PALUBA

Vojna istorija => Tvrđave => Topic started by: Dreadnought on September 28, 2009, 11:27:27 am

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on September 28, 2009, 11:27:27 am
Maglič (Jerinin Grad) je srednjevekovna utvrda u ibarskoj klisuri, 20 km južno od Kraljeva. Smešten je na vrhu brda, oko koga Ibar pravi oštru okuku čime podnožije brda okružuje sa tri strane. Zaravnjeni plato na kom je utvrda podignuta uzdiže se nekih stotinak metara od dna klisure i jedinog karavanskog puta koji je povezivao Moravsku dolinu i Kosovo polje. Sredinom 2006. godine je tvrđava privremeno bila zatvorena za posetioce zbog istrulelosti drvenih platformi u kulama koje bi mogle popustiti pod čovečijom težinom, a sama tvrđava je noću osvetljenja, čime privlači dodatnu pažnju prolaznika magistralnog puta.

[attachment=1]


Izgled utvrde

Maglič čini 8 kula povezanih bedemima, a u njegovu unutrašnjost, koja obuhvata 2.190 m, ulazi se kroz dve kapije. On ima izduženu osnovu i prostire se pravcem jugozapad-severoistok. Sa tri strane brdo na kome se utvrda nalazi okružuje Ibar, dok se na četvrtoj strani tj. krajnjem severoistočnom kraju nalazi šanac usečen u stenu. Iznad šanca se uzdiže 1. kula (Donžon) sa tzv. malim gradom, dok je kamen izvađen iz šanca ugrađen u tvrđavu. Na suprotnom, jugozapadnom, kraju smeštene su jedna uz drugu tri kule (6, 7. i 8.) koje su kontrolisale prilaz niz Ibar, čije je korito nekoliko kilometara pre Magliča gotovo pravolinijsko, tako da se te tri kule uočavaju sa velike udaljenosti.

[attachment=2]

U Maglič se ulazi kroz kapiju (I) smeštenu na severnom bedemu između 1. i 2. kule, dok se drugi ulaz (II) tj. izlaz nalazi nasuprot nje u 3. kuli. Unutar utvrde izgrađeno je nekoliko građevina smeštenih celom dužinom zapadnog bedema, kao i dve (1 + 1 u malom gradu) cisterne, izdubljene u steni.

Mali grad

Mali grad obuhvata krajnji severoistočni deo utvrde. Čine ga Donžon kula i stena na kojoj je podignuta, u kojoj je izdubljen veliki rezervoar (VI).


Bedemi

Bedemi utvrde su dugi 270m, dok im je širina 2 m sa grudobranom (širine oko 55cm). Staza je sa unutrašnje strane zaštićena drvenom ogradom, dok je njena visina oko 7 m.


Kule

Kule u tvrđavi su sa drvenim spratovima i stepenicama u unutrašnjosti. Tri kule su sa svih strana od kamena (1, 6. i 8.), dok su ostale sa tri strane kamene, a četvrtu stranu, koja je okrenuta ka unutrašnjosti utvrde, nemaju 2, 3, 4, 5 i 7. Većina je visoka oko 12 m (2, 3, 4. i 5.), dok su 6. i 8. visoke oko 10m.

Ostaci Donžon kule i Malog grada
[attachment=3]

1. kula je Donžon. U nju se ulazi kroz vrata, smeštena iznad nivoa bedemskih grudobrana, do kojih se dolazi drvenim stepenicama. Ona ima oblik nepravilnog šestougla. U osnovi je pravougaonik(9,5 m x 10 m) na čiju je četvrtu (istočnu tj. spoljnu) stranu dodata polovina pravilnog osmougla poluprečnika 6 m, dok joj je visina oko 20 m. U njenu unutrašnjost se ulazi drvenim stepenicama, koje se lako mogu ukloniti u slučaju nevolje. Od ulaznog sprata, stepenice se spuštaju u unutrašnjost, gde ima još dva sprata, i druge koje vode na sprat iznad koji čini vrh kule u kojoj nema drugih otvora (izlaza, prozora, puškarnica).

2. kula je kvadratna trostrana. Na njene više nivoe vode stepenice od njenog prizemlja.

3. kula je kvadratna trostrana. U njenom prizemlju se nalazi mala kapija čija je osnovna namena pravljenje ispada iz tvrđave za vreme opsada. Smeštena je uz crkvicu svetog Đorđa.

4. kula je kvadratna trostrana. Njeno prizemlje se nadovezuje na kasarnu (?) smeštenu uz palatu (III) i omogućuje izlaz na bedem ka trima kulama na jugozapadnom kraju.

5. kula je kvadratna trostrana i kroz nju se izlazi na bedem ka trima kulama na jugozapadnom kraju.

6. kula je kvadratna četvorostrana, dok je u sredini šuplja (bez spratova). Ona formira zaštitni deo na jugozapadu utvrde i preko njenog vrha se prilazi 7. kuli.

7. kula je kvadratna trostrana sa punom osnovom i šupljom unutrašnjošću. Na njen osnovni nivo se izlazi preko 6. i 8. kule od koga vodi stepenište na njen vrh. Ona, sa svojih oko 14 m visine, predstavlja glavni deo zaštitni deo na jugozapadu.
 
Zaštitni deo na jugozapadu
[attachment=4]

8. kula je kvadratna četvorostrana, dok je u sredini šuplja (bez spratova). Ona formira zaštitni deo na jugozapadu utvrde i preko njenog vrha se prilazi 7. kuli. Na njenoj strani koja je okrenuta ka 7. kuli nalazi se drvena platforma.


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on September 28, 2009, 11:59:28 am
Građevine

Palata (III) je smeštena na zapadnom delu utvrde uz ivicu 5. kule. U pitanju je zgrada pravougaone osnove, dimenzija 17 m x 8 m sa visokim krovom na dve vode. Glavna dvorana je smeštena u nivou zemlje i u nju se ulazi kroz vrata, na istočnom zid, koja se nalaze na sredini palate i sa čije se obe strane nalaze po dva prozora. Iz glavne dvorane vode vrata (na južnom zidu) ka kasarni (?) koja se na nju nadovezuje i koja je smeštena uz 5. kulu. Ispod drvenog patosa dvorane smešten je podrum do koga se stiže zasvođenim basamkama smeštenim na severnoj strani palate.

[attachment=1]

Crkva svetog Đorđa (IV) je smeštena između 3. kule u palate (III). Posvećena je svetom Đorđu koji je saborac i zaštitnik grada. U pitanju je crkva pravougaone osnove (14,5 m x 3,5 m) sa polukružnom apsidom i otovorenim egzonarteksom sa lukovima.

Bunar (V) se nalazi na platou između crkve (IV) i bedema malog grada. Izdubljen je u živoj steni, kružne osnove.

Rezervoar (VI) se nalazi uz 1. kulu unutar bedema malog grada. Izdubljen je u živoj steni, na kojoj je podignuta 1. kula.

[attachment=2]

Prošlost Magliča

Ne zna se kada je Maglič podignut, ali se smatra da ga je najverovatnije podigao Uroš I posle mongolskih prodora, da bi sprečio prodor novih najezdi kroz Ibarsku klisuru od novih najezdi, odnosno da bi zaštitio prilaz svojoj zadužbini Sopoćanima i Nemanjinoj Studenici sa te strane.

Druga pretpostavka je da ga je početkom XIII veka podigao Urošev otac Stefan Prvovenčani da bi zaštitio svoju zadužbinu Žiču i Studenicu.

Razvoj srpske srednjevkovne države i njeno pomeranje ka jugu, doprineli su da Maglič izgubi na značaju, kao utvrda u srcu države daleko od granica i potencijalnih osvajača. Zato nije ni čudo da je u njemu bilo sedište srpskog arhiepiskopa Danila II. On je iz Magliča upravljao, kako crkvenim tako i državnim poslovima, a unutar grada je organizovano pisanje crkvenih knjiga.

Nema podataka o padu Magliča u turske ruke, ali je on u priključen Otomanskoj imperiji neposredno ili odmah nakon turskog ulaska u Smederevo 20.06.1459. kada i cela srpska despotovina.
 
