PALUBA

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Slike artiljerijskog naoružanja.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

//Alo, imamo sliku, možemo li dobiti malo tona (teksta)? ;)//

@kontraAdmiral1 Imaš u nazivu fotografija opis fotografije.

nisam (još) admiral, ali neki opis mi i meni dobro došo......
zašto su ta dva broda zajedno u istom topicu?
jedan sliči na bismarcka a drugi na neki engleski brod HMS......

Ovde nema nikakvog Bizmarka, a ovo je samo galerija fotografija, a u svakom slučaju brodovi zaslužuju da budu obrađeni, ali na drugom mijestu.

ok
hvala za odlične fotografije

A osobito su informativni i inspirativni potpisi pod slike koje je stavio barba Motorist: 21, 22, 23, itd. ;)
Ostajem pri tome da bi meni, a očito i kolegi kukadoru, dobro došlo malo teksta.

Moja greška mislo sam da je upućeno ML-u.

Glavna artiljerija Gnieisenau-a[attachment=1][attachment=2]
Atlantski zid je jedna od najobsežnijih utvrda-fortifikacija, kja je ikad izgrađena. Uzduž obale Norveške bilo je preko 200 baterija koje su imale preko 40 topova kalibra 240 i više.
Odlaskom Nijemaca , Norvežani su zadržali i održavali te fortifikasije kao zaštitu obale sve do 1990g. Iz tog razloga njemački topovi 406mm,380mm i 280 mm su sačuvani u dosta dobrom stanju do danas.
Tako je sačuvana dugo i trocjevna topovska kula, sa topovima 283 mm sa bojnog krstaša Gneisenau koja je montirana kao obrambena baterija  na Austtrat-u na poluostrvu koji zatvara Trondheim fjord u centralnoj Norveškoj.
Šest kula  je bilo proizvedeno za Scharnhorst i Gnieisenau.
280mm SK C/34  top je imao kao i svi njemački topovi 280mm u stvari kalibar 283mm. Život cijevi je bio oko 300 ispaljenih granata, sa maksimalnim punjenjem, posle čega se cijev morala mijenjati. U cilju očuvanja cijevi u cijev je mogao biti umetnuta cijev od 88mm za trenažne svrhe.
280mm SK C/34 su bili poboljšana verzija topova SK C/28 koji su bili ugrađeni na džepne bojne brodove.
Tri topa su ugrađena u teško oklopljene okretne kule, kod kojih su sve operacije, uključujući dizala za municiju, transportere radile na hidrauliku.
Sistem za elevaciju cijevi isto je pogonjen hidraulički, a u slučaju kvara moglo se pokretati cijev i električnim putem. Inače elevacija cijevi je bila moguća od 40 stepeni do -8 stepeni.  Kula je zhvatala segment od 290 stepeni.
Svaka cijev je imala svoj motor za elevaciju, tako da je praktički svaka cijev bila posebno upravljiva po elevaciji.
Domet topova je bio 42,6km. Brzina paljbe je bila 3 granate u minuti. Ovisno o tipu municije brzina zrna na ustima cijevi je bila 890 do 900m/s.
Na Austratt-u je bila montirana kula C-CCaesar (krmena kula), a B (Bruno) je bila montirana na Fjell-u, otok Sotra ispred Bergena.
Tematika je interesantna i ovo je samo letimičan prikaz.
Inače topovi nisu dejstvovali prema neprijateljskim brodovima, a danas je batarija (od 1991)muzej otvoren za posjetioce
[attachment=3][attachment=4]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Još jedan interesantan podatak. Scharnhorstu je sa svojim topovima 280mm postigao pogodak na udaljenosti od 24,200 m, pogodivši britanski nosač aviona HMS Glorious, trečom salvom.
To je neprevaziđen rekord pogotka  na toj daljini.
Glorius i dva razarača u njegovoj pratnji su potopljeni, a sve se dešavalo za vrijeme operacije Juno, 08. juna 1940g.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Bravo, ML, to se traži: dijalektičko jedinstvo slike i teksta!  :klap
Nego, za jednog od braće moglo bi se reći da je stradao zbog radara...

