PALUBA

Stvaranjem prve jugoslovenske drzave 1918. godine i njene kraljevske mornarice, javila se potreba za nabavkom skolskog broda na kome bi se kvalitetno obučavao ppomorački kadar. Kako nisu odobrena novčana sredstva za ovu nabavku, juna 1926. godine organizacija „Jadranska straža“ koja se bavila popularizacijom pomorstva medju južnim Slovenima započinje u saradnji sa mornaricom sveobuhvatnu akciju prikupljanja novčanih sredstava za nabavku broda. Na taj način je obezbedjen milion dinara, dok je ostatak do tražene sume „namakla“ mornarica putem kredita i ratne reparacije. Ukupna potrebna suma bila je 8.407.030 dinara ili 622.743 ondašnjih maraka.

Ugovor za gradnju skolskog broda sklopljen je 4. septembra 1930. godine sa nemackim brodogradilistem "H. C. Stulken Sohn" u Hamburgu. Školski jedrenjak dobio je ime "Jadran", a porinut je 25. juna 1931. godine. Zbog nastalih problema oko naplate potraživanja iz ratne reparacije, brod biva završen tek 27. juna 1933. godine, kada je i isplovio. U Tivat, gde mu je i danas matična luka, uplovio je 16. jula 1933. godine u 10 časova, uz svečani doček, kako i priliči.

Već naredne godine š/b "Jadran" počeo je sa svojim školskim krstarenjima. Pre Drugog svetskog rata bilo je sedam vožnji van Jadranskog mora, a posle rata samo pet, jer primat u krstarenjima preuzima š/b "Galeb". Primat preuzima nazad 1997. godine krstarenjem do Grčke, da bi već sledeće godine otplovio za Lisabon.

Najzanimljivije i najduže putovanje š/b "Jadran" (11.262 nautičkih milja) bilo je na ruti Dubrovnik-Njujork-Boston-Dubrovnik u vremenu od 20. aprila 1938. godine do 21.juna 1938. godine.

Tokom Drugog svetskog rata školski brod "Jadran" koristila je italijanska ratna mornarica, takodje kao skolski brod pod imenom "Marko Polo". Kapitulacijom Italije započinje težak period broda. Zapušten, ogoljen, opljačkan, bez jarbola, dočekao je kraj rata u jednom od kanala u Veneciji gde je služio kao most. 1946. godine Jadran biva dotegljen u remontni zavod “SA-KO” u Tivtu, gde se do 1949. godine vrši remont.

Školski brod "Jadran" je jedrenjak tipa "barkantin" deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara. Širina na glavnom rebru je 8.90 m, srednji gaz je 4.05 m, visina velejarbola 39.1 m, a površina jedara 933 m2. Ukupna duzina konopa je 11 kilometara. Glavni motor mu je "burmajster-alfa" 353 KN i razvija maksimalnu brzinu od 14 čvora. Na jedrenjaku postoje tri jednokrevetne, dve dvokrevetne i tri cetvorokrevetne kabine, zatim po jedan dvanaestokrevetni i tridesetokrevetni prostor. Ostatak posade spava u “visaljkama”.

Ovaj brod je do sada prevalio preko 400.000 morskih milja, obišao gotovo sve luke u Evropi, od Crnog do Baltičkog mora. Sa zalihama od 48 tona pitke vode i 27 tona goriva, može da plovi 15 dana bez pristajanja.

[attachment=1][attachment=2]

Много је писано о њему, али изнова кад год га угледам осјећам исто усхићење као онда када сам га видио први пут, још као клинац.Мислим да ће увијек изазивати код мене лијеп осјећај.Није ни чудо што  сви хоће да га имају.Ове слике Јадрана сам усликао за задње двије године.Ове из ваздуха 13.07 2006. а ове друге љетос.Ту је једна од прије другог свјетског рата, можда баш приликом његовог доласка у отаџбину, ја сам је мало обојао...не замјерите. ;)

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Hehe... Na slikama je Bojana Bojnić, moja prijateljica. U trenutku slikanja, bila je marketing menadžer časopisa "PC Press".

Да, слике су настале на инфофесту у Будви 2003 године.Лијепа ти је пријатељиаца. ;)

ZOKS je postavio slike sa krstarjenja ŠB JADRAN do Barcelone. Između ostalog je i slika novina prilikom posjete Cagliariju na Sardiniji. U članku piše, da je grad "posjetio Jadran, brod UNESCA". Kakva je tu veza?

U CG UNESCO štiti svega dva objekta: stari Kotor i Nacionalni park Durmitor:

Montenegro became the 192nd Member State of UNESCO on 1 March 2007.
Two sites in Montenegro are inscribed on the World Heritage List, the medieval city of Kotor and the National Park of Durmitor.

Link ka galeriji:

http://picasaweb.google.com/khgaudry/S2B_Jadran?authkey=C0kkYuLdV6k# (http://picasaweb.google.com/khgaudry/S2B_Jadran?authkey=C0kkYuLdV6k#)

Stvarno nesvakidašnje slike - prilika za one koji nikada nisu zavirili ispod palube da vide kako to izgleda. Hvala Zoks!  :)

Jel ono španjolski kralj Juan Carlos na nekim slikama?

Koliko se secam, nekad se sa s/b "Jadran" polagao venac u Plavu grobnicu na Krfu i nikada se nije desilo da se ne oda pocast srpskim vojnicima. Prosle godine toga nije bilo. Evo jedne slike cisto da se potsetimo vremena kada se istorija nije zaboravljala.

[attachment=1]

nazalost mene ne iznenadjuje sto nisu pri povratku iz barse polozili vjenac u plavu grobnici vec znajuci ih pomalo me iznenadjuje sto nisu polozili vjenac poginulim njemcima bugarima i svim ostalim protivnicima srstva .
a jos ce biti tuznije kada ni sadasnja vlast u srbiji to ne uradi tj mozda oni poloze vjenac na ubice srba u prvom ratu

Cini mi se da sam video neke fotke sa poslednjeg krstarenja s/b "Jadran" i da mesing nije uglancan kako bi trebalo da bude. Cisto da se potsetimo kako izgleda magnetni kompas na manevarkoj palubi. Fotografija napravljena pred uplovljenej u Kadiz 2005. godine.

[attachment=1]

Nisi video kako je bio ispoliran kad smo plovili za Lisabon.... kum Aleksa i ja smo ga ispolirali... stra Božja.... :)

Cuo sam da su imali malo loseg mora kada su se vracali iz Barse. Cisto da potsetim kako to izgleda, jul 2005. godine.

[attachment=1]

A ovako izgleda glavna paluba kada je "pogodi" talas visine 12-13 metara.

[attachment=1]

Sjajne fotografije....Svaka čast Tivo.
Ova poslednja je zapanjujuća. Nadam se da niste klopali tog dana :D.

Intendantski vodnik na Jadranu... nisi bio pre toga na RF33?

Ne nisam bio na RF 33 . Ja sam pobego odatle nisam ni razduzio jurili me sudom da me zatvore napisali da sam dezerter Grbovic je tada bio komadant broda Supic ZKB Soskic na navigaciji Antonic Dragan je bio stv1 klase Zastavnik Zoran Adzic masinac . Posle mene cuo sam dosao je JOJA kako se covek zove i previza neznam ali moguce da je on bio na 33

Bice jos slika. Klopalo se sve u 16.
Ja sam tada bio komandir jedara iliti BBO. I Nije Adzic vec Hadzic Zoran.

E stari moj, ne znas ti sto je to talas od 12-13 metara i ne dao ti Bog da doznas.

Ljubažnošću gospođe Gordane Karović, našeg najvećeg autoriteta i stručnjaka u oblasti podvodne arheologije, Paluba ima čast da ekskluzivno prikaže fotografije ŠB"Jadran" koje je ona snimila prošle godine.

Ovom prilikom uredništvo još jednom izražava zahvalnost gospođi Karović.

Uživajte u fotografijama koje su izuzetne u svakom pogledu


[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

[attachment=5][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

[attachment=1][attachment=2]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Kako Arsenal izgleda jezivo prazan. Pored "Jadrana" jedino se primećuje pučinski remorker "PR-41". Pre 10-ak godina, bio je poroblem izvesti brod izvan lukobrana, kolika je gužva od brodova tu bila.

Tačno tako, svi lukobrani su bili načičkani sa brodovima...eh...jbg...

E ove slike s/b Jadrana su super hvala svima imama pitanje .
Zamislite da ste obuku za pomorca ili masinca obavili u nekoj vojsci koja je normalna . (Nasa je bila nenormalna zato se i raspala , moje kolege podoficiri i oficiri sada zive kao podstanari umosto da su elita drustva ). Npr u nemackoj vojsci i njihovoj mornarici ,ej ljudi ja sam bio i ulazio u njihove centre za nas 26 i po vek . Mi Jadran je sluzio za ovo i za ono ,par budala iz pomorske straze se skupilo i kupilo jedrenjak . Iskreno sem za ukras taj brod nije nizasta drugo . Govori se o prodaji Jadrana a ko bi ga kupio ,niko da bi imalo smisla mora biti udoban a on je sve samo udoban nije . Mislite da ce neko da plati desetak hiljada evra  da bi se vozio par dana i slomio kicmu na njemu . Da bi ga prodali morali bi da izvrse remont i naprave kabine koje su udobne ,treba priznati da je Jadran low cost i to najjeftinji moguci a oplata od brodogradivnog celika spojen zakovicama hahahahah pa to ce se raspasti jos malo .
Ovo pisem jer brat blizanac Jadrana je prodat pre neki dan vojska Tajvana (valjda ) ga je prodala bio je u ekstra stanju za 3,1 mil dolara . I sada ponosni vlasnik nezna sta ce sa njim .
Mi smo bivse kolege promasena investicija drustva koji oficir  ovde oficir nevredi ni kao dobar zidar i oni zive bolje od oficira smesno .
Bacite se na nesto drugo i pustite vojsku da propadne do kraja ,jos nesto posto nemamo drugih uspomena zivecemo u njima cuvajmo uspomene .
Najlepse na Jadranu je bilo jedno vece kada sam nekoj ruskinji pokazivao pramcanu kabinu uh to necu zaboraviti !!!!

Morima plovi više od 70 školskih jedrenjaka, i ne vidim u čemu je problem obuke na njemu? Na njima se obučavaju pomorci SAD, Italije, Rusije, Holandije, Francuske... pa i naših (do skora).
Kažeš ulazio si u centre za obuku? Da li si bio u Lori, u Mornaričkoj vojnoj akademiji koja je imala najsevremenije kabinete i gde su Italijani dolazili "da prepisuju"?
Ako na neki brod ideš da bi se obučavao, onda najverovatnije da ti komfor nije prioritet. Gde ćeš se naučiti pomorstvu ako ne na jedrenjaku?

Moguće je da si ti, kao intendant, naučio na lepše uslove u Svilajncu, ili Leskovcu (gde si već bio na obuci), tako da se od tebe i ne očekuje da razumeš smisao postojanja jedrenjaka kao školskih brodova, kako uratnim tako i u trgovačkim mornaricama.

Ma oprostite malo sam ogorcen zbog odnosa Srbije prema svojim oficirima ja sam na Kosarama bio ja sam krv prolivao ,meni je sada dobro ,ali ostalima nije smeta mi to . Kajem se zbog nekih recenica iz posta ,ali vas pozivam na razmisljanje o svemu ispade da heroji Srbiji imaju gori tretman nego nacisticki oficiri .
Sto se Jadrana tice ,sve vojske ozbiljne imaju jedrenjake ,ali ti jedrenjaci su ozbiljniji . Kada je Italija prepisivala od nas to je bilo pre 30 godina u svetu informacija i brzog menjanja je to cc1000 godina . Era pre raspada 1991 i ova danas je kao kameno doba i novi vek .
Inace jedrenjaci sluze u turisticko protokularne svrhe ,drugim recima nizasta .Da nekom baji bude lepo ,ja sam bio intedant sada sam nesto drugo i vezan sam za pedagogiju i znam da obuka na jedrenjacima nemoze uci u ozbiljnu edukaciju .Procitajte najeminetnije pedagoge i edukatore danasnjice iz oblasti pomorstva pa ce vam biti jasnije

Srbijadamus, drži se teme... da te ne podsećam da već imaš zvaničnu opomenu?
Pitanje za tebe: u čemu je razlika obučavanja na školskom brodu Jadran i nekom mnogo većem jedrenjaku koji je u sastavu neke, da kažemo, modernije mornarice? Po čemu "obuka na jedrenjacima ne može ući u ozbiljnu edukaciju"?

Rade, slažem se sa tobom, da se na jedrenjaku, pa i na "Jadranu" uče osnovni koraci o mornarici i moru. Ja (XXI klasa MSTVŠ)  bio sam na krsterenju sa ŠB Jadran 1973 godine. (krstarenje je trajalo oko mjesec dana9. Prošli smo cjelu obalu  (jugoslovensku). Tamo su me naučili šta znači spavati u visaljci, a i na palubi (krstarili smo u julu mejsecu). Kada nam je bila muka radi mora, stavili su nam na leđa bokobrane (800mm) i morali smo trčat po palubi u krug. Prošla nas je muka. Bio sam osmatrač u košu na pramčanom jarbolu, plovili smo od Lošinja prema Zadru po "mrtvom moru". Vjeruj mi, nije mi bilo lako. Sa koša za osmatranje nije bilo preporučivo povračanje na palubu, ko je povračao, je povračao u kapu. Naučio sam sve o konopima, nešto navigacije, teglio ŠB Jadran sa kuterima u uvali Telaščica. Sve u svemu naučio sam nešto a osnovno, da je treba more volit i poštivat.
Pozdrav
Duje

Stvar je jednostavna uzmi bilo koji udzbenik iz navigacije od pre 20 godina i udzbenik koji je izdat prosle godine pa vidi .
Jednostvano recenu zasto danas neobucavamo informaticare da koriste programske jezike paskal ili bejzik ?
Ne zato sto im netrebaju nego zato sto ih nece nikada vidite ,cilj edukacije nije da se prodje razvojno istoriski put ,vec da suplement edukativnog ciklusa nakon izlaska bude adekvatno obucen za primenu onoga sto je ucio. Sredstva za navodjenje broda ,sredstva za upravljanje brodom danas su stigla do ozbiljne tacke ,dok pre samo 10 godina to nije bio slucaj a kamoli pre 20.
Evo primera zamisli da buduce masinovodje u Japanu neko pocne da obucava na parnim lokomotivama ,eto da osete sta je pruga , ovakav predlog da iznesete ne bi bio smesan nego uvredljiv ,tamo vozovi idu brzinom od 300kmh proslog meseca sam bio i video to cudo .
Ista stvar je i sa brodovima ,najbolje da smo uradili repliku galije na vesla pa da obucavamo ljude . Smesno edukacija mora da ide unapred ne unazad kada je Jadran proizveden to je tada bilo retro a danas ???
Brod je lep da se slikas pored njega da ga vidis itd ali da se neko ozbiljno obucava na njemu hahahaha.
Sta ako otkazu svi sistemi na brodu pa sa znanjem stecenim na Jadranu da se posluzis smesno ,monitoring danas je ozbiljan jako i svaka tacka na planeti je vidljiva preko interneta a kamoli sistemi na brodovima.
Vidi micuji i druge kompanije kako plove koji od pomoraca koji upravljaju ovim cudom je video jedrenjak  sem u nekoj luci za turiste sigurno se niko ozbiljan ne obucava na njima .
Daniel Toskovic moj kolega sa Jadrana radi na sea cloud i on je na jedrenjaku ali samo on  i kaze tamo je sve na motore sve na dugme i razvijanje jedara i sve ostalo .
Zato sto smo uvek bili retro tako smo i zavrsili ideja muzealizacije drustva nije nasa i nema ovaj smisao koji mu mi dajemo .

Jeste samo što je Tošković tamo otišao kao radna snaga a ne da se obučava, što je bitna razlika i normalno je da će sve biti na dugme, kako bi se rad posade olakšao.
Nisam siguran da si čuo za terestričku navigaciju, astronomsku navigaciju i ostale discipline. Danas, iako je sve kako kažeš "na dugme", u obavezi si da podnevnu poziciju broda odrediš sekstantom.
Jedna od boljjih stvari školskog jedrenjaka je i ta da pojedinci odmah svate da li su za taj posao ili nisu. Neće se uvek ploviti na brodovima koji imaju ljuljnu kobilicu i stabilizatore.
Jedrenjak je nezamenljiv za osnovnu obuku pomoraca, barem u zemljama koje mogu da ga priušte i da ga imaju.

Evo jedna baš sa tog krstarenja  :)

[attachment=1]
Moj otac je sa desne strane, kao pitomac XXI klase MTSVŠ. S leve je njegov rođak, koji je igrom slučaja tada kao vojnik bio ukrcan na Jadranu. Tada se mornarica služila 2 godine.

Rade i ja poznajem Tosketa. U pravu si, on je otisao na Sea Cloud kao radna snaga. Kada je dolazio na odmor pricali smo dosta o plovidbi i rekao je da mu je dosta koristilo to sto je naucio na Jadranu.
Imao sam prilike da budem na Amerigo Vespuciju i da malo razgovaram sa njihovim staresinama. Obuka na njihovim brodovima je usko specijalisticka i kod njih navigator nezna nista o npr. jedrenju.

Čekaj, mislim da se ne razumemo. Pitomac, kadet ili kako se već zove italijanske RM dodje na Amerigo i on se na njemu bavi samo navigacijom, ne ide u snast i slično?! Ko im onda ide u snast? Pitomci koje VES-ti? Sigurno je da imaju obavezne sadržaje, odnosno sistem sličan našem... Pomorac obavezno mora da zna ponešto o jedrenju, snasti... to je ipak predmet "Pomorstvo".

Na jedrenjaku naučiš šta je more i vetar, na motornom brodu toga nema.

[attachment=1][attachment=2]

Nisam siguran za studente, kadete kako god ih zvali. Ja sam razgovarao sa komandirom 1. BO na Amerigu. Pitao ga nesto za snast, jedra, nije znao da mi odgovori. Kod nas je normalno da kada dodjes na brod krenes od najosnovnijih stvari.

[attachment=1]

Pregledajući kutiju zaostalu od selidbe naleteo sam na časopis "Pomorstvo" iz juna 2003. godine, i u njemu na članak o školskom brodu "Jadran" koji je napisao tadašnji komandant broda - kapetan fregate Aca Ilić. Nadam se da se gospodin Ilić neće ljutiti (ako ništa drugo, plovili smo zajedno sa Lisabon) da članak objavim ovde....

elem:

SEDAM DECENIJA ŠKOLSKOG BRODA "JADRAN"

Pokušaji da se Kraljevskoj Ratnoj mornarici obezbedi brod, preko potreban, za pomoračku i navigacijsku obuku pitomaca Pomorske vojne akademije i pitomaca Stručne podoficirske škole, budućih mornaričkih oficira i podoficira, nisu se pokazali uspešnim. Motorni brod "Sitnica"' i brodovi iz sastava Flote "Dalmacija" i "Orao", koji su to trebali da budu, ispoljili su nakon prvih krstarenja brojne slabosti. U zemljama, koje dobro znaju staje more, za dužnost "učitelja" pomoraca građeni su jedrenjaci, brodovi dokazane i neprolazne vrednosti.
"Jadranska straža" je pokazala interesovanje, želju i htenje, da u okviru svoje delatnosti, između ostalog inicira i pomogne nabavku broda koji će buduće pomorske kadrove učiti moru i sa kojim će se oni ponositi. Pokrenuta je akcija prikupljanja dobrovoljnih priloga u zemlji i svetu. Podružnice "Jadranske straže", širom planete, prikupile su l .000.000 dinara, ali to nije bilo dovoljno. Njen predlog da se kupi polovni brod komanda Mornarice nije prihvatila, ali jeste ideju. Izgraditi novi brod, bila je odluka koja nas i danas čini prepoznatljivim i uvaženim u svetu pomoraca i svih zaljubljenika u plavi beskraj.
Četvrtog septembra 1930. godine potpisan je ugovor sa nemačkim brodogradilištem "H.C. Stulcken Sohn" u Hamburgu i po nacrtima inžinjera Josipa Škarice započela je izgradnja broda, azbuke našeg pomorstva.
Kobilica je postavljena iste godine, kada su kao iz sna počele da se pojavljuju njegove prefinjene konture. Već naredne godine, 25. juna. brod je ponnut u more i tu su nastaliprvi problemi. Cena je bila visoka, a novca nedovoljno. Pokušaje Jugoslavije, da u deo cene uđe obaveza Nemačke proizašla iz plaćanja ratne odštete iz Prvog svetskog rata hamburški brodograditelji nisu prihvatili. Ipak, država je smogla snage da obezbedi sredstva tako da su tokom 1932. godine nastavljeni radovi na budućem školskom brodu. Prelepi brod, tipa "barkantina"4, sa imenom "Jadran" konačno je završen je 26. juna 1933. godine, kada je u brodogradilištu izvršena primopredaja između naručioca i brodogra¬ditelja. Pre toga, "Jadran" je sa visokim ocenama "položio" sve probne vožnje koje su sa kompletnom brodskom opremom i u svim režimima plovidbe izvršeni u Severnom moru. Plaćen je 8.407.030 dinara. "Jadranska straža" je obezbedila nove u visini osmine njegove tadašnje vrednosti, dok je preostalu sumu platila država.
Nakon završenih procedura, Kr. brod "Jadran" je sutradan, 27. juna, digao sidro i isplovio iz Hamburga, na put prema Otadžbini. Pod komandom kapetana fregate Krizomali Nikole "Jadran" je 4. jula plovio Atlantikom, duž obala Pinnejskog poluostrva i nalazio se u visini Lisabona. Šestog jula prošao je kroz Gibraltar i uplovio u Sredozemno more na putu prema Tunisu, gde je pristao da bi ukrcao pogonsko gorivo i provijant. Petnaestog jula u 19.00 časova Kraljevski brod je preplovio kroz Otrantska vrata i uplovio u Jadransko more, da bi narednog dana, 16. jula 1933. godine , po divnom sunčanom danu i mirnom moru uplovio u Boku. Toga dana, u 10.00 časova bačeni su konopi na obalu. Brod je pristao uz "mulo l", u Pomorskom arsenalu u Tivtu.
Zastavu Kraljevine Jugoslavije ponosno je nosio svetskim morima do Drugog svetskog rata. Njegov početak prekinuo je školsko krstarenje na kome je brod obišao i Hamburg, grad u kome je izgrađen. Nakon primljenih depeša o početku rata, brod je hitno isplovio iz Portsmauta ka Otadžbini. Prevalivši 2.490 milja, na zadovoljstvo svih ukrcanih članova posade, doplovio je do jugoslovenskih teritorijalnih voda i naših luka.
Uoči napada na Jugoslaviju brod se obreo u Boki Kotorskoj, gde mu je bio borbeni raspored. Zapaljiva oprema, a pre svega oprema za jedrenje, je iskrcana sa broda, a iskrcan je i deo posade koji je popunio
borbene stanice na drugim ratnim brodovima. Naoružan sa lakim proti-vavionskim oružjem, boravio je u zalrvu menjajući lokaciju od Đenovića do Bijele. I pored stalnih napada italijanskih borbenih aviona školski brod "Jadran" nijedanput nije bio meta direktnog napada. Naredbom Vrhovne komande preostali deo posade ga je napustio 17. apnla 1941 .godine, usidrenog ispred Đenovića. Italijam su ga oteglili u Bijelu i obezbedili stražom. Ubrzo nakon toga otegljen je na Brione, a potom u Veneciju. Tamo je, kao školski brod "Marco Polo", stavljen u funkciju obuke pomorskog podmlataka italijanske Ratne mornarice. Više od pet godina trajala je agonija jednog od najelegantnijih svetskih jedrenjaka. Okončana je u decembru 1946. godine kada je posle upornih insistiranja državnih organa FNRJ i JRM vraćen Jugoslaviji, pod mornaričku zastavu zemlje kojoj je pripadao.
Stručni i detaljni pregledi "ostataka broda" su konstatovali porazno stanje. Ipak je doneta odluka o obnavljanju jedrenjaka po originalnim nacrtima. Njegovo vraćanje u pomorski život je trajalo od 21. aprila 1947. godine do polovine 1949. godine, kada je dobio stan izgled i funkciju za koju je bio predodređen.
U okviru redovnog održavanja i neophodnih rekonstrukcija i modernizacija tokom višedecemjske upotrebe, na školskom brodu "Jadran" su do danas, pored uobićejenih godišnjih radova izvršena i tri generalna remonta  u višemesećnom  trajanju. Generalni remonti praćeni su neophodnim modernizacijama radi ugradnje savrememje opreme i poboljšanja uslova života.
Održavanje broda povereno je inžmjenma i majstorima Mornančko-tehničkog remontnog zavoda "Sava  Kovačević" u Tivtu, bivšem "Pomorskom arsenalu", neimarima i brodograditeljima koji su poznavali njegovu dušu i koji su za njega vezani neizbrisivim emocijama.
Spoljni izgled, uređaje i opremu za rad sa jedriljem školski brod "Jadran" nikada nije menjao. To mu daje posebnu vrednost, draž i prepoznatljivost medu brodovima istog izgleda i namene koji danas plove svetskim morima.
Manevarsku sposobnost i okretnost u vožnji jedrima daju mu vesti i očvrsli mornari koji virtuozno barataju sa preko petnaest kilometara konopa različitog profila i namene, koristeći znanja i veštine stečene jedreći i veslajući u njegovim "šljupkama".
Ovu prelepu "barkantinu", izgrađenu od brodograđevnog čelika zakivne konstrukcije, sa sto sedamdeset i devet tona pokretnog i nepokretnog balasta raspoređenog uz uzdužnicu broda, sa prostranim palubama od tikovine, visokim i vitkim drvenim nastavcima od smrekovog drveta na tri jarbola, odslikavaju fascinantne brojne veličine:

