PALUBA

Pomoćni brodovi mornarice NOVJ su pretstavljali sva plovna sredstva u njenom sastavu u koja nisu uračunati naoružani brodovi i patrolni čamci. Ova plovna sredstva su bila namenjena prevoženju ratnog materijala, ljudstva, ranjenika i zbega. Takođe su korištena i kao desantni brodovi u operacijama NOVJ. Ovi brodovi su bili različitih veličina i vrsta, od motornih čamaca do parobroda, ali su uglavno to bili motorni jedrenjaci. Veći motorni jedrenjaci i parobrodi su služili za komunikaciju između Visa i Italije, manji jedrenjaci i leuti za komunikaciju između Visa i obale, dok su barkase i motorni čamci služili za lučku službu. U maju 1945 godine u sastavu mornarice NOVJ se nalazilo oko 380 brodova. Tokom rata je izgubljen 51 pomoćni brod, a oštećena su 52. Od toga je neprijateljska avijacija potopila 18, a oštetila 35, nemački brodovi su potopili 14, a dejstvom obalne artiljerije 1. Saveznici su greškom potopili 3 i oštetili 16, a brodovi su potopili 1 pomoćni brod. U nesrećama je izgubljeo 14 a oštećena je 1 jedinica.

[attachment=1]


1.   Pomoćni brodovi koji su saobraćali između Visa i italijanske obale:

[attachment=2]

Bakar (https://www.paluba.info/smf/ratne-mornarice-na-prostoru-jugoslavija/'bakar'/) ( Sušak) Parobrod
Ban Jelačić ( Račišće) m/j

[attachment=3]

Cetina ( Split) Parobrod
Danica ( Ist) Loger
Darko ( Sumartin) Loger
Dinara ( Omiš) Motorni brod
Dinara ( Ist) m/j
Frankopan ( Račišće) m/j
Galeb ( Split) Parobrod
Hrvat ( Stomorska) Loger
Hvar ( ?) m/j
Jadran ( Ist) Loger
Jadran ( Žverinac) m/j
Jastreb ( Račišće) Loger
Jela ( Molat) m/j
Krka ( Šibenik) Parobrod
Kupari ( Dubrovnik) Parobrod
Kupa ( Split) Motorni brod

[attachment=4]

Ljubljana ( Sušak) Parobrod
Makarska ( Split) Parobrod
Marija ( Dubrovnik) m/j
Marija Jordan ( Račišće) Loger
Marin ( Split) Loger

[attachment=5]

Morava ( Kotor) Parobrod
Morava ( Stomorska) Loger
Nirvana ( Zlarin) Loger

[attachment=10]

Orijen ( Ist) Loger
Otac Petar ( Stomorska) Loger
Polače ( ?) Motorni brod
Providnost ( Ist) Loger
Radnik ( Dubrovnik) Remorker
Sitnica ( Kotor) Parobrod

[attachment=6]

Sitnica – Pomoćni ratni brod Kr. Mornarice
Sloboda ( Ist) m/j
Sofija ( Poljana) m/j
Solin ( Split) Parobrod
Srbin ( Sušak) Parobrod
Sretno ( Split) m/j

[attachment=7]

Ston ( Dubrovnik) Parobrod
Sv. Ante Padovanski ( Krilo) m/j
Sv. Ivan ( Kaštel Lukšić) Loger
Sv. Nikola ( Cavtat) Loger
Tomislav ( Sumartin) m/j
Ulješura ( ?) Tanker
Velebit ( Ist) Loger
Velebit ( Račišće) Loger
Vitez ( Jelsa) Loger

2.   Pomoćni brodovi koji su saobraćali između Visa i obale:

Ambrija Bella ( Ist) m/j
Anđelko ( Iž Mali) m/j
Anđeo ( Dubrovnik) m/j
Anđeo ( Povlja) m/j
Anka ( Vis) m/j
Augustin ( Lumbarda) m/j
Ban Berislavić ( Krilo) m/j
Beba ( Šepurine) m/gajeta
Biokovo ( Podgora) m/j
Bog s nami ( Kampor) m/j
Bog s nami ( Jelsa) m/j
Bog s nami ( Kaštel Kambelovac) m/j
Bog s nami II ( Supetarska) m/j
Bog s nami ( Tribanj) m/b
Bogu hvala ( Krilo) m/j
Bogu hvala ( ?) m/j
Bogu hvala (?) m/j
Bosiljka ( Kaštel Gomilica) m/j
Bože i Gospe pomozi ( Supetar) m/j
Bože pomozi ( Račišće) m/j
Božja pomoć ( Privlaka) m/j
Božja pomoć ( Ugljan) m/j
Božidar ( Krilo) m/j
Bulat ( Split) m/č
Cetinje ( Kotor) Parobrod
Čiovo ( Split) m/j
Dalmacija ( Kali) m/j
Danica ( Krilo) m/j
Danica ( Račišće) m/j
Daniel Manin ( Lošinj) m/j
Darinka ( Pašman) m/j
Darinka ( Postire) m/j
Davor ( Kukljica) Leut
Davor ( Privlaka) m/j
Davorin ( Vela Luka) m/j
Davorin ( Drašnice) m/j
Deva ( Split) m/j
Dinka ( Vela Luka) m/j
Divna ( Sutomišćica) m/j
Dobra Marija ( Karlobag) m/j
Dobra Obitelj ( ?) m/j
Dobar otac ( Krilo Jesenice) m/j
Doker ( Split) Remorker
Domitila ( Kampor) m/j
Domoljub ( Komiža) m/j
Donko ( Vela Luka) m/j
Dupin ( Rogač) m/j
Dva brata ( Slatine) m/j
Dva brata ( Supetarska) m/j
Dva brata ( Vela Luka) m/j
Dva druga ( Račišće) m/j
Edison ( Poljana) m/b
Ekonom ( ?) m/č
Ema ( ?) m/j
Emilija ( Drvenik) m/j
Galeb ( Karlobag) m/j
Gospa od Karmena ( Krilo) m/j
Gospa od Zdravlja ( Starigrad) m/j
Gospa Sniježna ( Kukljica) m/j
Gospa s nami ( Kampor) m/j
Gospe od Poišana ( Dugi Rat) m/j
Gospe od Trsata ( ?) m/j
Gospe od Začeća ( Neviđane) m/j
Gospe od Zdravlja ( Vela Luka) m/j
Gundulić ( Dubrovnik) m/j
Gusar ( Podgora) m/j
Hrvat ( Iž Mali) m/j
Hvala Bogu ( Neviđane) m/j
Hvala Bogu ( Račišće) m/j
Hvala Bogu ( Supetarska) m/j
Ilirija ( Biograd) m/b
Ilirija ( Molat) m/j
Ilirija ( Vis) m/j
Ime Isusovo ( Milna) m/j
Irma ( Olib) m/j
Istok I ( Stomorska) m/j
Istra ( ?) Parobrod
Isus i Marija ( Krilo) m/j
Isus i Marija ( Molat) m/j
Isus i Marija ( ?) m/j
Jabuka ( Komiža) m/j
Jadran ( Crikvenica) m/b
Jadran ( Silba) m/č
Jadran ( Vela Luka) m/j
Jadran ( Vir) m/j
Jadranka ( ?) m/j
Jadranka ( Mrljane) m/j
Jaki - Pomoćni brod Kr. Mornarice
Jela ( Split) m/j
Jelka ( Zablaće) m/č
K 1 ( ?) Leut
K 2 ( ?) Leut
K 3 ( Sućuraj) Leut
K 4 ( Sućuraj) Leut
K 7 ( ?) Leut
K 9 ( ?) Leut
K 10 ( ?) Leut
K 13 ( ?) Leut
K 14 ( Sumartin) Leut
K 16 ( Bol) Leut
K 17 ( ?) Leut
K 18 ( Jelsa) Leut
K 20 ( Dubrovnik) Leut
K 21 ( Drvenik) Leut
K 22 ( Hvar) Leut
K 24 ( ?) Leut
K 26 ( ?) Leut
K 28 ( Vis) Leut
K 31 ( Jelsa) Leut
K 32 ( ?) Leut
K 33 ( ?) Leut
K 34 ( ?) Leut
K 35 ( Starigrad) Leut
K 37 ( Gradac) Leut
K 38 ( Dubrovnik) Leut
K 40 ( ?) Leut
K 47 ( Jelsa) Leut
K 48 ( Jelsa) Leut
K 58 ( ?) Leut
K 81 ( ?) Leut
KL 1 ( ?) m/č
KL 2 ( ?) m/č
KL 3 ( ?) m/č
KL 7 ( ?) m/č
KL 9 ( ?) m/č
Knin ( Sušak) Parobrod
Konkordija ( Zaputnel) m/j
Kornat ( ?) Remorker
Kozjak ( Kaštel Gomilica) m/j
Kupinac ( Neviđane) m/j
Labus ( Stomorska) m/j
Lastavica ( Neviđane) m/j
Lav ( Metković) Parobrod
Lavica ( Filip-Jakov) m/č
Lebić ( ?) m/j
Leon ( Maslinica) Kuter
Longin ( Šepurine) m/g
Lovćen ( Sutomorska) m/j
Lombardia ( ? ) m/č
Ljubica ( Neviđane) m/j
Ljubljena Majka ( Krilo) m/j
Ljuboman ( Krilo) Jedrenjak
Ljubomir ( Preko) m/j
Ljubomir ( Šolta) m/j
Maksim Gorki ( Račišće) m/j
Mali Ante ( Rogač) m/j
Mali Ivo ( Krilo) m/j
Malinska ( Malinska) m/j
Margarita ( ?) m/j
Margita ( ?) m/j
Marija ( Kaštel Lukšić) m/j
Marija ( Račišće) m/j
Marija ( Silba) m/č
Marija ( Supetarska) m/j
Marija I ( Krilo) m/j
Marija II ( Krilo) m/j
Marija Ana ( Supetarska) m/j
Marija M. ( Krilo) m/j
Marija Rozalija ( Krilo) m/j
Marija Š. ( Kaštel Lukšić) m/j
Marijan ( Baška) m/j
Marijan ( Krilo) m/j
Marijan ( Račišće) m/j
Marijan ( Ulcinj) m/j
Marjan ( Ist) m/b
Marna ( Split) m/j
Mars ( Baška Voda) m/j
Martin ( Barbat-Rab) Guc
Matejuška ( Split) m/j
Matija Gubec ( Pašman) m/b
Merkur ( Zablaće) m/č
Mira ( Podgora) m/j
Mir vami ( Jelsa) m/j
Mir vami ( Račišće) m/j
Miloš ( Račišće) m/j
Mladen ( Krilo) m/j

