PALUBA

Stvaranjem prve jugoslovenske drzave 1918. godine i njene kraljevske mornarice, javila se potreba za nabavkom skolskog broda na kome bi se kvalitetno obučavao pomorački kadar. Kako nisu odobrena novčana sredstva za ovu nabavku, juna 1926. godine organizacija „Jadranska straža“ koja se bavila popularizacijom pomorstva medju južnim Slovenima započinje u saradnji sa mornaricom sveobuhvatnu akciju prikupljanja novčanih sredstava za nabavku broda.

Na taj način je obezbedjen milion dinara, dok je ostatak do tražene sume „namakla“ mornarica putem kredita i ratne reparacije. Ukupna potrebna suma bila je 8.407.030 dinara ili 622.743 ondašnjih maraka.

Ugovor za gradnju skolskog broda sklopljen je 4. septembra 1930. godine sa nemackim brodogradilistem "H. C. Stulken Sohn" u Hamburgu. Školski jedrenjak dobio je ime "Jadran", a porinut je 25. juna 1931. godine. Zbog nastalih problema oko naplate potraživanja iz ratne reparacije, brod biva završen tek 27. juna 1933. godine, kada je i isplovio.

[attachment=3]

Nakon završenih procedura, Kr. brod "Jadran" je sutradan, 27. juna, digao sidro i isplovio iz Hamburga, na put prema Otadžbini. Pod komandom kapetana fregate Krizomali Nikole "Jadran" je 4. jula plovio Atlantikom, duž obala Pinnejskog poluostrva i nalazio se u visini Lisabona. Šestog jula prošao je kroz Gibraltar i uplovio u Sredozemno more na putu prema Tunisu, gde je pristao da bi ukrcao pogonsko gorivo i provijant.

Petnaestog jula u 19.00 časova Kraljevski brod je preplovio kroz Otrantska vrata i uplovio u Jadransko more, da bi narednog dana, 16. jula 1933. godine , po divnom sunčanom danu i mirnom moru uplovio u Boku. Toga dana, u 10.00 časova bačeni su konopi na obalu. Brod je pristao uz "mulo l", u Pomorskom arsenalu u Tivtu,
gde mu je i danas matična luka, uz svečani doček, kako i priliči.

Već naredne godine š/b "Jadran" počeo je sa svojim školskim krstarenjima. Pre Drugog svetskog rata bilo je sedam vožnji van Jadranskog mora.

Najzanimljivije i najduže putovanje š/b "Jadran" (11.262 nautičkih milja) bilo je na ruti Dubrovnik-Njujork-Boston-Dubrovnik u vremenu od 20. aprila 1938. godine do 21.juna 1938. godine.

[attachment=2]

Do Drugog svetskog rata, "Jadran" je sedam puta na svojim školskim i svakako diplomatskim misijama plovio i krstario izvan teritorijalnih voda Kraljevine Jugoslavije. Rat ga je zatekao u Portsmautu. Zbog ratnog stanja u Evropi odbijan je zahtev za njegov prijem u luke usputnih država radi popune zaliha goriva, vode i hrane, tako da je bez pristajanja doplovio u Jugoslaviju.

Uoči napada na Jugoslaviju brod se obreo u Boki Kotorskoj, gde mu je bio borbeni raspored. Zapaljiva oprema, a pre svega oprema za jedrenje, je iskrcana sa broda, a iskrcan je i deo posade koji je popunio
borbene stanice na drugim ratnim brodovima. Naoružan sa lakim proti-vavionskim oružjem, boravio je u zalrvu menjajući lokaciju od Đenovića do Bijele. I pored stalnih napada italijanskih borbenih aviona školski brod "Jadran" nijedanput nije bio meta direktnog napada. Naredbom Vrhovne komande preostali deo posade ga je napustio 17. apnla 1941 .godine, usidrenog ispred Đenovića. Italijam su ga oteglili u Bijelu i obezbedili stražom. Ubrzo nakon toga otegljen je na Brione, a potom u Veneciju.

Tokom Drugog svetskog rata školski brod "Jadran" koristila je italijanska ratna mornarica, takodje kao skolski brod pod imenom "Marko Polo". Kapitulacijom Italije započinje težak period broda. Zapušten, ogoljen, opljačkan, bez jarbola, dočekao je kraj rata u jednom od kanala u Veneciji gde je služio kao most. 1946. godine Jadran biva dotegljen u remontni zavod “SA-KO” u Tivtu, gde se do 1949. godine vrši remont.

[attachment=1]

Školski brod "Jadran" je jedrenjak tipa "barkantin" deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara. Širina na glavnom rebru je 8.90 m, srednji gaz je 4.05 m, visina velejarbola 39.1 m, a površina jedara 933 m2. Ukupna duzina konopa je 11 kilometara. Glavni motor mu je "burmajster-alfa" 353 KN i razvija maksimalnu brzinu od 14 čvora. Na jedrenjaku postoje tri jednokrevetne, dve dvokrevetne i tri cetvorokrevetne kabine, zatim po jedan dvanaestokrevetni i tridesetokrevetni prostor. Ostatak posade spava u “visaljkama”.

