PALUBA

Kopnena vojska => Specijalne jedinice => Topic started by: dzumba on November 27, 2009, 08:46:45 pm

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on November 27, 2009, 08:46:45 pm
Znam da nije popularno kao pisati o specijalnim jedinicama, ali malo teoretskog pristupa i edukacije, uključujići i kritiku napisanog, neće da škodi. 

U čemu je osnovna razlika između teroristički, diverzantskih i pobunjeničkih dejstava:


Teroristička dejstva se u najkraće mogu definisati kao oružana ili primarno oružana forma manifestacije (ispoljavanja) terorizma. Za terorizam nema jedne opšte prihvaćene definicije, ali se na bazi analize različitih definicija može nedvosmisleno zaključiti da se tu radi o organizovanoj primeni nasilja od strane pojedinica ili grupa, motivisanih političkim razlozima, s ciljem da se svoja volja nametne organima vlasti ili građanima izazivanjem straha, kolebljivosti, zebnje, defetizma i panike. Dakle radi se o izazivanju straha primenom nasilja prema kolektivitetu (vlasti, državi, građanima) inspirisanih pre svega političkim razlozima (promena državnog uređenja, promena vlasti, rušenje države, otcepljenje dela državne teritorije i sl.)

Teroristička dejstva predstavljaju kriminalnu delatnost, čija su osnovna obeležja nelegalnost delovanja , neselektivnost u primeni nasilja i njegova organizovana primena. Izvode ih u miru i u ratu nelegalne - protivzakonito (i protivustavno) formirane grupe i organizacije, ilegalnim i nelegalnim metodama i sredstvima. Cilj dejstva je zastrašivanje pre svega civilnog stanovništva, dok je krajnji cilj destabilizacija sistema, države, promena režima, razbijanje države i(ili) otcepljenje dela teritorije.

Diverzantska dejstva izvode u ratu diverzanti - sa stanovišta međunarodnog ratnog prava priznati borci-vojnici.  Radi se o priznatoj, dozvoljenoj vojnoj aktivnosti čiji su nosioci (izvršioci) zaštićeni sa stanovišta ratnog prava (ako budu zarobljeni), uz uslov da se pridržavaju običaja i propisa međunarodnog ratnog prava. Diverzantska dejstva su prvenstveno usmerana prema vojnim jedinicama, licima, objektima i sredstvima, kao i objektima i sredstvima koja se koriste u vojne svrhe ili imaju vojni (odbrambeni) značaj. Diverzanstka dejstva nisu neposredno usmerena na nanošenje gubitaka civilnom stanovništvu, kao i objektima koji (jedino) služe za zadovoljavanje njihovih potreba. Dakle, bitna karakteristika diverzantskih dejstava je selektivnost objekata dejstva. Cilj diverzantskih dejstava je stvaranje povoljnih uslova glavnim vojnim snagama (jedinicama) da što uspešnije izvrše osnovni zadatak(e) kako bi se ostvarila pobeda u ratu.

"Pobuna je masovna akcija individualno i po broju neodređene grupe ljudi radi nasilnog obaranja nekog društvenog ili državnog sistema ili radi suprostavljanja nekom organu ili nekoj meri državne vlasti" (Poliitička enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1975.g, str.737 )

Iako je definicaja na prvi pogled jasna u praksi se različito tumači i objašnjava. S jedne strane to može biti politički oblik borbe do koga dolazi zbog zaoštrenih socijalnih odnosa i grubih postupaka vlasti, pa u principu može biti i pozitivan (progresivan). Sa druge strane to može biti tumačeno i kao sukob neke nacionalno potlačene etničke zajednice sa državnom i nacionalnom zajednicom u kojoj žive, što takođe može biti shvatano kao pozitivno delovanje. Vrlo često se pobuna, posebno oružana pobuna identifikuje i sa ustankom, koji ima dublje motive i dalekosežnije ciljeve, a i širi obim. U praksi izraz "ustanak" se pridaje pokretu i delovanju za koji se ima simpatija, dok se pobunom označava masovna akcija sa kojom se ne slažemo.

Oružana pobuna je oblik pobune u kojem su njeni učesnici, svi ili delimično, snabdeveni oružjem ili oruđima podobnim za napad i odbranu, pri čemu za kvalifikovanje pobune kao oružane nije potrebno da učesnici stalno nose oružje, već je dovoljno da ga u tu svrhu poseduju i da se njime ili povremeno koriste ili drže na mestima odakle ga mogu lako upotrebiti. (Poliitička enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1975.g, str.737 )

Za oružanu pobunu se kaže da predstavlja i oblik prevratničkih dejstava koji podrazumeva od organizovane skupine tajno pripremanu oružanu akciju radi nasilnog obaranja postojećeg ustavnog poretka. (Obren Đorđević, Leksikon bezbednosti,Partizanska knjiga, Beograd, 1986.g. str.267 i 295).

Za oružanu pobunu, kao i za teroristička dejstva je karakteristično i uplitanje od strane stranih obaveštajnih službi u vidu neposrednog organizovanja i (ili) pružanja pomoći (materijalne , političke, psihološko-propagandne)  pobunjenicima, odnosno teroristima.

Pobuna, a posebno oružana pobuna se praktično u svim društvima tretira kao kriminalni akt.



Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on November 27, 2009, 08:51:57 pm
Da bi oružana pobuna imala "pravo" da se nazove pravednim buntom naroda protiv tiranije potrebno je da objektivno ta prava budu bitno ugrožena i da se ne mogu povratiti (dobiti) ni na koji drugu način do oružanim nasiljem. Osnovni sadržaj oružane pobune je oružano nasilje kao odgovor na nepravdu manifestovanu kao nasilje države prema građanima i drugim etničkim grupama. To oružano nasilje mora biti usmereno prema nosiocima državnog nasilja, onda kada se to nasilje od strane države sprovodi, a nikako prema mirnim građanima, a posebno ne prema političkim neistomišljenicima ili drugim etničkim grupama samo zato što su druge nacionalnosti. Tokom oružane borbe pobunjenici moraju poštovati osnovna ljudska prava kao što su pravo na život, mišljenje, pravo na fer suđenje i sl. Ako to ne čine identifikuju se sa banditima-kriminalcima. U celini pobunjenici moraju svoju pravednost i legalitet obezbediti "dobrim"ponašanjem. Svakako, pored oružanog nasilja sadržaj pobunjeničkih dejstava su i psihološko-propagandna dejstva, kao i politička borba u smislu ukrštanja argumenata sa protivničkom stranom preko političkih predstavnika (partija) i sindikalnih pokreta u zemlji i inostranstvu.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: trpe grozni on November 27, 2009, 08:52:03 pm
Iskreno, mene ovo interesuje, ja bi hteo jos. :D :D :D


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on November 27, 2009, 09:10:48 pm
Evo "još", a biće i kasnije (narednih dana). Uzgred, ovo što postavljam je moj originalni, tekst (naravno korišćeno je više izvora, literatura koja se navodi) koga su drugi dosta kopirali i prepisivali, pa ko velim da ga još više koriste. Kopiranje, prepisivanje bez navodjenja autora je dozvoljeneo. Kao i kritika u cilju poboljašanja.


Nema danas u svetu značajnije države  koja u većoj ili manjoj meri nije izložena različitim oblicima terorizma, motivisanog različitim idejama i htenjima, a koga sprovode raznorodne grupe, organizacije i pokreti. Koncem dvadesetog veka terorizam je postao globalna opasnost koji ugrožava mir, bezbednost i napredak ne samo pojedinih režima i država, već i čitavih naroda i regiona. Zato su fenomen terorizma i borba protiv terorizma već duže vreme predmet studioznog izučavanja ne samo na nacionalnom nivou ugroženih država, već i međunarodnih nevladinih i vladinih organizacija (OUN, OEBS pre svega). U cilju što uspešnije borbe protiv terorizma uspostavljaju se različiti oblici međudržavne sradnje, formulišu i usvajaju međunarodni pravni akti o borbi protiv terorizma, organizuju i osposobljavaju postojeće snage odbarne i pripremaju specijalizovani organi i jedinice.

