PALUBA

Vojna istorija => Tvrđave => Topic started by: Dreadnought on February 15, 2019, 04:37:02 pm

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on February 15, 2019, 04:37:02 pm


Tvrđava Stalać


Stalać (Todorova kula, Kula Todora od Stalaća) je srednjovekovno utvrđenje nedaleko od Stalaća, od koga je su danas opstali samo ostaci Donžona, zbog čega se ceo lokalitet obično naziva "kulom".

Smatra se da je kulu podigao knez Lazar Hrebeljanović na ostacima antičkog grada, kao i crkvu u blizini, od koje je danas ostalo samo zvono u crkvenoj porti na kome piše da je napravljeno 1384. godine u Milanu. Sama Todorova kula se nalazi na obroncima Mojsinjskih planina, na kojoj se nekad nalazilo 70 srpskih manastira i crkava.


[attachment=1]
Autor: sonjabgd (http://Autor: sonjabgd - Panoramio, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=12153087)


Tragičan kraj Todora od Stalaća i njegove ljube Jelice opisan je u narodnoj pesmi „Smrt vojvode Prijezde“. Todor je odlučio da sa Jelicom skoči u Južnu Moravu, koja je tada tekla ispod same kule, kako ne bi pali u ruke Turcima. Prema legendi Turci su ušli u grad prateći guske koje su kroz skriveni otvor na bedemu oko kule izlazile na Moravu. Putopisci iz XV veka su zabeležili da je podno grada u to doba bilo usidreno preko 100 šajki. Od kule je danas ostao samo jedan dobro očuvani zid.

Udruženje građana Todor od Stalaća je pokrenulo inicijativu i prikuplja sredstva za rekonstrukciju tvrđave koja bi se odvijala po fazama. Prva faza je obnova donžon kule i postavljanje spomenika vojvodi Prijezdi i Jelici. Druga faza je obnova Malog grada koji je povezan sa kulom i treća faza je obnova tvrđave u celini koja zauzima površinu od četiri hektara.

izvor (https://sr.wikipedia.org/sr-el/Тврђава_Сталаћ)


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on February 15, 2019, 04:45:35 pm


* * *

Utvrđeni grad Stalać podignut je na ogranku Mojsinjske planine, 2,5 km južno od sastava Zapadne i Južne Morave. Stalać je imao strateški značaj, usmeren prvenstveno na kontrolu i odbranu prilaza srpske srednjovekovne prestonice. Podignut kad i Kruševac, sedamdesetih godina XIV veka, prvi put se pominje u ravaničkoj povelji Kneza Lazara 1377, potom 1395. u povelji knjeginje Milice manastiru Sv. Pantelejmonu u Svetoj Gori. Prema Konstantinu Filozofu, Stalać je razorio turski sultan Musa 1413. u svom pohodu prema Kruševcu.


[attachment=1]


Veliki grad Stalać utvrđen je masivnim bedemom sa hodnom stazom, zupcima i strelnicama i monumentalnom četvorospratnom donžon kulom, poznatom pod imenom Todorova kula. Ona je štitila Mali grad, najuže gradsko jezgro, naknadno formirano pregrađivanjem južnog dela Velikog grada. Centralno mesto u Malom gradu zauzima palata sa tremom. Na suprotnoj strani od palate, uz same bedeme, razmeštene su zgrade čija je namena bila različita. Mali grad zaštićen je nižim zidom i suvim rovom ispred donžon kule.

Tvrđava ima elipsasto romboidni oblik dužine 350m, širine 200m. Komunikacija između gradova odvijala se kroz kapiju na koju je kasnije postavljena rampa za pokretan most.

Od 1971. do 1979. vršena su arheološka istraživanja i konzervacija zatečenih i otkrivenih objekata. Pokretan arheološki materijal kao zatvoren nalaz, značajan je za proučavanje srednjovekovne materijalne kulture.

izvor (http://www.todorodstalaca.org.rs)


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on February 15, 2019, 04:48:21 pm


Snimak dronom ostataka utvrđenja i okoline.


https://youtu.be/SxQiJ9nkHX8


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on February 15, 2019, 05:12:29 pm

***


... dr Ljubiša Popović, predsednik Udruženja građana "Todor od Stalaća".