Za sedamdeset godina svoga veka školski brod 'Jadran" je obavio šesnaest međunarodnih, školskih, krstarenja. Krstarenja, na kojima je zbog izgleda, elegancije, lepote, tradicionalnog načina plovljenja i posada koje su na njemu bile ukrcane postao poznat u svetu pomorstva. Postao je i ostao svojevrstan i neponovljiv ambasador svoje države i njene Mornarice, u svakoj zemlji i luci u koje je do sada uplovljavao.

TT karekteristike

Dužina preko svega	60 m
Dužina na vodenoj liniji	41 m
Širina na glavnom rebru	8,9 m
Gaz broda	4,3 m
Deplasman (puni)	7761
Visina glavne palube	4,55 m
Visina manevarske palube	7,25 m
Visina komandnog mosta	9,8 m
Visina velejarbola	39,1 m
Dužina donjeg krsta (šinna na visini od 23 m)	18 m
Površina jedara (12 jedara)	933 m
Autonomnost	30 dana
Daljina plovljenja	3 500 NM
Pogonski motor "Alpha494P"	460 KS
Brzina u vožnji motorom (maksimalna)	10 čv

Za New York pod zapovjedništvom Šibenčanina Jerka Kačić Dimitri nije isplovio iz Dubrovnika već iz Šibenika.

Školski brod Jadran vezan uz gat Vrulja prije II. svj rata u Šibeniku.[attachment=1]

Buduci sam zaduzen za "historijske teme", pokusao bih ukratko obraditi "Jadranovo" putovanje iz 1936.g., nadajuci se da vecina clanova nije bila u prilici procitati izvjestaj sa tog putovanja.

Imaš sve to lipo obrađeno u MG Kraljevine Jugoslavije. Sad sam baš prolista.Slike su minijaturne, ali teksta ima bogato.

Tocno, slike nisu jasne, takva je onda bila tehnologija stampanja ---- zato cu dati minimum teksta, tek toliko sa najosnovniju orijentaciju, a slike ce biti dopunski izabrane/originalne - sa toga putovanja.

O skolskom brodu "Jadran" je vec mnogo kazano, izbrojeni mu kilometri konopa, sve receno o tipu i snazi motora, u centimetar izmjerena visina velejarbola, izracunata povrsina jedrilja, opisano financiranje nabave.

Mogu se pronaci (malo vise u ovom topicu) najljepse fotografije sto ih dobar majstor i aparat mogu snimiti.

"Jadran" je do II SR imao sedam skolskih krstarenja.

Ovo je jedno od njih.
 
Fotografije u prilogu nisu profesionalne, ali radjene od mladih ljudi ukrcanih na brod; koristio sam dio fotografija sacuvanih u porodicnom albumu.

Okosnica mi je bila brosura "Krstarenje Skolskog broda "JADRAN" u 1936. godini", a bila je (hvala Brodarskom) dio Mornarickog glasnika iz iste godine.

Brosura je napisana od strane ucesnika putovanja, oficira VI kl. PVA, porucnika fregate.

U knjizici navode se detaljni podaci o samom putovanju po vremenu i sekcijama puta (opisuje smjer, snaga vjetra i razvijenost mora, tocno vrijeme uplovljavanja/isplovljavanja, prilike povoljne/nepovoljne za jedrenje, popuna zaliha, drustveni dogadjaji itd).

Najosnovnije uvodne podatke, za koje pretpostavljam da bi bili od interesa, navodim bez izmjena:


- "...... brod je 2 meseca pre isplovljenja uplovio u Pomorski arsenal u Tivtu, gde je podvrgnut temeljitom doterivanju u svakom pogledu : izvrseno je dokovanje broda, bojadisanje celog broda, izmenjeni su pojedini delovi snasti i opute, kao i izvrsene manje opravke na masini i ostaloj opremi broda,
- nakon sto su sve ove radnje izvrsene, brod je uplovio 26 maja u Sibenik, gde je iskrcan jedan deo posade, a 27 maja nadomesten sa 50 pitomaca XIV klase Strucne podoficirske skole sa svojim staresinama, stupivsi potpuno u red brodske posade,
- 28 maja u 0800 casova Kr. brod "Jadran" napustio je maticnu luku Sibenik i jedreci stalno povoljnim vetrom iz NW uplovio 29 maja u jutro u Gruz.

Odmah po uplovljenju u Gruz otpocelo je ukrcavanje pitomaca XI klase PVA sa njihovim klasnim staresinom."



Dalje se navodi popuna manjim zalihama u tivatskom arsenalu, petodnevno jedrenje za "uhodavanje" nove posade sa kracim zadrzavanjima u Baru, Ulcinju, Kotoru i Tivtu.

Nakon zavrsne popune potrebnim kolicinama hrane, vode i goriva, "Jadran" je sa gruskog sidrista u uscu Rijeke Dubrovacke 10.6.1936.g. u 0000 sati krenuo na put.

