PALUBA

HPL "ANKARAN" SUPER DVORA MK II

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

  
   Izgrađen u Izraelu,  Slovenija preuzela 01.08.1996. Tip SUPER DVORA MK II
   posada 10 članova
   puni deplasman 60t
   dužina 25,4; širina 5,67m
   pogon: 2 dizel motora (MTU 8 cil., 4175KS svaki)); max. brzina 45čvorova
   Naoružanje: top 2x20mm(Oerlikon);  PM 2x7,62mm(M84)
   radar Raytheon ARPA

   Pozdrav
   Duje
  

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

@duje, jel' ova Super Dvora MK II jedino plovilo Slovenačke RM ?

Ja negde imam sken nekog Slovenačkog policijskog patrolnog čamca, kada nađem upostovaću ga ovde pa da mi kažeš koji je tip ako znaš ...

Evo kao što sam i obećao slike Slovenačkog policijskog patrolnog čamca ... Zanima me da li ima neko naoružanje i koje ? .... Možda ako znaš nešto više o tipu i TT karekteristikama ...

[attachment=1]

S obzirom da smo uopšte malo pisali o Slovenačkoj RM čisto reda radi da postavim i ovo ovde ...

[attachment=2]
Slovenačka Vojno-pomorska zastava

[attachment=3]
Činovi u Slovenačkoj RM

Onaj sa plavom zastavom nije iz Slovenije. Pogledaj pramčani top, položaj gumenog čamca i splavova za spašavanje!
Pozdrav
Duje

Za P111 ču malo pogledati. Znam jedino, da je ovaj brod "više" na kopnu nego u moru. Koliko se sječam su u pitanju motori. Čini mi se, da je građen u Italiji.
Kad saznam nešto više, napisat ču.
Pozdrav
Duje

Zaboravo sam ti napisat, da je to za sada jedini  pravi brod. Ima još nekoliko gumenjaka. U Planu je nabava jednog večeg broda (kompenzacija za klirinški dug SSSR-a). Ima li to smisla neznam.Meni kao bivšem pomorcu se ta ideja sviđa. No, dali čemo imati posadu i sve ono što ide uz ratne brodove?

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

To bi bilo to. Vodi se kao projekt 10412. Navodno bi trebalo doplarit još za naoružanje, municiju i obuku.
Pozdrav
Duje

 
Kao pomoč P111 (dužine ccs 20m) kupljen je u Italiji P66 (750.000 eura).  Čamac je iz aluminija i  preuzet 01.08.2003.
dužina13,66m; širina 3,6m; gaz 1m
max. brzina 51čv, radna 38čv
motori MAN 2x588KW


[attachment=1]


Pozdrav
Duje

Evo nešto sam našo na internetu

[attachment=1]

Priprema za vađenje P111

[attachment=2]

P11 izvađen i priprema za čekanje na popravak
Pozdrav
Duje

E pa da vam i ja nešto napišem o P111 jer sam 6 godina radijo na njemu kao upravitelj stroja. Ono što si ti Duje napisao da je više na popravku nego u moru nije baš točno. Novine malo više pišu nego što je istina. Brod je vađen i remontovan svake godine i tada je na njemu rađeno sve potrebno i uloženo može bit previše vremena jer se želi ga održavat. Sada ima zamjenjane motore. Prije su bili MTU a sad katepiler. Probat ču iz svoje arhive nači još koju sliku pa šču je postovat. A ako ima još ko koja pitanja vezana uz P111 nek se mi javi pa ču rado odgovorit.

Pozdrav

E, tu ja vidim pravi smisao foruma! Ja sam iznjeo podatke, do kojih sam moga doči. Ti, koji si bio na tom brodu znaš iz "prve ruke". Daj napiši, jer čemo tako znati pravu istinu.
To, da novinari pišu kako hoče (neznanje, nepoznavanje tematike, zlonamjerno....) mi je potpuno jasno.
Duje

Oko P111 - oni MTU motori su pravili probleme i dok jih nisu zamjenili sa katerpilarima, brod je bio duže vremena neoperativan. Koliko sada znam, sada radi normalno.

Slični problemi su bili i sa drugim čamcem P66, koji je isto imao nekoliko problema sa motorom.

Oba čamca su italijanskog porijekla i obadva su bila neke nestandardne izvedenke nekih policijskih brodova, zato je bilo toliko problema.

Duje,
da startam od početka kada se je rod kupovao. Za izgradnju brodova podpisan je ugovor za vrjeme enbarga na policisku i vojnu opremu u Sloveniji. Slovenija znači nije mogla kupiti na legalni način taj brod zato i sklapanje ugovora se vrši preko posrednika i novac se nikada nije nakazivao na račune nego se je nosio direktno osobno u Italiju. Problem je između gradnje nastao kad je brodogradilište išlo u stečaj a pošto je bio brod vlastništvo brodogradilišta (nikdje nije bilo prikazano da je vlastnik R.Slovenija zbog embarga) je brod išao u stečajno mas. Tako je slovenija morala brod ponovno kupit. Zbog stečaja je gradnja zastala i nastavila tek kad je bilo brodogradilište kupljeno o drugog vlastnika.
Ok, na kraju je ipak brod stigao u Sloveniju. U ono doba je brod imao ugrađena dva motora MTU i brzina broda sa tim motorima je bila 41 čvorova. U Slovenije je za te motore ovlašten servis autokomerc. Ali pošto su u ona doba to bila jedina dva takva motora u Sloveniji oni niso imali pojma o servisiranju tih. Tako da umjesto 3 dana servisa motora su oni trebali 10 dana a da ne govorim o rezervnim djelovima koji nikako nisu došli dok nismo sami urgirali. Brod je vađen iz mora svake godine i redovito servisiran, pituran i čiščen. Nikako nije bilo večih kvarova.
Veči var je nastao, kad je bila jedna veča intervencija (koja ti žao nemugu i nesmjem na tom mjestu reči) kat je brod da stigne do odrđenog mjesta jurijo sa 110 % opterečenja motora. Nakon odršenog vremena počeli su svirat alarmi visokih temperatura izpušnih plinova zbog opterečenja. Odmah se je preko telefona zvalo direktno predpostavljene ljude (odgvorne), koji su zbog vrlo važnog zadatka prema kojem je brod jurijo naredili, da se vožnja pod ovakvim opterečenjem nastavi pa bilo što bilo. Brod je dospio do odredišta zadatak rjeđen a žao su motori stradali. Potrebno je bilo nabaviti i ugraditi nove jer je popravak bio preskup. Dok su bili sprovedeni svi postupki javnog naručanja (a znamo da su ti u Sloveniji jako spori) brod je stajao u rementu praktički godinu dana ako ne i više. Ugrađeni su sada caterpiler motori koji su još snažniji sa više konja i večom konačnom brzino.
Moram ti reči da je brod jako dobro opremljen sa vrhunskom unutrašnjom opremom i savršen za težko more. U svom radu barem dok sam ja radio na njemu je bilo spašeno nekoliko ljudskih života pa čak život od jednoga današnjog ministra.
E toliko za sada. Kako sam več rekao ču probat iz rhive skenirat koju sliku pa ju postovat. A ako te još šta zanima javi.
Pozdrav svima.

Robert, hvala za informacije. Poznate su mi situscije, kada moraš voziti, iako ti instrumenti pokazuju, da je potrebno gasit motore. I kod nas je bilo sličnih situacija (1975 ili 1976) kada je bio u posjeti Jugoslaviji Fidel Castro (sa Brijuna je sa Titom išao u obilazak Kopra).  Tada niko nije pitao može li se eskortirat, morali smo. Naravno, poslije takvih događaja ide se u remont.
Duje

Prije par dana sam negde čitao razmišljanje naše ministrice za odbranu Ljubice Jelušič, za koju mislim, da je najbolji ministar odbrane od 91.dalje, u vezi nabavke novog broda (SVETLJAK) iz Rusije. Kaže ovako, nije problem samo sastaviti posadu za brod (mislim,da je to prvi problem), potrebno je i postaviti svu novu logistiku, sistem održavanja  broda i naoružanja, školovati posadu i sve koji če biti vezani na taj brod jer to je  brod a ne čamac kao "Piran". Pogrešno se misli, da nas ovaj brod praktično ne košta ništa jer dolazi kao naplata klirinškog duga Rusiji. Nema ni pravog veza ili baze za ovakav brod. I kako kaže Jelušičeva, sve troškove treba računati na odprilike 30 do 40 godina koliko je predviđen rok trajanja ovog broda. Pretpostavljam, da ako dolazi ovaj brod u Sloveniju, imačemo drugu aferu "Patrija". 

Dobro govori ministrica. I ja bi volio, da imamo brod, a ne čamac. No, sa obzirom, da znam koliko ljudi je potrebno, da takav brod plovi, (kolika je logistika) nisam siguran u mogučnosti ministarstva odbrane. Pa vidimo svaki dan, da kad nekome trebaju pare, oni jih uzmu vojsci. Možda ni to nije loše, ali onda donesimo odluku o ukidanju vojske. Bolje ne imati ništa nego se sramotit i imati brod vezan ko kozu. I dobro kažeš Mornaru, nemamo ga ni gdje vezati. Neka nam i more čuvaju Italijani.... Ma puna mi je kapa prepucavanja oko toga. Nema ništa ljepše nego sjedit na splitskoj Rivi i gledati luku i more.
Duje

Slovenija treba mornaricu jedino za zaštitu luke Koper i sidrišta ispred njega. Za tu svrhu bi trebala nekoliko patrolnih čamaca za patroliranje te prevoz ronilaca. Barem 2 super Dvori, ma da bi bio po mome idealan broj oko 4 (te još logistička baza za popravke ovih brodova). Alternativa bi bili i bezposadni Protectori te barem jedan brodič za prevoz ronilaca.

Ma sve cete to vi rijesiti.
Evo i do Lore ste dosli :).[attachment=1]

Barba, jel to Lora?

Mornar,jeste Lora,evo ti i pogled iz vazduha gde je otprilike uslikana Super Dvora...

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=1]

"Ankaran” snimljen prilikom uplovljavanja u Kotor ...

[attachment=2]

[attachment=1]

Dve lepe fotografije "Ankarana" ...

[attachment=1]

[attachment=2]

U Koparsku luku je 15/03/2010 uplovila raketna fregata USS John I. Hall. Za vreme boravka u Kopru nema predviđenih zajedničkih akcija sa Slovenačkom moraricom. Predviđeni su samo neformalni susreti sa članovima Slovenačke mornarice i gradskim vlastima.Koliko se sječam bila je prije dvije godine u Crnoj gori. Posle isplovljenja iz Kopra izvodit če pomorske operacije u Jadranu.[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

A vidi broj - 32..............bio nekad tu brod istog imena kao taj grad  :)

Da i to jos Lepsi !

Za Sloveniju bi bilo najbolje, kada bi imala barem 2 Super dvori te možda još dva besposadna Protectora.

Alternativa bi bili i Švedski čamci Combat Boat 90, koji bi bili poleg patrolne službe pogodni i za prevoz komandosa, ronilaca i za službu spašavanja.
Recimo - oko 4 komada bilo bi sasvim dovoljno.

http://www.dnevnik.si/novice/slovenija/1042360735#komentarji

Očigledno je novi brod suviše komplikovan sa SV. Pa treba pri nadzoru gradnje vanjska stručna pomoč.

Ne znam ako je gdje bilo pomenuto il neko zna kako se čuje, kad plovi super dvora. Na daleko je čuješ, grmi kao da ide raketoplan a val pozadi digne isto neverovatno visoki. Nisam stručnjak i ne znam kako se je čulo RTOP, OSU ili Shershena ali ovaj naš nešto puno grmi, trebao bih neprijatelj već zbog buke koje pravi da bježi  ;D.

visoki val iza je zbog "surface" pogona Arneson. Propeleri se vrte pola u vodi a pola vani, pa pljuje vodu, ka fontana.

Za P111 ču malo pogledati. Znam jedino, da je ovaj brod "više" na kopnu nego u moru. Koliko se sječam su u pitanju motori. Čini mi se, da je građen u Italiji. Kad saznam nešto više, napisat ču.

P 111 Ladse
Talijanski tip GC 20. Izgraden u Aviotechnica Viareggio, predan 21.6.1995. 44 t (pun), 19.86×5×0.9 m, 2 strojevi MTU 8V396 TE 84, 2400 KS, 2 vijaki, brzina maks. 40 cv., opseg 270 mil, posada 9.

A o ovim čamcu nešto znate? Postavljen u sluzbu 30.1.1993, duzina 12 m. Slika napravljena u 1998. Jeli on jos upotreban?

[attachment=1]
P 101 Sinji Galeb

U Kopar je juče uplovio američki ratni brod USS McFaul. U Koparskoj luci če osati do ponedeljka.Posjeta ima svrhu produbljivanja vojne saradnje između Slovenije i USA. Nije predviđena posjeta za građanstvo.
slike na http://www.zurnal24.si/naslovnica/ameriski-rusilec-v-kopru-177140/galerija

 [attachment=1]

Kako se hlade izduvni gasovi na Super Dvori? Da li se Tuširaju morskom vodom pa onda idu napolje ??? Možda je to jedan od razloga što su brodski motori toliko bučani!?

Ne znam zašto priča o velikoj buci, za moje pojmove čisto normalna buka, ispuhi su vodeno hlađeni.
Jedino što odskače je velik vodoskok na krmi što je posledica surface pogona ASD 16, gdje propeler nije uronjen u vodu.[attachment=1][attachment=2]

Kako to izgleda kod jahte.

http://www.youtube.com/watch?v=SLd7b4RayPU

  Vodoskok??? Pa očito nisu plovili TČ-om???I miris i ukus i vodoskok!

Obzirom da nema posjeta USS McFaul -u, ima kvalitetnih fotografije na ovom sajtu http://www.primorska.info/novice/9278/ameriski_rusilec_v_koprskem_pristaniscu_foto

Danas su u Koparsko pristanišče uplovila dva grčka broda, raketna fregata Kanaris i obskrbljivački brod Ikaria.
Na brodovima se osim posade nalazi 170 kadeta mornaričke akademije. U Kopru su stali u okviru redovne obuke kadeta.
U Slovenačke vode su uplovili iz Napulija a u utorak nastavljaju put za Libiju.
Radi se i o prijateljskoj posjeti sa ciljem jačanja vojne saradnje mađu oružanim snagama država.
Posjete za pučanstvo su organizovane od 17-19 sati danas i u ponedeljak.
slike sa http://www.siol.net/slovenija/lokalne_novice/obala/2010/07/v_koprsko_pristanisce_prispeli_grski_vojaski_ladji.aspx[attachment=1][attachment=2][attachment=3].

Brrodovi RM Grčke danas su oko 0900 napustili luku Kopar i zaplovili prema Libiji.[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Po informacijama medija novi brod slovenske mornarice je već na putu za Crno more gde če ga preuzet slovenska posada. U Koper trebao bi uploviti 21.11.2010. Poželimo jim mirno more.

Ako se ne varam, to je ELAN Power. Mislim, da je godina još ranija kada je došao u službu i da su tada te iste kupili i Hrvati za svoju policiju.

"Triglav" izgleda da je završen i spreman za plovbu.[attachment=1][attachment=2]

Danas bi trebao krenuti na put.