Maglič, gravira iz XVII veka
[attachment=3]

Turskim osvajanjima Maglič postaje sedište magličke nahije, a ostalo je zabeleženo da je posadu grada 1516. godine činilo 20 vojnika na čelu sa dizdarom Hamzom, dok je 1560. godine posadu činilo 11 vojnika.

Nakon turskog poraza pod Bečom 1683. godine, Sveta liga prelazi u ofanzivu i prodire na teritoriju današnje Srbiju u kojoj tada izbija ustanak. Tokom borbi ustanici su oslobodili Maglič i Koznik, odakle su otpočeli vršenje udara po osmanlijskim posadama u drugim naseljima.

Nakon propasti ustanka u Maglič se vraća turska posada,ali on vrlo uskoro biva napušten i prepušten zubu vremena kao i ostale utvrde širom Srbije, pa i sveta.

Tokom Drugog srpskog ustanka je kod Magliča postavljena zaseda Turcima koji su dolinom Ibra nadirali od Novog Pazara. Miloš Obrenović je naredio vojvodi Radoslavu Jelečaninu da sakupi narod ibarskog kraja i tu zaustavi Turke, što je on i učinio.


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on September 28, 2009, 12:07:33 pm
Maglič danas

Posle Prvog svetskog rata izvršena je delimična sanacija tvrđave zahvaljujući prilozima i radu naroda iz njene okoline o čemu danas samo svedoči ostatak ploče postavljen tom prilikom.

Veći konzervatorski radovi izvedeni su krajem '80-tih, kada su postavljene i drvene stepenice, ograde, spratovi i drvena terasica na 8. kuli. Sa raspadom SFRJ prestali su dalji napori da se zaustavi propadanje i dovrši obnova tvrđave koja monunentalno deluje svima koji pored nje prolaze putujući Ibarskom magistralom.
 
Izgled Magliča iz vazduha foto by Dragoljub Zamurović
[attachment=1]

Danas se podno nje svake godine kreće na veseli spust koji predstavlja svojevrsnu atrakciju ovog kraja i svake godine privlači sve veći broj ljudi. Vrlo česte ture splavarenja Ibrom najčešće se završavaju pod gradom na lidu ili se tu zaustavljaju radi predaha, što još više povećava turističku atraktivnost koju Maglič nudi.

Sredinom 2006. godine glavna kapija (I) je zakatančena da bi se sprečio ulazak posetilaca u tvrđavu, jer je ona postala nebezbedna za turističke obilaske zbog istrulelosti drvenih platformi u kulama. Međutim mali ulaz(II) je otvoren i kroz njega je moguće ući u utvrdu.


Stanje utvrde

U samoj utvrdi su najčešći posetioci ipak krave, koje se često u potrazi za dobrom ispašom i zaklonom od letnjeg sunca ušetaju u utvrdu kroz uvek otvorenu kapiju (I).

Istočni bedem je skroz obnovljen, zapadni je do pola zarušen, dok je na severnom grudobran do pola razrušen, ali je staza opstala. Osnove zida koji je razdvajao mali grad tj. stenu na kojoj su 1. kula i rezervoar(VI), danas se jedva nazire. Većina kula je u dobrom stanju, osim 2. i 5. (zapadna strana), ali su vrhovi sa grudobranom obnovljeni samo na 6. i 8.

[attachment=2]

Drvenim spratovima, stepenicama, ogradama i terasicama, postavljenim krajem `80 duž kula i bedema na istočnoj i južnoj strani, polako prolazi vreme i one će vrlo uskoro početi da predstavljaju opasnost po posetioce, tako da bi ih trebalo u što skorijem roku zameniti ili ukloniti. Zbog toga je glavni gradski ulaz (I) zatvoren sredinom 2006. godine da bi se onemogućio ulaz posetiocima radi njihove lične bezbednosti. Prilaz ulazu u 1. kulu je nemoguć, dok su drveni spratovi i stepenice u njenoj unutrašnjosti odavno istrulele.

Duž celog zapadnog zida vide se ostaci tj. temelji zgrada koje su se tu nalazile. Najočuvanija je palata (bez krova i poda) i zasvođeni silaz u njen podrum u kome danas umesto vina borave kupine. Na krajnjem jugu je jedina zgrada sa krovom, koja je tokom obnove Magliča krajem `80 korišćena kao radnička baraka. Preko puta palate (III) naziru se temelji crkve (IV) sa nešto očuvanijim istočnim zidom.U utvrdi su opstale i dve cisterne u kojima i danas ima vode. Nadzemni zidovi prve (V) (nekadašnji bunar) su i skroz porušeni, iako u njoj i dalje ima vode, a preko nje je prebačena plehana ploča da bi se sprečilo upadanje stoke i ljudi, što međutim nije sprečilo flaše i ostalu ambalažu da stignu na njeno dno. Drugi (VI) rezervoar, poput prvog (V) ima vode, ali i ne samo vode, međutim on nije pokriven.


Literatura i izvor:

- Aleksandar Deroko, „Srednjevekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji“ , Beograd, 1950.
- Vikipedija, slobodna enciklopedija


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on September 26, 2011, 07:41:59 pm
...

[attachment=1]

[attachment=2]


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: mali od palube on September 26, 2011, 11:43:11 pm
http://www.youtube.com/watch?v=UrTW3mtFX4k
Ne mogu da vjerujem da ovako nešto propada >:(
Englezi, Škoti, Irci ili Velšani bi u ovu tvrđavu do sada naselili sa bar 7 duhova i uzimali lovu :(
Balkanska posla..., a ovakvih stvari ima širom nam nekadašnje nam države
I da... Tuđe ***** uvijek miriše...
ima li ko na Palubi da mi bude ŽIRANT????
P.S.
Kud svi tu i ja...
Sorry za off topik :-[


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Bozo13 on September 26, 2011, 11:52:34 pm
Komšijina bašta je uvek zelenija u našim krajevima...


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: ORIĆAREB on September 27, 2011, 07:08:14 am
Komšijina bašta je uvek zelenija u našim krajevima...
Lijepo rečeno, Boža, lijepo... :klap


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on August 10, 2012, 12:10:24 pm
http://www.youtube.com/watch?v=Afc_yR517yc

http://www.youtube.com/watch?v=ML_GJdNamcA

http://www.youtube.com/watch?v=pVDb00AFgjk

http://www.youtube.com/watch?v=dEn2jzAyei0


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: vizant on January 17, 2013, 12:13:43 am
Quote
Ne mogu da vjerujem da ovako nešto propada
Englezi, Škoti, Irci ili Velšani bi u ovu tvrđavu do sada naselili sa bar 7 duhova i uzimali lovu
Balkanska posla..., a ovakvih stvari ima širom nam nekadašnje nam države
I da... Tuđe ***** uvijek miriše...
ima li ko na Palubi da mi bude ŽIRANT?
P.S.
Kud svi tu i ja...
Sorry za off topik

Varas se to su toliko ogromne investicije jer je sve to pravljeno na nepristupacnom terenu i jednostavno neisplativo da su Nemci svojevremeno prodavali svoje mnogo ocuvanije za 1 DM, a Francuska je puna zamkova i tvrdjava koje su tiptop i na prodaju se doduse ne bas za 1 evroi ali jako povoljno jer Holivudske zvezde i ostala burzoazija rasprodaje nije vise IN.


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on August 12, 2013, 01:38:00 pm
Pogled na utvrđeni grad Maglič iz kanjona reke Ibar.


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]




Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Zaslon on August 26, 2013, 10:57:18 pm
Evo i od mene kao prilog nekoliko fotografija utvrđenog grada ili tvrđave Maglič od pre nekoliko dana. I ovako neuređena i neodržavana tvrđava izgleda monumetano, dominira okolinom i magistralom i stvarno je prelepa. Jedan od mnogobrojnih dragulja "Doline jorgovana" ili "Doline kraljeva" kako ko više voli da zove ovaj deo naše zemlje.


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on February 21, 2014, 04:02:25 pm
Razglednica Magliča iz 70-tih godina prošlog veka.


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on February 10, 2017, 01:06:48 pm
Maglič na dve fotografije snimljene 1929. godine.

...