[attachment=8]

Mosor ex-Arduino ( Ankona) m/j
Mosor ( Privlaka) m/j
Nada ( Karlobag) m/j
Nada ( Račišće) m/j
Nada ( Rogač) m/j
Naprijed ( Ist) m/j
Napred ( Omiš) m/j
Neptun ( Crikvenica) m/b
Neptun ( Supetarska) m/j
Neptun ( Vranjic) Kočar
Neviđane ( Neviđane) m/j
Nikola Anton ( Slatine) m/j
Nino ( Kali) m/j
Ojdana ( Split) m/b
Omiš ( ?) m/j
Omladinac ( Račišće) m/j
Otac Vladimir ( Krilo) m/j
Pag ( ?) m/j
Palma ( Molat) m/j
Pčela ( Pučišće) m/j
Pomoćnica Kršćanska ( Sućuraj) m/j
Pomozi Sv. Nikola ( Slatine) m/j
Popeta ( ?) Leut
Požalija ( Supetarska) m/j
Pravedan ( Jelsa) m/j
Preko ( ?) m/č
Providnost ( Hvar) m/j
Putnik ( Supetarska) m/j
Putnik ( Vela Luka) m/j
Rade ( Sali) m/b
Radnik ( Pučišća) m/j
Radnik ( Sumartin) m/j
Radnik ( Vrboska) m/j
Rava ( Rava) m/b
Ribar I ( ?) m/b
Ribar IV ( ?) m/b
Ribarica ( Iž Mali) m/č
Roditelj ( Krilo) m/j
Rodolfo ( Olib) m/j
Rose Amalia ( Split) m/j
Rudnik ( Sumartin) m/b
Sagena ( Komiža) m/b
Serafin ( Olib) m/b
Sklada ( Brgulje) m/j
Skuša ( Barbat9 m/g
Slavni Josip ( Račišće) m/j
Sloboda ( Vela Luka) m/j
Sloboda IV ( Barić Draga) m/j
Slobodan ( Trstenik) m/j
Sloga ( Ugljan) m/b
Sloga ( Komiža9 m/j
Složna braća ( Privlaka) Leut
Složna braća ( Vrboska) m/j
S nami Bog ( Slatine) m/j
Soča ( Kraljevska jahta) m/b
Sofija ( Poljana) m/j
Sokol ( Barić Draga) m/j
Sokol ( Omiš) m/j
Sokol III ( Pašman) m/b
Sokol ( Rogač) m/j
Sokolica ( ?) m/j
Spasilac ( Rab) m/j
Srce Isusovo ( Kaštel Gomilica) m/j
Sretna sloboda ( Račišće) m/j
Srećko ( Barić Draga) Kuter
Srećko ( Vela Luka) m/j
Sreten II ( Sutomorska) m/j
Sretna ( Supetarska) m/j
Sv. Ana ( Starigrad) m/j
Sv. Ana ( Supetarska) m/j
Sv. Andrija( Barbat) Leut
Sv. Ante ( Babovišće) m/j
Sv. Ante ( Hvar) m/j
Sv. Ante ( Jelsa) m/j
Sv. Ante ( Kampor) m/j
Sv. Ante ( Novalja) m/j
Sv. Ante ( Novigrad) Guc
Sv. Ante ( Omiš) m/j
Sv. Ante ( Pučišće) m/j
Sv. Ante ( Račišće) m/j
Sv. Ante ( Slano) m/j
Sv. Ante ( Šolta) m/j
Sv. Ante ( Vis) m/j
Sv. Ivan ( Kaštel Lukšić) m/j
Sv. Ivan ( Krilo) m/j
Sv. Ivan ( Kukljica) Leut
Sv. Ivan ( Pag) m/j
Sv. Ivan Krstitelj ( Neviđane) m/j
Sv. Josip ( Dugi Rat) Jedrenjak
Sv. Josip ( Komiža) m/j
Sv. Josip ( Krilo) m/j
Sv. Josip ( Podgora) m/b
Sv. Josip ( Poljana) m/j
Sv. Josip ( Supetarska) m/j
Sv. Josip ( Sutivan) m/j
Sv. Juraj ( Ist) Leut
Sv. Križ ( Krilo) m/j
Sv. Križ ( Lumbarda) m/j
Sv. Križ ( Sutivan) m/j
Sv. Marija ( Mundanija-Rab) Leut
Sv. Marko ( Kneža) m/j
Sv. Nikola ( Baška Voda) m/j
Sv. Nikola ( Božava) m/j
Sv. Nikola ( Drašnice) m/j
Sv. Nikola ( Kaštel Gomilica) m/j
Sv. Nikola ( Lumbarda) m/j
Sv. Nikola ( Molat) m/j
Sv. Nikola ( Novalja) m/j
Sv. Nikola ( Podgora) m/j
Sv. Nikola ( Preko) m/j
Sv. Nikola ( Starigrad) ?
Sv. Nikola ( Stomorska) m/j
Sv. Nikola ( Supetarska) m/j
Sv. Nikola ( Sutomščica) m/j
Sv. Nikola ( Trogir) m/j
Sv. Nikola ( Ugljan) m/b
Sv. Nikola ( Zlarin) m/j
Sv. Nikola pomoće nas ( Baška Voda) m/j
Sv. Obitelj ( Krilo) Jedrenjak
Sv. Petar ( Dugi Rat) m/j
Sv. Petar ( Kaprije) m/j
Sv. Petar ( Supetarska) m/j
Sv. Petar ( Vrboska) m/j
Sv. Roko ( Neviđane) m/j
Sv. Roko ( Sutivan) m/j
Sv. Roko ( Vrboska) m/j
Sv. Šimun ( Dugi rat) m/j
Sv. Šime ( Poljana) m/j
Sv. Šime ( ?) m/j
Sv. Trojica ( Račišće) m/j
Šilo ( ?) m/j
Štefanija ( Baška) m/j
Tina ( Pučišće) m/j
Tomislav ( Jelsa) m/j
Tomislav ( Poljana) m/b
Tomislav ( Split) m/j
Tomislav ( Sutomorska) m/j
Tonka ( Karlobag) m/j
Tonko ( Hvar) m/j
Topčider ( Sušak) m/j
Tramontana ( Olib) m/j
Tri brata ( Supetarska) m/j
Tri druga ( Krilo) m/j
Tri druga ( Milna) m/j
Triton ( ?) Kočar
Ugljan ( Ugljan) m/j
Ugodan ( Neviđane) m/j
Uskok ( Račišće) m/j
Uskok ( ?) Leut
Uspomena ( Podgora) m/j
Uspomena ( Stomorska) m/j
Ustrajni ( Premuda) m/č
Utva ( ?) m/č
Val ( Vis) m/j
Vela Luka ( Vela Luka) m/j
Velebit II ( Mrljane) m/b
Veliko ( Ugljan) m/j
Venera ( Neviđane) m/j
Vesela ( Kali) Leut
Vila ( Silba) m/č
Vladimir ( Jablanac) m/j
Zadar ( Vis) m/j
Zagreb ( Omiš) m/j
Zdenka ( Premuda) m/j
Zdravo Marija ( Kampor) m/j
Zdravo Marijo ( Krilo) m/j
Zdravko ( ?) m/j
Zdravlje ( Krilo) m/j
Zlata ( Omiš) ?
Zmaj ( Poljana) m/j
Zora ( Pučišće) Leut
Zora ( Supetarska) Gajeta
Zora ( Vela Luka) m/j
Zornica ( Neviđane) m/j
Zrinjski ( Dugi Rat9 m/j
Zrinović Nikola ( Stomorska) m/j
Zvijezda ( Preko) m/j
Zvijezda mora ( Kaštel Kambelovac) m/j
Zvonimir ( Karlobag) m/j
Zvonimir ( Krilo) m/j
Zvonimir ( Podgora) m/j
Zvonko ( Vis) m/j

