PALUBA

Ako bi neko bio ljubezan da mi kaže jesu li ovo DTM-ovi ?

[attachment=1]

Ovo je garant već bilo pretopljeno kad sam počeo da radim, iz ove perspektive... pretpostavljam da su DTM-ovi u pitanju.

I ja cenim tako nešto ali nisam siguran ovako "zguza". Još neko? FF? Motorista?

Definitivno su DTM-ovi

Ovo su sasvim sigurno DTM-ovi.

DTM-ci.

Slika nije najbolje kvalitete..ali uspomena je..DTM 234 usidran u Čikatu na Malom Lošinju

Pa sada..moram da pišem u stranom jeziku..izvinjavam se..greška ..he he he

Desantni i diverzantski su različiti u svim jezicima sveta....

Možda slika nije najkvalitetnija, ali govori o mogućnostima tog tipa broda, među kojima je veoma važna bila mogućnost pristajanja na neizgrađenu obalu radi iskrcaja tenkova i desanta. Lepa slika!

Jel moze neko da mi objasni zasto je ona tenda postavljena toliko unapred ?? Da nije mozda zbog maskiranja iskrcanih trupa ?
Hvala unapred.

Ma, jok, Trpe, to je zastita od sunca za posadu. Prostorije za posadu su bile u tom delu broda, prednji deo je bila "stiva" za krcanje tereta, mina ili trupa.

OK Hvala @Jantar. :D

Ono sto Tebi lici na tendu napred je poklopac (vrata) od stive.

Pramčani deo broda  je bio prekriven valovitim limovima...koji su prekrivali dižni most, ulaz u štivu i valobrane....
Dtm je mogao da nasedne  na obalu do 1/3 dužine svoga trupa...u vreme izkrcavanja tehnike ....
Inače..kod ukrcavanja mina sag1,2 ili saga.. ukrcanje se vršilo preko istog otvora....na palubi-krilima i u štivi je bilo mesta za oko 160 mina tipa SAG....
prostori posade su bili na krmi..starešine pod komandnim mostom..u kojeg se je nalazila kuhinja....i municiona komora...pod platformom ispred kom.mosta se nalazio motorni prostor......pod borbenom stanicom he he Flakovima je bilo kupatilo i wc-i....a sve ostalo je bila stiva ..
nešto malo na brzinu..bogami prošlo je dosta godina od mog služenja...

Slavuj, nije mogao da nesedne do trećine dužine, nego samo 5-6 metara, a i tada se odsukivao vozeći naizmenično motorima "krmom" i po sat - dva.

Mine je čeđće krcao dok je bio vezan bočno, dizalicom sa obale, mada je mogao i preko pramca, ali teže, jer mu minske tračnice nisu dosela skroz do pramca. I nije mogao da ukrca toliko mina, čak ni pola. Ovih dana ću naći TT podatke DTM - a pa ću upostovati tačne brojke. Pozdrav!

Nema smisla da bilo šta pišem...15 meseci sam prespavao na brodu..neka znalci kažu ....

Nemoj tako, niko ne zna sve, zajedno smo jači! Pozdrav!

Evo malo TT podataka o brodovima tipa DTM:

DTM tip Minopolagač DTM 234 (11 brodova)

Deplasman: 237/458 tona

Dimenzije: 49,80x9,02x3,07 metara

Gaz: - pramac    1,61 m
       - krma        1,71 m

Pogon (vrsta i snaga): Dizel, 3x191 kW

Brzine (ek/maks): 7/10 čvorova

Daljina plovljenja: 360 Nm ekonomskom brzinom

Autonomija: 2-3 dana

Vrsta gradnje: čelik

Godina i mesto gradnje: 1951/57., Rijeka

Utrošak goriva (kg/h): 80 kg maks.

Naoružanje:     - 1x20/IV mm M-75
                     - 2x20 mm M-71
                     - 1/IV lanser MTU-4 za "Strela 2M"
                     - tračnice za mine

Ratni bojevi komplet: - 20 mm metak, 12.100 kom
                             - rakete "Strela 2M"  8 kom
                             - PDRB              32 kom

Brodske zalihe:         - vode     19 t
                             - goriva   4,5 t

Mogućnost krcanja:
a)kao minopolagač: - mina SAG-1     63 kom (36+27)
                       ili  - mina SAG-2    105 kom (60+45)
                       ili  - mina SAG-3     72 kom (50+22)
                       ili  - mina SAGA       63 kom (36+27)
                       ili  - mina KMD-2-1000   46 kom (28+18)
                       ili  - mina AIM M70   46 kom (28+18)
                       ili  -MZ-1               105 kom (60+45)

b)kao desantni tenkonosac: - 200 vojnika sa ličnim naoružanjem i opremom
                      ili              - 3 tenka T-34
                      ili              - 3 vučna vozila FAP ili TAM 5000
                      ili              - 100 tona municije ili hrane u sanducima

Brodska sredstva i uređaji:  - radar DECCA RM 1216
                                     - ŽK Arma Brown
                                     - radio predajnik RD-1
                                     - radio prijemnik Siemens
                                     - radio primopredajnici R-609 i RUP 12M
                                     - radio telefon UKT FM 66/17

IZVOR: Pregled ratnih brodova i trajekata, izdanje 1988. (nekada str. pov. knjiga, što bi rekao Jantar)

Inače, akronim MZ znači minski zaštitnik (sličan mini, polagao se oko minskog polja da se minolovke zakače na njega a mine da ostanu)

Brojevi u zagradama uz mogućnosti krcanja mina znače na u štivi+na palubi - tračnicama

[attachment=1]

Purol i krpa..da se ogledaš u slova  :)

Uh podatci..DTM-a   :o

Radar??? Strele???
M75 i M71
Pa iskreno rečeno..pomozi mi..koja slika pokazuje koji top?
[attachment=1]
[attachment=2]

Na žalost, ni jedna ni jedan: Na drugoj slici je Oerlikon 20 mm, nije bio ugrađen na DTM, barem da ja to znam, a na prvoj mislim da je 4 - cevni PA mitraljez 12,7 ili neka verzija nemačkog Flaka, isto tako koliko ja znam nije bio na DTM, ili je demontiran radi ugradnje M 75 - četverocevnog 20 mm, tipa Hispano. M 71 su jednocevci, 20 mm , tip Hispano, na komandnom mostu prema krmi. M 75 je četverocevac, 20 mm, iznad mornarske praonice.

Boro...mislio sam samo da ti kažem..ako nisi bio na DTM-u nisi služio..kako možeš da tvrdiš tako sigurno...
Pulska četvorka ili DTM 234-Slavuj... Imao je naoružanje...na borbenoj stanici 4-četvorocevni Flak 20 mm (na njegovim cevima su bile još nemačke gravure....Borbena stanica 7 i 8 na komandnom mostu..su bila dva Oerlikona.20mm...Radar...u magli zvono pištaljka oamatrač na mostu i na pramci...Jedini komad opreme koji je bio osetljiv..je bio Žiro kompas...koji je trebao pola sata da se zagreje...
Ja uvek tvrdim..teorija je jedno a praksa drugo...
Ako dobro pogledaš sliku broda...na njegovim krilima su bile tračnice..i to u dužini 40 metara na svakoj strano..pa sada ti pogledaj dimenzije mine SAG1..u stvari njeno sidro...pa ćeš videti koliko komada može da se naloži na svakoj strani..da ne merimo štivu i koliko redova tračnica može da se položi..to znaju samo mineri koju si montirali..tovarili..polagali..i na kraju ako je bilo potrebno i vadili mine iz mora....
Bez zamere..
234 je broj broda..233 je bio naš komandni brod...toliko o znaci DTM-a

Sjećam se Slavuja vezanog na Kulini u Šibeniku, negdje 1979. godine.

Ne znam kad si ti služio na DTM 234, Slavuj. Ja sam u pulskom 5. MDBR gde je bio i 234 bio referent MT i TSl od maja 1985. do septembra 1992. - više od 7 godina. Brodom DTM 234 sam i prebazirao iz Pule u Boku u ona nesretna ratna vremena. Podaci koje sam upostovao kao TT podatke su iz strogo poverljive knjige "Pregled ratnih brodova i trajekata" - dakle zvanični. U to vreme, ni jedan DTM nije imao Flak ni Oerlikon, već M71 i M75 - Hispance. Oerlikone smo imali u ratnoj rezervi - za opremanje trajekata u popisne minopolagače. Za podatke o krcanju mina - iz su knjige, dakle zvanični. U štivi su se polagala 4 reda vrlo kratkih tračnica, više puta sam ih montirao i demontirao, tako da te ne zavara veličina štive, jer ne možeš u nju nabacati mine kao vreće...

Dakle, bio sam tamo, služio otprilike 4 puta duže nego ti, dobio čin kapetana prve klase MTSl na tim brodovima, verovatno si ti samo služio ranije, pre nego što su brodovi prenaoružani.

Kad kažeš kad si služio na DTM 234, sve će biti puno jasnije! Pozdrav!

Dva meseca 78 je bio Slavuj u Velimiru Škorpiku....A 79 u proleće je bio privezan u civilnoj luci....Nismo želeli da sretnemo Santinija  ;D

Zaključujem da si služio na DTM 234 1978/79. Očito su DTM - ovi nakon toga prenaoružani, tako da 1985. više nisu imali Oerlikone i Flakove već M71 i M75 Hispno topove. Možda bi nam Brodarski mogao pomoći oko toga?

Boro je u pravu sto se tice naoruzanja.
Tocnio je i da su DTM-ci prije bili naoruzani sa 20 mm flakom njemacke proizvodnje i oerlikonima jednocijevcima.
Sto se ti ce ziro kompasa Arma Brown, nije istina da je to bila slaba tocka i to iz vise razloga. Arma Brown je engleski (britanski) ziro kompas namijenjen za brodove koji povremeno iskljucuju pomocne strijeve i prikljucuju se na vanjski naponsku mrezu. Zbog napona 24 V ugradjivali su se u vozila i tenkove.
Imali su mogucnost prisilnog dovodjenja u merdijan i tako su se mogli iz potpuno hladnog stanja za samo 25-30 minuta dovesti u meridijan i biti u funkciji. Svi ostali ziro kompasi, pa i danasnji najsuvremeniji koji rade na principu fibro-opiticke tehnologije, trebaji najmanje 3 sata da bi se stabilizirali i dovelu u radnu funkciju.
Ziro kompasi Arma Brown bili su ugradjeni na granicne patrolne brodove tipa PC-132 (ukupno pet brodova od PC-132 do PC-136) i na DTM-ce. Da li je bilo jos brodova u JRM sa tim ziro kompasime ne znam pouzdano. Ja sam danas kapetan duge plovidbe i bio sam zapovjednik na puno brodova sa razlicitim kompasima, pa i najsuvremenjim, ali mogu reci da je najbolji i najpuzaniji bio Arma Brown. S njime sam 5 godina navigao na PC-cima.
Jos da napomenem da su ti kompas omogucavali spregu sa radarima i da su bili su prvi u JRM koji su radarima i navigatorima omogucavali realno orijentiranu sliku.
Kada vec govorimo o tome da ispricam jednu istinsku pricu:
Odgovaramo pred KFr Cepelakom ziro kompase iz elektronske navigacije u kabinetu. Odgovara moj klasic (necemo navoditi imena :-))) i to Anschütz Standard IV ziro kompas. Ti kompasi su bili ugradjeni na dosta brodova JRM. To su relativno veliki ziro kompasi koji su imalu uske za podizanje na kucistu. Moj klasic sve nabubao napamet, a ne rezumije ni k.... Vidi to Cepelak pa ga prekine i pita zasto sluze ove uske. Klasic u nevjerici se skamenio i zaledio. A njemu ce Cepelak - "a moj ..... da si lucki radnik to bi znao" i srusi ga.

Barba..napisao sam osetljiv..ne da je slab..