LPB

Brod danas treba uplovit u luku Kopar (oko 12.00), znači još nije ni uplovio, a toliko negativnih komentara. Šta sve bi se moglo kupiti sa parama koje su uložene u kupnju broda. Istina, moglo bi se svašta, ali tko nam garantira, da novac nebi bio pokraden?. Sjetimo se afere "Patria" i provizije. Optužnice su podignute (i protiv ljudi koji su odlučivali o kupnji "Triglava"). Oba članka u novinama i komentari su uglavnom negativni!
Ja, ipak svemu tome "Triglavu" želim mirno more!
Duje
hhttp://www.delo.si/clanek/129877
ttp://www.dnevnik.si/novice/slovenija/1042404600

E moj Duje.to ti je sudbina na ovim prostorima!Kad neradis nista,niko ti ne zamera,ali ako pocned nesto da radis odma se svi lesinari dignu na noge-te sto radis,zasto radis,zasto upravo sada,tko ti je dao ideju da bas sada nesto pokrenes- pa ti "zuti" novinari procesljaju rodoslov do treceg koljena unazad,itd,itd.Vazno je da je Triglav dosao,lijep je to brod,konacno nesto novo i suvremeno,pa neka dugo godina plovi!

Koji će to protubrodski raketni sistem biti postavljen i PZO?
http://www.rtvslo.si/

Od raketa, trebao bi imati 16x Igla-type MANPADS.

Možda ko drugi ima koju info više.

LPB

Evo dopune: Sadašnji činovi u SV sa NATO oznakama (http://www.slovenskavojska.si/o-slovenski-vojski/cini/)

Signal

Još jedan link: Triglav - osobine (http://www.slovenskavojska.si/odnosi-z-javnostjo/sporocila-za-javnost/novica/nov/v-koprsko-pristanisce-je-vplula-vecnamenska-vojaska-ladje-triglav/)

signal

Osim sistema Igla ima i protivoklopne rakete 9K114 Šturm (http://en.wikipedia.org/wiki/AT-6_Spiral), kao i lanser raketa za ometanje PK-10.

Prva vježba "Triglava" na moru. "Čovjek u moru". Isplovljenje radi predstavljanja broda novinarima. Tumačenje novinara nema smisla prevoditi, interesantne su slike i film, možda unutrašnjost broda. http://24ur.com/novice/slovenija/foto-ladja-triglav-odprla-vrata.html

Snimak samog izvlačenja "čovjeka" iz mora. Ma da mi nije jasno zašto su ga poslije prebacili u gliser, mogli su ga barem presvuć u suhu robu ;)  http://www.dnevnik.si/video/6319

Slovenija dobila prvog admirala.
Predesednik Danilo Turk je juće unapredio Renata Petriča u čin kontraadmirala, koji je tako postao prvi admiral u Slovenskoj vojski. Poslednji Slovenac unapređen u admiralski čin je bio Stane Brovet u JRM.  Čestitamo !!!  
[attachment=1]

Dobar link o slovenačkom Triglav-u.


Triglav – novi ponos slovenske mornarice
Suvremeni borbeni sustavi - Mornarica
Autor Igor Spicijarić  
Subota, 29 Siječanj 2011 19:13

[attachment=1]
U tmurno i kišno nedjeljno poslijepodne 21. studenoga 2010. u matičnu luku Kopar, po prvi put je uplovio novoizgrađeni slovenski patrolni brod PB 11 Triglav.

 
Vijest da je Republika Slovenija odlučila za dio svojih klirinških potraživanja od bivšeg SSSR-a, odnosno od njegovog pravnog slijednika, Ruske Federacije, pribaviti višenamjenski ratni brod – popratile su gotovo sve hrvatske tiskovine. Zajednička crta najvećem broju takvih tekstova bila je površnost, ponekad netočnost pa čak i podsmjeh određenih autora s obzirom na veličinu slovenskog akvatorija ili duljinu njihove obalne crte. Mišljenja sam da je potrebno dati jedan realniji i puno pošteniji prikaz, odnosno širu prezentaciju taktičko-tehničkih sposobnosti slovenske vojne nabavke u Rusiji. Dakle, krenimo od samog početka. Nakon što su u samoj Sloveniji bili završeni određeni politički procesi, u Moskvi je 13. studenog 2007. potpisan sporazum između predstavnika vlade Republike Slovenije i vlade Ruske Federacije o tome da se dio klirinškog duga bivšeg SSSR-a prema ex-SFRJ , odnosno dio koji je pripao Sloveniji (otprilike 129 milijuna US$) otplati isporukom jednog višenamjenskog ratnog broda Republici Sloveniji. Na temelju tog sporazuma potpisan je 17. srpnja 2008. ugovor s brodogradilištem Almaz u Sankt Petersburgu o izgradnji višenamjenskog ratnog broda, prilagođenog posebnim zahtjevima naručitelja. Ugovorom su bili precizirani rokovi početka gradnje, porinuća, ugradnja opreme, testne plovidbe i gađanja, obuka posade, isporuka broda te tranše plaćanja. Među ponuđenim projektima brodovima Slovenska vojska se odlučila za tzv. Projekt 1041.2, poznatiji i pod NATO kodnim nazivom Svjetljak (krijesnica).

Ruske inačice klase Svjetljak

[attachment=2]
Na početku treba predstaviti koncept tog broda, da bi se vidjelo što je Slovenija zapravo kupila. Ruska ratna mornarica naručila je koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća razvoj projekta višenamjenskog malog broda, sposobnog za provedbu patrolnih zadaća, nadzor nad pomorskim granicama i zaštitu domaćeg i „prijateljskog brodovlja“. Naravno, budući da se radilo o projektu koji je definiran po čisto hladnoratovskim kriterijima projekt je bio namjenjen i za provedbu protupovršinskog ratovanja. Sovjetska mornarica je tražila čvrst i pouzdan brod pa je takvo plovilo i dobila. Projekt klase Svjetljak je razvio projektni ured brodogradilišta Vladivostokskij (ССЗ – od 8.06.1994 „Vostočnaja verf`“). Osnovni projekt dobio je oznaku 1041.0 a nakon njega su razvijene inačice (podklase) 1041.1  i 1041.2 , prvenstveno namijenjene za izvoz. Do sada je u četiri ruska brodogradilišta izgrađeno ukupno 43 plovne jedinice klase Svjetljak tipa 1041.0 : već spomenuto brodogradilište Vostočnaja verft izgradilo je 13 brodova, Jaroslavskij Werft 7 (+ 2 u gradnji); Almaz iz Sankt-Petersburg 10 (+1 u gradnji). Tip 1041.2 u ponudi je brodogradilišta Almaz: 3 izgrađena + 2 broda u gradnji te brodogradilišta Vostočnaja: 2 broda u gradnji. Prvi brod podklase 1041.0, kodne oznake PSKR-900 (novogradnja 401) isporučilo je brodogradilište Vostočnaja verft još tamo daleke 1988. godine. Koliko je autoru ovog teksta poznato, Rusija do sada nikome nije prodala inačicu podklase 1041.1. Razlike između temeljne inačice 1041.0 i dviju iz nje deriviranih podklasa nisu samo „kozmetičke prirode“ pa ih je potrebno malo opširnije pojasniti uz pomoć sljedeće usporedne tablice:

Iz tablično priloženih podataka vidljivo je da se radi o višenamjenskim brodovima namijenjenim za vrlo široki spektar zadaća: od tipično patrolnih pa do zadaća nanošenja površinskog raketnog udara. Odmah upada u oči da se zapravo radi o iznimno snažno naoružanim platformama, naročito u inačici Projekt 1041.1 koja je u stanju svojim protubrodskim krstarećim projektilima tipa URAN-E borbeno djelovati po površinskim ciljevima na udaljenostima do 130 km (~ 70 Nm). Inačice koje su opremljene pramčanim jednocijevnim topom dvostruke namjene AK-176 M, mogu djelovati po površinskim i kopnenim ciljevima na udaljenostima do 15,7 km, odnosno po zračnim ciljevima udaljenim do 13 km (5-6 km visine).

Bliska protuzračna obrana povjerena je CIWS sustavima AK-630 odnosno nešto slabijim topom AK-306 na posljednjoj inačici Projekt 1041.2 te MANPADS sustavu Igla-1M koji je u stanju borbeno djelovati na zračne ciljeve u dolasku i odlasku na udaljenostima od 0,5 – 5 km te na visinama od 10 – 3500 m. U konstrukcijskom smislu radi se o solidno građenim plovilima. Trupovi brodova građeni su od čelika povišene čvrstoće a nadgrađa od aluminijsko-magnezijske legure. Prema brodogradilišnim specifikacijama brodovi klase Svetljak sposobni su za plovidbu uz zadovoljavajuću manevarbilnost do stanja mora 7. Prema istim specifikacijama oružni sustavi se mogu koristiti bez ikakvih ograničenja do stanja mora 5 uz brzinu broda od 22 čvora. Uz standardnu katodnu zaštitu procijenjeni radni vijek brodskih trupova i brodskih propelera (standardne izvedbe) procijenjen je na 30 – 35 godina.

Slovenska inačica Svjetljaka

[attachment=3]
Na ovom mjestu odmah treba napomenuti da je slovenski Svjetljak izgrađen po posebnim specifikacijama naručitelja. To se prvenstveno odnosi na propulzijski kompleks, sustav naoružanja i dodatne opreme broda. Prema tehničkim specifikacijama MORS na brod su ugrađeni njemački brzohodni dieselski motori MTU 4000 od po 3865 KS (2880 kW). Zadržana je ruska koncepcija propulzije preko triju reduktora na tri neovisne propelerske osovine sa standardnim propelerima promjera 1,22 m. Ugradnja njemačkih motora zahtijevala je rekonstruiranje orginalnog, standardnog (ruskog) sustava dobave goriva, podmazivanja i hlađenja glavnih strojeva. Propulzijski kompleks raspoređen je u dvije strojarnice zbog što učinkovitije borbene žilavosti broda. U prednjoj strojarnici su dva glavna motora i diesel-generator od 200 kW a u krmenoj dva diesel-generatora od po 100 kW te treći glavni motor. Dodatno, Triglav je opremljen i pramčanim potisnim reverzibilnim propelerom koji značajno doprinosi manevarskim sposobnostima broda. Važnost pramčanog potisnog propelera dolazi naročito do izražaja prilikom manevara uplovljenja i isplovljenja ili kad je potrebno gotovo „ u mjestu“ okrenuti brod. Nije nevažno napomenuti da je slovenski Triglav, kao 43. po redu izgrađeni brod spomenute klase Svjetljak, ipak prvi brod na kojem su ugrađeni glavni propulzijski strojevi koji nisu ruske proizvodnje. U njegovih šest tankova može se ukrcati 63000 litara dizelskog goriva. U tankove za pitku vodu može se ukrcati čak 21000 litara. Nadalje, sukladno zahtjevima naručitelja, Triglav je opremljen s dva RHIB brza gumena čamca tipa Zodiak i teleskopski izvlačivom dizalicom tipa Palfinger PK 13500, smještenoj na desnoj strani krmene palube. Njena primarna namjena je manipulacija ukrcaja i spuštanja pomoćnih RHIB čamaca s/na brod te ukrcaj/iskrcaj ostalih tereta. Njena maksimalna nosivost iznosi 8000 kg na kraku duljine 1 m, odnosno 430 kg na kraku od 13 m. Uz modifikaciju krmenog nadgrađa na kojemu su smješteni RHIB čamci, modificirana je i sama krma broda. Na njoj je ugrađena platforma za ronioce, koja se može spuštati do razine mora a pristup na nju je omogućen kroz vrata na samoj krmenoj ogradi broda. Prostor ispod krmene palube je prema slovenskim zahtjevima namjenski prilagođen za ronilačke aktivnosti i smještaj njihove opreme. Zbog osiguranja ronilačkih operacija kao i zbog akcija spašavanja na moru, Triglav je također opremljen i prijenosnom barokomorom.

Ono što je kod mnogih vojnih analitičara izazvalo određenu zbunjenost odnosi se na konfiguraciju oružnog sustava za kojeg se odlučila Slovenska vojska. Naime, na Triglava je ugrađen oružni sustav u sljedećoj konfiguraciji:

- CIWS AK-306 30 mm   (smješten na pramcu)

- 2 x teški mitraljez 14,5 mm na bokovima središnjeg dijela broda

- 1x 6-cijevni lanser 3M-47 Gibka za SAM sustav Igla-1M (smješten na krmi)

- 2 x 3-cijevni lanser Šturm-V s raketnim projektilima 9M120 Ataka (smješten na bočnim

stranama zapovjednog mosta)

- 2 x 10-cijevni lanser IC i radarskih mamaca tipa PK-10 (smješten također na krmi)

Prema nekim informacijama iz dostupnih slovenskih izvora, brodski borbeni komplet za top AK-306 iznosi 2000 granata, 18 komada SAM MANPADS projektila Igla-1M te najmanje 18 raketnih projektila 9M120 Ataka. Jednostavnim uvidom u predočenu tablicu vidljivo je da ovakva borbena konfiguracija do sada nije isporučivana RM Rusije (odnosno bivšeg SSSR-a) ali ni RM Vijetnama, koja je do slovenske kupovine Svjetljaka, bila jedini strani korisnik ove klase ratnih brodova.

Triglav pod objektivnim pogledom javnosti

[attachment=4]
Želja slovenskog vojno-političkog vrha bila je da pribavi višenamjenski brod koji bi omogućio nadzor slovenskih teritorijalnih voda, potporu ronilačkim djelovanjima, zadaćama potrage i spašavanja na moru te potpore pri rješavanju kriznih situacija nastalih pri prirodnim i tehničkim incidentima. Uz to, brod bi trebao poslužiti i kao ploveća katedra za praktično školovanje pomoračkog kadra iz srednje pomorske škole u Piranu te studenata fakulteta za pomorstvo i promet u Portorožu. Na ovom mjestu autor teksta ne bi želio špekulirati da li je ovako modificiran Svjetljak adekvatan odgovor na sve slovenske želje za zaštitom 45 km dugačke obalne crte odnosno akvatorija površine od otprilike 180 km2 , koliko je Slovenija navodila u predpristupnim dokumentima EU s konca devedesetih godina.