Tvrđava snimljena iz podnožja brda.


[attachment=1]


Snimak načinjen unutar tvrđave.


[attachment=2]


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on February 20, 2017, 03:05:45 pm
Snimak od pre II Sv. rata.


[attachment=1]


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on May 16, 2018, 12:01:08 pm

Tajne srednjovekovnog grada Magliča, prvog srpskog dvorca


Putnici koji prolaze magistralom od Kraljeva ka Raškoj dive se gradu Magliču koji sa vrha brda nadgleda dolinu Ibra, ne sluteći da njegove misterije nisu rešene ni posle devet vekova.

Srednjovekovni grad Maglič u dolini Ibra nosi sa sobom tajne koje još niko do sada nije otkrio. Ne zna se kada, a ni ko ga je prvi podigao, jer podaci govore da je zamak na uzvišenju postojao još u 12. veku. Isto tako nije poznato zašto je posle par vekova naprasno napušten i ostavljen zubu vremena.

Maglič je srednjovekovno utvrđenje u Ibarskoj klisuri, dvadesetak kilometara južno od Kraljeva ka Raškoj. Smešten je na vrhu brda, oko koga Ibar pravi oštru okuku čime podnožje brda okružuje sa tri strane.

Utvrđenje se uzdiže nekih stotinak metara od dna klisure i jedinog karavanskog puta koji je povezivao Moravsku dolinu i Kosovo Polje. Danas je kraj magistrale koja povezuje Kraljevo sa Raškom i Novim Pazarom, kao i Jarinjem na administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom.


[attachment=1]

Jedna pretpostavka istoričara je da je Maglič podigao Uroš I posle mongolskih prodora, druga je da ga je početkom 13. veka podigao Urošev otac Stefan Prvovenčani da bi zaštitio Žiču i Studenicu.

Marija Aleksić Čevrljaković, arheolog Zavoda za zaštitu spomenika iz Kraljeva, kaže da je sadašnji Maglič iz temelja obnovio žički arhiepiskop Danilo II.

- Pre tvrđave Maglič, na tom mestu je postojalo utvrđenje iz doba Vizantije, najverovatnije iz 12. veka, od kojeg su otkriveni tragovi samo dva zida i delimično jedne kule. Arhiepiskop Danilo II je sve to obnovio sakrivajući tragove vizantijske gradnje. Sve ovo što danas vidimo je iz prve polovine 14. veka – kaže Marija Aleksić Čevrljaković.

Razvoj srpske srednjovekovne države, njeno pomeranje ka jugu i relativno miran period, bez velikih ratova, doprineli su da Maglič izgubi na značaju kao utvrđenje u srcu države. Zato nije ni čudo što je u njemu bilo sedište srpskog arhiepiskopa Danila II. On je iz Magliča upravljao crkvenim i državnim poslovima, a unutar grada je organizovano pisanje crkvenih knjiga.

- Za razliku od tadašnjih utvrđenja Moravske Srbije, Maglič nije imao ulogu da osigura i brani određeni prostor. On je bukvalno podignut u onom zapadnoevropskom smislu reči, kao zamak jednog vlastelina. Zato je on zanimljiv, jer je praktično prvi dvorac koji je sagrađen na ovim prostorima – objasnila je arheolog Marija Aleksić.

Nema podataka o padu Magliča u turske ruke, ali je on priključen Osmanskoj carevini neposredno ili odmah nakon turskog ulaska u Smederevo 1459. godine kada i cela srpska despotovina.

Turskim osvajanjima, Maglič postaje sedište magličke nahije, a ostalo je zabeleženo da je posadu grada 1516. godine činilo 20 vojnika na čelu sa dizdarom Hamzom, dok je 1560. godine posadu činilo 11 vojnika.

Nakon turskog poraza pod Bečom 1683. godine, Sveta liga prelazi u ofanzivu i prodire na teritoriju današnje Srbije u kojoj tada izbija ustanak. Tokom borbi ustanici su oslobodili Maglič i Koznik, odakle su otpočeli udare po osmanlijskim posadama u drugim naseljima. Nakon propasti ustanka u Maglič se vraća turska posada, ali on uskoro biva napušten i više nikada nije naseljavan.

Jerinin grad

Postoji legenda da je Maglič sazidala Irina, žena despota Đurađa Brankovića, omražena i zato nazvana prokletom Jerinom. Zdanje se i danas u narodu naziva Jerinin grad. Stručnjaci, međutim, tu legendu odbacuju, jer bi to značilo da je sagrađen početkom 15. veka.

Inače, narod je naziv Jerinin grad davao većem broju starih urušenih gradova čije se poreklo ne zna, povezujući ga sa legendom o Prokletoj Jerini i njenom zidanju Smedereva, koje je duboko ukorenjeno u predanju kao simbol kuluka.

izvor (https://www.blic.rs/vesti/srbija/misteriozno-utvrdjenje-u-dolini-ibra-tajne-srednjovekovnog-grada-maglica-prvog/6l5l8qe)


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on May 16, 2018, 12:16:22 pm
Maglič: Legende o zamku među jorgovanima i oblacima


Tajne starog grada, dvora i tvrđave Maglič - kapije Rasa. Teško je objasniti kako su u to vreme precizno presekli ogromnu stenu. Arheologe zbunjuju ostaci velike palate, prostrane crkve i rezidencijalne zgrade.

Divljenje i radoznalost kod putnika kroz klisuru Ibra izaziva grad Maglič, sazidan na visokoj goloj stenovitoj kupi iznad meandra Ibra, oko 20 kilometara uzvodno od Kraljeva. Nad njim se nadnose veličanstveni i divlji obronci i vrhovi planine Stolovi, koji su često okrunjeni oblacima, dok oko 200 metara pod njegovim kulama jutrom "plove" pramenovi magle nad Ibrom. Nekim čudom, oblaci i magle ne skrivaju Maglič, pa se uvek jasno vidi stamen i jak kao da je istesan od kostiju planine.

U proleće, ova nemanjićka utvrda izaziva duboka osećanja kod radoznalaca koji visećim mostom pređu iznad zapenušanog Ibra, popnu se strmom stazom do tvrđave i vide neverovatnu sliku razbokorenog jorgovana koji izbija iz jalove monolitne crne stene, na kojoj je podignuta najviša i najmoćnija kula.

Rascvetali žbunovi su i svojevrsni putolazi do vrha Stolova, čije je pravo ime Kamarište ili Ravni sto. Ovo starije ime je verovatno sačuvano iz prethrišćanskog vremena, kao i naziv Troglav za planinu s druge strane Ibra. Tada su na ovim visovima u narodnoj mašti stolovala stara slovenska božanstva, a docnije su drevne legende najčešće prilagođavane Svetom Savi, o čemu svedoči niz toponima u Ibarskoj klisuri.

U toj priči se takođe pojavljuje Maglič, koji je još zagonetka za nauku. Naime, zamak čije ostatke danas vidimo podigao je arhiepiskop Danilo Drugi, srpski plemić-monah, arhijerej, ratnik, državnik i književnik, moćan i poštovan na dvorovima Nemanjića u 13. i 14. veku. Noseći i mač i mantiju, bio je komandant odbrane Hilandara i desna ruka kralja Milutina. Međutim, arheolška istraživanja su pokazala da je pre Danilovog postojalo i starije utvrđenje sazidano na ovom surovom mestu.

Prema ostacima keramike iz tog starijeg grada, sličnih onima pronađenim u tvrđavi Ras, pojedini naučnici pretpostavljaju da je Maglič mogao da sazida Stefan Prvovenčani, kao zaštitu srca srpske države od prodora Huna i Bugara, iz pomoravske ravnice.


[attachment=1]

Osvajanje tvrđave na juriš ili opsadnim spravama je bilo nemoguće sa strmih padina pod kojima teče Ibar i iz duboke klisure rečice Maglašnice. Za sprečavanje brzog upada s jedine strane, koja je pružala priliku za takav napad, sa vrha Mali sto iznad Magliča, stena na kojoj je zamak sagrađen presečena je jarkom, glatkih ivica kao da su napravljene jednim udarcem divovske oštrice.

