PALUBA

da li bi tko mogao napisati tko o tome

Šta reći?

DJČ (Desantno-Jurišni Čamac) - kako mu i samo ime kaže, sredstvo za transport i desantiranje mornaričke pešadije na sve tipove uređene i neuređene obale, prema nekoj izvornoj doktrini, namenjeno za jednokratnu upotrebu - da priđe velikom brzinom i iskrca ljudstvo na obalu, pružajući im neposrednu vatrenu podršku do posedanja zaklona na obali, a onda šta bude - ako se izvuče, izvuče se, ako ne, ostavlja se na obali.

Građeni su u periodi između 1975 i 1984. u brodogradilištu "Greben" Vela Luka i ukupno je izgrađeno 32 jedinice. Razliku se dva osnovna tipa. Prva serija (601-620) imala je jedan motor, i lako se prepoznaje po zakošenom nadgrađu na krmi i jednim topom M.71 20mm. Drugi tip (621-632) imao je nešto veću nosivost, dva motora i dva topa, kao i prošireno nadgrađe pozadi.

U poređenu sa starijim desantnim jedinicama (DTM, DSM), DJČ su bili radikalan pomak nabolje po pitanju brzine, koristili su hidropropulzore umesto propelera, što im je uz standardno mali gaz omogućivalo i manevrisanje u jako plitkoj vodi. Izgrađeni su od staklo-plastike, imaju dobru manevrabilnost, veliku brzinu, solidnu nosivost za svoju veličinu (80 vojnika, ili 6t tereta), jedino zbog specifične konstrukcije, karakteristične za desantne jedinice, ne trpi baš teško more, ali pri dobrim vremenskim uslovima, verujem da je pravi užitak držati džojstik u rukama pri brzini od 30čv.  :) Za podršku pri iskrcavanju pored jednog, odnosno dva topa 20mm, naoružani su i sa automatskim bacačem granata 30mm, izvorno namenjenom razminiranju plaže neporedno pre prilaska i obaranja desantnog mosta. Brod ima osnovnu radio-komunikacionu i navigacionu opremu (radio stanica, interni telefon, navigacioni radar) i posadu od 8 ljudi.

1995. 4 DJČ-a iz zadnje serije (ovaj veći tip) prebačena su na železničkim vagonima iz Bara do brodogradilišta Brodotehnika u Beogradu, gde su dva do sada remontovana i uvrštena u sastav RRF s novim oznakama 411 i 412 - baziraju na Ušću, u Beogradu. Hrvatska se domogla tokom 1991. nekoliko primeraka - sada ih je mislim 3 ili 4 u upotrebi (prvi brod koji je vijo zastavu Hrvatske bio je upravo jedan DJČ).

Za ovaj tip broda vezaj je jean tragikomičan incident s početka 1992. ispred Dubrovnika koji se završio potapanjem jednog DJČ. Naime, tadašnja Ratna Mornarica Vojske Jugoslavije, organizovala je obilazak kriznog područja u okolini Dubrovnika za strane novinare, i sve ih ukrcali na jedan DJČ i uputili prema Konavlima. Nakon nekog vremena, raketna topovnjača na redovnom zadatku obezbeđenja i sprovođenja blokade, primetila je nenajavljeni DJČ, približila se i uputila signal za identifikaciju. Najviši oficir na DJČ-u (inače, k-dir OPomBr), prokomentarisao je nešto u fazonu: "ko ih je*e, ja da se njima predstavljam". Nakon nekoliko puta ponovljenog signala za identifikaciju, k-dant topovnjače je izgubio strpljenje i naredio paljbu. Za 2 minuta svi novinari i posada su plivali, a DJČ potonuo. Mislim da strani izveštači nisu baš preneli lepu sliku o nama, nakon ovog iskustva.  ;D

zorankol, jedan DJČ je u Šibeniku u remontnom zavodu. Vidio sam ga još prošle godine....

Uh, 'ti miša, nije valjda da je radnicima u V.Škorpiku danas potrebno godinu dana da remontuju jednu "cokulu"!?  ;)

Bijah letos nakratko u Boki, pa u prolazu napravih i ovih par snimaka. Kao i većina drugih plovila, i većina DJČ-ova u Vojsci Crne Gore su proglašeni viškom i ponuđeni na prodaju po jako pristupačnim cenama. Ovaj je izgleda kupio 3 komada. Prva dva (do obale) su manji tip (s jednim motorom), a treći, tj. zadnji u nizu je dvomotorac.

[attachment=1][attachment=2][attachment=3][attachment=4][attachment=5][attachment=6][attachment=7][attachment=8][attachment=9][attachment=10][attachment=11][attachment=12][attachment=13]

[attachment=1]
Evo jedna slika iz vremena kad su još plovili.

Pozdrav Duje

Mala digresija:
prva serija je imala propeler koji je odozdo imao zaštitni lim koji je služio da zaštiti propeler od dna.
Viđao sam to u šibenskom remontu kada bi ih vadili van.

Evo jedne antologijske slike prethodnika DJC. U pitanju je Desantni jurisni tenkonosac, koji na ovoj fotografiji nosi staru oznaku LS (lucka splav). Na poledjini fotografije pise : "desantni jurisni tenkonosac LS (oznaka po starom nazivu lucka splav: pre preimenovanja) na izvrsenju zadatka desantiranja - prevozenje jedinice mornaricke pjesadije, 1951 god.

[attachment=1]

Evo jos dve slike dok je Kumbor bio pomorska baza.[attachment=1][attachment=2]

Evo ga jos jedan "mali zeleni"[attachment=1]

Još jedna slika iz arhive: DČ 101.

Evo ga DJČ 603 i još jedan neutvrđeni DJČ u akciji  ...

[attachment=1]

Nisam ni znao da je 603 imao dva bacaca . . .

Bilo je tu, Willi, više kombinacija top - bacač na DJČ.

DJČ-601

[attachment=1]

[attachment=1]

Par slika snimljenih u malom privatnom brodogradilištu "Barka" u Kaštel Sućurcu, gdje se obnavlja DJB-103 - prvi brod u Floti HRM, koji je 2008. godine predan Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu. Na brod bi po obnovi trebalo biti vraćeno i naoružanje - 20 mm top i automatski bacač granata, a želja je ravnatelja muzeja Stjepana Loze i da se obnove motori. Brod bi nakon obnove trebao biti usidren u lučici “Orada” na Poljudu. Namjera HPM-a je koristiti brod u obilježavanju svih značajnih datuma iz pomorske povijesti.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Evo jedna iz daljine ona tri DJC koja je slikao FF detaljno....
Kupili su ih privatnici radi prevozenja gradjevinske operativve i materijala prilikom buduice izgradnje turistickih kapaciteta na ostrvu Sveti Marko. Brodovi su vezani na mulu stare ciglane na Obali Djurasevica kod Tivta.

Marinero, jel ono na obali nadgrađe nekadašnjeg PDS-705?

Kad bolje pogledam, ona iza tog nadgrađa i jeste nekadašnji PDS.

Mislim da se skroz levo vidi i rešetkasti kran bagera.

Da da, sa sve bagerskom kabinom. To je to. Eh, koliko sam puta bio na ovom mestu...  :)

Jeste, to je ex PDS 705, snimljeno je za vrijeme njegove rekonstrukcije u brod za podrsku izvodjenju hidrogradjevinskih radova "Goran"....

Jedan od DJČ koji je zaplijenjen u Šibeniku je bio dodijeljen Ministarstvu unutarnjih poslova RH.
Brod je neko vrijeme korišten kao vatrogasni brod, ali je već godinama privezan u brodogradilištu Greben napušten, zapušten i neupotrebljiv.

