PALUBA

Iskoristio sam danas priliku da napravim nekoliko fotografija u posjeti Palinuru.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Interesantan detalj, tabla na kojoj je vidljivo ko je na brodu, a ko je izašao.[attachment=1]

Brod je lep i dobro ofarban. Ipak, izgleda mi da su pojedini važni detalji prilično ruzinavi ispod sloja piture.

Brod je jako dobro održavan, šteta što nije stavljena drvena paluba, sve ostalo odiše pomorskom tradicijom.[attachment=1]

Ne vidim tu ruzinu. Brod nije baš mlad, možda zbog toga imaš taj utisak...

https://www.youtube.com/watch?v=SF3fKkErOfU

Sagrađen u Nantu (Francuska) i porinut u proleće 1934. kao "Commandant Louis Richard", za privatnu firmu, korišćen je za ribolov i prevoz ulovljenog oslića (merluzzo), matična luka mu je bio Sen Malo. Skoro je vršnjak "Jadrana". 1951. godine ga je kupila Italija kao školski brod uz Ameriga Vespučija, pošto je Cristoforo Colombo predat SSSR za račun reparacija. Posle nabavke brod je remontovan i prilagođen za potrebe školskog broda podoficirske škole u La Madaleni. Radovi su obavljani u Castellammare di Stabia i l'Arsenale di La Spezia, a brod je ušao u službu MMI 16 juna 1955., preimenovan u Palinuro u čast mitskog broda  Eneje (trojanskog viteza - mitskog začetnika Latina) iz speva Eneide pesnika Vergilija. Moto broda je "Faventibus ventis" (col favore dei venti), možda najbolje na naš kao "Ljubimac vetrova".

Po dimenzijama, snasti i TT karakteristikama sličan je "Jadranu", mada ga Italijani smatraju goletom, a ne barkantinom. Možda zato što na pramčanom jarbolu nema sošno jedro već samo križna.

(Preveo po skromnom nagađanju sa italijanskog, sa Wikipedije). Ostavljam deo teksta na italijanskom koga zanima i razume. Preplovio je oko 300.000NM do danas.

Durante la sua attività, dal 1955 ad oggi, la Palinuro ha toccato la maggior parte dei porti del Mediterraneo e del Nord Europa (per un totale di 160 porti differenti, molti visitati più volte) e si stima che abbia percorso più di 300 000 miglia nautiche (al 2016), pari a circa quindici volte il giro del mondo. Ha inoltre preso parte ai più prestigiosi raduni di imbarcazioni e navi d'epoca e alle regate delle cosiddette “Tall Ships”, tra le quali la "Cutty Sark", l'”Amsterdam Sail” ed il raduno delle vele d'epoca di Imperia.

La sua base di assegnazione è La Maddalena (SS).


    Scafo: in acciaio chiodato a ponte unico;
Varata il:    21/03/1934
Cantiere:    Cantieri Dubigeon (Francia)
Dislocamento:    1341 t p.c.
Lunghezza:    59 m (69 m fuori tutto)
Larghezza:    10 m
Velatura:    1000 mq
Immersione:    4,8 m
Apparato motore:    1 M.T.P. G.M.T. B230-6N (aspirato)
Apparato Elettrico:    3 diesel-alternatori 380V 50 Hz trifase
Potenza:    447,5 KW (600,11 HP )
Velocità:    9,5 nd
Autonomia:    5400 mg (motore diesel)
Equipaggio:    84

Barkantina i nave goletta je sinonim.
Barkantina se definiše kao jedrenjak sa tri jarbola na prednjem su križna jedra a na ostala dva sošna sa vrškama. To je isto ono što italijani zovu nave goletta. Inače samo goletta znači škun.
Barkantina sa sošnim jarbolom iza prednjeg jarbola  ima svoj podnaziv bark-beštija, to je Jadran.
[attachment=1][attachment=2]

Bergantina, brigantino goletta a palo o barco bestia: presenta un terzo albero a poppa. L'albero di trinchetto a prua è completamente attrezzato con vele quadre, albero di maestra e albero di mezzana sono armate con vele auriche.[attachment=1]

Po ovoj shemi, Palinuro je baš goleta, a "Jadran" je goleta a palo (tj. bark-beštija), jer na maistri i mezani su i randa i kontraranda, a na trinketu samo randa (sem križnih). Jadran nema letnjače, mada bi ih mogli staviti, ima mesta.

Uzgred, zna li ML kako se narodski zovu  tri križna jedra na pramčanom jarbolu Jadrana, treba mi za članak?