Ko stane u taj prosek širok 20-ak metara i dubine do deset metara, ostaje zatečen veličinom tog poduhvata, koji bi bio težak i s današnjom tehnologijom.

Razlog takvog napora verovatno je bio i to što je Maglič stražario nad danas zaboravljenim pešačkim i karavanskim putem, koji je spajao Nemanjinu belu Studenicu, majku svih srpskih manastira, sa purpurnom Žičom, koju je Prvovenčani podigao kao sedište nezavisne nacionalne arhiepiskopije. U slučaju napada na nju, tom stazom koju koriste i dalje planinari, monasi i narod, stizali su za oko tri sata hoda do bezbednog i neosvojivog grada.

Bio je i čuvar drevnog puta koji je još od praistorije vodio dolinom Ibra, između rudom bogatih planina i spajao jadranske luke s Pomoravljem i Podunavljem. Takva strateška vojna uloga Magliča objašnjava njegovih osam kula, visoke debele zidine i dve duboke cisterne za vodu ukopane u živi kamen, koje su omogućavale gradu da izdrži dugu opsadu. Međutim, arheologe zbunjuju ostaci velike palate, centra dvorskog života srednjevekovnog grada, prostrane crkve posvećene Svetom Đorđu i rezidencijalne zgrade za stanovanje.

Takva zdanja su u ta vremena bila primerena nekom vladarskom zamku u srcu države, a ne tvrđavi usamljenoj među surovim planinskim obroncima.

Naučnici odgovor nalaze u zapisima učenika i biografa Danila Drugog:

" U Magliču gradu, i tu su bila poznata dela njegovih trudova. Jer u njemu podiže prekrasne palate i ostale ćelije, na prebivanje onima koji su tamo. I tu, u crkvi Svetog Georgija, u gradu tome, utvrdi božanstveni zakon da se u njoj neizmenjeni svagda vrši, obilno u njoj postavivši božanstvene knjige i sve ostale crkvene potrebe. Za takve njegove mnoge podvige i priloženija domovima Božjim, neka mu Gospod dade večno blaženstvo..."

Danilo Drugi bio je nalik Svetom Savi, aktivan i u političkom životu, nastupao je kao pomiritelj, prvo kralja Dragutina i kralja Milutina, a zatim Milutina i Stefana Dečanskog. Plemić i ratnik, bio je Milutinov najpoverljiviji saradnik, a kao prosvetitelj je srpskom narodu ostavio najvažniju srednjovekovnu knjigu.

- Malo je ljudi koji su kao Danilo ostavili dubok trag u svom dobu - kaže istoričar prof dr Vlada Stanković. - Kao državnik, on je praktično imao presudan uticaj na postavljanje svih kraljeva posle Milutina. Ostavio nam je "Žitija kraljeva i arhiepiskopa srpskih" koje je pisao sa svojim učenicima, kao najvažnije biografsko delo o svetovnim i duhovnim srpskim vladarima srednjeg veka. Bio je i veliki graditelj, koji je vodio radove na kraljevskim zadužbinama Banjskoj i Visokim Dečanima, a sam dozidao pripratu i crkvu Bogorodice Putevoditeljice u Pećkoj patrijaršiji. Uprkos svemu, Danilo Drugi je i danas misterija za sopstveni narod.

Pretpostavlja se da je Danilo, knjigu pisao u svom Magliču, ali to ne daje odgovor ko je utemeljio grad. Po jednoj teoriji, taj poduhvat je izveo Uroš Prvi Veliki zvani Hrapavi, pod kojim je Srbija postala rudarska velesila, kada su se u planinama oko tvrđave otvorili brojni rudokopi gvožđa, bakra i srebra. Tvrđava kao Maglič je bila neophodna da s obližnjim Bogutom gradom, Brvenikom i još nekoliko manjih utvrđenja čuva ovu rudonosnu oblast.

Narodna legenda takođe povezuje Uroša velikog s tvrđavom ispod koje počinje Dolina jorgovana. Njih je srpski kralj, po predanju, zasadio duž litica Ibarske klisure da obraduje svoju nevestu Jelenu Anžujsku. Botaničari kažu da u Dolini jorgovana raste autohtona vrsta ove žbunaste biljke s bogatim cvastima, a planinarima je ona neka vrsta putokaza ka vrhu stolova. Naime, kad se strmom Gradskom kosom započne penjanje iznad Magliča ka Malom stolu, dolazi se do naizgled neprolaznih stenovitih kaskada koje izgledaju kao neosvojivi bedem koji izoluje tvrđavu. Uporni sportisti koriste i ruke i noge da ih pređu, ali oni koji pažljivije potraže jorgovane, videće da izbijaju duž ivice stena i otkrivaju jedva primetnu stazu na strmom boku magličkog brega, pod kojim u dubini kroz korito od crnih stena penuša bela rečica Maglašnica.

Povremeno, ta stazica koju skriva žilavo zimzeleno drveće i žbunje kroz koje se stidljivo probijaju ljubičaste latice jorgovana, izbija na proširenja koja se poput terase nadnose nad ponorom i na kojima se vide tragovi drevnih klesarskih i putarskih radova. Radoznalost tada nezadrživo vuče dalje, sve do šiljatog vrha Mali sto, kroz šumarak na čijem su drveću planinarske markacije koje su postavili članovi kraljevačkog kluba Gvozdac.

Kad se stigne do vrha, postaje jasno da je reč o istoj drevnoj stazi iz doba Nemanjića, koja se uliva u poljski put što se na jednu stranu spušta ka Kraljevu i Žiči, a s druge vodi na veličanstveni vrh Stolova. Tom, lakšom stazom do vrha Stolova se svakog proleća penje veliki broj ljubitelja prirode, jer se tada planina ponovo beli, ali ne od snega, već od narcisa. Druga, strmija i surovija staza ka vrhu "stone planine", vodi grebenom nasuprot Magliču koji izranja iz klisurice Maglašnice i nastavlja da se vije obodom Ibarske klisure.

Kao putokazima, i ova staza je takođe obeležena žbunovima jorgovana, koji je uporno prate. Uz nju se povremeno dižu gola stenovita uzvišenja, nalik osmatračnicama. Ona se nastavljaju sve do grebena Usovice, kojim se stiže na vrh Kamarište na 1.375 metara nadmorske visine i s koga se pruža veličanstven pogled na kotlinu Kraljeva kojom počinje moravska Srbija i planine Starog Rasa.


Arhiepiskop Danilo Drugi

Graditelj i gospodar velelepnog Magliča s crkvom Svetog Đorđa, palatom i prepisivačkim centrom je arhiepiskop Danilo Drugi. Ne zna mu se ni svetovno ime, ni poreklo, ali žitije navode da je bio veoma sličan Svetom Savi, pa kao što je princ Rastko bio Nemanjin miljenik, tako je i plemić Danilo, budući arhiepiskop, prirastao srcu kralja Milutina, s čijeg je dvora pobegao na Svetu goru i zamonašio se. Međutim, nije dugo bio isposnik, odmah je preuzeo zapovedništvo nad odbranom Hilandara, koga je u sledeće tri godine uspešno branio od opsada Katalanske kompanije, najbolje i najokrutnije najamničke vojske u 13. veku. Značaj te bitke i pobede je ogroman, jer je Sveta gora tada bila verski, politički, diplomatski i obaveštajni centar celog pravoslavnog sveta, smeštena na neutralnoj teritoriji u Romejskom carstvu. Za pravoslavce je Atos ono što je za katolike Vatikan, kažu istoričari.

- Iščitavajući iznova dokumente o Milutinovom vremenu, vidi se da je Danilo njegov štićenik i najpoverljiviji saradnik - kaže istoričar prof. dr Vlada Stanković.

- To je neverovatna ličnost, arhijerej, ratnik, državnik i književnik, moćan i poštovan na dvorovima svih Nemanjića. On je doslovno postavljao kraljeve na tron, a na istorijskoj sceni prvi put zablistao kao komandant bitke za Hilandar.


Tekst: Boris Subašić
izvor (http://www.novosti.rs/vesti/turizam.90.html:663148-Maglic-Legende-o-zamku-medju-jorgovanima-i-oblacima)


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on September 10, 2018, 12:49:33 pm

Juče ujutro sam prolazio busom pored tvrđave pa sam napravio nekoliko snimaka.