I ako terorizam gotovo sve države svrstavaju u najteže oblike ugrožavanja sopstvene i bezbednosti međunarodne zajednice, činjenice govore da su u pogledu kvalifikacija terorizma i terorističkog delovanja pojedinih grupa, pokreta i organizacija u različitim državama, prisutni dvojni standaradi. Takvo ponašanje je posebno karakteristično za velike i moćne države i članice dominantnih vojno-političkih saveza kakav je NATO-pakt. U međunarodnim odnosima sve države se rukovode prvenstveno sopstvenim interesima. Ekonomski i vojnički moćne države u prilici su da svoje interese nameću drugima ili ih ostvaruju na račun drugih, manje moćnih država i naroda. Iz tih razloga se terorizam, koga sprovode neki, u prvom redu separatistički pokreti i(ili) organizacije, od strane velikih sila i blokova, kada to odgovara njihovim interesima, kvalifikuju kao borba za socijalnu pravdu, demokratiju, ljudska prava, slobodu i sl. U drugim slučajevima, kada je delatnost takvih grupa i pokreta uperena protiv njihovih interesa i(ili) interesa njihovih saveznika, pa čak kad te grupe i pokreti u svojoj borbi ne sprovode terorizam, takva delatnost se kvalifikuje kao teroristička, primenjuju se najoštrije represivne mere i sankcije, krše međunarodne pravne norme i zahteva od trećih država da te mere i sankcije ako ne odobre, a ono ne osporavaju.

Kvalifikacija da je neka grupa ili pokret teroristički prvenstveno je rezultat političkih interesa onih koji tu kvalifikaciju donose, a tek potom i objektivnih činjenica koje proizilaze iz načina konkretnog delovanja takvih grupa, organizacija i pokreta.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: Rocker on November 28, 2009, 06:20:24 am
Sjajne definicije, samo nastavi!  :klap


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on November 28, 2009, 05:20:07 pm
                    Uporedna razlika između diverzantskih i pobunjeničkih dejstava


                         Diverzantska dejstva                                                      Teroristička dejstva[/b]
Cilj        Prvenstveno vojni:                                                            Prvenstveno politički:
              a)uništenje neprijateljske žive sile i važnih objekata;       a)izazivanje straha i nepovernja građana u državu;
             b)   pobeda u ratu                                                               b)destabilizacija i rušenje sistema i države
Objekti
dejstva
       Selektivni: vojni i ’’nevojni’’(od značaja za rat)            Neselektivni: svi koji će obezbediti posti-zanje cilja
Planiranje  Vojne komande (štabovi) - vojska zaraćenih strana     Ilegalne grupe, organizacije i pokreti i (ili) legalne organizacije tajno i nelegalno
Izvršilac       Vojne jedinice                                                                 Ilegalne - kriminalne grupe
Metod           Vojna diverzija                                                              Teroristička diverzija
Ostale
karakteristike
Poštovanje normi međuna-rodnog prava                 Nepoštovanje bilo kojih normi osim interesa terorističke organizacije


I pored nekoliko pokušaja nisam uspeo da napravim lepu tabelu. Izvinjavama se zbog toga. Pratio sam uputstvo sa foruma, ali dzaba.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on November 28, 2009, 05:59:20 pm


Osnovni sadržaji terorističkih dejstava



Osnovni sadržaji terorističkih dejstava bi bili:

1)   Pripreme za teroristička dejstva:

-   organizaciono povezivanje;
-   izgradnja obaveštajne mreže i prikupljanje potrebnih podataka;
-   naoružavanje i druge materijalne pripreme;
-   ideološko-politički rad i stručna priprema - obuka ;
-   inflitracija na prostor delovanja;
-   stvaranje uporišta na terenu, po mogućstvu u sredstvima javnog informisanja, obrazovno-vaspitnim ustanovama i državnim institucijama;

2)   Izvođenje terorističkih dejstava

a)   neoružano delovanje (dejstva)

-   psihološko-propagandna dejstva;
-   neoružano nasilje (ucene, pretnje, pljačke, paljevine, fizičko maltretiranje, demonstracije sa nasiljem, štrajkovi sa nasiljem)
-   štrajkovi, javni protesti (građanska neposlušnost), demonstracije, bojkot (1)
(1)   Ovi načini ispoljavanja terorističke aktivnosti nisu sami po sebi (direktno) terorizam, jer to mogu da budu i najčešće jesu legalne forme ispoljavanja nezadovoljstva građana. Opredeljujući činilac da se ove forme tretiraju kao teroristička delatnost jesu motivi i razlozi za to. Ako su ovi oblici neposlušnosti inspirisani i vođeni od strane terorističkih organizacija i grupa i imaju za cilj naslino rušenje ustavom utvrđenog poretka, razbijanja zemlje i izazivanje ljudskih žrtava, tada se radi o delatnosti u funkciji terorizma.
-   sabotaže

b)   Oružana dejstva

-   atentati (uglavnom na značajne političke i javne ličnosti);
-   egzekucije (likvidacije) nad neistomošljenicima;
-   oružani napadi (pojedinačni) na organe državne vlasti u prvom redu MUP-a i Vojske (zasede, napadi na izdvojene policijske punktove i manje stanice, snajperska dejstva i dr.);
-   terorističke diverzije na značajnim objektima komunalne, putne, energetske i telekomunikacione infrastrukture; na mestima okupljanja većeg broja građana (tržnice, kafići-restorani, robne kuće-tržni centri, stadioni i sl.);
-   sinhronizovani teroristički napadi i diverzije prema većem broju lica i objekata na širem prostoru;
-   oružana separartistička pobuna ("masovni terorizam");


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: Boro Prodanic on November 28, 2009, 06:41:58 pm
Džumba. molim te nastavi o ovoj temi.

Mislim da je posebno važno da mlađi čitaoci foruma shvate razlike između ovih pojmova, ili kako neko može biti jučer terorista, danas zvanični pregovarač a sutra predsednik vlade nove kvazidržave... Ako onaj ko daje odrednice - etikete tako hoće...


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: Brok on November 28, 2009, 06:55:07 pm
Ja bih dodao i mlađe starešine koje se ne bave baš ovom problematikom, ali nikako im neće biti na odmet da saznaju i nauče nešto novo i jako korisno.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on November 28, 2009, 07:01:16 pm
2.   Pojam i sadržaj protivterorističkih i protivpobunjeničkih dejstava

U vojnoj terminologiji pojam "dejstva" uglavnom se vezuje za primenu oružane sile (oružja) prilikom izvršenja vojnih i policijskih zadataka. Tako se i protivteroristička i protivpobunjenička dejstva uglavnom vezuju za aktivnost i delovanje vojnih i policijskih organa u borbi sa teroristima pobunjenicima (kod "gušenja" oružane pobune). Međutim, ovako shvaćeno protivterorističko i protivpobunjeničko dejstvo ne mogu i ne trebaju se posmatrati izolovano od ukupnih aktivnosti i državnih organa i šire društvene zajednice u suprotstavljanju terorizmu. Zato "dejstva" sadrže i druge aktivnosti vojnih, policijskih, ali pre svega državnih "civilnih" organa.

2.1.   Suprotstavljanje terorizmu

Nasuprot terorizmu kao kriminalnoj delatnosti koja ne obuhvata samo oružano delovanje ("dejstva") stoje raznovrsne aktivnosti društvene zajednice, pre svega države na eliminisanju uzroka moguće terorističke aktivnosti, ali i organizovanju i delovanju snaga odbrane u suprotstavljanju ispoljene terorističke delatnosti.

Prilikom organizovanja protivterorističke delatnosti treba polaziti od terorizma kao procesa, u kome postoje veze i odnosi između elemenata procesa: uzroci - nosilac - cilj - žrtve - posledice.

