe (uplovljavanje i isplovljavanje brodova), njihovu registraciju, izdavanje vinjeta strancima, nadzor na pomorskom dobru, spašavanje unesrećenih i slično.

Ispostava je tako posljednjih mjeseci praktično zatvorena, jer na vratima službenih prostorija stoji obavijest da kapiton Emil Faldić iz Staroga Grada - Farosa trenutačno pokriva područje ispostava u tome gradu, Hvaru i Jelsi, gdje radi samo utorkom i to od 8 do 12 sati.

Ljudi se krste lijevom rukom i pitaju na što sliči jedno otočno misto bez kapitona od porta, jednostavno ne mogu vjerovati da sada samo jedan kapiton radi ono što su ne baš tako davno radila tri, a uz to su ljeti imali još i pomoćnike. Jelšani ponajviše reagiraju, jer znaju da njihova ispostava pokriva područje od uvale Pokrivenik do rta Ploni rat, te veći dio južne strane škoja. Prema dostupnim podacima, tu je registrirano oko 1200 brodica, a u njihovoj luci se tijekom godine odvija i do 2000 uplovljavanja - isplovljavanja domaćih brodova. Naravno, tome treba pridodati jahte, jedrilice i druga nautička plovila, za koja je uglavnom nadležna LU SDŽ, a od nedavno i hidroavion koji redovito leti na liniji Jelsa – Split (Resnik).

Dolazi vrime od nereda

Iako pokriva golemi akvatorij, ispostava u Jelsi, nažalost, nema gliser, pa ni brodicu koja bi bila u funkciji spašavanja unesrećenih. Otočani i njihovi gosti zaista su razočarani sadašnjim stanjem, jer je ispostava na godišnjoj razini navodno imala tolike prihode da je mogla sama sebe financirati bez ikakvih teškoća.

Budući da nas kapiton Faldić za sve informacije redovito upućuje na resorno ministarstvo, pokušali smo o ovoj problematici pitati starog kapitona Zenčića, ali ni on nije bio dostupan, ljudi koji preferiraju na ovo radno mjesto ne želi reći ni riječi jer bi im se bilo kakve izjave mogle obiti o glavu, pa nam nije preostalo ništa drugo nego da pitamo aktualnog općinskog načelnika Nikšu Peronju da on prokomentira što se zapravo događa.

- Odluka o zatvaranju ispostave Lučke kapetanije Jelsa je iz čisto tehničkih stvari neprovediva, u prvom redu iz razloga što se područje njezine nadležnosti prostire na gotovo 50 posto površine otoka Hvara, uključujući otoke Šćedro i Zečevo.

Imamo jako veliki broj brodica, uplovljavanja – isplovljavanja, pa i drugog posla, tako da je odgovornost lučkog kapetana na ovom području zaista velika. Uočili smo da je uistinu nemoguće da se jedan kapetan brine o ispostavama u Starome Gradu, Hvaru i Jelsi, odnosno da domicilno stanovništvo, isto kao i naši gosti (turisti) zbog toga ostaju bez izuzetno važnih usluga. Prema tome, ako bi ova odluka ostala na snazi, to bi po mome mišljenju dovelo do neodrživog nereda – kazao je Peronja, pa je stoga osobno preuzeo odgovornost da to dovede u red i uvjeren je da će uspjeti.

MIRKO CRNČEVIĆ

http://www.slobodnadalmacija.hr/

HRT- Radio Split
http://radio.hrt.hr/radio-split/

Autor: Vedran Očašić

Objavljeno: 27.02.2015 16:27

Novi katamaran Obrta Kapetan luka Krilo Star danas je prvi put uplovio u splitsku luku. Obitelj Tomić iz Krila Jesenica svoj četvrti brzi putnički brod kupila je u Norveškoj, a namjena mu je održavanje potpuno komercijalne linije Split - Brač - Hvar - Korčula - Mljet - Dubrovnik od početka svibnja do kraja listopada. Krilo Star dug je 38 metara, brzine 36 čvorova i kapaciteta 305 putnika, a proizveden je u Norveškoj 2002. godine. Otočani će moći ploviti njime i prije svibnja jer će nakratko zamijeniti brodove Krilo Jet i Krilo iz flote obitelji Tomić na državnim linijama prema srednjodalmatinskim otocima, a koji će otići na redovite godišnje servise.

Objavljeno 05.03.2015. u 12:05

UNATOČ VELIKIM VALOVIMA
Ovo su junaci dana: po orkanskoj buri plovili s Brača i spasili život

Ciklona Rea koja se obrušila na Dalmaciju dobila je svog junaka, kapetana Antu Dobronića koji je gliserom iz Supetra prevezao ženu s infarktom u Split i spasio joj život!

Životna drama žene iz Pučišća počela je u isto vrijeme kad se u moru kod Brača uskuhalo more, žena je dovezena s infarktom u Supetar i jedini spas bio je bolnica.

– Znali smo da se po ovakvom vremenu ne može dignuti helikopter, trajekt nije vozio i samo je bila mgućnost krenuti gliserom, priča 37-godišnji Ante Dobronić.

On sa Hitnom pomoći ima ugovor o prijevozu bolesnika s Brača i Šolte, te godišnje, kako kaže, preveze i više od 450 bolesnika, no rijetko kada se dogodi ovako opasna situacija.