[attachment=9]

[attachment=1]


3.   Bolnički brod

Marin II ( ?) m/b

4.   Desantni brodovi

[attachment=2]

MS 1-MS 12 ( saveznička pomoć) Motorni splavovi

[attachment=3]

5.   Motorni čamci i barkase

MČ 1 ( ?) m/č
MČ 2 ( ?) m/č
MČ 3 ( ?) m/č
MČ 5 Žandar ( ?) m/č
MČ 64 ( ?) m/č
MČ 523 ( ?) m/č
MČ Mary ( Korčula) m/č

[attachment=4]

B 1 ( ?) Barkasa
B 2 ( ?) Barkasa
B 3 ( ?) Barkasa
B 4 ( ?) Barkasa
B 5 ( ?) Barkasa
B 6 ( ?) Barkasa

Dobra obrada!

Svaka čast, srtučno i zanimljivo. Kroz takve priloge učimo i ponavljamo poznavanje pomorstva na ovim prostorima.
Duje

Oni desantni brodovi i motorne splavi su jedna te ista vrsta splavi. Tako mi se bar čini, a i sjećam ih se iz djetinjstva kad su imali bager na sebi.

Jesu, isti su, nego sam tako obeležio fotke ;)

Sjajna tema  ...  :super

Evo da i ja doprinesem sa kojom sličicom ...

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

 Slike su fenomenalne. Izvanredno izrađene u vrijeme kad je bilo vina, a nije bilo postola, mudanata, bičava, foto materijala, majoneze i interneta.

Kraj m/j Sofija stoje upitnici. Žalosno je da suradnici i konzultanti nisu dali pobliže podatke. Radi se o m/j Sofija iz Poljane koji je u službi talijanskih vlasti pristao 25. srpnja 1942. godine u luku Mali Iž. Tim brodom Talijani su vozili oteto ulje i vezane bodule u Zadar. Na tom brodu mladi Ižani su svladali fašiste. Šime Lukin i ekipa svladali su karabinijere. Šestoricu ubili, a dvojica se spasila skokom u more.
Brod je u sastavu III.POS-a od kapitulacije Italije. Plovila je na relaciji Kornati-Vis. Kasnije je pridodata IV.sektoru gdje je plovila na relaciji Vis-Italija. Ratna posada su bili Mate i Tome Ivanov.

Kraj m/j Sofija ne stoje upitnici, piše da je iz Poljane. Kraj m/b Soča stoji upitnik, ne zna se iz koje je luke.

Gledao sam brodove između Visa i Italije i tamo stoji Sofija. To je ista Sofija koja je plovila između obale i Visa.

Hmmmm...to nisam znao, ispravićemo, hvala na obaveštenju :)

omladinac,viganj(jastreb),nerezine,providnost,petrina(srećko) i još neki iz popisa i danas plove mahom s turistima

sloboda, današnja slavija je u vlasništvu moga djeda i danas plovi
topčider (potopljen pun cimenta) bio je u vlasništvu mojeg pradjeda

MTU imam sve te brodove friško snimljene u zadnjih par godina. Za Topčider se svojedobno pisalo u Slobodnoj Dalmaciji, Poruki borca, Nedjeljnoj Dalmaciji itd.

Još plove??? Pa šta čekate ljudi, postavljajte te slike :D

ajde potrudit ću se..velika većina ih je u krilu jesenice gdje je i RČ franc rozman stane

A dok čekamo te fotografije (što bi bilo više nego lepo i korisno za sve) evo nekoliko M/J NOVJ  ;) ...

[attachment=1]

[attachment=2]

Šta misliš da ih je lako postaviti. Triba kopati motikom i lašunom po kutijama s CD-ovima. Staviću ih posli admirala.

Fermaj malo, nigdi nije priša ... ;)

M/j Danica - Ist sagrađen je 1907. na o. Cresu. Nosivost 280 tona, duljina 25.80 metara. Motor od 40 KS. Brzina 6 čvorova. Vlasnik Kažimir Kozulić do rata prevozio je logerom teret po Jadranu. Brod je 1943. godine dodijeljen III: POS-u. Plovio je na relaciji III. POS - Vis i III. POS- II- POS. Ovo za II. POS treba uzeti uvjetno, jer se kroz dugi vremenski period II. POS nalazio na području III. POS-a zbog jake koncentracije njemačkih snaga u Hrvatskom primorju i Kvarneru. Na relaciji Vis - Monopoli prevozi zbjeg, a u Vis doprema oružje i opremu. U Barletti je brod oštećen i u požaru potopljen. Dignut je, popravljen i osposobljen za plovidbu. U jesen 1944. Danica je u sastavu IV. sektora i sudjeluje u oslobađanju dalmatinskih otoka. Prevozi na Brač bitnicu topova i 58 mazgi s opremom.
U Bol je prevezla  32 partizana, 50 tona materijala i 50 tovarnih grla. U povratku je za Biševo prevezla 253. njemačka zarobljenika.
Brod je angažiran u operacijama za oslobađanje Kvarnerskih otoka i desant na Cres.
Ratna posada: Slavo i Milivoj Segarić ( Ist ),  Mladen Levačić, Svetozar Mazarović,Šime Maračić ( svi iz Ista ), Aleksandar Telećan ( Split ), Vojko Berlić ( Silba ), Panadić ( Šolta), Grgić ( Vranjic  ).
Brod je iza rata  otet vlasniku i predan Obalnoj plovidbi iz Rijeke, a zatim Obalnoj plovidbi Split.