- Cilj nam je da grad Stalać potpuno povrati izgled kakav je imao pre šest vekova, kada je bio veći od Kruševca, tadašnje prestonice - kaže Popović. - Ovaj lokalitet je klasifikovan kao kulturno dobro od velikog značaja, a obnova tvrđave će biti u skladu sa konzervatorskim uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva.

Paralelno će se raditi i na obnovi Mojsinjske svete gore, gde je nekada bilo 77 crkava i manastira, a danas je očuvano njih 12. Opština Ćićevac jedna je od najmanjih u Srbiji i nema novca za obnovu tvrđave. A Todorovoj kuli, koja je jednom već statički ojačana pre više od četiri decenije, preti pad.


[attachment=1]


Utvrđeni grad Stalać podignut je 1372. godine, na ogranku Mojsinjske planine, blizu mesta spajanja Zapadne i Južne Morave. Na četiri i po hektara ga je podigao knez Lazar Hrebeljanović. Grad je imao veliki strateški značaj i iz njega je kontrolisan prilaz prestonici Kruševcu, a po potrebi tu se sklanjao i knez Lazar. Prema Konstantinu Filozofu, tvrđavu je razorio turski sultan Musa, sin Bajazita Prvog, 1413. u pohodu prema Kruševcu. Zanimljivo je da su Turci tada prvi put koristili topove u svojim osvajanjima.

Tragičan kraj Todora od Stalaća i njegove ljube Jelice opisan je u narodnoj pesmi "Smrt vojvode Prijezde". Todor je odlučio da sa Jelicom skoči u Južnu Moravu, koja je tada tekla ispod same kule, kako ne bi pali u ruke Turcima. Istorijski izvori pak kažu da se najverovatnije Todor zatvorio i glavnoj kuli, donžonu (Todorova kula), i tu se branio sa svojom četom. Turci su ih, po svoj prilici, poubijali i spalili.

Mada ima izvanredan istorijski značaj, država je decenijama, kaže dr Popović, dozvoljavala da tvrđava propada.

- Ona je bila podeljena na Veliki i Mali grad, a posle Prvog svetskog rata, solunski borci dobili su kao nagradu zemlju na mestu Velikog grada, koju su preorali i napravili njive. Između njih su i danas ostaci bedema, ispod su podrumi i lagumi. Od Malog grada sačuvani su, pored kule, temelji i stubovi palate.

Narod je s vremenom razvlačio drevno kamenje kao građevinski materijal.

Prva faza je obnova Todorove kule, druga Malog grada, a treća cele tvrđave.

Za obnovu kule od sedam spratova, sa koje će se videti ušće dveju Morave i veći deo Pomoravlja, mnogi privrednici su već ponudili donacije u novcu, materijalu ili građevinskim i zanatskim radovima. Ministarstvo kulture finansiraće parking i bolji prilaz kuli, a vajar Boris Staparac napraviće spomenik od sedam metara vojvodi Prijezdi i Jelici.

izvor (http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:598705-Nemci-obnavljaju-Todorovu-kulu)


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on February 15, 2019, 05:39:03 pm

O padu Stalaća i ostalih srpskih gradova početkom 1413. godine ...




* * *


Sam grad je posle žilavog otpora osvojen i opljačkan ali se u malom gradu dugo održao komandant utvrđenja. Kako Konstantin Filosof kaže „A u kuli se zadrža, čuvajući grad,neki blagorodni muž, dok sa kulom ne izgore, junačan kao neko od starih“. Tokom opsade Stalaća osvojen je i razoren obližnji grad kod Trubareva.


U pohodu turskog princa Muse početkom 1413. godine na Srbiju prvi put u istoriji turskih osvajanja su upotrebljeni topovi i to pri opsadi srpskih gradova. Kod Stalaća i Trubareva to je potvrđeno arheološkim nalazima na terenu. Bili su to topovi relativno malog kalibra koje su Turci nosili sa sobom dok su ih u kasnijim osvajanjima lili na licu mesta i tada su bili znatno glomazniji i teži za transport. Upotreba topova je svakako pomogla Musi da osvoji veći broj srpskih gradova kada su porušena i utvrđenja u Stalaću i Trubarevu.