Preduslov uspešnog suprotstavljanja terorističkim dejstvima jeste poznavanje mogućih uzroka terorizma. Otklanjanje svih uzroka koji uslovljavaju pojavu terorizma praktično je nemoguće, zbog toga što su oni mnogobrojni, različiti, pa i nepoznati. Pojedine države odbijaju da priznaju njihovo postojanje. Pored toga ne postoji opšta saglasnost o definiciji i karakteristikama terorizma. Sve to kao rezultat daje različite vrednosne sisteme u različitim društvima.(1)

(1)Dr Radoslav Gaćinović, Kako protiv terorizma, Mladost, Beograd, 1996.g, str. 135.

Veoma važno je angažovanje svih društvenih struktura, ako je reč o jednoj zemlji, odnosno uključivanje svih međunarodnih subjekata (država) različitih političkih i ekonomskih sistema a koji će se zalagati za postepeno menjanje postojećih međunarodnih odnosa (2) jer i u njima leže uzroci terorizma (pre svega međunarodnog). Takođe,  bitni uslovi uspešnog suprotstavljanja svakom terorizmu jesu ekonomska i politička stabilnost društvenog sistema, priznavanje i poštovanje (jednak tretman) svih građanskih i etničkih prava građana i etničkih zajednica.

(2)Isto, str. 136.

U načelu suprotstavljanje terorizmu obuhvata:

a)   preventivne mere;
b)   represivne mere;
c)   borbne aktivnosti - protivterorističa dejstva.

a) Preventivne mere obuhvataju:

-   vaspitno-obrazovne: razvijanje bezbednosne kulture kod najširih slojeva stanovništva, patriotizma, rasne, etničke i socijalne tolerancije i zajedništvo, sticanje saznanja o metodama i sredstvima koje koriste teroristi i sl. ;
-   normativno-pravne: donošenje potrebnih zakona kojima se inkriminišu teroristički akti, usvajanje međunarodnih konvencija o sprečavanju različitih oblika terorizma;
-   organizacione: formiranje odgovarajućih službi, organa i jedinica za borbu protiv terorističkog delovanja;
-   preventivne policijske i kriminalističke (taktičko-tehničke) mere: evidencija kriminalnih lica i njihova identifikacija, evidencija, kontrola nad prometom i korišćenjem oružja izvan vojske i policije, oružja i MES, sprečavanje falsifikovanja novca i dokumenata, kontrola komunikacija i graničnih prelaza, evidencija motornih vozila, sprečavanje prometa opojnih droga;
-   psihološko-propagandne: razotkrivanje suštine političkog karaktera terorističkih organizacija, razvijanje uverenja u sposobnost i efikasnost društva, države i snaga odbrane u suprotstavljanju teroristima, izrada i dostavljanje sredstvima javnog informisanja, međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama, informacija o teroristima i njihovoj kriminalnoj aktivnosti i dr.;
-   bezbednosne mere: fizičko i tehničko obezbeđenje i zaštita vitalnih objekata, najvažnijih državnih rukovodilaca, masovnih skupova i manifestacija, kontraobaveštajna zaštita i dr.;
-   administrativne mere: oduzimanje pasoša i sl.
   
   b) Represivne (neborbne) mere:
   
   
-   represivne policijske mere: hapšenje lica osumnjičenih za terorizam, racije, blokade, ograničenje kretanja na određenom prostoru, izolacija, razbijanje separatističkih demonstracija i štrajkova;
-   kazneno-pravne mere: krivično gonjenje lica optuženih za terorizam.

v) Borbene aktivnosti - dejstva

Obuhvataju borbena dejstva organa i jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP-a), odnosno policije i Vojske. Tu spadaju razoružavanje naoružanih terorista, oslobađanje zadržanih talaca, "čišćenje" terena od terorističkih bandi, napadi na uporišta pobunjenika i centre za obuku, oružane vojnopolicijske akcije većih razmera protiv većih naoružanih terorističkih bandi na većem prostoru. U borbene aktivnosti mogu se svrstati i akcije uzvraćanja silom kada je reč o međunarodnom terorizmu, kao odgovor na terorističke akcije koje dolaze sa teritorije drugih država (napadi avijacijom i specijalnim snagama na objekte i uporišta terorista i sl.). (3)

(3) Takve akcije vrlo često preduzimaju SAD i Izrael, a poslednjih godina i Turska. Iako u dokumentima OUN postoji mogućnost ovakvog delovanja (kao akt samoodbrane), to je u praksi rezervisano za SAD, članove NATO-a i njihove miljenike, a ostalim zemljama samo ako to odgovara interesima SAD i njenih saveznika.

Da bi suprotstavljanje terorističkim dejstvima bilo efikasno neophodno je da se organizuje kao sistem. U principu postoje dva modela odbrane od terorizma: autonomni i koalicioni i u perspektivi prošireni koalicioni model. (4) Autonomni model predstavlja prioritetno oslanjanje na sopstvene mogućnosti. I kod koalicionog modela oslanjanja na sopstvene mogućnosti predstavlja osnovu, ali uz njegovo prilagođavanje i naddržavnim (nadnacionalnim) zahtevima koalicije (saveza).
(4) Mr Milan Mijalkovski, Odbrana od terorizma, Vojno delo, br. 6/96, str. 38.

2.2.   Protivteroristička dejstva

U našoj teoriji prisutan je termin "protivdiverzantska i protivteroristička dejstva". Određuje se kao jedan od sadržaja oružane borbe a definiše  kao skup mera i borbenih dejstava protiv diverzantskih i terorističkih snaga neprijatelja, kojima se one razbijaju i uništavaju, onemogućavaju ili otežavaju njihove namere i obezbeđuju vlastite snage od diverzantskih i terorističkih dejstava. (5).
(5)Strategija oružane borbe, nacrt, ŠNO, Beograd 1996.g.

Kao cilj protivterorističkih i protivdiverzantskih dejstava određuje se "uništavanje i razbijanje diverzantskih i terorističkih snaga neprijatelja i onemogućavanje ili otežavanje diverzantskih i terorističkih dejstava u funkciji zaštite vlastitih snaga i objekata" (6).

(6) Strategija oružane borbe, nacrt, ŠNO, Beograd 1996.g.

Na početku ovog teksta istaknuta je sadržajna razlika između diverzantskih i terorističkih dejstava. U tom smislu postoji i razlika u pojmovima protivteroristička dejstva i protivdiverzantska dejstva. Protivteroristička dejstva podrazumevaju pre svega aktivnosti i dejstva vojnih i policijskih snaga u ratu, dok suprotstavljanje terorizmu podrazumeva aktivnosti i dejstva ne samo vojnih i policijskih snaga u ratu i miru (vanrednom stanju, neposrednoj ratnoj opasnost)i, već i drugih subjekata državne odbrane uključujući sve vrste preventivnih, represivnih i borbenih aktivnosti.

U užem smislu protivteroristička dejstva se mogu odrediti kao pretežno oružano suprotstvaljanje terorističkim dejstvima. Obuhvata organizovano delovanje državnih organa i drugih subjekata odbrane u primeni pretežno represivnih aktivnosti i borbenih dejstva u odbrani od terorista,  a kojima se otežavaju ili onemogućavaju namere terorista, obezbeđuju vlastite snage i objekti i u krajnjem razbijaju i uništavaju terorističke snage.

U širem smislu, a  polazeći od činjenice da protivteroristička dejstva ne sadrže samo ili pretežno oružano (borbeno) dejstvo već i čitav niz drugih aktivnosti i mera koje prethode ili slede nakon njega, te da ih realizuje država kao celina, može se tvrditi da protivteroristička dejstava predstavljaju ukupno i organizovano delovanje svih državnih organa i subjekata društva u primeni preventivnih i represivnih aktivnosti (mera) i dejstava u odbrani države i društvene zajednice od destruktivnog delovanja terorista.  Bitno je znati  da su protivteroristička dejstva  deo ukupnog suprostavljanja terorizmu  jedne države, društva ili međunarodne zajednice i ne mogu postojati sama za sebe, bar ne u dužem vremenskom periodu, jer ona suštinski ne rešavaju uzroke terorizma.