[attachment=1]

Snimljeno 13.02.2010. by Barba

Druga serija je imala dva vodomlazna propulzora. Video sam to u Škorpiku početkom 1985. Propulzori su bili italijanski Riva Calzoni. Ima li neko detaljnije podatke o razlikama između brodova dve serije?
Druga serija je bila malo duža i šira, ali je ako je verujući Janes-u i Conway-u imala skoro dvostruko veću korisnu nosivost.
Takođe, ako je verovati stranim priručnicima, razlike su bile i sledeće:
1. serija                                       2. serija
1 MTU 12V-331 - 1450ks                 2 MTU 8V-331 - 1800ks
Vmax. - 22čv                                 Vmax. - 35čv

@Kumbor, de fakto je bilo tri a ne dve serije DJČ:

1. DJČ 601-612, 12 jedinica, propeler u sapniku kao na prethodnoj slici, V_max=21 kt, pogon dizel, 1x993 Kw;

2. DJČ 613-618, 6 jedinica, propeler bez sapnika, V_max=25 kt, pogon dizel, 1x993 Kw;

3. DJČ 621-632, 12 jedinica, V_max=30 kt, pogon dizel, 2x640 Kw, nosivos veća za 25% u odnosu na prvu i drugu seriju;

Sve tri serije su bile sa znatnim razlikama jedna u odnosu na drugu. Opremanje je isto tako bilo različito, posebno u trećoj seriji - različite kombinacije PAT 20 mm M71/bacač projektila BP30.

Boro, koje ste vi imali u 5.mddbr u Puli?

DJČ 611 i 612 iz prve serije, i DJČ 614, 616, 617 i 618 iz druge.

Je li sapnik bio samo radi mehaničke zaštite, ili je bio profilisan kao Kortov sapnik (Kort nozzle) radi poboljšanja iskorišćenja propelera u određenom radnom području? U svakom slučaju sapnik je uticao na smanjenje maksimalne brzine.
Je li BP30 nešto kao ABG30/AGS17 plamja?

Sapnik je bio nešto kao modifikovani Kortov, dakle mehanička zaštita propelera kod iskrcaja desanta bila je u drugom planu, u prvom je bio bolji rad propelera u režimu ekonomske brzine broda.

Mislim da je BP30 upravo ruski ABG, video sam davno neke slike istih kupola montiranih na ruskim vojnim vozilima. Ipak bi trebalo proveriti za pouzdano prihvatanje tog podatka. Ne verujem da je razvijen samo za brodove, posebno što se efikasno mogao upotrebiti i sa kopna za uništavanje otpornih vatrenih tačaka - bunkera i slično.

Jeste, BP-30 je ruski ABG. Na osnovu njega je razvijan 30 mm bacač granata za pešadiju.
Zapravo, sve granate za ABG je preuzela pešadija, jer je razvoj municije u našim instirutima nešto ''kašljucao'', nikako nisu uspeli da naprave pouzdanu municiju.
Ovaj podatak nije proveren, nemam baš pouzdanu informaciju, ali mislim da je dosta pouzdan.
Može li to neko od KoV-ovaca da potvrdi i da malo obrazloži?!

Dakle tri serije :

1. Tip 601  motor mtu 12V 331 TC   1000KW, mogućnost prevoženja 60 vojnika sa opremom, propeler u sapniku, brzina max 18-20 čv, vrlo loše manevarske osobine (poslušnost kormila)
2. Tip 613 isti motor i nosivost, propeler slobodan, list kormila iza propelera, brzina oko 25 čv, puno bolje manevarske osobine od predhodnog
3. Tip 621 dva motora sa vodomlaznim propulzorima CASTOLDI JET, brzina max 32 čv, 80 vojnika sa opremom, manevarske osobine odlične (okretanje doslovno u mjestu i sl.)

Još jedna antologijska slika desantne splavi JRM[attachment=1]

Još malo sličica dok su bili aktivni.[attachment=1][attachment=2]

Evo i jedna od mene ...

[attachment=1]

DJČ 617 bio je u mojoj jedinici u Puli. Čini mi se da je fotografija snimljena na Hidrobazi ili Valbandonu - severno od Pule (u pozadini se, mislim, vidi rt Muzil). Voleo bih da Brodarski i Jadran2 pogledaju i kažu da li je to tačno.

Teško je odrediti Boro. Pulu poznam onako površno. Kamenjak puno bolje.

Boro, trenutno sam u portsaidskom zaljevu (oko Komara i Ose.....); pokusati cu odrediti na osnovu tih par milimetara rta (salim se).....

Jeste Boro....."moj bivši" 617....doduše posle Pule.Dok je Vjeko bio na jemu!!
Izvinjavam se jer komentar nema veze sa vremenom iz kog je ova fotografija!!

Tesko mi je odrediti tu poziciju s tocaka koje si naveo - desno od "rta" je svakako otocic.

Evo jedne uvecane karte (da li si mislio na taj Muzil?) - tu naime nema otocica.

http://www.muzil.org/pdfs/muzil_mapa.pdf

Moja greška - otočić nisam ni video (učenje je ipak za mlađe ljude). Sad kad bolje razmotrim sliku, taj otočić su možda Mali Brioni, ono što sam mislio da je rt Muzil, mogli bi biti Veliki Brioni, u tom slučaju iskrcavanje je negde oko rta Barbariga.

Nije važno, nemojte trošiti vreme na to...

Ja mislim da se iskrcavaju negdje oko Barbarige, a u pozadini se vidi Mali Brion.

Tri bivsa DJC na vezu na Obali Djurasevica kod Tivta. Prvi slijeva je ex DJC 618, za druga dva ne znam koji su....

Koju max brzinu su dostigli DJČ ?   Vidio sam jednu sliku gde uskoro glisira.

@galeb pogledaj prvi post, na vrhu ove (treće) stranice - tamo ti sve piše.

Imao sam čast provozati se DJČ (mislim da je bio 628). Baš kao što je i navedeno, sjajne manevarske mogućnosti i pristojna brzina. Odvezao nas je na teren i vratio nazad dok sam bio u mornaričkoj pešadiji. Bogu hvala, prešao sam u flotu odmah posle obuke.
Drago mi je da su još u životu.

Može li mi neko reći šta se desilo sa kasarnom u Kumboru (gde su bili DJČ i gde je čuveni sportski centar)??

Cijeli bivsi vojni kompleks kasarne "Orjenski bataljon" u Kumboru je na prodaju.... :'(

Auuu... zar je moguće!?!
Sramota!

Što sramota. Već 4 godine je kompleks prazan i propada. Park koji su tamo posadili još Austrijanci je jedinstveno lep. Što da propada. Bolje da ga neko kupi. Sramota je za Arsenal u Tivtu, a ovo baš i nije. Pričalo se da će ga kupiti sestre Vilijams (teniserke). Šteta bi bilo da se proda na parče, a ne u celini.

DJČ iz jedinice Izudina Šljive u Puli 1989. godine.

Pista desno od DJČ mnogo mi je poznata, kao uostalom i DJČ 614 i 616. Budiš mi stare uspomene. Nekad Dread, nekad ti, ali gađate me u srce!

Boro,sa koje strane je ovo u odnosu na komandnu zgradu?

Uh,sad sam se tek setio.Ovo je mol bas preko puta kaomande.Pa da,tu su bili stacionirani DJČ. Onda je barža bila,iz ovog ugla gledano,malo ispred pa levo(vezana sa desne strane.Ako se ne varam!

U pravu si Longtrip!

Boro, sto se ovome dogodilo i kada ? Bio je to jedan od najnovijih DJC, ali i jedan od od prvih koji su otpisani... Danas lezi negdje u Kumboru kao olupina (ako ga vec i nisu potpuno isjeckali), a ovo je slika iz Arsenala u Tivtu gdje je dugo, dugo stajao na operativnoj obali u velikom mandracu.....

Koliko je meni poznato prvi DJČ-ji su imali problema sa osovinama radi fleksibilnosti zadnjeg djela trupa.

Jedan DJČ je imao problem sa prodorom vode tokom vežbe, nekih 30-ak cm kvadratnih mu je otpalo, ali taj je zakrpljen, ne bi trebalo da je taj na obali.