Motorni jedrenjak '' Dinara '' iz Ista, sagrađen je u 1922. u Piano di Sorento, Italija kao '' Antonio Montella ''. Stjepan Segarić i drugovi su kupili brod i dali mu ime Dinara. Brod je bio tipa golete od 550 tona nosivosti od 36,50 metara duljine. S motorom MAN od 24 KS postizao je brzinu od 9 čvorova. Spadao je u kategoriju VOP i prevozio teret po Sredozemlju i Jadranu.
U luci Ist brod je oštećen u napadu njemačkih zrakoplova 28. studenog  1943. godine. Uslijed prodora mora sjeo je na plitko dno.
Popravaljen je nakon godinu dana i sredinom listopada 1944. osposobljen za plovidbu. Dinara se morala otegliti u Vis na završne radove.
Dinara je pridodata IV.sektoru i sudjelovala u završnim operacijama na južnom Jadranu.  nakon toga sudjeluje u završnim operacijama na sjevernom Jadranu u potpori iskrcavanja pješaštva na Kvarnerske otoke i Istru.
ratnu posadu su činili: Vitomir Segarić, Stipe Segarić, Stjepan Segarić, Teo Brok, Ivo Mazarović ( svi iz Ista ) i Anđelo Viskov iz Zapuntela. Nakon rata služio je kao maona, a poslije je zapušten i rashodovan.

da nije man 240 ks ..s 24 ks možda bi postigao 3 čv

Slika m/j Aleksa koji je nekad pripadao III. POS-u. Slika iz sedamdesetih godina kad je mobiliziran za potrebe Teritorijalne obrane.

Motorni jedrenjak Mosor - Privlaka napravio je brodograditelj Picinić iz Malog Lošinja tijekom 1942-43. godine za Marka Kolanovića iz Privlake. U NOB je mobiliziran 1944. godine kao potpora opskrbi postrojbi na kopnenoj bojišnici. Sudjelovao je u desantu na Rab, Cres, Lošinj i Istru. Ratnu posadu činili su: Marko Kolanović, Kruno Glavan i Josip Zorić iz Privlake i Marijan Car iz Crikvenice.
nacionaliziran je poslije rata i dodijeljen  Obalnoj plovidbi Zadar. Mijenjao je vlasnike ( poljoprivredna zadruga u Privlaci i solana Pag ) i godine 1949. prodan je ranijem vlasniku koji mu daje ime '' Aleksa ''. Kolanović ga je 1984. prodao Slavku Makausu u Supetarsku Dragu na Rabu.

Brodarski, ponovo zadivljuješ čitaoce na Palubi frapantnim poznavanjem detalja! Moraću jednom da opljačkam tvoju arhivu... (šalim se, naravno). Veliki pozdrav i sve čestitke!

Da znaš koliko sam razgovarao s vlasnicima ovih brodova. To su ti bile čitave tragedije posli onog rata. Vlasnik s brodom u partizanima 2-3 godine, a onda brod  nacionaliziraju '' narodnom neprijatelju ''. Taj narodni neprijatelj ima orden za hrabrost u borbi s Nijemcima. Ljudi su umirali u ratu od straha i metaka, a posli rata od tuge za brodovima. Naročito za ovim malim motornim jedrenjacima koji su iznili rat. Neki su ih uspili kupiti od zadruga, drugi nisu bili te sriće. Kad bi brod dotraja onda bi ga zadruga zapalila ili ispilala samo da ga prijašnji vlasnik ne kupi. Svašta! Što su doživili ljudi ispod Biokova, Brača, Krila, sve vlasnici jedne male bracere, logera i gajete. To se ne da opisati. Uzimali su im pijate, lonce, pinjure, žlice u brodu. Otišli su kućama bez ičeg, a svi su bili u partizanima. Bolje nastaviti s pregledom pomoćnih brodova nego otvarati ove bolne rane.

Motorni jedrenjak Jadran - Ist sagrađen je 1923. u Splitu. Bio je tipa loger, nosivosti 420 tona i dužine 34.9 metara. Motor '' Linz '' od 150 KS davao mu je brzinu od 7 čvorova. Upisan u kategoriju MOP prevozio je tert po Jadranu i dijelu Sredozemlja. Bio je suvlasništvo Stjepana Segarića i drugova, vjerovatno po sustavu '' karata ''.
Po kapitulaciji Italije Štab III. POS-a brod je poslao za Vis, a Štab mornarice ga je uključio u prugu za Italiju. Sa Sicilije je plovio pun  željeznih ploča za aerodromsku pistu. Od početka 1944. stalno plovi za Bari. Iz Manfredonije je uplovio u Komižu s 30 konja i 20 tona tereta. Sutradan  17.09. je u  Visu iskrcano preostalih 200 tona.
U sastavu je desantnog konvoja koji je iskrcao sastav u Neumu. U sklopu konvoja prevozi dijelove 11. brigade 26. divizije iz Malog Stona preko Brača u Omiš.
Ratna posada: Bartul Kordić, Pravdo Viskov, Ivan Bakotić ( svi iz Zapuntela ), Vlado Kozulić, Ante Babajko, Dinko Flazinić, Julio Levačić, Mirko Kozulić, Ivo Vlasanović, Ivo Maračić ( svi iz Ista ) i Mate Markovina iz Žrnovice.
Iz rata je nacionaliziran i dodijeljen Obalnoj plovidbi Rijeka.  Prodan je jednoj kompaniji iz Libanona. Sad mi preostaje prikopati arhiv za viditi je li ovo čuveni Miki.

Motorni jedrenjak tipa '' stela '', Jadran - Zverinac sagrađen je 1938. godine u brodogradilištu Crnica, kod brodograditelja Augustina Torića. Brod su naručili suvlasnici Petar Škifić  i Šime Medić. Nosivost 30 tona, duljina 12,40. Motor HMG od 36 KS, brzina 6 čvorova. Do rata brodom se prevozio građevinski i drugi materijal. Posli pada Italije iz Kampora na Rabu prevozi Židove i talijanske vojnike u Bari. Plovi u sastavu III. POS-a i obavlja zadaće po zapovijedi. U Kornatima je napadnut od neprijateljskog zrakoplovstva, oštećena paluba i spremnik goriva.
Ratna posada: Šime Medić, Slavko Travica, Tomislav Travica i Kuzman Kangarija.
Nakon rata vlasnici do 1948. godine obavljaju s njim predratne poslove. Prodan u Kukljicu 1958. i nazvan Davor. Iz Kukljice prodan Lučkoj čistoći  Rijeka za prijevoz smeća.

Stara fotografija iz Nedjeljne Dalmacije, dok je Frane Jurić pisao o drvenim razaračima. Slika prikazuje jedan konvoj u spremnosti za prijevoz pješaštva. Ovo je poučna fotografija kako se koriste raspoloživi resursi u ratno vrijeme. Poučna je i za sve one koji misle kako se ne moraš braniti ako nemaš najmodernije ratne i pomoćne brodove.

Evo i Topčidera po razvijenom moru. Poučan snimak. I po lošem vremenu se može iznenaditi i napasti neprijatelja. Makar s drvenjakom.

Za ovu fotografiju nisam baš siguran da pripada ratnom periodu. Mislim da se radi o školskom jedrenjaku '' Lavsa ''. Ipak partizanske odore. Neka je tu, neće otploviti.