[attachment=1]


[attachment=2]


[attachment=3]


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on September 10, 2018, 12:52:04 pm

Još par komada ...


[attachment=1]


[attachment=2]




Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on September 29, 2018, 05:05:57 pm

...

https://youtu.be/do7GcsPTl0g


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: MOTORISTA on January 02, 2019, 10:14:10 pm
Jedna noćna.

[attachment=1]


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on February 09, 2019, 02:36:48 pm

Nekoliko isečaka iz snimka dronom i sam snimak.


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

[attachment=4]


https://youtu.be/Z2-_suhdm64


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on February 17, 2019, 01:33:14 pm


Još jedan snimak dronom.


https://youtu.be/WUWtlZyAfMs


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on June 14, 2019, 12:16:24 pm

Nova ograda oko "Jerininog grada"


Srednjevekovna tvrđava Maglič u Ibarskoj klisuri nadomak Kraljeva, posle višedecenijskog propadanja od zuba vremena, zahvaljujući projektu revitalizacije Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture postala je pristupačnija, a samim tim i mnogo atraktivnija kulturno-istorijska i turistička destinacija.

Tokom dve faze ovog projekta, obnovljene su drvene šetne staze i stepeništa na bedemima, izrađena je nova ograda i zamenjena međuspratna konstrukcija u kulama, urađena je kamena staza koja olakšava prilaz tvrđavi, ugrađeni su led-lampioni, a postavljena su i četiri odmarališta sa drvenim klupama.

Posetiocima je na taj način olakšan pristup sa magistralnog puta uzvišicom od Ibra pa do utvrđenja, u narodu poznatog i kao "Jerinin grad", mada ga "prokleta" Jerina (odnosno Irina), žena despota Đurđa Brankovića - nije ni gradila.

- Maglič je biser Doline vekova u Ibarskoj klisuri i, u odnosu na druge srednjovekovne tvrđave po Srbiji, dobro očuvan kulturno-istorijski spomenik. Među srednjovekovnim zidinama, održavaju se tradicionalne manifestacije "Dani jorgovana" i "Maglič fest", a u podnožju i start popularnog "Veselog spusta" - kaže Ana Mirosavljević, direktorka kraljevačke Turističke organizacije.

Iako ne postoje precizni podaci, srednjovekovni Maglič sagrađen je sredinom 13. veka nakon pustošenja Tatara koji su protutnjali ovim područjem. Pretpostavlja se da je zbog toga kralj Uroš Prvi Nemanjić započeo njegovu izgradnju kako bi obližnje manastire Žiču, Studenicu i Sopoćane zaštitio od novih najezdi.

Kasnije, Maglič je postao rezidencija arhiepiskopa Danila Drugog, a pretpostavlja se da je srpskom vojskom bio naseljen do Kosovske bitke. Posle pada srpske despotovine pod tursku vlast, u Maglič se smešta turska posada i on postaje središte vojno-administrativne organizacije ove oblasti nadomak carskog druma Dubrovnik - Carigrad.

- Turska posada se u Magliču prvi put pominje 1516, ali je nesumnjivo da je tamo bila smeštena i ranije. Te godine turska posada se sastojala od dvadesetak ljudi na čijem je čelu bio izvesni dizdar Hamza - kaže istoričar Vojkan Trifunović. - Gotovo sve do Drugog srpskog ustanka Maglič je bio važno strateško utvrđenje, nepristupačan zbog visokih litica sa triju strana i nikada vojno osvojen, ali je nakon toga ubrzo izgubio svoj značaj.

izvor (http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:775298-Nova-ograda-oko-Jerininog-grada)


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on June 14, 2019, 12:17:11 pm

Turisti ne mogu do tvrđave


Nabujali Ibar teško oštetio viseći, pešački most ka srednjovekovnom Magliču. Dva domaćinstva na desnoj obali reke ostala odsečena od sveta.

Odlukom gradske Građevinske inspekcije u Kraljevu dotrajali viseći pešački most, kojim se sa obližnje magistrale prelazi na desnu obalu Ibra, ka srednjovekovnoj tvrđavi Maglič, u Ibarskoj klisuri, 25 kilometara od Kraljeva, zabranjen je za upotrebu i potpuno zatvoren žičanom ogradom.


[attachment=1]


Nabujali Ibar je gotovo uništio konstrukciju i teško oštetio noseće betonske stope, pa je tako odsekao od sveta domaćinstvo Jove Ćirice i Mileve Luković na desnoj obali reke.

- Daleko je da se pešači zaobilaznim putem i prugom. Namirnica imamo dovoljno, tu su nam i komšije s druge strane reke da nam priskoče u pomoć, ako nam nešto zatreba, naročito Jovu koji je invalid - priča Mileva Luković.

Prema njenim rečima, obišli su ih i članovi Gradskog štaba za vanredne situacije, predlažući im da se privremeno presele u svoju kuću u Čibukovcu.

- Ne možemo da idemo nigde, jer moramo da se staramo o dve krave i junadima. Zasad nam ništa ovde ne nedostaje, tu smo gde jesmo, a nadležni neka se pobrinu da što pre osposobe ovaj, ili sagrade novi most - dodaje Mileva.

Ova ćuprija preko Ibra, zapravo, već nekoliko godina nema upotrebnu dozvolu, ali uprkos jasno i vidno istaknutoj tabli o zabrani, most je donedavno svakodnevno koristio veliki broj turista koji žele da posete srednjovekovnu tvrđavu.

- Postoji projekat da se napravi novi most i u našem je interesu da se ovaj problem što pre reši, a dok to ne bude učinjeno, postaraćemo se za Jovu i Milevu - kaže Aleksandar Nestorović, direktor JP za uređenje građevinskog zemljišta u Kraljevu.


Atraktivno

Izgradnja novog i bezbednog mosta preko Ibra svakako je od velikog značaja za meštane ovog kraja, a i srednjovekovni Maglič bi, kao istorijsko-kulturni spomenik i atraktivna turistička destinacija, postao mnogo pristupačniji posetiocima.

izvor (http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:800393-Turisti-ne-mogu-do-tvrdjave)


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on June 14, 2019, 12:23:51 pm

Vest od prošlog meseca ...


...


Duh Nemanjića u dolini vekova



Među zidinama i u podnožju srednjovekovnog grada Magliča u Ibarskoj klisuri, uz atraktivne viteške borbe i igre, renesansnu i etno muziku i nastup popularnog Neše Galije, juče je održan treći po redu „Maglič fest“, manifestacija koja promoviše ovu tvrđavu u takozvanoj Dolini vekova nadomak Kraljeva kao atraktivnu kulturno-istorijsku i turističku destinaciju.


[attachment=1]


U autentičnom duhu srednjovekovne Srbije i Nemanjića, brojni posetioci ove manifestacije mogli su da dožive jednu od najlepših i najbolje očuvanih tvrđava na ovim prostorima, sagrađenu sredinom 13. veka.

A, kako bi što vernije dočarali srednji vek u Srbiji, organizatori su se potrudili da i ove godine prirede viteške borbe, razna nadmetanja, radionice starih zanata, srednjovekovni bazar, akrobatske tačke i bogat muzički program ansambala koji izvode etno i renesansnu muziku, guslara i frulaša…


[attachment=2]


Birane stihove ovom prilikom kazivala je naša poznata glumica Gorica Popović, a priređena je i modna revija srednjovekovnih haljina poznate kreatorke Nataše Župac.

- Na prigodan i lep način podsećamo se slavnih viteških vremena i nastojanja najpre za stvaranje, a potom i za očuvanje srpske države u autentičnom prostoru i ambijentu koji bar na približan način oslikava duh Srbije tokom srednjeg veka – kaže Ilija Savić iz Kraljeva dok sa svojim sinovima posmatra srednjovekovne igre u kojima su učestvovali vitezovi iz dvadesetak družina.

Maglič je pravo blago ovog dela Srbije i lepo je što ova manifestacija osim zabavnog ima i svojevrstan edukativni karakter.