Međutim, nemoguće je ne osvrnuti se na neke druge činjenice vezane za pomorsku komponentu Slovenske vojske. Kao što je vidljivo iz dosadašnjeg teksta, nigdje nije uporabljen naziv Slovenska RM, iz jednostavnog razloga što nešto takvo jednostavno ne postoji. Mornarička komponenta OS Republike Slovenije zastupljena je u ustroju 430. mornaričkog divizijuna. U njegovom sastavu je i Odred višenamjenskih plovila (ODVPL) u kojem se do sada nalazilo samo jedno plovilo – brzi ophodni čamac HPL-21 Ankaran (HPL – hitra patrolna ladja). Ostale komponente 430. mornaričkog divizijuna su njegovo zapovjedništvo, ronilački odred za podvodna djelovanja te odred za potporu (logistika). Budući da je brojno stanje 430. divizijuna iznosilo tek šezdesetak pripadnika, odnosno tek 15 pripadnika u ODVPL, vojni vrh je bio prisiljen da u
[attachment=5]

najkraćem mogućem roku pribavi novi i stručni kadar za popunu posade Triglava. Problem je djelomično riješen preraspodjelom raspoloživog i zainteresiranog kadra iz ostalih postrojbi SV. Odlučeno je da posadu Triglava čine 24 člana, premda ruske i vijetnamske inačice klase Svjetljak opslužuju posade koje broje od 28, 30 pa čak i više članova posade. S obzirom na činjenicu da dio današnjih članova posade Triglava nije imao previše dodirnih točaka s morem i ratnom mornaricom trebalo je prvo obaviti temeljnu obuku posade koja je započela koncem 2009. godine. Kandidati su prvo pohađali teoretsku nastavu iz osnovnih pomoračkih znanja i vještina. U sklopu tog dijela, provodila se obuka na simulatorima pomorskog fakulteta u Portorožu. Praktična provjera naučenog obavljala se na palubi ophodnog čamca HPL-21 Ankaran. Slovenska posada otputovala je 1. kolovoza 2010. na dvoipomjesečnu obuku u Rusiju. Prvi dio, u trajanju od 45 dana iskorišten je za teoretsko upoznavanje s brodom i njegovim sustavima te potrebnim službenim procedurama na Akademiji ruske obalne straže u crnomorskoj Anapi. Nakon toga je usljedio mjesec dana praktične obuke na samom brodu u Sankt Petersburgu, gdje su obavljena i testna gađanja iz brodskog naoružanja. Nakon toga, obavljena je demontaža jarbola i antenskog sustava pa je Triglav u teglju dvaju remorkera 9. listopada krenuo na gotovo tridesetodnevno putovanje unutrašnjim plovnim putovima (rijekama i kanalima) do crnomorske luke Novorosijsk. Nakon ponovne montaže jarbola i zaključnog tehničkog pregleda od strane komisije MORS-a, uslijedila je 9. studenog službena primopredaja uz podizanje stijega Republike Slovenije na jarbol Triglava. Na put prema matičnoj luci, Triglav je isplovio 12. studenog iz Novorosijska i nakon 9 dana plovidbe, u dvije etape, s opskrbom u NATO pomorskoj bazi  Souda Bay na sjeveru grčkog otoka Kreta, doplovio 21. studenog u Kopar. Na Kreti je obavljena popuna hranom i gorivom.

[attachment=6]
Da priča oko gradnje i isporuke Triglava nije išla baš glatko ukazuje i činjenica da je slovenska vlada 16. lipnja – samo pet dana prije porinuća broda (koje je bilo 21. lipnja u Sankt Petersburgu) - morala potpisati dva aneksa glavnom ugovoru. Prvi aneks se odnosio na tehniku obračuna klirinškog duga pri čemu se plaćanje cjelokupne svote obavlja odmah po uspješno provedenom ciklusu završnih ispitivanja i primopredaje broda. Drugi aneks se odnosio na ponovljeno redefiniranje pojedinih tehničkih (i s tim usko povezanih financijskih) segmenata brodske opreme koja u osnovnom ugovoru nije bila precizno definirana. Navodno se moralo ponovo definirati listove kormila, elektro-hidraulični sustav kormilarenja, sustav teleskopske dizalice za manipulaciju RHIB čamaca, brodski desalinizator, postolja za brodske strojnice 14,5 mm, šest lansera raketnog sustava Šturm-V, satelitsku TV i sustav brodske komunikacije. Koliko se iz slovenskih izvora može doznati, službena Ljubljana još uvijek nije objavila detalje ovog aneksa.
[attachment=7]

Dolazak Triglava u svoju matičnu luku Kopar izazvao je različite emocije u slovenskoj javnosti. Veliku feštu u koparskoj luci pokvarilo je loše vrijeme i kiša. Uz pratnju HPL-21 Ankarana, Triglav je uz počasne topničke salve uplovio u matičnu luku. Kako je već rečeno, u svezi Triglava, mišljenja i emocije slovenske javnosti su izrazito podijeljena. Prema nekim tamošnjim anketama, preko 63 % anketiranih smatra da je to promašena i preskupo plaćena vojna investicija.

O Triglavu – objektivno

U ovom je trenutku teško procijeniti koliko će Triglav biti efikasno i ekonomično plovilo za potrebe Slovenske vojske. Njegova nabavka je od strane slovenske vlade pravdana razlozima koji se mogu svrstati u tri glavne grupe:

    * Vojno-obrambeni razlozi
    * Zaštitno-spasilački razlozi
    * Pedagoško-istraživački razlozi

[attachment=8]
Za svaku od navedenih grupa razloga moglo bi se puno reći za ili protiv. Realno gledajući, Sloveniji ne prijeti nikakva vojna ugroza s morske strane, pogotovo ne od svojih susjeda s kojima dijeli svoje pomorske granice. S druge strane itekako bi se dalo razgovarati o tome koliko je ovako naoružan Triglav u stanju suprostaviti se (ili bolje rečeno - da li je uopće sposoban) brodu klase, da ne 06_30111pretjerujemo, raketne topovnjače ili manje korvete. Progon brzih švercerskih plovila i eventualno djelovanje po njima brzometnim (ali za tu namjenu izuzetno neprikladnog) automatskim topom AK-306 ne dolazi u obzir. Nadalje, primjena protuoklopnog raketnog sustava Šturm-V na plovećoj platformi kao protubrodskog oružja je prihvatljiva uglavnom zbog ekonomskog efekta, odnosno niske cijene ugradnje i primjene takvih sustava u odnosu na prave ASCM raketne projektile. Odmah treba reći da takva rješenja nisu previše omiljena u svjetskim okvirima. Koliko je autoru poznato, osim ruske RM koja je imala tu praksu u prošlosti, na Zapadu slične aranžmane prakticiraju samo RM Izraela s protuoklopnim projektilima Spike te RM Švedske s protuoklopnim projektilima Hellfire. Ruski protuoklopni sustav Šturm-V koristi se radarski vođenim raketnim projektilima 9M120 Ataka, čiji je efikasni domet 5000 m. Zbog male mase projektila i njegove bojne glave, teško da bi na tim daljinama (ukoliko bi brod i bio u šansi da iskoristi čimbenik taktičkog iznenađenja) ovaj projektil mogao izazvati potapanje broda veličine korvete. Osim toga, zbog prirode vođenja i samog smještaja lansera na bokove zapovjednog mosta potreban je i poseban navigacijski postupak prije lansiranja koji se najjednostavnije može opisati kao „ciljanje brodom“. U daljnjoj analizi treba napomenuti da je glavno brodsko oružje pramčani automatski top AK-306 namijenjeno za neposrednu protuzračnu i proturaketnu obranu na daljinama do 5000 m. Zbog činjenice da je ugrađen samo jedan top koji pokriva isključivo prednju prostornu kalotu, zbog konstrukcijskih ograničenja (barbetni spremnik za samo 500 granata; top nema vodeno hlađenje kao AK-630) i graničnika kuta paljbe po elevaciji te realne brzine paljbe ovog topa (do 1000 zrna/min), vrlo je vjerovatno da bi brod bio apsolutno nemoćan pred istovremenom ugrozom samo dvaju ASCM projektila koji mu prilaze pod međusobnim kutom od 1200. Dalje se ne bi željeli upuštati u analizu prve grupe zahtjeva koje se postavljaju pred Triglava. Prema tome,  njegova prava uloga će biti u zaštitno- spasilačkim akcijama, sprječavanju  šverca svih vrsta i oblika kroz slovenski akvatorij i pomoć pri različitim prirodnim ili tehnološkim incidentima.

[attachment=8]
Dolazak Triglava u Kopar pozitivno je utjecao na podizanje nacionalnog ponosa, što je sasvim pozitivno i razumljivo. Međutim, priča o Triglavu ima i svoju drugu stranu. Kao prvo, konačna cijena broda (osnovni ugovor + sustav upravljanja vatrom + aneksi + 3 kompleta streljiva + troškovi nadzora Germanische Lloyda itd) je prema svemu sudeći premašila svotu od 45 milijuna US$. Slovenska javnost po tom pitanju ne dijeli oduševljenje svoje vlade za ovu nabavku. Tamošnji internetski portali prepuni su analiza što se sve moglo kupiti za istu ili čak manju svotu novca. Sljedeće nerješeno pitanje se odnosi na lokaciju vježbovnih poligona na kojima će slovenski mornari provoditi vježbe gađanja. U vrlo prometnom akvatoriju u kojem leže prilazi važnim lukama Kopar i (posebno) Trst, to je s aspekta sigurnosti realno nemoguće provesti. Vježbe gađanja u tuđem akvatoriju obično se skupo plaćaju. Nadalje, poštujući slovensku pomoračku tradiciju, bez obzira koliko ona prema njihovim službenim podacima seže duboko u daleku povijest – Slovenija se po prvi put samostalno suočava s problemom održavanja i operativne uporabe pravog ratnog broda (jer Ankaran je ipak samo brzi patrolni čamac). Za sada nije jasno gdje i kako će se obaviti superkolaudacija broda, njegova redovita dokovanja, mali i srednji remonti itd. S Triglavom su na njegovom prvom putovanju od Novorosijska do Kopra dugačkom preko 1700 Nm doplovila i četvorica tzv. „garanta“ – ruska specijalista za određena područja brodske tehnike, koji su tijekom plovidbe otklanjali uočene probleme i nedostatke na brodskoj tehnici i sustavima, što je i inače normalna svjetska praksa pri isporuci broda. Kako će u budućnosti biti riješeno pitanje održavanja i remonta brodske opreme i tehnike ruskog porijekla, koja je na Triglavu zastupljena preko 90 % ostaje tek da se vidi. Prije toga mora se riješiti pitanje njegovog stalnog veza u koparskoj luci. Prema saznanjima iz slovenskog tiska, u koparskoj luci će se izgraditi mol kojim će se koristiti 430. divizijun SV. Trošak za tu gradnju je svojevrsna „crvena krpa“  pred očima onog dijela slovenske javnosti koja je bila protiv ovakvog načina podmirenja ruskog klirinškog duga. Ulje na vatru u tom smislu dolijevali su i mediji koji su objavili izjave nekih političara da će dnevno održavanje broda i njegova amortizacija koštati državu 6000 eura dnevno. Svoj najveći učinak Triglav bi mogao ipak dati u provedbi zaštitno – spasilačkih te posebno pedagoško-školskih zadaća za koje je namijenjen.

Umjesto zaključka

[attachment=9]
Gledajući isključivo iz pomorsko-brodograđevnog rakursa,  Triglav nije loš brod i odlikuje se dobrim manevarskim osobinama. Slovenska vojska će svakako imati koristi od njegove nabavke. Prije svega, sada će (konačno) pomorski segment slovenskih OS, odnosno 430. divizijun moći izaći na more i po većem nevremenu od onog kojeg može podnijeti brzi patrolni čamac Ankaran. Njegovom nazočnošću će sasvim sigurno porasti sigurnost plovidbe i poštivanje pomorskih zakona u slovenskom akvatoriju. S druge strane, ne bi se mogao jasno i jednoznačno definirati glavni motiv slovenske vlade za nabavkom broda čija je funkcionalnost sposobnost, gledajući na realne uvjete korištenja, vrlo upitna. Ovu procjenu treba shvatiti na pravi način. Za određene zahtjeve Triglav nema sposobnosti a u drugu ruku neke njegove tehničke sposobnosti za slovenski akvatorij su predimenzionirane. Jedan od motiva za nabavku Triglava je sasvim sigurno i želja za pokazivanjem zastave ili čak osnaživanje pregovaračkih pozicija u svezi zajedničke problematike morske granice. Mnogi ozbiljni analitičari se slažu da Triglav ima vrlo malo šansi da se pojavi u nekoj od međunarodnih vojno-pomorskih operacija kao što je npr. ATALANTA ili nekoj možda još zahtijevnijoj. Razloga za to je previše a ovdje će biti spomenuta samo tri najvažnija. Kao prvo, Triglav, odnosno općenito klasa Svjetljak nije tehnički prilagođena niti taktički sposobna za dugotrajniji tranzit i boravak  na otvorenom moru. Sa svojih 375 tona punog deplasmana i nepunih 50 m duljine, Triglav to jednostavno ne može podnijeti. Čak i za Jadransko more bilo bi poželjno da izvanobalski ophodni brod bude deplasmana 600-900 t i barem 70-80 m duljine, poželjno s helikopterskom platformom i velikim smještajnim kapacitetima. Drugi ograničavajući razlog je njegova nedovoljna autonomnost i problematika vezana za njegovu logističku podršku. To je ozbiljan problem i za puno modernije, puno ozbiljnije i nemjerljivo iskusnije ratne mornarice od postojećih jadranskih mornarica a pogotovo 09_triglav_30111za najmlađu s ovih prostora – slovensku. I na koncu, još i treći ograničavajući razlog, možda i najveći: nikada u povijesti svog postojanja zapadni vojni savez (NATO) nije za provedbu bilo kakve združene međunarodne pomorske operacije u  uključio 50 % nacionalne vojne flote zemalja članica pa tako to sigurno neće biti slučaj ni sa Slovenijom. Međutim, mora se priznati da je jednu vrlo važnu nacionalno - funkcionalnu zadaću Triglav već ispunio a to je podizanje nacionalnog ponosa u potpori trenda izgradnje imidža velike pomorske tradicije i iskustva nastale i njegovane više od stoljeća i pol na obalnoj crti dugoj 45 km. I na koncu, ponovo o cijeni. Gotovo da nema ni jednog ozbiljnijeg poznavatelja mornaričke tehnike i brodova, koji poznaje i prati aktualnu situaciju na tržištu vojnih plovila; a da se nije upitao; - pa kakav je to brod, koncepcijski star dvadesetpet i više godina a da vrijedi 45 ili više milijuna US$. To valjda znaju u Ljubljani a nama ostalima ostaje tek da otkrijemo.
[attachment=10]

Bez obzira na sve navedeno, kao dobri susjedi trebamo pozdraviti dolazak patrolnog broda Triglav. Brodu i njegovoj posadi iskreno ljudski i pomorački treba zaželjeti dobro more i sretnu plovidbu - u ime uspješne suradnje i zajedničke sigurnosti na Jadranskome moru koje bi nas trebalo spajati. Zdrastvuj, Triglav!



Izvor: www.munitio.eu (http://munitio.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=155:triglav-novi-ponos-slovenske-mornarice&catid=27:mor&Itemid=57)

Danas je počeo obavljati šestomjesečnu dužnost, drugog navigacijskog oficira, na njemačkoj fregati NIEDESRSACHSEN pripadnik slovenske vojske. To je prvi slovenski oficir na takvoj dužnosti koji je ukrcan na brodu. Inače u toj operacji več radi jedan slovenski oficir, no u komandi te operacije u Engleskoj (NORTHWOOD)
http://www.slovenskavojska.si/odnosi-z-javnostjo/sporocila-za-javnost/novica/nov/v-pomorski-operaciji-evropske-unije-atalanta-od-zdaj-tudi-mornariski-castnik-slovenske-vojske/

Povodom Dana Pomorstva, danas je u Kopar uplovio Triglav i danas je predviđen dan otvorenih vrata, u sklopu koga je organizovan obilazak ratnog broda, brodova uprave za pomorstvo i pomorske policije.
Dole par snimaka Triglava.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2]

[attachment=1]

Krmena rampa, brod ima i barokomoru i krmeni dio prilagođen za podršku pomorskih ronilaca. Tim se podacima ne operiše, mada su objavljeni u wikipediji.[attachment=1]
Sličica spašavanja utopljenika sa spuštene rampe.[attachment=2]

Da li se sa AK306 upravlja iskljicovo preko CNS ili postoji i daljinosko upravljanje iz BOC-a?

AK306 je upravljiv preko centralne nišanske sprave i iz BOC-a(otkrivanje i pračenje cilja,radar,TV).
Pored navedene opreme iz prijašnjih opisa ima i sonar koji se tegli po krmi broda.