[attachment=1]


Dok je trajala opsada Stalaća turske akindžije su se raspršile širom Srbije. Jedan deo ove vojske je prodirao prema Braničevu kojom prilokom je Razoren grad Petrus. Drugi deo je preko Kruševca koji je takođe stradao ali nije bio osvojen, dolinom Zapadne Morave prodro do LJubostinje i grada Borača, koji ovom prilikom nije stradao. Treći deo je dolinom Toplice preko Kuršumlije prodrle do Lužana (na pola puta između današnjeg Podujeva i Prištine). Sva ova osvajanja i razaranja izvršena su do prve polovine marta 1413.godine.

Princ Musa je u tom periodu uspeo u svojim namerama iz više razloga. Napad je izvršen u zimu kada je vojska Despota Stefana bila demobilisana. Pored toga, tadašnja srpska vojska bila je vrlo nepogodna za brzu mobilizaciju, pogotovo zimi. Štaviše, srpska teška konjica bi se mogla upotrebiti i u regularnoj bici po snegu ili blatu protiv lake konjice s kojom je raspolagao Musa.Ništa bolje ne bi bilo ni u slučaju sukoba srpskih konjanika i turskih janjičara podržanih lakom konjicom. Nije bilo moguće ni efikasno presretati turske akindžije u njihovim „akinima“ jer su bili daleko brži i pokretljiviji od srpske teške konjice i postojala je velika opasnost da Srbi upadnu u neku zasedu. Jedini odgovor bi bila srpska laka konjica i pešadija. prvu su Srbi imali u vrlo malom broju a druga je znatno zaostajala za janičarima pa i pijadama. Turci su ovoga puta upotrebili i topove u osvajanju gradova.


* * *


Musa Čelebija

Musa Čelebija je bio turski sultan koji je predvodio opsadu utvrđenog grada Stalaća u rano proleće 1413.godine. Stalać je pružao vrlo žilav i dugotrajan otpor dok nije pao 9.marta 1413.godine.

Musa Čelebija (tur. Musa Çelebi; 1388—05.07.1413) je bio sin sultana Bajazita I (1389 — 1403) i vladar dela Otomanske imperije (1410 — 1413), tokom građanskog rata koji usledio nakon Angorske bitke 1402. godine. Tokom svoje borbe on se u početku oslanjao na podršku despota Stefana Lazarevića, da bi kasnije između njih došlo do otvorenog sukoba, koji je doveo do nekoliko njegovih upada u Srbiju. Po njegovom naređenju su početkom jula 1410. godine pogubljeni Vuk Lazarević i Lazar Branković, a kasnije je pokušao da likvidira i Đurđa Brankovića, ali je on uspeo da se spase.

Vizantijski izvori ga opisuju kao antihrišćanski nastrojenog i čoveka ozloglašenog po okrutnosti, dok Duka navodi da razlozi za njegovu opsadu Carigrada (1411 — 1412) leže u njegovoj verskoj ostrašćenosti i želji da se Vizantincima tj. vladajućim Paleolozima osveti zbog podsticanja Timur-Lenka da likvidira njegovog oca Bajazita, u martu 1403. godine.

Musa je svoj pohod na Srbiju započeo je početkom 1413. godine, napadom na bega Hamzu koji je držao Sokolnicu i Svrljig. On je zarobljen i pogubljen, a Musine snage su posle toga zauzele Bovan i Lipovac, kao i čitav niz drugih gradova u Moravskoj dolini (Koprijan, Kruševac, Markovo Kale, Petrus), kao i Stalać, čiji je zapovednik poginuo pružajući junački otpor Musinim snagama[c]. Pored toga, njegove snage su, prema izveštajima koje su u martu poslali Dubrovčani iz Novog Brda, pustošile Toplicu i Braničevo.