Posle pustošenja Tatara koji su protutnjali ovim područjem, izgradnju Magliča na nadmorskoj visini od 150 metara, započeo je kralj Uroš Prvi Nemanjić kako bi od eventualnih novih najezdi pre svega zaštitio obližnje manastire Žiču, Studenicu i Sopoćane. Nakon pada Srbije pod Tursku vlast u Maglič se smešta turska posada i on postaje središte vojno-administrativne organizacije ove oblasti. Sve do Drugog srpskog ustanka bio je važno strateško utvrđenje. Nepristupačan zbog visokih litica koje ga okružuju sa tri strane - nikada nije vojno osvojen.

izvor (http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:796754-MAGLIC-FEST-Duh-Nemanjica-u-dolini-vekova-FOTO)


[attachment=3]


[attachment=4]


[attachment=5]



Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on September 06, 2019, 02:24:10 pm


Skorašnji snimak dronom.



https://youtu.be/P7m8ohmR2Yo


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: MOTORISTA on November 11, 2019, 05:11:32 pm
Jedna iz unutrašnjosti.

[attachment=1]


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on June 08, 2020, 10:25:26 am



https://youtu.be/BpWOMl5U7Vs


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on September 08, 2020, 10:22:09 am



https://youtu.be/7L0wb5VW1Zs


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on November 19, 2020, 11:53:06 am


Snimak sa lokacije ...



https://youtu.be/gUSV0TT0T9k




Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on December 05, 2020, 01:47:21 pm


Do tvrđave Maglič trenutno samo preko skele
Dva istoričara pokrenula inicijativu za obnovu Magliča


 
Na vrhu strmog kupastog brda u dolini Ibra, jugozapadno od Kraljeva na obroncima planine Stolovi, uzdiže se Maglič, jedna od najlepših srpskih srednjovekovnih tvrđava. Nastanak ovog utvrđenja obavijen je velom tajne, a njegov izgled, lokacija usred bajkovitog krajolika i burna prošlost doprinose privlačnosti starih zidina.


[attachment=1]


Međutim, uprkos značaju koji ima za srpsku istoriju i nesumnjivom turističkom potencijalu, tvrđava i pored jedne značajne obnove izgleda mahom urušena, a od juna ove godine skoro potpuno nepristupačna jer je nabujali Ibar odneo viseći most koji je bio jedina veza sa utvrđenjem. Poseta tvrđavi je do nedavno predstavljala pravi podvig, jer se do nje moglo stići samo ako bi se preplivala reka. Situacija je sada nešto bolja, pošto je postavljena privatna skela kojom se može preći na drugu obalu Ibara.  Kako bi Maglič zasijao starim sjajem i kako bi postao svima pristupačna i jedna od najposećenijih turističkih destinacija u Srbiji, istoričari Petar Nešić i Bogdan Pantić pokrenuli su inicijativu za obnovu Magliča.

- Tokom posete Magliču 2015. godine sa grupom prijatelja, opijena njegovom lepotom, ali i pomalo tužna što utvrđenje ne sija u svom punom sjaju, moja prijateljica Jovana Ilić je rekla da Maglič treba obnoviti. Svi koji smo bili na tom putovanju smo se tako osećali, a ona je to rekla naglas. Nakon povratka sa tog puta napravio sam fejsbuk stranicu Obnovimo Maglič gde smo polako počeli da dobijamo podršku ljudi za našu, tada neformalnu inicijativu -priča Bogdan Pantić.

Njihova inicijativa  je ozvaničena ovog leta postavljanjem izložbe "Obnovimo Maglič" u galeriji Golubačke tvrđave. Izložba će trajati do kraja oktobra, a nakon toga se seli u druge gradove u Srbiji, Aleksandrovac, Brus, Kraljevo, Beograd, Pirot i druge, kako bi ljudi u svim delovim zemlje videli kako Maglič izgleda danas, a kako bi izgledao nakon obnove. Nešić i Pantić su pokrenuli zvaničnu inicijativu da Maglič bude obnovljen i čekaju da nadležne institucije prihvate zamisao, što je najbitniji korak u ostvarivanju plana. Ukoliko do toga dođe, biće preduzeti dalji koraci u radu na obnovi Magliča, odnosno sprovođenje projekta obnove.

- Obnovljeni Maglič pružao bi uvid u to kako su izgledale srpske srednjovekovne tvrđave i zamkovi u punom sjaju, dočarao bi i približio svakodnevni život najslavnijeg perioda naše istorije. Na izložbi je prikazano 17 fotografija sa objašnjenjima, zatim snimak Magličkog zamka iz drona, panoi sa podacima o istoriji Magliča na srpskom i engleskom jeziku, kao i maketa predložene rekonstrukcije tvrđave, odnosno kako mi zamišljamo da Maglič treba da izgleda nakon obnove, kao centralni deo izložbe. Odlučili smo se da koncepcija izložbe bude posvećena obnovi Magliča i da na otvaranju izložbe ozvaničimo našu inicijativu za obnovu Magličkog zamka. Uspešno smo premostili sve prepreke tokom rada na izložbi, u kojoj ljudi sada uživaju i koja pomaže da se čuje za sam Maglič, ali i koja uspešno promoviše našu inicijativu da Maglič zasija starim sjajem - ističe Petar Nešić.


[attachment=2]

 
Maglički zamak ima dugu i burnu prošlost koja seže u doba antike i proteže se sve do srpskog srednjeg veka. Kao i za većinu tvrđava u Srbiji i za ovu u narodu postoji legenda da ju je podigla Prokleta Jerina, žena despota Đurđa Brankovića koja je živela u 15. veku, ali Maglič je znatno stariji. Sagrađen je kako bi pružao zaštitu nemanjićkim zadužbinama u tom delu Srbije, poput Žiče i Studenice, ali i važnom trgovačkom putu koji je išao dolinom Ibra. Prema Nešićevim rečima, arheolozi su utvrdili da je na mestu današnje tvrđave najpre postojalo rimsko utvrđenje, a zatim je u vreme vladavine vizantijske dinastije Komnina nad Balkanom u 11. veku podignuta nova tvrđava.

Zidine koje danas možemo videti podigli su srpski kraljevi u 13. veku, a veliku obnovu zamka sproveo je arhiepiskop srpski Danilo II u 14. veku, koji je unutar tvrđave sagradio prekrasne palate i ćelije, kako se navodi u njegovom žitiju koje je napisao njegov učenik nepoznatog imena i nastavljač njegove spisateljske delatnosti.

- Upravo je ta tvrđava Danila II delimično rekonstruisana tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka, a mi smatramo da tu obnovu treba nastaviti kako bi Maglič izgledao kao nekada. Što se tiče posebnosti Magliča, tu se svakako izdvajaju Palata Danila II, dominantna donžon-kula i ostaci Crkve Svetog Đorđa - dodaje Bogdan Pantić.

Prostor tvrđave obuhvata površinu od preko 2000 kvadratnih metara i ograđen je zidinama čija ukupna dužina iznosi nešto manje od 300 metara. Utvrđenje je ojačano sa osam kula visokih preko 10 metara, od kojih najviša i najveća donžnon-kula sa impozantnom visinom od skoro 20 metara. Ono po čemu je Maglič specifičan i što predstavlja prednost u inicijativi za obnovu, jesu ostaci srednjovekovnih građevina unutar zidina, poput višespratne palate sa podrumskim prostorijama, Crkve Svetog Đorđa, stambenih objekata, bunara i rezervoara za vodu. Palata Magličkog zamka imala je osnovu površine od preko 160 metara kvadratnih. Na prizemlju se nalazila velika dvorana, imala je i sprat i veliki podrum koji je i danas vidljiv, a pojedini njeni zidovi očuvani su do visine od 10 metara, pa predstavlja jednu od najočuvanijih srednjovekovnih palata u Srbiji.

Do tvrđave se stiže Ibarskom magistralom koja vijuga duž reke, među stenovitim brdima specifične boje, a tvrđava se ukazuje iznenada, kada se prođe velika okuka Ibra u čijoj krivini se ugnezdio Maglič. Sa glavnog puta izgleda kao da je nemoguće doći do tvrđave, jer je brdo strmo i nepristupačno, pa se nužno pomisli i na srednjovekovne ratnike koji su se pod punom opremom uspinjali do tvrđave.