Interesantna je ova oznaka za top (306). Znači 30mm 6-cijevni. Kad sam jih ja imao u skladištu u Splitu, JRM, (i rez. dijelove) imao je oznaku 630. Svakako znači isto, no neznam zašto su to promijenili.

Da ga skuplije prodaju, jer je novi model.  :P

VRlo se razlikuju. AK306 ima samo vazdušno hlađenje automata i 4-5 puta manju kadencu800-1000metka/min. Nema SUV već samo nišansku spravu.Obrtanje bloka cevi ne vrši se gasovima,već spoljnim elektropogonom. Neki čelični delovi su zamenjeni aluminijumskim. čime je dalje smanjena masa celog sistema na oko 1600kg sa BKmunicije od 500metaka.

Mislim da se nečeš ljutiti, ako je na engleskom:


30-mm AUTOMATIC GUN MOUNT АК-306

[attachment=1]

30-mm light-weight automatic gun mount is intended for arming ships with the following mission:

    * Firing against aircrafts, helicopters and other enemy air attack means with the purpose of self-defence;
    * Destruction of the small-size seaborne surface targets and firing on buoyant mines;
    * Annihilation of open manpower and fire emplacements of the enemy on the coast.

Gun mount is controlled from optical sighting device or ring sight.

TECHNICAL DATA
Armament    

30-mm six-barrel automatic gun АО-18L
Rate of fire, rds/min.
main version	600 ... 1000
version АК-306–01, -02, -03	300 ... 500
Burst duration, rds
Maximum	250
Minimum ( for version АК-306-01, -02, -03 )	1 ... 3
Max. range of fire, m	4000 ... 5000
Muzzle velocity, m/s	875±25
Ammunition allowance, pc
main version	500 in magazine
AK-306-01	500 in magazine+ 1000 in feed bin
AK-306-02	500 in magazine+ 500 in feed bin
AK-306-03	500 in magazine
Feeding of automatic gun with cartridges	Continuous, belt
Max. traverse laying angles	±180°
Angle of elevation	+85°
Angle of depression	-12°
Weight of gun mount (less ammunition and SPTA set), kg, not over	1100

30-mm AUTOMATIC GUN MOUNT AK-630М

[attachment=2]

The 30-mm automatic gun mount is remotely controlled from the radar fire control system and ring sight (secondary station).
Gun mount is intended for arming the ships with the following mission:

    * Annihilation of the antishipping missiles, aircrafts, helicopters and other enemy air attack means;
    * Destruction of the small-size seaborne surface targets and firing on buoyant mines;
    * Annihilation of open manpower and fire emplacements of the enemy on the coast..

TECHNICAL DATA
Armament    

30-mm six-barrel antiaircraft automatic gun AO-18
Rate of fire, rds/min	4000 ... 5000
Max. range of fire, m	4000 ... 5000
Muzzle velocity, m/s	875+25
Ammunition allowance (in magazine), cartridges, pc	2000
Additional ammunition allowance in reserve feed bin, cartridges	1000
Feeding of automatic gun	Continuous, belt
Max. traverse laying angles:	±180°
Max. elevating angles:	+88° ... -12°
Weight of gun mount (less ammunition allowance), kg, not over	1800
Cooling of barrel cluster	liquid, independent
Power supply, V/Hz	380/50 or 220/400

AK-630

The design of the AK-630 CIWS was initiated in 1963, with the first operational prototype completed in 1964. Trials of the complete system, including radar and controls went on until 1976 when the system was accepted for service.


AK-630M

During the deployment of the system, numerous problems that did not appear in trials were exposed in its application, and some modification of the original AK-630 was made to correct these problems, and in 1979, the new system was named as AK-630M and was accepted into service.

AK-306

A derivatives of AK-630M was developed for light craft and this system was named as AK-306. Externally, the air-cooled AK-306 can be distinguished from the AK-630 by the absence of the water cooling system (a cylindrical jacket that surrounds the barrel cluster of the AK-630). Internally, the AK-306 (A-219) used electricity to power the automatics, instead of using the exhaust. This version also lacked radar control, being only optically guided, hence making it less of an anti-missile weapon and more of a surface-to-surface weapon, and the designation of the overall system is consequently changed from A-213-Vympel-A to A-219. The design started in 1974 and the system was accepted into service in 1980. When production completed in 1986, 125 systems entered service.

Nema stvari koje Palubarci ne bi znali ;D ;D ;D

Ove razlike su poznate, međutim na Triglavu ima i radarsko upravljanje, to je i meni bilo čudno.

Verujem da je tako, pošto sistem za kontrolu vatre nije vezan na način rada automatike na topu.

@ML
Hvala za slike!

LPB

Hvala na ojašnjenjima, stvarno ima razlike!! :angel:

Nisam našao stranice o podmornici za Sloveniju, pa objavljam tu. Uglavnom, Crna Gora je isporučila podmornicu za muzej u Pivki. Podmornicu su utovorili na posebnu prikolicu na trajektu. Kurs zasada nije poznat a sponzor prevoza je Silvan Kornijali, koji ima transportnu firma za specialne terete. Jer ga znam, platit ču mu piče u ime  Palube :super. Hvala Silvane!!![attachment=1]

Primopredaja podmornice odnosno "brodske knjige"
[attachment=1]

Ovde imas celi pet strana. ;)
https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=1133.0

 :zid

Ministarstvo odbrane javlja, da če brod slovenske RM "Triglav" sudjelovat na višednevnoj vojnoj vježbi u Crnoj Gori. Vojna vježba ADRION-LIVEX 2011 održava se od 04.06-13.06. Vježbu če posjetiti zamjenik načelnika GŠ SV Renato Petrič.

PS: R. Petrič  bio je u JRM K-dant PČ-137
Vir: MORS
Bar, Črna gora, od sobote, 4., do ponedeljka, 13. junija
Slovenska vojska se bo udeležila vaje Adrion Livex 2011. Vajo, na kateri sodeluje tudi večnamenska vojaška ladja Triglav, si bo ogledal namestnik načelnika Generalštaba Slovenske vojske kontraadmiral Renato Petrič.
 

Duje, otkad je ova vest, iz kog izvora?

Možda nije dovoljno vidljivo, napisao sam Vir: MORS (Ministarstvo obrane republike Slovenije)   PS je moj komentar!

Objavljeno je kao najava , na njihovim internetnim stranama.

Moram reći da mi je baš drago. Red je da Balkanske Mornarice sarađuju. Jes da i nisu bog zna šta, ali kad ih skupiš na gomilu
bar je više od pet. Želim im uspješnu prestojeću vježbu.

A koje su to Balkanske mornarice i što je to bar više od pet.
A to da nisu bog zna što stoji samo pitanje je kako koja.

Crnogorska, hrvatska,albanska, grčka, bugarska, rumunska. Nisam siguran za BiH da li imaju šta od plovila u Nemumu ;)

A i činjenida je da nisu Bog zna šta... bar one u Jadranu.

Navedi mi "Kopriva" , molim te, bar jednu respektabilnu RM na Jadranu. Samo pazi da me previše
ne zasmeješ, hteo bi da na miru i ugodno zaspim. :P
A, tebi lijepi i ugodni snovi.... ;)

A što bi značilo respektabilna i naspram koga.

@Rade Bugarska i Rumunjska su daleko od Jadrana to barem ti kao stari morski vuk znaš.

Ali vidim niko da odgovori ko je u tome balkanu jer ja znam dvije države koje nikada neče napisati da su dio Balkana več Jugoistočna Evropa.

Kopriva, ja sam u osnovnoj školi učio, da je Balkan sve južno od Save. Mislim da ima nešto u tome. E sada, što pojam Balkan nitko neče prihvatit kao geografski pojam, več svi mješaju sa politikom, to nema veze. Neka njima na njihovu "dušu"! :zid

Rumunija i Bugarska su balkanske države. Nisam stavio Sloveniju jer je severno od geografskih granica Balkanskog poluostrva.

Duje tada kada si ti išao u osnovnu školu učilo se štošta.
Ali dobro svako ima pravo na svoje mišljenje ko je na balkanu ko nije.

Pa po planini u Bugarskoj, Balkanski poluotok je i dobio ime. ;)

Neznam šta misliš, sa time, da sam učio svašta? Učio sam po programima koji su bili važeči  i legalni u onda priznatoj državi. Naučili su me da sam pošten a i da poštujem tuđe. Za sada nisam imao problema represivnim organima. Naučili su me, šta je Balkan u geografskom smislu. Danas kada se spomene Balkan govori se o sociološkom, političkom smislu. Možemo svi mi misliti šta hočemo o tom Balkanu, no činjenica je, da čitav zapadni svijet slijedi tradicuju Balkana. Pa istara Grčka je bila na balkanu-zar ne?

Ali da ne idemo u off, držimo se radije teme!  

09.06.2011 je francuski minolovac Lyre uplovio  u posjetu slovenskoj RM. Minolovac je dužine 51,4m; širine 8,9m; gaz je 3,6m. posada broji 48 članova. Brod je namjenjen za otkrivanje i uništavanje morskih mina. Od opreme ima đepnu podmornicu i sonar. Za vrijeme posjete planirana je zajednička obuka francuskih ronioca i pripadnika slovenske mornarice. Brod če biti u posjeti do 12.06.2011.

Vir: MORS-Slovenska vojska

http://www.slovenskavojska.si/odnosi-z-javnostjo/sporocila-za-javnost/novica/nov/430-mornariski-divizion-slovenske-vojske-gosti-minolovca-francoske-vojne-mornarice/

Revija "Slovenska vojska" donosi članak o životu i radu na brodu "Triglav". Još nisu u operativnoj upotrebi, službeno su sposobni obaviti tek jednostavnije zadatke. Vrijeme do pune operativne upotreba treba stvarno pametno iskoristit i uočene nedostatke rješavati planski. Prema izjavam K- danta brod trebalo bi broj posade sa 24 (službeni podatci su 25 ljudi + 12, ovisi o zadatku) povečati na 33. No čini mi se, da objašnjenje K-danta nije dobro. Brod takve veličine obično ima jednog artiljerca i on mora biti sposoban svoje zadatke obavljati 24 sata, pogootovo ako je autonomnost broda 7 dana (K-dant piše o 10 dana na moru-možda su povečali broj dana autonomnosti). Možda je artiljerac opterečan dodatnim zadatcima, a to onda znači, da nešto tu ne valja. To da nemaju kuhara je svakako problem. Ispada, prema pisanju, da jim fali mašinaca (mornaričko-tehnički odjel)! Problemi su i u navigacijskom odjelu.
Sada je vrijeme, da se to riješi- do uvođenja broda u operativnu upotrebu. Kadra (kvalitetnog i usposobljenog) sigurno nema dovoljno. Neče ga ni biti, jer za to treba para. A situacija je takva kakva je.
Da rezimiram, brod bi morao biti sposoban izvršavati sve predviđene zadatke sa optimalnim brojem posade. Kolika če to posada biti, moraju odlučiti nadležni organi, ali svakako uz konzultacije sa posadom broda, iskustvima drugih mornarica sa sličnim brodovima. Od kukanja nema ništa.

http://www.mo.gov.si/fileadmin/mo.gov.si/pageuploads/revija_sv/2011/sv11_12.pdf

Možda bi trebalo razmišljati i o tzv. rezervnoj posadi, barem jednim brojem ljudi. Ne misli se o bolovanjima, godišnjim odmorima, povredama isl. Možda se i razmišlja, ali opet pare :(. Mornarica je skupa, to je činjenica. Kada se pročita, da ni vez za brodove nije stani, onda mi se sve to čini pomalo neozbiljno. Rješavanje problema posade preko prekovrijemenih sati, i dokazivanje jeli se trebalo nešto raditi nema smisla.

Kao uvijek kod nas, štedi se na krivim mijestima.

Samo čekam ideju, šta ako bi se "mašince" outsursovalo... :zid

 Ako raaspišu konkurs za prijem mašinaca postavite ovde pa da konkurišemo, ima nas dosta na Forumu.

Dok sam bio u posjeti na Triglavu ja sam se im nudio  ;Dali mi nisu još ništa javili.....

 Neće oni nas. Mi smo " Stara Škola"

Ma neznaju ni oni sami šta bi sa brodom, neznaju dali jim uopče treba mornarica. Dobili brod na osnovu klirinškog duga. Rusi ponudili to ili ništa! Sada neka se snalaze.

Predstavnici Ratne mornarice Slovenije, predvodjeni komandantom slovenačkog patrolnog broda „Triglav“ V-11, poručnikom fregate Andrejom Pečarem i slovenačkim vojnim atašeom u Crnoj Gori, brigadnim generalom Radom Klisaričem, položili su danas vijenac na spomenik narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri u Tivtu.
Oficiri Kraljevske Ratne mornarice Jugoslavije, Spasić i Mašera su 17.aprila 1941 godine da ne bi pao u ruke neprijatelja, digli u vaduh razarač „Zagreb“ i potonuli su sa brodom u vodama Tivatskog zaliva. Za taj junački čin 1973 proglašeni su narodnim herojima SFRJ, a Sergej Mašera u Sloveniji i danas važi za jednog od najvećih pomorskih junaka te države.
„Za nas poručnik bojnog broda Mašera znači puno jer je njegov herojski čin iz 1941 i danas primjer ljubavi prema domovini, iako je tada to bila Jugoslavija, i poštovanja oficirske časti. Taj heroizam je i danas uzor za sve oficire slovenačke RM.“- kazao je tim povodom „Vijestima“, komadant „Triglava“, poručnik fregate Andrej Pečar.
On je dodao da je sestra Sergeja Mašere po kome ime nosi Pomorski muzej u Piranu, Vida Mašera bila kuma prvog slovenačkog ratnog broda – patrolnog čamca P-21 „Ankaran“ što potvrduje koliko se u toj državi uvažava lik i djelo tog oficira.
Inače, za razliku od Slovenaca, Mornarica Vojske Crne Gore 17.aprila ove godine, na 70-tu godišnjicu potapanja razarača „Zagreb“ i pogibije dvojice narodnih heroja, nije našla za shodno da položi vijenac na spomenik Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri, niti da na bilo koji drugi način oda počast toj dvojici junaka.

                  

Bravo, Slovenci, bravo.
U lično moje ime vam Hvala.....Nije lako žrtvovati vlastiti život.
To mogu samo VELIKI LJUDI.... :klap :klap

Svaka cas Slovencima.

Vitestvo, postovanje i kultura zajedno!

U najmanju ruku -vrlo vaspitano, a znajući sve nas u ovih 20 godina - značajan gest.

Baš tako kako reče , znak poštovanja  :klap :klap

http://podpalmo.si/index.php?page=news&item=20&id=109781#.Tp3Fc_p4dEc.facebook

Svaka cast !Ali nije mi jasno zasto se neki,stice se dojam,stide proslosti?Zasto,pa narodi na ovim prostorima su se svrstali na stranu antiafaizma, i na kraju bili na strani pobjednika , a ljudine kao Spasic i Masera nesmeju se zaboraviti!

Hvala za link, neka se zna ko je bio na strani pobjednika u II. svj. ratu. (A ne naš Ustavni sud????)