To sa križevima je jednostavno, zavisi na koliko ih jerbola ima pa im je to prvi dio imena.
Kod Jadrana su tri križna jedra jedno smješteno na deblo jarbola, pa se zove deblrno križno jedro, to je donje jedro,
drugo je izmežu koševa, na košnom nastavku, košno križno jedro,
a na zadnjem nastavku tzv sljemenom nastavku je sljemeno križno jedro.

Jadran je mješavina između one dvije tipe. Pravi bark beštije se definiše kao brod sa tri sošna jedra, va krmenim jarbilma iznad sošnih jedara je vrška, a na prednjem nema vrške nego su križna jedra.

Hvala, ali mislim na narodne dalmatinske, ne službene, a oni su izvedeni iz venetskih naziva, tj. npr. "gabija od trinketa", itd.

Narodni dalmatinski ne postoje, postoje noštromizmi i božmanizmi. I dan danas se na bodovima upotrebljavaju noštromizmi, i njih večina pomoraca zna i razumije npr. konop-cima, lancana, molat-popustit, šijat- voziti krmom, ankora-sidro...
Pored noštromizama postoje božmanizmi koje niko od danas živećih pomoraca ne razumije i ne koristi. oni su se razvili u vremenu brodova na jedra i vuku korjene iz stranih, uglavnom italijanskih riječi. ( božman je stari izraz za noštroma koji se više ne upotrebljava)
Npr slemenjača- papafig, vršnjaća-kontra papafig, pršnjača-kortelači, škovamari....
Te bi izraze bi bilo po mom mišljenju pogrešno upotrebljavati jer jih niko ne razume, a i ne upotrebljava.
U hrvatskom jeziku su se rječnici pojavljivali (pomorski ) za vremena austrije, ali su u njemu korištene riječi hrvatskih korjena.
Dole još jedra Palinura sa italijanskim nazivljem.
[attachment=1][attachment=2]
@Kumbore, to što spominješ "gabija od trinketa" ima značenje, već sama gabija govori da je to košno križno jedro na drugom jarbolu.
Tako da trinketo nije potrebno, inače trinketo (trinchetto) znači drugi jarbol.

Ti si jedan od onih koji ce morat vadit ausvajs za posjetu nekim krajevima svijeta, uskoro.  ;)

Ali necemo na tu temu, vidim na slikama samo cure, dosta zenske posade ima brod, barem ovako stataisticki gledano?

poz.

Palinuro ima za sada prvi put u istoriji većinu ženskih kadeta, to su još curice 16-17 godina. Posada je jako ljubazna i susretljiva.

Zar ženska posada na brodu ne vuče na "zli usud", "baksuz", itd. U objašnjenjima uz "Rječnik šibenskoga govora" piše da su nekada šibenski ribari odbijali izaći "na poštu" u ribu ako bi im slučajno u barku ušla žena, ili petljala što oko konopa, itd.

Naravno, ja nemam takvih predrasuda glede žena u posadi. A ovo u vezi "ausweissa" uz najbolju volju ne mogu razumeti, mada bih zlovoljno "могао којешта одрапити на српском".

Iz Zingarelli-a[attachment=1]

narodna vjerovanja imaju svoje korijene i nisu za zanemariti.

Iz prikazanog,  na trojarbolnom brodu trinket je pramčani jarbol. A što se tiče "narodnih" izraza, da sam na Vargeroli govorio "šelna za crevo", umesto "braga za manigu", niko me ne bi razumeo. Takođe, niko nije govorio škopac nego gambet. I nije bio "pucvoln" nego stupa.

U svrhu poređenja dajem šemu jedara na "Jadranu".

Čudni nazivi na ovoj šemi, prvi put vidio. U svakom slučaju sigurno nije tačno.
Kod jedara je sasvim jasno.
debleno križno jedro
donje košno jedro
gornje košno jedro
donje sljemeno jedro
gornje sljemeno jedro
vršno križno jedro

Nazivi su sa table ispred samog broda na Pinama 2013. godine, par dana pre odlaska u remont, a u čast 80. godišnjice broda.

Evo i snasti Jadrana, mada bi sošna jedra drukčije nazvao da je jasnije.[attachment=1][attachment=2]

još Jadrana[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Ovo je svakako korisno, stručno i detaljno, hvala.  Ja sam zamislio da u tekstu dam zvanične nazive kao osnovne, a uz njih i "narodske", koji su, znam,  ustvari na "talijansku", a ne na "našu". U "Rječniku pomorskog nazivlja" Vidovića takođe se uz zvanične svakako kao odrednice pojavljuju i narodski nazivi ... osim kobilice i kolomba, statve - ašta, rude - argola, itd, itd.