[attachment=1]

Za vreme moga služenja 137 je bio u Puli

Ja sam te godine na njemu popravio ispravljač radio uređaja. Znam da je crkla dioda. Isti dan sam popravio radio uređaj na jednom brodu tipa Kraljevica. To je sve što se sjećam. Nisam baš volio švrljati po brodovima bez dopuštenja.

Dali moguće ko šta zna o komandantu četvorke Uči?
[attachment=1]

 :) rampe za polaganje mina...ulaz u mornarički prostor....levo kabina za vezu..desno kuhinja...i vitlo za dizanje sidra.....
200% DTM-ci  ;)

Tvoj komandant a moj prijatelj Uča umro je u Puli, kao penzioner, od šećerne bolesti pre 5 - 6 godina...

Hvala Slavuj. Sve jasno.
Inace nije ova tema. Vise o patrolcima mozes procitati u Temi Stari patrolni brodovi...
PC-137 bio je u sastavu 11. GMO u Puli sve dok novi granicari nisu dosli u Boku u prvoj polovini 80-tih. Tada je napravljena reorganizacija u kojoj su svo PC tipa 132 dosli u Pulu, PC 138 i PC 139 su poklonjeni Malti, PC-137 je prebacen u Boku u 16. GMO koji je dobio jos nove PC-178 i B 179. U Sibeniku je odred preformiran u dvizion (20. GMD) od svih preostalih 9 PC tipa 171 (Klasa Mirna), tj. PC 171 -177, PC 180 i PC 181. Od tih su danas u sastavu HRM PC 171, PC-176, PC-180 i PC-181.

Nije mi bio samo komandant....veoma mi je žao, malo je takvih ljudi kao što je bio Uča :-[
U sećanje na njega.....

[attachment=1]

Slavuj, mnogo ti hvala za ovo fotografiju, nisam imao ni jednu jer mi je sve što sam imao potonulo u brodolomu 1991...

U Kotoru, početkom 60-tih ...

[attachment=1]

Dread, jesi li 100 % siguran da su brodovi snimljeni u Kotoru?

Meni se čini da se radi o jednom od manjih mesta u Boki.

Ovo ti je DTK. Ne znam kakve je mine mogao polagati? Možda petarde.

Brodarski je u pravu, nema "krila" ni minske tračnice. Iako sam radio 6 godina na tim brodovima, nisam siguran da li su građeni sa tračnicama ili su one kasnije dodavane.

Ovi DTK imaju dosta niske brojeve. Znam da je 217 imao tračnice. Mislim da su kasniji od 1954-55. građeni kao DTM. Recimo DTM 219 koji je bio u HRM građen je s krilima i tračnicama. Ovi DTK su dani Sudanu i još nekoj zemlji tamo do 1970. godine. Ja se sjećam tih DTK kad su dolazili u Šibenik. Moram još pogledati u pismohrani koje brojeve nose DTK,a otkad počimaju DTM. Ne vjerujem da su nadograđivani. Vijek eksploatacije bio je dosta malen. nekih 15 - 20 godina. Unatoč tome neki su doživjeli skoro 50 godina. Zaključno s brojem 207 bili su trofejni, a onda su ušli u eksploataciju građeni kod nas. Prvi zapovjednici tih brodova nisu bili zadovoljni njima. Većina se izjasnila u pisanom obliku da su najbolji talijanski trofejni. Bolji od njemačkih i jugoslavenskih novogradnji. To je šokiralo nadležne u JRM i kod idućih novogradnji su uzeli to u obzir.

To je uvećan deo jedne foto-razglednice, pozadi piše Kotor ... E sad, šta je u pitanju  ??? ... Evo kompletne slike !

[attachment=1]

Moram se ispraviti, ponekad i ja kiksnem. Nije samo 207 bio trofejni, već i 214. Oba njemačkog podrijetla.
Ovi brodovi su u vremenu od 1959.- 1961. rekonstruirani, nadograđene su im tračnice s mogućnošću prilagođavanja na široki i uski kolosijek. Ugrađena je ručna dizalica nosivosti 1200 kg. Izgleda da je rekonstrukciju prošlo 28 DTK u DTM.
Prodani su 1958. DTK 208, 209 i 210.
Brodovi su građeni u okviru I. flotnog programa.

@ Dread: ovo već liči na Kotor, onako kao detalj asociralo me je na drugo mesto u Boki.

@ Brodarski: kako misliš široki i uski kolosek? Minske tračnice su uglavnom istie širine... Barem je tako bilo za DTM - ove i popisne minopolagače, nisam čuo za drugu širinu, što ne znači da je nije i bilo.

E Boro, tako barem piše u mom izvoru. Ja sam dosta puta dolazio na 219 i vidio sam na Kulini nekoliko DTM-ova vezanih iz 1991. godine. Svi su imali jednu veličinu tračnica. Možda je u to vrijeme kad su rekonstruirani, postojala mogućnost prilagođavanja zbog različite širine osovina kotača na sidru mine. Kao i ti znam samo za jednu širinu tračnica.

Mi smo imali 6, kasnije 4 DTM - a (2 prekomandovana u Boku) i 7 popisnih minopolagača, svima su tračnice bile iste širine, razlika je bila samo u tome što su prilagođavane obliku štive da prime što veći broj mina. A i naše mine su pravljene sa standardnom dimenzijom osovine za točkove.

Možda se razlika odnosi na neke trofejne mine, koje više nisu bile u naoružanju Mornarice kad sam ja došao, ko zna?

Kad se Lovac vrati sa službenog puta, možda će on znati, ili možda neko drugi.

Nek te ništa ne iznenadi niti čudi. U skladištu sam pronaša punu kutiju cveka i potkova za kožnate potplate. Čak i bluze JNA engleskog kroja. To ti je sve čuva jedan savjesni zastavnik 1. klase.

Kod ovog tipa broda dotakli smo se krila ( proširenja palube ) s tračnicama za mine. Što kažu za DTM 219?

Projekt broda napravljen je u '' BP-Rijeka '' po uzoru na njemački desantni brod tipa F. Modernizacija broda obavljena je 1960. godine kada je napravljeno proširenje glavne palube s bočnim krilima. Ovo nije baš jasno'' i izradom povišene minske palube s demontabilnim palubnim limovima  na oba boka ''. Možda Boro može objasniti? Krila mosta imaju ulogu stabilizatora ljuljanja što utječe na stabilitet broda. Limovi minske palube pričvršćeni su na spone vijcima. To je u praksi često dovodilo do zaglavljivanja vijaka u maticama. 
Iz ovoga prozlazi i da je DTM 219 napravljen kao DTK.

Objašnjenje je prosto: na postojeću palubu montirana su bočna krila, u obliku dugačkih trouglastih konstrukcija koje su počinjale nekoliko metara od pramca i protezale se do krme. Na sad proširenu palubu postavljene su minske tračnice, vijcima. Da se ne bi zapinjalo o osnove tračnica i vijke, iznad palube montirana je "lažna" paluba, po kojoj se hodalo, a koja je pokrivala osnove tračnica i vijke. Razmak između osnovne i ove "lažne" palube bio je 10-15 cm, a u remontu se lažna paluba skidala radi farbanja osnovne katran-epoksi bojom. Krila su bila prazna (šuplja - da se dodavanjem dodatne težine ne smanji korisna nosivost broda), u svakom remontu gornja strana se skidala (demontiranjem vijaka) radi farbanja unutrašnjih površina. Prilikom pristajanje bokom dešavalo se da se brod nasloni krilom na niže molo i da ga ulubi. Do remonta, kada bi se to ispravilo, komandant je često morao da plaća piće da prestane zezanje zbo toga.

Na taj način tračnice su imale čvrstu osnovu da nose težinu mina, a posada nije lomila noge hodajući po brodu.

"Krila mosta igraju ulogu stabilizatora ljuljanja" - ovo mi baš nije jasno, jer su osnove krila bile iznad vode barem 70 cm u vožnji, tako da krila nisu mogla biti stabilizatori ljuljanja.

Inače ovaj brod je zbog kutijastog poprečnog preseka i ravnog dna slabo trpio more, najviše do 2-3 po Boforu, mada sam ja prošao sa njim i more 5, ali bez tereta i na kratkoj relaciji, vraćajući se sa Malih Briona u Pulu - oko 6 milja, plovili smo skoro tri sata. Ljulja mnogo više nego drugi brodovi, a brzina mu je mala, tako da se more oseti još više. DTM 233 koji je potonuo kod Tajerske sestrice nastradao je na moru 6, i to zato što je more bilo u pola pramca. Da je plovio na sever umesto na jug, mislim da bi se izvukao.

"Krila mosta igraju ulogu stabilizatora ljuljanja" - ovo mi baš nije jasno, jer su osnove krila bile iznad vode barem 70 cm u vožnji, tako da krila nisu mogla biti stabilizatori ljuljanja.
Nije ni to meni jasno. Povišenjem težina smanjuje se stabilitet broda.
nisam znao za lažnu palubu, jer je nikad nisam vidio. Vidio sam tračnice na palubi. Ništa više od tog.
Boro hvala za objašnjenje. Ovo je bio izvadak iz članka u Hrvatskom mornaru br 8 iz listopada 1992. godine.

Hvala Bogu što mogu da ti uzvratim bar jednim objašnjenjem na tvojih 100 na moja pitanja!

Inače, ovaj brod je imao još jednu specifičnost: ispušni vod je iz mašine izlazio na palubu iza most, i palubom išao nekoliko metara do krme, što je vrlo retko, jer su najčešće ispušni vodovi sprovedeni direktno na bok ili krmeno zrcalo. Bio je pokriven limovima da ne bi dolazilo do opekotina, ali su se i ti limovi dobro zagrejavali.

Jednom prilikom, na Malim Brionima izvadim 10 -ak kg prstaca za neku feštu, brod čeka joša samo mene, i onako umoran, još u odelu za ronjenje, spustim mornaričku tpb vreću sa prstacima na poklopac ispušnog voda, samo dok se presvučem u kupatilu, i naravno, zaboravim vreću. Kad smo stigli u Pulu, prstaci pocrkali, pootvarali se, polukuvani! Bacimo više od pola (u stvari iskorišćeni su za ješku), a feštu sam jedva preživeo od zezanja da ja kao šef svim mašincima u jedinici ne znam gde je ispušni vod na DTM. Još kad su malo popili, morao sam da se setim da imam jako važan posao i da zbrišem ranije sa fešte ili da poginem...

Da pokušam odgovorit  zašto krila povečavaju stablnost.
Pošto je MF metacentarski polumjer zavisan od tromosti vodene linije i jednak je momentu tromosti djeljeno sa volomenom I/V, a I je dužina x
širina na treču podjeljeno sa cca 11,7 puta koeficjent vodene linije, kada se brod nagiba i vingovi zarone povečava se metacentarska visina radi povečanja površine na vodenoj liniji.
Izgleda malo složeno potrebno je osnovno poznavanje stabiliteta.

ML, tvoje objašnjenje je tehnički gledano tačno, ali krila su išla pod vodu tek na moru 3-4 - prilikom bočnog nagiba, a na tom moru je ovaj tip broda vrlo retko plovio, samo kad nije stigao da se sakrije...

Priprema pred obaranje mina

Detalj sa DTM-a

Defile DTM poslije vježbe

Kao iz filma Rat zvijezda. Odlična slika.

A zna se TKO to promatra....

Jadrane, ako si uočio da ja gledam ovaj topic, u pravu si, mada se trudim da pročitam sve postove, na nekima se ipak zadržim malo duže. Uočio sam da su druga i treća slika koje je Duje postavio dosta stare - iz vremena kad su DTM - ovi imali trocevne PA topove 20 mm, jer su kasnije prenaoružani Zastavinim M 75 četverocevnim PA topovima 20 mm. Inače, slike su super!  ;D

Mislim da je brodarski mislio na najvećeg sina naših naroda i narodnosti - defile pored Galeba.  :) Rubni pozdrav za druga Starog.  :angel:

Auuu, kud sam ja zajunio! Hvala FF što si mi otvorio oči!