"madmitch", prijatelju, odličan prilog. Ali ima jedna mala mana. Molio bi te uz link bar koju riječ ili izvađenu sliku. Drugi čak ovakve primjere brišu. Mislim na moderatore. Malo više samoinicijative. Mogao si iz ovoga napraviti cijeli Topik.
Neshvati me krivo, odlično, ali priloži nešto... ;)

[attachment=1]

Duje, prijatelju, možeš li mi u par riječi objasniti u čemu je stvar. Ovo mi baš nije jasno sa Ustavnim sudom.
Ako je u Offf, nema veze, bitno je i korisno... ;)

Mislim, da se Duje buni, jer nedaju jednu ulicu u Ljubljani imenovati po Titu, jer je bio diktator a njegov režim isto takav.
Prijedlog za imenovanje Titove ulice dao je sadašnji župan Ljubljane Zoran Janković (njegova ekipa), koji se sada natječe za premijeja a to je veliki problem nekim ljudima, koji su bili protiv imenovanja te ulice.

Upsss.. :-X  :pilot

Glavni protagonista toga neimenovanja bio je Anton Drobnič, kojem je i zakletva Hitleru čin, koji je bio u duhu svega najboljeg za slovenski narod i koji je ubjeđen, da se trebaju partizani izviniti za... Tu neču nastaviti, da mi ne dođe para na uši.

Ja ču se uzdržati komentara.

LPB

Mislim da je dovoljno. Jasno mi je. Nemojmo dalje da ne žalostimo Mornaricu.

Podsećanja radi, tema je "Slovenačka ratna mornarica".

Ne buni se Duje, upoznat sam šta je donio naš ustavni sud, no bojim se, da ako tako krene dalje, nečemo više, službeno, slaviti ni druge praznike povrzane sa NOB, pa ni o Dan formiranja prvog mornaričkog odreda (u SLO) 

Nisam se dobro izrazio, ali eto, to je to. Znaš šta ti je dužnost u decembru da do toga ne dođe.

Da se malo vratimo na temu. Koja je jedinica bila nekada u Ankaranu (čini mi se, da je bio Ankaran), jel su bili ronioci?

U kasarni "slovenski pomorščaki"  bila je 30.01.2012. obržana proslava povodom godišnjice formiranja te jedinice. Slavnostni govornik bio je K-dant snaga SV brig. B. Furlan. Proslavi je prisustvovao i kontraadmiral R. Petrič.

"Slovenska vojska"
Ankaran, 30.01.2012.
http://www.slovenskavojska.si/

Sporočilo30.01.2012
Vojaški pomorščaki praznovali 19. obletnico ustanovitve 430. mornariškega diviziona Slovenske vojskeDanes, 30. januarja, je v Vojašnici slovenski pomorščaki v Ankaranu potekala vojaška slovesnost v spomin na dan, ko se je pred 19 leti v portoroški marini prvič predstavila pomorska enota samostojne Republike Slovenije – 430. združeni odred obalne obrambe. Takratni predsednik Republike Slovenije Milan Kučan je kapitanu fregate Borisu Geršaku slovesno podelil prapor enote, v enoti pa so začeli usposabljanje prvih mornariških nabornikov na služenju vojaškega roka.

Osrednji govornik na slovesnosti je bil poveljnik sil Slovenske vojske brigadir Branimir Furlan, slovesnosti pa se je udeležil tudi namestnik načelnika Generalštaba Slovenske vojske kontraadmiral Renato Petrič.
Poveljnik brigadir Furlan je v svojem govoru najprej čestital vsem pripadnicam in pripadnikom mornariškega diviziona ob prazniku njihove enote ter pri tem poudaril, da je pred 19 leti Slovenska vojska z ustanovitvijo enote dobila svojo mornariško komponento in svoj del odgovornosti za zaščito in varovanje slovenskega akvatorija. V nadaljevanju je brigadir Furlan poudaril zmogljivosti enote in visoko usposobljenost njenih pripadnic ter pripadnikov, kar se kaže tako v aktivnem sodelovanju v mednarodnem okolju kot tudi v prevzemanju svojega deleža odgovornosti za zaščito in reševanje na morju ter v skrbi za varnost pomorskih poti. Brigadir Furlan je govoril tudi o bistvenih nalogah, ki enoto čakajo letos, in sicer nadaljevanje uvajanja večnamenske ladje Triglav v operativno uporabo, Slovenija bo v začetku junija prvič v svoji zgodovini gostila mednarodno pomorsko vojaško vajo z udeležbo vojnih mornaric petih držav in v enoti bodo nadaljevali razvoj zmogljivosti pomorskega operativnega centra in vzdrževanje pripravljenosti enote za učinkovito delovanje v sistemu varstva pred naravnimi in drugimi nesrečami. Prav z izvedbo mednarodne pomorske vaje bo enota postavila nov mejnik v svojem razvoju, je ob koncu govora dejal brigadir Furlan.

Slovesnost so s kulturnim programom popestrili trobilni kvintet Orkestra Slovenske vojske in učenci Osnovne šole Primož Bebler Hrvatini podružnica Ankaran, ob koncu slovesnosti pa so najzaslužnejšim pripadnicam in pripadnikom diviziona podelili še priznanja Poveljstva sil in priznanja 430. mornariškega diviziona.

Čestitam vsem pripadnikom (bivšim in sedanjim) 430 MD na njihovem prazniku!

LPB

Gledam ove uniforme, promjenile su se od kad sam je ja nosio. Imaju đžepove na nadlakticama i dodatne na lijevoj i desnoj strani-bokovi, vjetrovke (gornjeg dijela) i na prsima su ukoso. Kopčanje je  sada sa dugmadi (i to ona velika kao kod maskirnih uniformi V. Britannije, osim prsnih đžepova. Dugmad na hlačama je pokrivena.

Sadašnjim i bivšim pripadnicima 430. mornaričkog divizijuna SV čestitam njihov dan i želim im mirno more.  :marinero

Pa post je stvarno star (2009), ali je tama još aktualna i ja ću reći da ste jurili na ono što mislite da je recimo vaše, a nije (po sada važećim propisima, što će biti uskoro ne prejudiciram) i prešli zamišljenu crtu (jednostarno određenu) i tamo se upinjali iz sve snage ostati na mjestu struji i zdravom razumu usprkos (ovo se odnosi na tehnički manevar posade, ne na osobe pojedinačno) te su Vam skurili motori od prefosiranja na mjestu.

P.S. mislim da ste znali čime ste bili naciljani da bi ste poslali one s telefona u "rodni kraj" i zbrisali prije nego ste i došli (ovo bez zle namjere i ja bih zbrisao u obrnutoj situaciji bez brige) bez ljutnje ipak ima tome godina......... ;D

Nema boljega od dobrosusjedskog odnosa...  ;)

Kuham vino, pa ako nečemo o politici, svi ste dobrodošli.

LPB

Možemo i o politici, ali u jednoj rečenici. Politika je ku**a a političari... i onda na ex. Ponavljamo vježbu takvom brzinom, da vina ni u kom trenutku ne nestane i dok na mozak ne da ostav. Ali za svaki ex treba ponoviti onu rječenicu.
To je jedini dozvojeni način debate o politici. Rječenice mogu varirati sve dok sadrže bit gore napisanog.

Ma apsolutno je****š politiku i političar(k)e, kuhano, svakako s klinčkom i cimetom. Inače već neko vrijeme sam "navučen" na rizling iz Ormožja (jeruzalemski). Nakon 30 god. sam shvatio da nije samo Malvazija vino ........ ;D ;D ;D

 :marinero

Prekrasna slika.

LPB

Jedan mali video uradak: 
Pozor na 3.37 min..... . združenim snagama ili ti ga Virubus Unitis

http://www.youtube.com/watch?v=9gRhPZGNWhg

Evo i jedna sličica nastala na istoj vježbi ...

[attachment=1]

na  vjezbi MVCG i SLO mornarice.  :marinero

kako su fino prepiturali brtvu na ventilacionom otvoru i povukli pravu liniju izmedju dvije boje, palubne i boje palubnih izdanaka.. izgleda da je to po NATO standardima.. imam prilike svakodnevno se druziti sa nekolicinom visih oficira vojske USA zaposlenih sada u energetskom sektoru  i slusati njihove "posalice" i potcjenjivacke dosjetke" na racun saveznika iz Avganistana..

Veoma lep brod-bar za mene-jednostavne "ciste '' linije pauba i nadgradja-skladno!

Pa ako se mene pita, možda malo mala vatrena moć al dobro za ono čemu je namjenjena.
A o onim višim časnicima, po delima nas se pamti. Kad će to ono biti... 2014?? :dosada

Malo slika:

ANKARAN
[attachment=1]
[attachment=3]
[attachment=2]

TRIGLAV I ANKARAN
[attachment=4]

TRIGLAV
[attachment=5]

...
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

...

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

POLICIJSKI ČAMAC P111

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

POLICIJSKI ČAMAC P66

[attachment=5]

...

[attachment=1]
[attachment=2]

???

[attachment=3]

ČAMAC POMORSKE ŠKOLE

[attachment=4]

Dobra destinacija  ;D

(http://i47.tinypic.com/5jxljd.jpg)

Mogla je i RH prebijanjem Klirinskog duga brze doci do potrebnih brodova. Ne samo brodova, vec i Kamova koje su nam Rusi nudili apropos prebijanja duga.

I u čemu je problem, zašto nije?

Helikopteri su u to vrijeme bili puno važnija i bolja investicija

Pa i akvizicija Mi17 je bila vrlo korisna-obnvila se vazdusna kompoenta

Za razliku od R.Slovenije mislim da bi prebijanje dugova ex CCCP-a nabavkom brodova od Rusije za R.Hrvatsku bila stvar nacionalne sramote, jednostavno iz razloga što RH ima 10-tak brodogradilišta, Brodarski institut, stoljetnu tradiciju i ne zaboravimo da je većina brodovlja ex JRM i današnjeg HRM-a izgrađena na domaćim navozima i domaćom pameti, helikoptere ipak nismo nikad ni sad, a bogami nećemo ni ubuduće proizvoditi......

Pa smo bas na nacionalni ponos i diku nabavili plovecu skalameriju iz Finske?! Odnosno brodove koju su godinama bili na mrtvom vezu, u debeloj raspremi. perd svih pustih domacih skverova....Eto.

OFF TOPIC?

Istina malo su utekli sa teme ali da ne reču da samo mašemo bičem.  ;)

poz.

Malo "Ankaran-a"

Dobar brod, vrlo dobar.

"Triglav", slike sa jednog SLO foruma

Unutrašnjost "Triglava"

Tek danas sam malo protabirio o nabavci Triglava. Pročitao sam kompletne postove o naridžbi, opremanju i konačnom dolasku.
Moram priznati s obzirom da se radi o ruskoj tehnologiji da ovako naoko unutrašnjost djeluje pristojno. Jedino neznam i nigde
nevidim da li je brod klimatizovan. Što se tiče vatrene moći po mome to je jako "mršavo" , tipični patrolni brod i to priobalja.
On kao takav na otvorenom moru neprestavlja ništa u borbenom smislu. Ali drago mi je da ga Slovenci imaju.. :klap ;)

Nije ni namjenjen visokom moru.

Niti je nabavljen sa postizanje visoke razine vatrene moci. Po svom projektu (debljina i vrsta celika, ABKO zastita, itd...) spada u brodogradjevnu klasu ratnih brodova, nikako ne paramilitary ili slicno,  no opremljen do razine Obalne straze.

Uplovljavanje "Triglava"

TRIGLAV 11

[attachment=1]
[attachment=2]

izvinite, tu ima još...


[attachment=1]
[attachment=2]

 :laugh: ljepotan

[attachment=1]

Snowy  :klap :klap :klap

Prošlo je šesnaest godina od "krštenja" patrolnog broda "Ankaran". Brod je uplovio u slovensko more iz Izraela 29.07.1996. Kuma mu je bila sestra narodnog heroja Sergeja Mašere, Vida Mašera - Borovljev.

Čestitke Ankaran-u   :klap :klap


i najbolja slika tog broda do sada bravo duje  :)

i evo dokaz , da se replike brodova može napraviti i sa lego kockama  ;D ;D

http://www.kocke.si/forum/viewtopic.php?t=5763

avtor "makete" je uporabnik "legofrik"

[attachment=1]

Ankaran 21

[attachment=1]

I još malo VNL 11 Triglav

[attachment=1]

[attachment=2]

Jedna od vježbi na "Triglavu"

Proslava dana slovenske RM u Ankaranu.
Prije 20 godina je od ondašnjeg predsjednika Slovenije M. Kučana primio zastavu jedinice pk B.Geršak.

Vir: MORS
http://www.slovenskavojska.si/


30.01.2013
Slovesno v Vojašnici slovenskih pomorščakov30. januarja praznujejo svoj dan slovenski vojaški pomorščaki. Dvajsetletnico delovanja so zaznamovali s slovesnostjo v ankaranski vojašnici. Osrednji govornik na prireditvi je bil namestnik načelnika Generalštaba Slovenske vojske brigadir Andrej Osterman.
Januarja 1993 se je v portoroški marini prvič predstavila pomorska enota samostojne Republike Slovenije, 430. združeni odred obalne obrambe. Tedanji predsednik republike Milan Kučan je takrat še poročniku korvete Borisu Geršaku slovesno podelil prapor enote, začeli pa so se usposabljati tudi prvi mornariški vojaki na služenju vojaškega roka. Dobili smo prve generacije slovenskih mornarjev potapljačev
[attachment=5]

PS: Plavnik, ovoga na drugoj slici u svijetljoj jakni bi morao znati. (ATAKA)

 Ima neko sliku Geršaka? To bi bio " Žuti " s TČ? U temi o Šeršenima sam postavio sliku gde je i on između ostalih!?

Svako im dobro želim, iako mi ovo sve deluje i više nego skromno... :(

Iskrene čestitke pripadnikom mornarice na prazniku!

:klap :klap :klap

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Zadnje tri fotke slikane su u Baru.....

Tako je. Zaboravio ja to napisati.... :zid

Ove 2 su iz SLO... ;D

[attachment=1]
[attachment=2]

...

[attachment=1]

Kuhinja na Triglavu...
[attachment=2]

I jedna ljepa Ankaran-a 21  :laugh:  :marinero

[attachment=1]

Pozdrav svima! Evo još jedna od Triglava 11!

[attachment=1]

Još jedna iz Bara..
Iza njega p33 i 34.

[attachment=1]

Za ovu nisam siguran ali mislim , da je lokacija matični vez u Luki Koper...

[attachment=1]

Večina u SLO misli, da taj brod nije ni trebalo kupit. Nabavljen je kao "povrat" klorinškog dugovanja SSSR-a (Rusije) Jugoslaviji (dijelu koji je pripao SLO). Dosta je več pisano o tome, kao i komentari o naoružanju. Osobno mislim, da je dobro što postoji takav brod. Loše je to, da se ne ulaže dovoljno, da bi se iskoristile njegove mogućnosti (barem obuka pomorskog kadra). A o upotrebi njegovog naoružanja (bojeva gađanja) je tako i tako bespredmetno govorit. Builo bi interesantno vidit, koliko sati pogona je obavio od njegove nabave!

Slovenci su klirinški dug mogli "prebiti" puno pametnije ,npr. nabavom energenata.Bar toga u Rusiji ima.

Kod kliringa je u povoljnijoj pzoiciji uvijek onaj koji duguje, sigurno je da su imali druge zelje, ali dobili su ono sto su Rusi htjeli, proizvod sa vecim ucescem rada i vecom profitnom marginom na trzistu.