Posada je, pod komandom kap. fregate Ante Marusica, bila sastavljena od 12 oficira, 20 pitomaca PVA, 50 pitomaca SPŠ i 76 podoficira i mornara.

Brod je najprije na svojoj plovidbi obisao dio zapadnog i juznog Mediterana plovio zapadnim dijelom Crnog mora, a konkretnije --  ticao Maltu, Villefranche, prosao natrag Mesinskim tjesnacem, Iraklion/Kreta, Bejrut, Marmaricu, Istanbul, Konstancu pa Varnu, Solun, Pirej, prosao Korintskim kanalom sa dolaskom u Gruz 31.8. u 0800.

Brod i ljudstvo put su prevalili bez poteskoca.

Ukupno se prevalilo:

- na jedra:   2.337,6 milja
- na motor : 3.032,6 milja

Provelo se u lukama 35 dana i u voznji 48 dana.
Najveca trenutna brzina od 13 cv., vozeci pod svim jedrima, postignuta je 15.8. na izlasku iz Dardanela za Solun.

U prilogu je ruta kretanja.
[attachment=1]

Fotografije slijede ......

Pocetak puta, uglavnom ne bas povoljan vjetar do Malte

U voznji do Malte

- pitomci PVA rjesavaju zadatke
- na palubi - stanje redovno
- vjezba : covjek u moru"
- maskote posade : Raf i majmuncic Jukica

[attachment=1]

 

- Jadran na sidru na Malti i Villefrancheu
- "kuter 1 dizi"
- prednji jarbol

[attachment=1]

Malta - odlazak komandanta "Jadrana" u zvanicne posjete

[attachment=1]

Plovidba :

- jedna od rekordnih voznji, 17.6., zapadno od Malte - juzno od Sicilije,
- smotra na otvorenom moru, 28.6.

[attachment=1]

Plovidba prema Kreti:

- Priponasi
- "Motaj"
- Matapan
- Tombola

[attachment=1]

Prema Bejrutu:

- "svi camci u more"
- tisina
- ciscenje spreme
- pogled na palubu

[attachment=1]

Odmor

- Ilic, Marinovic,
- fjaka, Crno More

[attachment=1]

Valovi

- Jadransko more
- Crno more

[attachment=1]

- Polaganje vijenca u Ateni,
- Odlazak is Istanbula
- Jukica (na jednom od sljedecih putovanja nastradao od velikog vala)

[attachment=1]

Prolazak kroz Korintski kanal, 27.8.

[attachment=1]

- ulazak u Jadransko more pod povoljnim NE vjetrom
- smotra pred dolazak u Gruz

Prolazi 83. i zadnji dan putovanja

[attachment=1]

Zahvaljujem u ime svih članova Palube ...Ovo je pravo osveženje za oči ... :klap :klap :klap

Inspirisam ovim divnim fotografijama koje je postavio Jadran2 , malo sam tražio po računaru i pronašao nekoliko fotografija jadrana koje sam uspeo da skeniram pre nego što mi je skener ispustio dušu ...

Ova prva je ustvari razglednica koju je objavila Jadranska Straža ... Na poleđini iste piše.

"Školski brod ratne mornarice - Dar Jadranske Straže, izdanje Izvršnog Odbora J.S., Split ..."
Akvarel je delo J. Seitsa ...

Zanimljivo je da na slici (iako se ne vidi dobro na ovoj kopiji) na boku broda ispisano ime "Jadranska Straža" ... Ne znam da li je to bila prvobitna ideja o imenu broda ?

[attachment=1]

Ove druge dve su fotografije .... Da li neko zna u kojoj je luci ova prva snimljena ?

[attachment=2]

[attachment=3]

prva ,možda u Splitu, gradska luka, u pozadini Marjan???

Čestitam, odlična reportaža, slike izvrsne. Najvažnije je da paluba nije ravna.

Moram se i ja pridružiti čestitkama. Odlična reportaža i fotografije :super

Evo nesto za sto se datum sigurno zna - 16.jul 1933, dolazak novoizgradjenog sb "Jadran" u Tivat, prvu luku u koju je taj brod uplovio u Kraljevini Jugoslaviji.

I nesto kasnije iste godine na sidristu pred Tivtom sa ostalim brodovima i podmornicama KRM.

A evo ga i ispred tivatske gradske rive Pine. Ova fotografija jedno je vrijeme koriscena i kao zvanicna razglednica Tivta pred Drugi svjetski rat.

.... na pitanje Dreadnoughta u kojoj je luci snimljen "Jadran" - gradska luka Split, nema dileme.

Jedan neobičan pogled na "Jadran" ... razapinjanje jedara ...

[attachment=1]

Evo nekoliko snimaka (propraćenih objašnjenjem) iz "Jadranske Straže" br.4 iz aprila 1935 godine ...

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]

Evo još dve iz "Jadranske straže" ...

[attachment=1]

[attachment=2]

Evo moj prilog ovoj, za mene, najlepsoj vizuri Jadrana[attachment=1]

Jadrane, našao sam u arhivi ovo fotofrafiju koju sam nabavio pre nekoliko godina ... Evo Jukice, maskote "Jadrana". Pisao si skoro o njegovoj tužnoj sudbini.