Nisam mislio na bilo koga pa ni na Njega. Samo sam rekao da je slika odlična, što i jest. Što se tiče druga pukovnika iz višeg zapovjedništa i njega pripada počasni pozdrav. Na mjestu ministra ili pomoćnika ministra, predsjednika  Skupštine Narodne Republike ili u najgorem slučaju izabranog Predsjednika države.

Boro, to ja odgovaram Brodarskom da Netko sa Galeba promatra DTM-ove.....

Danas mi očito nije dan, bolje da do kraja večeri samo čitam, a postovanje da ostavim za sutra...

Ajde Boro ne bi ti bio loš predsjednik. Ima bi dobre savjetnike i došli bi ti u posjetu na kavu.

Hvala Brodarski, za savetnike ne sumnjam, ali ipak mislim da sam se veoma zaleteo... A osim toga, moje ambicije vezane su isključivo za struku, po pitanju politike poštujem onu dalmatinsku poslovicu: "Pošten se čovik bavi nekim poštenim poslom, a ne politikom".

Ali, ljudi, odosmo mi debelo u OFF!

Nisi se zaletija, sve je dobro, nema zla. Oni DTM-ovi i dalje plovu na slikama, a mi navigajemo na Palubi. Sve je u najboljem redu.

Evo jedne jantarove fotografije iz jedne druge teme  ;)

DTM-217
[attachment=1]

Ovaj je završio karijeru u Šibeniku.

Brez krila 60 godine.[attachment=1]

Neke slike vezane za njegovu namjensku upotrebu

[attachment=1]
[attachment=2]

Na maršu.[attachment=1]

Kad sam ja bio u JRM(1975/77) svi DTM su bili naoruzani sa 20mmOerlikon i 20/4mm njemacki flack.Ovo znam sigurno jer sam sa svjim PT61 plovio usvim lukama gde su bili DTM-Pula,Sibenik,Kumbor!Prvi koji su dobili domaci 20mm M71 su bili DJC 601(tada samo prvi prototip).Kasnije su se pri remontima ugradjivali novi topovi!

Vrl tesko su podnosili tesko more!1976 god.jedan DTM iz Sibenika je potonuo na putu za Vis(ne secam se vise koji je broj).Brod je bio pun cementa i dr,gradjevnih materijala, ali upao je u tesko more,pramac pod vodu-i prevrnuo se!Za svu srecu sva posada se spasila,a komandant je za to i pohvaljen!

DTM 226. U brodu je potonuo i komandantov auto.

Njemački ''Marinefahrprahm D ''  po čijem su uzoru i napravljeni DTK JRM.

Čuo sam priče o potonuću u Viškom kanalu, ali ne znam koji DTM. DTM-226 je potonuo kod Planke i to 89. ili 90. U brodu je bio k-dantov fićo.

Točno je da je jedan DTM potonuo kod Planke i da je u njemu ostao fićo. Ne bi htio pogriješiti ali čini mi se da je k-dant bio Ćulafić (31. lkasa MVA), ako nije ispričavam mu se. Inače sam se slabo sretao s tim brodovima ali ono što sam 89. i 90. vidio u MTRZ Sa-Ko Tivat je bila prava katstrofa. Brodovi su bili u izrazito lošem stanju i bili su zreli za rashod a ne za ozbiljne zadatke.

U pravu si Plavnik, Ćulafić je komandovao tim brodom. Poslednje što znam o njemu je da je već dugo u penziji, te da živi u Baru.

Koliko ja znam taj brod je izvadjen i fico se vratio u Sibenik, samo vise nije upalio.
Jedan PC iz 20. GMD je uspio doci na mjesto nesrece i skoro nastradao. Naime iskrivila mi se ljuljna kobilica, te je morao hitno na sinhro lift u Skorpika.
Mislim da je tocna godina 1989.

Posto nemamo posebnu temu, evo jedne lepe fotke DTK-404

[attachment=1]

Za ovu fotku ne znam jel DTK ili DTM (izvinite mornari, ali ja sam ipak suvozemna zivotinja.  ;D )

[attachment=2]

P.S.
Da vas oznaka na fotografiji ne buni, ja sam je stacio, oznaka na brodu nije bas citljiva.  ;)

Trpe, na obe slike je brod tipa "RTK" - rečni tenkonosac. Razlike u odnosu na DTM su što nema bočna krila za mine, ima dva bacača projektila BP30 i još neke, ali po ovome se odmah raspozna, kao i po zelenoj boji.

A ja mislio da samo avioni imaju krila. ;D
A i obe fotografije imamo u temi o recnom tenkonoscima. :(

čisto njemački trofejni. To se najbolje vidi iz ove slike. Razlikuju se malo od linije trupa onih morskih i ne samo po krilima.

Tačno tako druže! Bacači su dodati kasnije...

404 na gornjoj slici ima i VBR 128mm. U ovakvoj konfiguraciji i sa takvim oružjem, korišteni su u vatrenoj podršci trupama na zemlji.

@FF

To im je bila konacna verzija naoruzanja
2xI M-71 20mm 1xIV Strela-2M, - iza mosta na nadgradju
2xBGA 30mm M-75 4x20mm i M63 128 mm 32 - napred

Kazu da su bili dosta efikasni u vatrenoj podrsci prvenstveno sa Plamenom a i zbog elementa iznenadjenja a i zbog metalne konstrukcije pa su za razliku od minolovaca koji su od aluminijuma ili stariji koji su bili drveni dobro podosili puscanu vatru.

Mala ispravka, stariji tip RML su bili od čelika. Neuobičajeno za minolovce, ali je tako...

Kako bre nemamo temu https://www.paluba.info/smf/brodovi-jrm/recni-tenkonosac-rtk/

 :udri

I još si mazno moju fotku odande  :D ... i izbrisao logo  :udri

Kasno sam video @Dred, a fotke sam nasao na net-u. :(

Početak svega.

DTM 219 nekoliko godina prije otpisa. Članak iz Velebita, tjednika MORH-a.

Pripada li ovaj PZT 20 mm DTM-u?

Oerlikone su imali postavljene na kraju štiva pod mostom, prije nego KAJ so dobili krila, Ali mi ovaj zgleda prilično Nisko. Bar mislim da je bilo tako, to je po sječanju na starije slike.

Zato sam i postavio pitanje jer mi položaj topa izgleda malo čudno.

U opremnoj luci 3. maja:

Ima i mornarica čelična, ubojita krila.

DTM 234 '' Slavuj '' osam puta je dobio znak '' N ''. DTM 232 '' Orao '' samo sedam puta. Za 1988. pobjednik je bio DTM 234 sa komandantom Ljubomirom Nikolićem. DTM 234 je bio u sastavu najbolje jedinice Vojnopomorske oblasti za 1988. godinu.
Zaboravio sam napisati. Da nisu imali logističku podršku BP ( nije British Petrol ), hvatali bi drezgu na vezu.

Mogao si druže slobodno napisati, u to vreme bio sam referent MT i TSl u komandi te jedinice. Tada poručnik fregate, komandant DTM 234, sada kapetan bojnog broda Ljubomir Nikolić, moj veliki prijatelj, danas je izaslanik odbrane Republike Srbije u Vašingtonu.

Mnogo ti hvala za postavljanje ovog članka!

Да ли је ово ДТМ?
http://www.youtube.com/watch?v=i-WDSs_mUsc
Нашли су га близу обале, у Балтику, крцатог муницијом из ДСР.

Bez ikakve sumnje jeste, nemački iz WW II.

To je najzadnja verzija rađena u Monfalconeu. Taj je bombardiran u gradnji i u plovidbi.  Dobro da je i dotle doplovio,

DTM 234 na vježbi.

DTM 219 na kraju puta.

Na kraju, a bogme, moglo bi se reci, i na novom pocetku.

To je bio kraj labuđeg pjeva. Otpisan je 1990. godine.

Jos prije nekoliko godina se govorilo da bi bas taj DMT-219 bio preimenovan u plovecu crkvu. Da li je to realizirano, ne znam.

Autor: Portal Jutarnji.hr
Objavljeno: 03.07.2006

ZAGREB, ŠIBENIK - Ministarstvo obrane darovalo je salezijanskom samostanu u Rijeci trup oko 50 metara dugog ratnog desantnog tenkonosca DTM-219, koji će, kada se pronađu sponzori i osiguraju sredstva, radnici NCP Remontnog brodogradilišta Šibenik preurediti u svojevrsnu ploveću crkvu za odmor i duhovnost mladih.

Brod je, kako doznajemo, u ovom trenutku usidren u vojarni Brizine u Kaštelanskom zaljevu, a 13. srpnja bit će dotegljen u Šibenik te, zahvaljujući djelatnicima NCP-a i vlasnika brodogradilišta Gorana Prgina, usidren i čuvan dok se ne pronađe novac za njegovo preuređenje za potpuno novu namjenu. Potpis na darovnicu stavljen je još prije pet godina, a na inicijativu salezijanskog redovnika don Bože, koji je nedavno postao župnik Prvić Luke i Prvić Šepurine na otoku Prviću kod Šibenika, brod je darovan Šibenskoj biskupiji.

Njemačka gradnja

Riječ je o desantnom brodu tipa DTM, jednom od brodova mornarice nacističke Njemačke koji je bivša Jugoslavenska mornarica dobila u sklopu reparacija nakon Drugoga svjetskog rata. Brod je jednotrupne metalne konstrukcije, a bio je namijenjen prijevozu dvaju tenkova s pripadajućim brojem pješaštva. Dva motora tjerala su ga pod punim opterećenjem brzinom od 12 čvorova. Neki od tih brodova još plove i služe uglavnom kao trajekti ili vodonosci.


 

Krešimir Žabec;Stanko Ferić

Nije pretvoren. Izrizano je nadgrađe, a trup kupi ruzinu. Sad je ploveća maona bez pogona.

DTM na suhom. Mnogi ovo nisu vdjeli nikad u životu.

Ako se nevaram nije bila.[attachment=1]

Brodarski ovo je raritet, ugradnja krila.

Nije ugradnja već skidanje i pretvaranje u splav za potrebe INE u Inkobrodu.

Ovo je nekad bio DTK.

Mislim da nije bas bilo prijatno ploviti sa ovolikim tovarom mina jos ako bi pocelo more da se dize uf!

@Pvanja, DTM sa teretom, bile mine ili nešto drugo, još i jeste brod. A bez tereta - ravno dno, nema uopšte kobilicu, more ga baca levo - desno kao orahovu ljusku - prava šešula.

Znači, bolje je bilo sa minama nego bez njih... ;D

@Boro,

bolje nesto drugo tesko a manje eksplozivno :)

DTM s minama izgledao je impresivno. U ožujku 1980. godine nekoliko DTM-ca bilo je nakrcano minama u četverovezu u Minerskoj. To je slika koja ostaje za cijeli život.

Podno Muzila jednog dana (prvi kvartal 1981) otvore neka trošna vrata još trošnije drvene barake, pa zatim u produžetku neka kao iz 007, pa nas - PEListe sa specijalističke obuke na R11 - zapadne iznositi iz impresivnog podzemlja (malo je reć' kao iz 007) raketne dubinske bombe za RBU pp bacače na privezani DTM. Po šestorica ili osmorica smo nosili u letve opasane metalnim trakama navedene igračke. Svi smo zaradili žuljeve na rukama. Također, iako smo pokušavali malo (kao slučajno) procunjati podzemljem, nije nam bilo dopušteno. Pamtim nekoliko pijeskom ispunjenih blokova koji su se uklanjali u stranu praveći "vrata", tračnice za mine i ostale igračke (neka su torpeda također tu bila), te sustav cjevovoda raznih boja od kojih su neki imali mrtvačku glavu nacrtanu. Pamtim i veliki klimatizacijski sustav u nekoj prostoriji sa strane, te mnoštvo slijepih tunelčića koji su se radijalno odvajali od glavnih i u kojima su bile uskladištene razne igračke. Sjećam se da smo bili impresionirani sve u šesnaest ...