Pored ove inicijative, ovi mladi istoričari aktivno rade na promociji srpske srednjovekovne istorije i na društvenim mrežama vode nekoliko veoma popularnih stranica posvećenih ovoj temi.

- Na našoj stranici Obnovimo Maglič na Fejsbuku, koja ima skoro 5.000 pratilaca, pišemo o svemu što se odnosi na taj zamak, pratimo njegov svakodnevni život, kačimo slike Magliča iz sadašnjosti i prošlosti, pišemo o njegovoj istoriji, događajima koji se tamo organizuju, pratimo situaciju o izgradnji novog mosta preko Ibra, pošto je stari odnela voda u nedavnim poplavama. Naravno, tu pišemo i o našoj inicijativi i našoj izložbi - navodi Nešić.

Njihovu stranicu Srpska srednjovekovna istorija na Instagramu i Fejsbuku, gde svakodnevno pišu o najzanimljivijem razdoblju naše prošlosti, zajedno prati preko 40 000 ljudi.

- Tu se trudimo da širokom auditorijumu na jedan zanimljiv način predstavimo našu srednjovekovnu prošlost. Naravno, sve objave se pišu na osnovu našeg znanja stečenog na katedrama za istoriju filozofskih fakulteta u Beogradu i Novom Sadu, stručne literature i istorijskih izvora. U pisanju objava imamo i veliku stručnu pomoć dr Miloša Ivanovića. Tekstove lektoriše naša saradnica Bojana Šćepanović, jer pored toga što objave treba da bude zanimljive i da iz njih ljudi nešto nauče, one treba da budu napisane u skladu sa pravopisom srpskog jezika. Takođe, naše objave na engleski jezik prevodi master engleskog jezika Ivana Milutinović, kako bismo našu srednjovekovnu istoriju predstavili strancima. Zbog ovakvog temeljnog i predanog rada za godinu i po dana smo okupili veliki broj ljudi na našim stranicama i ubeđeni smo da će u narednom periodu taj broj samo rasti - dodaje Pantić.

izvor (https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/tvrdava-maglic-obnova-2020-10-22)


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on December 25, 2020, 03:14:48 pm



[attachment=1]


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on December 27, 2020, 03:29:27 pm



Snimak dronom ...



https://youtu.be/3aa8g8_t9T4


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: MOTORISTA on December 28, 2020, 04:09:40 pm
Jedna zimska.

[attachment=1]


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on January 06, 2021, 12:55:22 pm


Quote
Тврђава Маглич


Маглич је средњовековни замак у Ибарској клисури, 20 km јужно од Краљева. Смештен је на врху брда, око кога Ибар прави оштру окуку чиме подножије брда окружује са три стране.

Маглич чини 8 кула повезаних бедемима, а у његову унутрашњост, која обухвата 2.190 m2, улази се кроз две капије. Он има издужену основу и простире се правцем југозапад-североисток. Са три стране брдо на коме се утврђење налази окружује Ибар, док се на четвртој страни тј. крајњем североисточном крају налази шанац усечен у стену. Изнад шанца се уздиже 1. кула (Донжон) са тзв. малим градом, док је камен извађен из шанца уграђен у тврђаву. На супротном, југозападном, крају смештене су једна уз другу три куле (6, 7. и 8.) које су контролисале прилаз низ Ибар, чије је корито неколико километара пре Маглича готово праволинијско, тако да се те три куле уочавају са велике удаљености.

У Маглич се улази кроз капију  смештену на северном бедему између 1. и 2. куле, док се други улаз  тј. излаз налази насупрот ње у 3. кули. Унутар утврђења изграђено је неколико грађевина смештених целом дужином западног бедема, као и двa резервоара за воду издубљени у стени.


Унутар тврђаве налазе се грађевине:

Палата  је смештена на западном делу утврђења уз ивицу 5. куле. У питању је зграда правоугаоне основе, димензија 17 m x 8 m са високим кровом на две воде. Главна дворана је смештена у нивоу земље и у њу се улази кроз врата, на источном зид, која се налазе на средини палате и са чије се обе стране налазе по два прозора. Из главне дворане воде врата (на јужном зиду) ка касарни  која се на њу надовезује и која је смештена уз 5. кулу. Испод дрвеног патоса дворане смештен је подрум до кога се стиже засвођеним басамкама смештеним на северној страни палате.

Црква светог Ђорђа  је смештена између 3. куле и палате .

Посвећена је светом Ђорђу који је светац заштитник града. У питању је црква правоугаоне основе (14,5 m x 3,5 m) са полукружном апсидом и отовореним егзонартексом са луковима.
Бунар  се налази на платоу између цркве  и бедема малог града. Издубљен је у живој стени, кружне основе.

Резервоар  се налази уз 1. кулу унутар бедема малог града. Издубљен је у живој стени, на којој је подигнута 1. кула.

Не зна се када је Маглич подигнут, али се сматра да га је највероватније подигао Урош I после монголских продора, да би спречио продор нових најезди кроз Ибарску клисуру, односно да би заштитио прилаз својој задужбини Сопоћанима и Немањиној Студеници са те стране.

Друга претпоставка је да га је почетком XIII века подигао Урошев отац Стефан Првовенчани да би заштитио своју задужбину Жичу и Студеницу.
Тврђава Маглич и данас носи назив град заштитник.

Развој српске средњевeковне државе и њено померање ка југу, допринели су да Маглич изгуби на значају, као утврђење у срцу државе далеко од граница и потенцијалних освајача. Зато није ни чудо да је у њему било седиште српског архиепископа Данила II. Он је из Маглича управљао, како црквеним тако и државним пословима, а унутар града је организовано писање црквених књига.

Нема података о паду Маглича у турске руке, али је он у прикључен Османској царевини непосредно или одмах након турског уласка у Смедерево 20.06. 1459. када и цела српска деспотовина.

Турским освајањима Маглич постаје седиште магличке нахије, а остало је забележено да је посаду града 1516. године чинило 20 војника на челу са диздаром Хамзом, док је 1560. године посаду чинило 11 војника.

Након турског пораза под Бечом 1683. године, Света лига прелази у офанзиву и продире на територију данашње Србију у којој тада избија устанак. Током борби устаници су ослободили Маглич и Козник, одакле су отпочели вршење удара по османлијским посадама у другим насељима.

Након пропасти устанка у Маглич се враћа турска посада, али он врло ускоро бива напуштен и препуштен зубу времена као и остала утврђења широм Србије, па и света.
Током Другог српског устанка је код Маглича постављена заседа Турцима који су долином Ибра надирали од Новог Пазара. Милош Обреновић је наредио војводи Радославу Јелечанину да сакупи народ ибарског краја и ту заустави Турке, што је он и учинио.

Данас је Тврђава Маглич која носи име по магли која је често обавија једна од најочуванијих тврђава Србије и са долином Јоргована која се простире у долини Ибра поносно сведочи о јачини Српске средњовековне државе.


https://youtu.be/iMT4g74jwiM




Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on January 22, 2021, 12:04:29 pm



Maglič - pretpostavljeni izgled po Marku Popoviću.



[attachment=1]


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on January 22, 2021, 12:06:28 pm



Maglič - osnova po Marku Popoviću.



[attachment=1]


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on January 22, 2021, 01:15:25 pm


* * *


Izraziti primer dvora u zamku predstavljao bi Maglič, podignut u prvim decenijama 14. veka na bregu iznad Ibra, kao utvrđena rezidencija arhiepiskopa Danila II. U nevelikom prostoru opasanom jakim bedemima i kulama, među kojima se posebno ističe snažna branič kula ili donžon, nalazila se dvospratna palata sa dvoranom kao i ukopanim podrumom, zatim stambena i pomoćna ekonomska zdanja, cisterna i jednobrodna crkva, koja je bila kao i ona u Zvečanu, posvećena Sv. Đorđu.

...

Među ostacima značajnijih rezidencijalnih zdanja u zamkovima na našem području, kao što je to uobičajeno i u onovremenoj evropskoj praksi, posebno se izdvaja dvorana. Ova, moglo bi se reći, najznačajnija odaja srednjovekovnog dvora u pojedinim slučajevima se nalazila u okviru posebnog zdanja, kao što je to bilo u Magliču ...