– Imamo oko 30 slučajeva lošeg vremena, no ovako ekstremni uvjeti se dogode tek dva do tri puta, možda nekad ni toliko, kaže iskusni Dobronić.

Ukrcali su bolesnu ženu, valovi su bili strašni, no, uzmaka nije bilo:

- Jedina želja je bila spasiti ženu, morao sam ući u borbu s valovima većim od 4-5 metara i nije bilo uzmaka. Nikad mi se nije dogodilo da se vratim pa sam odlučio da neću ni ovaj put, kaže Ante. Nakon 35 minuta stigli su do Zente, žena je prevezena u bolnicu:

- Čuo sam da je u redu, e to mi je najvažnije – poručuje Ante Dobronić.

Ne znamo postoje li još uvijek nagrade 'palve vrpce', ali Ante Dobronić, junak na valovima svakako je zaslužio jednu za ovaj iznimni pothvat koji nam je dokazao da među nama još uvijek ima ljudi.
Video

https://www.facebook.com/video.php?v=936359726404708&pnref=story




O. KOHAREVIĆ
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/277239/Default.aspx

Par fotografija havarije broda ''Asli Elif'' u Riječkoj luci. Havarija se dogodila prošli mjesec, a brod je zapeo za plutaču i razbio je.

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

Slovenski poduzetnik: Kupio sam brod Ane i popravit ću ga za daljnju plovidbu

[attachment=1]
Tvrtka „Vintage Trading“ iz Bratislave u srijedu je na javnoj dražbi na Trgovačkom sudu u Splitu kao jedini ponuđač kupila teretni brod „Ane“, koji je u vlasništvu Nikše Giovanellija, po početnoj cijeni od 317 tisuća dolara, što je jedna trećina vrijednosti tog broda.

Ovrhu nad „Anom“ su pokrenuli pomorci koji su na njoj plovili i koji za plaće potražuju 400 tisuća dolara, te riječko brodogradilište „Victor Lenac“ za kojeg neće ostati novca da se naplati.

-Vjerojatno će brod ići na popravak i dalje ploviti – kratko nam je nakon dražbe rekao Jure Stanovnik, direktor slovačke tvrtke.

PIŠE I SNIMA: T. GATTIN ZEBIĆ

Slovenski ili Slovački?

I ja sam se mislio, a možda je neki Slovenac direktor slovačke firme?  ???  Izgleda da je http://foaf.sk/firmy/339325

 

Večina nas bila je nekad vezana sa brodovima u viškoj gradskoj luci (Češku vilu ne treba ni spominjati), pa evo dobre vijesti.

Vir: "Slobodna Dalmacija" (http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx) Split

20.01.2016.

POČELI RADOVI

Viška riva dobit će novi izgled

[attachment=1]
U gradu Visu počeli su dugoočekivani i prijeko potrebni radovi na sanaciji obalne konstrukcije u luci. U obilasku radova na rivi zatekli smo viškog gradonačelnika Ivu Radicu, koji nije krio zadovoljstvo početkom radova:

 -U višku rivu nije se ulagalo posljednjih pedeset godina, i nadam se da ćemo ovim radovima stvoriti preduvjete za kvalitetan prihvat i većih turističkih plovila. Zahvalni smo Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije koja u projekt ulaže oko pet milijuna kuna i mislim da je ovo veliki dobitak za grad Vis. Znamo da je ove godine Uskrs ranije (27. ožujka, op.a.), ali poduzet ćemo sve kako započeti radovi ne bi utjecali na dolazak nautičara u Vis, planiramo ih prihvatiti u luci na Kutu koja će biti spremna. Stoga molim sve sugrađane za strpljenje, jer će tijekom radova biti otežano prometovanje na rivi.

Nakon rive na Kutu, došlo je i vrijeme za uređenje rive u predjelu Luka, a nadam se da će krajem ove ili najkasnije početkom 2017. godine početi radovi na izgradnji lučice u uvali Rukavac, na jugoistočnoj strani otoka Visa - veli nam Radica.

Tijekom geomehaničkih istražnih radova i sondiranja u moru i u kopnu koji su prethodili, utvrđena su oštećenja i brojna ulegnuća u obalnoj konstrukciji viške rive. Nakon provedenog natječaja, Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije je kao najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova izabrala zagrebačku tvrtku "Projektiranje, Građenje, Promet" d.o.o. (P.G.P.), specijaliziranu upravo za izvođenje takvih poslova, što nam je potvrdio dipl. ing. Dubravko Kološ iz P.G.P.-a, i dodao:

-Predviđen je zahvat u duljini od 266 metara kojim će se, uz to što će doći do ojačanja i proširenja rive izgradnjom podmorskog i nadmorskog zida, doći i do zamjene svih elemenata i prateće infrastrukture (ormarići za nautičare, javna rasvjeta), tako da će riva dobiti novi izgled u punoj duljini.

Na radovima su angažirana četiri velika stroja i dvadeset radnika koji će raditi svakodnevno do kraja travnja, kada je planiran završetak radova - rekao nam je Kološ.

B. MITRAKOVIĆ

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx
08.02.2016.