Jedna lijepa "Triglava"

Slovenska RM u akciji  :marinero

[attachment=1]

Da, bilo je naroćito oko isplate klirinškog duga energentima mnogo reći zapisano ali koliko je bilo objašnjenja, sva su govorila o tome, da su na stolu bile više-manje opcije sa naoružanjem ili nekim postrojenjima. Pošto je slovenačka privreda usmerena ka Zapadu a ruske su tehnologije pisane na kožu ruske privrede stvari baš nisu kompatibilne. Valjda su tako došli i do tog broda-kao najmanje "zlo" od svih. A i Ankaran je trebao biti u paru, pa je tako sve OK. Koliko toliko.

Luftwaffe je koristila MiG-29 do 2003. I nije imala primedbe na "nestandardnost". Grčka kao član NATO ima i nešto ruskog oružja. Indija ima stotine aviona i tenkova ruske proizvodnje i pažljivo vaga udele ruskih i zapadnih sistema u sva tri vida OS. I sve je to kao inkompatibilno sa standardima Velikog Brata! Pazi Bogati - samo jedan primer koliko je u glavama nekih ljudi hladni rat još uvek u toku. A niste znali da po Moskvi medvedi još uvek šetaju ulicama i napadaju napirlitane lepotice odevene u čuvene zapadne modne marke? Medveda nema, ali se psi slobodno i znalački voze metroom. U nekim slučajevima i sami!

Slovenačkoj mornarici bio je potreban dobar patrolni brod. To su i dobili. Mogli su tražiti i ugradnju zapadnih motora u trup pr.10410 "Svitac".

Pa i zatraženi su. Motori. I isporučeni:3x MTU 16V4000M73L 2880 kW...

Da motori su 3 x MTU a 3x agregati LIAG - MAN tako, da mislim da je pouzdana mašina.

Tuga na vezu..

[attachment=1]

A šta ima na toj fotografiji tužnoga? Brod  je održavan, uredan ...  :-*

nema ljudi... :)

Što se klirinškog duga tiče RF je veoma težak pregovarač,skoro svaki put izađe na njihovom.
Deklarativno uvek kažu da hoće brzo da ga zatvore.
Prva ponuda im je uvek-vraćanje gotovnom,što uvek pali kod naše strane,pa po povratku čelnik pregovaračkg tima sa ponosom ističe!Nakon toga duga šutnja,a onda stidljivo,off-record,što je i razumljivo,jer kad stigne suma cash-a,ona je samo 10-20% od duga.Onda ponovo pregovori'oni kod nas-mi kod njih,pa ponude ti ''dobar''transportni avion-star desetak godina-ali po cijeni kao nov,pa propade runda pregovora!
Pa onda -Jovo na novo-a vrijeme prolazi,kod naših politikusa raste nervoza,pa obično bude kao što rusi želeć
Znam da je ovo OFF,ali želim da objasnim ukratko i uprošćeno kako to ide-na primer naš nacrt dogovor nikako da stigne na glasanje u RUSKOJ DUMI.............................................. :rtfm

ako povjerilac nema mehanizama da pritisne duznika, zavrsava se na tome, ispunjenje takvog duga zavisi od dobre volje mocnog duznika, i bude bas onako kako on hoce. Neka se bilo koja drzava usudi zaplijeniti imovinu RF koja je sljednik SSSR-a na konto duga.
Ni ne razmislja se o tome, vec kako odobrovoljiti bacusku da iskaze bar neku fleksibilnost.

"Ankaran" 21 i PC-9 "Hudournik"

Miroslav Lazanski se ovih dana (u pauzi analiza sukoba u Siriji i oko Sirije) bavio malo i "Triglavom" ...


...

„Triglav“ sa zvezdom petokrakom


16.09.2013.

Slovenija ima moderniji ratni brod od Hrvatske i Crne Gore
 
ponos slovenačke mornarice: ratni brod „Triglav” (Foto M. Lazanski)
[attachment=1]

Slovenija jača svoju ratnu mornaricu, odnosno 430. mornarički divizion slovenačke vojske sa bazom u Ankaranu. Naime, posle uvođenja na flotnu listu izraelskog patrolnog čamca „super-dvora“ pod imenom „Ankaran-21“ pre više godina, sada u pomorskim vežbama NATO-a na Jadranu i izvan njega sudeluje i najveći slovenački ratni brod „Triglav-11“ . Dobijen je od Rusije na ime duga nekadašnjeg Sovjetskog Saveza prema bivšim jugoslovenskim republikama. Tako su Hrvati odlučili da na ime tog duga uzmu helikoptere Mi-171, Slovenci su uzeli ratni brod, a mi u Srbiji još ne možemo da se dogovorimo šta bi uradili po tom pitanju.

Brod „Triglav“ je izgrađen u ruskom brodogradilištu „Almaz“ u Senkt Pitersburgu, pripada klasi „svetljak“ ruskih ratnih brodova.Doplovio je do matične luke Kopar rekom Volgom, pa kanalima do luke Novorosijsk, preko Crnog i Egejskog mora do Krita i Jadrana.“Triglav-11“  ima deplasman od 375 tona, elektronika na brodu je nemačke proizvodnje i najmodernija je za tu vrstu brodova, motori su nemački MTU, naoružanje se sastoji od jednog topa Ak-306, dva teška mitraljeza od 14,5 mm, PVO sistema „igla“, protivraketnog sistema Pk-10 sa deset mamaca u jednom lanseru, a na brodu je i raketni sistem “šturm“  sa šest projektila tipa „ataka“ za gađanje protivničkih brodova na daljinama do sedam kilometara.

Reč je o protivoklopnim raketama sa laserskim vođenjem koje probijaju svaki oklop na bilo kojem ratnom brodu u svetu. Sistem „šturm“ je montiran na spoljnoj oplati, odmah ispod komandnog mosta broda. Rusi su ponudili Slovencima opciono da dodatno naoružaju brod tim projektilima, pa je sada „Triglav-11“  zapravo opremljen i raketama brod-brod koje navodi operator putem džojstika. Svi instrumenti na brodu imaju na pozadini crvenu petokraku. Na moj upitni pogled komandant broda, poručnik bojnog broda Andrej Pečar mi je rekao „da to njima uopšte ne smeta, iako je Slovenija članica NATO-a“.

„ Ako nekome smeta, neka izdvoji pare da promenimo instrumente. Ali to će da košta“. 

„Triglav-11“  je operativan i na moru od sedam bofora, maksimalna mu je brzina 31 čvor, ekonomska 13 čvorova, ima posadu od 31 člana. Mnogi se, naravno, pitaju šta će Sloveniji sa tako malom obalom ratni brodovi? „Triglav-11“ je univerzalni ratni brod, on je istovremeno i brod-baza za protivminske ronioce, može da ukrca barokomoru, to je brod koji sa svojim specijalnim baržama sanira posledice ekoloških katastrofa, kao što su velike mrlje nafte u moru i posebno u lukama, jer je opremljen specijalnim bočnim propelerima za manevar na vrlo uskom prostoru. Kao takav “Triglav-11“ je već sada jedan od najčešće pozivanih ratnih brodova u zajedničkim pomorskim vežbama država članica NATO-a  i procesa „Partnerstvo za mir“.

Kada sam komandanta broda, poručnika bojnog broda Andreja Pečara upitao na kom se jeziku sporazumevaju sa Crnogorcima tokom zajedničkih vežbi na Jadranu odgovorio mi je uz smešak: „ Tokom vežbe na engleskom, jer to je standardna procedura, posle vežbe naravno na srpskom jeziku“. 

Koliko Slovenija pridaje značaja mornarici i pomorskoj tradiciji govori i podatak da je džepnu podmornicu klase „una-913“, dobijenu na poklon od Crne Gore, u vojni muzej u Pivki preko Jadrana i Italije besplatno prevezao privatnik. Srbija je još pre tri godine dobila istu takvu podmornicu na poklon od Crne Gore. Još se nismo dogovorili gde da je postavimo, ni ko će da je preveze. Nema u Srbiji privatnika...

Miroslav Lazanski
Politika (http://www.politika.rs)

E da je sve tako lijepo i sređeno.....

Bas ga Lazanski glorificira,.. kao ima bocne propelere, pa moze i u lukama protiv ekoloskoh mrlja,.. :zid
Brod je operativan na moru od 7 bofora, brod mozda i jeste jer se konstrukciji vidi da je prestabilan, to znaci da mu je frekvencija ljuljanja veca, bas me zanima do kog stanja mora je posada operabilna, ali i oprema.  :zid
Borba brotiv neprijateljskih brodova na daljinama do 7 milja/kn?, ne vjerujem ni da sam Lazanski u to vjeruje,.. :zid
Moderniji brod i od Hrvatske ili Crne Gore, .. da nije stamparska greska, to eventualno moze stajati "od Srbije",.. :zid

Brod ima mogucnosti kao platforma-nosioc, ali to kosta..

Izgleda da je clanak u stilu "covjek ujeo psa"

Moj 100 post  :laugh:

Našao na NavyWorld.ru

[attachment=1]

Sustina je u tome da bas ovakav brod treba prvenstveno Hrvatskoj i to nekoliko komada a bogami i CG bi vise trebao nego Sloveniji.

hrvatska več ima 5 rtop, i sa njima ima probleme sa održavanjem, tako , da ji sigurno ne treba još jedan "Triglav".

Jezik međunarodnog sporazumjevanja, "pričaj srpski da te čitav svijet razumije". ;D

CG uz relativno mala ulaganja moze 2-3 topovnjace osposobiti za granicnu sluzbu na moru, ukljucujuci S&R poslove, bolji su brodovi od Triglava, veci, pogodniji za otvoreno more

Osnovne brodograđevne karakteristike (dimenzije, deplasman, i sl.) su i kod PB pr.10410 (Svetljak, Triglav) i kod RTOP veoma slične, RTOP nisu veće, ali su (bile?) brže zbog znatno jačeg pogona. Ruski brod je nešto sporiji, izvorno projektovan za patrolnu službu i kao sekundarno, za PPd dejstva. Moreplovnost im je takođe veoma slična, s tim, što bi zbog višeg mosta "Triglav" mogao biti nešto "suvlji".

Rusi opet kradu moje fotografije sa shipspottinga! :jok :udri

Meni se čini da je ovo "Triglav", ili bar neki njegov parnjak iz Obalske straže RF. Sad vidim da ima sitnih razlika prema gornjim fotkama. Triglav nije.

Na fotografiji je klasa "SVJETLAK". Ovo je patrolni brod ruske obalne straže.
Trilglav potiče iz te klase. Ima preinake na krmi, Triglav nema krmeni vrtljivi top 30mm, na krmenom zrcalu izrađena je hidraulička platforma 2 x 7m i izlazna vrata. Vrata i platforma na krmi omogučuju djelovanje ronioca, prihvatanje ljudi...i slično.
Na krmi je hidraulička dizalica palfinger i još ima nekih razlika. Triglav je i jedini brod iu toj klasi koji ima njemačke MTU motore in LIAG - MAN generatore. Kabine, sanitarni čvorovi i kuhinja izrađeni su u višem standardu nego što je to u originalnim verzijama.

"Triglav" (foto Miro Majcen)

Problem sa Hr topovnjacama su njihovi motori. Ove dev Finske su ok. Ali tpovnjace su u RM a ne u obalskoj strazi i trebale bi imati drugu ulogu.

Ugavnom RTOP-ovi se mogu upotrebljavati pogotovu tip 401 i kao patrolni brodovi. Triglav je odlicno opremljen za ulogu koja mu je namenjena.

Brod Triglav ide na Lampeduso za mesec i pol dana u pomoč Italiji oko spašavanja begunaca iz Afrike. Po mome sada je jedino Slovenačka mornarica sposobna na prostorima bivše juge da šalje jedan brod, koji bi bio operativan u Sredozemlju mesec i pol dana. Cronogorski Kotor vjerovatno nije više u funkciji za nešto takvo, Hrvatske RTOP su za ovakve zadače ili premale ili Kraljevi nemaju pogodne motore. Možda jedino školski brod Andrija.

Čestitam Slovencima na tom poduhvatu iako je to klasična šminka. Mala država i jedan brod i kao
rastura s mogućnostima.
Čestitam im jer su u prethodnim razdobljima na razno raznim forumima u okruženju blaćeni kako im taj
brod nije za ništa, pa ovo, pa ono.... Klasično opanjkavanje i ljubomora. Mirno  more slovenski mornari... ;)

Za obavljanje zadaće na Lampeduzi nije potrebno da to bude ratni brod sa snažnim naoružanjem. Hrvatska bi tamo mogla poslati Andriju Mohorovičića ili Fausta Vrančića (Spasioc) i oni bi sigurno bili pogodni za to. RTOP nikako ne mogu izvršavati takve zadaće i bespotrebno ih je slati. Isto tako mislim i za VPBR, pogodnije bi bilo poslati Oradu nego VPBR.

Odlično Slovencima,biće im toplije vezanim u talijanski nego u slovenački porat.Napraviće nekoliko vožnji,možda i akciju spašavanja na moru-ako se da uzbuna,i svi zadovoljni.Humanitarna misija vojske članice EU i obuka spašavanja na moru.

Francuski  minolovac u posjeti Kopru
Francoski minolovec obiskal Koper
Orion je bil prvič na obisku v Kopru že leta 2007, nazadnje pa je ladja francoske mornarice obiskala Slovenijo leta 2011. Ladja je namenjena odkrivanju, lokaliziranju, razvrščanju, sledenju ter uničenju oziroma nevtraliziranju min na morju.
Poglabljanje sodelovanja med državama
Kot je poudaril francoski veleposlanik v Sloveniji Mourier, ki je danes obiskal ladjo, je razlog za prihod Oriona v prvi vrsti v poglabljanju sodelovanja med državama, hkrati pa bo Orion lahko tudi obnovil zaloge goriva.
V okviru obiska bodo izvedli skupno potapljaško vajo odkrivanja in odstranjevanja min, pri čemer je veleposlanik spomnil na dosedanje izmenjave znanj in izkušenj.
Tudi kapitan ladje Jerome Conty je izpostavil dolgoletno sodelovanje med državama, ki se bo po njegovih besedah še letos nadaljevalo z udeležbo slovenskih potapljačev na skupni vaji Črna oliva, ki bo potekala v francoskem Toulonu.
 
Orion, ki šteje 48 članov posadke, od tega pet častnikov, bo svojo pot nadaljeval proti Benetkam in Črni gori, kjer bodo prav tako izmenjali znanja s tamkajšnjo mornarico, je še pojasnil Conty.
Na krovu je bil tudi poveljnik 430. mornariškega diviziona Boris Geršak, ki je spomnil, da je francoska mornarica že leta 1993 kot prva tuja mornarica z ladjo obiskala samostojno Slovenijo, od 1996 pa so začeli sodelovati tudi na področju protiminskega potapljanja. Tako se je do zdaj že kar nekaj slovenskih kadrov izšolalo v francoskih ustanovah.
V okviru tokratnega obiska se bodo slovenski predstavniki poleg skupnih vaj lahko seznanili tudi z novim protiminskim potapljaškim aparatom, ki je že v uporabi pri francoski mornarici, je pomen tokratnega obiska še orisal Geršak.[attachment=1]
http://www.regionalobala.si/novica/francoski-minolovec-obiskal-koper

još slike sa http://www.zurnal24.si/[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]
ako nekoga zanimaju podaci, nalaze se na http://en.wikipedia.org/wiki/Tripartite-class_minehunter

ova dva su danas došla i sidrila ispred kopra


[attachment=1]

[attachment=2]

Možda bi bilo bolje kad bi ova dva priloga stavili u temu "međunarodnja suranja" SV

Evo zašto su došli. Prije su bli u posjeti HRM u Splitu.