Motorni jedrenjak Jela-Molat, trojarbolni brod željezne gradnje, porinut 1918. u Nizozemskoj. Nekda je bio vlasništvo Antona Babarovića iz Milne na Braču. Kupili su ga suvlasnici 1928. iz Ista i Molata. Zanimljivo je da se kod tih suvlasnika održao karatni način suvlasništva. Ne znam je li takav način bio dozvoljen po zakonima kraljevine, ali karatno suvlasništvo je napušteno u pomorstvu prije Prvog svjetskog rata. Jela je imala 500 tona nosivosti i duljinu od 41 metar. S motorom od 130 KS razvijala je brzinu od 8 čvorova.
Internirci iz Molata s Jelom su pristali u Šibeniku nakon pada Italije. Umjesto partizana dočekali su ih Nijemci. Petar Baranić dočasnik A-U mornarice odmah se sporazumio s njemačkim zapovjednikom i internirci su prošli bez posljedica. Internirci su pošli kućama a Jela je isplovila za Molat. Nekoliko dana kasnije ušla je u sastav budućeg III.POS-a.
Isplovila je iz Visa 19.11.1943. s još nekoliko brodova iz sjeverne Dalmacije prema Italiji. Bili su to prvi brodovi upućeni od Štaba mornarice NOVJ za Italiju. Jela je 20. studenog naišla na magnetnu minu i u kratkom vremenu potonula na udaljenosti od 1500 metara lukobrana u Bariju. Spašeni su zapovjednik Stjepan Bašić, Vinko Baranić, Viktor Pirc, Milan Car, Ljubomir Grubina, Milan Pešić, Blaž Maračić, Jakov Odrljin.
Poginuli su: Ivan Markota motorista, Bruno Grubina pomoćnik motoriste, kormilari Leopold Španić, Ivan Matulić,  Ante Serdarović, Rudolf Baranić kuhar

Brodarski, šta je suština "karatnog suvlasništva"?

Hvala unapred!

Kad više osoba kupuje brod  onda sudjeluju s određenom sumom novca, jer nitko od njih nije u stanju samostalno  ga kupiti.  U našim krajevima suvlasništvo potječe još od Mlečana. To suvlasništvo se najviše održalo među obiteljima, rođacima ili mještanima na našim otocima i primorskim mjestima.
Ukratko, brod se dijeli na 24 karata. Znači sudjeluješ od 1- n karata prema uplaćenoj sumi. Brodom upravlja onaj tko ima najviše karata, a taj je najčešće i zapovjednik. Svi dijele dobit i sudjeluju u održavanju i troškovima proporcionalno suvlasništvu. Ako umre onaj s najviše karata, njegov dio prelazi na udovicu i ona je gazda. Tad udova prepušta zapovijedanje, ali ne i upravljanje onom koji je drugi po redu. Karati se prodaju između suvlasnika, nikako nekom sa strane. Kad se odluči prodati brod, svi zajedno prodaju svoje udjele. To je tad bio efikasni način vlasništva. Tko je išao u Privrednu ili Zagrebačku banku založiti kuću i zemlju? Tog bi dotukli veslima i dali ribama na upravljanje.

Hvala na vrlo preciznom objašnjenju! Nisam taj termin čuo u Istri, gde sam najviše živeo...

I ja se zahvaljujem ... Naučio sam nešto novo  :super

Nemojte zahvaljivati, naučio sam i ja dosta toga  od vas. Samo moram negdi Jelu pronaći i skenirati.

Motorni jedrenjak '' Jela '' u Šibeniku negdje pred sami rat.

Između brojnih fotografija odabrao sam ovu iz brodogradilišta Jakova Torića u Šibeniku. Snimljena je po oslobođenju Šibenika 1944. godine. Šljakaju svi, mali i veliki na obnovi drvenjaka. Ovaj  dobro ugojeni partizan tisne bluze veselo se smješi.

Sjajno brodarski ... Kako samo uspevaš da povežeš fotografiju sa odgovarajućim brodom ... Priče o ovim brodovima su značajne jer se jako retko o njima govorilo ...

Ja, nažalost, nemam toliko znanje da povežem fotografije brodova sa pričama o njima .... Nažalost, većina fotografija koje posedujem nema nikakav podatak na poleđini iste ... Tako da prilažem fotografije a ako neko zna o kojim se brodovima radi, bilo bi lepo da napiše neku reč  ...

[attachment=1]

nepoznati M/J u pozadini ...
[attachment=2]

Sjajne slike Dread. Kod mnogih mojih slika koje sam skenirao, stavljao sam legendu s poleđine. Ponekad mi pomognu stariji ljudi, a danas je takvih sve manje.

Dread čini mi se da onaj gornji jedrenjak ima tri jarbola. Od prednjeg se vide pripone. Po izgledu krme, jarbolima i načinu bojadisanja mogao bi biti Jadran iz III. POS-a.

Hvala brodarski ...  :super

Evo još jedne nepoznate ....

[attachment=1]

To bi mogao biti p/b '' Naš ''.

Meni ovaj brod ^ (inače, snimak je napravljen 1944. na Visu) po nadgrađu i drugim detaljima liči na p/b "Ston"

Evo jedne fotografije p/b "Ston". To je bio parobrod "Jadranske Plovidbe" koji je ušao u sastav Obalske komande Split u septembru 1943. godine. Nakon popravka oštećenja u Bariju, plovio je za Vis, prevozeći ratni materijal i borce. Nakon oslobođenja Dalmacije, održavao je redovnu putno-teretnu rutu, a učestvovao je i u prevozu jedinica za Mostarsku operaciju.

[attachment=1]

Zanimljivo i poučno Dread.
Kad su Dubrovčani kupili brod 1909. nisu se mogli dogovoriti kako će ga nazvati. Našli su zajedničko rješenje i nazvali ga '' Naš ''. Brod je pripadao Obalnoj paroplovidbi s.o.j. u Dubrovniku. P/b ''Naš '' kupuje Dubrovačka paroplovidba od Jadranske plovidbe sa Sušaka 1928.  i daje ime  Ston. Dubrovačka paroblopvidba fuzionira se 1922. s Ungaro Croatom i nastaje Jadranska plovidba. P/b Naš nikada nije plovio u floti Jadranske plovidbe kao Ston. Sto je zajedn s posadom prešao u partizane listopada 1943. održavao je redovitu prugu Vis-Hvar- Vela Luka-Korčula i Vis - Hvar- Bol- Jelsa. zajedno s Moravom otvorio je dvije prve partizanske pruge na Jadranu. Ni partizanima lova nije bila mrska, pa su naplaćivali kartu ljudima 40 kuna po nautičkoj milji. Ston je brisan iz flote Jadrolinije 1965. godine.

 :super ... eto rešenja zagonetke ... Dakle u pitanju je isti brod sa dva imena ...

Opet nešto novo saznajemo .... brodarski, izgleda da za tebe nema tajni   :)

Ajmo opet u Šibenik. Partizani postrojeni na Makalinoj rivi za ukrcaj. Gledajući sliku s lijeva prepoznajem brodove:  Cetina i Sitnica.
Uz mulo Krka vezan Ston.

Ovdje vrije k'o u najradnijoj kosnici.

Nakon desanta Jadrane nije baš tako vrilo.

Brodarski, mislio sam na ovu informaticku razmjenu.......

Jedan prilog obnovi lučke infrastrukture. Toliko nije bitna obnova, koliko ova nekadašnja desantna splav pretvorena u bager. Slika je snimljena u Šibeniku kod korijena gata Krka. Vjerujem da se radi o  obnovi samog gata . Slikano prije 1955. godine ili neposredno nakon završetka rata.

Još jedan prilog išćanskoj floti iz 1937. godine. U prvom planu p/b Pelješac, iza njega Velebit i Jela. Velebit i Jela su pomoćni brodovi mornarice NOVJ.

"Peljesac" lici na carsku jahtu.....

Radio operateri na parobrodu "Knin" ... 1944. godine.