Kvar na motoru

U Zadarskom kanalu trajekt s 200 putnika bespomoćno plutao pod udarima juga

Jadrolinijin brod "Dora", koji vozi na liniji od Preka do Zadra, u ponedjeljak je ujutro redovno isplovio iz Preka u 6,50 sati, ali je zbog kvara na motoru stao nasred Zadarskog kanala i bespomoćno plutao oko 45 minuta.

Uslijedila je brza intervencija Lučke kapetanije čiji je brod ubrzo stigao, a pomoći je pokušala i posada trajekta "Mate Balota", ali je rizik pristajanja uz "Doru" bio prevelik zbog jakog juga i valova.

Nasreću, kvar je ubrzo otklonjen i "Dora" je oko 8 sati s oko 200 putnika sigurno pristala u zadarsku luku.

ZADARSKI.HR

Vir: "Dnevnik hr" Zagreb
http://dnevnik.hr/
11.02.2016.

GRADI SE NOVI TITANIC Povratak najukletijeg broda na svijetu

Titanic II bit će četiri metra duži od originala zbog sigurnosnih pravila koja su danas na snazi.
 
Novi Titanic projekt je australskog milijardera Clivea Palmera i njegove tvrtke Blue Star Line. Brod će izgledati praktički identično originalu - dužina broda bit će 270 metara, visina 53 metra, a težina 40 tisuća tona. Replika broda s najnesretnijom karmom u povijesti imat će devet nivoa sa 840 kabina u kojima će se moći smjestiti 2400 putnika i 900 članova posade.

Ključna razlika između novog i starog plovila bit će u broju čamaca za spašavanje, kojih Titanic nije imao dovoljno, zbog čega je usred njegova potonuća spašeno samo 706 osoba, a utopilo se 1517.

Kao i na izvornom brodu, smještaj za putnike biti će organiziran u tri klase, dok će od luksuznijih detalja Titanic II imati turske kupelji, teretane i bazen. Marketinški direktor Blue Star Linea, James McDonald, o ambicioznom, 500 milijuna eura teškom projektu je rekao:

'Novi Titanic imat će moderne procedure evakuacije, satelitske kontrole, digitalnu navigaciju i radarski sustav - sve stvari koje su normalne na brodu 21. stoljeća. Sami ćemo investirati u brod, ali imamo i mnogo zainteresiranih tvrtki iz Dubaija. I da, imamo pravo na ime Titanic II.'

Prvo putovanje broda planirano je za 2018., no za razliku od Titanica iz 1912. koji je plovio iz Southamptona u New York, ovaj će ploviti iz kineskog Jiangsua u Dubai, piše Independent.

Служба безбедности Украјине је одлучила да забрани улазак у Украјину члановима посаде страног брода које је током пловидбе био у некој од лука на Криму. Странци неће моћи да посете Украјину у наредне три године.Забрана се односи и ако морепловац промени брод у међувремену.

http://lifenews.ru/news/185396

Vir: "Dnevnik hr" Zagreb
http://dnevnik.hr/
19.02.2016.

Tragedija u Kineskom moru: Poginuo hrvatski pomorac iz Splita

Ne zna se što je uzrok smrti nesretnog pomorca iz Splita koji je pronađen mrtav u 10 sati na brodu u vlasništvu Jadroplova, u Kineskom moru.

Na brodu Bene tvrtke Jadroplov, dogodila se nesreća u kojoj je poginuo mladi splitski pomorac. Brod se nalazi u Kineskom moru i kretao se prema gradu Tijanin.

"Još uvijek ne znamo detalje tragedije, samo znamo da je tijelo našeg kolege pomorca pronađeno u 10 sati po lokalnom vremenu. Svi smo u šoku i u tijeku je istraga", rekao nam je član uprave Jadroplova, Mario Radačić.

Brod Bene namjenjen je prijevozu rasutog tereta, a u trenutku nesreće nije prevozio teret.

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
21.02.2016.

Tito ga srušio, oni izgradili novi

Nakon što je Jugoslavenska narodna armija srušila Veliki most, kojim su povezane dvije obale Velikog jezera u Nacionalnom parku Mljet, na istoj je lokaciji nakon gotovo 60 godina niknuo novi pješački most. Podsjetimo, Veliki most srušen je kako bi Josip Broz Tito jahtom doplovio do otočića Sveta Marija.

Podsjetimo, most na Velikom jezeru izgrađen je zajedno s mlinicom koju su pokretale izmjene plime i oseke u 15. stoljeću za potrebe obližnjeg benediktinskog samostana.

Novoizgrađenim mostom povezuje se kružna šetnica oko Velikog jezera, duga oko 11 kilometara. Osim toga, omogućit će se brži pristup vlasnicima zemljišta s obje strane jezera te će vatrogasci u slučaju potrebe moći preko njega brže stići na mjesto požara. Most je dugačak 17,6 metara, širok 3,2 metra, a visok 3,5 metara, a njegova je izgradnja koštala oko 2,5 milijuna kuna.

Inače, projekt obnove mosta realiziran je uz potporu Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, a osim rekonstrukcije Velikog mosta, s uređenjem pristupnih pješačkih staza podrazumijeva i pristanište za brodove i kupalište prilagođeno osobama s invaliditetom, izgradnju stanice za punjenje električnih vozila i brodova te nabavu električnog broda. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 12,5 milijuna kuna.