Da, ali ovo je DJC 626 a on nije imao propelere vec water jet-ove....

Ovaj je imao nekoliko ostecenja podvodnog dijela trupa i potpuno slomljen dio pramca na lijevoj strani, kao da ga je neko bas velikom brzinom "zakucao" u obalu......

Marinero, u proleće 1992. ovaj brod je u vožnji sa Mljeta imao havariju - otkinuo se veliki komad oplate na dnu, oko 3 metra kvadratna. Posada je uspela da spreči prodor vode i zadrži brod na površini do stizanja pomoći.

Kasnije su kanibalizacijom skidani delovi, pa je na kraju rashodovan. Kupio ga je Grbin Vlado, tada major MTSl sa idejom da napravi restoran od njega, ali nije to realizovao.

Na kraju, kada ga je uprava MTRZ pritisnula da izveze brod iz zavoda, prodao ga je kao sekundarnu sirovinu.

Ne znam kako je na kraju završio prazan plastični trup.

Prije kanibalizacije je to izgledalo ovako.

Havarija je nastala(bar sam tako načuo) radi trešenja, vezano za osovinski vod.

ML, taj tip DJČ praktično nema propelerske osovine. Jedine osovine koje ima su one između pumpi i motora - vrlo kratke i bez značajnog uticaja na vibracije trupa.

Prema nalazima komisije koja je ispitivala havariju, do odvajanja plastične oplate došlo je usled "starenja plastike" i sa tim u vezi odvajanja slojeva staklo plastike.

Važno je napomenuti da je odvajanje počelo prema pramcu, pa je struja vode broda u pokretu mehanički "dovršila" posao lomeći plastiku dalje prema krmi. Ceo komad je ostao da visi ispod broda, nije otpao, barem koliko ja znam.

Osmoza plastike? Slično havariji ČMP na Skadarskom jezeru?

Upravo tako Rade.

Oplata se ne radi u jednom, već u nekoliko slojeva. Rok trajanja ovakvih brodova je 20 godina, nakon tog vremena nema više garancije - u svakom trenutku, na svakom jačem talasu može doći do odvajanja slojeva i pucanja oplate. Posebno je ova mogućnost izražena kada brod prevozi teret pa su sile na trupu veće.

Biće prije da je mislio napraviti fast-food, a ne restoran ...

Ne bih ovako javno o njegovim idejama. Započeo je mnogo stvari, a samo decu završavao. ???

DJČ u akciji.

Kod DJČ tipa 621 bilo je nekoliko slučajeva ''svlačenja'' oplate na dnu broda. Zašto ? Kod neopreznog prilaska i pristajanja na neizgrađenu obalu brod se u stvarnosti nasuče. Ako takneš ''tvrdo'' sa oplatom, a ne saonicama predviđenim za to, dođe do oštećenje stakloplastike. Nakon nekoliko miseci (ili čak godina) more učini svoje (brzina do 30 čv, vibracije udara u valove) i jednostavno svuče dno. More prodre kroz pregradu u strojarnicu i gotova stvar - pomoći nema. Nema borbe protiv tog prodora i ne triba održavat brod plovan , jer je sam od sebe plovan i nepotopiv. Desantni prostor nije šupalj niti ima dvodno, pun je neke poliuretanske smjese što mu daje nepotopivost. Jedino ako brod pukne, onda tone strojarnica, a štiva ostaje.

U svakom slučaju nije bilo dosadno ...

Najgore je kad ti se dogodi prvi put (ajde ti viruj da je nepotopiv).

Imam pitanje, komada dva:

1. koja je formacijska vozila JNA mogao DJČ krcati i prevoziti?
2. nije li radar - dok je radio - malčice zračio ekipu na mostu, posebice artiljerca?

Tip DJČ-613 je mogao da ukrca jedno teretno vozilo od 4,5 tone ili terensko vozilo (alternativa tome je bila 60 vojnika sa ličnim naoružanjem i opremom) ...

Tip DJČ-621 je mogao da ukrca 80 vojnika sa ličnim naoružanjem i opremom ...vozila se ne pominju.

Izvor: Pregled ratnih brodova i trajekata JRM - 1988.

Ma više sam mislio kako je to bilo u praksi, jel' se štogod velikog na točkovima prevozilo?

I još jedno pitanje. Dolje u kantunu (korijenu) Lore, gdje su podjednako počinjali vezovi Una, Jadrana (na jednu stranu) i TČa/RČa/RTop (na drugu stranu), nalazila se neka skalamerija s tri velika vanbrodska motora. Mislim da je to bilo neko ronilačko prijevozno sredstvo, ili griješim?

Da ne misliš možda na BDČ?
[attachment=1]

A jeste bila skalamerija... Tri ogromna Johnsona na nečemu što je ličilo na veliku plastičnu kadu. Bilo ih je nekoliko.

Negde u jesen 1991., nakon prevoženja teškog tereta, DJČ 618 je upravo kako @Buva kaže, "pukao" popreko u odnosu na uzdužnu osu broda, u visini kraja desantnog prostora. Kao najstariji u jedinici, oko 17.00 sati izvestio sam o tome operativnog dežurnog, koji je vezu prebacio na tada trećeg čoveka 5. VPS Pula. Nakon manje od minuta razmišljanja, rekao mi je sledeće:

"Izvezi brod 5 milja južno od rta Peneda i potopi ga!"

Nisam verovao ušima, pa sam pitao ponovo i dobio isti odgovor, uz napomenu da izvestim o izvršenju naređenja. Upisao sam naređenje u ratni dnevnik i nikome nisam rekao šta mi je naređeno. Manje prodore vode zakrpili smo brzovezujućim cementom, a ja sam čekao jutro i svoju sudbinu - nisam spavao te noći, naređenje nisam izvršio i bio sam spreman da me ujutro uhapse, a brodove neka potapa neko drugi.

Kad, ujutro me zove treći čovek sektora i pita da li sam izvršio naređenje. Kažem da nisam, a on:

"Dobro, oteglićemo ga u Boku i popraviti".

U Boki smo brod izvukli napolje i za 7 dana je bio operativan.

Svaki komentar bio bi suvišan, osim napomene da me nisu hapsili, hvalili, kudili, jednostavno NIŠTA se nije desilo. A da jesam izvršio naređenje, verujem da bi se svašta dešavalo (mada nisam siguran kako bih bez eksploziva uopšte potopio DJČ).

BDČ 82 kupio privatnik i stavio mu kabinu.

Svaka ti čast za tvoju odluku (nije lako ne izvršit ''pametnu'' zapovjed). Kod pucanja ja sam mislio na tip 621. Oni su bili osjetljiviji potom pitanju zbog svoje konstrukcije trupa. Ne mogu virovat da je netko uspio slomit djč tipa 613. To mora da je bio veliki teret, a možda i more. Tip 613 je puno jače građe od tipa 621 (duž štive rebra uzdužna i poprečna, dvobok odnosno dupla oplata na bokovima). Triba stvarno bit ''stručnjak'' za slomit taj brod. Inače za očekivati je da ti brodovi pucaju na kraju desantnog prostora ispred bacača (iza je teret stroja i naoružanja, a isprid teret koji se prevozi), ali ipak tribaš bit ''stručnjak''.

U pravu si Buva, "stručnjak" je ukrcao neke betonske jahače za cevovode koji se polažu po dnu mora na sami pramac i time napravio veliku polugu (a bilo je i dosta mora). Kad su me zvali, već je bilo sve gotovo...

Malo sam zapanjen saznanjem da je u jesen 91. DJČ bio nakrcan betosnkim jahačima za cjevovode i to vozio za Boku. Nije valjda da je i to bio toliko važan vojni materijal koji se morao dislocirati kako ne bi ostao u Hrvatskoj? Koliko vidim čitajući komentare na Palubi u Puli je bila gomila brodova koji su trebali biti rashodovani i nisu bili spremni za put do Boke, osobito po teškom moru.