[attachment=1]

I još jedna sa putovanja ... ovog puta je u pitanju Afrika ....

[attachment=1]

Bravo Dread,

Evo Jukice 11.6.1936.g. na "Jadranu", Otrant

[attachment=1]

.... prije II SR, gat Vrulje

[attachment=1]

varijanta jedne od ranije postavljenih fotografija "Jadrana"

[attachment=1]

Jeli to onaj gat prije Mimica? Kod kave za tupinu. Tako je to to, danas su tamo samo rušenine, mali dio tog gata iznad mora.
Duje

Nacrt broda ...

[attachment=1]

Nacrt jeste slican, ali nije "Jadranov"......
Obratite paznju na glavnu palubu i druge detalje koji se razlikuju na ovom  nacrtu u odnosu na stvarni brod.

I nije isti ... Zato sam i stavio ovde, ali bez objašnjenja, jer sam hteo da vidim da li će biti primećeno  ;) ...

Kao što i piše, to je nacrt "Školskog broda Jadranske straže" a ne nacrt ŠB"Jadran" .... Nastao je dok još "Jadran" nije bio izgrađen.

Kako što smo već ranije pisali o tome, generalna ideja je bila da se dobrovoljnim prilozima članova "Jadranske straže", skupe finansijska sredstva, kojim bi se kupio ŠB za potrebe Kraljevske mornarice .... U tu svrhu je postojala i lutrija kojom su sakupljana sredstva ... Naravno, ni izdaleka nije bilo prikupljeno dovoljno sredstava ovom lutrijom, kao ni dobrovoljnim prilozima članova "Jadranske straže" te je država morala da učestvuje sa najvećim delom sredstava pri kupovini broda ....

Evo jednog primerka lutrije ...

[attachment=1]

[attachment=2]

Kako nije bio poznat konačan izgled, kao i ime novog broda, nastali su mnogi nacrti i slike koji su trebali da predstavljaju ŠB. Među kojim taj nacrt, slika na samoj lutriji, kao i poznati seitzov akvarel na kome umesto imena "Jadran" stoji "Jadranska straža" ...

[attachment=3]

Činilo mi se kao zanimljivo da i ovo pomenemo, jer je i ovo neodvojivi deo istorije ŠB "Jadran" ...

Dread, dozvoli da te dopunim - značajan iznos novca za kupovinu ŠB Jadran dala je i kraljevska kuća Karađorđevića iz svojih ličnih, a ne državnih sredstava, o tome postoje zapisi u almanasima Jadranske straže.

U pravu si Boro ... nisam hteo da ulazim u detalje, pa sam rekao država, ali činjenica je da je Kralj Aleksandar I dao veliki novčani prilog pri kupovini "Jadrana" ...

April 1941. godine, Tivatski zaliv, fotografisano iz Baošića (ili Đenovića).

[attachment=1]

[attachment=2]

Koliko vidim (a izgleda da dobro vidim) sa broda su poskidana jedra. To je učinjeno u sklopu priprema broda za rat.

Još jedna iz serije negativa koju sam pronašao i dao izraditi ...

Pitomci PVA na ŠB "Jadran" ... Krajnje su retki snimci posade u kabanicama ...

[attachment=1]

Stara slika Jadrana.

Sb "Jadran" tokom izgradnje u Hamburgu, snimak iz jedne od starih "Jadranskih straza".

ŠB Jadran, uslikan prilikom porinuća 25.04.1931. godine.



[attachment=1]

Tko li je bila kuma brodu?

Jedna sa Jadranom ...

[attachment=1]

Izvinjavam se na kasnom odgovoru  :)


Kuma brodu je bila gospođa Stanković, supruga viceadmirala Nikole Stankovića (ex Fregattekapitane Sztankovich de Sztapar Nikolaus).

Evo još nekoliko fotografija sa porinuća koje se desilo 25.06.1931. godine ...


[attachment=1]

[attachment=2]

Na ovoj trećoj fotografiji, nalazi se i kuma, u gornjem levom uglu. U prvom planu niz stepenice silazi viceadmiral Stanković u civilu (pretpostavljam, zato što je došao u svojstvu potpredsednika Izvršnog Odbora Jadranske Straže). Iza njega, takođe u civilu, se nalazi kapetan korvete Nikola Krimazoli.

[attachment=3]

Onda bi to moglo biti to.....sto se kume tice, iako....

Tuče Atlantik....

Jadran (3.put) - sa stranice poljske RM (?)
[attachment=1]

Sa putovanja 1936.g.

[attachment=1]

U Dubrovniku 1939. godine,

Pitomac sa Jadrana.

[attachment=1]

[attachment=2]

Danas Jadran slavi 78 godina od kako je u flotnom spisku!!!
Neka mu je sa srećom :) :) :)

Neka nam slavna i lepa starina još dugo plovi, na sreću svih onih koji su imali sreću da barem jednu milju plove na njegovoj palubi!