–Izgradnja je završena, međutim, u tijeku je faza uređenja prilaza i okoliša oko Velikog mosta. Očekujemo završetak radova i otvaranje mosta na proljeće – poručili su iz Uprave Nacionalnog parka Mljet.

Napomena: evo i slika kako su izgledalo mostovi prije.

Vir: "24 sata hr" Zagreb
http://www.24sata.hr/
27.03.2016.

Pijani kapetan nasukao brod od 85 metara: Imao 1,48 promila

Kapetan je brod  Abis Berger iz Nizozemske uspio prilikom neuspjelog manevriranja oštetiti. Morali su ga otegliti jer je blokirao ulaz u njemačkoj luci Rostock

Pijani kapetan teretnog broda nasukao ga je pri isplovljavanju iz njemačke luke Rostock i nakon pomorske nesreće napuhao je 1,48 promila, objavila je lučka kapetanija u nedjelju.

Kapetan je brod  Abis Berger iz Nizozemske dug 85 metara uspio prilikom neuspjelog manevriranja u subotu navečer oštetiti pa se moralo organizirati njegovo tegljenje jer je blokirao ulaz u luku.

Prema lučkoj kapetaniji kapetan, koji nije bio sposoban upravljati brodom, odmah je nad njim izgubio kontrolu.

Sad ga čeka optužnica za ugrožavanje pomorskog prometa a ni vlasnici broda vjerojatno neće biti najsretniji, kao ni osiguravajuća kuća.

4km ispod površine mora

https://www.youtube.com/watch?v=Zn2oOyn_dPw

Vir: "Dnevnik hr" Zagreb
http://dnevnik.hr/
12.05.2016.

'OVO JE STRAŠNO' Iz rafinerije Rijeka procurio ugljikovodik

Iz rafinerije Rijeka procurio je ugljikovodik što je rezultiralo zagađenjem mora kod Kostrene.
 
Iz Općine Kostrena izvijestili su da je popodne u Kostreni na predjelu Dražina – Potkvarovo - Klančić i dalje prema lučici Podurinj u četvrtak popodne došlo do onečišćenja mora i obale, a iz Ine je potvrđeno da je u Rafineriji nafte Rijeka došlo do propuštanja ugljikovodika izvan rafinerijske zaštitne brane te da je počela sanacija onečišćenja.

Iz Općine Kostrena naveli su da je došlo do onečišćenja mazutom, odnosno crnom masnom tekućinom te da je odmah nakon što su to uočili i prijavili mještani Urinja na teren izašao općinski komunalni redar i napravio očevid.

Onečišćenje je potom prijavljeno i svim mjerodavnim i interventnim službama – Centru 112, Lučkoj kapetaniji Rijeka, tvrtki Dezinsekcija i vodopravnoj inspekciji u Rijeci, a obavijest je dostavljena i Ini, uz zahtjev za hitnim očitovanjem o događaju.

Općinska načelnica Mirela Marunić istaknula je da je strpljenje mještana i općinskih vlasti pri kraju.

„Ovo je strašno i to jednostavno više ne možemo tolerirati. Općina Kostrena reagirala je prema svim nadležnim institucijama i očekujemo da hitno nešto poduzmu, jer je ovo problem koji nadilazi mogućnosti jedinice lokalne samouprave“, rekla je Marunić

Predsjednica Općinskog vijeća Gordana Vukoša ocijenila je da su posljednji događaji neprihvatljivi i zatražila je da sve institucije najoštrije i u najkraćem roku reagiraju.

„Povremeni incidenti postali su učestali, a onečišćenja sve češća i sve većih razmjera. Naši mještani su s pravom zabrinuti za svoju sigurnost i očekuju od svih nas da bez daljnjeg odgađanja nešto poduzmemo,“ kazala je Vukoša.

Ina: Aktivirane ovlaštene tvrtke za sanaciju

Iz Ine je upućeno priopćenje u kojem stoji da je danas popodne u Rafineriji nafte Rijeka došlo je do propuštanja ugljikovodika iz kruga rafinerije izvan zaštitne brane te da su odmah aktivirane ovlaštene tvrtke za sanaciju i obaviještene sve nadležne službe.

„U najkraćem mogućem roku pristupilo se ograđivanju zahvaćene površine mora plutajućim branama, što će zaustaviti potencijalno širenje ugljikovodika, nakon čega se pristupa sanaciji za koju je planirano da bude završena unutar 24 sata. Daljnje informacije o događaju bit će dostupne po završetku sanacije i provođenja istrage o uzroku i izvoru propuštanja,“ naveli su iz Ine. (Hina)

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Zagađenje u Kostreni gotovo sanirano

14. 05. 2016.

U Kostreni je gotovo sasvim sanirano zagađenje mazutom koji je, iz još neutvrđenih razloga, prekjučer iscurio u more ispred Inine rafinerije u Urinju. Očišćen je i veći dio obale, a čišćenje će se nastaviti kad prestane kiša.

Riječka specijalizirana tvrtka za ekocid obavila je veliki posao. U moru više nema tragova onečišćenja. Tek nekoliko mrlja na stijenama. U Općini Kostrena zabrinuti su zbog čestih incidenata na moru.

Evo već godinama ti su incidenti sve učestaliji i sve veći. Ja kao predsjednica Općinskog vijeća i deset godina aktivistica udruge Eko Kvarner upozoravam na postojeći problem lošijeg funkcioniranja INE. Službe su izvrsno odradile svoj posao, Dezinsekcija je to stvarno učinila brzo i nadam se da ćemo to uspjeti sanirati, izjavila je Gordana Vukoša.