Dužina preko svega	60 m
Dužina na vodenoj liniji	41 m
Širina na glavnom rebru	8,9 m
Gaz broda	4,3 m
Deplasman (puni)	7761
Visina glavne palube	4,55 m
Visina manevarske palube	7,25 m
Visina komandnog mosta	9,8 m
Visina velejarbola	39,1 m
Dužina donjeg krsta (šinna na visini od 23 m)	18 m
Površina jedara (12 jedara)	933 m
Autonomnost	30 dana
Daljina plovljenja	3 500 NM
Pogonski motor "Alpha494P"	460 KS
Brzina u vožnji motorom (maksimalna)	10 čv

Posadu broda čine 4 oficira, 9 podoficira, 36 mornara. Pored posade, školski brod „Jadran" može da ukrca i 80 studenata Mornaričke akademije ili učenika srednje podoficirske škole i njihovih nastavnika.
Pored obuke u ovladavanju preko potrebnim veštinama u radu sa konopima, veslanju i jedrenju kao i obuke u tradicionalnom vođenju navigacije, školski brod „Jadran" pruža mogućnosti za savladavanje veštine plovljenja po najsavremenijim metodama. Opremljen je modernim uređajima za detekciju i izbegavanja sudara na moru, uređajima za održavanje veze, prijem poruka i navigacijskih oglasa, kao i sistemima za vođenje satelitske navigacije, praćenje meteo situacije i izradu vremenske prognoze za područje plovljenja.
Ploveći u školskim i drugim misijama 'Jadran" je više puta "oplovio" zemljinu kuglu. Na međunarodnim krstarenjima u sastavu naše Mornarice brod je do sada prevalio 65 488 nautičkih milja, a na krstarenjima u teritorijalnom moru zemlje oko 350 000 nautičkih milja. Na tim nezaboravnim navigacijskim vožnjama i školskim časovima iz pomorstva i navigacije ugostio je i podario znanja svima koji su to poželeli. Zbog toga ga pamte i učenici Brodarske škole iz Beograda, učenici Pomorske škole iz Kotora, izviđači, skauti, ronioci, jedriličari i mnogi drugi.
Njegovo sadašnje tehničko stanje, sposobnost, znanje i veština pomoraca koji stoje za njegovim kormilom, hitrim i spretnim korakom jure njegovim palubama i opslužuju jedra na vitkim jarbolima i krstovima obećavaju da će školski brod „Jadran" još dugo ploviti svetskim morima, sigurnim kursom i punim jedrima, na čast i ponos svoje Otadžbine, svoje Mornarice i generacija mornara kojima pripada.

MEĐUNARODNA KRSTARENJA ŠKOLSKOG BRODA "JADRAN"

Za sedamdeset godina svoga veka školski brod 'Jadran" je obavio šesnaest međunarodnih, školskih, krstarenja. Krstarenja, na kojima je zbog izgleda, elegancije, lepote, tradicionalnog načina plovljenja i posada koje su na njemu bile ukrcane postao poznat u svetu pomorstva. Postao je i ostao svojevrstan i neponovljiv ambasador svoje države i njene Mornarice, u svakoj zemlji i luci u koje je do sada uplovljavao.
Do Drugog svetskog rata, "Jadran" je sedam puta na svojim školskim i svakako diplomatskim misijama plovio i krstario izvan teritorijalnih voda Kraljevine Jugoslavije. Rat ga je zatekao u Portsmautu. Zbog ratnog stanja u Evropi odbijan je zahtev za njegov prijem u luke usputnih država radi popune zaliha goriva, vode i hrane, tako da je bez pristajanja doplovio u Jugoslaviju.
Nakon Drugog svetskog rata, njegovog povratka u Otadžbinu i revitalizacije koja je na njemu učinjena, 'Jadran" je ponovo počeo da vrši funkciju u kojoj je bio nezamenljiv. Prvo krstarenje u sastavu Jugoslovenske Ratne mornarice izvršio je 1959. godine. Nakon samo tri godine i tri uspešna krstarenja na dužnosti "učitelja" generacija i generacija oficira i podoficira Ratne mornarice zamenio ga je školski brod "Galeb".
Školski brod "Jadran" je, sa izuzetkom 1984. godine, krstario teritorijalnim vodama SFR Jugoslavije i tom prilikom povremeno izlazio u međunarodne vode, ali bez ulaska u teritorijalna mora drugih zemalja.
Nestankom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, formiranjem Savezne Republike Jugoslavije i prodajom školskog broda "Galeb" vraćena mu je u potpunosti funkcija koja mu je neopravdano oduzeta. Ponovo je zaplovio svetskim morima i na zadovoljstvo svih zaljubljenika u beskrajno plavo prostranstvo obavio još četiri međunarodna krstarenja.
Prvo krstarenje nakon izgradnje, kao i sve što se radi prvi put, je bilo najteže. Izvedeno je na relativno lakoj ruti, Dubrovnik-Tunis-Malta-Pirej-Tivat, u povoljnim meteorološkim uslovima, od 25. juna do 25. jula 1934. godine. Posada i „Jadran" su u potpunosti opravdali očekivanja i otvorili novu stranicu jugoslovenskog pomorstva. "Jadran" je pokazao da može da odoli svim navigacijskim i pomorskim izazovima.
Od 20. aprila do 31. avgusta 1938. godine Kraljevski brod 'Jadran" je pod komandom kapetana fregate Jerka Kačić-Dimitri izvršio najsloženije krstarenje. Na poziv naših iseljenika iz Severne Amerike Kraljevski brod "Jadran" se uputio preko Atlantskog okeana. Pored zadatka školovanja ukrcane posade cilj krstarenja je bila poseta naših iseljenika u Amanci i vršenje propagande među njima. Posadu je sačinjavalo 13 oficira, 28 podoficira, 40 pitomaca Stručne podoficirske škole i 32 mornara.
Posle dugotrajnih tehničkih priprema i uvežbavanja posade, brod je 20. aprila isplovio iz Dubrovnika uz tradicionalni mornarički ceremonijal, praćen ratnim brodovima Mornarice Kraljevine Jugoslavije. Dvadeset i prvog juna Kr. brod „Jadran" je uplovio u Njujork. Na ruti do Njujorka brod je pristajao na Malti, u Gibraltaru, Funčalu na Madeiri i Hamiltonu na Bermudima. Komandantu i posadi jugoslovenskog broda u svim lukama su ukazivane visoke vojne i diplomatske počasti. Tokom boravka u Njujorku brod su posetile hiljade naših iseljenika iz svih krajeva Amerike, a komandantu broda predstavnici podružnice 'Jadranske straže" iz SAD-a predali su zastavu svoje organizacije. Pored brojnih vojnih i diplomatskih poseta i protokolarnih obaveza komandant i predstavnici posade obišli su Nikolu Teslu, koji zbog povreda zadobijemh u saobraćajnoj nesreći nije mogao da poseti brod. Osmog jula Kr.brod „Jadran" je isplovio za Boston gde je uplovio 10. jula izazivajući ogromno interesovanje naših iseljenika koji su sa oduševljenjem dočekali i prihvatili svoje mornare, kličući Kralju i Otadžbini. Nakon četverodnevnog boravka u Bostonu brod je zaplovio prema Dubrovniku, a u povratku boravio je u Floresu, Santa Kruzu i Ponta Delgadi na Azorskim ostrvima, Gibraltaru i Tunisu. Posebne emocije kod posade pobudila je ceremonija polaganja venca u Plavu grobnicu u blizini ostrva Krfa. Time su mornari ispunili želju naših, američkih iseljenika, koji su venac darivali palim herojima prvog svetskog rata. Heroji mora, herojima Otadžbine. Uz najveće počasti i veličanstven doček brod je uplovio 31. avgusta u 10.00 časova u Dubrovnik. Drugog septembra Kr. brod "Jadran" je uplovio u Šibenik čime je završeno ovo legendarno krstarenje, koje je trajalo sto trideset i četiri dana, od čega je osamdeset i pet dana provedeno na moru.
Prevaljeno je 11.262 nautičkih milja. Kraljevski brod "Jadran" i njegova posada su koristeći jedra i povoljne meteorološke uslove u području "pasata" preplovili 6624 milja. Ostatak puta preplovljen je u vožnji na motorni pogon.
Od 1985.godine do 1996. godine "Jadran" gotovo da i nije osetio pravi pomorski izazov. Delio je sudbinu svoje Mornarice i strpljivo čekao. Vetar je napunio njegova jedra i "Jadran" se 1997. godine sa posadom i pitomcima Mornaričke akademije ponovo obreo u Pireju. Luci, koja je do tada više puta bila njegov domaćin. Krstarenje nije bilo navigacijski i pomorački zahtevno, ali je u svakom slučaju bilo izuzetno značajno jer je pokazalo da su brod i posada sposobni za složenije pomorske poduhvate. Prilika se ukazala već naredne godine. U Lisabonu se od maja do septembra održavala svetska izložba "EXPO-98" pod nazivom "Okeani, ostavština za budućnost", posvećena slavnom portugalskom moreplovcu Vasku de Gama i šestogodišnjici otkrivanja pomorskog puta za Indiju. Bila je to svojevrsna prezentacija najvećih dostignuća i vrednosti koje poseduje sto četrdeset šest država na planeti. Jugoslavija je svetu ponovo pokazala svoj ponos, svoje blago i najveću pomorsku vrednost, školski brod „Jadran".
Nakon dvomesečnih, uglavnom tehničkih priprema, 'Jadran" je 06. juna isplovio iz Tivta. Svečano je ispraćen iz gradske luke u prisustvu pripadnika Ratne mornarice i brojnih građana. Posle petnaestodnevnog krstarenja zapadnim Mediteranom i Atlantskim okeanom, uplovio je na sidrište, u uvalu Kaškaiš (Estoril). Tu su izvršene poslednje, estetske, pripreme za odlazak na izložbu. Brod i posada su izuzetno dobro prihvaćeni od predusetljivih domaćina daleke Portugalije, od ljudi koji znaju šta je more i jedro. Uostalom, moru i jedru duguju zahvalnost za istorijsku prepoznatljivost svoje zemlje. Zato i nisu skrivali divljenje što je brod bez pristajanja doplovio do Lisabona. Tokom boravka u izložbenom kompleksu, palubama broda je prošlo više od dvadeset hiljada posetilaca, prijatno iznenađenih izgledom broda i ponašanjem njegovih gostoljubivih mornara. Tridesetog juna brod se otisnuo sa doka lisabonske luke Alkantare i 14. jula uplovio je u Tivat, skromno dočekan od pripadnika Ratne mornarice, prijatelja i članova porodica posade. Tokom krstarenja prevaljeno je 3.684 milja.
Nakon dvogodišnje pauze školski brod „Jadran" je ponovo 2001. godine krstario u školskoj misiji Mediteranom, od 02. do 27. jula. Na tom krstarenju obišao je luke Tripoli i Aleksandnju. Prevaljeno je 2469 nautičkih milja.
Naredne, 2002. godine, posle dugo vremena, izvršeno je možda najdraže krstarenje. Oficiri, podoficiri, studenti Mornaričke akademije i mornan su imali priliku da se poklone senima junaka Prvog svetskog rata na Krfu. Da obiđu ostrvo Vido, Sipsku kuću i osete koliko i mladi naraštaji Krfa poštuju srpske junake, koji su nakon albanske golgote tu našli drugi dom i smogli snagu za pobednički put do Otadžbine.
I ovu, slavljeničku godinu, u kojoj 18. avgusta obeležavamo dan kada je "Jadran" pre tačno sedamdeset godina upisan u flotnu listu Ratne mornarice, brod i njegova posada obeležiće na pravi način, pomorski, onako kako i dolikuje. Školski brod "Jadran" će na školskom krstarenju Mediteranom još jedanput pokazati svoj raskoš i lepotu. Nema sumnje, da će ponovo u francuskim, italijanskim i grčkim lukama biti dostojan reprezent svih pomoraca svoje Otadžbine.

Ja sam bio na krstarenju 1984. godine. Pod zapovjednistvom pbb Nevena Separovica krstarili smo centralnim Mediteranom, prosli Mesinski tjesnac, obisli Maltu i skrasili se na nekoliko dana na Krfu. Bilo je to prvo krstarenje izvan SFRJ nakon 1963. godine i ostalo je jedino do raspada drzave.

Imao sam tu cast i privilegiju da plovim s/b Jadranom 1997, kao student, a posle, kao staresina (komandir BBO i I BO) bio na svi krstarenjima od 2001. do 2006. godine. Svakako najdraza krstarenja su mi bila kada smo uplovljavali na Krf.

Š/b Jadran je jutros isplovio na svoje 21-prvo po redu duže medjunarodno krstarenje.
Brod pod komandom kapetana korvete Predraga Supića krenuo je na 26-dnevno krstarenje tokom koga će preći oko 2 200 nautičkih milja vodama Jadranskog, Egejskog, Mramornog i Crnog mora. Prema planu krstarenja, 27.juna će uploviti u luku Istanbul gde će se zadržati tri dana, nakon čega sledi plovidba do luke Konstanca. Odatle će 5.jula isploviti za Pirej. Očekuje se da 16. jula uplovi u Tivat, a takodje se očekuje i da položi vence u Plavu grobnicu i u vodama luke Medova...

Kada je Rade pomenuo polaganje venaca u Plavu grobnicu, evo jedne slike sa poslednjeg krstarenja s/b Jadran pod vojnopomorskom zastavom SCG. Krf 2006. godine.

[attachment=1]

Nije bas fotos, ali nek se nadje.

[attachment=1]

Prelepo  :klap

Hm, od majstora slikarske veštine se to moglo i očekivati.  :klap Svaka čast!

Super izgleda!  :klap

[attachment=1]

Prije par dana razgovarao sam sa čovekom, koji je 58/59 godine bio kormilar na Jadranu. Pomladio se čovek za 10 godina kad sam mu rekao, da Jadran još plovi. Sad mu moram isprintati sve moguče slike sa neta da pokaže djeci i unucima "di je nono bio...."

Tivat 2003.

[attachment=1]

Evo da malo obogatim topic fotografijama[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Ha, jantar, nećeš nas prevariti ... ova zadnja je tvojih ruku delo. Svaka čast  :super

Još dvije interesantne fotografije.

[attachment=1][attachment=2]

Ljubaznoscu komandanta s/b Jadran, kk. Predraga Supica, postovacu neke slike s/b Jadran sa krstarenja u GB 1985. godine. Nadam se da necu preterati, jer fotografija ima mnogo i medjusobno su poneke slicne, ali, Jadrana nikad dosta.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

[attachment=3][attachment=2]

Evo jos malo[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Jantar,zaista retko lepe fotografije Jadrana,hvala ! :super

Samo da ispravim Jantara, slike koje je postovao nisu sa krstarenja 1985. vec 2005. god. Bice ih jos jer sam i ja bio tamo kao komandir 1. BO

Ovu temu nisam do sada gledao, da mi ne probudi previše uspomena... Kao pitomac XXX klase MVA - tehnički smer, imao sam nekoliko krstarenja Jadranom, sva su bila nezaboravna, a imao sam i tu sreću da plovim i 2005 do Engleske i nazad. Prethodno sam dosta učestvovao u pripremama broda za tu plovidbu. Šokiran sam nekim komentarima, prosto nemam reči. Ne pada mi na pamet da ozbiljno učestvujem u diskusiji o avijaciji, nekom sredstvu KoV - a, jer o tome ne znam dovoljno. Mislim da bi članovi foruma trebalo da imaju sličan stav, da govore o onome za šta su kvalifikovani.

Rade, za tebe, odgovor: moj mlađi sin Vanja je trenutno pitomac pete godine italijanske mornaričke akademije, nakon što je na Banjici odradio prvu godinu naše MVA. Plovio je tri meseca Amerigom nakon prve godine, 2006., (zaboravio sam reći da je smer STATO MAGIORE - dakle čisti navigator, komandi kadar). Više je u ta tri meseca proveo u snasti Ameriga nego u krevetu, ko hoće da veruje, O.K., ko neće ne mora... Spavali su u proseku 2 (dva) sata dnevno, a u jedrima provodili po 6 - 7 sati...

A kolegi koji se zalaže za moderne načine edukacije, pozdrav i svaka čast na stavovima! (Sa kojima se ne slažem ni malo) Mislim ipak da svako treba da ostane tamo gde mu je teren poznat!

Toliko za sada, kad budem našao malo vremena i naučio kako da upostujem slike na forum, ubaciću nešto, imam više od 11 000 (nije greška) slika sa krstarenja 2005 - Tivat - Kadiz - Portsmut - Kartahena - Krf - Tivat (tada smo još polagali vence u Plavu grobnicu uz "Stojte galije carske, sputajte krme moćne...")

Ja dosada nisam pisao ništa na ovu temu ali mogu vam reći da sam po povratku u Loru uvek po izlasku iz mašine prvo gledao da li je
Jadran na vezu kako bih video nešto lepo. Meni je taj brod bio nešto kao iz dečačkih romantičnih priča o moru i dalekim putovanjima.
Mislim da su svi koji su imali sreću da se ukrcaju i plove ovim brodom u bilo kom svojstvu imali posebnu "privilegiju".
Milance

Jantare, svaka cast na II seriji savrsenih fotografija o "Jadranu"

Bez komentara.[attachment=1]

Rade, da si samo mogao da čuješ kako je škripao i kako je ležaj kormila lupao dok nas je 4 dana i noći tukao Atlantik na povratku iz Portsmuta 2005... Moja kabina je bila baš iznad kormila, zadnja iza oficirskog salona, tako da sam slušao taj zvuk svo vreme plovidbe i molio Boga da ne pukne nešto, a šta bi bilo sa brodom bez kormila, jasno je, posebno u takvom nevremenu.

Ne znam, star jeste, košta puno, ali je i prelep. U Portsmutu, direktor "Festival of the Sea" je insistirao da intervju za Sail Channel International bude urađen baš na Jadranu, a bili su tu i Amerigo, i ruski Mir, američki Eagle, portugalski, brazilski, kolumbijski i još destine školskih brodova - jedrenjaka... Čovek je imao više od 70 godina, rekao mi da je naučio da jedri pre nego da hoda, a jedva sam ga sprečio da se ne penje u snast Jarana. Po njegovim rečima, lepši brod nije u životu video.

Možda bi zbog svega toga i mnogo drugih nerečenih stvari trebalo učiniti napor da se sačuva, normalno za svoju osnovnu namenu, obuku... Pa i u saradnji ljudi otvorenog uma i dobre volje iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, a što ne i Grčke, Italije, Albanije, Slovenije...

Inače jedra jesu platili Grci 2005. godine, ali su koštala manje od 100.000 Evra, podatak iz prve ruke, još čuvam vizit kartu grčkog atašea puk. Charalampousa... Ne verujem da bi to mogao biti dovoljan osnov da traže brod.

evo nekih slika sa krstarenja 2003. Cisto da se podsetimo kako izgleda uvlacenje camaca

Misliš, ovako izgleda uvlačenje čamaca kada se takvo nešto ne odradi na vreme?

Pa nisu hteli da slusaju mladog potporucnika. Govorili, nece valjda. I na kraju, sto te ne poslusasmo na vreme

Obećao sam slike sa krstarenja 2005., a i da malo dopunim prijatelja Tivu, očito on ima manje vremena od mene... Prvo malo lične promocije: kažu da su jednom bili na Jadranu otac i sin na istom krstarenju, ali nisam našao pouzdan podatak, niti prezime i imena. Dakle, 01.06.2005., iz Tivta, preko Kadiza, Portsmuta, Kartahene, Krfa, u Tivat. Orion i ja, za početak...

Ne znam zašto, mogu da upostujem samo po jednu sliku. Izgleda da ću večeras zaraditi čin razvodnika... Prvo o mojim mašincima, ne slikaju se često, uglavnom su u radnim oelima i prljavi od nafte i ulja...

Čišćenje ispušnog kolektora glavnog motora nakon požara u Biskajskom zalivu, srećom bez posledica...

Dalje, ploveća učionica počinje sa radom...

Sledeći čas - navigacija...

Pod punim jedrima...

Pod punim jedrima, ali u drugom kursu...

Jadran u Kadizu 14.06.2005.

Noćna smena u Biskajskom zalivu, 19.06.2005.

Ujutro, delfini akrobacijama žele srećan put Jadranu.

Suton sledećeg dana u Biskaju...

Na sidru u zalivu Solent, ispred Portsmuta, 23.06.2005.

Uređivanje broda pred dolazak u goste... Zaliv Solent, 24.06.2005.

Oko 23.30 časova (nije greška, tu je Grinič vrlo blizu), suton u Solentu, istog dana...

Na molo vezan italijanski Amerigo Vespuči, na njega naš Jadran. Malo smo zezali Italijane da Jadran nikada nije imao bolji i veći siz...

Ali i Jadran brzo postaje siz za kolumbijsku Gloriju - uplovljava na nas.

Komandanti A. Vespučija, Jadrana (kf Katić Milenko) i Glorije (kbb Gonzales) - za uspomenu.

Ujutro - šuma jarbola i prečki u Portsmutu...

I jedan "naše gore list" u toj šumi...

Koji je ovo brod na sidru? Ovo nije "Jadran"?

Po zapisima siznih, za četiri dana trajanja "Festival of the Sea", Jadran je obišlo više od 14 000 posetilaca. Ponekad je red bio dugačak i 70 - 80 metara. A ti se vraćaš iz grada, u civilu, i zamisli, pred svim tim Englezima da ideš preko reda? Pa nije u redu... I onda čekaš i ti red da se vratiš na sopstveni brod...

U pravu si Jantare, pogled je sa Jadrana (i snimak), mislim da je to ruski Mir, ali Romeo Grbović bi bio 100 % siguran. Molim da se niko ne ljuti na sadržaj komentara, nekako mi je glupo da samo upostujem sliku bez ijedne reči objašnjenja...

Portsmut, siz spreman za doček prvih gostiju, 10.00 časova.

Deo posade Jadrana (mornari, studenti i starešine) - poslednje pripreme za učešće u ceremoniji bubnjara - u čast i slavu svim pomorcima, bez obzira na naciju, religiju, boju kože, čije kosti ostadoše na morskom dnu otkad se prvi čovek otisnuo od obale...

Svečana povorka jedrenjaka - pozdrav kraljici Velike Britanije na glavnoj svečanosti 200 godina od bitke kod Trafalgara.

Sad jedna malo poznata epizoda: u sklopu proslave bilo je takmičenja u dosta sportova, sa najvećim akcentom na veslanje u tzv "dragon" čamcima. Naši prvi put videli nešto takvo, a i nisu bili svesni da to nije O.K. pa pobedili, u finalu tukli posadu francuskog nosača De Gol. - Deo posade čamca sa medaljama.