* * *



Lit: ZAMAK U SRPSKIM ZEMLJAMA POZNOG SREDNJEG VEKA, Marko Popović, Zbornik radova Vizantolođkog instituta XLIII, 2006.



Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on January 24, 2021, 01:08:58 pm


* * *


Na dve, gotovo identične, austrijske ratne karte Centralnog Balkana iz 1689. i 1690–1693. godine koje se čuvaju u Ratnom arhivu u Beču, uz podatke od interesa za tok ratnih operacija, simbolima prikazana značajnija utvrđenja i mesta oko kojih su mogle biti vođene borbe (Bellgrad, Semendria, Kuliz, Rasm, Colombos, Reshava, Rudnik, Sabaz, Magliz, Studeniz, Kosnik, Prokopia, Nissa, Lescovaz, Pirot, Novobordo i dr.). Na bočnim stranama obe ove karte nalaze se osam vinjeta sa izgledima nekih od kartiranih utvrđenja, među kojima je i Maglič. U pitanju je mala pravougaona veduta, dimenzija 15 cm x 11,5 cm, sa prikazom brega iznad Ibra na čijem je vrhu utvr|enje sa četiri kule, od kojih je jedna nešto veća i pokrivena piramidalnim krovom. Sam crtež utvrđenja je krajnje šematizovan, a izgleda i obrnut, kao slika u ogledalu.



[attachment=1]


Ova karta, sa zanimljivim podacima koje pruža, očigledno je nastala kompilacijom više izvora, što se prvenstveno odnosi na vinjete. To se uočava i kod ispisanih toponima, tako da je na samoj karti ime Magliča tačno označeno (Magliz), dok se na vinjeti javlja iskvarena i teško prepoznatljiva varijanta ovog toponima (Makoly). U odnosu na ostale vinjete, može se uočiti da su vedute Magliča i Koznika delo istog autora. Za naša razmatranja bilo bi od značaja utvrditi kada su i kojim povodom nastali ovaj najstariji likovni prikaz Magličkog zamka i ostale vedute, što zahteva posebna istraživanja. Otvoreno je pitanje da li su rađeni u toku ratnih dejstava 1689. godine ili su nastali nešto ranije kao rezultat špijunskih osmatranja. Može se pretpostaviti da su kao predlošci za vedute Magliča i Koznika korišćene dve posebne autografije, koje se takođe čuvaju u Ratnom arhivu u Beču.


* * *

 
Lit: Maglički zamak, Marko Popović, Arheološki institut, Beograd 2012.



Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on January 24, 2021, 02:24:00 pm


* * *


Oko 1870. godine, do Magliča je došao i A.Aleksić, inženjer po obrazovanju, koji je pregledao vodotok Ibra. Tokom četvorodnevnog putovanja ćamcem od Raške do Karanovca (Kraljeva) on je sa svojim saradnicima snimao rečno korito i odlike stenovitih obala. Predmet njegovog posebnog zanimanja bili su tragovi starog puta koji je nekada vodio dolinom Ibra. Kao obrazovan i znatiželjan posmatrač beležio je i sve tragove starina na koje su nailazili. Njegovu pažnju privukao je i Maglič, pa ga je detaljno razgledao, opisao i ilustrovao:



[attachment=1]


"…ispeo sam se na vrh brda, na kom je grad sazidan. Ulaz je vrlo strm, a visina prelazi 200 m (?!!), pa stoga smo i stigli umorni pod grad, gde se na pločama starog groblja odmorismo. Na ovim prastarim, travom i mahovinom pokrivenim pločama nismo videli natpise ili druge kakove znake. Visoke kule i zidovi ovog u četvrt sazidanog grada dobro su očuvani, jer nisu na udaru putnicima, pa i čobani do grada vrlo retko dolaze. Obilazeći grad tražili smo ulazak.

Tom smo prilikom videli, gde je kosa, koja sa Stolova silazi, pred samim ulazom u grad, veštački duboko zasečena, da spreči pristup gradu niz kosu. Pošto je inače već grad na položaju svom sa tri strane teško pristupačan zbog strmih padina, koje se k Ibru spuštaju, to je ovim veštačkim urezom u stenu – ovim rovom – i sa četvrte strane pristup otežan. Unutrašnji je prostor u gradu vrlo malen. Odma do ulaza vidi se jedna lepa dvostepena terasa, ižljebljena u prirodnoj steni, koja ujedno služi za podlogu jednoj gradskoj kuli i jednom delu zida.

Vlastelin gradića bez sumnje se je odavde naslađivao prekrasnim izgledom ove divne planinske okoline. Naročito lep mu daju izgled planine Đakovo i Bresnik sa prosečenim kamenom i romantičnim selima magličkim, sa ograncima i dubokim jarugama svojim, koje su i sada većinom lepom šumom obrasle. Ibar se vidi sa grada samo na nekim mestima, i izgleda u dubini kao neka mala rečica; vide se prelomi preko krša kao neke crne brazdice sa raznom senkom, ali se ne primećuje da voda teče.

Izgleda da su u gradu bile svega dve omanje zgrade, i jedva da je za njih dovoljno prostora bilo. Jedna je bila bez sumnje crkva, jer se i sad vide po sačuvanom duvaru slike svetaca. Crkva je bila prislonjena uz sam gradski zid koji je ujedno sačinjavao njeno južno platno. Druga je zgrada odvojena od gradskog zida. Sva su joj četiri duvara dobro sačuvana, a tako isto stoje i dva sučeljena zida /kalkani/ te nam pokazuju pod kojim je nagibom krov stajao. Izgleda kao da je samo krov sa zgrade izgoreo ili istrulio i nestao, a zidovi u svemu stoje, kao što su i pre bili. …

…Pod gradom izlazi jedna stena do sredine Ibra. Na obalama poznaju se tragovi starog puta. Ovde je – priča narod – bio most preko Ibra, koji je spajao grad i desnu obalu sa levom. Ne može se pouzdano kazati da je ovo stub starog mosta, jer više liči da je prirodna stena, koja nije ni za koju veštačku celj služila, jer se ne vide jasni dokazi."




Aleksićevo kazivanje predstavlja prvi detaljniji opis Magliča. Njegova zapažanja o položaju utvrđenja i krajoliku koji ga okružuje veoma su jasna i tačna. Međutim, kod opisa ostataka grada postoje izvesne zabune prema kojima bi se moglo zaključiti da je on svoja zapažanja kasnije dopunjavao po sećanju. To bi se moglo odnositi i na prateću skicu, gde je topografski položaj relativno tačno prikazan, dok je osnova samog utvrđenja krajnje shematizovana. Za naša razmatranja su od posebnog značaja njegova zapažanja o tragovima starog puta duž desne obale Ibra, na uzvodnom i nizvodnom delu od Magliča.


* * *

 
Lit: Maglički zamak, Marko Popović, Arheološki institut, Beograd 2012.



Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on January 24, 2021, 02:59:30 pm



Maglič 1884., ilustracija V. Titelbaha, po skici A. Aleksića.



[attachment=1]


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Kubovac on February 03, 2021, 08:54:28 pm
Dve prelepe slike Tvrđave Maglič:

[attachment=1]

[attachment=2]


Kada se zna čija je slika treba dati pohvale i kredit: https://instagram.com/vatovec/?hl=en
Tu možete pogledati njegove slike iz cele Srbije iz neverovatnih uglova. Imamo dosta talentovanih ljudi koji se bave fotografijom.


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on June 24, 2021, 09:16:51 am



https://youtu.be/_TYE_AKFyd8


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on September 04, 2021, 04:22:11 pm




Маглич (Maglič)



https://youtu.be/xog2jhFC8BA


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: Dreadnought on September 05, 2021, 09:58:05 am



Quote
10. 07. 2016. Obilazak srednjovekovnog dvorca Maglič iz XIII veka



https://youtu.be/llvsqxboVG8


Title: Re: Tvrđava Maglič
Post by: BSD on December 18, 2022, 02:24:36 am
https://www.youtube.com/watch?v=nvMR7NspUxM

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info