Ako je brodič bio na takav način ukrcan, osim gluposti zapovjednika može biti samo namjera da se brod ošteti.

Ma pre ce biti cisti 100% JAVASLUK ! (toliko rasprostranjen na ovim nasim prostorima).

@Plavnik
Neki su skidali i tovarili i pesadiske prepreke (iz Slo ili Hr nebitno). Glupost i inat i da neidem dalje u off.

@Plavnik, betonski elementi nisu voženi za Boku, nego u luci Pula - sa jednog mesta na drugo. Nisam bio prisutan (obavešten sam kad je šteta već učinjena) pa samo pretpostavljam da su zbog težine i lenjosti sav teret ukrcali na sami pramac i eto problema.

I to je moguće ML, ko bi to sada znao?

Jedan komad sa DJČ tipa 601. Boro će znati o čemu se radi.

spaja motor i kopču

Radi se o međuosovini. Mada, ne spaja motor i kopču, ta je mnogo kraća, već ide od kopče ka propeleru.

Evo jednog zelenog sa današnje vežbe Rečne flotile ...



[attachment=1]

 Par slika početaka.
[attachment=1][attachment=2][attachment=3]

E sad sam zbunjen, koji je to PAM 15mm ???
Radi se o tekstu na prvoj slici.

 Malo pre sam objasnio da sam na te slike naleteo slučajno juče na pijaci kod mene.Za tačnost podataka ispod nisam kriv.Pretpostavljam da je to neki kalibar pre II rata.Već će se naći neko ko zna o čemu se radi,nadam se.

Kraljevska mornarica imala je u naoružanju PAM od 15 mm. Mislim da je bio Škodin, a bilo ih je stvarno premalo. vjerujem da je to bila okrugla brojka. Sigurno se radilo o kalibru 14,5 mm. Ne bi me čudilo da je bio to i trofejni PAM.

Ma znam da su postojali i mitraljezi od 15mm.
Recimo njemci cu imali MG-151 od 15mm, ali nisu ga bas nesto dugo proizvodili, vec su se preorjentirali na isti model od 20mm.
Nije cudo da su zavrsili na ovim brodovima.

Samo u Imeniku municije iz 1965. godine tog kalibra nema.

Ko zna sta cemo jos iskopati. :D :D :D
Inace, dosta toga smo zarobili ili dobili na ime reparacija valjda, pa smo slali u Grcku na ELAS-ovoj strani.
E sada je problem sto ne znam jel to bilo u kalibru 15mm ili 20mm, mada su se spominjali kao mitraljezi, sto navodi na 15mm, ali nista nije sigurno.

Teško se rađala klasifikacija naoružanja u bivšoj JNA. Poslije rata je bila šarolika terminologija. Čak su ponekad topove od 20 mm nazivali teškim mitraljezima. Svašta se može pročitati u vojnoj literaturi ranih godina.

U Aeromagazinu, specijalno izdanje april 1941 ( broj2-3/1991 godinu), u poglavlju Protivavionska odbranau ratu aprila 1941, stoji da je, pored ostalih oružja za PVO, kraljevska vojska raspolagala sa 108 oruđa Breda M.38 kalibra 15 mm i Breda M.39 kalibra 20 mm. Autori ovog članka su O. Petrović i N. Đokić.

Negde davno sam pročitao da je monitor Drava pred rat dobio dva oruđa kalibra 15 mm, koja su bila postavljena na kulama.

 :komp

Oruđa u naoružanju vojske KJ mogla su biti Zbrojovka 15mm, ili Breda 15mm. Zbrojovka je stajala npr. na "Dubrovniku". Mauzer 151 imao je verzije 15mm i 20mm, ali je korišćen uglavnom na avionima, i to od 1942.

Ruski 4X14,5[attachment=1][attachment=2]

Zbrojevka ZB-6o/15  i Besa heavy machine gun(Engleska verzija)[attachment=1]

Breda M1937 /8mm, je upotrebljavana u RM kao spregnuti mitraljez na Boforsu 40mm, za vježbe gađanja, mislim da je najveći kalibar Brede bio 12,7 mm.[attachment=1]

14,5mm KPVT nije korišćen kod nas do 60-ih godina.
Zbrojovka 15mm je nabavljena pre rata. Moguće je da je deo Zbrojovki bio zaplenjen, bilo da je reč o ratnom plenu Nemaca iz Čehoslovačke, ili je iz ratne proizvodnje okupirane Čehoslovačke, ili je nemački plen iz Grčke, koja ih je takođe koristila.
Što se tiče "Brede 15mm" pouzdao sam se u podatke O. Petrovića i N. Đokića. Sam sam našao samo Bredu 13,2mm/L75 kod Campbella u "Naval weapons of WWII", ne i 15mm.

Onda je moguće da je u pitanju štamparska greška.

Breda 13,2 prvenstveno namjenjena za mornaricu, služila i kao pešadijsko naoružanje i montirana na razne tipove vozila.[attachment=1]

Prilazem stranicu (o dogadjajima je vec bila rijec) na monitoru Drava, a tice se PA "mitraljeza" 20 mm - kako se to onda govorilo
http://www.mycity-military.com/slika.php?slika=36879_412288026_04.jpg

Od 20mm uključno sa 20mm su topovi, to se gleda prema kalibru.
Breda 13,2mm je upotrebljavala raznu municiju, slično kao i Breda 20, osim običnog zrna, imala je pancirno, pancirno obilježavajuče,pancirno zapaljivo, sa trenutnim -eksplozivnim zrnom, sa trenutno-eksplozivnim obilježavajućim itd.[attachment=1]
Trenutno-eksplozivno zrno za bredu 13,2 bez detonatora
[attachment=2]
Zašto pisci tekstova krste top 20mm sa mitraljezom nije mi jasno.

Zašto neki pisci kažu '' šofirao '' je brodom? Ili napišu '' razorač '', pa sveti Onik. Ma bilo je svega i svašta. Uvik će se naći
'' univerzalaca '' za vojna pitanja. Navigajimo mi dalje .

Da se vratimo temi; mislim da ovu nismo imali...

[attachment=1]

Ex DJČ, današnja Jadrija u klinču. Ovo je moglo biti stavljeno i u Jadroliniju. Ipak u sredini je DJČ.

Cilj zahvaćen zumom od 26X na udaljenosti cca 850 metara. Bez preticanja.

Ex DJČ koji smo imali prilike vidjeti na prethodnim slikama. Obratiti pozornost na montirani najnoviji model bacača mamaca. Bacač se nalazi na krmi.

[attachment=1]

Evo ga jedan bivsi DJC kojin vec duze vrijeme stoji na obali na Peluzici kraj Kotora gdje ga lokalna brodogradjevna firma "Monte Marine Yachting" koliko sam cuo, postepeno preradjuje u plutajuce pristaniste-bazu za izletnicke brodice koje voze od Perasta do otoka Gospe od Skrpjela.

Vjerojatno jedna od probnih voznji ispred zaljeva Vela Luka. Vidi se otocic Proizdr i poluotok Privala na kojem je bila obalna baterija 85 mm.

Boro tek sam danas procitao tvoj komentar o Grbinu. A sto drugo reci i sto je drugo moglo ispasti kada su u ekipi bili Islambasic i Grbin.

Barba, iako nije u redu spominjati imena ljudi koji nisu tu jer ne mogu da kažu svoje argumente... tražio sam taj komentar koji si naveo. Veoma je fin i blag u odnosu na ono što stvarno mislim i što mogu potkrepiti činjenicama, za obojicu.

Ali, dobro sad...

Dobro, dobro, ispricavamo im se ;-)

Ovo ljeto u brodogradilištu Nauta Lamjana na Ugljanu snimio sam ova dva DJČ (bivša).
[attachment=1]

Ispričavam se, šaljem i drugu sliku.[attachment=1]

Zanimljivo, ova sličica se nalazi na web stranicama državne agencije Alan koja se bavi zastupanjem vojne industrije, prodajom naoružanja i vojne opreme.