Evo, dobih i čin, moraću i ja da častim pivom... Kompletna posadapobedničkog čamca, kk Šoškić drži poseban trofej namenjen najbržoj posadi u svim trkama - pošto je bilo mnogo učesnika, trke su bile po tri čamca - samo pobednik ide dalje, a vremena su se beležila. Iz trke u trku, zvanični spiker je sve bolje izgovarao reč "Jadran" - od "Džadran" do skoro dobrog srpskog jezika, a posle finala, šta da vam pričam...

Tako, dođosmo, videsmo, pobedismo, pa polako nizbrdo kući... Ali, neko je naljutio Neptuna ili Posejdona, ne znam, možda što je dosta žena bilo na brodu, uglavnom, u Biskaju - haos...

Mislio sam da ću u penziju a da nisam povratio na moru, čak sam tako i govorio. I slagao...

Tu je negde "Lav" Antonić u jednom trenutku bio "pogrešan čovek na pogrešnom mestu u pogrešno vreme", ali ne bi bio lav da nije snalažljiv...

Finila je i ova... Vaja poć leć...

Do sledeći put, kad za koji dan proberem još koju sliku, pozdrav!

Razvodnice Boro HVALA na ovim divnim i jedinstvenim fotografijama !  :marinero

Nema na čemu Brko, obećao sam, pa eto konačno, makar delimično ispunio obećanje. Još je ostalo deo puta od Portsmuta, preko Krfa do Tivta, ali nešto me je Internet zezao, mogao sam da upostujem samo po jednu sliku po postu, i to vrlo sporo, to ću završiti ovih dana. Pozdrav!

Hajde da završim sa ovim svojim monologom o Jadranu... Prvo jedna slika koju sam dužan - deo posade Jadrana kao veslači u "dragoon boats" nakon jedne od pobeda u nizu do zlatne medalje u Portsmutu...

Kad malo bolje razmislim, ako ne računam nevreme u Biskaju i posetu Krfu, na povratku se malo šta i dogodilo. Dosta smo jedrili, pa i noću, i onda se kroz razapete prečke mogao lepo gledati mesec...

Sidro od studenata - ideja kbb Đoke Pražića..

Nema vetra, gorivo treba štedeti jer je do Tivta još dosta, ali ima dosta mornara i studenata. Šalim se, ali išlo je i ovako, tek da se oseti malo žulj od vesla...

Jedno divno popodne u Jonskom moru...

Na Krfu i Vidu odata je počast palim junacima, uz stihove "Plave grobnice"..

I onda, ponovo punim jedrima ka zalivu Trašte, gde se stari lepotan još jednom sredio za svečano uplovljenje u Tivat, 01.08.2005.

E, za sada samo prilazimo molu, neka ova priča ostane otvorena, čekamo Tivu, Oriona, Supića i mnoge druge od nas 107 koji imaju i svoje viđenje krstarenja, da se i oni oglase sa ponekom slikom... Zato, neka ovaj "silan svet" na obali malo sačeka na poslednju Katićevu komandu!

[attachment=2]Uuuups, izvinjavam se, "pobeže" mi post bez fotografije...

Ostao sam dužan svima koji budu gledali ove slike, a najviše samom Zoranu Puhaču, kolegi i prijatelju, čijom ljubaznošću sam dobio većinu upostovanih slika. Iako je nosio uniformu RV i PVO (za krstarenje se normalno presvukao u mornaričku. ali ga jedan prijatelj "zavrnuo" da su mu dovoljne tri kaki košulje za dva meseca, pa se snalazio...), pokazao se boljim mornarom od mnogih iskusnih "morskih vukova". Još jednom mu hvala, a vama svima izvinjenje! I uživajte u fotografijama!

Ovo na slici je indonezanski brod Devaruci. Neko kaze da se to sister ship Jadranu. Istini za volju ima dosta slicnosti

Boro, gresis. Ovo nije Lav vec Rasa Radojicic koji je izlazio iz Lavove kabine.

Izvini Tivo, kao i svi drugi koji poznaju Lava... Zbunio me verovatno položaj čoveka, vidi se da je izlazio i našao se u čudu šta ga je snašlo...

Pre svakog uplovljavanja, po nekom nepisanom pravilu svim ukrcanim licima dodeljivana su uverenja da su ucesnici krstarenja

I kuvaru, naravno! On je jedan od vaznijih clanova posade.

Da znaš da jeste! U životu nisam voleo "pastu milaneze", ali kad sam probao (silom prilika, kantina daleko 100-200 milja...) njegovu, zavole sam je, i danas se čak u mojoj kući sprema! Žena nije mogla čudom da se načudi... A za prijeme, kako zna da aranžira sve one specijalitete, nijedan hotel ga se ne bi postideo...

Inače, kad isploviš, važno je šta jedeš, da bi mogao normalno funkcionisati. Sad, za to normalno, možda preozbiljna reč. Kako sam već na Palubi rekao: imao otac tri sina, prvi bio pilot, drugi mornar a i treći isto lud... Ali eto, normalnije funkcionisati nego da si gladan, uz skučen prostor, stalno iste face, valjanje, smene...

Vise puta sam pregledao fotografije ovog preljepog broda na ovom postu. Uvijek, kao da ih prvi put vidim. Nesto mi veceras prozuja kroz glavu, da na prvi pogled, ima slicnosoti sa brodom Gorch Fock , koji je takodjer skolski brod napravljen 1933 u Hamburgu. Vise na http://en.wikipedia.org/wiki/Gorch_Fock_(1933)
Volio bih cuti i vase misljenje

Hare, u principu svi jedrenjaci su slični, pogotovo za one koji ih ne poznaju dobro. Gorch Foch nije baš sličan Jadranu, ali je lep jedrenjak, dobro održavan, mada dosta modernizovan u odnosu na Jadran. Dosta je ubačeno elektrike u snast, barem se tako sećam sa posete Gorch-u iz 1977...

ok, hvala, zato sam i trazimo misljenje.

Ništa Hare, zato smo tu. Naći ćeš na Palubi odgovore na mnoga pitanja za koja još i ne znaš da te interesuju, videćeš... Pozdarv!

Kada je Hare pomenuo Gorch Foch setih se da imam jedno njegovu fotografiju. Boro mozda ces se setiti, bio je vezan na molu ispren nas u Kadizu. U pozadini se vidi urugvajski brod Captain Miranda

Sećam se Tivo, kako ne bih! I sam imam par sličnih fotografija, ali često sam razmišljao o ljudima sa Capitana Mirande, na kakvom su brodu preplovili Atlantik! Svaka im čast! I još mi je žao onog arhivskog vina što smo dobili od njih, a dvojica naših popili jedne noći nakon 30 - ak piva, verovatno i ne znajući šta piju... Inače ne pijem, ali sam hteo samo da ga probam, ali nismo ga dobro čuvali...

Da docaram kako je bilo na komandnom mostu 10. jula 2005. godine. Oficir straze pk Milan Nikolic (desno) i pomocnik oficira (zas Slavko Cirovic). Temperatura 12 - 13 stepeni uz vetar 30ak m/s

Tiva trebao si napisati ovako: DESETOG JULA! Da se uoči bolje, da je bio juli mesec. Moguće da sam ja bio tada u smeni u mašini, mada sam bio uglavnom sa Šoškićem. Pozdrav!

Mozda ce mi neko zameriti sto ne postavljam slike hronoloskim redom. Svi znamo da se pred svaku plovidbu izradjuje kursni nacrt (pod budnim okom mentora kf Curcic Jovice) i pise/cita Zapovest za voznju.

Komandanti s/b Jadran na jednom mestu (tri bivsa kbb Ilic, kf Grbovic, kf Katic i sadasnji kk Supic)

[attachment=1]
Prvi s leva je kf Grbović Romeo, drugi kk Supić Predrag, treći kbb Ilić Aca, četvrti kf Katić Milenko.

Spoj starog i novog...................... ekran pričvršćen konopom ;D ;D ;D

Jednom, kada je s/b "Jadran" na krstarenju prolazio Korintskim prolazom. [attachment=1][attachment=2]

Izvinite zbog OT-a, ali Capitan Miranda skoro svake godine pređe Atlantik, tako da su već prilično "uhodani". :)
Evo njihov plan krstarenja za 2009: http://www.capitanmiranda.org.uy/informacion/index.php?TypeId=&ClassId=34&Id=91
Inače, svaka čast na slikama!

Nemaš zašto da se izvinjavaš Džemo, još sam više oduševljen tim ljudima kad znam da to rade često... Sam sam okusio malo od Atlantika, i to mi je ostalo u sećanju za ceo život! A Capitan Miranda je dosta manji od Jadrana, posebno sam uočio vrlo nisku razmu... Mora da ih je more pralo non-stop! PRavi pomorci, svaka čast još jednom!

Koliko mi se cini ovo je slika sa krstarenja 1997.godine do Pireja. Ruta u odlasku je bila oko rta Matapan (gde je, u to vreme, kbb Stajic molio Boga za 3 cvora brzine, jer je postojala opasnost da ne stignemo prema najavi). U povratku prosli smo kroz Korintski kanal. Secam se kormilara Rase koji je cedio majcu. Mi, tada studenti,  bili smona bokovima sa bokobranima na "gotovs".

Samo mala napomena, fotografije sam dobio od (sada) kbb Joldzic Zarka.

Joldzic Zarko je bio komandant (neki kazu vd komandanta) Jadrana pocetkom 90ih. Tacnog perioda se ne secam. Inace Zarko mi je bio nacelnik klase na VA

Komandanti s/b Jadran na jednom mestu (tri bivsa kbb Ilic, kf Grbovic, kf Katic i sadasnji kk Supic)
[/quote]
Lijepo je vidjeti klasica nakon tolikih godina.
Malo se udebljao :-))

Iz 2007 godine ...

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

[attachment=6]

[attachment=8]

Jedna stara slika Jadrana iz 1938. godine. Prema tekstu uz sliku, trebalo bi da je snimljena u Njujorku, mada mi pozadina ne deluje kao Njujork.

Da se predstavim, Luka Bokonjic mornar, Tivat-Portsmouth, 2005. Sedim sa "saborcima" sa Jadrana, Petrom Ilinkicem i Ugljesom Vekovicem, gledamo forum i prepoznali smo se na slikama, koje je postovao Tiva. Nameravam da jos bacim koji post i fotografiju. Svaka cast na temi i veliki pozdrav!

Na slici je mozda Boston, koji je takodje bio na ruti istog putovanja.

Da nije možda slika iz Splita. Čini mi se, da je poviše pramca kampanel (zvonik) Sv. Duje?!
Duje

Jako dugo nisam bio u Splitu, moguće je, ali me zbunjuje ona zgrada ispred kampanela?

Ti bolje poznaješ Split, verovaću tvojoj proceni. Pozdrav!

Izgleda da je slikano sa mora. Iza današnje Lučke kapetanije je prije rata (II.SV.) bila zgrada Lazareta. Možda je to ta zgrada!?
Duje

Ljudi moji to je Split. Kakav  Boston, Ptuj i Aleksandrovac. Split je to.

Jeste, gledam jednu sliku sa rive, ispred Zdravljaka, Sv. Duje je taj kampanel! Čudi me da je slika toliko pogrešno potpisana u kalendaru Jadranske straže?!

Znači, Brodarski, da sam u pravu. Ipak mi je Split pri srcu, tako da ga poznajem iz svih uglova.
Duje

Dalje od Splita ne bih trazio.

U zabludu dovodi (tadasnji) krovic nad JI kulom Dioklecijanove palace.

Ako se smjera od zvonika preko kule (koji se idealno poklapaju), "Jadran" se nalazi u visini gata preko puta zelj. stanice.

(Inace na raznim forumima, splitska gradska luka stalni je izazov...)

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=1]

U Riječkoj luci ...

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=1]

[attachment=2]

Na poslednjem krstarenju Š/B Jadrana MVCG do Konstance i nazad, prilikom povratka u domovinu brod je zastao kod ostrva Vido, da bi posada Jadrana i kadeti iz Srbije položili vijence u Plavu grobnicu.

     Takođe vijenci su položeni i kod albanskog grada Medove gdje je odata počast stradalim crnogorskim dobrovoljcima iz Amerike, čiji je brod naletio na minu i odmah potonuo.

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Ajde da se javim i ja.
Nisam baš siguran kako ovo radi ali nebitno.
Može mi se i da mu naredim da radi kako ja hoću.
Pozdrav svima na forumu od kk Predraga Supića, sdašnjeg komandanta lađe o kojoj toliko govorite i kojoj se toliko divite.
Malo komentara na postove :
Indonežanski brod je građen prema nacrtu Jadrana ali je duži 10m i širi 1,5m, u istom brodogradilištu.
Posebni pozdrav Bori i Nikoliću. Lepe fotke ali onog "propalog" pilota, Boro, ne pominji do momenta kad napravi film od onih silnih sati snimljenog materijal iz 2005.
Trudimo se da održavamo brod najbolje moguće u sadašnjim uslovima, apotvrdu može dati Šole i momci sa krstarenja 2009.
Nadamo se i skorom velikom remontu.
Za sada toliko.
Još jednom pozdrav svima

Dobro nam došli na Palubu commander ... Velika je čast da ste se ukrcali kod nas ....

Nadam se da ćemo opravdati vaša očekivanja i da ćete kod nas naći još ponešto zanimljivo ... Isto tako se nadam da, srazmerno Vašem slobodnom vremenu, će te biti radi da sa nama podelite Vaša nesumnjivo bogata iskustva i znanja ...

Veliki pozdrav još jednom  :)

Pozdrav komandante. :pirat

evo jedne fotografije mornara "Jadrana" na radu s letnim jedrima. Fotografija skenirana iz JM-a, br. 8-9/1952.

[attachment=1]

evo još jedne stare fotografije lepotana pod punim jedrima
šteta, da ostane neobjavljena...
[attachment=1]

Pozdrav i dobrodošlica komandantu Jadrana, Commanderu, namerno ovde gde i pripada a ne u predstavljanju članova.

Konačno smo dočekali da se i ti uključiš prijatelju! Dobro ti more na Palubi, kao i na svakom predstojećem isplovljenju našeg i tvog ljubimca. SIGURNI SMO DA JE U NAJBOLJIM MOGUĆIM RUKAMA! Ako ikada budeš mislio da mi odavde, iz inostranstva možemo da učinimo išta što bi moglo da pomogne tebi i tvom brodu. ne ustručavaj se da zoveš bilo koga od svojih prijatelja, kojih imaš koliko i milja upisanih u svoj lični pomorački log.

Nestrpljivo čekamo tvoje priloge, a kako Paluba radi - prosto ko pasulj za onog ko je prošao pakao Atlantika jula 2005 časna obraza i uzdignute glave!

Čuvaj nam najlepši jedrenjak na svetu onako kako si ga voleo sve ove godine Peđa!

i milju dalje...

[attachment=1]

Pozdrav Supe. Na palubu. Jedan komandant se ukrcao. Pozvacemo i druge. Od 1990 pa na ovamo sa svima koji su bili komandanti odrzavam kontakt, pa cu ih pozvati da i oni podele sa nama bogata iskustva. Doduse, kako je Bora rekao, i ti Supe imas dosta prevaljenih milja, ali mislim da ne bi bilo lose da se i starije kolege pridruze forumu. Pricao mi je Sole kako je bilo na krstarenju ove godine. Sta je bilo sa pozivom za Amsterdam?

Početkom septembra zatekoh se par dana u Boki, pa opalih koju sliku novijeg datuma - Jadran na Pinama:

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]
[attachment=7]
[attachment=8]

Evo i od mene par fotki sa svecanog ispracaja sb "Jadran" na krstarenje do Istanbula, Konstance i Pireja 20.juna ove godine iz Tivta. Tu je i nas dragi lieutenant commander Supic, C.O. najljepseg broda na svijetu.....

[attachment=6]

Evo i nekoliko fotki sa povratka broda u Tivat 15.jula. Tu je naravno i rubni pozdrav i kk Supic na komandnom mostu sa pistaljkom u ustima prilikom veza broda (ispod king sized zastave), cestitke koje prima od komandanta MCG, kbb Rajka Bulatovica, kao i sam Bulatovic koji u maniru toreadora drzi rangovnu zastavu koju je dobio na poklon od posade broda jer je bio najstariji ukrcani oficir tokom krstarenja. ;D

Ne znam da li je ova bila već ...

[attachment=1]

Ovde se zbilja može nači divnih  predstava ŠB Jadrana, lično bih volio ako slučajno neko ima slike pitomačkih prostora sa visaljkama oni koji su na njima spavali znaju šta je to, imali su jih i eskortni razarači, pramčanog vitla sa praljicama, sidro se redovito dizalo ručno osim u velikoj nevolji, mašinskog prostora itd. svega onog što se svakodnevno radilo na ukrcanjima recimo tipa ovog dežurstva u čamcu[attachment=1].
Prilažem još jednu sliku pod jedrima koju još nisam video na forumu.[attachment=2]

Duje će sigurno znati bolje od mene kad je ovo bilo (mislim 1972/73). Moj otac (desno) kao pitomac MSVŠ i njegov brat od strica (levo), kao mornar, zajedno su bili na krstarenju Jadranom.

[attachment=1]

Pre neki dan sam dobio informaciju da je CG odbila da s/b Jadran ucestvuje na regati jedrenjaka koja se svakih 5 godina odrzava u Amsterdamu (isti poziv je dobijen i 2005, god dok smo bili u VB). Kazu da nemaju para za takvo krstarenje i da pripremaju brod za remont. Takodje, cuo sam da je plan (mozda su to samo glasine) da se brod remontuje u brodogradilistu u Hamburgu i da je za remont potrebno oko milion evrica. Interesuje me da li je to istina?

Nema sumnje da je Jadran prekrasan brod, ali samo izvana. Tko je proveo noć u visaljci, zna o čemu pričam. Ujutro si kao kifla i jedva čekaš da počne ribanje palube da se izravnaš. A jarboli, za nekoga tko se boji visine kao ja, su smrtni strah. Krstarenja na Jadranu su mi bila kao da proživljavam Petak 13. Ipak sam napravio njegov model, sad je negdje u Tehničkom muzeju u Zagrebu. A onaj mršavko dolje desno sam ja... :-*

Evo sveže nabavljene fotografije sa buvljaka  :)

Tivat 7.11.1974. godine ....

[attachment=1]

Dred, fotka je odlicna, samo sto sam gotovo 100 odsto siguran da to nije slikano u Tivtu.....

Šta da mu radim, kad tako piše pozadi ...  :D

Uglavnom su podatci koje ljudi zapisuju na poleđini fotografije tačni, mada znaju i da žestoko omaše ... Vrlo je moguće da je i u ovom pitanju slučaj ...

Ovdje je sto posto greska - naime, nigdje u Tivatskom zalivu obala nije obvako niska a da iza nje nema nesto visoko u pozadini. Prvo sam pomislio da bi mozda mogao biti dio zaliva kod Ostrva cvijeca prema Krtolima i Solilima, ali nije ni to sigurno jer bi se u pozadini vidjela brda (Lovcen na istoku, tj poceci Obosnika na jugu).

U pravu si ... znači greška.

Onda bi ova trebalo da je iz Boke ...

[attachment=1]

[attachment=1]

[attachment=2]

Jeste Dred, Kotorski zaliv, desno od broda je obala Dobrote, u daljini se nazire zvonik crkve Sv. Stasije.

Ova je sigurno iz Tivta ;).

Kazu da su crno-bele fotografije - najlepse fotografije. Evo jedne fotografije Jadrana iz sezdesetih godina.[attachment=1]

A evo i jedne iz doba Kraljevine.

[attachment=1]

Evo nesto kao poslastica. Fotografije su iz sedamdesetih-osamdesetih godina, a snimio ih je sluzbeni fotograf MSC, Ante Righi.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5]

Evo jos nekih iz istog perioda i od istog fotografa.[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Svaka čast Jantare, i tebi i Rigiju!

Davno prošlo vrijeme, pitomci postrojeni dočekuju "Jadrana", luka puna brodova...

[attachment=1]

Bravo rasho, još jedna divna slika.

LP,

Svaka cast, Rasho, dokumentarne fotografije su ipak lepse kada su crno-bijele.

Iz onijeh vremena[attachment=1]

Čini mi se, da ove slike još nema na Forumu.

Učenici Pomorske škole na ŠB Jardan (suradnja sa civilnim strukturama)

Srednja pomorska škola Split. Đaci i direktor škole Duje Bonačić. Zapovjednik Jadrana Stipe Lakoš stoji savim lijevo.

37. klasa na povratku sa prvog putavanja u inozemstvo nakon dosta godina. Bilo je to 1984. godine, a plovili smo oko Malte, zatim kroz Mesinski prolaz, te posjetili Krf.
Komandant je bio pbb Separović Neven (danas zapovjednik na Jadroliniji, trenutno na trajektu Istra, bivsa Balkanija), pomocnik pf Ante Urlić, danas zapovjednik HRM.

Moja predviđanja o "Jadranu" za sada pokazuju da sam bio na dobrom tragu u prethodnim postovima.

Prigodom jučerašnjeg susreta u Podgorici s predsjednikom Đukanovićem, premijerka Kosor aktualizirala je pitanje jedrenjaka, i to u smislu "korištenja". Što to znači, iz jedne riječi je teško predvidjeti, međutim, varijanta koju sam nedavno spomenuo, a to je kako taj jedrenjak jednostavno mora koristiti svima a ne samo nekima, izgleda da je na putu ka realizaciji.

Pretpostavljam, dok ne dobijem točnu informaciju, da će za početak u nekoj fazi biti dvojno i to odvojeno korišten, malo tamo RM CG - malo ovamo HRM, u praksi kako bi to izgledalo - vidjet ćemo.

Svakako zanimljivo.

Nekako mi je situacija na sliki bila poznata. Pratio sam to uplovljavanje kao sizni na 244 (na sliki sasvim desno) :super

RTOP, "aktuelizirali" ne znači nužno da će nešto i biti dogovoreno, samo je početa priča. Videćemo šta će od toga biti. Ta tema se aktuelizira prema unutrašnjo političkim potrebama balkanskih država već neko vreme, nije to ništa novo.

Boro

Bez brige, vidjet ćeš da će biti dogovoreno itekako, samo neka sazri i politika, ne može Milo preko noći presjeći, treba držati balans među strankama, narodima, manjinama itd. tj. prema onima koji bi se osjetili "pogođeni".

Tako da je samo pitanje vremena, a ako pogledaš malo šire, dugoročnije, Hrvatska u EU uskoro s jedne i CG na putu s druge strane, HR kao glavni partner CG na tome putu, i što je još važnije, svi putevi u svijet za CG ipak vode na zapad preko HR, bez obzira na autocestu Bar-Boljare - izgledno je da će po pitanju "Jadrana" CG biti vrlo fleksibilna, naravno opet ponavljam, balans treba držati zbog onih kojima to ne bi "bilo drago". Mnogo veći interesi će presuditi o "Jadranu" koji nemaju veze s pomorstvom i nautikom.

A konačno, ideja i nije loša. Malo tamo - malo ovamo. To se naziva "kondominij". :)

RTOP, predlažem da diskusiju na ovu temu završimo ili da pređemo na PP, bojim se da narušavamo Pravilnik Palube a ja to kao jedan od Moderatora nikako ne bih smeo.

Neka politika radi svoje, pa šta uradi, kao i do sada, a mi ajde da radimo svoje.

Važi?

Boro
Samo razmišljamo, nismo političari. Zar je razmišljati zabranjeno kao u vojsci, ma kojoj? Zato i jest poslovica #gdje vojska počinje, pamet prestaje".
Predviđanja su uvijek zanimljiva, pogotovo oko tako atraktivnih tema, ali ako želiš, zaključimo. Ne vidim da je itko uvrijeđen ičim, Bože moj?
Rtop

RTOP, niko nije uvređen, daleko od toga, nego smatram tu diskusiju besplodnom, a stalno smo blizu granica određenih Pravilnikom. U suštini, stvarno se radi o politici, a to nam nije tema na Palubi.

Iz tog razloga sam predložio da završimo, ali uvek možemo nastaviti preko PP. Pozdrav!

Netko je spomenuo kartu  krstarenja ŠB Jadran. Slika prikazuje više ruta krstarenja ŠB Jadran. Na žalost nemam podataka iz kojih godina.

Mozda sa tri krstarenja....

Sb "Jadran" i RTOP 406 ispracaju americku raketnu krstaricu "Anzio" nakon njene posjete Tivtu, oktobra 2006.

Jedan moj prijatelj vec duze vrijeme radi ovu maketu sb "Jadran". Jos je u dosta "gruboj fazi" i ima jos puno da se na njoj radi.....