Suština sprovođenja protivterorističkih dejstava je u pravovremenom prikupljanju informacija o terorističkim aktivnostima, (7) obezbeđivanju podrške sopstvene i međunarodne javnosti, nadziranju - kontroli državne teritorije i najširem bezbednosnom smislu i borbenim dejstvima protiv terorističkih snaga. Zato se ove aktivnosti mogu odrediti kao osnovni sadržaji protivterorističkih dejstava:

(7)Najbolje je kada se to čini još od samog početka organizovanja terorističke grupe, organizacije.

a) Kontraobaveštajni (obaveštajni) rad usmeren je na prikupljanje informacija o nosiocima terorističke aktivnosti u zemlji i inostranstvu, otkrivanju sprege između terorista i stranih obaveštajnih službi i drugih terorističkih grupa i pokreta, otkrivanju namera i planova i presecanju terorističke delatnosti u fazi priprema i tajnog delovanja. Prikupljeni podaci od najvećeg su značaja državnom rukovodstvu za donošenje odluka, ali i borbenim - vojnim i policijskim snagama za planiranje borbenih aktivnosti.

b) Psihološko-propagandna dejstva su stalna aktivnost svih državnih organa a posebno specijalizovanih (organa, institucija i jedinica) usmerenih na obezbeđenje podrške domaće, a po mogućnosti i najšire međunarodne javnosti, i jačanju motivacije sopstvenih snaga u borbi sa teroristima. Psihološko-propagandnim dejstvima "priprema" se javnost za protivterorističke akcije, "veliča" uspeh i "opravdava" neuspeh, a sve u funkciji dalje borbe sa teroristima. Mogu se izvoditi kao, uslovno rečeno, samostalna operacija, ali uvek u koordinaciji sa drugim aktivnostima državnih organa.

v) Kontrola državne teritorije je najšira preventivna bezbednosna aktivnost koju sprovode svi subjekti društva, a pre svega specijalizovani državni organi (policija, kontraobaveštajna služba, sistem VOJ, služba osmatranja i obaveštavanja) u cilju otkrivanja negativnih i opasnih bezbednosnih pojava, organizovanja i ubacivanja terorističkih i banditskih grupa, preventivne zaštite vitalnih objekata, prostora i ličnosti koji mogu biti objekat terorističkih (u ratu i diverzantskih) dejstava. Ne podrazumeva samo fizičku zaštitu objekata, već i kontrolu kretanja ljudi (stanovništva), motornih vozila, robe i dr. Od izuzetnog značaja je u ratu i kriznim situacijama (vanredno stanje, neposredna ratna opasnost). Njen sastavni deo je policijska kontrola teritorije koja u suštini predstavlja održavanje i uspostavljanje ustavnog poretka u funkciji opstajanja državne zajednice. Kada redovne policijske snage, redovnim aktivnostima ne mogu obezbediti funkcionisanje državne vlasti, sprovode se mere i dejstva za njenu uspostavu. Kulminacija tih mera i dejstava je u borbenim dejstvima legalnih državnih organa (vojska i policija) koje su vidljivi manifestacioni oblik protivterorističkih i protivpobunjeničkih dejstava.

g) Borbena dejstva protiv terorista izvode u prvom redu policijske jedinice, a ako one nisu dovoljne i vojne snage (8.). Policijske snage samostalno mogu izvoditi dejstva do nivoa policijske operacije, a zajedno sa vojnim snagama do nivoa vojnopolicijske operacije. U okviru ovih dejstava primenjuju se različiti taktički postupci i dejstva: blokada prostora, pretraga i pretres terena, zasede, prepadi (napadi) na uporišta, baze i komandne centre terorista, snajperska dejstva, akcije hvatanja terorističkih vođa, oslobađanje talaca, savladavanje otpora i uništenje blokiranih terorista (grupa i pojedinaca), sprovode mere pojačanog obezbeđenja ličnosti i objekata i dr. Kada je obim angažovanja vojnih snaga veliki, kao i kada se radi o suzbijanju masovnog terorizma u obliku oružane separatističke pobune može se govoriti o protivpobunjeničkoj oepraciji.

(8.)Upotreba vojnih snaga u rešavanju unutrašnjih konflikata je u većini demokratskih država osetljivo pitanje s obzirom da aktuelna vlast može zloupotrebiti njenu moć za svoje interese. Do 1999.godine, upotreba Vojske Jugoslavije (VJ) u borbi sa teroristima izvan rata je bila moguća kada su vojne jedinice VJ neposredno napadnute i u uslovima proglašenog vanrednog stanja i neposredne ratne opasnosti. Takva situacija je znatno otežava legalno pružanje pomoći organima MUP-a u borbi sa teroristima u miru.
U drugim državama, posebno na Zapadu, upotreba vojske u borbi protiv terorista u miru znatno je liberalnija. Prvo, u većini zapadnih država pored policije i vojske postoje i paravajne (ili parapolicijske) formacije (karabinjeri, žandarmerija, civilna garda i sl.) koje su u suštini vojne formacije (u mnogim zemljama su pod komandom ministarstva odbrane i deo OS) sa opštim policijskim zadacima od kojih je najznačajniji kontrola teritorije. Prema potrebi, odlukom vrhovnog komandanta, ove snage se vrlo lako ojačavaju ostalim vojnim snagama, za slučaj najave kriznog stanja. Tako u Francuskoj postoji stalni plan "Vigipirat" po kome se u slučaju terorističke opasnosti žandarmerija i policija ojačavaju u prvom redu vojnim jedinicma sa te teritorije. U Velikoj Britaniji, koja praktično nema nacionalnu policiju,niti ima žandarmeriju, vojska vrši tu funkciju na kriznim područjima u državi (Severna Irska).


2.3.   Protivpobunjenička dejstva

Protivpobunjenička, u zapadnoj literaturi često nazivana i protivgerilska dejstva, usmerena su na razbijanje nastale oružane pobune na sopstvenoj teritoriji. Prema shvatanjima nekih armija na Zapadu protivpobunjenička dejstva podrazumevaju i organizovanje i pružanje pomoći prijateljskim - savezničkim zemljama i pokretima u borbi protiv pobunjenika.

U suštini predstavljaju kombinaciju protivdiverzantskih, u užem smislu shvaćenih protivterorističkih, diverzantskih, policijskih, vojno-policijskih, psihološko-propagandnih i "klasičnih" vojnih dejstava. Ako je oružana separatistička pobuna kulminacija terorističkih dejstava onda su protivpobunjenička dejstva kulminacija aktivnosti državnih organa na suzbijanju masovnog terorizma - oružane pobune. Obuhvata sve preventivne i represivne mere i dejstva uključujući i masovnu upotrebu vojske, odnosno oružanih snaga, zavisno od obima i intenziteta oružane pobune.



Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: trpe grozni on November 28, 2009, 07:58:03 pm
Džumba. molim te nastavi o ovoj temi.

Mislim da je posebno važno da mlađi čitaoci foruma shvate razlike između ovih pojmova, ili kako neko može biti jučer terorista, danas zvanični pregovarač a sutra predsednik vlade nove kvazidržave... Ako onaj ko daje odrednice - etikete tako hoće...

Ili potprecednik vlade iste te drzave protiv koje se borio. :zid
Al da ne zalazimo u politiku. :jok
Dzumba, pratimo te pomno.  :police:


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: Boro Prodanic on November 28, 2009, 11:15:46 pm
Da, Džumba, čekamo sledeće nastavke!


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on November 29, 2009, 12:17:30 am
Биће још један, али да га припремим. Ово је мој текст од пре 11 година. Из оригиналног текста избацио сам неке делове и свео га на општу форму. Вероватно има неких недоследности и непрецизности па ће ми примедбе бити корисне.