Zna li se daljnja sudbina DJB-102?

Evo jedan oglas:
http://commercial.apolloduck.com/display.phtml?aid=180300 (http://commercial.apolloduck.com/display.phtml?aid=180300)

na slici je tip 621

Nek se nađe i ova. Friška od danas.

Je li ova "Jadrija" morski higijenicar?

Niti slučajno. Služi za hidrografske radove. Opremljena je podvodnom TV kaamerom, dizalicom. Ima ekipu ronilaca i što je najvažnije, velike gradelje na krmi.

 :)

DJC 626 u MTRZ SAKo Tivat.

Odlično. Vidim da se sve puši od posla, vrvi od majstora. Moraju ga remontovati! Zahuktala turistička privreda traži nova plovila u ogromnom broju. Pretpostavljam da će na licitaciji dostići ogromnu cenu! Ura!

Arhivski snimak, na žalost.

Naravno. Pretpostavljam da trune negde u blizini. Ekološka država zna da je vrlo skupo utilizirati plastična plovila, a nema se para. To je otpad štetan za okolinu, pa su ga verovatno zato ostavili tu, pod nosom.

Čini mi se da je 626 kupio jedan kolega, ne bih da navodim ime, još negde 97-98. Kasnije je uprava Zavoda imala problema sa njim: nakon što je izvadio i prodao tankove i još neke delove od metala, olupina je stajala kao ruglo u Zavodu jer je od ideje da pravi plutajući restoran odustao. Ako nije moja greška u taktičkom broju DJČ, 2003. morao sam da mu izričito naredim da otputuje u Tivat i reši taj problem. Kako ga je rešio, nisam ni želeo da čujem, samo da me više ne zove direktor MTRZ...

Mislim da je DJC 626 tada prebacen u Bonice gdje bi trebalo da se i dan-danas nalazi. Evo od mene jedan veteran, ex DJC 604 slikan proslog vikenda u marini Budva.

DJČ na suhom.

Jadrija ?

Skoro ista, ali ne bih znao reći. Stoga prilažem jedan ex DJČ s krme.

Za razliku od prethodne slike, ovaj DJČ je još 2008. nosio staru oznaku. Bio je kada za skupljanje kišnice.

Brodarski, je li DJČ-608 ostao u Hrvatskoj nakon povlačenja JRM (odnosno zarobljen u rujnu 1991. u Šibeniku) ili je naknadno kupljen u SCG/CG od strane nekog domaćeg privatnika?

Ostao je u remontu.

DJČ-601

Iz jednog starog HV ,vjerovatno je i ovaj čamac u starom željezu.

poz.

 Gledam ove slike koje je Solaris postavio i čudim se. Zar se pojasevi nisu skidali pre desantiranja? Šta će pojasevi na kopnu? Zar ne smetaju samo, a i deluju demaskirajuće?

Ma nije ti ovo rat "Kile". Vojska vježba. Ima vjerovatno i neplivača, pa se GLAVNI utrtario da se koji ne udavi, pa veli, bolje ovako.
Za..bi, radnju, ako koji strada, ode čin.... ;D

Ne shvatite me naopako, ali svaka čast intendantu, koji oskrbuje tu postrojbu municijom.. ;)

LPB

Malo off, jel su se ovi "Mali Brzi Efikastni" gradili u Grebenu u Vela Luci?

Još malo više off; tu se lijepo vidi, zašto je bilo dobro biti u mornarici, kad bi se je išlo na viježbu ili se zbog čega drugog micalo, uvijek si sa sobom uzimao krevet, kuhara, kupaonu...

Jesu, građeni su u Grebenu Vela Luka.

Istina je, kantina je uvijek bila na istoj distanci..

Jedna ljepa sa neta.

[attachment=1]

poz.

Ovo je HRM?!. JRM nije.

HRM, vježba Vojno-obavještajne bojne HKoV - Mamac 010 - obuka za borbenog plivača.

Pisali smo i o tome - Vojno-obavještajna bojna: Obuka borbenih plivača - Mamac 010 (https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=12109.0)

627.........je li to bio DJČ

Jeste.

Ovaj je sigurno bio DJČ. Tako barem piše.

DJČ koji su sudjelovali u desantu na Šoltu. Nije vježba.

Из текста у новинама се види као се чувала војна тајна. Бродови су изграђени "нашем бродоградилишту". А у ком - то би била војна тајна ;)

A takva vremena bila. Danas pomalo smješna čak i nama "zrelima". Kao što nam je danas smiješan stil odijevanja od prije uzmimo
svega 100 godina, tako i ovaj stil "nepismnosti" od prije ciglih 30-tak godina.

Nekad su prikazivali nastavne filmove. Čuveni zavodnik Jugoslav Nalis glumio je kapetana JRM. Onda taj manje poznati brat Antuna Nalisa pokupi neku zgodnu crnku na plesu. Dok su plesali mala ga upita koji ima čin. On skoči ko varenom vodom oparen. Prekine ples, orkestar zamukne a bajni Jugoslav pozove miliciju. Milicija odvede malu, a on sutradan kod nadređenog. Ovaj mu opere uši jer činovi nisu vojna tajna.
Nisu ni mjesta gradnje ratnih brodova bila tajna. Osim za većinu radnog naroda i svjesne omladine. U SSNO su dijelili kataloge zainteresiranim naručiteljima. Cili svit je znao tko radi DJČ, a nama su ustrašeni novinari plasirali ovakve članke. Bojali su se organa.

Ma to su se samo muški novinari ustručavali organa, ženski, kladim se ne. ;D

DJC 626.

Dva DJC-a usidreni kod ostrva francuza,brojevi su prefarbani

[attachment=1]

[attachment=1]

Predhodnica DJČ

Tunel

[attachment=1]

U Omišu 2010.

[attachment=1]

[attachment=2]

posada djč-613 1984.godine N

[attachment=1]

Trup jednog DJČ koji vec duže vrijeme firma Montemarine iz Kotora pregradjuje u nešto jos neidentifikovano.....

Evo jedne iz prošlih vremena...

616 lagano vozi prema svom vezu u Kumboru.

611 u akciji.

Pred 2 mjeseca izašla je knjiga '' Ratna luka Šibenik ''. Autor Darko Gulin, dipl.ing sakupio je i objavio dosta vrijednih podataka o povijesti luke. Dva naša člana imaju knjigu u vlasništvu i sad je pomalo listaju. U njoj je objavljena slika jednog uništenog DJČ na Visu. Nasukan na žalu, bez nadgrađa ( izgoreno ) i prepolovljen uzdužno. Navodno je pogođen od strane ZNG kod napada na Šibenik i dotegljen od JRM na Vis. Možda još postoji ta olupina na Visu?

Bilo bi lijepo objaviti tu sliku iz dotične knjige. S druge strane osobno nisam nikad čuo za taj razbucani DJČ za koji se tvrdi da je pogođen za vrijeme tačke T11. Čisto sumnjam da ako mu se to desilo tad i kod Šibenika, da bi ga Mornarica teglila u onim
vremenima čak na VIS. Koji će joj moj takva olupina koju si gore opis'o. Bilo bi poželjno o svemu malo više podataka.  ;)

Imam problema sa računalom i zato nisam stavio sliku. O ostalom ništa više ne znam.

Drugi clan nema knjigu pri ruci....

Dvojica majstora za izvlačenje... ;D

Ajde, ajde, očekujemo tu vašu sliku.

Pozdrav obojici... ;)

   Jedini razbucani DJČ koji ja znam za vreme T11. je onaj koji je pogođen kod ulaza u Boku. Taj je goreo koliko se sećam.

Ovaj je bio nasukan u jednoj vali na Visu a slika je iz 93. godine. Izgorio je skoro do vodene crte.