Marinero, donji deo sva tri jarbola je svetlo oker obojen, kao bokostitnica na boku Jadrana.[attachment=1]

[attachment=1]

Evo jedne, svecarske.[attachment=1]

Slike sa Pina u Tivtu od prije dva dana - vozio je neke VIP Francuze po Boki Kotorskoj.

Vidio sam na palubi Jadran na tisuću načina. Jel nekome poznata ova  scena s Jadrana? Mjesto Šibenik. Vrijeme - Jugoslavenski međunarodni festival djeteta. Godina nepoznata. Leđima okrenut akademik Ante Vulin. Ostali nepoznati.

Finansijsku situaciju u CG mornarici ilustruje članak iz današnjih podgoričkih Vijesti.
Da li je ovo nagoveštaj da su političari definitivno odustali od mornarice - čim nemaju sredstava za remont najstarijeg i najreprezentativnijeg broda. Ako za Jadan nema para, šta mogu doživeti ostali brodovi?


Remont kad bude novca
MINISTARSTVO ODBRANE URADILO STUDIJU REKONSTRUKCIJE ŠKOLSKOG JEDRENJAKA „JADRAN”
Tivat - Ministarstvo odbrane Crne Gore još ne zna kada će i gdje biti obavljen veliki remont sa djelimičnom rekonstrukcijom najstarijeg i najvrednijeg broda Mornarice Vojske Crne Gore – jedrenjaka „Jadran“. Iako je obimniji remont školskog broda „Jadran“ – jedrenjaka tipa barkantin izgrađenog prije 77 godina u Njemačkoj, jedna od prioritetnih stavki na planu materijalnog obezbjedjenja vojske, u Ministrarstvu odbrane ističu da to kada će „Jadran“ otići u neko strano remontno brodogradilište, zavisi prventsveno od mogućnosti obezbjedjenja potrebnih finansijskih sredstava.
„U toku prošle godine urađena je studija rekonstrukcije školskog broda „Jadran“ koja je takođe trebalo da bude realizovana lani, ali do toga nije došlo zbog rebalansa budžeta. Remont i rekonstrukcija školskog broda ,,Jadran\" zavise, prije svega, od mogućnosti obezbjeđenja finansijskih sredstava, ali će svakako biti realizovani u skorije vrijeme“, saopštio je „Vijestima“ portparol Ministarstva odbrane Vidak Latković.
Posljednji ozbiljniji remont „Jadran“ je imao još 2005. godine u tivatskom Arsenalu, neposredno prije odlaska broda za Veliku Britaniju, gdje je taj atraktivni jedrenjak predstavljao tadašnju državnu zajednicu SCG na velikoj proslavi 200-te godišnjice Trafalgarske bitke, a koja je u britanskoj luci Portsmut okupila nekoliko desetina velikih ratnih brodova i starih jedrenjaka iz cijelog svijeta. Od tada do danas, na jedrenjaku MCG obavljani su samo manji remontni radovi, a prije nešto više od godinu dana u Bijeloj je obavljeno i dokovanje broda radi čišćenja i farbanja podvodnog dijela trupa.
Prema studiji remonta i rekonstrukcije, koju je prošle godine uradilo Ministarstvo odbrane, na „Jadranu“ treba obaviti radove na poboljšanju smještajnih i životnih uslova za posadu koja na tom brodu i danas u najvećoj mjeri živi isto kako su na jedrenjacima živjele posade krajem 19. i početkom 20. vijeka. Predviđeno je i da se zamijene glavni pogonski i pomoćni motori „Jadrana“ novim i modernijim strojevima, dok bi aktuelna forma i spoljni izgled broda ostali nepromijenjeni.
Taj remont bi, prema procjenama Ministarstva odbrane, trajao šest mjeseci.
„Za realizaciju remonta bi se raspisao međunarodni tender“, kazao je Latković, dodajući da bi, prema studiji, remont i rekonstrukcija školskog broda „Jadran“ koštala oko 1,5 miliona eura. Taj posao sigurno će biti rađen u inostranstvu, jer nakon zatvaranja tivatskog Arsenala, Crna Gora ne raspolaže brodogradilišnim kapacitetima sposobnim za bilo kakav ozbiljniji remontni zahvat na ratnim ili brodovima specifične konstrukcije, kakav je i jedrenjak „Jadran“.

Današnje Vijesti donose članak o Jadranu. Pohvalno je, brod se koristi kao ploveća učionica ....

Nastava na pučini
KRSTARENJE ĐAKA POMORSKE ŠKOLE JEDRENJAKOM „JADRAN”
Tivat - Školski brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“, isploviće danas oko 10 časova iz kotorske luke na prvu ovogodišnju višednevnu školsku vožnju učenika Srednje pomorske škole „Kapetan Marko Martinović“ iz Kotora (SPŠ).
Riječ je o uobičajenoj obuci u praksi za učenike trećeg razreda Pomorsko-nautičkog i brodomašinskog smjera SPŠ, koja se već nekoliko godina unazad, na proljeće obavlja na školskom brodu MCG “Jadran”.
Profesor SPŠ Milodrag Jelisavac, koji će sa još trojicom kolega biti ukrcan na „Jadranu“, rekao je da na krstarenje, koje će trajati do subote ujutro, danas kreće grupa od 55 učenika pomorske škole.
Oni će na „Jadranu“, pod nadzorom svojih profesora i posade broda kojim komanduje kapetan korvete Predrag Supić, tokom vožnje duž Crnogorskog primorja i u međunarodnim vodama južnog Jadrana, imati obuku u praksi iz astronomske i terestričke navigacije, meteorologije, brodskih mašina i uređaja, manevrisanja i pravila za izbjegavanje sudara na moru, kao i klasičnih pomorskih vještina u što će biti uključeno i veslanje u kutrerima, te kormilarenje brodom.
Tokom putovanja, učenici SPŠ na „Jadranu“ će jednu noć provesti i na sidrištu kod Bigove u zalivu Trašte, a brod će pristati i u Baru, odakle se jedrenjak u subotu ujutro vraća u Kotor.
Već naredne sedmice, druga grupa od pedesetak učenika trećeg razreda kotorske SPŠ, kreće na istovjetno putovanje „Jadranom“ koje će trajati od ponedjeljka do petka.
„Ovo je nastavak naše odlične višegodišnje saradnje sa Mornaricom VCG i posadom školskog broda ‘Jadran‘. Zahvaljujem im jer su uvijek imali razumijevanja za potrebu SPŠ da svojim učenicima obezbijedi najbolju praktičnu obuku i nastavu, kao i priliku da ta djeca na pravi način ‘osjete‘ i dožive more i sve ono što će ubuduće karakterisati njihov životni put tih mladih ljudi kao profesionalnih pomoraca“, kazao je tim povodom „Vijestima“ direktor SPŠ, profesor Veljko Botica. 

Super! Ovo je mnogo bolje nego kad Jadran koriste za snimanje spotova i VIP žurke. ;D

Koja je bila luka upisa jadrana u jugoslaviji,negdi piŠe Tivat a ja sam čuja Split,jel tko zna možda

Izmedju dva rata je bio i Sibenik.

Koliko ja znam pomorsko pravo, nijedan ratni brod nema luku upisa jer je upisan u Flotnu listu RM doticne drzave. Ratni brod ima bazu i to tamo gdje je sjediste jedinice kojoj formacijski pripada. U slucaju da pojedini brod bude prerasporedjen u drugu jedinicu, prelazi u bazu koju koristi ta jedinica (neka me ovdje neko od bivsih JRM kadrova ispravi ako grijesim). Sto se "Jadrana" tice, istorijski fakat je da je Tivat bio prva domaca luka u koju je taj brod uplovio 16.jula 1933 kada je iz Njemacke stigao u Jugoslaviju, a isto tako istorijski fakti su da je taj brod uvijek pripadao Vojno-pomorskopj akademiji ili Odredu skolskih brodova i kao takav, formalno je mijenjao i baze od Gruza, preko Sibenika, mislim jedno vrijeme i Pule, do Splita i Tivta.

Potpuno si u pravu marinero brodovi RM nemaju luke upisa.

Iz najnovijih "Novskih novina":

[attachment=1]

Dobra! Svaka cast, rasho!
Ovo je slikano u Bijeloj, prilikom posljednjeg dokovanja broda.

Super i rijetka slika uredjenog "Jadrana" u doku

Slikano prije tri dana na gradskoj rivi Pine u Tivtu.

Jbg, malo je ruzinav, ali lijepo ga je vidjeti da još plovi. I neka dugo plovi, a ja nikad više u visaljku... ;D

Ruzinav je jer je u protekle dvije sedmice ukupno 10 dana bio na moru vozeci skolske voznje sa ucenicima Srednje pomorske skole Kotor.  :klap
Kamo srece da je stalno takav! (odnosno da je stalno na moru...) ;)

To je lijepo čuti.
Ali što se tiče ruzine, ruzina se pojavi za deset dana ako se pitura preko ruzine.

Potpuno si u pravu. Ipak, imaj na umu da je "Jadran" posljednji put dokovan i pjeskaren prije dvije godine....

Iz perioda JRM ...


[attachment=1]

[attachment=2]

Ruzina je onaj lijepi detalj koji razlikuje stare razarače, krstarice, bojne brodove i daje im čar patine u odnosu na ove moderne plastičnjake, a i kruzere, koji mi uopće ne sliče na brodove. Zato nisam mislio na Jadranovu ruzinu u negativnom smislu, nego mu daje dojam uporabe i tučenja s morem pod stare dane. I dobro se tuče. Ipak, nikad više u visaljku...

Nisi ti isprobao ni Biskaj ni North Atlantic da znas sta je to 12 -13 metara talas.
Plovio sam i u RM i na Trgovackim ,znam sta pricam.Nemoj ovo shvatit personalno/osobno(prekrizi nepozeljno).Mediteran je Bonaza 85% dana u godini.

@huja
Šta ako je taj neko koga prozivaš plovio u tih preostalih 15% dana u godini?

Ne boj se Rade ne vrijeđa me. Nismo mogli svi surfati po Biskaju. Kolega je sigurno svjestan da kad si na minolovcu i valovi 4-5 m i prelijevaju se preko pramca, da ti je veća frka nego na mrcini od par desetaka tisuća tona u Biskaju. A i Jadran je toga pretukao, a i za ljudske pojmove je već djedica. :marinero

@Huja, izgleda da ti jesi morski vuk, hajde daj nam malo svojih iskustava, slika, samo nemoj u ovoj temi - otvori novu.

Starac mirno odmara na svom uobicajenom vezu na Pinima.... A onda mu se, pristajuci po krmi,  u pozadinu krece "uvlaciti" ovo cudo, gotovo jednako veliko kao i "Jadran".

Malo je reći "čudo", koliko je genijalan toliko je nakaradan, no vlasnik sigurno nije bedak kad je baš to naručio i kupio. U prvi mah - glede veličine zastave - pomislih da je s tolikim lancunom od zastave došao kakav hrvatski emigrant zafrkavati, no ipak ispade da nije. Nego, jesu mu one platforme uz satelitsku antenu za sušenje smokava ili što?

Zastava je točno onolika da se njen donji kantun moči u moru. Nacije koje drže do sebe neće staviti zastavu veličine 10 X 5 cm.

Da, ali i preveliko prelazi mjeru. Posebice, močenje zastave u moru ravno je valjanju iste po podu (ili po zidu. A to je svetogrdje ... Uostalom, postoje standardi u svijetu, posebice u pomorstvu ...

U Kotoru, maj 2006.

Jadranov "rodni list"....

11. srpnja 1939 goda brod "Jadran" posjetio je poljsku luku Gdynia. Njegovim zapovjednikom je bio kapetan fregate Jerko Kačić-Dimitri. Brod je izašao iz Gdinje 16. srpnja. Ovo je bio posljedniji posjet inozemskoga vojnog broda prije početka Prvoga svjetskoga rata.

Jos se spominje u izresku da je "Jadranovo" putovanje bio odgovor na posjet poljskog skolskog jedrenjaka "Iskra". O "Iskri" je bilo rijeci na palubi.

Točno :)

Jadrana nikad dosta. Ipak, ovakve slike ne nalaze se baš često. Godina je 1971.

Dvije malo starije fotke, iz vremena dok je u Tivtu jos postojao Arsenal koji se vidi u pozadini....

O arsenalu se može pronaći lipih članaka. O konstruktoru riječnog patrolnog čamca, o nenamjenskoj proizvodnji u arsenalu itd.

Ima masa materijala o Arsenalu, namjeravam to sistematizirati i cuim skupim malo vremena, otvoriti posebnu temu o Arsenalu Tivat od osnivanja 1889 do gasenja 2007 godine. ;)

Koko je meni izgledo, u Tivtu 3 godine unazad, kako sam spavao u hotelu preko putu, svako jutro bi se prošetao pored Jadrana, tada je bio oskačen brez donjeg prednjeg križa, veoma malo živosti na njemu, brez jutranjeg zbora....[attachment=1]

O zavodu se pisalo samo biranim riječima. Nisam znao da je ugašen.

Kupijo ga je Kanađanin, trebao bi postati privez za mega jehte cca 70-100m, sa svom infrastrukturom. To je bio san mnogih brodogradilišta na Jadranu.

I što je bilo kasnije? Koliko tih mega jahti ima za napuniti bivše vezove JRM? Mislim da megalomana ima u svakoj općini i županiji na Jadranu.

Šta je bilo kasnije.Biče da je kao i svukud to usporila recesija i strežnjenje. Cijene nekretnina su na račun ovog podatka i u Tivtu skočile u nebo, ali koliko znam sada se taj napuhani balon prazni. Sretni su oni što su u ono doba poprovali nekretnine, svakako pod uslovom da su pare pametno uložili, a ne za kupovanje hamera i yahti.
Inače takav plan je imalo i brodogradilište u Izoli, čak su i isplanirani vezovi.

Imenovani sterješine su bili na brodu dok je bila moja klasa na ukrcanju na "Jadranu". Sučić živi danas u Splitu.

Pogled na palubu.

Neki palubarci nose uspomene s kosnika.

PP vježba, a oprema na zavidnoj razini i za današnje vrijeme.

Zapovjedni most, brod u vožnji, pojasevi za spašavanje obvezatni dio opreme.

Sa kosnika mi je ostala uspomena jutarnjeg vežbanja - mokrim patikama na čelik čela i metalne šipke iz konstrukcije kosnika. Klizalo je fino.

Galioti dižu sidro kao u doba Nelsona i Ansona.

Jadran iz ptičje perspektive.
Na HTV 2 sad je iskracavanje u Normandiji. Robert Ryan upravo izdaje zapovijed padobranskoj bojni. John Wayne izdaje zapovijed drugoj padobranskoj bojni i objašnjava uporbu cvrčaka. Ovo informacije radi. Danas je 6.lipnja i od tada je prošlo 66. godina.

Dok Pokret otpora priprema prihvat padobranaca, dotle oficir na Jadranu proba ručak.

Ameri nadiru,Nijemci se predaju izgleda da če pobjedit.
Jedini pravi način dizanja sidra.

Engleski padobranci su zauzeli most akiša liva ko iz kabla. Sad dolazi stari kauboj sa svojima.

Lijepa slika s Jadrana upropaštena očajnim papirom za rotaciju. Šteta.

Još jedna efektna slika.

Obuka iz astronomske navigacije.

Jadran vezan na mulu 2 Arsenala Tivat, 25.maj 2007. U prvom planu je jedan od kesona za podizanje potonulih objekata, a po provi Jadrana je DSM -514.

Bogami, uz DSM i jedna RTOP (pretpostavljam 406) a još napred PR-38.  ;)

Jeste FF, u pravu si samo su RTOP 406 i PR 38 sa druge strane mula.....

ovu još nismo vidili

Brodarski, vidim po raznim topicima toliko tvojih fotografija u zadnje vrijeme - jesi li to nasao neku pecinu s blagom?

Nisam, čistim ovo prije nego škovacini odnesu.

Bogami, nismo. Nisam znao da je Jadran ikada bio na sinhro - liftu, mislio sam da je uvek išao na dok.

Jeste, dizali su ga nekoliko puta na sinhr lift ali to nikada niko u Arsenalu nije volio jer ih je uvijek bilo strah da se, ovako oblikovan kako jeste i sa jarbolima i snasti koji ipak daju odredjenu "upornu povrsinu" vjetru sa boka, ne daj Boze, ne prevrne kad ga uhvati jaki reful bure sa lijeve strane... Stoga su uvijek preferirali da ga dizu na dok, ali kada mjesta na dokovima nije bilo (najcesce zbog sovjetskih i libijskih brodova koji su remontovani u MTRZ "Sava Kovacevic") "Jadran" je ovako isao na sinhro-lift.

Hvala za informaciju Marinero!

Imao je Jadran  svoj jadranski Biskaj. Imao je i Ljubu Mihovilovića od  kojeg su naraštaji pitomaca naučili temeljne pomoračke vještine.

Šteta što nije skaniran cijeli članak.

Bilo je nekih ideja da se Jadran podigne na sinhro lift u Arsenalu pre krstarenja 2005. godine. Medjutim, te 2005. godine prilikom dizanja PR 41 doslo je do pucanja nekih delova sinhro lifra i do ostecenje kako sinhro lifta tako i PR41. Pitam sta bi bilo da su kojim slucajem poceli da dizu Jadran?

Sjeća li se netko ove razglednice iz vojničke kantine?

U nasoj kantini su bile razglednice "Prage", aviona..... more je bilo daleko.

Ako se ne varam, na donjoj fotografiji-razglednici je Nevenko Separovic, svojevremeno komandant "Jadrana".

Pozamašna teta na palubi Jadrana.

"Jadran" nema pulenu.....

Izvinjavam se ako je ovo neko pre mene postavio,ja nisam primetio  :marinero

http://www.youtube.com/watch?v=EJTrSzVmhh8


http://www.youtube.com/watch?v=poWCe6DRnNk


http://www.youtube.com/watch?v=j566GmPeykI


http://www.youtube.com/watch?v=ib9i02Fv5yY

Stari ljepotan i CG-68 "Anzio", raketna krstarica RM SAD u Tivatskom zalivu, oktobar 2006.

"Jadran" stisnut izmedju skolskog broda RM Kolumbije 'Gloria" i skolskog broda RM Italije "Amerigo Vespucci" u Portsmouth-u, ljeto 2005.

Ovo sam "posudio" sa sajta jednog od najboljih umjetnickih fotografa u Boki, g. Stevana Kordica.
Snimak je nastao 2003 u zalivu Traste.

Iz jedne monografije... nekada je to bilo ovako, teorijska obuka na palubi.

[attachment=1]

Zato je ima Kraljica mora, sve pa velikih grudi...

Evo još jedne:

[attachment=1]

Par detalja koje sam danas poslikao na "Jadranu"

Mislim da šb Jadran ne bi bio u takvom stanju kakvom jeste da nije bilo ovog čoveka.... i njegovog znalačkog i domaćinskog odnosa prema brodu.
Čuveni zastavnik Antonić, ili jednostavno i skraćeno: Lav
[attachment=1]

na Zastavnicima (i slicnim cinovima) pocivaju sve vojske.

Nije se promijenio ni nakon 25 godina, koliko ga pamtim, tada je bio pocetnik uz zastavnika Funcica.

Zastavnik Antonić ni jednog jedinog pitomca ni mornara nije ostavio bez odgovora i pojašnjenja koje god pitanje bi dobio... za razliku od drugih sa Jadrana... a neki su čak i poručivali pitomcima u snasti "što ne padneš pa kičmu da polomiš"...
Lav Antonić nije imao potrebe da prikriva neznanje na taj način, jer je znao SVE!

Sećam se, kada smo plovili za Lisabon, upozorio je najstarijeg na ukrcanju - nekog kbb Petrovića, da će biti nevreme. Ali uzalud, kbb je hteo da "jedri". Epilog: u 0300 uzbuna, ubiraju se jedra... tako to biva: "Teško onom ko ne sluša svoga pametnijeg".

Prilikom ribarske fešte u mom gradu, Izoli, 1972:

Jedna značka ...



[attachment=1]

Dizanje sidra...
[attachment=1]

Sta predstavlja ova znacka? Ocigledno je da je na njoj neka fregata ili linijski brod, a ne Jadran.

[attachment=1]

Slikano u Morisnjko-Risanskom zalivu, malo "ispred" Lipaca....

[attachment=1]
[attachment=2]
Ako se ne varam, i ove bi trebalo da su sa SB Jadran.
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]

U kojem  periodu, odnosno od koje do koje godine je Stipe Lakos bio komandant sb  "Jadran" ?

Prvi i osljednji put sam plovio na SB Jadran 1987,kao civil,povodom proslave 45 godina JRM, na ruti Lora-Vis.Bilo je to nezaboravan dozivljaj-more malo valovito,vjetar taman za "punm jedrima".Tada sam vidio sa koliko znanja i ljubavi posada-staresine i mornari vladaju brodom, vjetrom i talasima.Sjecam se mladog PF,kojeg je komandant oslovio sa "glavni" i dodao"on ce nas dopaja do Visa", a on okretan ko cigra,penje se svugde,komanduje , gleda more,vjetar-i za  cas sva jedra dignuta a brod klizi po moru.Nisam izdrza,popeja san se na komandni,kod timunjera,gledam ga i uzivam.Vidi se Vis-ali brod ide dosta u desno,pa ga upitam,jel mozda idemo u Komizu?Posto je on dobro znao da vozi civile kontinentalce,upita me odakle znam kojim kursom treba da plovimo.Ja mu se onda predstavim da sam kormilar 47 klasa,da sam cesto vozio Lora-Vis.A tada on meni kao kolegi objasni da jedrenjaci ne plove uvjek pravo i da sada "idemo malo u desno da uvatimo vitar,a onda skliznemo livo u luku Vis"'Tako je i bilo skliznemo u luku,majstorski se privezemo-i adio-ostade nezaboravan dozivjaj.

Ne znam dal' je bila ova fotografija ...

[attachment=1]

Ova fotografija me ponukala da pitam-da li su mornari na ŠB Jadran učili da pletu bokobrane, očne upletke, podvezice i ostalo što ne podrazumeva samo osnovne čvorove?Ako jesu, postoji li neki priručnik koji je bio zvanično uputstvo JRM?

udzbenici "Pomorstvo" I,II,III Antona Simovica, kbb ili kf (sretali smo ga u Jadranskim susretima sa Ljubom Jelcicem)

Hvala Istria!

Kako to da se nitko nije sjetio Jadrana u najljepšoj luci na svijetu?

Jadran se moglo bez bojazni slikavati cili dan.

Slika Jadrana iz Jugoslovenskog mornara. Obratiti pozornost na zastavu.

Ovo je fotografija jos iz vremena Kraljevske RM Jugoslavije....

Pomislio sam i ja na to. Pitanje je kad je ustanovljena vojnopomorska zastava. Negdje 48-49. godine.

Mislim da sam tu fotku "Jadrana" vidio u nekom od izdanja "Jadrasnkih strazi", dakle prije Drugog svjetskog rata. Moram provjeriti, pa javljam!

Nesto mi je nejasno - prije 7-10 dana postavio sam "istu" fotografiju Jadrana - nasao medju poljskom RM i jos jednu fotografiju (slicnu kao i Marinerovu) u plavkastom tonu - sada toga nema? Da nije greskom taj fond fotografija nestao?

Evo te fotografije Jadrana (pod poljskom RM), navedena godina 1939.
[attachment=1]

"Jadran" u tivatskom Arsenalu, april 2007.

Zar ja nisam postavio istu sliku iz Jugoslavenskog mornara? Bila je upitna zastava.

Tako je, istu sliku si postavio ti i Dread. Ovu sam nasao pod poljskom RM, ali ipak kao "Jadran". Neke su bolje, neke losije kvalitete.

Zastava ne bi trebala biti sporna.

Nitko još nije na palubi postavio zapovijed o uvođenju znamenja Jugoslavenske mornarice, JRM ili barem nešto slično iz Službenog lista FNRJ ili DFJ. Imamo u Jugoslavenskom mornaru znamenja JM iz 1949. godine. Kad je točno stupila na snagu zapovijed o izgledu zastava ratne mornarice i ostalih znamenja? Znade li netko nešto više o tome?

Iz Gl. staba NOVJ 14.12.1943. izdaje se Naredba o zastavi ratne i trgovacke mornarice......Zastava ratne mornarice jeste : jugoslavenska sa crvenom zvijezdom u sredini, a u zvijezdi sidro.