[attachment=1]

Sramota me što sam zapostavio pomoćne brodove. Ti brodovi su vrijedni i važnio dio hrvatske i jadranske povijesti. Neki od njih predstavljaju tipične primjere hrvatske i talijanske brodogradnje u drvu, a neki su pak doplovili iz bijelog svijeta. Tipičan primjer čuvene nizozemske brodogradnje u željezu je m/j Orjen.
Šime Kozulić i drugovi kupili su iz druge ruke loger porinut u brodogradilištu Wortelvoer u Rotterdamu.Bio je duljine 33 i širine 6,7 metara, nosivosti  300 tona. Pogonski motor Steywal razvijao je brzinu od 7 čvorova. Do rata je prevozio teret po Jadranskom i Sredozemnom moru. Nije poznato kad je kupljen. Zna se samo da je kupljen u Italiji i bivše ime Giuliano Casandrini.
Od rujna 1943. Orjen je stalno na liniji prema Italiji. Bio je najpogodniji za prijevoz benzina u bačvama za viški aerodrom. Prevozio je Orjen i zbjeg, naoružanje i druge terete na liniji Vis- Bari- Monopoli. Orjen je 1943. lakše oštećen u Bariju kad su Nijemci bombardirali luku. Sudjelovao je i u završnim operacijama.
Ratna posada: Drago Kozulić, Neven Gojdanić, Ivo Mazarović, Miljko Kozulić, Julio Gojdanić, Mirko i Joso Smoljan ( svi iz Ista).
Dinko Fafanđel iz Raba,Tonči Kleva iz Oliba, Ivan barić iz Iža, Josip Matešić iz Molata, Sandro Matešić iz Silbe. Komesar Tugomir Žižak iz Trogira.
Poslije rata brod je nacionaliziran i predan Jadranskoj slobodnoj plovidbi iz Rijeke.Kasnije je dodijeljen Obalnoj plovidbi Zadar. Orjen je rashodovan 1965. i izrezan u Svetom Kaji.
Po mom sudu Orjen je činovnički otpisan. Taj koji ga je otpisivao možda ga nikad nije vidio u živo. Tko imalo ima pojma o brodovima može to po  izgledu iz rezališta zaključiti. Orjen je po svojoj konstrukciji mogao od šale doživjeti 100 godina i danas vozikati turiste po Jadranu. Šteta, od njega su nam samo ostale dvije slike.

Zanimljivo kako ljudi postave temu i kasnije je ne dorađuju.
Da se ne prepusti zaboravu i zamre spomenut ću još jedan brod.
Dinko Vidan iz Stomorske kupio je škuner Snow Flake 1938. godine i nazvao ga Hrvat.
Snow Flake je porinut 1880.u brodogradilištu Brundrit&Co, Runcorn, Chesire, Velika Britanija. Bio je drvene gradnje, tipa škuner i imao je 26,5 metara duljine. Nosivost 220 tona. Uz dva jarbola kasnije je ugrađen i brodski motor.
 talijani 1941. preuzimaju brod i daju mu ime Dalmatia, a partizani 1943. vraćaju ime Hrvat. Plovio je kao pomoćni brod Mornarice NOVJ. Mislim da je bio u IV.POS-u.
brod je poslije rata nacionaliziran i dodijeljen Brodarskom poduzeću Lovćen iz Kotora. Plovi za crnogorsku Prekookeansku iz Bara do 1969. godine. U tom periodu ime broda je ispisano ćirilicom na provi. Kupuje ga zadruga Porin 1969. i već 1971. prodaje Transportno trgovinskom birou Split. To poduzeče je likvidirano 1971., a u Zadru je bio vezan Hrvat. Brod je bio metom lopova i 1975. je potopljen u Kožinu. Motornom pilom su mu ispilani bokovi i brod je potonuo. Mala pričica o ratnom veteranu. na slici je Hrvat uz bok Tare, jednog istinskog veterana.

Još dvije slike Hrvata. Jedna u svečanoj prigodi, a druga na mrtvom vezu u Zadru. U Zadru je vezan uz Zrmanju ili Bokanjca. Prije bih rekao uz staru Zrmanju, vodonosca negadašnjeg Jugotankera. Nedugo nakon toga je i potopljen.

Svečana zastavna gala. Biće za Dan mornarice.

Da se i ja dodirnem ovog slavnijeg djela naše zajedničke prošlosti.
PČ-8 Udarnik, prvi saveznički brod koji je uplovio u Trst 5/5/1945g.
Brod je bivši nemački I-boot(desantno jurišni čamac, dobiven od Britanaca u zamjenu za potopljeni NB 13(potopio ga Britanski avion u Olibu 21/10/44g.)
06/05/1945g uplovljava u Trst 5 brodova Kvarnerskog pomorskog sastava.
Za otvaranja plovnog puta do Trsta prilikom minskog izviđanja i obilježavanja minskih prepreka izgubljeni su jedan MS(motorna splav) i čamac sa komandantom i dva mornara NB 14.[attachment=1]
Još jedna slika MS-2 snimljena 1944 pri prevozu tenka sa Visa.[attachment=2]

Dali netko ima podatak koliko je ukupno bilo motornih splavi ,te dali su za te brodove imali izraz "Invazione"?

MS 2 (druga slika sa ML-ovog posta) me neodoljivo podseća na PJT 401 - (pomoćni jurišno transportni) koji je jedno vreme u periodu 1981-1985 držao prugu Fažana-Brioni Fažana. Interesantno je da je taj brod imao kormilo u krmenoj tureli, kormilarilo se NOGAMA! Zvali smo ga "rogonja" zbog izraženih pramčanih statvi, kao i kod MS 2.

Jna, u Frontu bi ti glavni urednik Šime Kronja odgovorio: Imamo dovoljno splavi, koliko je potrebno za potrebe mornarice.

MS 2 pripada tipu LCM Mark1. Nosivost 36 t, 48 stopa preko svega.

U redu ,idem  postaviti ovako pitanje koji od ovog tipa brodova (desantni) bio u sastavu IV obalnog sektora i
uplovio u slobodan Trst među prvih dvaju brodova mornarice NOVJ??
Teško pitanje ali valja probati!

Ne bih rekao da je teško pitanje. Sad se ne mogu sjetiti koji su. Dade se provjeriti u tadašnjim ratnim izvješćima. Našao sam da je naišla 5. svibnja jedna motorna splav na minu uz oblu Istre.  Četiri člana posade su poginula,a dva ranjena. Ne kaže se koja je to splav. To je možda bilo kod Krnice. Sad ne mogu naći točno izvješće.
Možda je Pribilović zapisao u svojoj knjizi o IV POS-u? Vjerujem da je on to pedantno naparavio i ostavio zapisan trag.

IV POS je u zadnju zadaću prevoženja 8. korpusa izvršio od 24. veljače do 7.ožujka 1945. godine na relaciji Omiš-Zadar. Zatim dolazi do gašenja POS-a. Njegovu ulogu preuzela je Pomorska obalna komanda Split u sastavu Pomorske komande srednjeg Jadrana. Tu treba tražiti daljnje informacije.

MS su pripadali I i II desantnoj flotili(l. Vis) koje su formirane u augustu 1944 od 12 motornih splavi(kao što je brodarski napisao LCT-Landing craft Tanks) koji su dobijeni od saveznika.
Jedna slika modela[attachment=1]

G. Brodarski ,možda mi pomognete da složim mozaik a tiče se mojie obitelji konkretno mog oca koji više nije živ ,a po pričanju iz djetinjstva pokušavam složiti njegov ratni put.
Naime u vojnoj knjižici u rubrici jedinice stoji -Mosorski odred.IV POS,V POS,IV POS,K-dan Pom flotile M.S ,ambulanti Pom Kom Sjev. Jadran.
Od dolaska na Vis služio je prvo na Partizanki,zatim na desantnim brodovima,takođe iz priča znam daje između ostalog sudjelovao u operacijama oslobađanja Istre i Kvarnera te da je bio drugi brod u slobodnom Trstu(zato me interesira o kojem desantnom  rijeć), dabi jedno vrijeme nakon rata bio u sanitetu na Rijeci!