Bio je jedan tunel zazidan od Nijemaca i otkriven tek iza 1991. godine. To je bilo iznenađenje. Pula je godinama spavala na......

@Patriot
Sta bi dao da si ondak imao fotoapart, i da su te zaboravlili tamo jedno pola sata (bez nadzora rasume se).  ;) ;D

U tom bi slučaju razlaz devedesetih vjerojatno dočekao u bajbokani optužen po najtežoj mogućoj kvalifikaciji. Sve je to izgledalo preozbiljno i prefascinantno, čudili smo se da su nas uopće pustili unutra ...

DTM 1974, u Korčuli. Lumbarda je prerađeni i nadograđeni DTM.

Sve ono što sam pročitao o ovom brodu u novinama može se baciti u koš. Novinari sjede na ušima i nisu objavili niti jednu istinitu činjenicu o DTM 219.

Što je ostalo od DTM 219? Ovo što se vidi nije niti teglenica za prijevoz smeća. Trup s vidljivim brojem na provi. U pozadini Veli Jože.

prilikom te preinake i ubacivanja savremenijih oruđa, bilo je ideja da se da umjesto m-75 postavi bofors - makar na jednom broju dtm, pa se neko razumniji ipak dosjetio da bi njegovo dejstvo bilo nefunkcionalno sa ovakvih plovila. inače, sredinom 80-tih sve je bilo kako si napisao: na mostu m-71 levo i desno: po jedan istovremeno poslužilac i nišandžija, na nadgrađu strela i m-75. mislim da je taj m-75 bio i borbena stanica 1 i da su je standardno opsluživala tri borbena broja: 4 (nišandžija i komandir topa), 5 (poslužilac i rezervni nišandžija) i 6 (poslužilac). palubna tenda za objede mornara ljeti je u neko moje vrijeme postavljana u prostor između praone i municione komore, krmene tende se ne sjećam mada mi je logična jer bi nesrećnici ljeti prokuvali kad odu na spavanje.

Jedna slika starijeg datuma, pešadija sa čakširama i M-48, brodske starješine u staroj radnoj uniformi.[attachment=1]

Isto ga je negdje opiz... (lijevi "brodski" prednji kraj)

Patriot, DTM - ovi su bili "tegleća marva" Ratne Mornarice. Prevozili su sve i svašta, pristajali najčešće na neizgrađenu obalu, pa oštećenja pramčanih kljunova nisu bila retka.

Od čudnih transporta, izdvojio bih transport peska na ostrvo Susak (koje je potpuno od šljunka i peska?!) i transport više od 100 koza Pula - Boka bez zaustavljanja, sa dva komandanta i dva komandira V bO, da se koze ne moraju hraniti usput, već samo pojiti. Bilo je još takvih bisera, mnogo.

Боро, ово са козама ти је баш оригинално. "Козоносац". Уме то војска. Војна полиција је на пример, на војној економији чувала њиве са парадаизом ,а на једном војном аеродрому је по наређењу приводила и задржавала краве.

To sa kozama je živa istina. Jedan od dva komandanta bio je tvoj poznanik Ratko Živanović. A pojenje 100 žednih koza dok brod vozi, iz neadekvatnih posuda - mornari su verujem mrzeli ceo svet...

Могу да замислим Ралета на таквом специјалном задатку.

Ako su koze iz Pule za Boku prevožene tijekom 91. totalno ću se razočarati.

Nisu Plavnik, bilo je to 1987. ili 1988. godine. :)

A mogu misliti što je bilo brabonjaka ...

Bogme, da si nas pitao da pogodimo, to bi bilo zadnje što fali na Susku ... (jedino za mješanje s betonom morski pjesak ponekad nije najbolje rješenje)

Da nije Udbina?

Патриот, није била Удбина, али јесте једна сличан аеродром - Поникве код Ужица.

Ovu sliku sam davno negde video i nasmiao se zbog onog vojnika koji trči dole s broda bez kacige, hvata se za kapu, izgleda mi ko neki dobrovoljac diletant, kao ad-hoc vežba desanta, on je pao slučajno u ovo, hehe...

Čini mi se da se radi o podoficiru ili oficiru, zato je možda različito obučen od ostalih, ali mi ne deluje baš smešno.

Vojska nosi gležnjake. To je negdje do 1965. godine. Slika je odlična. Vojsci u štivi DTM-a nije bilo veselo,a pogotovo na vježbi u ljetnom periodu.

 Malo starija slika.[attachment=1][attachment=2]

Ispod druge slike piše naoružanje PAT 1x40?

Kilezr, na slikama koje si postavio nisu brodovi tipa DTM, već RTK - rečni tenkonosac. Dosta su slični, ali RTK nema "krila" za minske tračnice...

  Rtk dobro poznajem sa Dunava.Ako je greška u tekstu ispod slike i ja sam pogrešio.Imam i par njihovih starih slika pa dok skeniram postaviću. A i ja sam zbog toga što piše Pat 1x40 mislio da nije Rtk.

Nije Kile pogriješio. To je trofejni DTK,a ne DTM. Mislim da je ovaj DTK bio talijanski i kako mi je Pribilović rekao da je bio najboljih manevarskih sposobnosti od svih u floti. Tada su anketirani svi komandanti desantnih brodova. Svi su se složili da su talijanski najbolji. Izbor je pao na njemačke i tako su kasnije građeni DTK po njemačkom uzoru. DTK oznaka je dogradnjom krila zamijenjena u DTM.

  Hvala Brodarski,ali,mogao sam i pogrešiti jer nisam stavio cvikere pa sam pogledao još par puta šta sam uradio.Piše ispod slike da su iz Ratnih reparacija.

Mea culpa! :)

Nemoj tako Boro. Nisi ti ništa pogriješio. Oni na rijekama su isto trofejni. Samo što mi danas nakon 65 godina,ni približno ne znamo što je JRM imala u svom sastavu negdje do 1960. godine. Pogotovo se to odnosi na plovna sredstva i pomoćne brodove. Polako skidamo veo s '' vojne tajne '' u JRM. Najveća tajna ostaje raspored njemačkih minskih polja u Jadranskom moru. To su vidjeli tek rijetki od najpovlaštenijih u JRM.

  Naišao sam na neke stare slike i kad skeniram stavljam .Neke su već bile ovde ali mislim da su neke nove. Par sam već stavio kako ste videli.

Naprid Kilezr. Kad ih vidimo možemo komentirati.

Jel ovo jedan od trofejnih Nemačkih DTK?

[attachment=1]

Ne bih rekao da je taj bio u JRM. To bi mogao biti njemački ali i talijanski. U talijanskim brodogradilištima građene su velike serije tih brodova za obe mornarice. Po količini naoružanja pripada zadnjem tipu. Nekako mi se brojčana oznaka čini malom. Ali ništa nije isključeno. Tu sliku još nikad nisam vidio. Čujmo i druge kolege.

Moguće je da je ovo slikano dok je još uvek bio u Italijanskoj ili Nemačkoj službi.

Tih desantnih splavi bilo je nekoliko tipova. Ove dvije su građene u Italiji za vrijeme rata. Ovaj tip su Talijani imali u RM do sedamdesetih godina. Sličnost s onom u JRM postoji. DTK 206 je građena u brodogradilištu Monfalcone.

Njemački tipovi pred afričkom obalom.

Njemačko rješenje. Ovakvi su se radili u Monfalconeu. Velike sličnosti i rješenja s DTM postoje. DTM-ovi su građeni po njemačkom uzoru. Da li i dosljedno po zatečenim nacrtima?

Što kažu talijanski izvori?
ex F 1169  indietro
  
Costruzione n° 1584 – F 1169
Motozattera costruita nel 1945 (Impostazione 09. 1944, varo 12. 1944, completamento 06. 1945)
256 td, 317 td p.c., 49,84 x 6,59 x 1,35 m., 3 motori diesel, 3 eliche, 450 CA, 11 nodi; Armamento: 1-88 o 1-75, 1-37, 1-6/20, 21 cr.-85.
01. 05. 1945: abbandonata incompleta in cantiere e dichiarata buona preda jugoslava
06. 1945 D: Marina Militare jugoslava.
 

Meni najviše liči na ove nemačke F497 i F331. F123 ima nešto širi komandni most.

Evo drugi.[attachment=1][attachment=2]

Kilezr, na drugoj slici je 100 % DTM, brod s mora, a tako i piše ispod slike.

Da se nadovežem na Borin komentar na prvoj slici je desantna splav, dobijena najvjerovatnije od Engleza, poznata kao motorni splav MS.

 Jeste Ds ali to nemamo kao temu pa sam stavio ovde pošto je slično!?

Kako bre nemamo temu https://www.paluba.info/smf/brodovi-jrm/dsmpds-brodovi/    :)

  Moja greška!!! Biće jedna stara i tamo samo da skeniram. :zid

Rahodovani DTM na ultra tajnoj lokaciji.

Cestitam ti 4.000. post :marinero

U pozadini stabla primorskog bora. Ne raste na sjevernom Jadranu. Ni na jugu nije cest. Mora biti Dalmacija - srednja.

Fala lipa. Nisam ni vidio koliko ih ima. Sad mogu u mirovinu. :angel:

Aaaaa, jok, takvo bogatstvo se ne ispusta iz ruku, nema sansi za penziju. :D :D :D
Cestitke na 4.000+ postova @Brodarski. :super

Hvala Trpe. Samo da podijelim zaslužnima po neku sliku prije penzije.

O kakvoj penziji ti pričaš?

Za takve pregaoce nema penzije dok Onaj odozgo ne pozove na odmor! :D

Свака част Бродарски. Када сабереш све ово што си само овде написао могао би се кандидивати за неку књижевну награду.

Iskreno rečeno, o tome ne želim razmišljati. Ovo mi je zabava i predah od svakodnevnog stresa. Mogao bih se liječiti u toverni, kafiću, zulumćariti po gradu. Od svega toga izabrao sam Palubu. Na njoj ima bajatih i taze događaja i slika. Pa dok me trpite.

E dobro, onda ćeš se lipo načekati šjor!

Evo još par fotografija sa DTM 232 iz Pule. 1987/88???


[attachment=1]

Raketna stanica
[attachment=2]

Četverocjevac pa sada vidite, koji su to 20mm topovi
[attachment=3]
Još jednom
[attachment=4]

Ono čudo na mostu
[attachment=5]

dalje po uputama nadležnih organa...  :police:

Evo u odori kuhara
[attachment=1]

I Broja 1
[attachment=2]

skice DTM iz conway combatship casopisa...

bmt70, ovu istu sliku si postavio u temi o Tragediji kod Tajerske sestrice.

Na prvoj slici brodu nedostaju krila i PAT 20/IV M75, a na drugoj i topovi PAT 20 mm M/1 na mostu, tovarice i još podosta detalja. NE znam sa kojim ciljem su lsike rađene, ali su dosta neprecizne.

Znam da nedostaje, slike su peuzete iz jedne engleske knjige, kako su oni nacrtali tako sam ja postavio...

Slika 4 na molu Duga uvala

Jap, u pravu si, to je bilo poslije neke male havarije koje činovnik je bio tu podpisani (BB1  :marinero) i zamenik komandanta Mugdim, jes smo (navodno) naopako čuli komandu tokom uplovljavanja na Premudi.  :pirat

Ne diraj mi Mugdu legendu. Gdje je sada taj covjek?

Ne znam ko je u jednoj drugoj temi napisao, da je "tada" ostao u Puli.

Jap, stvarno je bio pravi, nema šta. Ko bi drugi mamurnom mornaru poslije rođendana dao oporavak od bolesti.