----

treba ici dalje.....

Ni ta zastava nije tako brzo ušla u uporabu. Možda tek  1944. godine.

skenirano iz PE I izdanje, 8. tom str. 209.

[attachment=1]

Sb "Jadran" juce je iz Kotora isplovio na cetvorodnevnu voznju radi prakse ucenika trecih razreda nautickog i brodomasinskog odsjeka kotorske Srednje pomorske skole. Prosle sedmice vec je odradio jednu takvu voznju, a juce je isplovio sa drugom grupom od 40-tak djaka.
Evo ga rano ujutro kako kroz Verige ide na ukrcaj djece u Kotor.

Evo ga nesto kasnijue u obrnutom pravcu, sa ukrcanim ucenicima krece ka izlazu iz Boke.

Izvanredno Marinero. Odlični snimci. U davna doba na Jadran su ukrcavani učenici Srednje pomorske škole iz Splita.

Hvala! Kamo srece pa da je svaki dan ovako, danas sa djecom iz Kotora, sutra djaci iz Dubrovnika, prekosutra Split, Zadar, Rijeka, Kopar, Piran. Uostalom, taj brod je za takve namjene i napravljen, a ne da kao nepokretna ikebana trune stalno vezan na nekoj rivi!

Sad kad je Kraljica mora u điru, jedino neki filmaš može Jadrana unajmiti.

Zanima me, kako takvo krstarenje izgleda, u smislu ko organizuje, ko je odgovoran za djecu i šta ti đaci od takvog krstarenja odnesu. Dali so oni recimo popnu u snast ili je to samo neki izlet tipa "škola u prirodi"?

Organizuje ga skola u saradnji sa Mornaricom. Ministarstvo odbrane daje gorivo za brod i dnevnice posadi, roditelji ucenika skupe pare za hranu i pice, a vozi se cetiri dana po teritorijalnom moru CG i u medjunarodnim vodama juznog Jadrana. Brod pritom uvece najcesce boravi na sidru negdje uz CG obalu, najvise u zalivu Traste, a obicno tokom putovanja uplovi i u luku Bar gdje ucenici obidju luku i Upravu pomorske sigurnosti CG. Inace, na brodu su ukrcani sa obicno trojicom do cetvoricom svojih nastavnika koji im, uz pomoc posade broda, drze praksu i provjeravaju im stecena teoretska znanja iz terestricke, elektronske i astronomske navigacije, astronomije, strojarstva, brodske elektronike itd. Ucenici se ne penju u snast, ali rade sve druge radnje na brodu, pocev od pranja palube, do kormilarenja i drzanja brodske straze uz nadzor svojih nastavnika i oficira sa "Jadrana". Takodje, neizostavni dio je i veslanje u brodskim kuterima, vjezba napustanja broda itd....
Vjeruj mi, djeca se vrate puna utisaka i odusevljenja, ali bude i razocarenja medju onima koji teko podnoise more, pogotovo ako bude nevremena kao sto ga je to imala grupa koja je na voznju isla prosle sedmice po onom jakom jugu i kisurini!

Marinero, fotografije izvanredne!

Svejedno mi se više sviđa onako, kako su nas slali poslije trećeg razreda na brodove Splošne Plovbe na praksu. Ja sam zapeo staro Kočevje za zapadnu Afriku - tri mijeseca, nezaboravno. Ukrcanje u Bijeli, dok je brod bio na doku i onda via mama Afrika.

Neznam sta je ljepse-brod ili pejzas!Marinero,odlicne slike!

Danas je Jadran oko 11 sati isplovio iz zaliva, po jakoj južini. Verujem da đacima neće biti prijatno, obzirom na jako more i kišu.
Nisam imao foto aparat kod sebe da ga uslikam ....

Popodne mi je kolega šapnuo, da je u njegovo doba na Jadranu najtraženija roba bila kablić. Negdje prije 40 godina na Kvarneru, čak. Tako mi mlijeka u prahu.

Evo jedne malo neobicne,1984 god.
[attachment=1]

To je Vela Luka

Kad je bila moja klasa na krstarenju (1973), nestalo je kablića. Upotrebljavale su se mornarske radne kape (drap boje) Podbradnjak sa je koristio kao ručka. Najjadniji je bio osmatrač u košu  (prednji jarbol).  Vanjska ruta od M. Lošinja prema šrema Šibeniku.
Duje

Nisam siguran da je ova slika postavljena ali je prelepa pa ne mari da se pojavi još jednom

Vrlo poletna fotografija.

Ovo je jedna od najlepsih Jadranovih fotografija![attachment=1]

Burmanska delegacija na palubi Jadrana.

Negdje smo mranije pricali o tome kako je "Jadran" povremeno u Tivtu dokovan ne na plutajucem doku, vec na sinhro liftu. Znao sam da negdje imam te fotke i napokon sam mih iskopao. Zalim sto nisu u boljoj rezoluciji!

[attachment=1]

[attachment=1]

Najmlađi poslijeratni zapovjednik Jadrana
http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/129830/Default.aspx

Stari djeluje kao zanimljiv sagovornik, ali su mu se ocito u glavi pomijesale neke kockice - lord Mountbaten nije bio muz, vec bliski rodjak (stric ili ujak) muza kraljice Elizabete II, princa Filipa - vojvode od Edinborough-a. ;)

Ujak; nije puno mario tadasnji mladic za to, a i jace izgleda...

Lord M je postavio pristojno pitanje, cak je kroz pitanje dao kompliment, nisam kroz tu sekvencu mogao prepoznati ponizavanje druge strane, mislim da je i odgovor bio na mjestu, po principu, ako sam se nosio sa okupatorom, onda mogu i s jedrenjakom..

Ma covjek je dobro rekao, samo u nasem jeziku se moze to dvojno tumaciti. Na prijemu su bilo oboje -lord Mountbaten i muza kraljice Elizabete II, princ Filip.

Zaboravio sam na ove slike.

Canadair CL 215 u pozadini - dakle, ovo je po svemu sudeci slikano negdje sredinom osamdesetih, zar ne brodarski ?

Za vrijeme Dječjeg festivala. Moguće 1985. godina.

Jadran u Gružu krajem 50-tih ...


[attachment=1]

Jadran, maskiran kao nedogradjeni betonski objekt, slikano negde sezdesetih godina.
[attachment=1]
[attachment=2]

Jadran, maskiran sa maskirnom mrrezom.
[attachment=3]

Fotografije postavio clan MCM foruma @Petar Pan

ne bi ga ni projektant prepoznao  :o

Pre će biti neki od starih patrolaca tipa 131 ili minolovaca tipa 117 da je ovako maskiran. Da bi Jadran bio ovako maskiran morali bi da mu se skinu jarboli, a to nije lagan posao. ;)

 Nikako nije Jadran. Na prvoj fotografiji se to lepo može uočiti.

I meni nije licio na Jadrana, ali tako je covek napisao, pa nisam hteo da napisem drugacije, posto nisam mogao sa sigurnoscu da odredim. Moguce je da sam i pogresno razumeo sta je hteo da kaze, mozda je samo hteo da kaze da su brodovi na fotografirani na Jadranskom moru.
Inace da budem iskren, na drugoj fotografiji (Jadran maskiran-2) ja ne mogu ni da uocim brod.
P.S.
Na prvoj fotografiji je moguce da su cak dva broda u pitanju.  :)

[attachment=1]

Brod je ispod mreže, koju sam označio crvenom bojom ( mreža malo prelazi i na obalu). Inače odlično maskiranje, nema šanse da se primeti plovilo iz ovog ugla. ;)

Motorista, mislio sam na sliku iznad, tamo se vide samo antene broda ili brodova koje lice na gradeznu armaturu. ;)

Aaaaa...pa kada su ga "zabetonirali". ;D

Na prvoj fotografiji lepo se vidi da je "patrolac" u pitanju, zaseceni dio na pramcu i komandni most.

Lako moguće da je ipak Jadran. Pa neki patrolac se i zvao Jadran, koliko se sjećam.

Fotografija označena kao "U Gružu 50-ih" ne može biti u to vrijeme.
Naime na samostanu Sv. Križa zvonik je onaj koji je srušenu angloameričkom bombardiranju 1943. kada je pobijeno više stotina vjernika (civila) u
crkvi na misi u nedjeljno jutro, srušen zvonik i crkva kompletno.
Nakon toga izgrađena je nova crkva i novi zvonik, drugačije pozicionirani, dakle ova slika Jadrana može biti samo od prije 2. sv. rata.

Sto bi rekao Boro : "Svakog dana napredujemo sve ........"

16.04.2008 slikano pred kotorskom rivom,neposredno pred ukrcavanje ucenika srednje pomorske skole koji su odradili  petodnevnu obuku na ``JADRANU``

Sa FB profila Jugoelovenska narodna armija, postavljene od strane KF Dusko Zujovic.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Mislim da ga ovakvog jos niste vidjeli - sb "Jadran" u generalnom remontu, na sinhro liftu Arsenala Tivat sedamdesetih godina proslog vijeka.

Jedan od prvih brodova u novom sinhro liftu arsenala...

Daću i ja skromni doprinos priči o Jadranovim remontima.
 

evo još jedne...

Evo jos nekoliko fotki "Jadrana" pod nadstresnicom sinhro lifta Arsenala u Tivtu. U toku je generalni remont broda, sva snast je skinuta....

Kad je vec rijec o remontu da nastavimo sa tim,``JADRAN`` danas u JBB u malom doku
Oblacno je,stoga su i slike malo losije. Valjda je u toku samo manji remont,farbanje podvodnog dijela,jer kako se prica ocekuje ga put za Hamburg,na generalni remont...

Kako loše. Baš su slike OK.

Slike su super, bravo vinta!
Dokovan je u subotu, i vec sutra bi trebao biti ponovno u moru. Rijec je o manjim dokovskim radovima, farbanju podvodnog dijela, ali prvenstveno je dokovan radi mjerenja debljine limova trupa jer se planira generalni remont. Suska se o Njemackoj kao mogucoj destinaciji, ali kao i obicno, problem su pare.....

Da,Hamburg.Smo ne znam koja je to logika da brod prevali toliki put,msm da bi lakse bilo da se oprema donese kod nas i da te tu remontuje...

??? ???

Eh Vinta, ako se remontuje u Crnoj Gori, gde je onda IMT princip? (IMT=imali mene tu?, i u kom procentu, naravno)

Tako ti moj "Boro..." danas razmišljaju moderni savremeni demokratski političari. Hoću Mornaricu i ratne brodove, a neću i netrebaju mi Remontni zavodi, Tehnički zavodi, Tehničke stanice itd. To prlja more, rasteruje elitne turiste, bruji, zuji i bog te pita šta još ne.
Hoću da imam vojsku, a nedam pare. Hoću da bude snažna i jaka, a netreba niko više da ide u vojsku. Hoću da budem neki faktor u regionu, a nemam ni za kupaće gaće....Nešto neće da ide tako... :jok

Da bi se izvrsilo mjerenje debljine limova brod ne treba na suhi dok..

Ne, ali treba zbog nekih drugih stvari - stanja ventila, propelerske osovine i njenih elemenata, kormilarskog lista i osovine.... A ovo sto kaze Boro je tacno, stim sto ovdje eventualni remont "Jadrana" u Njemackoj treba da bude "nas dio IMT" jer se suska o tome da ce umjesto dva Damen patrolca iz Turske, CG mozda kupiti dva slicna manja patrolca gradjena u Njemackoj.

U vecini slucajeva, cak ni zbog toga ne treba,pogotovo ako je brod prestabilan poput Jadrana i te velicine, ..

Mogu se spustiti ronioci, pogledati, brod se moze znacajno trimovati i nagnuti, a da ne izgubi stabilnost,.. za pregled dostupno,.. ali ako je IMT, onda je stvarno nuzno..

Fotografije je iz vremena pred 2. svjetski rat. Kao dodatak na komentar RTOP21, oslije rata se vec na Lapadu uvelike gradilo. Putnicki brodovi nemaju zvijezdu na cimunjerama.

Priča se, da se pare za remont Jadrana u Hamburgu prikupljaju od raznoraznih donacija, i da državu CG to neće koštati ništa. Još će i zaraditi (pojedinci...) - bez para će imati generalno remontovan brod.

To je vec za pohvalu, sposobnost,..nema se sta zamjeriti

??? ???
Ovo još u životu nisan čuo. RM jedne države prikuplja priloge za remont broda.
I kao remontovaće se brod da je ništa ne košta. Ovo nigde nema u svijetu osim
u ovom ćošku Balkana. Nema druge za svaku pohvalu.. :udri :krsta

 Kod nas se meri debljina lima na oplati tako što se brusilicom skine boja i onda instrumentom izmeri vrednost. Ja za drugi postupak ne znam da se primenjuje u JBB.

Kod Vas to rade momci iz Radovica.. moze i drugacije uz odgovarajuci instrumentarij, znanja i nesto prakse + ukljucenje mjerne nesigurnosti (statistika), moguce je svesti  brusenje brusilicom ispod 20% od ukupnog broja mjerenja.

 Ima, može, slažem se. Rekao sam samo da se u JBB meri debljina  limova na taj način, drugi nemaju.

Pricalo se da bi remont Jadrana trebao da kosta 1,5 miliona EUR,a remont PR-41 0,5 miliona EUR.I da je to gotova stvar,tj. da je obezbijedjen novac.Ali izgleda da je ipak i 2 miliona EUR  prevelika suma za CG.Ovo se inace pricalo/pisalo negdje 2009.

Jadran u Puli.


[attachment=1]

Jedno pitanje strucnjacima, da li je i u kom periodu Skolski brod Jadran plovio pod zastavom na kojoj je bila petokraka?

Hvala unapred

U principu od uspostavljanja FNRJ (SFRJ) pa do njegog rasformiranja. Tako otprilike... >:(

hvala na odgovoru,tako sam otprilike i mislio....

U dane održavanja jedriličarske regate u Moščeničkoj Dragi 1973g.[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

U Maj 2010 bio sam u Tivat nedelju dana. Setam po obali i vidim Jadran. Na brod skoro niko i ne obraca paznju: Tivat u Maj  i nema bas puno turista a domaci su vec navikli da ga gledaju redovno. Gledam ja u brod i uzivam. Jedno sam istoricar, drugo sam nostalgicar (to sad vise nije popularno ali sta ces :)) i treto posebno volim nasu ratnu proslost. Dodjem do brod i jedan decko stoji napalubi. Pozdravim na srpski, pitam ga kako je cisto onako prjateljski. Vidi on da ja pricam srpski ali ne bas pravilno, oseti se makedonski akcent. Pitam ga dali mogu da se popnem i da razgledam malo. On se malo gunca levo desno i kaze "ne moze, ovo je ratni brod ima neka pravila". Nisam insistirao. Zahvalim se i idem. Te veceri sam se sreo sa jednom drugaricom, Crnogorka. Ona je bila moj kontakt u CG za vreme mog prestoja. Pita me kako je bio moj dan i ja joj kazem. Sjeli smo u restoran, narucili jelo. Bilo nas je mozda 20-30 ljudi. Posle jedno pola sata evo je nazad i kaze meni "dodji samnom". Ja u principu kad mi to kaze lepa devojka ne odbijam :) Donese me do brod, ona mahne tipa koje je mene odbio i ovaj sam mahne rukom kao "popnite se slobodno". Ona isla prica sa njim, on na mene ne obraca paznju vise. Ja se lepo prosetam na brod, razgledam palubu, udjem malo unutra. Ne razumemem se u brodove uopste ali znam sta znaci JADRAN. posle jedno 15-20 minuta dojde jos jedan tip ali ovaj je nosio maskirnu uniformu i oznake VCG. Kad nas on vidi malo se naljuti. Opet ista prica "Ne mozete biti tu". Sarm moje lepe prijateljicu ne utice na njega. Dobro, idemo. Ja se opet zahvalim na srspki, pozelim im sve najbolje i krenem da napustim brod. On se malo zbuni, pogleda me i kaze "odakle si ti momak?" Kazem: "Skopje, Makedonija". I covek se opusti :) Kaze ja sam sluzio u Ohridu svoj vojni rok, predivan grad. "Slobodno pogledajte brod, nema problema"  :D Oh boze, kazem sebi, stvarno smo smotani ljudi. Ostali na brodu jos jedno pola sata, pricajuci o JADRAN-u, Ohrid, Skopje, Tivam, Makedonija I Crna Gora :)

Sve se moze ako ima dobre volje , :klap :klap :klap

Pred Kotorom, dan mornarice 1970.

E, to se zove pravi rubni pozdrav! Bravo!!!!!

Verovatno več bilo, ali ipak bolje dvaput slika tog lepotana.
Skenirano iz Front, Godina XLII BR 52 (1483), petak 26 decembar 1986

[attachment=1]

Mornarske aktivnosti na Jadranu.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Fotografije pozajmljene sa FB profila Jugoslovenska Narodna Armija

"jadran" u splitu, datum pošte je avgust 1958
[attachment=1]

možda je slična već bila, ne zamjerite. Mrzilo me da listam čitav topik.
Š.B."Jadran" u Korintskom kanalu

Današnje slike Jadrana.
Pre pode oko 11 sati je napustio Boku.

Slike su malo mutne - bilo je loše vreme, izmaglica i sitna kiša.

Ucenici srednje pomorske skole iz kotora su otisli na petodnevno krstarenje sa njim

Juče su imali manji incident - pramčanim dijelom brod je dotakao dno prilikom prilaska poziciji sidrenja kod Bigove. Nema oštećenja, jutros su ga pregledali ronioci i nastavlja se krstarenje sa učenicima SPŠ Kotor.

Ako su samo dodirnuli dno i svojim se pogonom-sredstvima odsukali bez izbacivanja dodatnog tereta, onda se ne tretira kao nasukavanje, termin koji odgovara je "soft touch", a u nekim granama pomorstva je to skoro pa normalno (rjecno brodarstvo, offshore,..)

Ili po kanalima, gdje ni pilot ne zna tačno, šta je nevera prošle noči ostavila po dnu. Mislim, da je bilo u Kielskom kanalu, da smo tri puta ovako "nasukali", čekali brod da prođe pored nas, malo digne vodu i evo nas van.

Evo i zvanicnog objasnjenja....


,,Jadran" nastavio plovidbu

U sklopu dugogodišnje saradnje koju Ministarstvo odbrane razvija sa civilnim fakultetima i školama, četvrtu godinu za redom realizuje se krstarenje školskog broda „Jadran“ radi praktične obuke učenika Srednje pomorske škole iz Kotora. Na ovom desetodnevnom krstarenju na brod je ukrcana prva grupa od 54 učenika i četiri nastavnika Srednje pomorske škole. Prilikom planiranih aktivnosti  oko 17.00 časova  8.11.2011 godine na prilazu tački sidrenja u uvali Bigovo, š/b „Jadran“ prednjim dijelom kobilice zakačio je morsko dno. U ovom incidentu niko od učenika i članova posade nije bio ugrožen, niti povrijeđen. Nakon preduzimanja predviđenih pomoračkih radnji, brod je na sopstveni pogon nastavio vožnju do Tivta, gdje je izvršen tehnički pregled broda. Pregledom broda od strane ronilaca utvrđeno je da brod ima samo manje oštećenje prednjeg dijela kobilice, koje ne utiče na pomoračku bezbjednost broda, dok na trupu i oplati broda nema oštećenja. Takođe, nije uočeno bilo kakvo propuštanje broda i konstatovano je da brod može bezbjedno nastaviti planirani zadatak.

Školski brod „Jadran“ je danas (9.11.2011.) u 12.00 časova  isplovio iz Tivta i nastavio planiranu obuku učenika Srednje pomorske škole iz Kotora. Komandant Mornarice Vojske Crne Gore je odmah po saznanju za incident formirao Komisiju koja će ispitati sve okolnosti nastalog događaja.

Izvor: Ministarstvo odbrane CG (http://www.mod.gov.me/vijesti/109714/Jadran-nastavio-plovidbu.html)

Evo, snimak od prije dva sata. U medjuvremenu je isplovio, a veceras ce uploviti u Luku Bar.

Čuveni jedrenjak "Jadran" nasukao se u Boki Kotorskoj

Školski jedrenjak " Jadran " vlasništvo mornarice Crne Gore, nasukao se u uvali Bigovo kod Tivta, a u incidentu nije bilo povređenih.

Na jedrenjaku je, kako prenose podgorički mediji, načinjena manja materijalna šteta. Prilikom incidenta na jedrenjaku su se nalazila 54 učenika Srednje pomorske škole u Kotoru, kao i njihovi profesori.

Direktor srednje pomorske škole Veljko Botica rekao da je do kontakta broda sa morskim dnom došlo je usled talasa .

"Jadran", koji je još od 1933. usidren u matičnoj luci u Tivtu, je jedinstven jedrenjak u svetu, opremljen za školsku obuku.

Brod, koji je prevalio stotine hiljada milja po svim svetskim morima i okeanima, napravljen je po nacrtu inženjera Josipa Škarice u čuvenom hamburškom brodogradilištu „H.C.Stulcken Sohn“.

Jedrenjak iz Hamburga 16. jula 1933. godine, uz velelepni doček, uplovio u Tivat koji je tada postao njegova matična luka. Pomorsko udruženje „Jadranska straža“ brod je svečano predalo Kraljevskoj ratnoj mornarici u Splitu 6. septembra 1933. godine na rođendan kralja Petra II Karađorđevića, koji je tada punio 10 godina.

Zanimljivo je da je "Jadranska straža" po podružnicama skupila 1.140.304 dinara za izgradnju "Jadrana". Ostalo je zapisano da je najviše, 310.000 dinara skupilo Sarajevo, Veliki Bečkerek (današnji Zrenjanin) 190.000, Beograd 150.000...

Oteo ga Musolini

Jugoslovenske vlasti su po završetku Drugog svetskog rata potpisale mirovni sporazum sa Italijom čime su se stekli uslovi da se „Jadran“ vrati u domovinu jer ga je nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije kao ratni plen uzela Musolinijeva Italija i dala mu ime „Marko Polo“.

Jedrenjak je kraj rata dočekao u Veneciji, u potpuno zapuštenom stanju i opljačkan.

Posle proglašenja nezavisnosti Crne Gore obe države su želele ovaj brod.

Izvor: Blic Online (http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/288453/Cuveni-jedrenjak-Jadran-nasukao-se-u-Boki-Kotorskoj)

[attachment=1]

Evo i slike objavljene u članku o nasukivanju. Već je i ranije objavljena, ali je simptomatična po tome
da joj je ovom prilikom velika, velikaaaa zastava na krmenom dijelu. Izgleda da što je vlasnik Jadrana
kao država, teritojalno manji, sve veću i veću zastavu mu kači.. ;)

Vijesti - Mornaričke vijesti
Ponedjeljak, 26. decembar 2011.

Školski brod Jadran prebaziran u luku Bar

Pripadnici Mornarice Vojske Crne Gore izvršili su prebaziranje školskog broda „Jadran" iz luke Tivat u luku Bar. Prebaziranje je izvršeno zbog povoljnijih uslova veza u zimskom periodu.
Prebaziranje je iskorišteno i za prenošenje iskustava posadi u pomoračkim radnjama od strane nekadašnjeg komandanta školskog broda „Jadran", a sadašnjeg zamjenika komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, kapetana fregate Darka Vukovića.

[attachment=1]
Izvor: http://www.vojska.me/

Možda je ovaj video bio, ali ništa ne smeta pogledat još jednom.


http://www.youtube.com/watch?v=WxW4zj2LEEw

Bože seljaka - ovo bi trebalo da bude propagandni video, a nisu u stanju ni da prepišu tačne tt podatke broda .....
Ako je ovaj video neki oficijelni prikaz - zaista je sramota za CG mornaricu!  

ne poznajem tt podatke, ali kao laik vidio sam: na početku piše, da je izgrađen 1931, dok na tablici na kraju spota piše 1933.... :help

Ne radi se o oficijelnom prikazu,i nema nikakve veze sa mornaricom CG

kukador,objasnjenje na tvoju kritiku glasi,brod jeste porinut 1931 al je zavrsen 1933,u ostalom sve to pise na prvoj stranici ovoga topica :)

Nema nikakvog videa?!