Иначе, давно сам намерио да га дорадим и уобличим у неку скрипту и да при том унесем још понешто из предавања која сам држао, али ето нисам. За почетак ће и ово скраћивање бити довољно.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on November 29, 2009, 02:06:37 pm
3. Izvođenje protivterorističkih i protivpobunjeničkih dejstava


Ključ uspeha u protivterorističkim i protivpobunjeničkim dejstvima (PT i PPD) je u kordiniranom i aktivnom učešću svih subjekata jednog društva, od pojedinca do državnog aparata. Nisilac dejstava su policijske i vojne snage. Protivteroristička i protivpobunjenička dejstva, zavisno od obima i intenziteta terorističkih i pobunjeničkih aktivnosti imaju karakter policijske i vojno-policijske oprecije (1).

(1) Termin "vojno-policijski" označava karater dejstva u kome se vojnim sredstvima i vojnom "taktikom" izvršavaju u suštini policijski zadaci - odbrana ili uspostavljanje unutrašnjeg poretka.

Rukovođenje je najvažniji činilac PT i PPD. Prema svetskim iskustvima u protivterorističkim dejstvima najosetljivija karika čitavog procesa je rukovođenje (komandovanje) i to posebno ono na operativnom nivou(2). Ovo pitanje je naročito važno za "klasične" vojne komande pripremljene za vođenje borbenih dejstava u ratu gde je u prostornom, vremenskom i sadržajnom smislu jasno ko je i gde je neprijatelj. Da bi komandovanje bilo efikasno neophodno je posedovati kvalitetne informacije o teroristima, neprekidno ceniti događaje i predviđati njihov tok u vojnom, vojno-političkom, pa i političkom smislu. Iz tog razloga se komandovanje organizuje na strategijskom (državnom), operativnom i taktičkom nivou. U sastav komande potrebno je uključiti specijaliste iz oblasti od intersa za PT i PPD. Komanda koja komanduje (rukovodi) PT i PPD mora biti združena (integrisana), odnosno u njen sastav moraju ući predstavnici svih sastava koji učestvuju u PT i PPD (predstavnici policije ili vojske pre svih, zavisno od toga ko je nosilac dejstava) sa svim ovlašćenjima koja proističu iz toga.

(2) Radi se o tome da su taktičke jedinice, posebno specijalne, manje ili više pripremljene za specifična PT i  PPD, dok se operativne komande malo ili vrlo malo pripremaju, u vreme mira, za takva dejstva. Prema zapadnoj literaturi najčeši problem je koordinacija između različitih učesnika dejstava (vojska-policija-civilne strukture, međusobno nepoznavanje članova komande iz raznih struktura), pitanje nadležnosti i prava naređivanja, organizacija i kopaktibilnost veza i dr.

Sama operacija obuhvata više uslovno nazvanih faza koje vremenski mogu trajati različito, od nekoliko sati do nekoliko meseci, pa I godina različitim intenzitetom i koje se vremenski i prostorno preklapaju.

Prva faza, koja se delimično poklapa sa narednom, obuhvata jasnu identifikaciju terorističkih i/ili pobunjeničkih žarišta, odnosno objekata (prostora) koje koriste teroristi (pobunjenici), odnosno lica angažovanih u terorističkoj aktivnosti. Dakle, prva faza se može nazvati obaveštajnom pripremom. Sprovodi se intenzivnim kontraobaveštajno-obaveštajnim radom specijalizovanih službi, ali i izviđanjem vojnih i policijskih snaga na terenu (redovnih patrola, grupa, jedinica u dodiru i dr.), a po potrebi i izviđanjem iz vazdušnog prostora. Cilj je da se stvori jasna slika o stanju i delovanju terorista i predvide njihova dalja dejstva.

Druga faza je izolacija prostora na strategijskom i operativnom nivou. Vrši se ograničavanjem i kontorlom kretanja stanovništva, vozila i robe kako bi se sprečila logistička podrška teroristima. U sklopu nje sprovodi se pojačano nadgledanje državnih garnica, a po potrebi i potpuno zatvaranje i blokada. Takođe, organizuje se i pojačano obezbeđenje objekata i lica-mogućih ciljeva terorista (pobunjenika). Izolacija prostora se vrši koncetrično zahvatajući i širi prostor od onoga na kome dejstvuju teroristi (pobunjenici). Pri tome su mere izolacije strožije ("gušće") kako se prilazi prostoru terorističkih (pobunjeničkih) dejstava. Izolacija prostora podrazumeva i delimičnu ekonomsku i političku izolaciju. Ovoj fazi treba da prethodi, ili da paralelno teče sa njom politička izolacija terorista (pobunjenika), kako bi svima u zemlji i svetu bilo jasno da se radi o teroristima, odnosno o kriminalnoj aktivnosti i nelegitimnoj akciji terorista (pobunjenika). Cilj dejstava u ovoj fazi je da se ograniči manevarski prostor (fizički, ekonomski i politički) teroristima (pobunjenicima), zaštite vitalni objekti i onemogući ili oteža logistička i politička podrška.


Treća faza je izvođenje ofanzivnih policijskih dejstava uključujući i specijalna protivteroristička dejstva na prostoru zahvaćenom terorističkim (pobunjeničkim) dejstvima u svrhu razbijanja terorista i/ili pobunjenika. Zato ovu fazu možemo nazvati razbijanjem terorista i/ili pobunjenika. Tu spadaju klasične policijske radnje (racije, blokade komunikacija i šireg prostora, izvršenje i pretres lica, objekata i prostora i dr.) ali i specijalna dejstva (angažovanje "krstarećih" patrola,(3) prepadi na manja teroristička uporišta, komande terorista (pobunjenika), hvatanje terorističkih (pobunjeničkih) vođa i dr. Nosilac dejstva su policijske i specijalne vojne i policijske snage, a delimično se mogu uključiti i ostale vojne jedinice. Cilj je "omekšavanje" ili uništenje terorista (pobunjenika), odnosno nanošenje gubitaka pre svega u komandnom kadru i licima koja im pružaju logističku, političku i svaku drugu pomoć, stvaranje nesigurnosti u njihovim redovima, posebno po pitanju slobode kretanja, i  razbijanje ili okruženje manjih ili većih grupa na ograničenom prostoru (taktička blokada). Osim toga cilj je uspostavljanje delimične ili potpune policijske kontrole teritorije na kojoj dejstvuju teroristi (pobunjenici). Ova dejstva predstavljaju osnov uspeha u protivterorističkim i protivpobunjeničkim dejstvima. Predstavljaju pravi oružani odgovor na dejstvo terorista (pobunjenika). Kako teroristi (pobunjenici) dejstvuju "nekonvecionalno", manjim grupama, prikriveno ("iz potaje"), noću, iznenada i brzo, ovim dejstvima se na isti način odgovara. U opšte sva dejstva vojnih i policijskih snaga u PT i PPD treba prilagoditi potrebama da se dejstvuje brzo, energično, hrabro i odlučno, noću, na neočekivanim mestima, sa prostora i objekata koje teroristi smatraju sigurnim, sa većom upornošću i kreativnošću od terorista.

(3) Radi se o patrolnom angažovanju većih jedinica policije(ili vojske) na prostoru za koji se predpostavlja da ima terorista, a s ciljem da se otkriju teroristi i ako su slabijeg sastava unište, a ako su jačeg "vežu" za sebe do dolaska pomoći.

Četvrata faza predstavlja uništenje okruženih (blokiranih) i izolovanih većih i manjih terorističkih i/ili pobunjeničkih grupa i jedinica. Kada se radi o većim i organizovanijim terorističkim i pobunjeničkim grupama angažuje se u veće "klasične" vojne jedinice, uključujući i borbenu avijaciju. I tada uvek treba težiti da to budu brzopokretni pešadijski sastavi, koji će, odlučno vođeni, dejstvovati sa krila i bokova, iz pozadine, preko teškog terena, izbegavajući dugotrajne borbe u naseljenim mestima.

Upotreba teškog naoružanja, posebno oklopnih jedinica i artiljerije, mora biti isplanirana i sa funkcijom. Strana, a delimično i domaća iskustva pokazuju da često "zaklanjanje" iza oklopa i jake artiljerije vodi u neaktivnost i statičnost dejstva što pogoduje teroristima, pa i pobunjenicima. Pored toga neselektivnom upotrebom posebno ariljerije i avijacije nepotrebno se nanose gubici stanovništvu što sigurno nije popularno ni u domaćoj, a pogotovu u stranoj javnosti. Prisustvo oklopnih vozila, naročito tenkova ima izražen psihološki efekat na sve učesnike dejstava, ali ne treba očekivati da će tenkovi bez odlučnog dejstva pešadije sami po sebi svojom pojavom i vatrenom moći pobediti teroriste.