Neznam dali se radi o istom, ali jedan DJČ RM VJ je potopila RTOP (friendly fire). DJČ je bio pun novinara koje je VJ vodila u zonu blokade ispred Dubrovnika. RTOP je bila u sastavu koji je sprovodio blokadu. Malo nesporazume u komunikaciji i sujete komandujućih - i novinari su morali da plivaju.

 Da, na taj sam mislio! Nisam hteo samo da širimo diskusiju!

DJČ 411 i DJČ 412 u maskirnoj šemi 14.06.2012 na trilateralnoj vežba "Tisa 2012".


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

Izvor: www.mod.gov.rs

Jeli ovo voze traktor i sanitetski kombi?

Jeste traktor i sanitetski kombi, bilo je i nesto ljudi ali se ne vide na slikama.

Ovo je verovatno DJČ 618 kod ostrva Sv,Marko slikao sam ga sa 20.7 sa broda  [attachment=1][attachment=2]

601 kao potpuno novi brod.

Tri DJC u nekom mandracu, meni ovo lici na Kumbor, ali se mozda i varam ?

Ne varaš se, jeste Kumbor.

Al se vara oko broja - ja ih vidim četiri. ;)

[attachment=1][attachment=2]

trebao bih kontakt sa komadantom ex.DJČ-627 , sad je u vojvodini....

Imas ga na facebook-u ako se secas kako se zove :) Radim sa njim ako mislis na Rajka

Willy slabo se sjecam te zivotinje , ali ako si vec blizu njega , onda ga pozdravi puno njega i zenu-Dajanu i djecu....kad mu kazes zivotinja znati ce od koga je....

[attachment=1]

DJČ 617 prodat hidrogradjevinskog firmi "YU Briv" iz Kotora....

Evo slike istoga...
Da li 617 ima svoj-ispravan pogon??

Ima. ;)

DJČ 616 na Pristanu.

Nije mi jasno zasto se CG odrekla svih ovih brodova.

3-4 komada DJC bi im dobro doslo.

Dobro bi im došlo, samo ne znam za šta.

Pa jeste - CG netreba ni mornarica ni vojska.

Malo starijih sličica.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
poz.

Obrisao ono što sam napisao , jer nema veze sa DJČ.

Јашта.

[attachment=1]

611 u akciji.

Tri DJČ kod Tivta, obala Durašinovića.


[attachment=1]

[attachment=2]

Ako se ne varam, to je groblje brodova kod stare ciglane.

Bilo nekad. Sad je tamo mala marina, plaza i restoran podgoricke firme Fab live....

Hvala Marinero.

[attachment=1]

Slikan je u Lipcima.Kupila ga je firma YU VBrv sa namjerom da ga pretvori u interventno plovilo za brze reakcije kod slucajeva zagadjenja mora izlivom nafte i slicog.....

[attachment=1]

Ispred Dubrovnika prije tri dana....

Ako se ne varam zgornja fotografija snimljena je u blizini mosta kod Dubrovnika. A ko je vlastnik DJČ-jca? Nema nikakvih oznaka, brojeva ni zastave.

Da, fotografija je snimljena nedaleko mosta Dr. Franja Tuđmana. Brod služi nekom lokalnom građevinaru za prebacivanje kamiona, mješalica i slično.

Sa fb grupe JRM , 617 preko puta kotorske bolnice
[attachment=1]

Prošlog leta je baš 617 bio negde sa južne strane otoka sv. Marko.

604. [attachment=1]

Jučer u Veloj Luci, broj je prepituran tako da se ne vidi točno koji je ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Nemaju otoke. Ovi brodovi služe za iskrcavanje na kopno a ono nema tamo nekih otoka nego je prema vani sve pucina tako da nemaju neku svrhu.

Normalno da treba no konkretno u ovom slucaju bi otišli malo off topic ( tema je ipak o desantnom brodu ) i slažem se da bi trebali imati 3-4 nekakva desantna plovila no s obzirom na velicinu i konfiguraciju terena te vojni proracun klasicni desantni brod bi im bio od malo koristi jer nema neku svoju pretjeranu svrhu no to ne znaci da takve stvari u vojsci treba potpuno zanemariti. Iskreno ja bih uzeo 3 do 4 najmanje ova nova ruska PTS 4 ambfibijska vozila ( nosivost 18 tona u vodi ) il neko drugo ambifibijsko vozilo slicnih tehnickih karakteristika i onda formirao jedinicu dole kraj Skadarskog jezera i to kako vozi i po kopnu onda u slucaju potrebe ( a to bi kao bio rat jel ) to može i kopnom brzo doc i do Kotorskog zaljeva ili operirat tamo na Skadarskom jezeru. No ok ovo je samo ideja moja koju bi ja napravio i tako bi u osnovi i dalje imao pomorsku desantnu komponentu u vojsci idealnu za potrebe CG. Dobro nebih više of topic , samo sam želio ukazati na to da nisam za to da nemaju takvu vrst plovila samo da s obzirom na duljinu morske linije i konfiguraciju terena u samoj CG , te vojni proracun iste postoji puno prakticnije riješenje od klasicnog desantnog broda.

DJČ 616 danas na Pristanu.

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Požutjeli članak o obuci mornaričke pješadije koja ne ide bez DJČ-a ;

[attachment=1]
[attachment=2]

Ovi brodovi su isterali svoje. Plastika stari, osmoza čini svoje, uskoro možemo očekivati i ispadanje jednog po jednog iz stroja. nadam se bez žrtava i ekoloških katastrofa.

"632" ispred Banovine ;

[attachment=1]

te u Kaštelanskom zaljevu ;

[attachment=2]

[attachment=1]

Koji je ovo ?

http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/u-tijeku-akcija-ispumpavanja-broda-na-kalamoti

poz.

trebao bi biti ovaj:
https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,752.msg317057.html#msg317057

Da li neko poseduje kvalitetniju fotografiju DJČ-613?

Jel to današnji DJB-107 HRM.

Slikano jutros u Vela Luci tamo je već duže vrijeme ispred "Grebena" ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Jedan iz Splitske luke, jel ovo neka prerada ili nešto novo sagrađeno  ???

[attachment=1]

Mislim da je to nešto novo, ovo je manje od DJČ.

Ovakve trasportne brodove od pleksiglasa vidjeh kod holandskih proizvodjaca 

Obratite pozornost na pramac meni je identičan kao kod DJČ-a, no opet može biti i neka novogradnja i to čak i iz uvoza, al opet bar meni nije neki vic prevoziti turiste u desantnom čamcu, ako je već turizam dotičnom gazdi bio prvotna namjena :)

Da nisu ovoga opet preradili za turiste.

http://www.maketarstvo.net/forum/viewtopic.php?t=10425&sid=a2c856b7575f68b80d3d46951e2e32f6

poz.

Ovo je bivši DJČ-605.

Brodogradilište "Ivan Cetinić" sa Korčule je pravilo 1954. godine ove čamce. To je stariji brat poznatijih DJČ-a:

Od kakvog materiala su bili pravljeni ?

Pogledom na ove DJČ - da, imali su istu tipsku oznaku kao i noviji DJČ, reklo bi se da su od čeličnog lima.  Bili su nalik tadašnjim LCU, desantni čamci opšte namene, ali im je brzina bila oko desetak čv., tj. nisu mogli glisirati.

Sv. Damjan je preradjeni DJČ!

 [attachment=1]
 [attachment=2]
 [attachment=3]
 

632 .......

PJT-401 držao je prugu Fažana - Brioni - Fažana - isti ovakav. Materijal gradnje - čelik, brzina max. 6-7 čv.

Zanimljivo je da se iz turele na krmi kormilarski točak okretao nogama...

DJČ-616 trune na Pristanu.

Evo jednoga u marini Komolac.... Čini mi se da je na trupu broj 105.

Koja je sudbina 627, 628 i 629? Jesu li oni također prevezeni u Novi Sad?