INA se u priopćenju obvezala da će ovih dana intenzivno nadzirati to područje kako se ne bi dogodio novi incident. Uzrok ovoga bila je veća količina ugljikovodika nataložena u cijevima za oborinske vode.

Mještani su s pravom ogorčeni. Kažu da se ništa ne poduzima kako bi se spriječili ovakvi ekocidi koji bi mogli imati katastrofalne posljedice za turizam.

http://vijesti.hrt.hr/

 :P  :-[

Sta mazut radi u cijevima za oborinske vode.  >:(

[attachment=1]


    

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
05.06.2016.

Drama na moru kraj Kornata: kod otočića Kurba Mala pronađena plutajuća eksplozivna naprava

Brod Pomorske policije „Donat“ otkrio je u nedjelju oko 11 sati eksplozivnu napravu kako pluta u blizini otočića Kurba Mala u Kornatskom arhipelagum javlja Zadarski.hr.

Ubrzo se oglasila Obalna pomorska postaja Split s važnim upozorenjem za pomorce, a Lučka kapetanija Zadar u suradnji s Pomorskom policijom blokirala je svojim plovilima pomorski promet u radijusu od dvije nautičke milje oko otočića Kurba Mala onemogućavajući svaki pristup ovoj zoni.

Otkuda se eksplozivna plutajuća naprava pojavila u Kornatskom arhipelagu na početku nautičke sezone, još uvijek nije poznato. Iz Lučke kapetanije Zadar su nam rekli da su njihove ekipe, zajedno s Pomorskom policijom, još uvijek na terenu, te da će pomorci biti obaviješteni kada opasnost bude uklonjena.

Vjerovatno prazna kanta od ulja ili nešto slično.
Dobro, vrijeme je opće histerije pa se puše i na hladno.  :P

poz.

ZAGREB, 06.06.2016.

Kontroliranom detonacijom uništena protubrodska mina kod Dugog otoka

[attachment=1]
Koordiniranom međuresorskom akcijom organizirano je uništenje veće podmorske mine u akvatoriju Dugog otoka.

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) zaprimila je jučer, 5. lipnja u 09.20. sati dojavu nadležne Lučke kapetanije Zadar čiji su djelatnici u okviru redovnoga nadzora uočili porotubrodsku minu većih dimenzija dok je plutala nedaleko Rta Ćuška, Dugi Otok, u smjeru sjeveroistoka.

Slijedom zaprimljene dojave djelatnici MRCC Rijeka odmah su obavijestili Pomorsku policiju Zadar, a s obzirom da je mina pronađena u blizini plovnoga puta Središnjica je putem obalnih radio postaja odaslala sigurnosno upozorenje svim sudionicma u pomorskom prometu u sektoru pronalaska mine.

Protubrodska mina se oko 11.20 sati nasukala u plićini uvale otočića Mala Kurba gdje su službenim plovilima prevezeni pripadnici ronilačke jedinice Specijalne policijske postroje „ATJ Lučko“, koji su minu izvukli na obalu te očevidom utvrdili da je riječ o podmorskoj protubrodskoj mini promjera 1,5 metra koja je sadržavala oko 30 kg eksplozivnoga punjenja.

S obzirom na utvrđenu opasnost od detonacije, policijski službenici odlučili su protubrodsku minu uništiti kontroliranom detonacijom, što je obavljeno u 21.00 sati, nakon što je prethodno osigurano okolno područje otočića kao i pristup s mora poziciji detonacije.

Odmah po uništenju protubrodske mine MRCC Rijeka putem obalnih radio postaja uputila je obavijest o prestanku sigurnosnog upozorenja sudionicima u pomorskom prometu na zadarskom području nadzora sigurnosti plovidbe.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske (http://www.mppi.hr/default.aspx)

Evo i video detoniranja mine sa Zadarski.hr (http://www.zadarski.hr/)

https://www.youtube.com/watch?v=ygdHjZIcj3o

U yebate, vidi stvarno prava mina. Odakle li je to moglo dolutati.
Bilo je bolje da o ovome nije ni pisano.  :P

poz.

30 kg. Mora bit da je kroz godine neko malo vadio..... ;)

Ma to sam i ja primjetio 1,5m - 30 kg ali dobro, silencio stampa pred sezonu.

poz.

Nadam se da su pokupili ribu, bilo bi šteta da propadne  ;)

Kad nemaš doma dizalicu onda dovodiš sa strane.  :P

-------------------

2017-02-26
ČUDO U ŠIBENIKU
U NCP uspješno dotegljena megadizalica zbog luksuzne jahte od 500 tona

Piše Joško Dadić
Foto Nikolina Vukovic Stipanicev/Hanza Media

Zbog izuzetno dobrih vremenskih prilika, nizozemska megadizalica "Taklift-7" koju je iz Palerma danima teglio remorker '"Megara", uplovila je u Šibenik oko 11.30, tri i pol sata prije nego je prvobitno bila najavljena. Podsjetimo, dizalica, koja je daleko veće nosivosti od legendarnog '"Velog Jože", u remonto brodogradilište NCP-a u Mandalini stigla je kako bi u more ponovno vratila megajahtu koja je sa sinkro-lifta na suhi vez skliznula 20. siječnja.
U toj nezgodi nitko nije stradao, niti je na luksuznoj jahti počinjena šteta, ali zbog ove nezgode, remontno brodogradilište NCPa u stečaju nije moglo raditi punim kapacitetom skoro mjesec dana.