Vir: MORS
http://www.slovenskavojska.si/

Republiko Slovenijo bo obiskala skupina Natovih ladij

V petek, 28. februarja, dopoldne bo v koprsko pristanišče vplula skupina ladij Natovih stalnih protiminskih pomorskih sil (Standing NATO Maritime Mine Countermeasure Group 2-SNMCMG2). Skupina treh ladij bo na obisku v Republiki Sloveniji do ponedeljka, 3. marca. Poveljuje ji nemški kapitan fregate Matthias Seipel, sestavljajo pa jo nemška oskrbovalna ladja FGS Rhein v vlogi poveljniške ladje, nemški minolovec FGS Weilheim in italijanski minolovec ITS Chioggia.
Obisk bo potekal med načrtovano plovbo skupine po Sredozemskem morju in je namenjen nadaljevanju ter krepitvi vojaškega sodelovanja med silami zavezništva.

Predstavniki medijev bodo obisk skupine Natovih ladij lahko spremljali na novinarski konferenci, ki bo v petek, 28. februarja, ob 15.30 na poveljniški ladji FGS Rhein. Vkrcanje na ladjo bo s potniškega terminala Luke Koper, 15 minut pred začetkom konference.
Predstavniki medijev svojo udeležbo na novinarski konferenci potrdite do petka, 28. februarja, do 11. ure na elektronski naslov bernard.celhar(at)mors.si. V potrditvi prosimo navedite podatke o osebah, ki se bodo konference udeležile (ime, priimek, številka osebnega dokumenta).

V Natu delujeta dva sklopa pomorskih sil za takojšnje posredovanje. Prvega sestavljata dve stalni Natovi pomorski skupini (Standing NATO Maritime Group) – SNMG1 in SNMG2, drugega pa dve stalni Natovi protiminski skupini (Standing NATO Maritime Mine Countermeasure Groups) – SNMCMG1 in SNMCMG2.
Stalne Natove pomorske skupine so združene v večnacionalno pomorsko silo, sestavljeno iz plovil različnih zavezniških držav. Ta plovila (vključno s helikopterji) lahko Nato uporabi za sodelovanje na različnih vajah ter za posredovanje v operacijah in na misijah. Te skupine Natu omogočajo stalno razpoložljivo pomorsko zmogljivost za operacije in druge dejavnosti v miru ter v krizah in spopadih. Prispevajo tudi k prisotnosti zavezništva na morju, k izražanju solidarnosti, opravljanju rutinskih diplomatskih obiskov v različnih državah, k podpori transformaciji ter zagotavljanju širokega obsega vojaških pomorskih zmogljivosti za redne naloge.

USS Roosevelt bez pompe uplovio u Koparsku luku juče oko 0800 časova i vezao se daleko od radoznalih očiju, naš Triglav juče na putničkom terminalu.[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

VNL-11 Triglav na vjezbi u Boki Kotorskoj, 25.marta ove godine.

https://www.youtube.com/watch?v=tdBl2P3xNqg

Neznam kako je Lenić poručnik fregate? Kad smo radili skupa, ne u mornaričkoj jedinici, bio je poručnik niti nije imao pomorski VES. Vjerovatno je bio na kavom preškolovanju, jer kako vidim da je K-dant "Ankarana".

Nije više. Sad je na drugoj dužnosti. Vjerovatno je položio ispit za pomorski VEZ.

Kako mi je Iztok Prosen? I sa njime sam bio neko vrijeme, ali onda još nije znao da će nekad raditi u mornarici.

Neš virovat ! Sedi tu pored mene. Ja i on sami u kancelariji. :laugh:

Nije sken, ali mislim da se vidi pokoja sitnica

[attachment=1]

Original ?

31.3.2015.

Ameriška križarka iz prve zalivske vojne v Kopru

[attachment=1]
Kapitan Scott Robertson na drugi palubi, v ozadju na tleh lansirne celice raket tomahawk in sistem harpoon za boj z drugimi ladjami.

“Pripluli smo iz Grčije, kam pa gremo od tukaj, pa vam zaradi varnostnih razlogov ne morem povedati. Upam, da razumete,” nam je na poveljniškem stolu ene najbolj izpostavljenih ameriških križark včeraj povedal njen poveljnik, kapitan Scott Robertson. 400-članska posadka prihaja iz vseh koncev sveta, ponosni pa so, da služijo vojsko na ladji, ki je bila rojena v boju."

KOPER - “Ne, jaz nisem bil v nobeni boju. Ladja pa je bila. Splavljena je bila pred 26 leti, njena prva naloga pa je bila prva zalivska vojna. Dejansko je bila ladja rojena v boju,” nam je opisovanje ladje začel eden od poveljnikov na njej, Greg Carlson. Za razliko od njene vloge v boju pa so ladjo včeraj v koprskem pristanišču privezali povsem diskretno, skoraj skrito. Ob drugem pomolu je razen z morja in iz pristanišča ni moč videti od nikoder, ploščad pred njo pa so obdali z zidom iz zabojnikov.

[attachment=2]
Križarka Normandy je ena najbolj izpostavljenih bojnih ladij ameriške vojske.

Križarka Normandy (CG-60) je bila po drugi svetovni vojni prva ameriška bojna ladja, ki je na svoji krstni nalogi pristala ob bojišču. Splavili so jo spomladi 1988, predali v uporabo decembra 1989, leto dni kasneje pa so ob osvobajanju Kuvajta na iraške enote z nje že izstrelili 26 raket tomahawk. Leta 1993 so ameriški mornarji z njo zapluli v Jadransko morje in v okviru misij Združenih narodov nadzorovali zračni prostor nad vojskujočimi se ostanki Jugoslavije. Dve leti kasneje so se z ladjo spet vrnili na Jadran in odigrali pomembnejšo vlogo. Septembra 1995 so s 13 raketami tomahawk z ladje v pičlih petih minutah porušili srbske položaje v Lišini, severno od Banja Luke. Rakete so prvič vodili kombinirano, z ladijskim navigacijskim sistemom in sistemom GPS. Po prepričanju Američanov je raketiranje Lišine odigralo pomembno vlogo pri prepričevanju bosanskih Srbov, da so sedli za pogajalsko mizo. Jeseni 1997 so se z ladjo pridružili ameriški bojni skupini Nimitz, ki je napadla Irak. Križarko Normandy so sprva uporabili v bojnih nalogah, kasneje pa pri nadzoru celotnega zračnega prostora nad Perzijskim zalivom. V zalivu je ostala štiri mesece, po koncu drugega zavezniškega napada na Irak pa so ladjo razglasili za križarko, s katere so izstrelili največ tomahawkov. Ob 50-letnici izkrcanja v Normandiji je bila ladja leta 1994 na obali Velike Britanije in Francije glavno prizorišče dvotedenskih dogajanj, januarja 2010 pa so z ladjo zapluli do Haitija in pomagali v veliki humanitrani akciji ob katastrofalnem potresu.

Strogi varnostni pogoji

[attachment=3]
Na krovu je zaradi zagotavljanja varnosti ves čas vsaj tretjina posadke. Vojaki so do zob oboroženi v vsakem trenutku.

Sicer pa za vse ameriške vojaške ladje že nekaj let veljajo strogi varnostni ukrepi. Križarko Normandy smo si tako včeraj ogledali le novinarji, ne bo pa odprta za javnost. Preden smo vstopili na krov, so ameriški vojaki pregledali dokumente in s pogledom vse premerili od glave do pet. Carlson nas je najprej peljal na premec 173-metrske ladje, kjer je nameščen veliki top, ob njem pa 61 celic, v katerih se skrivajo lansirne rampe za razne rakete. Celice so tesno zaprte s pokrovi, ko pa iz njih proti cilju poletijo rakete, pošteno zažgejo in osmodijo tudi samo palubo. Ladja ima dva taka sistema, enega na krmi in enega na premcu, skupno torej 122 celic. Iz njih lahko izstrelijo sedem različnih raket, med katerimi so najbolj znane rakete tomahawk. “Koliko raket prevažamo, vam tudi ne moremo povedati,” je na vprašanje odgovoril kapitan ladje Scott Robertson.

Oborožitve na pretek

[attachment=4]
Na križarki so tudi helikopterji, ki jih po posebnih tirih potegnejo na palubo. Proces traja približno eno uro, ko jih spravijo, pa jim zvijejo rep in propelerje.

Križarka Normandy se lahko s svojimi raketami, torpedi in drugim orožjem brani napadov iz zraka, pod vodo in na vodi, obenem pa lahko napada tudi cilje na kopnem. To je počela v prvi in drugi zalivski vojni, vmes pa zasipala z raketami tudi položaje Srbov v Bosni. Na zadnjem delu ladje sta, varno v debeli pločevini, shranjena tudi dva helikopterja tipa seahawk. Preden ju spravijo na varno, jima stisnejo repa in propelerje.

“Seveda, danes točimo gorivo,” je na vprašanje ali se bodo v Kopru tudi oskrbeli, včeraj povedal kapitan. Ko smo mu povedali, da se bo cena goriv v Sloveniji danes občutno pocenila, se je samo nasmejal. “Hvala bogu, ga ne bom plačal z mojo kartico. Ampak s kartico strička Sama,” se je pošalil. Sicer pa je povedal, da bo do četrtka zagotovo obiskal Koper in druga obalna mesta. “Iščem dobro hrano in dobro vino. In seveda sprostitev, saj se kapitan na ladji ne more sprostiti,” je dejal.

Robertson poveljuje ladji od maja lani, na njej pa bo ostal predvidoma dve leti. Preden je prevzel poveljstvo Normandy, je poveljeval manjšim ladjam. Poveljevanje bojni križarki ali letalonosilki je na nek način vrhunec poveljevanj v vojaški mornarici, je pojasnil. Na vprašanje o vojni z Irakom je dejal le, da so bili ponosni člen koalicije, na vprašanje, ali je sam sodeloval v vojaških spopadih na kakšni drugi ladji, pa ni želel odgovoriti.

Greg Carlson je ponosno povedal, da za služenje v ameriški vojaški mornarici ni treba biti ameriški državljan. “Naša posadka prihaja iz vseh koncev sveta. Imamo tudi Afričane in Evropejce,” je pristavil. “Ne, Slovenca pa nobenega,” je odgovoril na naše vprašanje, “pa sem se pozanimal, ko sem izvedel, da prihajamo k vam. Imamo pa nekaj Grkov. Je to dovolj blizu?”

Na krovu ves čas vsaj tretjina posadke

Sicer pa je, podobno kot na kopnem tudi na ladji strogo varovanje. Na vsaki palubi je stal oborožen vojak s prstom na petelinu avtomatske puške. “Seveda posadka komaj čaka, da gre na kopno,” je dejal Robertson, “ampak v vsakem trenutku mora biti na ladji najmanj tretjina ekipe. Da je ladja polno operativna in varna.”

In medtem ko smo ladjo zapuščali, so vanjo ravno začeli točiti prvo cisterno s približno 20.000 litri dizla. Ladjo namreč poganjajo štiri dizelske turbine s skupno približno 100.000 konjsko močjo. Da njene rezervoarje natočijo do vrha, potrebujejo približno 1,5 milijona litrov, ladja pa doseže najvišjo potovalno hitrost približno 60 kilometrov na uro.

Autor : Danijel Cek
Izvor : primorske.si (http://www.primorske.si/Novice/Istra/Ameriska-krizarka-iz-prve-zalivske-vojne-v-Kopru)

Imamo li dopisnika u Kopru da napravi koju fotografiju?

http://www.siol.net/novice/slovenija/2015/07/ladja_triglav_se_bo_vkljucila_v_boj_proti_tihotapcem_ljudi_v_sredozemlju.aspx

Evo i države sa malim morima trebaju u zajedništvu država (u tom primjeru radi se o EU) dati svoj doprinos. Sukladno sa materialnim, financiskim i ljudskim resursima.
Triglav ide več drugi put u godini i pol na zadaču u inostranstvo.

"Triglav" i "Ankaran" u redovnom remontu u trščanskom suhom doku.

Vir: MORS
http://www.slovenskavojska.si/
07.08.2015

Vzdrževalna dela na plovilih Triglav 11 in Ankaran 21 v polnem teku

Od 22. junija do najpozneje 31. avgusta sta večnamenska ladja Triglav 11 in hitra patruljna ladja Ankaran 21 na rednem vzdrževanju v suhem doku tržaškega pristanišča.

Na obeh ladjah opravljajo obsežnejša obdobna vzdrževalna dela na posameznih sklopih, kot so čiščenje in barvanje trupov, zamenjava anod galvanske zaščite, druga dela na trupih (varilska dela, zamenjava sesalnih ventilov, filtrov itn.), vzdrževalna dela na drugih sklopih ladij, redno in investicijsko vzdrževanje navigacijskih sistemov ipd. Dela, za katera ni nujno, da sta ladji v doku, bodo po vrnitvi ladij opravljena na matičnih privezih v koprskem pristanišču.

Dela potekajo skladno s pogodbo, sklenjeno na podlagi javnega naročila, o vzdrževanju ladij in vanje vgrajenih sistemov, v Trstu pa predvsem zato, ker je suhi dok, ki je ustrezen za vzdrževanje plovil takšnih gabaritov, najbližji, ki je na voljo. Suhi dok omogoča, da se hkrati izvajajo vzdrževanja na obeh ladjah, kar je s finančnega vidika racionalneje.

Na ladjah so ves čas prisotni pripadniki 430. mornariškega diviziona Slovenske vojske, ki v delovnem času opravljajo vzdrževalna dela, zunaj njega pa zagotavljajo varovanje ladje.

Hitra patruljna ladja Ankaran (dolga 25,4 metra) je v operativno uporabo 430. mornariškega diviziona prišla iz Izraela leta 1996, večnamenska ladja Triglav (dolga 49 metrov) pa iz Rusije leta 2010.

Kako to vide novine.. :zid

Ima novinara koji korektno obavljaju svoje poslanstvo i izvode korektno obaveštavanje  pučanstva. A ima njih koji okreču kocku i po nalogu svojih šefova iz pozitivnih vjesti prave škandale, negativne senzacije... samo da se prodaje. Čitatelje tih svojih negativnih članaka nađu među nerazgledanim ljudima.

Kad sam zadnji put prelistao te novine jedino je valjala zenska u sredini.

Da istina je. ;D

Po drugi put TRIGLAV ide na misiju u mediteran.

http://www.siol.net/novice/slovenija/2015/10/triglav_fotozgodba.aspx

Vježba - Postupak pretrage "sumljivog" broda

https://www.youtube.com/watch?v=0tb4KorgcWE

Kolko vidim ozbiljni propusti u proceduri.
Kada se brod zaustavi, sva posada broda (osim eventualno jednog koji ostaje za kormilom mora se skupiti na otkriveni, nezasticeni dio palube da se moze osmotriti s broda koji sprovodi kontrolu.  Kada se to desi onda se spusta camac u more s grupom za pregled i sprovodjenje. U to vrijeme posada broda (okupljena) je na nisanu brodske posade dok se grupa za pregled i sprovodjenje ne ukrca na brod. Brod matica (u ovom slucaju Triglav) treba se pozicionirati  sa strane malo izmaknut prema krmi.
Cijelo vrijeme pregleda i sprovodjenja posada zaustavljenog broda stoji na otvorenom dijelu palube (pod strazom) tako da posada broda matice moze imati pregled.
U pregled prostorija izvodi se pojedinacno clan posade (to je ucinjeno shodno dobroj praksi)

Kakav je propisani postupak, neznam. Ja bio na TČ, pa nismo zaustavljali brodove (ribarice), nego ponekad samo asistirali.
Pa i logičnije mi je, da se posada zaustavljenog broda skupi i da su na "oku" (pitanje je dali zaustavljeni brod sudjeluje u potpunosti sa kontrolom).