Teretni prostor nekadašnjeg DTM-a.

Još malo starog željeza.

strateska rezerva zeljeza

Slava mu.

Brodarski, jel znaš možda, koji je ono brod lijevo od trajekta? iza DTMa. Onaj sa okruglom krmom. Ako si ga uspio malo bolje fotografirati, lijepo bi molio za fotografiju.

TO je Slaven. Mali obalni teretnjak od 128 tona. Potonuo je zajedno s trajektom desno.

DTM se nalazi u Sjevernoj luci u Splitu i to između obala Silos i Salonit. Točno na mjestu gdje se nalazi pramac DTM je prije dva mjeseca bila potopljena istranka čije sam slike stavio na Palubu. Moguče da je na slici ona okrugla krma od Istranke pa da je DTM navučen preko nje. To bi bilo prihvatljivije nego da su ju u međuvremenu izvadili i izrezali.

Ova slika najbolje kaže koji je to brod bio. Isti dan, samo dvadeset minuta nakon Slavena slikao sam i Istranku. Druga pozicija, druga krma, druga boja oplate.

Zadnji puta sam na mjestu događaja bio 18.01.2011. godine, mora da je slika DTM koju je postavio Brodarski ipak starija. U to vrijeme Istranka je bila točno tamo gdje je sada DTM.

Nije baš puno stara. Iz svibnja je 2004. godine.

Pih, nema ni 10 godina.  :P

Šteta onog broda, baš su mi dragi ovakvi stari brodi al jih je sve manje i manje.

Ovo je slikano 18.01.2011. na mjestu gdje je bio DTM. Potopljeni brod u prvom planu je Istranka koja je 2004. godine u svibnju bila u Remontnom brodogradilištu Vranjic.

Tu se, ocito, govori o dvije razne Istranke

DTM s krme.

ovo su pravi DTM steta sto se ne vide brojevi jer sam ja bio na DTM226 kada je potonuo........
 :marinero

DTM226 Je potonuo 28.02.1989 god.komandant je bio Culafic Miodrag. Ja sam bio na tom brodu kada je potonuo, vracali smo se iz Trogira, a u stivi je stvarno bio komandatov fico bele boje, ja sam ga licno vezao...

"Krila" sa tračnicama su bila dodavana kasnije..
(http://)

Video nije onaj koji nije bio u remontnom zavodu Velimir Škorpik u Šibeniku..i nije čistio dno...he he he

Sa skinutim pajolama i pneumarskom rašketom i/ili piketom, da ne spominjem one ručne, jaoooooooooo.
Tek onda pituranje onom bojom. Čista i legalna droga.

Post 37 od dreadnoughta; lijepo se vidi, kakvi su to bili brodovi, prije nego su dobili krila.
Fotografija iz istog posta dreadnoughta #37
[attachment=1]

A tek kako je smrdelo..ha ha ha...pa spavanje u "štivi"...Nije bilo težko, kada se moralo..he he he

Na palubi DTM-a 234 sam bio zadnji put u mesecu junu 1982 na Malom Lošinju i njime je još uvek komandovao zastavnik 1.klase Vladimir Andrijević-Uča. Inače sam bio na brodu od 22.03.1978 do 04.05. 1979.

Ispitivanje maskirne sare na DTM-u u 1967 godini.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Postavio @Petar Pan na MCM forumu.

Druga fotografija bi trebalo da bude u IC spektru.
P.S.
Koji je ono pomocni brod na prvoj fotografiji ??

Čini mi se da je PV.

Moguće PT  71.

da nije P10, pomocni brod za prijevoz ubojnih sredstava?

[attachment=1]

To je neki od PO. Počinje s brojem 51.

Priprema mina za obaranje

Ukrcavanje mina na brod

Kako na tim dizalicama nisu mogli dati jedan električki motor. Ovo je bio ubilački posao, još gori od odkrivanja štive. Bogu hvala, što sam dužio samo kormilo i šporet.

Treba imati na umu, da su slike iz 50-tih godina. U ono vrijeme nije bilo puno potrebnijih stvari, pa ni tog elektromotora. Uostalom logika, kada zaposliš vojsku ne misli na pi... ;)

Ista slika bi bila i u osamdesetima - bio tamo. Isto važi i za dizalicu rampe štive, ono je tek bilo opasno i mukotrpno.

Pa valjda barem na brodu ima pametnijeg posla za vojsku od mlatanja ručke od dizalice.

Svakako ima pametnijeg posla, ali šta čemo tako je to bilo. I meni na ŠB Jadran nije bilo drago dizat sidro "ručno" ali su mi govorili da tako treba.
U pravu si, tamo gdje se može, neka radi struja umesto ljudi!

Takvo pitanje može postaviti samo neko ko nije bio upućen u način opremanja ili modifikacije plovnog srestva u JRM. Kad jednom brod izađe iz brodogradilišta i primi se u flotnu listu tj. operativu, nema te sile koja će bilo šta na objektu tek tako izmjeniti. Ponekad se čekalo i po 10 i više godina za najobičnije sitnice. Tu posada nije imala skoro nikakve ingerencije. Odlučivao je tehnički organ i to na višem nivou,a i kad je nešto odobreno uglavnom je izvođeno u velikom remontu. Dalo bi se još toga reći, ali osnovno je, posada ništa nije smjela sama niti je bila dozvoljena bilo kakva, nedaj boze, improvizacija. 

ORIĆAREB, uzmi to kao hipotetičko pitanje ili razmišljanje. Znam da posada nije smijela ni đezvu promjenit, kamo razmišljat o motoru za dizalicu. Bio sam na velikom remontu, u stvari sam ukrcan skoro pod kraj remonta, još na sinhroliftu u Škorpiku. Več to, da su nam ugradili radar, je bilo čudo božje. Znam da je PK Ovčina rekao, da su ga čekali ko ozebli sunce, a bio je puno važniji od one dizalice.

Jedina improvizacija je bila na vršama.  :P

Naravno, naravno.......nema problems.  Samo da narod sazna da se nisu dobra tek tako arčila. ;)

Jedan od DTM-a uslikan u Rijeci 1957. godine.

[attachment=1]

Jel to još bez krila?
Ako sam dobro vidio, kada su jih onda stavili i razširili palube?

Čini se da jeste bez krila, stara je ovo fotografija iz 1957. godine.

Malo je mutna, ali kao da na boku napred piše Д-235.

Buduči puljski 235?

Malo bolje sam pogledao, sigurno je bez krila. Jeli znaš, kada su jih navarili?

Pričali smo o ovome ranije, objasnili Brodarski i Boro  :)


Pogledaj na početku teme (4. strana ove teme), ima celo objašnjenje  ;)

Našao, po drugi put do sada. ::)

Samo lagano, ima puno  :)


Jedan u Makarskoj.

[attachment=1]

Jedan u Splitu.[attachment=1]

Jedan jadan. Koliko so ovi brodi značili stanovnicima na malim otocima. Koliko su nas rado primali, dosta (pogotovo, kada smo imalo par OM kamiončiča u štivi.

Jedan DTM u tivatskom Arsenalu

Probajmo identifikovati ostale.

S desna na levo - PS-11 i LR. Ogoljen brod na navozu mi liči na PBR-551/552 (Mornar ili Borac). Ispred DTM-a se vidi jasno PČ-132, a iza njega do obale mi je nepoznat brod.

Verovatno 551 ili 552.

Jel se zna koje je godine ovo slikano?

Vjerovatno početkom 70-ih, sudeći po izgledu operativne obale, a možda se i varam...

551 ili 552 je vjerovatno u velikom remontu.....šteta što se ne vidi iz bliza....

Koliko ja vidim, tu ima dva DTM-a, vezani su krma na krmu.... ;)

Ima i granicar 132-satori, znaci proljece-jesen..

Prije rekonstrukcije

Jedan DTM.

Da dva DTM su spojeni krmom i pripremaju sa kao meta za neko gađanje. Vidi se postavljena mreža na uzdužnici brodova (radarska slika).

Konačno fotografija "mojeg" 232.  :super

  Jel ovo na Lošinju ?

          Pregledao sam sve stranice ovog topika i nigdje nisam našao gde su bili stacionirani ovi brodovi. Može neko, da precizira gde su bazirali ?

          Što se Lošinja tiče takodjer me interesira šta sve je tamo od JRM bilo. Kao turista vidio sam ex vojne objekte prije ulazka (sa morske strane) u Mali Lošinj sa desne i lijeve strane. Na desnoj je neka zgrada koja se sad raspada (malo dalje vezan je trajekt Marina) a ispred je napravljen mol, tamo je bio (ili je još) vezan jedan ex LR. Gore na brdu iznad ovog objekta je bunker i verovatno topovski položaj, kojeg je imala JRM a prije nje i taljanska vojska i čini mi se k.u.k.; zaboravio sam ime ali vidio jednom na webu. Sa ovog mjesta je dobar pregled na more prije ulazka u Mali Lošinj. Ako se dobro sečam, niže od bunkera je i jedan manji objekat a sigurno znam, da je jedan betonski plato, koji je verovatno služio za postrojavanje i/ili vežbe.

galebe friško smo pisali negdje o M. Lošinju ali se nemogu sjetit gdje.
Pogledat ću pa javim.

poz.

Ima pisano je o M.Lošinju u Opstim diskusijama - Šta je ostalo od JNA , 29 i 30 stranica ima i fotografija   

Ja sam pitao nešto u temu "Što je ostalo od JNA (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6799.420)" ako se dobro siječam.

232,234,235 i mislim da 236 su bili baziran na Katarini - Pula.

Meni ona fotografija 232 izgleda kao Lošinj ali nisam siguran.

[/quote]

          Pregledao sam sve stranice ovog topika i nigdje nisam našao gde su bili stacionirani ovi brodovi. Može neko, da precizira gde su bazirali ?


DTM-ci su bili u Puli, Šibeniku i Boki (Kumbor)

Hvala momci.

Mali Losinj.

235 i 236 nisu postojali. Boro moze potvrditi.

Postojala su oba DTM-a sa tim brojevima. Oba su otišla u rashod 1970. godine, zajedno sa 218, 220, 222, 224, 225 i 238.

Inače su građeni 1956 godine.

Koliko se sječam, bilo je 3 broda i nekako mi je u memoriji, da je naš 232 bio sa najnižim brojem, jer smo uvijek bili vezani prvi s lijeve strane i poredani brojevima. Može bit, da sam nešto pobrkao. Eh da, gore sam zaboravio 233, onda je OK, 232, 233 i 234.

1984-5 DTM su bili u Vargeroli. Ne verujem da su se do 1991. opet premeštali.

Godine 1986. DTM-ovi su sa Vargarole prešli na o.Katarina gde su bili do prebaziranja za Boku. 228, 232, 233 i 234. Koliko ja znam, 235 i 236 nisu postojali.

Hmmm...elem:

STANJE JEDINICA REALIZACIJOM II FLOTNOG PROGRAMA

Formacijski naziv plovne jedinice	Broj i tip broda	Naziv broda
5. OMIP	1 DSA, 4 DSM i 1 DTM	DSA-703, DSM-505/508 i DTM-235
5. OPOMB	2 DTK	DTK-204 i 205
8. OMIP	1 DSA, 4 DSM i 2 DTM	DSA-706, DSM-509/512, DTM-233 i DTM-236
14. DRB	10 DSA, 4 DST, 10 DTK	DSA-704 i 707/715, DST-107/110 i DTK-211, 213, 216, 217, 219, 220, 223, 234, 237 i 238
9. OMIP	2 DSA, 3 DSM i 2 DTK	DSA-701 i 702, DSM-502/504, DTK-207 i 217
9. OPOMB	1 DST i 1 DTK	DST-103 i DTK-203
3. DO	4 DST, 2 DJT, 12 DJČ, 4 DTK i 1 LZ	DST-101, DST-104/106, DJT-402 i 403, DJČ-305, 307, 310, 315/320, 322 i 323, DTK-215, 218, 221 i 222, LZ-13
Školski centar podvodnog oružja	1 DSA i 1 DJČ	DSA-705 i DJČ-327
Gardijski mornarički odred	1 DJT	DJT-401
Komanda RRF	3 RDS i 3 RTK	RDS-501/506 i RTK-401/403

OMIP = Odred minopolagača
OPOMB = Odred pomoćnih brodova
DRB = Divizion raspremljenih brodova
DO = Desantni odred?