Od radarskih uređaja bili su prvotno opremljeni 81,5 (368 MHZ) FuMO 22 radarom čija se antena nalazila na pročelju tornja daljinomera. Okretala se zajedno sa daljinomerom pa su se sustavi mogli upoređivati, kasnije dobija FuMO 26 koji je ugrađen na krmeni daljinomer. Od opreme je imao i FuMB Samos, pasivni set, koji je služio za detekciju neprijateljskih radara a od podataka se dobijao samo azimut neprijateljskog radara. Od pasivnih detektora su imali i FuMB Bali, čiji su dipoli postavljeni na jarbol ili na sošnjak.
Scharnhorst je stradao radi nepouzdanog radara, tokom gonjenja otkriven je od radarom sa HMS Duke of York(na 25NM), ploveči u kursu presretanja. Kad je razmak pao na 11000m, na iznenađeni Scharnhorst je otvorena vatra. To je bio početak njegovog kraja.(26.12.1943g)
FuMo 26 je imao domet 20-25km, a ni pasivni sistemi nisu zaznali radarski snop sa neprijateljskog broda.

antena FuMO 22 (2x6m) [attachment=1]

antena za FuMO 26 (od februara 1942), ispod se vidi okvir antene za FuMB 4 [attachment=2]

[attachment=3]

Odlično, kolega ML-u! Dostojno za admiralski ispit!  :klap

Jedna od najčistijih slika Scharnhorsta

[attachment=1]

http://img217.imagevenue.com/img.php?image=15025_Scharnhorst_122_1115lo.jpg

Ista slika,obojena.[attachment=1]

Kolege, Galerija fotografija- samo ime kaže, namenjena je za fotografije.

Za sve ostalo o brodu/brodovima otvara se nova tema...

((Didaktika, odn. pedagogija/andragogija, rekla bi da je sinergija slike i teksta mnogo učinkovitija od samog teksta i osobito same fotografije. Ali, ako je već tako čvrsto postavljeno, ostanimo vjerni tradiciji, makar /pretpostavljam/ mnogim Palubnicima fotografije bi mnogo više značile kad bi ih maheri uputućivali na ono što one znače; na kontekst, pojedinosti i sl.))   

[attachment=1]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Malo i za strojnike.[attachment=1][attachment=2]

Gnajzenaua i Šarnhorsta, te demonske braće izuzetne ljepote, nikad dosta...

Jedna fotografija na kojoj se Šarnhorst šepuri sa svojim novim pramcem
[attachment=1]

U luci
[attachment=2]

Na krstarenju
[attachment=3]

Prva ratna zima, okovani ledom...

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

((Da ne vidi koji antitekstovni moderator: možemo li saznati što je to atlantski pramac?))

Da budemo mala školica pored sličica. Za razliku od ravnog pramca atlantski pramac je izvijen u obliku V i u odnosu na palubu dignut, ima lagan uspon do početne točke pramca. Atlantski pramac pri posrtanju ima veči uzgon i poboljšava maritimna svojstva broda.
Pored boljih maritimnih osobina broda, smanjuje se i zaljevanje pramčane topovske kule.
Nijemci su slične preinake izvršili i na Graf Zeppelinu koji je originalno 1940g isto imao ravan pramac, a i Bizmark je prvotno imao ravni pramac koji je u toku gradnja izmijenjen u tzv atlantski pramac po iskustvima dvojice braće iz ovog topika.[attachment=1][attachment=2]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Ova je pokupljhena u jednom Kriegsmarine lotu pre par nedelja u Bubanj Potoku od tamnoputih gastosa

[attachment=1]

Fotkano u Heikedorfu kod Kiela 1941.

Hvala na školici! Pa(p)ćić mali  ;)

из каталога ONI (Office of Naval Intelligence)
[attachment=1]
[attachment=2]

Gnajzenau...

[attachment=1]

Oklop boka.

[attachment=1]

Da obnovimo gradivo... uprkos "konzervativnosti" ili cak zastarelosti i jednostavnosti resenja, oklopna zastita i Scharnhorsta i Bismarcka pokazala se u realnom boju izuzetno dobro. Glavni pojas Scharnhorsta bio je cak nesto malo deblji neko kod Bismarcka - 350:320mm. Bismarck je imao samo deblji gornji pojas - 145:45mm.

Вероватно у Гдињи, 1945.

https://youtu.be/hs2lnF-LiCQ