Jeli DJČ-626 se nasao, tokom 1993.  po lošem vremenu u visini rta Veslo, kad mu se prelomila kobilica i dio konstrukcije?

Hvala! Ispricavam se ako je pisano na temi nisam uspio, manjak vremena, detaljno pretraziti temu.

Vozilo, našao sam ovo o DJČ-626, od Marinerovog posta kojeg je Boro citirao nadalje.


Sudbina 627, 628 i 629 mi nije poznata. Ali vjerujem da će netko od Palubaraca znati. Možda Boro ili Marinero?

A koji je ovo, snimljen u brodogradilištu Greben Vela luka prije nekih mjesec dana?

[attachment=1]

Učestvovao sam u prebacivanju DJČ iz Tivta u Beograd 1999/2000, ali verujte da danas nisam siguran ni da li je baš pet (5) komada prebačeno isli samo četiri (4). Taktičkih brojeva se ne sećam, a da nađem stare radne beležnice trebalo bi mi ceo dan...

Neki od tih sigurno jesu prebačeni u Beograd jer se gledalo da idu noviji brodovi.

Možda će se uključiti neko iz RRF, oni znaju.

Boro ja sam pored vec aktivna dva video i 2 neopremljena/nermontovana u bazi RRF-a.
E sad da li je jos jedan negde zavucen van vode ili negde drugo to ne znam.
Znam da je bilo price o prebacivanju 5 DJC za potrebe RRF-a.

Hvala svima!

Prema podatcima kojim raspolažem, u RRF je ušlo pet brodova:

621 je postao 414,
625 je postao 412,
630 je postao 413,
631 je postao 415,
632 je postao 411

Može li potvrda ovog i sljedećeg. Dakle moguće je da je ukupno prevezeno 7 DJČ-ova Tip 22 u Beograd, ali dva nikada nisu postala operativna, odnosno remontirana i stavljena u službu?

Ako je tako zna li netko koji su brojevi tih koji nikada nisu ušli u službu, a trebali bi biti neki od ova tri 627, 628 i 629? Jer za sve ostale su poznate sudbine.

@Leute

Ovaj u Grebenu bi mogao biti jedan od ex HRM-ovih.

DP

Što se sadašnjih i bivših HRM-ovih tiče, situacija je sljedeća:

DJB-101 (602) povučen, izložen u Muzeju DR u Vukovaru
DJB-102 (603) povučen, u ljeto 2010. snimljen u brodogradilištu "Nauta Lamjana" (o. Ugljan) na suhom (pok. Plavnik)
DJB-103 (612) povučen, predan Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu, prebojan u maskirnu shemu
DJB-104 (615) aktivan, Divizijun za potporu Flotile HRM
DJB-105 (623) povučen, 09.06.2016. snimljen u marini Komolac, ali broj nije 100% potvrđen (Batik)
DJB-106 (624) aktivan, Divizijun za potporu Flotile HRM
DJB-107 (613) aktivan, Divizijun za potporu Flotile HRM

U Hrvatskoj je ostao i DJČ-622 koji je korišten od pomorske policije RH pod imenom "Šibenik", kasnije vatrogasni brod "Lupac", rashodovan, daljnja sudbina mi nije poznata.

DJB/DJČ koji je snimljen prošli mjesec u brodogradilištu Greben, u Veloj luci (Korčula) je bio tamo i prije godinu dana kada ga je snimio Jester. Ako je bivši HRM-ov, može biti ili 102 ili 105. Broj mu nažalost nije vidljiv. Ako je onaj u Komolcu ovaj iz Vela Luke, to bi značilo da je tamo prebačen u zadnjih 20ak dana.

Ima li tko informacija o sudbini 102 i 105?

Ja san bija ima po miseca u Vela Luci tamo isprid "Grebena" još ćami onaj jedan DJČ, a šta se samog "Grebena" tiče tuga i jad navozi prazni ključ u bravi, eto nam Lijepe Naše.

06.09.2016. ??

Da, želiš li znat ko je pobjednik izbora? ;)

Greška, mislio sam 09.06.2016. Datum je vidljiv iz naziva slike.

Pa no.  :laugh:

mala ispravka

625 - 411
632 - 412
621 - 413
630 - 414
631 - 415

Prevezeno ih je 5 koje sam nabrojao

ja sam pre desetak godina u "Brodotehnici" nabrojao 4, a koliko ih je remontovano i stvarno uvedeno u službu RRF VS, ne znam.

Hvala na ispravci!

Dakle samo ih je pet prevezeno? Nije slučajno još koji prevezen pa ostao negdje na nekom mrtvom vezu?

1998 sam ih u brodogradilistu "Brodotehnika" video samo 5 svi su bili na obali.Malo posle toga su poceli da opremaju prvi (632)

Dislocirano je samo 5 (pet) DJČ. Nije više.

Evo kolega Brodarski je napisao, dakle radi se o događaju koji se dogodio 17. rujna 1991. u 8 sati kada je obalna topnčka bitnica HV na Žirju počela pucati po neprijateljskim brodovima u šibenskoj luci. Pri tome je oštećen DJČ koji zapaljen bježi prema Visu.

[attachment=1]

Ostatci pogođenog DJČ u jednoj viškoj uvali 1993.

Dakle s fotografije jasno se može raspoznati da se radi o DJČ Tip 22 dakle radi se o brojevima od DJČ-621 do DJČ-632, sad koji je točno je broj nosio ne znam, može biti 627, 628 ili 629, ako znamo:

DJČ-621 - prevežen u Srbiju i postao 413
DJČ-622 -    korišten od pomorske policije RH pod imenom "Šibenik", kasnije vatrogasni brod "Lupac"
DJČ-623 - HRM postao DJB-105
DJČ-624 - HRM postao DJB-106
DJČ-625 - prevežen u Srbiju i postao 411
DJČ-626 - u proljeće 1992. ovaj brod je u vožnji sa Mljeta imao havariju - otkinuo se veliki komad oplate na dnu kasnije prodan kao sekundarna sirovina (Boro Prodanic 4. str. ove teme)
DJČ-627 - nepoznata sudbina, radi li se možda o ovom s Visa, ako ne gdje je?
DJČ-628 - nepoznata sudbina, radi li se možda o ovom s Visa, ako ne gdje je?
DJČ-629 - nepoznata sudbina, radi li se možda o ovom s Visa, ako ne gdje je?
630 - prevežen u Srbiju i postao 414
631 - prevežen u Srbiju i postao 415
632 - prevežen u Srbiju i postao 412

Zanimljivo. Zna li netko od Palubaraca koji je DJČ pogođen 1991. pred Šibenikom, odnosno koji je DJČ nasukan na Visu, na slici koju je objavio Vozilo?

Bilo bi dobro prikupiti podatke o sudbinama svih DJČ pa napraviti tablicu koju možemo ubaciti u prvi post ove teme.

Što se tiče 627, 628 i 629, našao sam informacije da je 629 povučen 1994., odnosno 1997. Je li ijedna od te dvije informacije točno? Za druga dva nemam informacija.

Kolega Rojsman sa SSC-a je postavio fotku ostatka jednog DJČ-a na ulazu u Vela Luku zna li netko o kojem se broju radi:

http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=133785954&postcount=1170

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
04.08.2016.

Splitski dvojac uredio jugoslavensko ratno plovilo pa sad njime vode turiste na izlete

'Nevjernih Toma' bilo je i među nadležnim institucijama koje su zamalo onemogućile pothvat mladih Splićana, no vrlo su brzo shvatili da se teško boriti protiv tolike volje i truda.

Pogled na izletnički brod "Sv. Damjan", koji polazi s naše Rive, iskusnom će oku otkriti da je riječ o zaista posebnom plovilu, dok će nama laicima djelovati kao suvremeni i u detalj uređeni brod iz kojega se ori vesela glazba.