Kako vrijeme odmice ponos da se nekad brodilo palubom sb "Jadran" postaje sve izrazenija privilegija u sjecanjima

Neka nam slavna i lepa starina još dugo plovi.
Srećno.... :klap :klap

Evo dvije lijepe stare fotografije Jadrana, na prvoj je na plutaci pred tivatskim Arsenalom sa istaknutom zastavnom galom.

fotografiju je vec ranije postavio Brodarski; sa ove se razglednice, osim "Jadrana" vidi koji detalj vise na rivi.

[attachment=1]

Posada "Jadrana" prije II sv. rata

Rekao bih da se radi o vojnom orkestru RM, mozda grijesim  ???

ne pise ni datum ni mjesto na poledjini fotografije. nema nikakve zastave, osim bocnog natpisa COLDAIR na brodu do "Jadrana". Mozda Hamburg?

[attachment=1]

 

Skenirano je iz monografije Tivta, ispod je pisalo da je to posada "Jadrana", pa ako su ono pogrešili onda sam  i ja.
Moguće da su se muzičari "uvalili" za slikanje :)

http://www.teodo-tivat.com/?p=9

Fotografije "Na moru" i "Na vezu" preuzete su sa Palube (str 1 i 2 ovog topika)

Skoro sam pronašao nešto fotografija vezanih za život na ŠB Jadran, prvenstveno za njegova putovanja krajem 30-tih godina.

Zanimljivo, ima nekih potpuno istih fotografija koje je postavio Jadran ranije u temi. Pretpostavljam da je više učesnika putovanja dalo izraditi isti film za sebe ili bar pojedine fotografije sa istog filma. Ima i dosta mladih oficira pa možda po neko i prepozna po neke osobe sa fotografija.


Za početak dve sa oficirskim kadrom.


[attachment=1]

[attachment=2]


I jedna potpuno ista kakvu je postavio Jadran



[attachment=3]

Snimak iz posete ŠB Jadran Bejrutu, pominjao naš Jadran ranije u temi  :)

[attachment=1]


Ova fotografija je na žalost malo oštećena  :-\ Takođe na žalost, gotovo ni na jednoj fotografiji nema nikakvog podatka, tako da mi je otežana identifikacija.

[attachment=2]

Dve fotografije sa posete Malti. Ovde su izašli u civilki u grad.


[attachment=1]

[attachment=2]

Još nešto iz posete Bejrutu.

[attachment=1]

[attachment=2]


[attachment=3]

Bravo Dread! Najvjerojatnije se radi o fotografijama sa vise putovanja......

Više putovanja je u pitanju, ima nešto i sa puta u Njujork 1938. godine. Nažalost, nema ni na jednoj gotovo nikakvog podataka, tek po koja ima po nešto zapisano. Ali uglavnom se da raspoznati.


Evo još jedne potpuno iste kao kod tebe, maskota Jukica na njegovom stalku.

[attachment=1]




[attachment=2]

Kod ove mi je upala neka trunka nečega u skener ali me mrzi da skeniram ponovo  :)

odlične fotke  :super :super :super :super

Na palubi Jadrana tokom jednog od putovanja. Fotografija nije potpisana, iz istog nalaza kao i prethodne.


[attachment=1]

Nešto sa putovanja u Njujork 1938. godine. Tokom posete u Njujorku se održavala Svetska izložba, tako da je posada iskoristila priliku i obišla grad i njegove znamenitosti.

Dve fotografije sa panoramom Njujorka snimljene sa zgrade Empire State Building.


[attachment=1]

[attachment=2]

Ahhh Njujork...sjeti me na studentske dane... ;)

mislim da je "Jadran" u pitanju...
Sve se pere, trijebe se vaške, uživa se na suncu i mjere pišulini...  ;)

[attachment=1]

Sigurno je na "Jadranu" - skolsko krstarenje, dionica prema Bejrutu, sredina 7/1936.

Ovaj tvoj Jadran je u Krešimirovom gradu?

--- nasao sam na bespucima.........

A nisi šoto kupa ili ispod patosa'

Scan iz "Jane`s Fighting Ships of WWII".

"Jadran" na Malte (06.1937) :

Predivna fotografija Illich.  :klap :klap :klap :klap :klap

Sa FB stranice Jadran


Kaluđer sprovodi brod do lucice na Svetoj Gori.
Š/B Jadran KJRM u posjeti Atosu i manastiru Hilandar.
[attachment=1]

Posada Jadrana u manastiru Hilandar.
Š/B Jadran KJRM u posjeti Atosu i manastiru Hilandar.
[attachment=1]

Jadran sa minopolagacima i torpiljarkama u uvali Sveti Petar u Sibeniku.

A ono u pozadini mi liči na Dalmaciju  ???

Mislim da je je "Zmaj" u pitanju.

Tako i ja mislim, i meni vuče na Zmaja.

Jedan dimnjak, visoki bok - Zmaj.

Sada kada malo bolje pogledam shvaćam da sam se zaj.bo...  :-[ :-[
Jeste Zmaj :laugh:

Ne znam je li bila...
Rubni pozdrav sa Jadrana kralju Aleksandru i razaraču Dubrovnik. Povratak sa diplomatskog putovanja 1933.