Mosorski odred je postojao već 1942. godine. Nisam siguran, ali mislim da je već 1941. izveo neke akcije. Tu su većinom bili ljudi sa splitskog područja. Odmah po dobivanju uputstva započelo je formiranje IV POS-a. To je bilo iza 26. listopada 1943. godine.
Što se tiče operativnih postrojbi ( mornaričko pješaštvo, naoružani brodovi, pomoćni brodovi itd ) one pripadaju sektorima od II-IV. Kasnije je uspostavljen V. sektor.  Za određenu vrstu operacije uzimale su se osnovne jedinice iz pojedinih sektora tipa bataljuna mornaričkog pješaštva. U suradnji s drugim postrojbama KOV-a one su sudjelovale u raznim operacijama ( desant na Rab, Lošinj, Brseč ili oslobađanje Trsta). Pomoć u prevoženju  pružale su pomoćni brodovi sakupljeni iz raznih sektora. Zaštitu konvojima davali su NB i PČ opet iz II, III. ili IV. sektora. Takve snage skupa s mornaričkim pješaštvom možemo nazvati namjenski organizirane snage za određenu vrstu operacije. Zbog svega toga nije baš ni lako pronaći pojedinca ili pojedini brod u svemu tome. Snage su se organizirale kako je situacija nalagala. Bilo bi dobro kad bi mogao naći Zbornika NOR- na moru Tom VIII. knjiga 3. Izvjesnu malu pomoć može pružiti Zbornik IV. POS-a. Možda je ipak najznačajnije djelo Zbornik Ratna mornarica u završnim operacijama. Sve je to nekad bilo dostupno svima. Ni prije 30 godina ljude to baš nije zanimalo. Svi su radije studirali Zagora i Čika, a doktorirali na Tex Vileru. Potraži negdje ove knjige. Možda ih je netko i sačuvao.

U oslobađanju Istre i Kvarnera mornarica je prevezla 5486 vojnika istovremeno osiguravajući desant 26. dalmatinske divizije, 9. udarne divizije i Kavarnerskog odreda mornaričke pješadije.
Uz Pulu Trst je bio najveće uporište na tom pravcu napada. Prvi je uplovio u Trst PČ 8 5.svibnja. U isto vrijeme još su trajale borbe u Istri i za Pulu. Trebalo mu je puna dva dana dok je savladao minska polja  od pulske uvale Soline do luke Trst. Nimalo laka ni bezazlena zadaća. Slijedeći dan tj. 6. svibnja uplovljavaju PČ 4,11 i 53 kao i NB 3 i 4 iz flotile Kvarnerskog sastava.
Tek 7. svibnja u 11 sati uplovljavaju engleski razarači i drugi saveznički brodovi.
Nigdje se ne spominju desantne splavi. Iz razumljivog razloga. Nisu tad ni bile prijeko potrebne. Pješaštvo je došlo u Trst kopnom.
Nadopuna mala. PČ 8 uplovio je u 18 sati. Ostali brodovi uplovili su sutradan u 16.30 sati.

06/maja/1945 godine u Trst  je stiglo pet brodova Kvarnerskog pomorskog sastava(NB-3,NB-14,PČ-4,PĆ-41 i PČ-53). Rt Savudrija još su držali Njemci, tamo je bila obalna baterija. Pored toga i minskih polja sastav je plovio u posebnom marševskom poretku, naprijed su dva PČ-ja vukla minolovku a za njima su plovili ostali u stroju kolone. Nakon dolaska u Trst dve su PČ-ja odmah upučena u Gradež koji je predstavljao najzapadniju etničku točku.
Ovo je usledilo nakon naredbe da se pomorskim snagama posjednu sve luke od Pule do Soče, organizuju lučke i pomorske vlasti, preuzmu brodogradilišta i brodovi.(naredba od 02.maja.1945)[attachment=1]Pred iskrcavanje u Trstu.

Upravo tako ML. Ništa dodati ni oduzeti.

Zahvaljujem, naravno teško je u cijeloj velikoj prićii  izdvojiti čovjeka   i brod ali valjalo mije pokušati.
posjedujem knjigu IV POS s posvetom povodom 40-godišnjice formiranja,nažalost u njoj nisam našao odgovor ,pa sam pokušao preko foruma ali nema veze najvažnije je da je Istra naša,a njima pokojnima -HVALA!,Što se tiče Zagora bio mi je fora do 10 godine života(ipak morate početi čitati s lakšim štivom)problem je mislim kada vam Zagor uđe u rubriku"najdraža knjiga koju ste ikad proćitali"
PS
Molim podatke o imenu komandanta Belog orla period1944-45 Malta ,več sam tražio u topicu -ali ništa,kao nagradu stavljam orginalne fotografije vađenja srušenog Italijankog cepelina( PULA WW1 )!

Jna,
koliko sam mogao razumiti otac ti je bio na Partizanki. To je bio brod izravno pod Štabom mornarice. Kasnije je služio kao Biserka. Ne treba ga brkati s korvetom Partizanka.

Točno, brod pri štabu mornarice , "puno ljepih prića ali se nesmi kazat"

Jna, nasao sam na 'Maketarstvu" fotografiju koja prikazuje tri oficira i podoficira; snimljeno na "B. Orlu" na Malti 3/1945.

S lijeva na desno : komandant "B. Orla" - ime nije poznato, Kern, Saksida, nepoznati podoficir

Mozda netko prepozna komandanta. 

[attachment=1]

Pokusavajuci doci do imena k-ta "Belog Orla" naisao sam, za ovaj topic istina ne od direktnog interesa, do imena komandanta korvete "Nada"; 1944/45 - to je rezervni porucnik fregate (u cinu porucnika fregate je i napustio KJRM  1936.g.) Dimitrije Omersa.

On je "Nadu" i dovezao u Jugoslaviju nakon rata (kasnija "Partizanka").

A, do imena drugog komandanta - nastojati cemo doci.

Gospodine Jadran, najljepše zahvaljujem na vašem trudu i entuzijazmu.Mislim da sam na dobrom tragu ,časnik Kern mi je u fokusu i moram ići u tom smjeru, kada složim i taj mozaik postaviti ću tu istinitu i interesantnu priću na ovaj forum(u rubrici KJRM)!

Citajuci pocetak topica FF o "Higginsi u JRM" datiranu jos 2.11.2008. naisao sam i na sljedece:

"Januara 1945. 2. odred pod komandom M. Lepetića sa jahtom "Beli Orao" (komandant por. Konstatin Jeremić) napušta Maltu i upućuje se u Livorno, gde mu je za operativnu zonu određeno Tirensko more."

Sve to navodi da je oficir sasvim lijevo na ranije postavljenoj fotografiji najvjerojatnije "komandant por. Konstantin Jeremic".


Evo, mozda ce to biti trazeni odgovor za jna.

Zahvaljujem!

Legenda ispod slike kaže sve. Materijal se krca u kamione dobivene od Engleza. Slabo se obrađivao ovaj dio povijesti. Jedino se u knjizi  '' RM u završnim operacijama '' nešto natuknulo o količini materijala dobivenim od saveznika.

Desto, iza krme mu je preko 100 godina. Upamtio je ratove a i lijepe cure.

Još jedan veteran partizanske mornarice. Danas prevozi gologuze turiste.