Osim toga, nije bilo nikakvih drugih troškova, jer sve plaća osiguranje, pa tako i angažman megadizalice te tegljača koji ju je doteglio iz Italije. I koji će je, odmah po završetku posla u Šibeniku, ponovno vratiti u Italiju.
Što se točno dogodilo, da je sinkrolift 20. siječnja ipak popustio, u NCP-u još ne znaju.
– To nam zasad nije jasno, ali sve ćemo doznati kada se jahta prebaci u more, i kada počnemo popravak sinkro-lifta. Vjerujemo da se ne radi o velikom kvaru, te da ćemo lift brzo popraviti, nakon čega ćemo početi primati nove brodove na remont – kazao nam je Roko Vuletić, predsjednik Uprave NCP grupe.

Samu luksuznu jahtu, tešku 500 tona, nizozemska dizalica, najveća koja je do sada uplovila u Šibenik, ponovno će vratiti u more u ponedjeljak ili utorak, što je završni dio cijele akcije.
– Ipak, još jednom želim naglasiti da je najbitnije da u nezgodi nitko nije ozlijeđen – istaknuo je Roko Vuletić.

http://sibenski.slobodnadalmacija.hr/

Djeluje kao da je pukla platforma sinhrolifta. Isto se prije petnaestak godina desilo u Tivtu na sinhroliftu bivšeg Arsenala, blizancu ovoga u Šibeniku.

A još čuda u Šibeniku.
Prati link.
http://www.sibenik.in/sibenik/sest-pontona-nekoliko-jahti-i-dva-Katamarana-nizozemskim-brodom-transportirana-u-italiju/72818.html

Sećam se da je, ako su u TV i ŠI sinhroliftovi blizanci, sva oprema sinhrolifta američka.

Malo listam lokalne vijesti na valovima toplinskog udara pa naletim na ovo.
Kad ameri posalju svoj mega atomski nosac demokracije na remont to traje par godina.
Tako i kod nas, kad se posalje barka od petnajestak metar.  :P

----------------------------

27.07.2017.
Brod "Pojišan" obnovljen i blagoslovljen, pa opet služi Lučkoj kapetaniji

[attachment=1]
Piše Tihana Marović

Brod "Pojišan" Lučke kapetanije nakon dvije godine konačno je obnovljen, blagoslovljen te ovoga tjedna vraćen u službu. Naime, nakon što je u seriji patrolnih brodova izrađen prije 18 godina, prvi put je posvećen Gospi od Pojišana, a blagoslov i posvetu tada je izmolio lučki kapelan fra Zlatko Šafarić.

"Pojišan" je služio Lučkoj kapetaniji Split do prije dvije godine, kada je povučen iz službe zbog određenih tehničkih poteškoća. Napokon obnovljen, vraćen je u službu i u srijedu, na spomendan sv. Joakima i Ane, roditelja Blažene Djevice Marije, ponovno je blagoslovljen i posvećen Gospi od Pojišana. Brod i posadu tom je prigodom blagoslovio lučki kapelan fra Miljenko Vrabec, te im poželio sretnu plovidbu dalmatinskim akvatorijem, mirno more i uvijek sretan povratak u matičnu luku.

http://www.slobodnadalmacija.hr/

Slovenac iz Pirana šlepa Hrvata u šibenskoj luci. Za dopuštenje nije pita Cerara ni Erjavca.

"glupi" narod ne razume  političare koji im nude "bolje" sutra.

Vezano za par postova ranije.  :P
Vidio sam ih par puta u Bolu ovih dana, nažalost nestaloj curi ni traga.  :(

-----------------

Ispovijest zapovjednika broda kojim se krenulo u potragu za nestalom meksičkom surfericom:
Mi bismo trebali spašavati, a na ovoj krntiji mi smo u smrtnoj opasnosti!

Piše Ivica Marković

Ovo je trebala biti priča s kapetanom Teom Pavićem, zapovjednikom motornog broda "Pojišan", broda Lučke kapetanije Split za traganje i spašavanje, o akciji spašavanja Valerije Valderrama Santos (25), Meksikanke koja je u ponedjeljak, 24. rujna, oko 13 sati nestala u podivljalome moru Bola.
No, na kraju je to ispala priča o uvjetima rada onih koji tragaju i spašavaju unesrećene, odnosno priča o onima koji su trebali spasiti Valeriju.

– Što da vam kažem. Svaki put kad po lošem vremenu, odnosno olujnom vjetru i velikom moru, s "Pojišanom" isplovljavamo u potragu za nekim unesrećenim, ja i moja posada u životnoj smo opasnosti. Na "Pojišanu" rade dvije posade koje se mijenjaju svakih sedam dana, a u posadi su zapovjednik, strojar i mornar.
Svaki put riskiramo svoje živote kako bismo ovom raminom od broda nekoga spasili. Jedino kao zapovjednik broda imam pravo odbiti isploviti, ali onda bih na duši imao osobu koju sam trebao spasiti. Tako sam doveden pred gotov čin i ništa mi drugo ne preostaje nego isploviti – govori nam kapetan Pavić.