Peta faza je faza "pacifikacije" se može podeliti na vojno-policijski i civilni deo. U vojno-policijskom delu ove faze operacije se vrši gonjenje zaostalih i preostalih manjih terorističkih i/ili pobunjeničkih grupa, vrši hapšenje lica u vezi sa teroristima, uspostavlja puna administrativna vlast na teritoriji i preduzimaju mere na normalizaciji života. Realizuju je policijske i u manjoj meri vojne snage uz punu saradnju i sadejstvo drugih državnih organa, preduzeća i građana.

Sa okončanjem ove aktivnosti vojske i policije i njihovim povlačenjem (u najvećem broju) u baze i kasarne, nastaje glavni deo «pacifikacije» u vidu akativnost državnih, pa i međunarodnih organizacija na pridobijanje «duša» stanovništva koje je učestvovalo ili podržavalo akcije terosista i/ili pobunjenika, uspostavljanju efikasnog i pravednog privredno-ekonomskog i sistema javne uprave, odnosno onih elemenata koji su i doveli do terorizma i oružane pobune.. To zahteva vreme, strpljenje, sistematičnost i dobro promišljanje kako to izvesti. U svakom slučaju to treba raditi sa što manje represije a što više poverenja, ali i odlučnosti da se planirano sprovede. U ovoj fazi posebnu pažnju treba obratiti na korupciju i kriminal.
DJ



Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on November 29, 2009, 03:10:31 pm

Evo jedne slike kao ilustracije. Što bi rekao jedan moj drug iz gimnazije "grafički sam ga nacrtao".Kako se radi o slici iz prezentacije nije baš najjasnija.


[attachment=1]


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: Nenad on December 02, 2009, 06:44:16 pm
U prevodu, ako "obavestajna priprema" zakaze, gotovo je! Jedna dobra informacija znaci zivot onih koji ucestvuju u nekoj akciji!


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on December 02, 2009, 11:01:51 pm
Баш тако Ненаде. Џаба специјалци, бука, гађање, роњење и сл. вештине, ако нема праве информације. Без њих су специјалци "слепи". Генерално, у животу уопште, информација значи моћ или бар значајан елемент моћи.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: Nenad on December 04, 2009, 06:04:04 am
Koliko je informacija vazna za tebe kao vojnika, toliko je dezinformacija stetna za protivnika. Samim tim tebi je lakse da zavrsis zadatak i da se vratis kuci u jednom komadu, na nogama.
Rat informacijama je gori nego rat oruzijem, odnosno rat dobija ona strana koja je bolje obavestena i koja bolje zna baratati informacijama.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on December 04, 2009, 08:37:41 am
Дезинформисање је саставни део обавештајне припреме. Чак врло важан део. Не ради се то само класично, потурањем, пласирањем "лажних" вести. У рату се то више и боље ради тзв. оперативним маскирањем као једној специфичној врсти обавештајних операција и/или припрема бојишта.То је комплетна обмана противника о циљевима и намерама, способностима, груписању снага, правцима дејства, конкретним задацаима и сл. Зато се зове оперативно маскирање.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on December 04, 2009, 11:50:49 pm
NEKE POUKE O TERORIZMU I ORUŽANOJ POBUNI

- Terorizam je izraz nemoći (onih koji ga primenjuju) da se na pravi način artikulišu problemi.

- Oružana pobuna je rezultat nesposobnosti vlasti da na pravi način reši probleme i izazove vladanja
Rešenje za nabujali terororizam i potencijalnu oružanu pobunu nije u oružanoj i policijskoj sili  već prvenstveno u rešavanje ekonomskih i socijalnih nepravdi i problema koji proističu iz toga;
 
- Organizovanje i vođenje protivterorističke (protivpobunjeničke) operacije ne znači gašenje-smanjenje ostalih oblika suprostavljanja terorizmu (pobuni), posebno ne preventivnih aktivnosti, već iskazuje rešenost države da usmerenošću ka cilju uz primenu i vojne organizacije, silom (represijom) zaustavi i okonča nezakonito nasilje

- Vrlo čest i ozbiljan problem je šta posle vojne (policijske) “pobede”- proces konsolidacije vlasti ("pacifikacije") može biti spor, težak, neuspešan i problem ponovo vratiti na početak („nova“ pobuna i terorizma).


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on December 04, 2009, 11:58:45 pm
DA LI JE ORUŽANA POBUNA OBLIK AGRESIJE

Ako agresiju tumačimo kao ugrožavanje države napadom spolja onda to nije.

Ako pođemo od toga da je oružana pobuna, makar u nekoj fazi, u sprezi (ima podršku,pomoć, ”razumevanje”) sa spoljnim činiocima, pre svega drugim vladama (državama) onda jeste agresija.

Da li će biti „zvanično“ određena i priznata kao agresija zavisi od sposobnosti države koja je ugrožena oružanom pobunom da u međunarodnoj javnosti, kod ključnih subjekata međunarodne zajednice (OUN, najjače i najuticajnije svetske sile, MMF, Evropska unija i druge regionalne organizacije), ili većine njih obezbedi takvo shvatanje i podršku za svoj stav.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on December 07, 2009, 09:16:56 pm
UZROCI TERORIZMA I POBUNE


Stvarni uzroci su prvenstveno proizvod ekonomskih i socijalnih razlika i suprotnosti (nepravdi) u društvu (državi i svetu).

U praksi se političke, nacionalne, verske, kulturne i druge tenzije i razlike  koriste kao povodi da se iz sfere intelektualnog sukoba pređe u sferu fizičkog nasilja.

Ni do terorizma, ni do oružane pobune ne dolazi iznenada i naglo, nego postepeno i gotovo bez izuzetka kao rezultat slabog rada državnih organa (vlasti).


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on December 11, 2009, 08:39:34 pm
Примећујем да су ови текстов релативно читани. Али, осим Ненада, мало ко коментарише или предлаже. Желео бих да видим и предлоге  сугестите читалаца. Може и полемика. Нема вечитих дефиниција осим, можда, у математици (аксиоми).

Један од разлога зашто сам ово поставио јесте "салетање" многих студената, а посебно оних на специјалистичким студијама питањима имам ли ја шта о протвтеористичким дејствима, о побуни и сл. Зато бих препоручио да овде то погледају, а онима који су прочитали да препоруче "Палубу" и ове тектове и другима. Као што сам рекао не мора се наводити извор, може се преписивати (ал не приказујет га као свој ауторски рад).


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: machak on December 18, 2009, 10:05:26 am
Quote
Зато бих препоручио да овде то погледају, а онима који су прочитали да препоруче "Палубу" и ове тектове и другима.
Ево ја сам окачио линк ка теми "Место и значај специјалних јединица и искуства из њихове употребе" у склопу расправе на MyCity-Military  у теми "Специјалне јединице".  ;D


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on December 18, 2009, 07:31:57 pm
Хвала machak


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: KPoV on December 23, 2009, 06:57:51 am

Један од разлога зашто сам ово поставио јесте "салетање" многих студената, а посебно оних на специјалистичким студијама питањима

Ako nije tajna, u kojoj ustanovi?


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: machak on December 24, 2009, 05:38:29 am
@dzumba:
Можемо ли да разјаснимо разлику између противтерористичких и антитерористичких дејстава?


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on December 25, 2009, 11:53:46 pm
Ако ова два појма тумачиш лингвистички (језички) нема разлике. "Анти" је на нашем језику ( уствари нашим заједничким штокавским језицима: српском, хрватском, бошњачком, црногорском)  "против".( "Анти" је предметак грчког порекла који у сложеницама има значење против, према, иза, места, уместо- Вујаклија, Лексикон страних речи и израза) .