Da po međunarodnim procedurama ima tu više propusta. Nekoliko njih.

Postovani @duje,

postupak je onakav kako je opisano, postoji pravo gonjenja u medjunarodnom pomorskom pravu gdje suverena pomoska drzava moze podvrgnuti zaustavljanju ili kontroli brodove koje se u momentu pocetka gonjenja nadju u njenim teritorijalnim vodama.
Pocetak "gonjenja" na moru definira pravni pocetak zaustavljanja, a svako suprotstavljanje znaci nepostupanje po naredjenju ovlastenog sluzbenog lica (ista ovlascenja kao policija).
Ukolko se posada ne povinuje naredjenjima, nakon upozorenja koje se takodjer zavodi u brodski dnevnik, moze se pribjeci primjeni sile. Znaci, ukoliko se ogluse da se skupe na pramcu (palubnoj cistini), oglusili su se na naredjenje.

Ne sumnjam da je postupak takav kao što si opisao, jedino sam rekao, da neznam (nisam znao dok nisi napisao) da je to tako.

Izgleda da je mediteran pun izbegličkih i krijumčarskih brodova.

http://www.slovenskavojska.si/odnosi-z-javnostmi/sporocila-za-javnost/novica/nov/posadka-vecnamenske-ladje-triglav-prvic-resevala/

VNL 11 Triglav u ponedeljak 14. decembra "spasila" 109 ljudi.

http://www.slovenskavojska.si/odnosi-z-javnostmi/sporocila-za-javnost/novica/nov/posadka-vecnamenske-ladje-triglav-resila-109-ljudi/

Dobar članak na RTV SLO, kažu , da je VNL 11 iz mora do sada povukao preko 600 ljudi

[attachment=1]

 

izvinite, bilo je jako pozno noči i nisam prilepio link za članak:

http://www.rtvslo.si/slovenija/triglav-na-siciliji/381781

To su ti beli "gumenjaci", koji su večinoma brez motora, koje dovlače drugi brodovi i puste jih da jih "uhvate"? A kad vidu brodove, izbuše jih, tako da jih moraju rešavati.

 Nakon 5 mjeseci, Triglav opet u domačoj luci.

http://www.rtvslo.si/slovenija/po-1-072-resenih-prebeznikih-ladja-triglav-spet-v-domacem-pristanu/388106

[attachment=1]

Današnji povratk sa misije.

Poslije 5 mjeseci na moru, brod je dobro održavan, ne vidim korozije - vjerovatno su barem popravili boju za povratak u SLO, svak im čast!

Fotografije Tomi Lombar "Delo" Ljubljana http://www.delo.si/

Današnji povratk sa misije.

Fotografije Tomi Lombar "Delo" Ljubljana http://www.delo.si/

https://www.youtube.com/watch?v=icsnDNtgeRI
https://www.youtube.com/watch?v=6dHZrp1KcgA

Hrvatski analitičari su u 2011 godini kazali o ovom brodu sledeče:

Jedan od motiva za nabavku Triglava je sasvim sigurno i želja za pokazivanjem zastave ili čak osnaživanje pregovaračkih pozicija u svezi zajedničke problematike morske granice. Mnogi ozbiljni analitičari se slažu da Triglav ima vrlo malo šansi da se pojavi u nekoj od međunarodnih vojno-pomorskih operacija kao što je npr. ATALANTA ili nekoj možda još zahtijevnijoj. Razloga za to je previše a ovdje će biti spomenuta samo tri najvažnija. Kao prvo, Triglav, odnosno općenito klasa Svjetljak nije tehnički prilagođena niti taktički sposobna za dugotrajniji tranzit i boravak  na otvorenom moru. Sa svojih 375 tona punog deplasmana i nepunih 50 m duljine, Triglav to jednostavno ne može podnijeti. Čak i za Jadransko more bilo bi poželjno da izvanobalski ophodni brod bude deplasmana 600-900 t i barem 70-80 m duljine, poželjno s helikopterskom platformom i velikim smještajnim kapacitetima. Drugi ograničavajući razlog je njegova nedovoljna autonomnost i problematika vezana za njegovu logističku podršku. To je ozbiljan problem i za puno modernije, puno ozbiljnije i nemjerljivo iskusnije ratne mornarice od postojećih jadranskih mornarica a pogotovo 09_triglav_30111za najmlađu s ovih prostora – slovensku. I na koncu, još i treći ograničavajući razlog, možda i najveći: nikada u povijesti svog postojanja zapadni vojni savez (NATO) nije za provedbu bilo kakve združene međunarodne pomorske operacije u  uključio 50 % nacionalne vojne flote zemalja članica pa tako to sigurno neće biti slučaj ni sa Slovenijom.

Pa kako sada izgleda, ovaj brod nije toliko loš. Ni slovenska mornarica. Bravo momci. ;D :marinero

Otisli. Obavili. Vratili se. Svaka cast!  :klap

I opet otišli na vježbu u Italiju. ;)

Zamolio bih kolege iz Slovenije za malo više informacija i pokoju sliku o aktivnostima slobenske RM.

Za danas:

https://www.youtube.com/watch?v=dODr0Zzo5xA      https://www.youtube.com/watch?v=rR2HS4r8md0

https://www.youtube.com/watch?v=Q7cXf-rC6xk

https://www.youtube.com/watch?v=4mwSYiiaSD4

https://www.youtube.com/watch?v=equcBhsAxmE

https://www.youtube.com/watch?v=TtEeoUiWjYA

nekoliko slika sa neta i you tube-a:

[attachment=1]

Nazadnoj vežbi ADRION. U pozadini albanski brod i hrvatski brod

[attachment=2]

[attachment=3]

Dolazak u Piran

[attachment=1]

U Koper uplovio NATO brod britanske mornarice  Enterprise. u Kopru če boraviti do ponedeljka.

http://www.rtvslo.si/lokalne-novice/v-koper-vplula-natova-britanska-vojaska-ladja/429830

Slike broda Enterprise od juče iz Kopra

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

[attachment=1]

https://en.wikipedia.org/wiki/HMS_Enterprise_(H88)

mislim , da bi se mogla otvoriti tema "strani ratni brodovi u posjeti Slovenski ratnoj mornarici" .

ako može hrm imati temu za svaki topic, čak i za sve brodove, zašto ne i "SRM" ??

Pokreneš temu i stvari se odvijaju, ko ti brani.

poz.

ok nisam znao da mogu svi otvarati nove teme..

Snowy, punopravni si član Palube i imaš mogućnost pokretanja tema. Nitko ti ne brani da pokreneš novu temu ukoliko imaš kvalitetnog materijala za nju i ukoliko je u skladu s tematikom, standardima i pravilnikom foruma. Isto tako nitko ne brani pokretanje teme o posjeti stranih ratnih brodova Sloveniji. Ne vidim poantu referiranja na HRM, nije HRM kriva što nema teme koju želiš. Bilo koji član Palube, bio iz Slovenije ili ne, mogao ju je pokrenuti, kao što su se pokretale teme o HRM. Na članovima je da pokreću i održavaju teme o kojima imaju (sa)znanja, materijala i interesa, a na uredništvu da im omogući pokretanje tema, da ih u tome prati, podržava, usmjerava i pazi na poštivanje standarda i pravilnika.

Što se "SRM" i srodne tematike tiče, na Palubi postoji nekoliko tema:

1. Slovenska Ratna Mornarica (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,5517.0.html)
2. Slovenski Višenamjenski brod Triglav 11 (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,7114.0.html)
3. Slovenske vojnopomorske zastave (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,26362.0.html)
4. Pripreme za vježbu i vježba Adrion Livex 2012 (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,18754.0.html)
5. Pomorska policija Slovenije (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,7461.0.html)

O aktivnostima "SRM" pisalo se i u drugim temama, primjerice Međunarodne operacije i mirovne misije SV (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,7111.0.html), a o posjetima pojedinih stranih ratnih brodova Sloveniji članovi iz Slovenije su izvještavali i u temama posvećenim pojedinim brodova, kao što je npr. ML o nedavnoj posjeti jedrenjaka talijanske RM Palinura Sloveniji napravio posebnu temu posvećenu tom brodu - Jedrenjak PALINURO (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,29168.0.html)

Kad se tema jednom pokrene, lako se u nju prebace odgovarajući postovi iz drugih tema.

Triglav odlazi na misiju a več više godina mu ne radi 30mm top!

https://www.24ur.com/novice/slovenija/vojaska-ladja-triglav-na-krizno-obmocje-brez-resne-oborozitve.html

Da li je to po NATO standardima da ne radi top?  :o

Top je nebitan jer nam nije u 30mm nato kalibru vec nekom istocnom... :zid


Nadam se da je to jedini problem na Triglavu.

Pa to je prava mirovna misija, jos rozice da stave umjeto zastavne gale i to je to?!

I naši če kupovati Boxere. Ne mogu održavati ni jedini mornarički top.

Predlazem Nunchake, mornaricka vezija, za blisku borbu, prsa o prsa.  ::)
Salu na stranu, mislim da nije pitanje odzavanja, vec novca namjenski izdvojenog za tu svrhu, tehnicari im nisu daleko, u Sibeniku, mogu odrzavati top. Mozda je brod jos u nekoj garanciji, pa se cekaju Rusi koji su pod sankcijama. Tako je kada vojsku vode pravnici i moralisti po struci.

Triglav bez pogona

https://www.24ur.com/novice/slovenija/vojaski-ladji-triglav-na-misiji-odpovedali-vsi-trije-motorji.html

Malo šira verzija sa videom

https://www.24ur.com/novice/slovenija/vojaski-ladji-triglav-na-misiji-odpovedali-vsi-trije-motorji.html

več kada smo dobili ovaj brod, u hrvatskim novinama bile su analize, da če slovenija teško održavati ovaj brod. Kada je bio nov, nekako je to išlo, sada treba na brodu da se uradi redovni servis, a za tako nešto Slovenija nema ni para a još više, nema ni tehničkog karda, koji bi to i uradio.

Slovenska vojska bi zajedno sa policijom trebala imati oko 4 brodova klase CV 90 i 4 manja umenjaka kao što jih ima sada policija i lučka kapetanija.

Ima li novosti o kvaru

Otkazivanje rada tri motora skoro istovremeno malo je vjerojatno da je zbog samih motora.
Najvjerovatnije moze biti do loseg goriva, greske u sutavu dovoda goriva ili loseg rezima ekspoloatacije (voznja duze na malim ili velikim brojem okretaja)

Dal je do sada bilo slicnih kvarova

Jedan je otkazao neposredno posle polaska, a za ostala dva se kaže da su odjednom stala.

U donjem članku se navodi "problem u brtvama za glave motora".

16.05.2018.

POKVARILA MU SE SVA TRI MOTORA: Slovenski vojni brod potegao do Sicilije i stao

[attachment=1]Photo: slovenskavojska.sl

LJUBLJANA/KOPER – Havarija svih triju motora patrolnog broda slovenske vojske Triglav, koji je sudjelovao u međunarodnoj misiji suzbijanja ilegalnog krijumčarenja ljudi u Sredozemlju, izaziva nedoumice kod slovenskih vojnih i civilnih stručnjaka.

Višenamjenski ratni brod klase Svetljak, kupljen prije osam godina u Rusiji, upućen je krajem travnja u misiju ‘Sophia’, ali mu se već na putu prema Italiji najprije pokvario jedan motor, a kasnije u vodama oko Sicilije i ostala dva, piše Hina.

Za popravak će prema informaciji glasnogovornika slovenske vojske biti potrebno najmanje sedam dana, dok ne dođu rezervni dijelovi.

Kako je u utorak javio slovenski radio, brod je privezan na pristaništu na Siciliji gdje se popravljaju kvarovi i čekaju dijelovi.

Navodno je glavni problem u brtvama za glave motora jer su stare otkazale, a novih nema na zalihi, pa su naručene od proizvođača.

https://youtu.be/28JG7BqH47o

Vojni stručnjaci u slovenskoj vojsci otklanjaju primjedbe da je Triglav star i neprimjeren za sudjelovanje u većim operacijama i tvrde da može ploviti još 20-ak godina. Ipak, priznaju da je otkazivanje svih triju motora čudno i neuobičajeno.

Profesor Peter Vidmar s Fakulteta za promet i pomorstvo rekao je da je neuobičajeno da sva tri motora, glavni i pomoćni otkažu. Više je pretpostavki kako se to moglo dogoditi, na primjer da prijašnji servisi motora nisu bili napravljeni kako treba.

– To su MTU motori, u pomorstvu vrlo poznati i kvalitetni. Vrlo je neuobičajeno da otkažu odjednomn na takav način. Moglo bi se dogoditi da otkaže jedan, ali u tom bi slučaju ostala dva normalno radila, a brod bi bio u pogonu – kazao je Vidmar.

Umirovljeni kontradmiral Renato Petrič sumnja da se radi o propustima prilikom redovnog održavanja.

– Ako je problem doista u brtvama glave motora, onda nije upitno redovno održavanje broda jer se ti elementi mijenjaju samo kod većih popravaka, što Triglav do sada nije trebao – kazao je Petrič.

Dodao je da poznaje posadu Triglava i da je ona osposobljena za sve situacije na brodu, no da bi se možda kod motora moglo raditi o umoru materijala.

– Ako Nijemce nije sram što im nije u pogonu njihovih 6 podmornica, onda se niti mi ne smijemo stidjeti takve tehničke greške – kazao je Petrič, dodavši da će nešto više o tome kako je došlo do havarije moći reći tek nakon što se motori rastave.


Hina, Nacional, Morski.hr (http://morski.hr/)

E jbg ako nemaju rezervne brtve.

Zbog ovakvog razmisljanja se i desija kvar. Kako se moze izvlaciti i traziti opravdavanja na racun tudjih gresaka. Ako njemci zapustaju svoju vojsku kako to moze biti primjer za Sloveniju. Umisto da gledaju kako biti sto bolji...a i to sa brtvama glava mi je sumnjivo

Triglav opet plovi

https://www.24ur.com/novice/slovenija/bojna-ladja-triglav-po-okvari-motorjev-ponovno-na-operativni-nalogi.html

Triglav se vratio v Koper 


http://www.rtvslo.si/slovenija/vojaska-ladja-triglav-se-je-vrnila-z-misije-sophia/462160

Još jedan članak i video

https://www.24ur.com/novice/slovenija/triglav-spet-doma.html

Malo moderne tehnologije 


https://www.24ur.com/novice/slovenija/ameriski-raketni-rusilec-uss-porter-na-obisku-v-kopru.html

U posjeti Sloveniji odnosno Kopru od 21. do 25.10. boravio je školski Brod Brazilske ratne mornarice "Brasil"

[attachment=1]

Članak o posjeti i fotoreportaža na linku : Brasil – plavajoča 'ambasada' in vojaška ladja, ki jo upravljajo kadeti (https://www.24ur.com/magazin/reportaze/brasil-ambasada-in-vojaska-ladja-ki-jo-upravljajo-kadeti.html)

Jedan od brodova Niteroi klase (Vosper Mk.10) već duže se koristi kao školski brod.