Predivna! Bravo! :klap

Veoma!

Mislim da je ova bila... Istom prigodom:

Jeste, bila je ali ne mari jer je zaista lijepa.

Suši se veš par mjeseci nakon dolaska u Jugoslaviju... datum je 19.10.1933

A g. Zajc (Seitz) bio je aktivan i tridesetih godina. Jes` da je dodao nepostojeći papafig od prove, ali nema veze, lepo izgleda.

Evo još par slika u ne baš najboljoj rezoluciji. Fotke su iz teksta objavljenog u Conway "Warship" almanahu za 2009. godinu, blagodareći lepom članku Zvonimira Freivogela -  našeg člana Akagi 77. Nadam se da se neće ljutiti što postujem slike.

I još dve slike iz istog almanaha. (Sledeći put ću staviti rezoluciju od 600dpi, jer se ovako slabo vidi.)

Evo fotografije koju je na prethodnoj strani postavio Jadran, sada u malo boljoj rezoluciji

VII 1936.

[attachment=1]

...........Kmdt (Komandant kf A. Marusic)

Photo of JADRAN which visited Gdynia on 11-16 VI 1939 :)

Retka fotka "Jadrana" van Jadrana. Rare photo of "Jadran" outside Adriatic.

š/b Jadran u izgradnji

[attachment=1]

Dve fotografije sa jednim pitomcem PVA, snimljene na ŠB Jadran.


[attachment=1]

[attachment=2]

Šta sve čovjek ne nađe kada traži informacije o nekretninama na CG primorju...
Fotografiju sam posudio sa FB profila Nekretnine Crna Gora, a snimljena je pred Sv. Stefanom...
Nastala je u vrijeme kada pojam nekretnina nije bio ni u snovima vrijednih ribara i seljaka koju su mukom otimali od teškoga života koru hljeba...sada je sve lakše:
prodaj sve što ti je đede ostavio... (odoh u off  :-X)

Nema offa, ako je informacija tačna, a jeste u oba dela, i istorijskom i modernom.

Mnoge generacije pitomaca Akademije i Srednje škole JRM su na njemu doživjele
prvo ukrcanje i upoznavanje s dražima života na moru.

Neka dugo poživi i neka su mu mirna sva mora na kojima će ploviti.

Kamo sreće da je i ostala privilegija.

Zanimljiva fotografija
[attachment=1]

Veoma lepa fotografija, oštra i dobre rezolucije za ono vreme. Biće pametno iskorišćena.

Не знам из ког периода је ова слика, али претпостављам да је из доба краљевине.[attachment=1]

Ima li neko tabelarni podatak koliko je koji grad iz KJ prikupio priloga za JS za gradnju "Jadrana".

Plovidba iz Hamburga za Jugoslaviju nije bila najsretnija. Niti Zmaj sa njemačkom posadom nije imao sreće s požarom u strojarnici u plovidbi do Jadrana.
Najbolje pročitati priloženi članak i donijeti svoju prosudbu događaja.

Nastavak slijedi.

.....evo i druge strane
[attachment=1]

U Splitskoj luci ;

[attachment=1]

Šta bi se reklo par iz "osobnih arhiva" ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
izvor : ebay

Uplovljavanje u Portsmouth 1939 godine ;

[attachment=1]

Te u društvu flote, izvor za lokaciju navodi Boku  ;

[attachment=2]
izvor : ww2-weapons.com
         shipspotting.com

Da nije uvala sv. Petar?

Sudeći po rasporedu brodova sa jedne od prethodnih fotografija (https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,6591.msg234565.html#msg234565) koja je identična kao i ova samo iz drugog kuta onda bi lokacija bila uvala Sv. Petar.

Prve dvije fotografije iz Splita ,treća je sa Malte ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
izvor : radiodux.me (http://www.radiodux.me/naslovnica/4198-izloba-o-b-qjadranq-u-drevnom-perastu)