[attachment=2]


Samo četiri meseca kasnije pošto je sa velikim naporima i gubicima osvojio i porušio Stalać, sultan Musa gine 05.07. 1413. u bitci kod sela Čamorlu, ispod planine Vitoše, u današnjoj Bugarskoj. Musine snage su uspele da u prvoj fazi borbe potisnu srpsku vojsku, ali je Đurađ napadom sa boka, u kome se naročito istakao veliki čelnik Radič Postupović, uspeo da razbije protivničke redove i donese pobedu savezničkoj vojsci. Tokom povlačenja iz bitke, Musa je na reci Iskru zarobljen i ubijen, čime je posle više od jedne decenije okončan građanski rat u Otomanskoj imperiji. Stefan i Đurađ su posle bitke priznali vrhovnu vlast Mehmeda I, koji je Stefanu pored bogatih poklona dao i neke oblasti, uključujući tvrđavu Koprijan i oblast Znepolja.

izvor (http://www.todorodstalaca.org.rs/istorija.html)


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on February 15, 2019, 05:53:11 pm


O sredenjevekovnom Stalaću u epizodi serijala Enciklopedija za radoznale, RTS.


https://youtu.be/8WDYiDPihA4


Počinje na 09:30


Direktan link ka mestu gde počinje deo o Stalaću.

https://youtu.be/8WDYiDPihA4?t=570


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: JASON on February 17, 2019, 05:21:13 pm
У писаним споменицима град Сталаћ се помиње два пута. У Гласнику Српског ученог друштва књ. LIII, стр. 80. пише:
Вь лѣто  ҂ ҃s ҃ц ҃к ҃а (6921. т. ј. 1413. по рођењу Христовом) цар Мусиѧ разби деспота Стефана на Врбници, и расипа Крушевацъ и Петрусъ и Сталакь и Коприѧнь и друге градове.

У 'Житију Стевана Лазаревића' Гласник књ. XLII стр. 307., записано је ово:
Тако уобо царь Моусиѧ сь сицевѣми мысльми гредыи приходить прьвѣѥ на отьврьгьшааго се ѥгова воѥводы вь Сокольници и Сврьлиsѣ градохь. И пришьдь вь страноу прѣписа коѥиждо вьси име на хартиицахь, дасть коѥмоуждо начельникоу пѣшьць своихь, вь ѥже сьвькоупити вьсѣх подь градомь. Вьздвигь се прииде подь градь. Прѣѥть же Соколць и воѥводоу Хамоузоу посьла вь Аньдриѧновь градь. И тамо того сьмрьти прѣдаше и сь прочиими. Землю же тоу прѣгнавь насели вь сѣлѣ своѥмь, вь лѣто ҂ ҃s ҃ц ҃к ҃а. Сиѧ же сьврьшивь приходить вь прѣдѣл срьбьскыѥ и вьзеть Больвань, прѣстрашьшиимь се соуштиимь вь нѥмь и давьшиим ѥго. Сь же тѣхь плѣнивь и прѣсели подобьно. Прѣѥть же и Липовьць и плѣнѥни и разграблѥни людиѥ ѥго иже вь нѥмь быше. Подобьно же и Сталакь разграблѥнь бысть. В коулѣ же судрьжа се градь сьблюдаѥи благородьнь нѣкыи моужь сы, доньдѣже съ коулою сьгорѣ, и ть ѥлико кьто оть древьниихь доблѥствовавь. Обьходить же и прочеѥ грады и приходить на Коприѧнь, идѣже мноsмь крьвемь излиѧвьшиимь се прѣѥлють и сего народь вьсь изьсѣкь и расплѣнивь.

Да ли је тај 'благородьнь нѣкыи моужь' био Тодор од Сталаћа, везир турски, или Пријезда, војвода српски, о томе се ништа у овим споменицима не казује.


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on March 05, 2019, 07:42:18 am


Grad Stalać kao "Stolatz", detalj mape "Regnum Serviae", 1737. godina.


[attachment=1]


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: JASON on March 12, 2019, 08:15:51 am
Ризнић Ст. Мих.: Развалине града Сталаћа
('Старинар' Срп. aрхеолошког друштва, Год VIII, бр. 2 ,Београд 1891, стр. 42.)