DTK/DTM po brojevima i godini gradnje:

1953. godine 215 i 216
1954. godine 213 i 217
1955. godine 218/223
1956. godine 224/231 i 233/238
1957. godine 232

Izvor:MG 1/89

Hoće li konačno negdje isplivati barem jedna fotografija barem jednog od ovih DSA.

Desantna splav artiljerijska, Bile su raspremljene u uvali Furnaža ( Vrnaža ).

Da li je na ovoj fotogtafiji desantni tenkonosac, inace ovo je sa razglednice iz 1963, Silo otok Krk


[attachment=1]

Ne nije.

sta bi moglo biti

Ovo je neka civilna varijanta. Ima i ime, ali ga nemogu detektirati
Nešto u smislu "bodulka" ili slično. Nije iz JRM "ergele".  ;D

Upravo tako, sada sam malo prosurfao i evo linkova

http://vlakovi-ri-hr.4rumer.com/t723-bodulka-prvi-trajekt-kod-nas

http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/73670/Default.aspx

razglednica je poslana iz Crkvenica

Prekasno sam se javio. Brišite, ako ide.

I mi smo je pominjali pre par godina u ovoj temi (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=7484.msg43493#msg43493).

Evo odakle je dolazilo ono M u imenu DTM-a. ;D

[attachment=1]

Obaranje sidrene kontaktne mine.

I jednoj godini sam doživio D i M a nikada T od DTM. Več krcanje kamojona je bilo veselo, kad se krcalo bez vezivanja (motori rade naprijed), kako bi bilo krcati tenk, mogu si misliti.

Veselo, ali funkcionisalo je. Provereno.

Gdje se to krcalo?

U Savudriji, za vreme T.11 i na o.Katarina u pulskoj luci.

Inače su tenkove retko prevozili, samo za vreme vežbi, mada znam za 3-4 slučaja prevoza na o.Krk, Cres i Rab, negde 1986-87.

Dal je most izdržao tenk? 86-87, eh falio sam za godinu. Na vježbama se radio i desantni izkrcaj? Znam ga je Zas. Đozgić pričao o tome.

Izdržao je most bez problema, a Đozgića sam ispratio u penziju negde u leto 1992...

Odžviždio "Na lepom plavom dunavu" u penziju. :laugh: Pravi je bio.

Boro, koje su to bili tenkovi? T-55 ili T-34?

Barba, stvarno se više ne sećam.

Ali se zato sećam sukoba sa tada ppuk Islambašićem kad mi je dao supoziciju da na DTM koji je prevozio tenkove na Cres imam kvar vitla - odgovorio sam mu da DTM i nema vitlo nego motovilo - znači nema potrebe da šaljem pokretnu radnu grupu na teren, pa mi se posle svetio par godina...

Znamo Boro tko je i koliko "peška" ppuk Islambašić. Imao sam i ja s njim nekih "nesporazuma". Ali imao čovjek moćnu ženu u moćnoj firmi, pa je mogao.

Zna li neko sta je sa DTM-215 ?

1986/87 Sibenik/Kuline.
 :marinero

DTM 219.

Mjesto Trogir. Uz obalu vezani 1 DTK, 3 DSM i 1 PT. Isječak iz razglednice. Šteta što nije uhvaćen samo ovaj dio luke i brodovi bi se jasnije vidjeli.

Grupa DTM-a u voznji.

I jedan u akciji....

Jedna zanimljiva pričica.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
Ovo sa šećerom je skroz cool, istinito ?

poz.

Pa jeste.

Interesntno postavljeni pojasevi za spašavanje na slici "mina5".  ;)

Nije samo na 5,već i na ostalim fotografijama iz ove serije.

Mislim da je to nešto povezano sa minama, evo jedne slične ali mislim da nije sa DTM.

[attachment=1]
poz.

Donja slika je sa minolovca tipa 117, a pojas za spasavanje stavljen na leđa ???, nikad vidio.Ima neke logike da kod obaranja mine može zapeti za rog i povuči mornara sa sobom, ali je i sam pojas na leđima opasan pri padu u more, naročito ako osoba nije pri svjesti.

Moj Slavuj.... :)

 Moguće neko okvalificira ovaj moj tekst kao off topic..ali među slikama i raznim papirima sam našao uspomenu iz vojničkih dana. U stvari našao sam tekst kojeg smo napisali skoro cela posada..kao reč na reč..u šali..i nastalo je ovo. Uspomena na zastavnika Šimu Domonjija i njegovog mašinistu Numanović Hajrudina.

Ja i moj komandir Šime virimo iz mašine,
E moj taste Šime, prolupale mašine,
a nema nam pomoćnika Sušca i Kranika.
Ja i ti smo taste samo da slažemo tankove i škafete.
Ti me karaš a ćerka me mazi, pazi Šime, da te DTM-ac ne zgazi
Mi smo taste metalci, to jest pravi profesionalci,
Glavna struka naša je popravak detekaša.
Ja popravljam a ti mi pomažeš...nemoj taste da se mažeš,
ćerku svoju meni dade ti, pa ću mesto tebe ja šrafiti.
Ja i ti držimo kantinu i prodajemo Mostarsku Plavinu..
Odbijaš mi dnevnicu al nam zato zidaš vikendicu... tvoj zet N.H. :P

Uspomena na tada najstariju 53. klasu na Slavuju.....

Naši minerci su u više navrata obarali mine i podizali jih iz vode..ali nikada niko nije ovako nosio pojaseve za spasavanje.

  Evo, ja ti dajem 10-tku za ovo.

Znam jednoga, koji je služio JNA na DTM-u, rekao mi je i broj ali se ne sećam više. U glavnom ima dečko lepe uspomene, malo su plovili a malo bili u remontu. I kaže on, kad se skinuo, onda je te godine došla Nova godina i bio je kod kuče. Najedanput vidi on kroz prozor auto lokalne milicije i fiću od starijeg vodnika sa broda, prepoznao je auto. Pomisli on, u hebate, šta je sad ovo, došli po mene, šta sam napravio ?! Kad ono, dodje mu bivši drug sa broda na vrata i kaže "izvini, nisam znao tvoje adrese, pa sam išao pitat na miliciju"  ;D

Kumbor, DTM 215...

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Onaj na dtm 2, gađa bez nišanske sprave. Izgleda se premalo potrudio uredit za slikanje.

...kada su te fotografije ;) snimljene?

[attachment=1]

 Šta god da je, preko puta su Mitrovići, dakle, Obosnik, dakle Boka. Na ovom 229 već je četvorocevac, pa mislim da je slika sa početka 80-ih ne pre.

Iako su u centru pažnje fotografa mornari, ipak se u pozadini naziru i DTM-DTK brodovi. Ova druga snimljena je na otvorenim pramčanim vratima jednog DTM-DTK na doku tivatskog Arsenala tokom remonta broda. Na drugom doku, u pozadini fotke, vidi se krma jednog dokovanog DSM.

Jedan DTM u akciji iskrcavanja MP.

[attachment=1]

[attachment=1]
[attachment=2]

[attachment=1]
[attachment=2]

"Moj"  brod DTM 229 Kolibri , od lipnja 86. do ožujka 87! Komandant Horvat Zvonko, kasnije Jašarević Mehmed! Vodnici Fijavž, Zejak i Đorđević!

"Moj"  brod DTM 229 Kolibri , od lipnja 86. do ožujka 87! Komandant Horvat Zvonko, kasnije Jašarević Mehmed-zamjenik komandanta Žutković Ranko! Vodnici Fijavž, Zejak i Đorđević!

Horvat Zvonko zvani Lala, Meho Jašarević, vodnik Fijavž Matjaž iz Zreča, da li je Đorđević Ljubiša, električar, zemunac, nažalost pokojni? To je uglavnom klapa iz Ploča koja je iz raznoraznih razloga dobila premještaj u Boku...

Davno je to bilo! Istina, Zvonko zvani Lala (zaboravih)! Bio je negdje iz Vojvodine! Jel znate nešto o vod. Zejak Petar- MT vodnik?

Matjaž Fijavž je na svojoj stranici FACEBOOK-a ojavijo neke fotografije sa obljetnice njihovog završetka školovanja. Pa se možda tamo nađe štogod.

Bio sam s Matjažom u (civilnom) čamcu u Pločama kad su mu murjaci dali puhati balon... Nevjerojatno ali pozelenio je... On je jedini koga znam da su mu uzeli dozvolu za vođenje čamca radi alkohola. Oteglili su nas u Ploče i vezali (ispred kafića) Veselje se nastavilo... Nastavak priče poslije nekoliko dana je uzrok njegovom premještaju u Boku... :angel: ;D :pirat

Pričao nam je o tome i (još o mnogočemu)! Cijeli moj boravak na DTM 229 smo se svađali jel bolji auto stojadin ili lada! On je imao ladu a ja stojadina i uvijek je završavalo mojim prekorednim dežurstvom ;-))

To ste morali dobro zugu imati i praviti p.......e, da su u jugi pomorski milicijoneri dali puhati nekome a pogotovo svom kolegi iz JRM  ;D

I zbog toga prekomanda iz ? u Boku?

Pa da LADA bilo koja je uvjek bila bolja od Stojke! I to važi još danas!  ;)

Bila je subota,bili smo slobodni i posudili smo čamac od Ćaze (pok. Ilić Milenka) da idemo naušće Neretve na arbune. Ćazo je tek kupio čamac na Korčuli i prefarbao broj. Fifi i ja smo uzeli 2 gajbe pive da nam se nađe, ali bilo je samo malih piva. Kad smo izašli iz luke, a falilo je već pola gajbe ustanovili smo da će nam sfaliti pa smo se vratili na brod po još jednu gajbu. Na izlasku iz luke presreo nas je policijski gliser (nismo imali registracije) i naredio da pristanemo na njega. Ja kao motorista se nisam petljao, a Fifi se nabio u njih provom, kljunov udar je sitna stvar. U ponovnom pokušaju je napravio isto. Tad su rekli da pogasimo motor i oni su pristali na nas. Upitali su da li smo pili, Fifi je rekao "Nifam nifta pio", ali vidjeli su gajbu skoro praznu. Dali su mu puhati balon i uzeli mu dozvolu. Oteglili su nas do benzinske postaje i zabranili isplovljenje do 18.00 (bilo je negdje prije podneva). Mi smo nastavili piti i javili Ćazi da si dođe po čamac. Normalno, Ploče su malo mjesto gdje svatko svakog zna i zajeb....ije na naš račun je bilo napretek.
Druga faza je bila par dana kasnije. isplovljava 3. odred, Fifi je kao komandir trećeg za kormilom. Na izlasku iz zaljeva je otočić i plićina, usidren policijski gliser, policajci na krmi sjede s dignutim nogavicama, sunčane naočale i uživaju. Fifi komandantu: "Barba daj fvom fnagom" Ne sjećam se tko je bio komandant, možda Joško Križnić, ali nisam siguran, nagazio. Fifi prolazi na par metara od murije i val ih baca u vodu, Fifi im viče "E fad mi ufmite dofvolu"
Policija se nabrusila na njega i rekli su da će naj...ti. Zato je dobio premještaj u Boku.

 :laugh: Esad mi je jasno  zašto je tako prošao !

Koliko sam razumio Fijavž je u Pločama najprije radio na minolovcu i kad je stigao u Boku ukrcan je na DTM. Jeli tačno ?