Е сад, има неких који садржаје противтерористичких дејстава деле у две основне групе дајући називе тим групама (врстама) "противтерористичка" и "антитерористичка" дејства.  Немам ових дана времена да ово мало више објасним. Кад стигнем написаћу нешто. Лично мислим да је то бесмислено. Не подела садржаја, већ њихово терминолошко одређење. То ти је као када би тврдио да су "шија" и "врат" различите ствари. Противтерирстичка дејства су за мене исто што и антитерористичка дејства само другачије речено. Први термин је "чист" наш, а други је "комбонован".


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: machak on December 26, 2009, 05:17:15 am
Мени је то такође деловало бесмислено, међутим има и неких стручних мишљења која праве разлику између та два термина. На пример у МУП-у имамо САЈ и ПТЈ, а обука им се у највећој мери поклапа. Хрвати своју ПТ јединицу називају АТ...

Ево шта каже commandos на MCM форуму:
Quote
Кад су у питању мере за сузбијање тероризма у свету се дефинишу два појма, ''antiterrorism'' = ''антитероризам'' што представља неоружане-неборбене мере и активности (рад државних органа, обавештајно-безбедносних служби, кризних штабова, медија, друштва и сл.)и ''counterterrorism'' = ''противтероризам'' или ''контратероризам'' под који се подразумева оружано супростављање и борба против терориста (оружана дејства специјалних јединица, полиције или војске).

На нашим просторима (а често и у земљама бившег источног блока) се ова два појма често мешају...
http://www.mycity-military.com/Kopnena-vojska/SAJ_2.html#806036 (http://www.mycity-military.com/Kopnena-vojska/SAJ_2.html#806036)

Американци генерално у војној терминологији АТ дејства сматрају дефанзивним, а ПТ дејства офанзивним.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on December 26, 2009, 02:51:40 pm
Ради се о америчкој војној теорији која је тамо мање - више прихваћена као званична. Полази од тумачења појмова "anti-terrorism"   "counter-terrorism".

Први термин подразумева више-мање дефанзивно деловање, односно деловање када су терористи већ започели или извели своју акцију или спроводе своје акције. Дакле, решавање талачких ситуација спадало би у ту категорији.

Други термин подразумева, више-мање офанзивно деловање, укљујући и превентивно деловање. Под превенцијом они најчешће не подразумевају уклањање узрока тероризма, већ напад на терористичке базе, дакле деловање према терористима док се још нису припремили и напали, на њиховом "буњишту". Дакле, оно што су радили и раде по Авганистану било би "counter-terrorism". У енглеском језику оваква подела можда има смисла јер "counter" може да значи и противнапад, противудар, противно, извршити противнапад и сл. Док је реч "anti" и тамо у истом значењу као и код нас.

Онај ко је писао на Wikipediji чланак о томе доста је добро то објаснио па можеш то детаљније да видиш: http://en.wikipedia.org/wiki/Counter-terrorism

Ако те још више занима о томе ево ти линк ка правилу, америчке војске о "контратероризму", или, како ја то каже, противтерористичким дејствима:http://www.dtic.mil/doctrine/new_pubs/jp3_26.pdf. У њиховој електронској библиотеци можеш наћи гомили правила (упутстава) која су јавно диступна.

По мом схватање постоји шира друштвена (не само војна, полицијска или државна) активност која би се могла назвати супростављање тероризму. То обухвата превенцију у најширем смислу (политичке, економске васпитне и др мере и активности) али и оружано или насилно деловање (војно и полицијско) према терористима. Ту оружану или насилну форму ја дефинишем као противтерористичка дејства. То деловање против терориста ( и оружано и неоружано) заиста може бити офанзивно и дефанзивно, али једновремено и активно или проактивно (не чекаш да се нешто деси, већ реагујеш унапред, мерама, препрекама, средствим, па и силом), као и неактивно (заштитно).

Дакле, ради се о америчкој војној терминолошкој подели, коју код нас многи прихаватају здраво за готово јер је са Запада (све што је одатле модерно је и није прича "комунистичких" официра). Војска (америчка, као и било која друга), као и увек, проблем не гледа у најширем контексту, већ га сужава на капацитете којима она располаже и задатке које је добила. Зато већина противтерористичких дејстава сама за себе не решавају проблем (узроке тероризма), већ га или заоштравају или "гурају", потискују у страну. Зато Американци у Авганистану немају шансу да успеју. Играју погрешну игру. Мислим да су добро почели, али онда промашили даљи пут. У Авганистан се отишло непромишљено, "на брзака", без целовитог плана.

На крај, ја лично врло ценим америчку војну мисао и сам радо користим њихову литературу, укључујући и ову. Уосталом, они су најотворенији и њихови извори су најдоступнији. У њиховим високим војним школама сваки полазник се подстиче на креативност што резултира одличним радовима од који се неки и прихватају као званична правила (наравно, уређена и "дотерана") и упутства или се бар објављују као стручни радови у билтенима разних родова и служби. Из тих школа је и "дошла" ова подела, негде средином 80-тих година (као и концепт "ваздушно-копнене битке" нешто раније и сл.). Када су у питању практична организација и планирање противтерористичких (оружаних) дејстава мислим да су добри, али да и они могу нешто и од нас да науче. Уосталом, браћа Македонци су им, са једном малом јединицом у Ираку, показали како изгледа наша (југословенска и наравно македонска) практична школа противтерирзма.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: machak on December 26, 2009, 04:18:54 pm
Quote
Ако те још више занима о томе ево ти линк ка правилу, америчке војске о "контратероризму", или, како ја то каже, противтерористичким дејствима:http://www.dtic.mil/doctrine/new_pubs/jp3_26.pdf. У њиховој електронској библиотеци можеш наћи гомили правила (упутстава) која су јавно диступна.
Знам за ову библиотеку. У једном од њихових званичних докумената сам и видео начелну поделу на ПТ и АТ дејства.

Quote
Дакле, ради се о америчкој војној терминолошкој подели, коју код нас многи прихаватају здраво за готово јер је са Запада (све што је одатле модерно је и није прича "комунистичких" официра).
Да, то је баш карактеристично. Чест пример су расправе око специјалних јединица. Као да на свету нико други осим Американаца нема специјалне јединице.

Quote
У њиховим високим војним школама сваки полазник се подстиче на креативност што резултира одличним радовима од који се неки и прихватају као званична правила (наравно, уређена и "дотерана") и упутства или се бар објављују као стручни радови у билтенима разних родова и служби.
Код њих ми се то посебно свиђа, види се да им се правила редовно "освежавају".


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on December 31, 2009, 09:42:03 pm
Ево интервјуа професора Симеуновића датог  дневном листу "Политика" који има, бар донекле, везу са темом. Заправо, занимљиво ми је његово објашњење појма тероризма, јер указује на то да она (дефиниција), као и све друго, подлеже редефинисању.Такође, даје оцену ефикасности противтерористичких дејстава у Авганистану и шире. Зато сматрам да они које ова материја занима требају да бар баце поглед на ова интервју.


Интервју: Драган Симеуновић, професор на Факултету политичких наука и на Правном факултету у Београду

Исламистички тероризам најопаснији, етно-сепаратистички најупорнији
Зашто свет ни дан-данас не може да се сложи око јединствене дефиниције тероризма


Драган Симеуновић: Са талибанима се није играти


Откако се тероризам разорном снагом обрушио на савремени свет, свеколика јавност са непосусталом пажњом прати овај нови-стари феномен.

Драган Симеуновић, професор на Факултету политичких наука и на Правном факултету у Београду, утемељитељ и руководилац специјалистичких студија о тероризму које су за седам година постојања три пута проглашене за најбоље у Југоисточној Европи, своју најновију, 15. књигу, назвао је само „Тероризам”.

Иза једноставног наслова крије се опсежна анализа коју је овај дугогодишњи гостујући професор на престижним иностраним универзитетима и регионални координатор УН посветио више него актуелној теми. „Тероризам” је повод нашег разговора.