„Jadranska straža", br. 7, str. 172-173, 07.1931.g.
Impresije sa gradilišta našeg školskog broda u Hamburgu
... Kad sam po prvi put ugledao brod, sunula mi je glavom sva historija postanka pitanja školskog broda, koje se vuče već 10 godina, otkad je osnovana Jadranska straža, pa briga pojedinaca, Mjesnih, Oblasnih, Glavnog te lzvršnog odbora za nj, milioni milodara, koje je narod iz svih krajeva naše zemlje dao za nj. I zato sam uz vodstvo g. kap. N. Krizomalia, g. Regnera i direktora pregledao svu njegovu utrobu i vanjštinu, motrio osobitom pažnjom onog hladnog Nijemca, koji oko njega radi, inžinira koji prati njegov rast, direktora, koji bi htio svakomu da zadovolji. Truplo mu je bilo gotovo, paluba dijelom izgrađena, motori su bili već spušteni, da ih prikuju, na stalno mjesto. A interesantno je gledati, kako ga grade. Četiri radnika je kovalo željezne stijene, nekoliko njih je pililo ploče, treći su prenosili cement i željezne komadiće visokim dizalicama te ih spuštali u dno utrobe da dadu potrebnu težinu bazi, koja mora biti u ravnoteži sa visokim jedrima, kad ih nadme vjetar; neki su bojadisali stanovite dijelove, neki zalijevali katranom. Tu se od buke udara stotine čekića, od ritmičkog zvrka pile i udaranja bučnog tereta dizalice ne može razgovarati. Osoba je osobi vrlo blizu, viče joj, a ne čuje se.
... lnteresirao sam se za tačne dimenzije našeg broda. Brojevi nijesu govorili o njegovoj ogromnoj veličini, ali meni se učinio veći nego li koji drugi u okolici, dapače veći od najvećeg broda, što se sada gradi u Hamburgu. Precijenio sam ga, jer mi je njegova buduća važnost umanjila vrijednost broja. Poznata je stara istina, da se kvantitet i kvalitet rijetko kada slažu i ko hoće da ocijeni vrijednost jedne stvari iz samo jedne od ovih vrednota, taj griješi. Ima škol. brodova na zemlji, koji će biti veći od našeg, ali kad u taj naš manji brod uđe zanesena omladina za more, kad se red na njemu bude održavao kao sat, a čistoća kao u carskom dvoru, kad veselje za more bude prožimala dužnost, kad se zapovjednik bude slagao sa podložnikom i on bude plovio u tuđe vode u harmoničnoj cjelini na moralnoj visini, onda će maleni brod postati velik u našim i tuđim očima. Vidio sam u ovom škol. brodu početak jedne nove ere našeg pomorstva. ...
dr. Ivo Rubić

Lepa reportaža iz škvera Stuelcken. Ako to nije ceo tekst iz JS, možeš li mi ga integralno, molim te, pustiti na PP, želeo bih ga iskoristiti za buduća pisanija.

To nije ta uvala. Ostaje nam jedino Dobrika, današnji terminal za fosfat ili uvala Klobučac.

Đorđe, nemam je cijelu prekucanu, cim to budem odradio, saljem Ti je na PP.
Pozdrav!

Skupljanje jedara nad pučinom Atlantika ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]

Prvo uplovljavanje jedrenjaka "Jadran" u Splitsku Luku 6.9.1933. godine;

[attachment=3]

Svečani doček "Jadrana" u Splitu 06.9.1933. godine;

[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]

Jedrenjak "Jadran" u luci La Valetta, Malta, 1938. godine
[attachment=2]

izvor fotografija : Hrvatski Pomorski Muzej Split (https://www.facebook.com/HrvatskiPomorskiMuzejSplit/timeline)

Lijepi izbor fotografija.

Sjajno!

Bravo za fotografije  :super

Još samo da Vinta postavi neke nove fotke iz JBB, i eto još radosti.

„Mornarički glasnik", br. 9- 10, str. 595- 596, 1937.g.
Krstarenje Kr. školskog broda „Jadran" 1937 g.
Putovanje Kr. školskog broda „Jadran" po Sredozemnom, Crvenom, Egejskom i Crnom Moru imalo je mnogo raznih i neobično bogatih utisaka. Svrha putovanja, vaspitanje našeg mladog pomoračkog naraštaja u pomoračkom i opštem pogledu, bez sumnje je postignuta. Naš brod posetio je 15 inostranih luka i u svakoj je naišao na srdačan i topao prijem, a naša ratna zastava svuda se ponosno vila i dostojno pokazala svoje boje.


Krstarenje je izvršeno pod komandom kapetana fregate g. Marušića Mata. Posada broda sastojala se od 14 oficira, 17 pitomaca XII klase Pomorske vojne akademije, 40 pitomaca XV klase Stručne podoficirske škole, 30 podoficira i 32 mornara.
Nijedan život nije tako bogat u promenama kao život pomorca. Brzo ređanje slika i utisaka, nepreglednost morske pučine, koja je čas mirna, a čas tmurna i silovita, daje ovom životu naročitu čar. Sva težina života na brodu i prilike pod kojima čovek živi na moru, ne mogu u čoveku da unište onu ljubav i divljenje, koje on u ovakvim prilikama oseti prema moru. Onaj ko nije krstario brodom na jedra, taj zaista nije osetio blagost i divljinu mora. Žuljave i nabrekle mornarske ruke koje natežu konope snasti, dok vetar punom snagom napinje jedra broda koji seče valove, u onoj čarobnoj tišini kada se čuje samo po koji zvižduk brodske pištaljke, škripa konopa i zvuci valova, koji se razbijaju o brod, to je večna pesma mora u kojoj se stvara i čeliči karakter pomorca. ..