Bio je komandir III BO (podvodno oružle, protuminac) na M118, bokeljci, treći odred. 29 klasa MTSVŠ, pravi kompić.

Na DTM 229 bio je i miner i noštromo i artiljerac i protuminac i glavni ribar i "kuharski ekspert" i glavni za kartanje !!! ;-)) Svestran čovjek i najbitnije, dobar čovjek!

Koliko se sječam DTM-ci imali su puno posla. Mislim puno se plovilo i prevozilo. U februaru ili martu 1989 godine jedan šibenski potonuo je kod Rta Ploče. Zbog prejakog juga u krmu. Mi pripadnici 8.MIOZPD poslje nekoliko dana sudjelovali smo kod vađenja oružja. A kasnije POS ga je digao pomoču vazdušnih cilindara. A neznam njegovu nadaljnu sudbinu. Dali je išao u razhod ili u remont.

Nije bilo ljudskih žrtava niti povreda. Rashodovan je.

Da nije bilo. Moji "suborci" sa kojima smo zajedno tada služili vojni rok sve su nama izpričali oko toga. DTM-ac počeo je dobivati more sa krme. Komandant je bio (ime i čin sam zaboravio) toliko priseban da je brod nasukao na obalu. Kasnije je brod polako sklizio po okomitom dnu. Krma mu je bila na dubini negdje oko 55 metara a prova na 35metara. Nama iz 8.MIOZPD dozvoljeno je ronjenje do dubine 35metara. A pripadnici POS-a (sami profesionalci) ronili su do topova na nadgrađu  skidali jih i vezali za čelične sajle isto tako su još uzimali neke stvari iz unutrašnjosti broda. Te čelične sajle smo mi okačili za uzgonske padobrane punili jih sa zrakom i puštali jih prema površini. Dizanje tog tereta iz površine na palubu broda vršilo sa sa dizalicom nekog starog ali ljepog patrolnog broda iz Divulja. Osobno naoružanje posada uzela je kod manevra napuštanja broda.

A svi koji smo se spustili do broda debelo smo zinuli kad smo u štivi koja je bila otkrivena zagledali plavog FIĆU kojeg si je k.dant ukrcao i vozio sa sobom... :laugh:

Da li je to DTM koji je neposredo pre toga bio na remontu?

Ja se toga ne sječam. Znam, da je plovio od pravca Splita prema Šibeniku.

[attachment=1]
[attachment=2]

Vir: "Slobpodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

nesreća iz 1981. godine

Smrt u sudaru izletničkog broda i broda JNA: milijunske kamate za nerad sudaca platit će građani
Vojni brod tadašnje oznake DTM-217 koji je potopio ‘Omladinca’

Kad mu je 15. kolovoza 1981. godine u pomorskoj nesreći između otoka Zlarina i Obonjana, u sudaru izletničkog broda tadašnje Poljoprivredne zadruge Žirje i vojnog broda tadašnje JNA poginuo otac Bruno, Eugenio Bruno  Gatto još je bio u trbuhu svoje majke Zore i svjetlo dana ugledao je dva mjeseca poslije.
Na brodu “Omladinac” dugom 12 metara, osim njegova oca, tada su bili još i njegova majka, brat, baka, strina i još jedan obiteljski prijatelj koji nisu ni slutili da će im se uživanje u odmoru pretvoriti u noćnu moru koja će trajati godinama.

Tek 34 godine poslije, Eugenio je napokon, doduše zasad nepravomoćno, dobio presudu Trgovačkog suda u Splitu po kojoj mu je država Hrvatska dužna isplatiti 90 tisuća kuna na osnovi pretrpljenih duševnih boli zbog smrti oca te još ukupno oko 76 tisuća eura na ime mjesečne rente, odnosno 300 eura mjesečno, i to za razdoblje od 1981. pa do 2003. godine, kada je završio školovanje.

Milijunske kamate

Prema istoj presudi, njegova majka Zora Gatto, danas Vujović, koja sad ima 70 godina, mora dobiti isti iznos za duševne boli zbog smrti supruga te 400 eura mjesečno, odnosno nešto manje od ukupno158 tisuća eura na ime rente koja teče od srpnja 1981. godine pa sve do njezine smrti.

Njezin stariji sin, a Eugeniov brat Stefano Gatto, koji je u trenutku nesreće imao šest godina, po presudi, dobiva isto 90 tisuća kuna za duševne boli zbog smrti oca, te mu država mora isplatiti 300 eura mjesečne rente za razdoblje od srpnja 1981. godine pa do studenoga 1997. godine, kada je završio školovanje, što ukupno iznosi oko 59 tisuća eura.

Država će, dakle, ako ova presuda postane pravomoćna, talijanskoj obitelji Gatto morati isplatiti oko 330 tisuća eura, odnosno oko dva i pol milijuna kuna. Uz to, naravno, treba uračunati i kamate koje se, kako nam je objasnio Božo Vrkić, zadarski odvjetnik obitelji Gatto, obračunavaju po stopi od 15 posto mjesečno na svaki pojedinačni iznos rente.

Iako nam nije znao odgovoriti koji će otprilike biti iznos koji će država, u slučaju pravomoćnosti, morati platiti talijanskoj obitelji, odvjetnik Vrkić nam je rekao da “kamate naveliko i višestruko premašuju iznos glavnice”. S obzirom da glavnica za duševne boli i mjesečnu rentu iznosi oko dva i pol milijuna kuna, nije nemoguće da iznos s kamatama dosegne najmanje 10 milijuna kuna.

Pomorska nesreća izletničkog broda na kojem su, uz troje gore navedenih članova talijanske obitelji, bili još i majka pokojnog Bruna, njegova sestra te obiteljski prijatelj, dogodila se krivnjom zapovjednika obaju brodova.

Vještak Pero Musladin je u vještvu od 20. svibnja 1986. godine pojasnio da se vojnom brodu oznake DTM-217 može prigovoriti što nije na vrijeme, brodskom sirenom i svjetlosnim signalima, upozorio izletnički čamac oznake 84-VD-3 na opasnost od sudara, te što se nije ranije zaustavio i preokrenuo pogonske strojeve.

S druge strane, vještak je naveo da izletnički čamac nije pokazivao bočna svjetla, što je moglo navesti zapovjednika vojnog broda na pomisao da je riječ o malom brodiću koji može u posljednji trenutak skrenuti i izbjeći sudar.

Nerad sudova

Tužba protiv SFRJ, odnosno poslije Hrvatske, s jedne strane, i PZ-a Žirje, s druge strane, podnesena je u srpnju 1984. godine. Kako je u međuvremenu Poljoprivredna zadruga Žirje isplatila svoj dio odštete, u postupku je ostala samo država Hrvatska kao tužena strana.

A cijeli tijek sudskog postupka vrlo zorno pokazuje koliko porezne obveznike skupo stoji nerad sudova i pojedinih sudaca i kako naposljetku mi kao građani snosimo posljedice.

–Država, odnosno porezni obveznici, ovdje će izvući najdeblji kraj i država će na kraju ispasti oštećena zbog nečijeg nerada. Naime, od podnošenja tužbe pa sve negdje do 2006. godine, dakle 22 godine, na predmetu se uopće nije radilo, ni jedna rasprava nije zakazana iako smo slali požurnice. Tek 2006. godine predmet preuzima sutkinja Marija Balić Jurišić (koja je i donijela ovu citiranu presudu, op.a.) i ona je dobro odradila posao jer otkad ga je ona preuzela donesene su dvije presude i sad, evo, treća. U prvoj je presudi odbila tužbu zbog zastare, no Visoki trgovački sud je tu presudu ukinuo i vratio na ponovni postupak da bi sad ponovno bila donesena presuda. Moram reći i da sudovi inače do krajnjih granica odugovlače postupke za naknadu štete kada je država kao tuženik s druge strane, valjda računaju da će postupci doći do zastare ili da će tužitelji odustati, ili tko zna što. U svakom slučaju, sve te godine gomilaju se kamate koje na kraju plate građani – pojašnjava nam odvjetnik Božo Vrkić.

Sud je ocijenio da i sinu umrlog, tada još nerođenom tužitelju Eugeniju Brunu Gattu pripada isto tako naknada za njegove duševne bolove budući da je vještak utvrdio da, usprkos normalnom porodu, zbog lošeg zdravstvenog stanja majke, nije imao “stalnu majčinu brigu”. Dijete je bilo nemirno, imalo smetnje disanja, larinospazam i druge tegobe. Izvjesno je da će ovaj tužitelj ubuduće trpjeti duševne boli koje će osjećati zbog gubitka roditeljske pažnje oca, nježnosti i moralne potpore, odgoja i slično – stoji, među ostalim, u obrazloženju presude donesene u svibnju ove godine. Nema sumnje da će se ŽDO Split, koje zastupa državu, žaliti na ovu presudu, a isto je najavio i odvjetnik Vrkić, pa tek treba vidjeti kakva će biti konačna odluka višeg suda.

Kronologija

20. srpnja 1984. godine

Trgovačkom sudu u Splitu, kao tada nadležnom sudu za pomorske nesreće, podnesena tužba obitelji Gatto.

15. studenoga 2006. godine

presuda TS-a u kojoj je odbijen tužbeni zahtjev.

23. srpnja 2008. godine

Visoki trgovački sud ukida presudu.

27. siječnja 2009. godine

Trgovački sud Split djelomično usvaja tužbeni zahtjev, odbijeni tužitelji za tražene zakonske kamate od 15. srpnja 1981. do presuđenja.

18. svibnja 2010. godine

VTS preinačuje presudu od 2009. godine, odbija neke točke tužbenog zahtjeva.

17. studenoga 2010. godine

Trgovački sud u Splitu odbija tužbeni zahtjev u cijelosti zbog zastare.

19. svibnja 2011. godine

VTS u povodu žalbe države potvrđuje prvostupanjsku presudu kojom se odbijaju tužitelji za naknadu štete s osnove pretrpljenog straha, pretrpljenih fizičkih boli, naknade štete za izgubljene stvari, naknadu troškova pogreba...

24. listopada 2012. godine

Vrhovni sud RH odbacuje kao nedopuštene zahtjeve obiju strana za reviziju odluke od 19. svibnja 2011.

22. svibnja 2015. godine

Trgovački sud Split donosi presudu za naknadu duševnih boli i mjesečnu rentu za majku i dva sina talijanske obitelji.

Uništen raketom

Vojni brod DTM-217 ostao je rashodovan u Šibeniku 1991. godine. Upravo je to plovilo 1994. godine potopljeno u vježbi Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva “Posejdon 94”. Raketom ga je pogodila i potopila HRM-ova raketna topovnjača “Šibenik”.

Pa dobro šta su radili komandant i posada? Odnosno ko je kome uzeo prednost?

Pa nije on bio jedini komandant koji je u štivi vozio svoj auto. To su radili, zu blagoslov predpostavljenih i drugi. Upravo se to j plavog fiće sijećam kad je brod dotegljen u Šibenik.

Koliko se sijećam jedan graničar, koji je bazirao tada u Rogoznici, je bio pritekao u pomoć. Cini mi se da je Marinko Moćan bio na tom brodu.

A DTM -om je komandovao Čulafić, 31. klasa MVA.

boja fiće  - str. 14.
i zašto smo se pribacili sa 217 na 226

Ako je izletnicki brod udaren u desni bok, znaci da je trebao propustiti vojni brod. Nesreća se desila poslije 20 h, znači mrak (astronomski).
Ali Pravilo za izbjegavanje sudara na moru kaže da oficir straže broda koji je u prednosti, ukoliko uoči da drugi brod ne poduzima radnje za izbjegavanje, onda brod koji ima prednost treba poduzeti neohodne radnje da do sudara ne dođe manevrom mimo predviđenog pravilima (otsutni manevar).