More ulazi, sve je pokidano...

Tako je bilo u ponedjeljak oko 14 sati kad je "Pojišan" nakon dojave isplovio prema Bolu.

– To je bilo vrijeme koje "Pojišan", iako je u jako lošem stanju, može podnijeti. Iako su šanse da pronađemo unesrećenu Meksikanku bile vrlo male, isplovili smo, jer moramo dati šansu mladoj ženi da je spasimo. No, da sam se vodio stanjem broda, nikada ne bih isplovio. Sad ću vam reći što sve na "Pojišanu" ne valja, a to sam napisao i u dopisu nadležnima. Tijekom prvog dana potrage za Meksikankom pokidao nam se jedan bokobran, kao i tenda za gumeni čamac. Pokidani su i nosači splavi za spašavanje, a oštećen je i pramčani palubni poklopac, ulaz u prostorije kabina, kao i drvena skala kojom se ulazi na brod.

Tijekom traganja brod je teško posrtao i valjao se zbog jakih udara bure, te su preko kormilarnice velike količine mora ulazile u sve unutrašnje prostorije broda. More je prodiralo unutra preko fly bridgea i stalno smo u brodu imali metar mora. Noću smo spavali u brodskom salonu jer su kabine bile mokre – kaže kapetan "Pojišana".

Postojala je realna opasnost da more dođe do električnih instalacija.

– Mogle su nam se smočiti sve instalacije, što je bilo samo pitanje vremena, i pogasili bi se motori, a to bi posadu dovelo u pogibelj jer ne bismo imali svoj pogon. Uza sve to, tko zna otkada nam ne radi sidro, gumeni čamac s motorom godinama je izvan upotrebe, a radar je nepouzdan i po svim standardima neadekvatan i po svojim karakteristikama spada u skupinu uređaja namijenjenih za sport i rekreaciju, a ne za traganje i spašavanje na moru. To nije radni radar, nego radar za "šminku". Osim toga, dubinomjer nam ne radi, autopilot ne radi, te postoji niz primjedbi Hrvatskog registra brodova (HNB) koje treba otkloniti. Mene kao zapovjednika broda sve navedeno dovodi u situaciju da riskiram dovođenje broda i posade u pogibelj ili da ne isplovim u spašavanje ljudskih života – govori dalje kapetan Pavić.

Iščupali što vrijedi, stavili bezvrijedno

Vrlo je važno istaknuti da dvije posade "Pojišana" ne rade od jučer u ovakvim uvjetima.

– U tim uvjetima radimo posljednjih 18 mjeseci, a ni proteklih godina situacija nije bila puno bolja. Ja već više od godinu i pol pišem razne dopise nadležnim službama i Ministarstvu pomorstva i nitko mi nikada ni na jedan dopis nije odgovorio. Tako da mi je Slobodna Dalmacija posljednja nada. Možda se sada netko sjeti odgovoriti na moje dopise – kaže kapetan Pavić.

Na brodu su uređaji promijenjeni prije pet godina.

– Jesu, i nitko nije mene kao zapovjednika "Pojišana" upitao kakvi bi trebali biti novi uređaji. A ja ni ne znam zašto su stari mijenjani, jer su bili ispravni i ništa im nije nedostajalo. Dapače, bili su kudikamo bolji od sadašnjih. Ni dandanas ne znam gdje su ti uređaji koji su skinuti s broda. Oni ne koštaju jednu lipu, nego imaju veliku novčanu vrijednost.

Tko zna gdje su nestali, a nisu smjeli biti odneseni s broda bez mojeg potpisa. S broda bez mojeg potpisa ne smije izići ni olovka, a kamoli skupi uređaji. Zasigurno su oni koji su odobrili promjenu uređaja morali podijeliti neku proviziju, a ponudu su uzeli od "najboljeg" ponuditelja, onoga koji im je najbolje napunio džepove provizijom.

Iz broda su iščupali sve što valja, a stavili su ono što ne valja. Takve je uređaje dobio i brod "Danče" Lučke kapetanije Dubrovnik, koji je imao pomorsku nesreću s gumenjakom u kojoj je poginulo nekoliko ljudi.

I njihov je kapetan, kojemu se sada sudi, pisao dopise da novi uređaji ništa ne valjaju, ali nitko se na to nije obazirao. I tako ja svaki put moram isploviti brodom koji ništa ne valja i koji se svaki čas može potopiti.

More koje mi ulazi kroz kormilarnicu u sve brodske prostorije može u svakom trenutku ugasiti motor i onda sam ja "mrtav čovik" sa svojom posadom, jer nemamo pogon i nemamo čamac kojim bismo se mogli spasiti jer je godinama izvan upotrebe, a ni sidro nam ne radi – rekao nam je Pavić.

Ni kuna ne ide u brod

Kad su prije pet godina mijenjani uređaji, promijenjeno je sve na brodu.

– Promijenjeni su radar, ploter karta, dubinomjer, koji dandanas ne radi, i autopilot, koji ne radi već godinu dana. S tim da su radar, ploter karta i dubinomjer stavljeni svi na jedno mjesto, što je glupo, jer ako se samo jedno od toga pokvari, ni preostala dva uređaja neće raditi. Prije su bili razmješteni na tri mjesta na brodu.