  
Kao naoružani partizanski brodovi iz Sućurja bili su:
1. leut Tugomira Kumarića i Ivana Franičevića Ivine, poznat kao PČ-43 - potopili su ga njemački topovi sa Vidove gore iznad Bola, kod Basine blizu Starog Grada, 28.08.1944.
2. leut Dominika Vujnovića i Katice Kačić Bartulović, kao PČ - 45 , vratio se iz rata.
3. leut ribarske zadruge "Sloboda", koji je kao drugi partizanski brod na Jadranu potopljen u borbi s Talijanima 1.5.1943.kod uvale Smrska podno Bogomolja.
Pod zapovjedništvom Lučke kapetanije u Visu bili su:
4. Leut Mate Slavića
5. brod  "Nada" Ivana Vuljana Dudina
6. trabakul "Pomoćnica kršćanska" Pavla Bonačića.
7. Drugi leut ribarske zadruge "Naprijed" kao PČ - 43.Vratili su se neoštećeni.
Izjava Tugomira Kumarića i Ante Degirolama, data 28.06.1996. i "Hvarski zbornik" ; Hvar 1974 br.2 str 241
Citat iz knjige"Na punti Hvara povijest Sućurja" autor Nikola Anić

U knjizi je i nekoliko fotografija spomenutih brodova, pokušat ću skenirati i postaviti.

Brod za prijevoz ranjenika - Marin II. Slika je malo mutna zahvaljujući kombinaciji nemirne ruke, kamere na mobitelu, neopisive gužve i uskog prolaza.

[attachment=1]

Jedan MS

[attachment=1]

bok, ja sam marko kolanović, unuk marka kolanovića iz privlake, vlasnika mj aleksa ( mosor), zanima me posto ste vi objavili tu sliku moga alekse, jeli mozda ikako postoji jos koja fotografija koju mozda posjedujete da mi je proslijedite ako nije neki problem, uz taj brod moju obitelj vezu jako lipe uspomene pa ako imate sto volia bi to imati. hvala unaprijed
Marko Kolanović

Marko, nadje li se - tvoje je kako te i patri.
Ako imas koju noviju fotografiju Alekse - prilozi.

http://www.martinabela.hr/
evo ovo je danasnji izgled moga alekse   >:(
brod vise ne lici na sebe i nema dusu koju je ima ali i dalje zivi. tata ga je prije par godina prvi puta vidija nakon sto ga je dida proda i rasplaka se ka malo dite. on ga je pripozna jer mi je reka da je taj brod bija ponos naseg kraja i da su mu ostale glavne crte trupa iste ali je po meni  unakazen. kad dodem doma uzeti cu slika pa priložiti

Jadrane,
lakše ti je naći bocu prave maraštine nego Aleksu. Inače, maraština se u Vodicama ne pravi više od 40 godina.
Aleksa će pričekati dok se nešto ne iskopa. U Državnom arhivu Zadar o njemu nešto imaju. Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu se slučajno preziva Kolanović i iz Privlake je.

rođak mi je to, znam znam nego san tija viditi ima sto jos dodatno

Hvala MarkoKolanovicu!

jos jedna fotografija "Jele"

[attachment=1]

pozdrav!vidim da je poprilično slika uploadano...zanima me da li ko ima slike nekog od račiških brodova u novj?(B.Jelačić, Frankopan, Jastreb, Marija Jordan, Velebit, Bogu hvala, Bože pomozi, Danica, Dva druga, Hvala Bogu, Maksim Gorki, Marija, Marijan, Mir vami, Miloš, Nada, Omladinac, Slavni Josip, Sretna sloboda, Sv. Ante, Sv. Trojica, Uskok...)hvala!

Regarding the MS Landing barges, they are not LCM. They are a British built craft called “Cargo Lighter Ramped”

I posted a question a few years ago on another forum:

http://forum.axishistory.com/viewtopic.php?f=12&t=123033

Dave G
The PT Dockyard

Excellent info Dave, thank you very much.  :super :super :super

Do you have any other information about this class of landing crafts? Like how many was built, where they were built, who used them....

Let me dig around a little.

Što se tiče Motornih Splavova, u MG I/89 stoji:

deplasman: 35 t
dužina: 16,8 m
širina: 5,5 m
gaz: 0,6 m
nosivost: 30 t
pogon: dva benzinska motora sa po 80 KS
brzina: 7 čvorova
posada: 4 člana

Motorni splavovi u toku desanta na ostrvu Cresu.

[attachment=1]

Desto još plovi i izgleda da je u vrlo dobrom stanju. Jedan je s popisa  pomoćnih brodova.

Parobrod "Morava"

Parobrod Raša.

[attachment=1]

Parobrod Vrmac.

[attachment=2]

Spomenuta je Nirvana kasnije u JRM školski brod Lavsa. To je bio prvi jedrenjak za turistička krstarenja u Kraljevini Jugoslaviji. Ratna stradanja ostavila su na njemu traga i poslije rata je bio dobro obnovljen. Svaka kabina imala je ormarić s lavandinom. Nešto prekrasno, ručni rad. Niti Nelson nije imao bolje. Zlarinska luka pred rat. Nirvana sasvim lijevo.

Da, obbnova mu je rađena u Tivtu. Ako stignem postovaću par dokumenata koji govore o tome.

Izbrišite upitnik kraj m/b Soča.
Napravljena je 1938
Najviše je vremena provela u Tivtu, bar prije rata. Nije puno plovila do '41.
Onda su je zaplijenili Italijani, a onda naši. Pa je malo više "tukla" more.
Sada joj se zna i originalni vlasnik i originalno ime, ali se onda (1945) nije smjelo pominjati, ne znam da li je i sada pametno...  ;)
Nekada je "Soča" bila "jahta", ni manje ni više nego kraljevska...

Sređeno.

[attachment=1]

Bakar na ruti Vis – Bari. U jesen 1943. »Bakar« je pod zapovjedništvom kapetana Ante Matešića isplovio prema Bariju pod stalnom prijetnjom da ga otkrije i potopi neprijateljska avijacija. Održavanje pomorskih veza između Visa i luka Južne Italije bilo je redovito već koncem 1943. godine. Brodovi su prebacivali u Italiju naše ranjenike i zbjeg (više od 55 tisuća uglavnom staraca, žena i djece i 11 tisuća ranjenika) a na povratku dopremali savezničku pomoć

Motorni Splav 5 27.07.1944. godine na visu za vreme takmičenja u plivanju povodom proslave dana ustanka.

[attachment=1]

[attachment=1]
[attachment=2]

Fantastične slike, Motorista!

Prodaje se NIRVANA stara 95 godina.

Imamo li snage i volje da očuvamo brod iz 1921?

http://www.bolha.com/navtika/motorna-plovila/motorna-plovila-nad-10m/motorni-jedrenjak-nirvana-1921-1304740205.html

Jedan MS, ali gde...

[attachment=1]

A gdje bi drugo bilo nego na Visu, točnije u Komiži :)

[attachment=1]

Na jednom od pomoćnih brodova mornarice NOVJ, verovatno transport goriva na nekom od motornih jedrenjaka prilikom nekog od desanta na ostrva.



[attachment=1]

Grupa pomoćnih brodova mornarice NOVJ predvođena jednim MJ, možda će Brodarski i Jadran znati pobliže šta, gde i što  :)



[attachment=1]

Dva MS-a i vaterpolo utakmica.

[attachment=1]

<moga bi biti Orjen

Vis 1944g popravka oštećenih plovila

[attachment=1]

Slika je lošija,maketa prvog sanitetskog broda Mornarice NOVJ MARIN II.Brod je potopljen kod Visa 11 V 1944.

[attachment=2]

I ja sam prije par godina objavio jednako lošu sliku, doduše u boji, snimljenu u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu. Vidljiva je na donjem linku, odnosno dvije stranice unatrag.

Ukrcavanje na Visu.

[attachment=1]

Prevoz ranjenika na Vis 1944.

[attachment=1]

Jedan pomoćni brod i jedan PČ.

[attachment=1]

Nešto što do sada nismo imali, MS-10




[attachment=1]

Još jedna fotografija sa MS za koju mislim da nemamo. Nažalost, ovom se ne vidi broj.




[attachment=1]