Професоре Симеуновићу, разна истраживања указују да постоји најмање стотину различитих дефиниција тероризма. Шта свет спречава да се сложи око једне, универзалне?

Пре свега интереси, а потом слугански однос науке према политици, нестручност политичара који уображавају да знају све о свему па тако и о тероризму, двострукост стандарда, вишак емоција при дефинисању тероризма, и још много, много тога.

Дуго се бавите овом проблематиком. На који начин Ви дефинишете тероризам као друштвени и политички феномен савременог света?

Када сам пре двадесетак година правио врло обимну, али прецизну дефиницију тероризма, у моди су биле кратке дефиниције. Данас, када се захтева обимна дефиниција, ја сам, уместо да тријумфујем, дефиницију изменио да бих испоштовао начело усаглашености дефиниције са појавом. Тероризам није данас иста она појава од пре двадесет година, јер има бар два нова својства која су морала да нађу место у савременој дефиницији: морбидна спектакуларност заснована на методу самоубилаштва, и друго, ослањање на софистициране технолошке методе и средства, пре свега на интернет. Ал Каида би без интернета била локална организација, а глобална је јер је подржава 40.000 сајтова.

У књизи се бавите разним облицима тероризма: идеолошким – крајње деснице и левице, етно-сепаратистичким – од Северне Ирске, Шри Ланке до Косова, религијским – исламистичким. Ко је, по Вама, најопаснији?

Тренутно је најопаснији исламистички тероризам, а најупорнији је етно-сепаратистички. ИРА се за своје циљеве бори већ цео један век. Десничарски тероризам има моћну подлогу у десном екстремизму, али је још у фази бубрења. Кад је реч о левичарском тероризму, он се преко анархистичког и антиглобалистичког насиља враћа на мала врата иако је такорећи јуче проглашен мртвим. Жељне великих резултата у борби против тероризма власти многих земаља заборављају да је он феникс-феномен.

Број жртава тероризма расте последњих година, али највећи број убијених је по Ираку и Авганистану, који су праве зоне рата, и у Пакистану. У осталим деловима света жртава је мање. Колико је глобални рат против тероризма успешан?

Може се говорити о успешности рата против тероризма у различитим фазама. Рецимо, рат у Авганистану је у почетку био више него успешан. Ал Каида је била скоро уништена. Онда је започет рат у Ираку који је оживео не само Ал Каиду него и исламистички екстремизам широм света. То не враћа ствари баш на нулу, али резултат је ту негде.

Могло би се рећи да је глобални рат био успешан, али да се све мора скоро испочетка. Са талибанима у Пакистану и Авганистану се није играти. Пре непуних годину дана стигли су на пар десетина километара од престонице Пакистана где се налази не само главна власт већ и команда за испаљивање нуклеарних ракета. Брига Хилари Клинтон била је сасвим реална. Отуда, како се буде смањивао број америчких војника у Ираку повећаваће се њихов број у Авганистану, а можда ће они ући и у Пакистан ако то ситуација буде захтевала. Mислим да број војника које сада Обама планира да пошаље у то подручје неће бити довољан.

Ал Каида је до пре неку годину драматично претила САД и Европи, данас шаље видео-поруке. Неки аналитичари тероризма из тога извлаче закључак да је рањива, готово побеђена. Други кажу да је после седам година Бушове администрације јача него икада. Шта Ви кажете?

Осцилације у оперативној моћи терористичких организација су нормална појава. Ал Каида губи на популарности јер већ дуго није имала спектакуларну акцију попут оних које су јој донеле светску славу и масу следбеника. Са друге стране, не бих се сложио са неким западним аналитичарима који из поновљених захтева Ал Каиде њеним спонзорима да јој упуте већа финансијска средства извлаче закључак да је она у кризи. То може бити и знак да она жели да више уложи у талибански покрет, или пак да спрема нешто крупно, што значи и скупо.

Да ли је тачно да је Осама бин Ладен сада фокусиран на „еконо-џихад”, чија су мета финансијски систем и економска инфраструктура Запада?

Бин Ладен је одувек имао такве планове. Разлог зашто не удара по таквим објектима је вероватно тај што је инфраструктура, иако вредна, ипак мање атрактивна мета и не би му донели велики публицитет. После Њујорка и Вашингтона он трага за још већим циљем. Тероризам је наиме морбидан спорт у коме се стално обарају мрачни рекорди у броју мртвих и значају штете.

Да ли се слажете са оценом професора Стивена Пинкера са Харварда да, упркос тероризму, живимо у „најмирнијем времену постојања наше врсте”?

На неки начин да. Ипак, не бих потцењивао могућности тероризма да помути мир било где и било коме. Он зато и постоји.

Бошко Јакшић
[објављено: 30/12/2009]

Извор: "Политика": http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Islamistichki-terorizam-najopasniji-etno-separatistichki-najuporniji.sr.html


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: Solaris on September 04, 2012, 05:20:27 pm
 Izvedena vežba "Bomba u avionu i talačka situacija"

http://www.youtube.com/watch?v=A1A4ghKDEH4

Quote
Na niškom aerodromu 'Konstantin Veliki' u ponedjeljak navečer izvedena je vježba 'Bomba u avionu i talačka situacija', u kojoj su učestvovale aerodromske službe, pripadnici policije, MUP-a, Vojske Srbije i pogranične policije, piše portal Blic.rs.

Cilj vježbe bila je koordinacija svih službi u simuliranoj vježbi spašavanja putnika i hvatanja terorista, kazao je direktor aerodroma Dragan Bugarinović, te naveo da je ovo bila prva vježba takve vrste na niškom aerodromu, te da je u njoj sudjelovalo oko 80 osoba.

Prema Bugarinoviću, scenarij vježbe predvidio je prisilno slijetanje aviona, požar u avionu, sumnja o podmetnutoj bombi i prisustvo terorista među putnicima.

U simuliranoj situaciji teroristi uspijevaju savladati osiguranje na aerodromu, putnike zadržavaju kao taoce i počinju pregovarati s pregovaračkim timom MUP-a Srbije. Vježba je izvedena u sklopu Programa za sigurnost civilnog zrakoplovstva Srbije, rekli su na aerodromu.



Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: Solaris on June 22, 2014, 02:49:38 pm
Quote
Brazilian Risky Live Fire Training

Training done by Brazilian police, requires a high degree of professionalism and confidence in the team because one mistake can be fatal

http://www.liveleak.com/view?i=4f0_1403356914


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: Nenad on June 23, 2014, 12:25:09 pm
Al im pisti oko glave... :) Totalno nepotrebno izlaganje opasnosti, ali lepo za videti!


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: hms on June 23, 2014, 05:11:10 pm
nisu ni Rusi ništa bolji

https://www.youtube.com/watch?v=rI01qKAqYts


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: Solaris on February 12, 2018, 06:51:22 pm
Navodno "puška-oružje-nešto" za borbu protiv dronova, viđena danas u rukama policije.
Zna li se nešto više o samom oružju, ako se može tako nazvati.
Čini mi se da je ovo najprikladnija tema za ovo, da ne otvaram zasebnu.

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.


Title: Re: Protviteroristička i protivpobunjenička dejstva, osnovni pojmovi
Post by: dzumba on February 16, 2018, 06:43:23 pm
На сајту "Орбиса" има текст који говори о наруџби антидрон пушке за МУП РХ. Текст је од августа 2017. године:

http://obris.org/hrvatska/sto-ce-mup-u-anti-drone-puska/

У том тексту се о захтеву за пушку наводи: "Обрана и онеспособљавање беспилотних летјелица-дронова (Unmaned Aircraft Vehicles - UAV) у сврху спречавања могућег облика напада и/или снимања из зрака штићене особе, објекте у посебном надзору, те осталих незаконитих поступања на штићеном подручју, технологијом ометања фрекфентног подручја рада беспилотне летјелице модел - HP Wust HP 47 или једнако вриједан."

Дакле, највероватније се ради о "пушци" која емитовањем електромагнетних таласа омета својим јачим сигналом онај сигнал којим се БПЛ управља и на тај начин или преузима или обара (руши).

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info