Primječujem, da se mesingani dijelo baš ne sjaje >:(

@duje, losa rezolucija,.. sjaje se kako da ne?! ;)

Vijesti - Mornaričke vijesti
četvrtak, 29 decembar 2011 14:00

Primopredaja dužnosti komandanata školskog broda "Jadran"

Na školskom brodu "Jadran"  28. decembra 2011. godine izvršena je primopredaja dužnosti komandanta školskog broda "Jadran" između predavaoca kapetana korvete Supić Predraga i poručnika fregate Pajović Gorana u ulozi primaoca.

Pored primopredaje dužnosti komandanta izvršena je i primopredaja dužnosti zamjenika komandanta, te u narednom periodu pred podmlađenom posadom našeg najljepšeg broda učionice predstoji ozbiljna obaveza da dostojanstveno nastave stopama svojih prethodnika i opravdaju ukazano povjerenje.
Svečanosti prilikom primopredaje dužnosti prisustvovao je komandant Mornarice Vojske Crne Gore kapetan bojnog broda  Bulatović Rajko sa saradnicima.

Izvor: http://www.vojska.me/

 Poručnik fregate je najniži čin od dosadašnjih Komandanata "Jadrana". Mlad komandant a odgovorna dužnost.

U isto vreme menjati i komandanta i zamenika.... sve, samo ne pametno. Ali, bitno je da je Lav Antonić još uvek na Jadranu - od njega će svakkako imati pomoć oko broda, sem ako nisu sujetni pa im je ispod časti da ga pitaju.

Zaletio se Komandant Mornarice CG kbb Bulatovic, u afektu je najavio smjenu, nije zastitio svog Komandanta (kk Supica) bez obzira sto je najodgovorniji, ponasa se kao da ima odgovarajuceg kadra visak, sujeta je jaca od interesa pomorstva CG i sire.. Poslovanje bez paznje dobrog domacina..
Cini mi se da Vlasti CG nisu svjesne koji dragulj imaju u svojim rukama.. Nekako mi se cini da s/b Jadran polako brodi ka groblju slonova, da onako u miru i tisini odjedri svoja posljednja putovanja u sjaju kojeg zasluzuje.. Zato smo tu gdje jesmo..

???

 Stalno se priča o nasukavanju, ali smije li se znati gdje se brod "nasukao" ?  fi i la ?
 I naravno koji je uzrok tome...ili je to vojna tajna  ;)

Greben Kalafat, na ulazu u Zaljev Traste, ;)

u istom zaljevu i Jadran je dodirnuo dno, kako se vidi iz prethodnih postova

Prije svega sretna Nova 2012 svima !
Zaista je čudno da se brodom koji ima gaz od skoro 5 m približava obali tako blizu !? hm hm
Ako je u pitanju viša sila ok ali normalno bi trebalo biti da je dubina od najmanje 10 metara najmanja dubina kojoj bi se ovakav jedrenjak približio.
Naime i na pličinama od 5,6 ili 7 m uvijek je opasnost od zadivanja na ribarske mreže ili konope od parangala...
Kako se vidi smijenjeni su i zapovjednik i zamjenik....
Čudno u najmanju ruku. Dobro možda je i slučajnost ko bi ga znao. Gledam iz diskursa nas kapetana malih barkica od desetak metara. Valjda oficiri i kapetani ovakvih brodova znaju više.....

Od prije par sedmica.
Zatekao sam se u Tivtu nekoliko dana tokom onog nevremena i snimio jedrenjak tokom večernje kiše i varljive jutarnje vedrine
[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

[attachment=1]
[attachment=2]

još malo detalja za forumaše izvan Tivta i njegove okoline :)
[attachment=1]
[attachment=2]

[attachment=1]
[attachment=2]

Sve najbolje u 2012.

Veću glupost Rajko nije mogao da napravi. Postaviti neiskusnog oficira na mesto komandanta ovakvog lepotana je ravno zločinu. 

Rade, Lav jeste na brodu ali ne smemo zaboraviti da će se i njegova karijera jednog dana završiti (kao što se završila i Zokijeva). Nadam se na novi zamenik biti slobodan da pita jer svi znamo da koja je njegova uloga na brodu (a malo je pitao dok sam ja bio na brodu). 

Ko je postavljen za zamenika?

02.07.2001.

Može li neko da označi na google mapi gde se tačno nalazi greben gde je Jadran očešao dno, pa da postavi kao prilog ovom topicu?!

@lovac, nije greben, jednostavno su prisli preblizu obali,..

ukrcani @kalafat me asocirao na greben Kalafat na ulazu u zaljev Traste, usamljena opasnost,..

To znači, da je ipak komadant ''zaspao'' na dužnosti i da Rajko Bulatović nije bez razloga bio ljut ....

Ima greben iznad srednje razine mora kod Rta Žukovac, i to se zove Kalafat, a Jadran je malo očešao kod Bigova, a tamo ja na mojoj jadnoj karti ne vidim ništa. Ima pličina od 13 m na ulazu u uvalu, ali Jadran nije nosač aviona.

Istina je, Komndant je odgovoran i vec od oka je trebao znati da nesto nije u redu, mogao je na dubinomjer postaviti alarm koji ce ga upozoriti da je ispod kobilice npr 2m. Pomocnik Komandata je odgovoran za navigaciju, plovljenje u zaljevima, blizini obale, uvalama zahtjeva unosenje pozicije broda vrlo cesto.
koliko mi se cini, Jadran ima i GPS, pa se i tu mogu postaviti granicne linije i pozorenja prilikom prilaska mjestu sidrenja, obali, .. znaci ima nekoliko mogucnosti za upozoravanje, ukoliko je doslo do otkaza strojnog kompleksa, sidro treba u biti uvijek spremno za obaranje kada se prilazi obali. Definitivno je greska Komandanta, ali ne takva da bi Komandant Mornarice CG reagirao na taj naci.
Ako je Komandant korektan, ne treba mu veca kazna od same spoznaje da je dodirnuo dno (blaze od nasukavanja), to je nesto sto prati cijeli zivot. Kk Supic je izdanak stare skole, puno kosta preijevremeno micanje takvog kadra, a da nije pripremljen odgovarajuci nasljednik..

Zelim novom Komandantu svu srecu i uspjesan posao..

Svetozar Novković, nisam siguran šta je po činu.

Evo nekih fotografija sa krstarenja ŠB Jadran 1982. sa pitomcima 36.klase MVA na ruti Split - Tivat - Split u julu mjesecu.
[attachment=1]

evo još
[attachment=1]
[attachment=2]

Ej, znam svu ekipu :-).
Ovo vam je klasa koja je dala ministre.

http://www.facebook.com/Skolski.Brod.Jadran  ima dosta lepih  fotografija pogledajte

Danas u Tivtu.

Juce bijase dugo usidren pod kumbor,nesto su cini mi se tramakavali kuterima na obalu ili s obale :D
Odlicna slika

Jesu, iskrcali su svih pet camaca u Kumboru, tamo se na njima radi remont drvenarije, a brod je dosao u Tivat gdje ce ostati do ponedjeljka.

Ovo je neprocjenjivo...

[attachment=1]

Da li je ovaj (bez)prizor dio neke nove pomorske tradicije? Bokeške sigurno nije!

Barem su uskladili boju vitrine i jarbola... >:(

Lepo, još samo da nafarbaju reklame po bokovima. :udri

Slikano jutros.....

Auuuu mnogo dobro :super :super. Ja sam ga ako se ne varam juce ujutro vidio da je paso pud Tivta

Ma nije što je to Jadran....već  je sav zategnut ko praćka. Ima tu naravno još dosta "utezanja" i održavanja....ali je takav opšti utisak.Lepe slike  :super

Hvala momci!
Na zalost, nije bas utegnut, naprotiv, prilicno je zapusten i oronuo (ali se to vidi tek kada mu se pridje blize) a sto MCG nikako ne sluzi na cast! >:( :jok

Marinero...hajde mi prosledi ovu fotografiju,hoću je za desktop
https://www.paluba.info/smf/index.php?action=dlattach;topic=616.0;attach=408147;image

Poslato....... ;)

Prelijepe fotografije.

PS: Znam da je moderno vrijeme, ali mislim, da takvi bokobrani ne idu na takav brod. Lijepi pleteni od konopa (800mm), ispunjeni plutom. No, to je moje mišljenje.

Slazem se sa tobom u potpunosti. A jos manje idu ove kamionske gume! >:( :zid

Duje, ne ide ni onaj frižider.  :c

Ova zadnja sa bokobranima, vrlo deprimirajuća. Nema živosti, nema gužve. Nešto neštima...pari mi k'o trabakul. :-\

Pa i plovi kao trabakul. Takav brod treba posadu da bi ga obsluživala pogotovu jedrilje. Neko vrijeme sve to ide, ali nikako viječno.
Ne treba gledat bokobrane, dovoljno je vidjeti uniforme posade, tek tu nema nikakve tradicije.

Jedna od boljih fotki
15.8.2010

Zastava definitivno prevelika, groteskna, o praktičnosti na moru sa onom dužinom zastave , ne bi trošio ni riječi, možda se htijela povećati površina jedrilja.
I moram napomenuti, bar za mene, parada neukusa.

Svako ima svoj ukus.To je sada moda za svečane prilike.Talijani,Brazilci itd...

parada ludosti rekao bi prije

Pa ako su u modi tolike zastave.... Jadranu samo fale štikle i biće anđeo "Viktoria secret-a".
Izvinite,lična opaska je degutantna...al ne dam Jadrana  :pirat

Saglasan.....

Treba se u pomorstvu držati tradicije. Nisu takvi brodovi za nešto tipa navijačke skupine.
Jednom pre sam ovde ljetos već napisao u stilu: "Što manja država na Balkanu to veća zastava na jarbolu".

To su sve promašaji kojima će se kasnije generacije rugati.  :-\

Sad, je Brazil "državica" baš  i nije,a definitivno imaju najveću kremenu zastavu.
Ovo je moda u koju se oćeš-nećeš moraš uklopiti :)

Kaćo druže, nema u pomorstvu mode. Ako bi tako gledali, jedrenjaci su davno ispali iz mode, pa po tome nebi bilo ni
Jadrana. Jadran je ovde i slični radi tradicije. I toga se treba držati.

Ja upravo i slični, branimo Jadrana od napada i degradiranja svake vrste. Samo tako on može da opstane, inače će ubrzo
biti zbrisan sa pomoračke scene i niko se za njim ni osvrnuti neće....Toliko. ;)

Vrlo lijepo napisano i odražava mišljenje svih onih kojima Jadran nešto znači. :klap :klap :klap

A kako nema mode,evo Portugalaca,ali dobro,to je za svečane prilike,pa kome se ne svidja i tako će to rijetko i vidjeti :)

Ma mislo sam i to napisat, ali onda ispada da gnjavim. Sigurno da se frižider ne treba vidjeti, ima mjesta u unutrašnjosti. Ni zastava(veličina) mi se ne sviđa, ali ako je takavo pravilo....(nekad su bile zastave po veličinama, znalo se je koja veličina na koji brod...), Da se ne mješam u unutrašnje stvari CG.

Ne ide mi "turbo-folk" kultura na stare lepotice. (ne veže se na zastavu pod kojom plovi brod)

Ako su linije broda skladne, trabala bi takva biti i zastava. Ponekad je manje više.

Ovakvi jedrenjak je reprezentativni brod i trebao bi biti ušminkan u svakom trenutku, ne samo za vrijeme nekakve parade. Ovakav šugaman po krmu je neskladal vizuelno i s time ponistava prvobutan namjen takvog bbroda, predstavljanje zemlje u najljepšem svijetlu. Mornarica kao takva je sklop nekih tradicija i oduvijek se ponašala tome, u svemu, od uniformi pa nadalje. Sve te tradicije su izašle iz nekih praktičnih saznanja pomorca. Takva zastava svakako to ne može biti i stvarno je samo pokazivanje, ko ima večeg. Izvinite, to se može u portu kod crvenog na kantunu.

..biga, esteta sam, volim istoriju, pogotovo pomorsku i takve stvari mi nekako ne idu.

Ne bih da se petljam - ali očito, da je veličina zastave na Jadranu stvar politike!
Ne služi ničem drugom osim da se svetu pokaže da je CG napokon postala suverena država...

Ovo je moj lični stav - ali sam ubeđen da nisam puno pogrešio!

 Nisam hteo da učestvujem, Ali! Sticajem okolnosti sam bio neposredno po dizanju nove zastave na " Jadranu" u Tivtu. Smetalo mi je to što je bila odštampana samo jedna strana! O veličini su već cenjene kolege rekle sve što i sam mislim. Znači! Toliko im se žurilo da dignu novu zastavu da nisu imali vreman da odštampaju( ili kako se zove ta tehnika) drugu stranu. :'(

Tivat danas!

http://radiokotor.info/mn/index.php?option=com_content&task=view&id=13287&Itemid=1

http://www.vijesti.me/vijesti/kotorski-studenti-petak-polaze-trodnevno-krstarenje-jadranom-clanak-73064

Plovi, samo plovi..! A di ćemo te remontovat`?

Neki Njemci su navodno Ministarstvu odbrane CG dali ponudu za generalni remont koji predvidja i ugradnju novog glavnog i pogonskog motora, plus potuno novih elektro i svih ostalih instalacija i centralnu klimatizaciju svih brodskih prostorija. Sve to uz ostalo sto podrazumijeva generalni remont po njima bi kostalo 15 miliona eura. Crnogorci kad su culi cifru, samo sto nisu pali u nesvjest..... ;D

Pa šta su mislili, da će im neko to za džabe uraditi, samo zbog toga što imaju Jadran?!?

Ma ne znaju Podgoričani koliko je brod skupa stvar za održavanje, oni ne poznaju ništa komplikovanije od čuna na Skadarskom jezeru, pa neka te takva njihova reakcija ne čudi....

Dok se oni osvijeste, jadan sav će se raspasti.. ???

Zbog jačeg sjevero-zapadnog vjetra, koji se očekuje tokom večeri, promjenjeno je mjesto sidrenja Š. B. "Jadran" tokom noći između subote i nedjelje. Umjesto sidrenje kod ostrva Sv. Nikole nadomak Budve, jedrenjak će biti usidren u Zelenici

[attachment=1][attachment=2][attachment=4]

Pametna odluka. I standardna, jer se u takvom poslu mora permanentno pratiti meteo situacija.
I ovako je prošle godine bilo nevolja i preko glave.... :-\

[attachment=1]

Zbog jačeg sjevero-zapadnog vjetra, koji se očekuje tokom večeri, promjenjeno je mjesto sidrenja Š. B. "Jadran" tokom noći između subote i nedjelje. Umjesto sidrenje kod ostrva Sv. Nikole nadomak Budve, jedrenjak će biti usidren u Zelenici
[attachment=1]

 Po izmjenjenom planu  isplovlio je  iz Zelenike, zatim van Boke na otvoreno more i nakon obuke traganja i spašavanja,uplovljavanje u luku Kotor.[attachment=1]

Odlična fotka ! Jedino moram priznati da mi je prilično "degutantno" videti,u ovom setu fotografija, "mornare" zaista (ne)prikladno uniformisane  :udri

Izgleda mi kao da ste pokupili s plaže neke kupače na turističko krstarenje  :krsta

[attachment=1]
 Obraćanje komandanta Š. B. "Jadran", poručnika bojnog broda Gorana Pajovića studentima Fakulteta za pomorstvo Kotor

Plovidba Školskim brodom “Jadran”
Studenti Fakulteta za pomorstvo Kotor
PLOVIDBA
11—13, maj 2012. godine
Nautika
1. Filip Ivezić, 4/2010, II godina
2. Novak Radović, 10/2010, II godina
3. Petar Lukšić, 12/2010, II godina
4. Stefan Pekić, 19/2010, II godina
5. Jovica Bajčeta, 23/2010, II godina
6. Ognjen Ilić, 20/2010, II godina
7. Petar Stanišić, 27/2010, II godina
8. Simo Unkašević, 31/2010, II godina
9. Vladimir Kralj, 34/2010, II godina
10. Aleksandar Vukašinović, 38/2010, IIgodina
11. Darko Masoničić, 44/2010, II godina
12. Stevan Simićević, 46/2010, II godina
13. Ivan Đokić, 51/2010, II godina
14. Nikola Dabović, 52/2010, II godina
15. Ivan Radošević, 53/2010, II godina
16. Kenan Kolar, 61/2010, II godina
17. Nemanja Perović, 64/2010, II godina
18. Stevan Ivetić, 65/2010, II godina
19. Marko Sparić, 73/2010, II godina
20. Igor Oliverić, 74/2010, II godina
21. Žarko Penezić, 79/2010, II godina
22. Jovan Kovačević, 6/2009, III godina
23. Ljubiša Raonić, 13/2009, III godina
24. Stefan Nišavić, 15/2009, III godina
25. Sava Zeković, 28/2009, III godina
26. Ivan Eraković, 34/2009, III godina
27. Strahinja Jevtić, 68/2009, III godina
28. Leonard Kokora, 69/2009, III godina
29. Petar Veličković, 76/2009, III godina
30. Predrag Sakarević, 85/2008, II godina
Brodomašinstvo
1. Rajko Jovanović, 31/2010, II godina
2. Mirko Palalić, 36/2010, II godina
3. Nemanja Božić, 42/2010, II godina
4. Zoran Đurović, 06/2009, III godina
5. Nikola Savićević, 07/2009, III godina
6. Milija Kekić, 13/2009, III godina
7. Slaviša Šćekić, 26/2009, II godina
8. Marko Magdalenić, 48/2009, IIIgodina
9. Jovan Mirković, 33/2009, III godina
10. Igor Zamahajev, 51/2009, III godina
11. Ivan Rašković, 16/2008, III godina
12. Nikola Mrđen, 27/2008, III godina
Pomorske nauke
1. Vedran Šantić, 6/2010, II godina
2. Stefan Ćurčić, 25/2010, II godina
3. Bogdan Lakić, 26/2010, II godina
4. Dragan Vujadinović, 12/2010, IIIgodina
5. Blagota Đukanović, 5/2009, III godina
6. Marko Gardašević, 5/2008, III godina

[attachment=1]
Dekan Fakulteta za pomorstvo Kotor, prof. dr Danilo Nikolić i komandant Š. B. "Jadran", poručnik bojnog broda Goran Pajović zajedno sa studentima FZP, koji su učestvovali u Plovidbi 2012

"JADRAN"

Prije neki dan,prilikom uplovljavanja u Kotor gdje je ukrcao studente Fakulteta za pomorstvo i s anjima isao na trodnevnu voznju.

A da jednostavno neko od hrvatskih brodogradilist a obavi remont "Jadrana"?

Može to obaviti bilo ko, ko se bavi remontom takvih brodova. Ali problem je ko će to platiti i koliko
košta. Treba lova za remont.... ::)

Jes`a Crna Gora kao ima para to da plati!!?? 
:( :(:( Možda i ima para, al` ne da. Treba nahraniti Aca, Mila, Ranka, Igora, itd.

NVO "ALFA CENTAR" na Školskom brodu "Jadran"
Mornarica Vojske Crne Gore bila je domaćin projekta „Želim da vidim, hoću da znam", koji je, na Školskom brodu „Jadran", pripremila NVO "ALFA CENTAR" iz Nikšića.
Projekat je uvršten u IX Akcioni plan za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama Vlade Crne Gore. U projektu su učestvovali učenici srednjih škola iz Plava, Andrijevice, Berana, Bijelog Polja, Kolašina, Mojkovca, Plužina, Nikšića, Podgorice, Tuzi, Ulcinja, Cetinja i Kotora.

Dobrodošlicu na brod učesnicima projekta, poželio je komandant broda poručnik bojnog broda Goran Pajović, a o istoriji š/b "Jadran" govorio je poručnik korvete Radoš Đurđić.

Učesnici su "Jadran"-om obišli akvatorij Boke Kotorske, gdje su imali priliku da se upoznaju sa njenom istorijom i ljepotama.
[attachment=1][attachment=2]

Meni je veoma drago što je ŠB "Jadran" ugostio učenike iz iz Plava, Andrijevice, Berana, Bijelog Polja, Kolašina, Mojkovca, Plužina, Nikšića, Podgorice, Tuzi, Ulcinja, Cetinja i Kotora. Koga će ako neće svoju omladinu. Za njih je sigurno to bio pravi doživljaj,
a pogotovo što su se "prošetali" bokeljskim akvatorijem.

Ali za miloga boga šta u svemu tome znači i "Akcioni plan za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama Vlade Crne Gore". Šta oni imaju sa tim. I šta to uopšte u svemu ovome znači.

Imali na ovom svijetu i jedan znalac ili znanstvenik da mi to objasni na jednostavan narodni jezik znan kompletnoj
populaciji Balkana. Imali takav igde... :help :help :help  :zid

Nema tog knjiškog čovijeka, koji može racionalno objasnit to, što političari sastave.

Sa americkom raketnom krstaricom USS "Anzio" CG-68 ispred Tivta, oktobar 2006.

 Evo jedne slike s neta. Mislim da ova nije bila>

 [attachment=1]

Nije bila sigurno, slikano je u Verigama, skoro pa na onoj maloj plazi na prvoj krivini u pravcu Stoliva, nakon posljednjih kuca u Lepetanima.

Izgleda dosta blizu obale ili je snimljeno s teleobjektivom ?  Koliko je dubina mora tamo, gde plovi ?

I jeste veoma blizu obale,al tu je dubina i 30m,tuda prolaze putnicki brodovi od 122,000 BRTa :D

Off
Primjetio bi, da je teleobjektiv po tome, da je samo objekat kojeg fokusiraš oštar, sve prije njega i iza (kameni zid i obala z druge strane) je maglovito.

 ;)

[attachment=1]

Pa sad ako ce mo pravo ni ovo nije bas najpreciznije,jer po ovome on je u samom tjesnacu,to na gornjoj slici nije slucaj. Njegova pozicija je u stvari gdje i pozicija glisera na slici..

Vinta je u pravu....

Da vidimo šta se dešava.  :o  Momci kažu da nisam u pravu. Pa naravno da nisam u navigacijskom smislu u pravu.
Nisam ja vodio navigaciju da bi bilo precizno. Na osnovu prethodnog teksta zaključio sam da se Jadran orijentaciono
nalazi u dijelu zaliva koji se zove Verige i tako sam ga i stavio. Cilj mi je bio da posetitelji Palube vide gde je taj famozni
prolaz i u kom području. Ima ljudi koji malte ne, neznaju ni gde je Crna Gora, a kamoli neke Verige u Boki.

E sad blago meni vas dvojica lijepo sa copy/past ovu moju sliku popravite sa tom vašom preciznom pozicijom da bi
stvar bila kristalno jasna, pa je okačite. To bi bilo lijepo, čekamo ko zapeta tandžara..  :dosada

Nemoj da se ljutis Ciro, mi smo to samo precizirali, drago nam je da si se Ti potrudio da ovako preko Google Eartha ljudima pokazes gdje se Verige uopste nalaze. E sad, postoje razna tumacenja odakle taj jesnac pocinje. Nesporno je da je sjeverna granica na spojnici rt Gospa od Andjela - Turski rt (tamo gdje si Ti pozicionirao Jadrana na tvojoj animaciji), dok sa juzne strane postoje razna tumacenja. Po jednima je juzna granica tjesnaca spojnica rt Sveta Nedjelja -Plavda, dok po drugima Verige "pocinju" sjevernije, odnosno na spojnici kamenari -Lepetane, odmah poslije rute na kojoj voze trajekti....

Po PE, bivše nam domovine, Verige su na sjeveru ograničene spojnicom Turski rt-Rt Gospa, a na jugu Sv Nedjelja-Rt Opatovo, sveukupno u dužini 2325m[attachment=1]

Ma kakva ljutnja. Ti i "vinta" ste zadnji ljudi na Palubi na koje bi se ljutio.
Nema ljutnje, nego usput i nauči neke stvari tako svojstvene ovim podnebljima.
Još uvijek bar u svijesti ljudi nedefinisan kraj i početak Veriga.  :o

Ja ću se u svakom slučaju držati karte koju priloži naš cenjeni "ML".  :klap :klap

[attachment=1]

Jedra ko krpe, treba ih provjetrit.

Prije par dana na Pinima u Tivtu.

Čudna zastava.

Nova CG vojno-pomorska zastava. Ludilo..... ;D ;D ;D

JADRAN maja 2005 u Kotoru.

Ko li je bio dizajner?