Од развалина града код села Малетине, железнички пут прелази Ј. Мораву и вата леву обалу реке Мораве. Тим путем ја сам стигао после два сата пешачког хода у село Сталаћ. Места, кроз која је овај пут проведен тако су лепа и живописна, да их лепотом надмашује само Сићевска Клисура. Чим оставите једно село, ви сте већ у другом, и то тако непрестано траје док не сиђете у долину Моравску. Крене ли радознали путник с пута уз ма који поточић, свуда ће наћи развалине од многобројних храмова, који су некада китили ову доиста лепу околину. Баците ли поглед на било који вис, а ви ћете видети остатке од порушених градова. Свако чобанче из планине Мојсиње, умеће да вам каже по неку реч по неку реч о тим градовима… А од сељака у Сталаћу слушао сам ово предање:
Село Сталаћ није било овде од како је; оно је на ово место досељено онда кад је се овај град начинио. Пре тога Сталаћ је био горе, ближе Западној Морави, где је сад Добра вода и старо црквиште. То је место одма ниже села Мрзенице и преко од места званог Бедеми. Између старог Сталаћа и Бедемова била је голема озидана бара, у коју су стајале лађе. Моравом некад могло је да се иде лађама од Смедерева, па до овог места; ту су се лађе заустављале и отуда се место звало Сталаћ, што су лађе стајале. Ту је био голем град и главни прелаз преко Мораве.
После много година, Турци навале на ове земље, разруше град на Морави, растуре место где стају лађе, а Сталаћане растерају по свету. Овако растурени, сакупе се они око овог места и населе прво онај Сталаћ, с оне стране Јужне Мораве.
После Косова у овај наш крај насели се неки војвода Пријезда и љуба му Иконија, па сазида два града, Велики Сталаћ, горе код Малетине и Мали Сталаћ, овај у нашем селу. Али га Турци не оставише на миру. Кад отеше Крушевац јурну на Вел. Сталаћ, опколе га, па су се дуго око њега клали а опет га нису могли отети. У војводе Пријезде био је један војвода по имену Тодор; он пропусти кроз лагуне Турке у град, а Пријезда кад виде шта ће бити, изломи сабљу, закоље коња, па са љубом Иконијом скочи са бедема у Мораву!... Турци разруше град до темеља, проведу кроз клисуру војску, а Тодора начине везиром и даду му овај крај да њиме управља.
Тодор тада дође у Сталаћ, па кулуком намора људе да му зидају ову кулу и град. Рушио је старе богомоље те носио камен и зидао град. Кад то чује цар турски Мемед, он врже војску од Ражња, улогори се у Царевом брегу, па је одатле био Сталаћ три године дана, а немога ништа да учини. Али Срби нису волели Тодора, те се нађе неки прота из цркве под Царевим брегом, отиде код цара турскога и договоре се да преваре Тодора везира. Прота оде код Тодора и рече му: Турци су отишли, него ако мислиш да те народ слуша и воле, а ти дођи са војводама твојим мојој цркви, те падни Богу на молитву, што те је избавио беде! Тодор га послуша, пређе Мораву и дође ту цркви. Тек што је ушао у цркву, а са Царевог брега загрме топови, војска турска јурне те побије све војводе и Тодора везира, а град сруши!


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on April 22, 2020, 05:03:42 pm


Stalać (Stollaz), detalj mape Theatre de la Guerre dans le Royaume de Servie en Originale.


Quote
Theatre de la Guerre dans le Royaume de Servie en Originale
Autor: Weingartner, Johann   

Theatre de la Guerre dans le Royaume de Servie en Originale divisés dans tous ses district et mesure apres la Battaille de Belgrade et la Paix de Passarowitz et sur differents memoires nouveaux de 1736 et 1737 qui n'ont pas encore parte jusqu'a ce jour, de même que la Vallachie dans son entiez, Bulgarie, et partie du Bannat, de L'esclavonie, Bosnie, Albanie, Macedonie, et Romanie, avec les veritables Frontieres zegleés entre S.M.I. et Cathol. et la porte Ottomane, et le veritable Journal de la Campagne de 1737 les fleuves qui sont navignabl sont marqué double de même que les chemins qui sont procticable pour les chariots, comme aussi toutes les grandes montagnes et forest, excepté auprès des Villages ou se trouvent quelques Campagnes, et aupres de plusiers des Vignes. Cette Carte manuscritte est l'unique jusqu'a ce jour / Briffaut Libraire à Vienne 1738 ; Johannes Weingartner Ingen: et Geograph. fecit Anno 1738 et Copié por Aug: Ferd: Heckenauer. Anno 1750


[attachment=1]



Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on September 19, 2020, 03:01:21 pm


Stalać kao detalj mape: Das Koenigreich Bosnien, und die Herzegovina (Rama)

Authr: Šimek, Maxmilian, 1748-1798.


