PALUBA

Fortifikacija (lat. fortificatio) je nauka o utvrđivanju položaja radi obrane od napada. Termin se takođe koristi kao sinonim za razna utvrđenja, odnosno utvrđena mesta, te za sam proces utvrđivanja, odnosno podizanja utvrđenja; obrambeni objekt u kojem je smeštena vojna posada radi nadzora nekog šireg prostora, ili sklanjanja stanovništva u slučaju neprijateljskog napada.

[attachment=1]
Primer fortifikacije, Beogradska tvrđava, Zindan kapija sa kulama i bedemi

Fortifikacije su dakle vojne građevine i konstrukcije namenjene obrambenom ratovanju. Ljudi su počeli graditi obrambene objekte prije nekoliko hiljada godina, razvijajući sve kompleksnije strukture. Etimologija riječi fortifikacija dolazi od latinskih reči fortis ("jak") i facere ("činiti").

[attachment=2]
Bedemi Dubrovačkog starog grada

Fortifikacije (utvrde) se dele na objekte stalnog i poljskog tipa. Utvrde izgrađene u stalnom tipu veće su otpornosti i pružaju zaštitu od jačih ofanzivnih oružja i grade se bez dodira s protivnikom i uvek tokom mira tj. pre otpočinjanja vojnih delovanja i neprijateljstava, a materijali za gradnju su kamen, cigla, beton, armirani beton i čelik. Te utvrde dobijaju oružje koje je specijalno podešeno (postolja i ugradnja) posebno za te utvrde, pa se takvo oružje naziva kazamatsko oružje, jer je smješteno na ključne tačke utvrde koje se nazivaju kazamati.

[attachment=3]
Fort Mamula, deo Bokeljskih fortifikacija

Utvrde se pojavljuju u najrazličitijim veličinama i oblicima; neke razvučene linije kao Hadrijanov zid ili Veliki kineski zid, dok su druge više-manje okrugle kao bedem na vrhu brežuljka, neke pravougaone kao normanska kula, a neke nepravilne i mnogostrane kao npr. gradske zidine. Sve su građene da budu jake, a ne da budu lepe, a ipak njihova masivnost i veština kojom su zidane odaju smisao za stil i uzvišenost.

Sve do I Svetskog rata tim pojmom nazivali su se svi inženjerijski radovi na uređenju zemljišta (utvrđivanje, zaprečivanje, građenje i maskiranje), a nakon I Svetskog rata pod tim pojmom ostaju samo radovi na utvrđivanju (preživljavanju jedinica).

Fortifikacija stalno postiče razvoj ofanzivnih oružja i vojnog graditeljstva, a tokom istorije bitaka i ratova mogu se izdvojiti sledeća razdoblja fortifikacija:

1) do pojave prvih bacačkih naprava

2) do pojave artiljerije s glatkim cevima

3) do pojave artiljerije s ožljebljenim cevima i brizantnim (razarajućim) zrnima (projektilima)

4) do pojave avijacije i nuklearnog oružja.

Vir: "Dnevnik hr" Zagreb
https://dnevnik.hr/

PODZEMNI GRAD Tuneli koje je u najvećoj tajnosti gradila Jugoslavija otvaraju vrata
Starigrad Paklenica, 22.07.2015., 14:38
 Autor:  M.G. 
 
Dosad je u radove na tunelima uloženo gotovo 20 milijuna kuna, u trenutno se izvode radovi vrijedni gotovo 10 milijuna, dok se preostalih 10 milijuna potrebnih za dovršetak projekta planira povući iz EU fondova.

Ministar Zmajlovć najavio je otvaranje tunela koje je u najvećoj tajnosti gradila Jugoslavija (Foto: Dnevnik.hr)
 
Podzemni grad Velika Paklenica, poznat i pod imenom Bunkeri, sustav podzemnih tunela koji je na dubini od 80 metara od 1950. do 1953. godine gradila Jugoslavija za slučaj zračnog napada bivšeg SSSR-a, otvorit će se za posjetitelje potkraj godine, najavio je u srijedu ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Dodao je da će Nacionalni park Paklenica, u kojem se realizira jedan od najvećih projekata u zaštićenim područjima vrijedan 40 milijuna kuna, u svojim podzemnim tunelima dobiti novi posjetiteljski centar s brojnim zanimljivim sadržajima među kojima će biti i umjetna stijena za penjanje.

Ustvrdio je kako je to važno za obogaćivanje ponude parka i privlačenje novih gostiju, budući da 40 posto posjetitelja Paklenice čine upravo penjači. Korist od ulaganja u zaštićena područja, kazao je ministar, imaju i lokalna gospodarstva kroz mogućnost plasiranja turističkih usluga i poljoprivrednih proizvoda turistima.

"Tako stvaramo nova zelena radna mjesta i omogućujemo održivi zeleni turizam", rekao je Zmajlović koji je u srijedu s ravnateljem NP Paklenica Zlatkom Marasovićem obišao radove u podzemnim tunelima i potom sudjelovao u pokaznoj vježbi spuštanja sa stijene s pripadnicima Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS).

Dosad je u radove na tunelima uloženo gotovo 20 milijuna kuna, u trenutno se izvode radovi vrijedni gotovo 10 milijuna, dok se preostalih 10 milijuna potrebnih za dovršetak projekta planira povući iz EU fondova, priopćilo je ministarstvo, navodeći da su u tijeku radovi koje financiraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 80 posto i NP Paklenica s 20 posto.