"Pojišan" nije bio u škveru posljednjih 18 mjeseci, a mora ići svake godine da bi mu se na suhome pregledao trup. Tako da ja kao zapovjednik broda ne znam u kakvom je stanju trup broda kojim upravljam – kaže kapetan.

Uza sve to, "Pojišan" uredno zarađuje novac za Ministarstvo pomorstva.

– Ovog ljeta napisali smo 130 prekršajnih naloga i imali smo 20-ak akcija traganja i spašavanja. Od tih prekršaja zaradili smo oko 300 tisuća kuna, a u brod nije uložena ni lipa. Mi stavljamo glavu na panj svaki put kad po lošem vremenu isplovimo na otvoreno more – zaključuje kapetan Pavić.

Kapetan Teo Pavić ima 25 godina pomorskog iskustva u navigaciji, četiri je godine bio profesor u srednjoj Pomorskoj školi u Splitu, a posljednjih deset godina zapovjednik je na brodu za traganje i spašavanje.

'Vjerojatno ju je ugušila morska sol'

– Potraga za Meksikankom obavljena je po zakonima struke. Svaka čast posadama i plovilima policije "Sv. Jure" i "Sv. Dujam" i "Andrije Mohorovičića" iz

Obalne straže koji su s nama pretraživali akvatorij Bola. Meksikanka je nestala dvjestotinjak metara od obale i zasigurno je bila dezorijentirana u trenutku pada ili skoka s daske u more. Nažalost, po iskustvu koje imam, mislim da se nesretna djevojka ugušila morskom soli već nakon 10-ak minuta.

To je tolika količina soli da osoba jednostavno ne može disati. Da je ostala uz dasku, možda bi i preživjela. Vjetar ju je morao nositi prema sjevernoj strani Hvara i to smo područje pretraživali pet dana. Najteže mi je bilo na brod primiti njezine roditelje. Čovjek u takvom trenutku ne zna reći tim ljudima. Dva sata smo s njima pretraživali područje, ali ništa nismo postigli.

Obišli smo sve uvale sjeverne strane otoka Hvara i područje luke Bol. Po mojem iskustvu, tijelo utopljenika ispliva na površinu za četiri do pet dana, a neka ne isplivaju nikad. Iskreno mi je žao te djevojke i njezinih roditelja. Da smo barem našli tijelo, pa da njoj i obitelji barem na taj način damo mir – rekao nam je kapetan Pavić.

Kabeli s izolir trakom, radar i dubinomjer ne rade...

Slobodna Dalmacija posjeduje izvješće o pregledu komunikacijske i navigacijske opreme za m/b "Pojišan" koje je napisao ovlašteni vještak. U tom se izvješću, između ostalog, kaže:

"Pregledom opreme ustanovljeno je da su na brodu ugrađene dvije radijske VHF DSC radijske postaje i to model SAILOR RT 4001 i SAILOR RT2048 VHF radio i SAILOR RM2042 DSC MODEM. Na SAILOR RT 4001 uređaju kabel između primopredajnika i upravljačke jedinice izlijepljen je crvenom izolir trakom jer se tijekom dugogodišnjeg korištenja oštetio na više mjesta te je rad sa njime nepouzdan."

Osoba koja je pregledavala uređaje napisala je kako ih nije bilo moguće uključiti pa nije mogao provjeriti prima li uređaj poziciju i je li upisan MMSI broj. Također nije bilo moguće provjeriti kombinaciju VHF radija i DSC Modema, budući da nisu imali napajanje.

Za komunikaciju na brodu bile su predviđene još dvije ručne radijske postaje kojima su litijske baterije istekle u kolovozu 2018. godine.

Dalje, kaže se da Navtex prijemnik ICS NAV 5 nema papira, tako da nije bio moguć ispis MSI poruka te se i "on može smatrati neispravnim".

Najinteresantniji dio ovog izvješća vezan je uz multifunkcijski sustav za navigaciju koji je ugrađen na brod. Odgovorna osoba kaže da je upravljačka jedinica malih dimenzija te neprikladna za upotrebu tijekom upravljanja brodom.

"Osjetljivost radara i domet upitni su jer odraz ne odgovara objektu koji se vizualno vidi. Osim toga radar ne prima podatak o kursu tako da ARPA funkcija koju uređaj ima ne može raditi."

Da je nešto ipak dobro, govori podatak da uređaji uredno prima i pokazuje AIS ciljeve. Dalje se u izvješću kaže da je radar krivo spojen na napajanje, "jer su procesorska jedinica radara i procesorska jedinica autopilota spojene na isti osigurač".

"Na drugi osigurač spojeni su pokazivači radara i autopilota, što je mimo svih pravila, a charter ploter (pokazivač navigacijskih karata) nema mogućnost tjednog UPDATEa karata, tj. nije moguće ažurirati navigacijske karte."

Dalje se piše da je pozicija broda vidljiva samo na pokazivaču radara, a da je dubinomjer neispravan i pokazuje dubinu koja nije stvarna...

I to je tek prva stranica izvještaja. Na drugoj stranici ima još podosta toga što nije dobro i ispravno, ali za to bi nam trebalo nekoliko stranica "Slobodne".

https://www.slobodnadalmacija.hr/