"Mornarički glasnik", br. 9- 10, str. 607-608, 1936.g.
Krstarenje Kr. broda „Jadran" u 1936.g.
Ovogodišnje tromesečno krstarenje Kr. broda „Jadran" po Sredozemnom i Crnom Moru imalo je svrhu da pruži mogućnsot podmaltku Kr. mornarice – pitomcima XI klase Pomorske vojne akdemije i XIV klase Stručne podoficirske škole – da što potpunije usavrše stečena znanja u svestranoj praktičnoj izobrazbi, u prvom redu pomoračkoj. Sem toga svrja je krstrenja bila i ta, da se naša ratna zastava pokaže u lukama država s kojima nas vežu prijateljski trgovački odnosi.


Pripreme u otadžbini pred polazak
Da bi brod u što boljem i savršenijem stanju krenuo iz otadžbine, to je 2 meseca pre isplovljavanja uplovio u Pomorski arsenal u Tivtu, gde je podvrgnut temeljitom doterivanju u svakom pogledu: izvršeno je dokovanje broda, bojadisanje celog broda, izmenjeni su pojedini delovi snasti i opute, kao i izvršene manje opravke na mašini i ostaloj opremi broda.
Nakon što su sve ove radnje izvršene, brod je uplovio 26 maja u Šibenik, gde je iskcran jedan deo posade, a 27 maja nadomešten sa 50 pitomaca XIV klase Stučne podoficirske škole, koji su se toga dana sa svojim starešinama ukrcali na brod, stupivši potpuno u red brodske posade. ...
1 juna brod je isplovio za Tivat, gde je, vozeći po razvijenom moru bez vetrra stigao 2 juna u 00.00 časova. Nadopunivši izvesne rezerve u Pomorskom arsenalu brod je istog dana isplovio na petodnevno jedrenje u najjužnijim vodama Kraljevine. Cilj tog krstarenja bio je, da se posada što brže privikne na brod i određenu joj službu odnosno u pomoračkom žargonu: da se nauči na more. To je krstarenje karakterizirano jakim morem i ojačim vjetrom, pretežno iu SW pravca – najneugodnije mora na našem Jadranu – dakle u prilikama kao poručenim za namenjeni cilj. Za vreme tog krstarenja brod je na kraće vreme svraćao u Bar, Ulcinj, Kotor i Tivat, svuda na po nekoliko sati, da se pitomcima pruži prilika da vide i ove naše luke. ...

Evo detalja s fotografijama s tog putovanja:
https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,6591.msg33499.html#msg33499

Naisao na ovu fotografiju na e-bayu
[attachment=1]
Radi se o gore spomenutom krstarenju "Jadrana" po istocnom Mediteranu i Crnom moru, a predstavlja polaganje vijenca u kasarni u Solunu.
Oficiri imaju sablje, pitomci nemaju.

Italijanski kormilar na "Jadranu"

Zašto Italijan?

poz.

Aprilski ratni plijen.

Kakav timunjer takvi i mornari.
[attachment=1]

Iz 1974.g.
[attachment=1]

Evo ga jedan sken Jadranske straže sa Jadranom.

[attachment=1]

Pesma Jadranu.

[attachment=1]

Ne znam da li je bila, ali je vrijedi ponoviti..
(preuzeto sa fb JRM)

Na današnji dan pre 80 godina list  Vreme donosi reportažu o tome kaklo je ŠB Jadran prvi put uplovio u njujoršku luku 1938. godine.

"Vreme", broj za 07.07.1938. godine.


[attachment=1]

Ista tema ...


[attachment=1]

Izveštaj od 28.06.1938. godine.


[attachment=1]

Evo nekoliko fotki sa krstarnja za SAD 1938 i povratka broda u Šibenik.

Ova mi je ipak najdraža.

Ona slika u oluji, to je na atlantiku ?  Jel ta brod može plovit sasvim bezbedno po oceanima ?

Naravno da može. Odnosno, ranije je mogao, sada nisam upućen u stanje broda i posade.

Godine 2005. na povratku iz Portsmuta plovio je kroz jaku oluju oko 85 sati, u La Manšu i Biskaju. Bez gubitaka. Imaš dosta slika na topicu https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,7291.0.html.

Jedna za koju mi se cini da nije bila a pojavila se na Fejsbuk stranici ``Skolski brod Jadran``

[attachment=1]

Треба разликовати "летећу" помичну, једрену снаст од фиксне снасти - опуте, конопа и чела (cavo di ferro).

Nazivlje je izmišljeno npr. prvenjača znači jedro od trinketa, odnosno kod dubrovačkih karaka donje križno jedro...Loš način poimenovanja jedara. Naziv tog jedra je giz.

Meni je stvarno zao sto ne poznajem te termine, samo sam podelio to sto su objavili na FB stranici broda. A da li oni znaju ili ne ja to ne bih mogao znati.

Na današnji dan prije 86. godina brod je došao po prvi put u Split ;

https://video.hrt.hr/TVKALENDAR/rujan/0609_2018_SKOLSKI%20BROD%20JADRAN.mp4?_=1

ŠB Jadran pred Cavtatom u suton, dana 10.07.1940. godine.



[attachment=1]

   https://www.kurir.rs/region/3841079/srbija-platila-najvise-a-hrvati-i-crnogorci-prisvojili-jadran-ovo-je-istorija-najpoznatijeg-jedrenjaka-sfrj-video