Vjerovatno cika Rajko B. osobno, samo je on dovoljno blesav da nesto ovako naskrabeta.... :P

Ima li negde izdvojena slika te zastave da je konačno vidimo u pravom svjetlu. :dosada

 
 http://www.vojska.me/simboli-u-vojsci

 Probaj ovde da nađeš Ćiro.

Evo je.[attachment=1]

Zahvaljujem....

Zastava je malo neobična ali je sasvim ok. Umjesto plavog polja stavio bih bijelo a more i sidro modro ili crveno. Crveno bi bilo bolje jer bi odgovaralo polju državne zastave u kutu. Najbolje bi bilo da se konzultiralo heraldičara po izboru boja i znakovlja.

Da je zamijenit boje kako je rečeno,bila bi malo skladnija.Al dobro,nije ni ovako loše.Ima i puno gorih.

Dobre zastave, vrlo pristojne. ne samo to, CG ima kudikamo ljepse mornaricke unfirome nego HRM.

Što se tiče bar šapki promašio si. Šapke CG mornara - starješina su nikakve. Katastrofa.. :P

Prije par dana u Tivtu...

[attachment=1]

http://www.360virtual.org/tivat/jadran01.html

:klap  :klap  :klap

mesing bez sjaja, mahagonij neodržavan, drvo općenito u lošem stanju...bar po onome što se vidi sa fotografija. nije to održavanje kakvo je nekad bilo... ;-)

Retorikom se brod ne odrzava..
Sve moze doke ne zatreba to sto se reko da moze..

Održavanje ispod svake kritike, ni sijena onoga što je bilo.

istria 052 što si htio reći ovim zadnjim ??

Ubjeđen sam, kako vrijeme odmiče, da će stanje sa ŠB Jadranom biti sve gore i gore. To iz razloga
jer je sve manje i manje para za takvo šta. Potom sve je manje kadra iz nekadašnje JRM, a mladog
školovanog u Crnoj gori je ispod minimuma. Dalje, potreba za njim u okviru CG je svega koji dan u
godini, a ostalo vrijeme je lajfanje u prazno. CG ovog momenta nema para za remont i pitanje je, da li
će i imati bilo kad.
Kad bi se i sve tri državice (Crna Gora, Hrvatska i Slovenija) interesno ujedinile, što nije ni na vidiku,
pitanje je da li bi u današnje vrijeme i to pomoglo Jadranu da ima izvjesniju budućnost.

Po mome perspektiva mu je sumorna.. :-\  :'(

ali pobrusit stari lak na mahagonu i dat ruku ili dvi premaza na brodu s kojim se toliko hvalite hmhm. trošak 50 eura   ;-)

Ljudi, necete vjerovati ali je to nazalost tako- prije neki dan sam vidio jendog podoficira da palubu "Jadrana" usisava kucnim elektricnim usisivacem pred zapanjenim turistima koji su to gledali sa rive! :zid :zid :zid
Potom su palubu oprali, ali ne dobrim starim bruskinom i vodom, vec Karcher masinom za pranje automobila, dakle vrelom vodom pod pritiskom. Mogu misliti kako to utice na tikovinu i kalafatirana mjesta na palubi! :zid :zid :zid Jadan brod sto je dozivio, mislim da mu je sada gore nego kad su ga Italijani pretvorili u most na jednom od venecijanskoh kanala! :(

plači zemljo. kad gledam slike JADRANA sa ovom zapuštenom drvenarijom uh. sve one stranice prije su trla brla. pitanje je kako je sa ostalim bitnim stvarima. trup, pogon, jarboli, jedra i ostalo. dajte neku sliku di neko radi na brodu

Kalafat, jesi li bio nekad na ŠB Jadran-u? Svakako se slažem da bi održavanje, sa malo više volje, moglo biti bolje, kao u svemu. No, osobno več dugi niz godina nisam vidio taj lijepi brod.

Treba samo pogledati vrze na priponama, drvenarija i nije toliki problem.
Tu se ne radi o parama, nego o aljkavosti i nebrigi.

Šta ćeš, stari komandant nije valjao...

Moj brat od strica je bio mornar na ovom brodu. Isao je cak do Tripolija.

Evo malo fotografija... [attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4]

Evo malo svezih fotografija Jadrana iz Tivta slikano 20.7 .2012 slikano i sa kopna i sa mora prvi put sam ga video uzivo   [attachment=1][attachment=2][attachment=3]

[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

Jadran, vezan uz molo 4 u MTRZ S.Kovačević. Godina je 1983 i sprema se za generalni remont

što bi to značilo u ovom konkretnom slučaju "generalni remont" ??

 Dok se ne javi neko od starijih! Mislim da bi značilo sve oko trupa, plus skidanje jarbola i nova ili zanovljena jedra i konopi za iste.

Kod generalnog remonta bi trebao da ostane go trup... Kablaža, uredjaji.... sve bi išlo novo.

Kod generalnog remonta "Jadrana" početkom 80-ih brod je stvarno temeljno rekonstruisan. Bio je "skinut" do golog trupa, zamenjeno je mnogo limova oplate, zamenjen balast, zamenjen dizel motor, kompletna snast, sva kablaža i sva električna i elektronska oprema.

 zamenjen dizel motor ??? ???
Mozda je napravljen generalni remont motora?!

Između ostalog, izmenjena su 23 lima oplate, 7 limova glavne palube, 4 lima donje palube, 10  limova manevarske palube i 35% limova proveze. Drvene trenice svih paluba su zamenjene tikovinom. Motor dizel - " Fiat" od 353kw (480ks) zamenjen je na novi 353kw, tipa BW Alpha - Litostroj i dva nova DG Torpedo/Rade Končar, kao i pomoćni kotao. Ugrađena su dva bojlera i 4 frižidera. Mreža je promenjena na 3x380V/50Hz. Ugrađen je radar Decca 46, žirokompas Anschuetz sa 2 ponavljača, UZ dubinomer i električni brzinomer.

Prema: Kažimir Pribilović - 50 godina Š/B "Jadran", Pomorska biblioteka -sv.34.

Nemam sada knjigu pri ruci, ali Radar koji je ugradjen tada mogao je biti samo Decc 1216 ili 1226. Kiliko se ja sijecam Jadrana taj je radar bio na brodu, a ne Decca 46. Uostalom ni ne znam koji bi to radar mogao biti.Decca 45 je radar generaciej 50-tih godina 20. stoljeca.

                 Izložba povodom 79 godina broda "JADRAN   

 Porto Montenegro i Zbirka
pomorskog nasljeđa sa zadovoljstvom najavljuju svečano otvaranje izložbe organizovane povodom 79.rođendana školskog broda “Jadran”, u četvrtak 16.avgusta u Zbirci pomorskog nasljeđa sa početkom u 20 sati.

Izložba predstavlja uvod u proslavu 19. avgusta, dana kada je Jadran po prvi put upisan u flotnu listu mornarice Kraljevine Jugoslavije, a koji se od 1933. godine obilježava kao dan broda Jadran.

Različiti artefakti donose djelić istorije broad, čija je sudbina vezana za Tivat i Tivćane. Među izloženim eksponatima publika će imati priliku da vidi mnoštvo fotografija koje svjedoče o životu na “Jadranu”, ordenje i plakete koje je ovaj jedrenjak zavrijedio, originalnu brodsku dokumentaciju, ali i stare predmete i navigacione instrumente na kojima su se obučavale generacije mornara.

Izložbu će otvoriti komandant broda “Jadran”, poručnik bojnog broda Goran Pajović i direktorica Pomorskog muzeja Kotor mr Mileva Pejaković Vujošević.

Izložba će biti otvorena do subote, 25.avgusta.
http://www.facebook.com/events/263864003726076/

e sad malo gledam ove godine pa nije baš jasno...ako je 1983 kako netko navodi jadran krenuo u generalni remont i zamijenjen cijeli balast itd itd te tikova paluba kako je onda moguće da je to isto rađeno i 1990/91 godine ??? nešto malo se razumijem u drvo pa jeli stvarno moguće da je tikova paluba propala u 7 godina ?
nadalje brod ovakve veličine ima najmanje 100 tinjak tona balasta. zašto je mijenjan ?? željezo / olovo ??

U JRM terminološki postojali su i izvodili se sledeći oblici remonta:

- Dokovanje
- Mali remont
- Veliki remont
- Generalni remont.

Prema tome treba vidjeti koja vrsta remonta je izvedena 1991 god na tom brodu.

Nisam siguran, pogledaću, ali mislim da je urađen veliki remont... ;)
generalni nije

Od kraja 70-ih termin generalni remont je zvanično izbačen iz upotrebe iako se dugo godina kasnije koristio u komunikaciji čak i službenoj. Razlog je vjerovatno taj što je bilo teško odrediti granicu između velikog i generalnog remonta. Ostalo je:
dokovanje
mali remont
veliki remont
Prilikom generalnog remonta mijenjala se oplata, motor, instalacije, uređaji i pribori su svi do jednoga nošeni u radionice na testiranja bili ispravni ili ne, sva prateća oprema itd itd...
Veliki remont je bio "nešto slično, samo malo manje..." citiram nekoga ko je karijeru proveo remontujući..." i nikada nismo bili načisto je li generalni ili veliki..."
Prilikom malog remonta popravljano je ono što je neispravno ili neodgovarajuće, a dokovanje je izgleda dolozilo kao šminka. (tako sam bar ja shvatio tu priču, molim iskusnije da me isprave  :laugh:)

1991 je urađen mali remont "Jadrana". Po podacima koje ja imam zadnji veliki ili generalni (kako ko voli) remont "Jadrana" je urađen 1983 godine i slika koju sam postavio na prethodnoj strani topika je iz tog perioda
Naručioc remonta je bila komanda odreda školskih brodova iz Splita, koja za ovu priliku nakon remonta nije uplatila ni dinar MTRZ. Stariji znaju te relacije, ali iz komande VPO je došla naredba da se poslednji generalni remont "Jadrana" finansira iz tzv. fonda za posebne namjene MTRZ SA-KO, odnosno para koje je firma zaradila od stranog programa.
Takav remont je ipak koštao pa umijesto da su pare došle u Tivat, one su otišle iz njega. Ipak poslije svega "Jadran" je ostao, a pare bi se ionako potrošile... :D

Fiatov motor je zamijenjen Litostrojevim najverovatnije tokom remonta u drugoj polovini 70-ih

Bravo majstore.. :klap :klap :klap  Svaka čast.
Tako se to radi. Sad je bar malo jasnija situacija.  ;)

Jadran je u velikom remontu bio i čini mi se 1994. u "Sa.Ko".

Najverodostojniji podaci o remontima su na samom brodu... u OBK (Osnovna brodska kjiga). Datumi, obim radova i dr.

1983. godine a možda i 83./84. Jadran je sigurno bio u velikom remontu a to znam jer sam tada i ja bio tamo sa P-821. Jadran je potpuno ogoljen bio pod nadstrešnicom na sinhroliftu, lijevo od podmornice. Brod je bio temeljito obnovljen, posada iskrcana sa broda. Sjećam se da su pričali kako se čeka drvo za palubu, jarboli i križevi i sl. Što se sve mijenjalo ne znam, mi smo bili u remontu dva mjeseca a Jadran je još ostao.
1991. Jadran je također bio u velikom remontu, isto je bio na sinhorliftu a posada je bila smještena u "podmorničarskoj zgradi". K-dan je bio Zaklan a s članovima posade često sam putovao na vikende u Split.

79 godina kasnije.

"Jadran" je i dalje naljepši brod u Tivtu

„Mnogi su brodovi u proteklih 80 godina uplovljavali u Tivat, danas su ovdje neke od najlepših jahti na svijetu..."

"Jadran" (Foto: Siniša Luković)
[attachment=1]
Izložba fotografija, dokumenata i djelova brodskog instrumentarija i opreme, otvorena je sinoć u Zbirbi pomorskog nasljedja marine Porto Montenegro u Tivtu, povodom 79-te godišnjice školskog broda Mornarice VCG, jedrenjaka „Jadran“.

„Jadran“ će sutra, 19.avgusta, svečano obilježiti svoj dan koji se slavi u znak sjećanja na isti datum 1933 godine kada je taj brod zvanično upisan u Flotnu listu Kraljevske mornarice Jugoslavije.

[attachment=2]
Podsjećajući na jedinstvenu i nesvakidašnju vezu atraktivnog starog jedrenjaka sa Tivtom koja traje još od 16.jhula 1933, kada je „Jadran“ prvi put, iz Njemačke gdje je sagradjen, stigao u svoju domovinu uplovivši upravo u Tivat, kustos Zbirke pomorskog nasljedja Dražen Jovanović, naglasio je da svi Tivćani imaju posebno emotivan odnos prema tom brodu koji je već desetljećima satavni dioživota njihovog grada.

„Mnogi su brodovi u proteklih 80 godina uplovljavali u Tivat, danas su ovdje neke od najlepših jahti na svijetu, ali je „Jadran“ bio i ostao ubjedljivo najljepši brod u tivatskoj luci.“- istakao je Jovanović.

[attachment=3]
Okupljene, medju kojima su bili aktuelni i bivši komandanti MCG, kapetani bojnog broda Darko Vuković i Rajko Bulatović, pozdravila je i direktorica Pomorskog muzej Crne Gore mr Mileva Vujošević-Pejaković koja je naglasila značaj ove izložbe.

„Ovaj brod i sve što je ovdje sakupljeno i prikazano o njemu su živuća istorija pomostva, pa ovu izložbu treba da vide i stanovnici svih drugih djelova Crne Gore.- poručila je Pejaković-Vujošević.

O bogatoj i dugoj istoriji „Jadrana“ od izgradnje broda 1933 do danas, njegovim medjunarodnim krstarenjima u kojima je „Jadran“ posjetio brojne evrospke, azijske, afričke i luke u Sjevernoj Americi, govorio aktuelni, 26-ti po redu komandant jedrenjaka „Jadran“, poručnik bojnog broda Goran Pajović.

[attachment=4]
Veoma uspjela izložba u kojoj je javnosti prikazan niz izuzetno zanimljivih fotografija, starih dokumenata, tehničkih planova, brodskih dnevnika, navigacijskih karata, te instrumentarija poput sekstanta, durbina, barografa, hronometara, inklinometara i druge specifične brodske opreme „Jadrana“, rezultat je saradnje komopanije Porto Montenegro i Ministarstva odbrane Crne Gore.

Povodom Dana školskog broda „Jadran“ danas će u akvatorijumu Tivatskog zaliva biti održana jedriličarska regata za brodove klasa krstaš, hobi-cat i optimist, a u organizaciji Jedriličarskog saveza Crne Gore, Mornarice VCG, JK “Jugole Grakalić” Herceg Novi i JK “Delfin” Tivat.

Izvor : Vijesti (http://www.vijesti.me/)

Pojedine od fotografija na izložbi su ustupili i članovi "Palube"  :D

Da nije palube, ne bi nista ni od medijskih izvjestaja bilo! ;)

Živjeti se ne mora, ploviti se mora... ;)

da li je moguće da netko fotografira dio izložbe i postavi to na "palubu"  ?

Nekoliko fotografija sa proslave prošlog petka.


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=5]

Izvor: Vojska Crne Gore (http://www.vojska.me)

"Jadran" ispred "Pristana", 26. ili 27. avgust 2012. Iz daljine, ali aparat je dobar.

Da li mi se samo čini, ili nema kompletna jedra?

Ja jedra i ne vidim. Možda su na pranju ili krpljenju. A i nije išao daleko, verovatno u šetnju do zaliva Trašte.

Na pramčanom i krmenom stoje. Nema ih na velejarbolu, prikosniku i na križevima.

A i zastava im je kao malo omanjila, ili se skupila.. ;D
Prije su vijorili neku k'o pola Bokeljskog zaliava.  ;)

"Prevrtjeh" cijelu temu i shvatih da ovu fotografiju nemamo. U pitanju je jedna od zvanicnih fotografija sb"Jadran" iz vremena JRM koja je davana kao sluzbeni poklon institucijama i pojedincima. Konkretno ovu je tadasnji komandant sb "Jadran" aprila 1974, poklonio Konstrukcionom birou MTRZ "Sava Kovacevic" Tivat u znak zahvalnosti za dobru saradnju prilikom remonta broda.

Mislim da ova nije bila  :o

Amere lovi panika. U sendviču između RTOP i Jadrana...

jedna fotografija iz kotorske luke

Bila, ali znatno povecana...... ;)

Ok,moja greška,idemo sa još nekoliko(možda novih  ;) ).

Jadran je izuzetno atraktivan brod, ima na tisuće slika tog broda, ali slika unutrašnjosti broda je vrlo malo. Uspio sam se dokopati smo nekoliko takvih slika koje baš i nisu dobre kvalitete.

Kome je dostupan MaxTV na Klasik kanalu trenutno ide film "Dobar vetar plava ptico", koji sadrži jako puno kadrova u kojem se pojavljuje ŠB Jadran i sama radnja se zbiva 80% na brodu. Za očekivati je uskoro nekoliko repriza u duhu programske sheme tog kanala. Film je OK (dječiji u duhu 50/60-te u kooprodukciji s "bratskim" CCCP-om) s tim da se mi moramo pomiriti s činjenicom  da svi rovinježi i dalmatinci govore niškim dijalektom i piju šlivovicu.... 8) ;D 8) ;D

evo ima ga i ovdje:    http://www.filmovi.eu/filmovi/dobar-vetar-plava-ptico-(1967)

Evo nama i jadranske "Plave ptice" ha, ha, ha!

proxy,ako je ovo niski ja sam dalmatinac ;D

Jednom davno u Tivtu...Priprema...
Spremila se pršuta na motki... jadranske igre...
Mornari se potrovali nakon pentranja... Lokalni pršut... ;D

par trenutaka prije prethodne slike...

Jedna sa linka. Neznam jeli bila, ali je predivan prizor
pa mislim da nesmeta..... ;)

[attachment=1]

kako ova lepota moze bilo kom da smeta? :-*

Plavo, volim te plavo ... plav vetar, plave grane, brod na moru i konj u planini. Llorca je pevao o zelenom, a ja volim svaku boju, pod uslovom da je nijansa plave. Fali malo beline platna, ali i ovako je divan.

jeste. ovaj brod sam vido jednom, '89.godine, i fakat je jako lep.

[attachment=1]

Š/b "Jadran"

[attachment=1]

@Kaćo, imaš li još neku sliku unutrašnjosti broda?

Rade,

imas li vise podataka o ovoj fotografiji?

Istria052,

 ;D ovi ovako razgaćeni u tinejdžerskim odeždama kao da su ekskurzija iz Pljevalja......

Sudeći po opremi i ambijentu, vjerovatno su današnje generacije na kratkom krstarenju.

E moj Ćiro,

Zato mi i izgleda kao ekskurzija.Kreveti nenamešteni,nezategnuti, stvari svugde opušteno razbacane kao da su društvo na nekoj čarter jedrilici.

Nemam ja ništa protiv relaksacije,zabave i odmora samo vi koji ste imali priliku da na njemu boravite ranije najbolje znate da li je ovako smela da izgleda pitomačka soba.

Iako je civilna obuka u pitanju mislim da na ovakvom brodu bar minimum nekakvog reda treba da se zna.

Još jedna iz "unutrašnjosti", a i dvije b&w

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Lijepe i korisne fotografije. Posebno, jer otskaču od dosadašnjeg nepisanog pravila već priloženih.
Kako god sudili o ovim prizorima, oni su i biće, deo povijesti/istorije iz života ovog broda.

Svaka čast "Kaćo" na ovim prilozima... :klap :klap :klap

To su studenti Fzp-Kotor,osjetili čari ŠB Jadran ;)

Nemam Istria, našao sam je na FB.

Važno je da brod živi. Navike izmjenjene, nama možda sve izgleda strano i raspušteno, kao ono pranje posuđa u praoni. Posuđe se nikad nije pralo upraoni voda se štedjela,pralo se na stolovima gdje se i jelo (stolni redari) i to u dvije činije vode.

I nikad nikom nije falila ni dlaka a ni kruna sa glave, što se tako radilo pa ne bi ni novim putnicima.


Samo neka nam što duže živi Jadran pa makar i brodeći ovakve i slične ekskurzije..............

Mislim da je ovo premalo para da se sve zavrsi, ali `ajde bar nesto da ucine...

http://www.vijesti.me/vijesti/milion-remont-broda-jadran-clanak-108100

  Samo, Gde?
  To se u članku nigde ne navodi.

Raspiše se tender ,pa ako se neko  žali,pada tender,pa ponovo,pa kad prođe komisiju za javne nabavke..To je kod nas jako komplikovano.Ako recimo padne tender,a ako bude imao i 1000 € profita radio bi JBB.Bijeljani su dobili bili tender za Oradu,a za ČM 33 nijesu ni aplicirali.Pošto će biti i radova  u drvetu,tu imaju kooperaciju iz Hr i Ita,tako da taj tenderski uslov ne bi bio problem.
Ako su se javili Turci,kod njih je cijena džabadžaba u odnosu na svijet.

 Pa za Oradu i ostale ( naprimer ) brodove mi je i jasno i nekako logično da se radi u JBB. Za brodove drvene konstrukcije mi je opet normalno da im se ne daje da rade. Lično moje mišljenje. Ni "Jadran" im ne bi dao u rad ma kako bili povoljni na tenderu. :-X

U članku se ne spominje Belušević Goran - on je takođe bio komandant Jadrana, a rodom je iz Herceg Novog.

Moj raritet![attachment=1]

Jantare, čuvaj to dobro, kad se vidimo - nikako ne nosi sa sobom jer ćeš ostati bez suvenira. :)

Oprostite meni neukom.
Šta predstavlja predmet sa slike?

Htedoh i ja pitati šta mu je to ALRAN.

Ljepo se vidi da piše - š/b "JADRAN"

Piše Jadran, pištaljka sa Jadrana, Znam da večina zna, ali za manje upućene.

[attachment=1]

poz.

Na ŠB Jadranu je žviždaljka služila za komande, posebice u snasti.

Za ona dva gornja tipa na slici i ja znam ali za onaj sa Jadrana priznajem da sam prvi put video.

Nikad nije kasno da se ponekad ponešto i nauči.... ;D

Ponavljanje je majka znanja a iskustvo majka mudrosti!  ;D

Uvek sam lako priznavao sopstveno neznanje shodno Tagorinoj izreci:

"Ja znam da ništa neznam ali sam u prednosti u odnosu na one koji ni to ne znaju i u tome je moja moć".

Nedaj se zbuniti...samo se malo šalim kad sam od volje.  ;)
Nažalost vrlo rijetko sam od volje u ova tmurna vremena.. :-\

Ni ja nisam ništa bolji.

Dok god smo na nivou vedrog duha dobro je!

Brodska pistaljka. Jedino je s/b Jadran u RM imao "svoju" pistaljku.[attachment=1][attachment=2]

K-danti na TČ su imali obične pištaljke. Obično su se upotrebljavale kod uplovljenja i isplovljenja, ili kad jetko od viših oficira dolazio na brod, a dočekao ga je K-dant.

Kako se koristila pištaljka na Jadranu ? Tko je od časnika koristio ? Da li su postojale točno određene melodije ili je to išlo po sluhu ?

Mislim da se na pištaljci nije sviralo, već se samo duvalo, kratko ili dugačko, jednom ili više puta.

Koristili su je najcesce brodarski (mozda i nas @brodarski), pa PK i Komandant (rjedje).

Vjerujem da ima i dopuna?!

 I dežurni van matične luke prilikom dizanja i spuštanja zastave( bar na TČ)

Malo sa Wiki, ima i audio za znatiželjne.

Boatswain's call (http://en.wikipedia.org/wiki/Boatswain%27s_call)

poz.

Da, ona klasicna se koristila kod doceka i ispracaja ili zastave, ali se ova koristila iskljucivo na SB Jadran kod pomorackih radova, npr. dizanje i ubiranje jedara, oznacavanje pokreta na jedra, dizanje i spustanje sidra, camaca, ..

ili Bosun (odmacena eng), quarter master, @brodarski & brodarski,  u nasem primoriju nostromo, vodja palube, ..

Znači nitko ne zna ništa o pištaljci sa Jadrana, tko je i kada "svirao", kako su izgledali signali za pojedinu "operaciju". Sve rečeno je onako iz treće ruke ;-)
Valjda netko zna da li se i sada koristi na brodu ?

Kako - ko je svirao? Pa zastavnik Funcic!

I zas. Visnjic

Da  se nije zvao Fumić?

Funcic ipak

Ne znam za Fumica, ali, Funcic je jedan!