Očigledni da su na mostu vojnog broda bili previše opušteni, čim nisu dali znakove upozorenja (nalaz vještaka), ali s druge strane je palubna straža na izletničkom brodu također bila u relax modu.  Mislim da je odnos krivice preuveličan za vojni brod, po meni ne bi trebao biti više od 10-20%, ali je sud sigurno cijenio obučenost posade vojnog broda koja je trebala procijeniti opasnost od sudara i time izbjeći nesreću.

Žirjanski brod nije bio izletnički već zadružni malo veći leut sa kabinom na krmi. Iz Šibenika je prevozio plinske boce i ostale potrepštine na Žirje. Redovito je krcao građevni materijal. Često je bio vezan kod Inine crpke na obali.  Nije bio predviđen za prijevoz putnika. Koliko je meni poznato sudar se desio po danu iza 13.00 sati. Stradalog je netko od posade ukrcao na svoju ruku. Nakon toliko godina tragedija je aktualna. Što se radilo u vrijeme SRH i SFRJ? Kako se tad na šibenskom sudu vodila rasprava? Puno pitanja a zadruge i JRM više nema. Samo je more prominilo valove i spržina se nakupila na dnu.

Onda smo tada zajedno bili na odsluženju na Mandalini kasarna Kuline. Odmah u martu 1989 išli smo na vađenje oružja. Znači fičo bio je bjele boje. Pa poslje 26 godina sitnice sam zaboravio. Koja si bio klasa (mart, maj, jun, septembar...??

DTM-233...gde bi ovo moglo da bude?

[attachment=1]

Да ли је ДТМ 233 увек био у саставу 5. војнопоморског сектора Пула, и где је све службовао до кобног последњег путовања ? Ја памтим само последње догађаје и неколико месеци пре тога док је вез био на Катарини.

Ovo je Mali Lošinj

Hvala.

Slavuj je još davnih dana postavio samo isečak ove fotografije.

[attachment=1]

Da li su svi DTM-ovi imali imena ili je ovo bio izuzetak?

Svi su imali imena, po pticama.

Sećaš li se imena ili da krenemo sa rekonstrukcijom?

Ah... Tetreb, Slavuj, Orao, to su tri od pulskih DTM - ova (bilo ih je 6 do 1984, kasnije 4). Mislim i Kolibri. Ostale ne znam, niti mogu da povežem taktičke brojeve, osim DTM-234 - Orao i DTM-233 - Slavuj - za ovo nisam 100 % siguran.

Hvala Boro, i ovo je nešto.

Beše i "Ćuk" ?

""Ćuk" je DSM 514

Flak na DTM-u.

[attachment=1]

Ovo je starija slika. Ne znam tačno godinu, mislim krajem 1970-ih, DTM su prošli modernizaciju, između ostalog Flak je zamenjen četverocevcem 20 mm M75.

Upravo tako, svi DTM su negde do kraja 70ih... ne znam tačno kad, umesto drevnih i "ispucalih" flakvierlinga dobili četvorocevne M-75, dvostruko veće kadence, bržeg pokretanja po azimutu i elevaciji.

DTM 229 je imao ime "Kolibrić" i bio je "Pulski" brod zajedno sa DTM 237 pekomandiran u Kumbor (ne znam zašto) "do daljnjeg". Bio sam na njemu od 15.06.1986. do 17.03.1987. Komandant PBB Horvat Zvonimir-Lala, kasnije PBB Jašarević Mehmed.Prvi oficir palube Žutković T.Ranko. Vodnici Fijavž,Zejak,Đorđević. Jel zna netko koji podatak o MT vodniku imena Zejak Petar? Znam da mu je u rodu bila neka "velika zvijerka" u JNA.

   Veliko iznenađenje...vidi klasića Jovanovića hahahaaha Odakle ti ova slika????

slikano je bilo u proleće 1979.godine, kada smo već imali civilna odela na brodu :)

Zejak Petra znam iz priče, a njegovog strica, MT pukovnika Zejaka znam bolje, bio mi je pretpostavljeni u stručnom smislu kad sam počeo da radim, 80-ih godina. Ne pamtim ga baš kao nešto mnogo pametnog i mudrog.

Jedni od prvih DTM-a

Tada su imali oznaku DTK.

DTM 228 Labud

Jeste Labud, hvala mnogo. :)

Dva DTK/M i jedan DSM/PDS katamaranskog tipa u kotorskoj luci.



[attachment=1]

I  jedan DTK/M u plovidbi.

Koliko ja znam, svi brodovi JRM tipa DSM/PDS imali su katamaranski trup.

DTK-204, nema podataka na fotografiji.


[attachment=1]

Moje laičko znanje svrstava ga u talijansku motozatteru.  Prema izjavama najbolji brod u odredu desantnih brodova JRM.

Koja im je brzina prilikom polaganja mina i koliko vrimena traje ukrcaj a koliko polaganje mina (kod obicnog polaganja)

Maksimalna brzina DTM bila je oko 10,5 čvorova posle remonta, kasnije sve manje i manje. Pri polaganju mina brzina se planira u zavisnosti od potrebnog vremena za polaganje i "gustine" minskog polja. Vreme za ukrcaj mina zavisi od pripremljenosti i obučenosti posade u minskom skladištu i posade broda, ali u principu nije to dugo, par sati.

"Obično" polaganje bilo je svako- ne znam šta to znači. Mine su se polagale u polja, linije, bankove, zavisno od operativne i taktičke zamisli, tako je i vreme polaganja bilo različito, ali u principu duže od krcanja. Tokom vožnje od misnkog skladišta do mesta polaganja vršila se prethodna priprema mina i delomično "naoružavanje" mina, zavisno od tipa, kod nekih mina moglo se to gotovo potpuno završiti a negde samo delimično.

Ima mineraca na Palubi, neko će ovo što sam napisao proveriti i dopuniti.

[attachment=1]

   Zna li neko kakva je - o čemu se radi - saradnja bila sa SO Piran ?

Nisam nikada hteo da idem na to druženje jer su svi bili pijani kao smukovi, ali saradnja je de facto bila odlazak broda ili češće dva broda u Piran na školsku vožnju, tako planiranu da se bude u gradu na dan ribarske fešte (čini mi se septembar mesec), i da posdada broda svojim prisustvom uveliča tu pučku svečanost.

Nije mi poznato u Piranu ali ribarska fešta je tradicionalno oduvijek u Izoli. Nekad je bila baš pristojna fešta, a sada je sasvim drukčije. velike flote ribarice više nema, čak i fabrika prerade ribe je iz Izole otišla u Pivku i Delamarisovi brodovi ne donose više svježe Jadranske ribe na pomol ispod fabrike. U Izoli su za vreme fešte tradicionalno bili PČ-ji tipa 131. Bio je član Palube barba, možda i neko drugi.
    Usput: znam jednog momka iz Izole, koji je bio po školovanju strojar pomorac i služio je u 80-im na jednom od tih patrolaca. Čini mi se, da mi je rekao, da je zapovjdenik broda bio Slovenac, iz Ljubljane. Jel moguće ?

Moguće je, verovatno je to bio Bojan Koštomaj.

U moje vreme komandant na PČ-132, beše "Kalnik"?

Marko Valenčič, PČ-133

[attachment=1]
SD 08.12.1989.

Sređivanje rampe na DTM-u.

[attachment=1]

lep pozdrav posle dužeg vremena ! Iako je prošlo 43 godina sjećanja su još uvijek sveža na služenje vojnog roka i na DTM 234-"SLAVUJ".

https://www.youtube.com/watch?v=9pakhh-hFyk

Ronioci iz Beograda, nedavno su u hrvatskim vodama, u blizini ostrva Vis, na 125 metara dubine, pronašli izgubljeni brod Jugoslovenske ratne mornarice. U pitanju je tenkonosac koji je potonuo u decembru 1976. usled jake bure. Prevozio je municiju za bojevo gađanje.

Opširnije ovde (http://http://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/501/zanimljivosti/5014379/vis-ronioci-brod-jrm-tenkonosac-potonuo-1976..html)

Možda je već pisano o tom potonuću na forumu, nisam siguran. Da li su nekome od članova poznati podrobniji podaci o ovom slučaju?

Voleo bih da pogledam opširnije ali link ne radi. :(

Evo ponavljam link ovako

http://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/501/zanimljivosti/5014379/vis-ronioci-brod-jrm-tenkonosac-potonuo-1976..html

Hvala puno.

https://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/501/zanimljivosti/5014379/vis-ronioci-brod-jrm-tenkonosac-potonuo-1976..html?fbclid=IwAR19jtCEx4OEh-1oJHSFTU0DyefsZ06f4z7lhobmEPBLbZWEml61kbKLChM

   IU to vreme,sluzio sam 47.kllasa kao brodarac-kormilar u 8.opombr Sibenik,i mislim (ako  dobro pamtim)da staresine nisu voljeliu da puno pricaju oi toime,ali svi su se slozili da jhe sreca stoi su se svi sa broda spaslli, a k-dant DTM  je bo i pohvaljen

Posto vidim da je ovo mesto gde ima puno zainteresovanih za DTM da nesto napisem. Prvo ja sam snimio potopljeni tenkonosac. Kao drugo zeleo bih da ispravim naslov i tekst iz raznih medija jer ga urednistvo uredjuje po njihovom nahodjenju i cesto bez konsultacije sa autorom. Organizacija ekspedicije je bila od strane ISSA dive centra iz Komize. Lokacije su Pronasli Sinisa i Marko Izakovic. Vec duze vremena tragamo za necim. Moj zadatak je bio da video dokumentujem sta je dole.
Kad sam se spustio predstave nisam imao sta je ispred mene. Identifikovao sam na licu mesta komandni most od pozadi. Zatim napred protivavionski top i na kraju roneci desnom stranom broda dosao do pramca. Tek kad sam video rampu shvatio sam da moze biti DTM. Lezi kao da plovi, nagnut na levi bok i sa pramcem zabodenim u dno. Vracajuci se nazad na snimku se vidi i tovarni prostor. kako je dubina velika, 125m, imao sam samo 17 minuta vremena dole. Za vreme dekompresije pregledao sam snimak i shvatio da se radi o DTMu. Sinisa i Marko su moj snimak dali Zoranu Delibasicu i ovo sto dalje pisem samo parafraziram ono sto je on napisao i imate u poslednjem izdanju "Vojne povijest".

Brod je 16.12.1976. isplovio iz Sibenika ka Visuoko 13h. Radi se o DTM 223. +vreme je bilo lepo ali je postojala najava juga. U visini Rogoznice vec su bili u moru 5. Bio je pun municije za bojevo gadjanje ali i gradjevinskog materijala za Vis. Teret se pomerio i brod se nagnuo na desnu stranu. Poceo je primati vodu preko pramca. Upaljene su pumpe ali su se zapusile od rastvorenog gradjevinskog materijala. Brod je uradio zaokret za 180 stepeni kako ne bi vise primao vodu. Bilo je na zalost kasno. Oko 18h poslat je SOS i u pomoc je pritekao trgovacki brod cijeg imena sad ne mogu da se setim. Zaklonio je bokom DTM od talasa, vezali ga uzadima i bacili lestve. Pocela je evakuacija. Trajala je negde do ponoci. Neki mornari su pali u vodu ali velikim naporom svi su evakuisani. To je bilo oko 6 NM od Visa. Brod je napusten tako je plovio jos 10 NM dok konacno nije potonuo. Slucaj je stavljen pod "Strogo poverljivo" i nije objavljen. Pronadjen je ocevidac potapanja, tada mornar posluzilac na PATu. Ali sve imate u "Vojnoj povijesti". Toliko od mene. Zelim vam mirno more

Mirko

Mnogo hvala Mirko!

Hvala Mirko , autentika ispred svega drugog 

[attachment=1]

Posetio grob mog komandanta koji je pokopan na groblju na Bežanijskoj Kosi u Beogradu.

Divan kolega i saradnik, dobar čovek je bio... Neka popčiva u miru.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]