Quote
Das Koenigreich Bosnien, und die Herzegovina (Rama) samt den angraenzen den Provinzen von Croatien, Sclavonien, Temesvar, Servien, Albanien, Ragusa, und dem Venetianischen Dalmatien / Nach den militaerischen Handkarten des Prinzen Eugen der Grafen Khevenhüller, Marsigli und Pallavicini geographisch aufgetragen, und nach den zuvelaessigsten Nachrichten, und Reisebeschreibungen berichtiget im Jahre 1788 von Herrn Maximilian Schimek herausgegeben von Herrn F. A. Schraembi ; J. Alberti Sculp. F. Müller Scrip.

Publishing Details: Zu finden in eigenen Verlage in Wien : herausgegeben von Herrn F. A. Schraembl, 1788




[attachment=1]



Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on September 19, 2020, 05:26:20 pm




https://youtu.be/8F4tR4gY3l8


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on September 21, 2020, 04:21:20 pm



https://youtu.be/g5hdaDIasmU


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: JASON on December 26, 2020, 10:05:12 am
[attachment=1]
Сталаћ: а) основа утврђења, б) основа, изглед и пресек донжона, према А. Дероку.


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: JASON on December 26, 2020, 10:07:53 am
[attachment=1]
Авионски снимак Сталаћа.


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on December 26, 2020, 12:45:34 pm



Mapa Stalaća sa okolinom.



[attachment=1]



Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on December 26, 2020, 01:57:00 pm



Gravira iz 19. veka.



[attachment=1]


Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on January 06, 2021, 12:51:01 pm


Quote
Тврђава Сталаћ


Утврђени град Сталаћ подигнут је на огранку Мојсињске планине, 2,5 km јужно од састава Западне и Јужне Мораве. Сталаћ је имао стратешки значај, усмерен првенствено на контролу и одбрану прилаза српске средњовековне престонице. Подигнут кад и Крушевац, седамдесетих година XIV века, први пут се помиње у раваничкој повељи Кнеза Лазара 1377, потом 1395. у повељи књегиње Милице манастиру Св. Пантелејмону у Светој Гори. Према Константину Филозофу, Сталаћ је разорио турски султан Муса 1413. у свом походу према Крушевцу.

Велики град Сталаћ утврђен је масивним бедемом са ходном стазом, зупцима и стрелницама и монументалном четвороспратном донжон кулом, познатом под именом Тодорова кула. Она је штитила Мали град, најуже градско језгро, накнадно формирано преграђивањем јужног дела Великог града. Централно место у Малом граду заузима палата са тремом. На супротној страни од палате, уз саме бедеме, размештене су зграде чија је намена била различита. Мали град заштићен је нижим зидом и сувим ровом испред донжон куле. Тврђава има елипсасто ромбоидни облик дужине 350м ,ширине 200м.Комуникација између градова одвијала се кроз капију на коју је касније постављена рампа за покретан мост. Од 1971. до 1979. вршена су археолошка истраживања и конзервација затечених и откривених објеката. Покретан археолошки материјал као затворен налаз, значајан је за проучавање средњовековне материјалне културе.

Трагичан крај Тодора од Сталаћа и његове љубе Јелице описан је у народној песми „Смрт војводе Пријезде“. Тодор је одлучио да са Јелицом скочи у Јужну Мораву, која је тада текла испод саме куле, како не би пали у руке Турцима. Према легенди Турци су ушли у град пратећи гуске које су кроз скривени отвор на бедему око куле излазиле на Мораву. Путописци из XV века су забележили да је подно града у то доба било усидрено преко 100 шајки. Од куле је данас остао само један добро очувани зид



https://youtu.be/v0p1mwmak-k




Title: Re: Kula Todora od Stalaća
Post by: Dreadnought on October 23, 2021, 11:32:02 am


Quote
Виртуелни музеј - Пад Сталаћа


Приликом турске најезде, упркос снажном отпору, утврђени средњовековни град Сталаћ разрушен је у пролеће 1413. године.

Данас вам представљамо виђење тог догађаја од стране Ђорђа Крстића.



https://youtu.be/D2wFkxKXXi0

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info