Crni brkati zastavnik?

Taj, brkovi su mu prolazili preko ivice usana?

Zna li se gdje je danas?

Možda mi je ova promakla, ali ....

[attachment=1]

Proxy,jeli ovo Split zada?čini mi se da razaznajem Kozjak...

Bila je ta i jos jedna koja je slikana u razmaku od +/- minute.

"Jadran" isplovljava iz splitske luke...

----
pogledajte str. 11.

Stara slika Jadrana na foto papiru i dijelila se na brodu sedamdesetih godina.

  Kao što rekoh.Jadransko brodogradilište Bijela potpisalo je sa Ministarstvom odbrane ugovor  o remontu šb "Jadran".

Jesu li bile ove dvije lijepe sličice?
Ima ih na netu... :

I ova:

Gdje se može saznati više o ovoj zgodi? Nekakav link?

Sve je to fotografisano tokom posjete americke raketne krstarice "Anzio" Tivtu oktobra 2006, odnosno tokom  americkog pomocnog broda "Emory S. Land" u maju 2007.
 Od mene jedan JADRAN u pravom elementu!

Prelijepa slika, bravo..... :klap :klap

Ova "jadran na moru" je fenomenalna....

Slika je fenomenalna, mislim da je viđena ranije, ali ne mari, uvijek preljepa. Jedino što me žalosti je slaba rezolucija. Ako ima neko sliku veće rezolucije bilo bi :super

Na zalost, ja nisam do sada sretao ovu fotku u vecoj rezoluciji, ali da je mocna, jeste brate, odlicna je! ;)

Kad će na remont,zna li se?[attachment=1] slika male rezolucije

Dizanje sidra...

[attachment=1]

Jedna razglednička  :)
[attachment=1]

Divna fotka.

Navodno u septembru.....

Vreme mu je. Zna li se kako će iskamčiti finansiranje? Nije Jadran naftna platforma, traže se kvalitetni i skupi materijali, sem ako misle da ga samo "okrpe". Poslednji put su jedra platili Grci, ili možda Italijani...?

Uf..., neviđen prizor. Prekrasno.  :klap :klap :marinero

 Mene više interesuje ko će raditi remont, mislim onaj zanatski deo. Koji majstori??? S takvim brodom će se prvi put susresti.

Opet se sve upire u pare. Ako nađu dobre majstore, moraju ih platiti. Ne želim da mislim da su ovaj remont dali JBB da bi im "smestili" i pripremili privatizaciju pod nepovoljnim uslovima.

 Mali OFF. Ali je ipak u vezi teme. :angel:  Sada je majstorska satnica 2,20 i jedan plaćen obrok, i to ako si majstor. Inače ljudi rade i za manje. Govorim o Kooperaciji. E sad!? Za remont JAdrana ne dolaze u obzir ovi ljudi koji su sada u JBB kao kooperaciaj. ZA nove ljude će se naći pare? Sigurno je da neće doći za tako male satnice kvalitetni majstori preko potrebni za remont takvog broda kao što je Jadran.

Remont Jadrana će biti obavljen u Bijeloj, i u ugovoru nije obuhvaćen remont snasti, već samo sitnije popravke.
Predviđena je zamena motora snažnijim, ugradnja novih, većih rezervoara za gorivo (obzirom da novi snažniji motor ima veću potrošnju), radi povećanja autonomnosti. Zatim, kompletno uređenje prostora za smeštaj ljudstva.
Predviđeno je da se uradi i kompletna klimatizacija broda - ali to za sada nije sasvim sigurno.
Cena radova je oko 1.5 miliona.
Navodno - Nemci su nudili generalni remont za 15 miliona, ali ponuda nije prihvaćena. Nema dovoljno para.
Verujem da bi to bilo pravo rešenje!

Ima li koga sa "Palube", da prati tok remonta?. Da slika unutrašnjost broda prije, za vrijeme i poslije remonta. Bila bi to vrijedna dokmentacija.

 Imamo čoveka-člana na licu mesta, samo je pitanje koliko će biti u mogućnosti da to isprati.

Lovac,

Malo je čudna konstatacija da će se uz novi motor ugraditi i veći rezervari goriva jer će uz veću potrošnju zbog veće snage biti povećana i autonomnost.

Savremeniji motori bi trebalo da obezbede veću snagu uz manju potrošnju pa bi valjda tek tad bilo moguće da se većim rezervarima goriva obezbedi veća autonomija broda, ako se ne varam.

Samo tehnički konstatujem ispravan redosled stvari a shodno karakteristikama savremenih motora.

Kad bi se ja pitao, izbacio bi iz upotrebe i ovaj postojeći motor.
Kakav je to jedrenjak koji nemože da "živi" bez motora.

Da možda i oni slavni pomorci koji su otkrivali nove kontinente, nisu možda mogli bez
morora. Kao današnji ovi pomorci 'oće da glume mornarčine, htjeli bi da osjete čari mora,
a ovamo nemogu bez motora, bez radara, bez kreveta, televizora i sladoleda.

Natrtio bi ja njih za vrijeme prakse bez svega toga pa neka osjete okus mora.  :marinero

Ma dobro, nek ima motor. I Kolumbo bi bio sretan da ga je imao. Nego po nekim novim propisima, sad jedrenjaci moraju imati dva radi sigurnosti, pa više nisu jedrenjaci. Usporedite samo krmu Jadrana, propeler je čak dvokrilni da se "sakrije" iza statve kod jedrenja sa onom užasnom guzičetinom "Kraljice mora" ispod koje su dva propelera.

Propisi o sigurnosti plovidbe nalažu motor, čak dva motora. To se mora onda uraditi, šta ćemo. Tako mu je, bezbednije je.

To što motorni jedrenjak ima motor, ne sprečava komandanta da ga ugasi i plovi na jedra.

Zato i jesam komentarisao "ne disciplinu" sa slika na predhodnim stranama.

Neka ima najbolje motore ali neka se kad god nije bonaca tera na jedra.

Dali to važi i za "oldtajmere"? Kod starih automobila ne treba ugrađivati katalizatore....

Ovako,
nisam neki stručnjak za brodogradnju, ali kako sam shvatio iz površne priče čoveka koji je u komisiji zaduženoj za praćenje remonta, a ne ulazeći u detalje: novi motor je znatno teži od prethodnog, pa da se ne bi poremetio stabilitet broda negde se u trup mora ugraditi dodatni balast.
Umesto balastnog utega planira se ugradnja tankova za vodu i gorivo, i na taj način povećava se autonomija broda .... 

Ovo što sam izneo jesu površne činjenice. Više detalja zaista ne znam - trebali bi videti remontni iskaz pa bi znali na čemu smo.

Uostalom, ako imamo čoveka na licu mesta - on će nas sigurno podrobnije izveštavati o toku radova.

Zar š/b Jadran već nema balast?

Po podacima navodno ima oko 150 tona gajandri u dvodnu.

Ja sam se upustio u diskusiju o temi koju ne poznajem baš najbolje. Zato molim palubarce brodograditeljske struke da se uključe u diskusiju.

U malopređašnjem postu sam napisao: dodatni balast....

Radi se o tome, da se zbog ugradnje novog, težeg motora pomera težište broda.
Osim toga, želi se povećati autonomija - što iziskuje nove tankove vode i goriva.

Sve to zahteva da se brod ponovo izbalansira, da zbog novougrađenog tereta ne bi ''visio'' na neku stranu.

 

Novi motor verovatno ne bi bio teži od 5-6 tona, pa mislim da bi preslaganje balasta rešilo eventualni problem pretege. Na svim slikama brod je na ravnoj kobilici, pa mu pretega nije izvorno svojstvena, dobro je to kod Štilkena izračunato.

Jedna slika pretpostavljam jednog od komadanata Jadrana na mostu.
Lijepa slika, još ako bi neko prepoznao o kome se radi i koja godina.. ;)

[attachment=1]

Izvor:  http://www.brodovi.me

Stipe Lakoš doktor pomorskih znanosti rođeni Vodičanin.
Ćiro barem bi ti kao stari kadar morao znati Stipu iz viđenja.

Nažalost ne.  :-\

Ja sam bio čovjek od tehnike u JRM, (koja je blago rečeno bila u trendu) i nikad nisam zalazio
na ŠB Jadran. Jadran je u tom smislu bio "prošlost", tako da su moja saznjanja po tom pitanju
mršava...

Mislim da nije bila. I opet ona velika zastava CG,neko stvarno nije imao smisla za skladnost.
[attachment=1]

разапети између јарбола да служи као једро :rtfm

Možda je bila nisam siguran...
[attachment=1]

Lako za zastavu. Jarboli su malo razbacani.

Velika zastava mozed biti i od koristi, uhvati se sa skotama i eto dodatnog jedra.

Da je na prednjem jarbolu mogla bi se koristiti kao špinaker ...

Da, sa tangunom od bukovine obavezno

Jedrenjaci su uvek imali veliku zastavu!

Izložba fotografija, dokumenata i predmeta sa broda pod nazivom „80 godina školskog broda Jadran“ biće otvorena u četvrtak u 12.30 u prostorijama Opštine Tivat – saopšteno je danas iz Mornarice Vojske Crne Gore. Izložbu će otvoriti gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš i komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković.                                                                                    Ova izložba inače, prva je u nizu aktivnosti koje će Mornarica VCG u saaradnji sa vise partnera organizovati narednih mjeseci povodom obilježavanja značajnog jubileja- osam decenija službe nastarijeg i najvrijednijeg broda MVCG – jedrenjaka “Jadran”. Predstavnici Organizacionog odbora proslave prije otvaranja izložbe u multimedijalnoj sali opštine Tiva, u 12 sati održaće konferenciju za novinare.
Evo i par danas napravljenih fotki...

Primjećujem novu zastavu.

To je nova CG vojno pomorska zastava.....

Na koje li brodove će da je kače ....

Битно да је застава ту, а ће је каче на гумењак, као бимини тенду.

http://www.radiotivat.com/index.php/drustvo/49-drustvo/8712-otvorena-izloba-o-b-jadran.html

Veliki jubilej
Osam decenija školskog broda "Jadran"

Taj svojevrsni pokretni spomenik tehničke kulture i pomorske tradicije južnoslovenskih naroda, za sobom ima burnu i bogatu istoriju
Osam decenija školskog broda 'Jadran' Uvecaj!
Brod Jadran

Ministarstvo odbrane i Mornarica VCG otvaranjem izložbe fotografija, dokumenata i predmeta sa broda u zgradi Opštine Tivat, započeli su proslavu velikog jubileja – 80. godišnjice službe školskog broda MVCG, jedrenjaka „Jadran“.

Taj svojevrsni pokretni spomenik tehničke kulture i pomorske tradicije južnoslovenskih naroda, za sobom ima burnu i bogatu istoriju svojevrsne „škole pod jedrima“ na kojoj su odgajane čitave generacije mladih oficira ratne, a u novije vrijeme i trgovačke mornarice.

Autor postavke izložbe, koju je posjetio veliki broj Tivćana, je Goran Grković, umjetnik iz Bara i zaljubljenik u „Jadran“, a publika je kroz pedesetak upečatljivih fotografija mogla vidjeti tri glavna perioda u životu jedrenjaka – službu u Kraljevini i socijalističkoj Jugoslaviji, odnosno posljednjih godina u Crnoj Gori.

Komandant „Jadrana“, poručnik bojnog broda Goran Pajović predstavio je bogat program dešavanja kojima će tokom narednih mjeseci biti obilježen jubilej tog jedinstvenog broda"Od 'Jadrana' se i danas traži da sjaji i izgleda bolje, traži se više mladih mornara, podoficira i oficira da mu bolje služe, te više morskih milja pod njegovom kobilicom. Traži se prilika da mu jedra ne pune samo ovaj naš jugo i bura, već i mnogi vjetrovi drugih mora i zemalja i traži se od 'Jadrana' da poslušno odgovori vremenu u kojem živi i da prihvati savremena sredstva i opremu. Ovaj 'starac u najboljim godinama' živi je kulturno-istorijski i tehničko-brodograđevni spomenik, brod koji je kao malo koji drugi, preživio turbulentna događanja u 20. vijeku na istočnoj obali Jadrana, a i dalje mladalačkom snagom obavlja svoju misiju stručno-obrazovne i kulturne institucije. Neka su mu uvijek puna jedra, nek mu je posada spretna i okretna, neka svakog dana ima sve više poštovalaca i neka svake godine na svojoj palubi 'Jadran' ima sve više đaka i studenata“, kazao je, otvarajući izložbu, komandant MVCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković.

Podsjećajući na jedinstvenu vezu Tivta i „Jadrana“ koja traje još od 16. jula 1933. kada je novoizgrađeni jedrenjak iz Njemačke stigao upravo u Tivat kao svoju prvu luku u domovini, gradonačelnik Dragan Kankaraš je naglasio da je taj brod “vjerovatno najveće pokreno materijalno dobro u Crnoj Gori“.

Uvecaj!

"Potpuno smo posvećeni tome da 'Jadran' i dalje boravi u Tivtu, da mu ovdje bude matična luka i da mu sve što mu je potrebno, obezbjedimo ovdje“, obećao je gradonačelnik.

Komandant „Jadrana“, poručnik bojnog broda Goran Pajović prethodno je na konferenciji za novinare predstavio bogat program dešavanja kojima će tokom narednih mjeseci biti obilježen jubilej tog jedinstvenog broda.

Biće izrađena prigodna poštanska marka, a već je u toku literarni i likovni konkurs „Jadran i mi“ za učenike crnogorskih osnovnih škola, uzrasta od šestog do devetog razreda.

TV Vijesti, Nebojša Mandić

Nagrađeni na tom konkursu imaće priliku da borave na jedrenjaku tokom maja kada će na „Jadranu“ biti priređena likovna kolonija i da idu na jednodnevno krstarenje brodom.

Tada će na brodu biti priređena i donatorska večera, a sav prihod namijenjen je izgradnji dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama u Tivtu.

Tokom juna i jula će na Pinima, gdje je „Jadran“ vezan, biti priređena sportska takmičenja, a u avgustu velika jedriličarska regata.

Centralna proslava zakazana je za Dan broda 19. avgusta kada je „Jadran“ 1933. formalno upisan u Flotnu listu KrMJ, a tada će u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra biti otvorena posebna velika izložba posvećena „Jadranu“.

U planu je i nova monografija „Jadrana“.

NA remont u Bijelu

Komandant Mornarice Darko Vuković kazao je da se ozbiljno pristupilo pripremama za predstojeći generalni remont i rekonstrukciju „Jadrana“ što će biti obavljeno na jesen, u Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj.

Tenderska dokumentacija za remont poslata je na adrese više civilnih i vojnih brodogradilišta u Italiji, Turskoj, Njemačkoj i Holandiji, ali je Ministarstvo odbrane na kraju prihvatilo punudu Bijeljana, prvenstveno zbog ograničenih sredstava na raspolaganju za remont jedrenjaka – 1,5 miliona eura.

 ;)

[attachment=1]

[attachment=2]

Evo jedna zanimljiva, nije neka kvaliteta ali mi se čini da su mornari na jarbolima i pozdravljaju.

[attachment=1]
poz.

Rubni pozdrav, slikano vjerovatno kad je Tito bio zadnji put u Lori (1979.)

Da, na ostalim brodovima je rubni pozdrav. Kod "Jadrana" su se penjali i na križeve (yardarms).

Slabo se vidi, ali ovo bi trebalo da je Jadran. Deluje malo nadrealno. Kao neki galeon, ili "ship of the line".

[attachment=1]

Već dugo ne videh "Jadrana" sa ijednim jedrom. Da li su ih možda rashodovali pred predstojeći remont?

To je jedrenjak koji plovi bez jedara, motorni pogon cesce, a iskusniji Komandanti koriste morsku struju,.. :udri :udri

Mozda uskoro osvane nova ideja da jedrenjak plovi i bez jarbola, sve je moguce, manje ce biti otpora nego kod prihvacanja istopolnih brakova
Tradicije su puna usta, ali tradicije u praksi  nesto manje ima..

A zar je Hrvatska prihvatila istopolne brakove?

Prvo što čujem.

Nije još,al idemo prema tome.

Pa nema EU bez napredka.

Neka bude i zadnje,.. ;)

Čitam članak u podgoričkim Vijestima o šb Jadran. Pažnju mi je privukao komentar jednog čitaoca:

Poslije podne, sjedim na klupi u Tivtu. Sunce na zalazu, neki mir, tisina. Na mulu vezan brod Jadran, nigdje zive duse.U neko doba cujem tiho pjevanje, pogledam cistacica cisti brod i lagano pjevusi. Cudno mi je bilo da brod nema posadu, a te poslove obavljaju civilna lica ili je i cistacica u sastavu mornarice.

Zar je moguće da je CG mornarica došla dotle, da čistačice održavaju čistoću na brodovima.
Šta je u pitanju luksuz ili nedostatak kadra - procenimo sami!

Nove tehnologije, novi izumi ili mozda je  prototip odrzavanja na ispitivanju, jedna od odeja managementa ljdskih resursa, outsourcing,.. Junacina i metla, ne ide,..

 ..i dan danas nema pravog broda ukoliko higijenu i osnovno odrzavanje ne vrsi brodska posada.

Jadran bi trebalo proglasiti opcim dobrom svih zemalja nastalih iz ex Yu, naj taj nacin ga zastititi  i da se kao takav napravi program njegovog koristenja, .. polako dolazi vrijeme za to, a da se nitko ne uvredi,..
Bas me zanimanje misljenje evropske birokracije o Jadranu, poznato je da se mijesaju u sve i svasta, mozda nekom iz dosade padne i neka druga ideja, mozda ga pretvore u podmornicu tako sto ce umjesto jednog jarbola staviti periskop.

  Drago bi mi bilo, da bi stvarno došlo do variante 1).

Za variantu 2) nisam siguran, da je garantovana dobra sudbina broda ali možda posle svega, na kraju ipak mogla bi i EU pomoći, da se ostvari varianta 1), sve je moguće....

Apsolutno se slažem sa ovom prvom varijantom predloga!

Zašto?

Zato što CG nema resursa za održavanje, niti ima stvarne za potrebe za korištenjem punih kapaciteta tog broda kao školskog plovila.
Kapaciteti broda su svedeni na nekoliko kratkih krstarenja godišnje CG priobaljem, sa učenicima i kadetima Pomorske škole i fakulteta iz Kotora. Ostatak vremena provodi privezan uz Tivatsku rivu, eventualno još poneki koktel na palubi - i to je sve.

Da je po održavanju i korištenju poveren na brigu zemljama bivše Yuge - bilo bi više sredstava za održavanje, a i kapaciteti broda bi bili u većoj meri iskorišteni.

Ali, mislim da je u ovim vremenima to čista utopija: prvo, političari treba da reše sudbinu broda. Zatim, sve zemlje iz bivše Yuge su toliko siromašne da bi teško koja mogla odvajati materijalna sredstva za redovno održavanje.

Da je sreće brod bi u toku cele godine plovio sa kadetima mnogih država, i tako obučavao mnoge generacije budućih pomoraca.

Takvo blago kao što je Jadran nema baš svaka primorska zemlja na zemaljskoj kugli

 

I ja se slažem, ali ipak je to za sada nemoguća misija...... :-\ :'(

Sve i da bude tako...Ajde da zamislimo situaciju kada treba da se plati remont ili struja na vezu u nekom gradu ili posada...
Budimo ozbiljni....
Ko će da plaća posadu... čije ministarstvo...takva opcija je moguća samo ako bi se dobrovoljno angažovalo ljudstvo sa ovoga foruma da vodi računa o brodu za džabe...
Inače smatram da priča o ovome brodu daleko prelazi u "politiku"...brod je tu gdje je i gdje je prije 80 godina došao...
Za tih 80 godina mnogi su krmarili njime ili su se šetkali i paradirali njegovom palubom, ali zna se čije su ga ruke piturale, vraćale iz mrtvih 1946, davale mu novi život svih ovih decenija, krpile mu jedra itd...
BROD JE U SVOJOJ LUCI...

U pomorstvu se razlikuju vlasnik, operater (ne mora biti vlasnik) i posada. Inace odrzavali su ga i krpali zaposleni Arsenala iz Tivta kojeg je Kraljevina SHS naslijedila od  AU, pa kasnije Titova YU, pa SRJ, SCG i sada CG. Osnovu prvog Arsenala cinili su majstori preseljeni iz Pulskog Arsenala.

Predlog se odnosi na operatera, vlasnistvo nije razmatrano, s ciljem da se brod bolje iskoristi za dobrobit svih.
Nece biti dobro, ako ga oglase neperspektivnim i prodaju kao dosta stvari prije toga.

Bez obzira na tesku situaciju, za zemlje bivse YU Jadrad ne bi bio teret. Pa da i vije zastavu Panama ili SVG (promijenio ih je dosta do sada), bitno je da sluzi svrsi i tradiciji.

Brod koji nije u funkciji, ne plovi i ne održava se u potrebnoj mjeri nema budućnost. Ekonomika takvog upravljanja je vrlo prosta i ne vodi računa o ostalim vidovima održavanja, a jedno od njih je i investicijsko. Kako se vidi iz priloženog ono nije ni u primisli. Brod nije samo vanjska oplata, već puno toga više. Ako vam čistačice održavaju brod onda ste prilično bogati ;-)

sad ce Milo da ga proda, jel mu "milo",kao i sve ostalo sto je bilo!.Tuga jad,bol i istina! A RMCG. ce se svesti na "italijanske glisercice" jel je to za oko "lijepo" Bez uvrede "braco"! moreplovci RMCG. ali ostajete samo uniforma sa nekim cinovima za kratko pamcenje!Mogu samo da izjavim jedan veliki ""R.I.P""

HIC TRANSIT GLORIA MUNDI!

Yebeš politiku, dvije vrhunske.

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.

Pogledajte samo tu gužvu na Palubi. Ali svak zna svoj posao i šta treba da radi.... :klap

Čime je(bila) obložena kuverta(paluba)?drvo sa brtvilom u procjepima,ili?

Paluba sigurno ima drvenu oblogu. Ne bi me čudilo da je tikovina u pitanju.

Pomorska biblioteka MG, sveska 34, "50 godina ŠB Jadran", autora Kažimira Pribilovića, str. 64:"Izmjenjeni su drveni elementi svih paluba i ugrađena kvalitetna tikovina." Reč je o opisu radova u generalnom remontu i rekonstrukciji 1967-1968.

Brtvilo je bilo neka vrsta gume. Mogao si je noktima čačkati. Ako dosad nisu nešto promijenili...

Za brtvilo se na starijim plovilima za brtvljenje međuprostora između tikovine koristila smeša od prirodnog kaučuka koji je imao neophodna i plastična i elastična svojstva u odnosu na gibanje strukture i promena temperature.

Današnja slika,posada iz čamca farba bok broda...

Ima li koja čistačica da pospremi posle farbanja?

Ne vidjeh ni jednu ali danas sam imao prilike da pogledam i plovila Mornarice VCG i plovila Pomorske policije. Dakle, vojska se koliko-toliko muci da ocuva brodove i da ih drzi urednima, a policijski patrolni camac je pravi PLOVECI SVINJAC! Jezivo kako je brod neuredan i zapusten,mene bi bilo sramota da plovim na njemu i da ga tako nikako ne drzim!!!! :( :o ???

tesko je od hajduka napraviti pomorca

Slazem se druze, ali je ovo vec stvar koja se rijesava na nivou elementarnog dobrog domaceg vaspitanja - pa sramota je kucu u kojoj zivis drzati neurednu kao svinjac!

[attachment=1]

Baš je po sto puta prelijep... :marinero

http://www.vijesti.me/vijesti/na-jadranovom-putovanju-italiju-studenti-fakulteta-pomorstvo-clanak-127382

Uf...., ova zadnja plijeni u svakom pogledu... :klap :klap

Da Ćiro, može se uporediti ljepota pravog broda i ovih plovećih kašuna koje se nazivaju jahtama. Smeće na moru! A Jadran je bio i ostao LJEPOTAN!!!!!

Saglasan.... ;)

[attachment=1]

Zanimljivo mjesto za pracenje desavanja na krsterenju, ima i toliko trazenih fotki unutrasnjosti broda...

http://www.fzpkotor.com/joomla/index.php/plovidba-2013

Ali jedara na slikama nigde.

Evo ovde i jedara i to punih.

Nije kvalitet ali takva lepota je i sa lošim kvalitetom slike neprevaziđena.