Tunele je gradila bivša JNA u najvećoj tajnosti

Završetak radova prve faze očekuje se krajem ove godine. Projekt čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 40 milijuna kuna najveće je i najznačajnije ulaganje u NP Paklenica od njegovog osnutka, napominje ministarstvo.

Podzemne tunele je pedesetih godina prošlog stoljeća sagradila tadašnja vojska JNA za, pretpostavlja se, sigurnosne potrebe Josipa Broza Tita u najvećoj tajnosti te su nakon Staljinove smrti zazidani ulazi i tek nakon Domovinskog rata tuneli su otkriveni te stavljeni na raspolaganje parku.

Osim atraktivnih suvremenih posjetiteljskih sadržaja uredit će se i multifunkcionalne dvorane, u funkciju će se staviti i nekoliko HGSS ambulanti pa će se i sigurnost posjetitelja dodatno povećati.

"Posljednjih godina intenzivno radimo na poboljšanju posjetiteljske infrastrukture parka kako bi privukli nove goste bez da ugrozimo prirodne znamenitosti", izjavio je ravnatelj NP Paklenica Zlatko Marasović.

Dodao je da će centar će imati više od 2000 kvadrata atraktivnog prostora bogatog sadržajima čime se stvaraju uvjeti za dolazak gostiju i za vrijeme velikih vrućina, hladnoća i kiša. Osim toga, kazao je ravnatelj, provode se i drugi projekti, a jedan od njih je i gradnja nove pristupne ceste parku koja će smanjiti broj vozila na području parka"

Tuneli će uz prezentacijski centar dobiti suvenirnicu i ugostiteljski objekt

Uz prezentacijski centar na 1100 četvornih metara, u tunelima će biti suvenirnica, ugostiteljski objekt i stanica HGSS-a s ambulantom, naglasio je ravnatelj NP Paklenica Zlatko Marasović.

Dodao je da je ovogodišnja predsezona bila bolja od prošlogodišnje, ali da u srpnju, vjerojatno zbog visokih temperatura, bilježe blagi pad broja turista, što će, nadaju se, nadoknaditi u kolovozu.

U Paklenici, koju je lani posjetilo rekordnih 122.000 posjetitelja, ima oko 400 opremljenih i uređenih smjerova za penjanje. Najveći broj penjača dolazi u svibnju kada se održava tradicionalni Međunarodni susret penjača koji u prosjeku okupi od 5000 do 7000 penjača. O sigurnosti posjetitelja brine i HGSS. Po četiri pripadnika HGSS-a dežura tijekom tjedna, a preko vikenda ima ih osam.

Kada se urede podzemni tuneli HGSS-ovci dobit će dvije ambulante čime će se povećati i razina sigurnosti posjetitelja.

U posljednje tri godine u zaštićenim područjima pokrenuti su projekti vrijedni 400 milijuna kuna, a u pripremi su ulaganja vrijedna 550 milijuna koja će se sufinancirati novcem iz EU fondova. (Hina)

Има ли неких поближих података о овим "тунелима". Где се тачно налазе, дужина тунела, садржај и сл?

Ja ne, pravo da kažem prvi put čujem za te podzemne objekte u Paklenici.

nije nikada bilo u funkciji jer nikada nisu dovršeni, isto kao onaj objekt na Braču, nitko ne zna zbog čega ?!

Па вероватно нису више имали смисла, а није било ни пара довољно за све сличне објекте. Вероватно су се средства усмерила у Жељаву и друге функционалније објекте.

Verujem da je Paklenica rađena zbog zategnutih odnosa sa SSSR-om. Ne vjerujem da je namjenski građena za Tita, politbiro ili generalštab. Možda je rađena za republičko uže rukovodstvo ili prije za drugove iz Like?  Sjetimo se samo tiskare državnog ratnog novca na kraju Skradina prema Skradinskom polju ili točnije cesti za Bićine. Bilo je to vrijeme pričuvnih lokacija za državne institucije. U ratu sam vidio taj potkop i tiskarske strojeve na ledini. Paklenica je imala svoje mjesto u ratnom sustavu. Samo koje i za koga?

Objekt na Bracu je bio u funkciji, vjerovatno i Paklenica. Napusteni su osamdesetih, neda mi se sad traziti, pisalo se dosta o tome.

poz.

ja sam mislio da to nikada nije bilo useljeno

Па чему су служили?

Pročitao sam u Novom listu od 23. 07. da su građeni za sklanjanje ljudstva od mogućeg bombardiranja od strane SSSR-a. Puno teksta a ništa bitnog nije rečeno. Moguće da je to bilo izdvojeno zapovjedno mjesto ili neko sklonište republičkog partijskog vrha. Prije ovo zadnje. Sklonište je za ratne uvjete izvanredno.

Ispričavam se zaboravio, bilo veselo po forumu. :)

Pretpostavljam zapovjedna mjesta, strah od Staljina je tada bio jak pa su vjerovatno gradili ovakve objekte uz obalu.
Kasnije je opasnost izbalansirana pa su se preselili u srce države.

poz.

Дакле, прва опција је била да збришемо (што ближе обали да би се могли укрцати), а тек потом се пробудила свест да се бранимо 8)?

O kojem objektu na braču govorimo,ono iza Povlja ili?

Da,uvala Tatinja, jedini na otoku za koji ja znam.


 ;D Pa valjda je ovo bilo najdalje od eventualne fronte.

poz.