Vidovičev riječnik je dosta kritikovan i ne može se upotrjebiti kao 100% tačan. Potražit ću ga ove sedmice pa ću vidjeti šta ima u njemu.

I unuk je posjetio brod.[attachment=1][attachment=2]

Na netu ima Marko Pederin. Split. POMORSKI NAZIVI U MJESNOM GOVORU. KUćišTA NA PELJEŠCU. Dosta dobro obrađeno nazivje po logici i nije problem to nazivje primjeniti na Jadran. Par isječaka za bark.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

nekako ovako[attachment=1]
Bark-bestija, ili bark-mato. Na prvom jarbolu penuni, na drugom giz,
na trećem randa.
Ili: Na prvom jarbolu penuni i giz (randa), na medzariji randa, na palu
randa.
Penuni-naziv za kvadratna jedra
Gabije u užem smislu su drugo i treće kvadratno jedro na jarbulu od majstre na barku, ali su i sinonim za kvadratna jedra.

Gore nisam napisao djelove srednjeg jarbola, jarbul od medzarije, koji se dijeli na kolunu od mojstre, jarbul od gabije i jarbulet od mojstre.

Ono dole za srednji jarbol se odnosi na bark. Kod Jadrana je to jarbul od rande i kontrarande.

ja s posla
on na poso
na more
danas nešto posle tri popodne

[attachment=1]

[attachment=2]

Ovo oko terminologije mi je krajnje zanimljivo. Upravo ono što mi treba!

Pošto sam konsultovao više rječnika, pa i od Vidovića. Ostao bih na gornjem poimenovanju (crtež Jadrana)
Bark beštija, na prvom jarbolu, jarbulu od prove penune na koje su obješena jedra (križna jedra) giz (sošno jedro), na medzariji randa(sošno) i kontra randa, a na palu randu(sošno) i kontrarandu.
Po Italijanskim autorima Battisti-Alessio Dizionario, bark-beštija nije ništa drugo nego galeta. Kada su kontinenti bili povezani sa jedrenjacima, Englezi su imali jedan tip jedrenjaka za putnike i teret, koji je ocjenjen kao optimalan, The best, što je izgovarano u đenoveskom dialektu kao bestia.
Na prednjem jarbolu su bila tri križna jedra, ona su četvero kutno na penunu od trinketa, to je donje najveće i zove se trinket. pa tako i penun od peroketa, košni križ i penun od papafiga.
penun=deblenjak.
 Kod Vidovića još.:
Bark beštija, po svom trupu sličan škuni, brigantinu i briku, ima tri jarbola, pramčani ima dva nastavka, dok srednji i krmeni po jedan nastavak, na prednjem jarbolu ima obično pet križeva sa križnim jedrima, između prednjeg i srednjeg jarbola ima tri do četiri leta, ili mesto donjeg leta jednu sošnjaču; kosnik i prikosnik imaju do četiri prečke.
Barbeštija, brod sa tri jarbola, prednji ima tri križa i randu a druga dva randu i kontrarandu......

Gabija je ponekad sinonim ca križna jedra.
Dole objašnjenje kod Vidovića. Sve ovo nisu službeni nazivi nego nazivi kojke su upotrebljavali pomorci.
[attachment=1]

je
Sve je ovo vrlo korisno, pa makar  termini bili zastareli i na granici zaborava. Bilo je nekoliko tekstova o nazivlju i u MG kasnih 80ih. A podsetilo me je i stvarno zainteresovalo kada sam čitao biografiju kapetana Vlada Ivelića iz Risna. "Moj pomorski život". Tamo se umesto jarbul koristi i reč arbuo (kolona, arbuo i arburet). Nekada je korišćen i termin "jambor". Penun ja pamtim kao penuo ili penul.
Ukratko, Vlajo možda jesan, ali Mulac nisan. Čovek se uči dok je živ. Neće mi ništa faliti ako se interesujem za ono čime se Srbi kao "suvozemci" obično ne interesuju.

Hvala!

Arborus je latinski jarbol, otuda i naziv arbor,
A što se kolone tiče, kolona je stub, bitva..., istina kod Ivelića(opis brika Pierino), kaže kolona od trinketa, deblo prednjeg jarbola.
Kolona se upotrebljava kao dio jarbola, "koluna je ot guole do kofe", "donja od triju česti, od kojih je sastavljen cjelokupni jarbor i koja ide od stive sve do povrh kofe"