Velika prednja rampa kakvu možemo vidjeti na trajektima otkriva identitet ovog starog desantnog čamca, jednog od rijetkih primjeraka takvih plovila Jugoslavenske ratne mornarice, korištenih 80-ih godina prošlog stoljeća za bolju povezanost s otocima.

Što se taj brod rekonstruirao, opremio i prilagodio dnevnim, večernjim izletima i zabavama, na kojemu može boraviti stotinjak putnika, zaslužan je mladi entuzijastični dvojac kojeg čine Dinko Bokšić i Joško Mitrović. Prepoznali su jedinstvenu priliku i odlučili je ugrabiti, pritom uloživši sve što su imali u tu veliku investiciju.

–Na brod smo zapravo slučajno naletjeli, kako to i obično biva, no odluka o kupnji je pala vrlo brzo, kao i početak radova. Ništa ne bi bilo moguće bez podrške obitelji koja nas je zadnje dvije godine rijetko viđala, ali i prijatelja, koji su nam pomagali s radovima koje smo obavljali u hangarima bivšeg "Jugovinila" u Kaštelima. Nitko nije mogao vjerovati da će brod u konačnici izgledati ovakav kakav je danas, bio je zaista u derutnom stanju – a Joškove riječi potvrđuju i fotografije koje su s nama podijelili.

"Nevjernih Toma" bilo je i među nadležnim institucijama koje su zamalo onemogućile njihov pothvat, no vrlo su brzo shvatili da se teško boriti protiv velike volje i truda ovog dvojca. Ekonomist Dinko nije imao puno iskustva s brodovima, no danas je postao pravi stručnjak jer je sudjelovao u svakom aspektu rekonstrukcije, dok je Joško imao dugogodišnje iskustvo rada u čarteru.

Samo pozitiva

–Danonoćno smo tu boravili godinu dana i završili baš u vrijeme prošlogodišnje sezone, tako da ovo ljeto još ispipavamo teren. Nakon mukotrpnih radova, sada smo u drugoj, možda još težoj fazi, kada treba naći svoje mjesto na tržištu – objašnjava Dinko i prvotnu ideju da "Sveti Damjan" postane brod za partyje, što mu omogućuje prostrana paluba i širina broda prikladna za veliki plesni podij.

–Planirali smo noćni đir s jazz muzikom, ali to nije baš naišlo na veći odaziv. Shvatili smo da se treba prilagođavati zahtjevima gostiju. Sada smo u procesu pregovora kako bismo mogli puniti noćne panoramske party ture. Vjerujemo da tu ima potencijala, ali treba imati cijelu mrežu suradnika u klubovima i kafićima – kazuju nam ovi mladi ljudi koji su se za sada usmjerili na izletnička jednodnevna i poludnevna putovanja, posebno ona za Brač, gdje igraju na manje poznate lokacije, kao što je uvala Lovrečina.

–Nije bilo lako ubaciti se u biznis gdje su već uhodane kolege. Odlučili smo stvarati nove i drukčije ponude, te biti što kreativniji. Radimo 24 sata dnevno, okupili smo dobru ekipu i izvrsne bukere.

O poteškoćama i preprekama ne žele govoriti, kažu da treba biti pozitivan i širiti takvu energiju i poruke drugim mladima koji imaju želju biti sam svoj gazda.

–Teško je govoriti o isplativosti, vjerujem da će trebati barem pet godina da se ulaganja počnu vraćati, ali to smo i očekivali. U njega stalno treba ulagati, tu je i ležarina, posada, treba stalno osmišljavati nove načine za privlačenje gostiju. Borimo se, nema odustajanja – iskreno će Joško, objasnivši da bi po putovanju trebali imati pedesetak ljudi i u dnevnim i noćnim turama da se bi taj posao isplatio.

Da sve ne bude samo na riječima, odlučili smo provjeriti iz prve ruke, te smo se zaputili na jedan od njihovih popularnijih izleta na Brač.

Šaroliko društvo

Iznenadila nas je šarolika struktura putnika: obitelji s djecom, mlađi i stariji parovi, ali i grupice mladih, kojima je privlačna pomisao da u jedan dan, točnije od 9.30 pa do 18.30, otkriju nekoliko prelijepih lokacija tog obližnjeg otoka.

Nekadašnji vojni brod s iznimno plitkim gazom, što mu omogućava jednostavan pristup plitkim prilazima i lukama, dokazao se u situaciji velikih valova koji su nas zadesili te pritom preplašili Engleskinju Sarah, koja nije ni slutila da se nalazi na jednom takvom plovilu.

–Zvala sam mog rođaka koji je mornarički časnik da mi kaže što mogu očekivati. Smirila sam se kad mi je posada objasnila da je riječ o bivšem vojnom brodu. Sada mogu mirno ispijati svoje piće – rekla nam je simpatična Sarah, koja se na izlet ukrcala s prijateljicom.

Na tom je primjeru posada "Sv. Damjana" dokazala svoju predanost i uslužnost, a uvjeravaju nas da je to slučaj i kad na brodu nema novinara. Kapetan Ante mirnom rukom upravlja kormilom, barmen Dominik pazi da su gosti zadovoljni dok ispijaju neograničene količine sokova i pića, što je uz ručak uključeno u cijenu izleta od 40 eura, tj. 300 kuna.

Nakon nešto više od sat vremena stižemo u uvalu Lovrečinu, s velikom pješčanom plažom i čistim morem, koja se ne nalazi na ruti sličnih izleta.

Osim opuštanja i kupanja, na rasporedu je ručak u rustikalnom ambijentu domaćina i kuhara Kilija, bračke legende, neslužbenoga gradonačelnika Lovrečine, koji priprema sočna jela s gradela. Put smo nastavili do Postira, gdje su se izletnici mogli upoznati s procesom proizvodnje maslina u Poljoprivrednoj zadruzi te kupiti pokoji njihov proizvod.

Među onima koji su se vidno odlično zabavljali, primijetili smo trojicu mladih, friško punoljetnih Engleza.

–U Splitu stojimo nekoliko dana, nema smisla stalno obilaziti iste lokacije i zato propustiti vidjeti što se još nudi. Pivo je dobro, muzika isto, iskupali smo se na plaži i fino najeli. Sve u svemu, lijepo iskustvo – u ime svojih prijatelja kazao nam je mladi Ben.

Vjenčanje

Ekipa "Sv. Damjana" odradila je i organizaciju jednog manjeg vjenčanja sa 70-ak uzvanika

–Na spuštenoj rampi uz zalazak sunca, mladenci su imali obred koji je obavio pravi brodski kapetan. Bili su nam jako zahvalni, rekli su da im je to ljepše iskustvo od slavlja koje je uslijedilo na kopnu – ponosni su naši sugovornici na internacionalnu svadbu Hrvatice i Španjolca.


Misteriozna povijest

–Brod je doveden iz Crne Gore krajem devedesetih jer naša vojska nikad nije prodavala imovinu; pozadina toga nije sasvim jasna. Od tada je promijenio nekoliko vlasnika, ali nitko ga nije popravljao. Kupili smo ga od jednog čovjeka iz Omiša koji ga je oglasio na prodaju.

Zna li se koji je DJČ u pitanju?

Ja mislim, da je ekspert za te stvari Boro Prodanić.

 Brod Sv. Damjan je bivši "DJČ-605".

Evo par slika pripreme broda za turističke namjene.

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

Onda je onaj na fotografiji bivŠi DJČ-jac.

Lupac je onaj napušten u Vela Luci.
[attachment=1]

Croships, DJČ kojeg smo Jester i ja slikali prije ljeta u brodogradilištu GREBEN u Vela Luci je starijeg tipa nego ovaj na tvojoj slici, dakle ne radi se o istom brodu. "Lupac" očito već neko vrijeme ne stanuje dolje, a gdje je,  ne znam. U svakom slučaju još nismo odgonetnuli koji je DJB danas u Vela Luci (ako i on nije otplovio).

Ok, nema problema ja sam automatski povezao s Lupcem.

DJČ 607, Rt Arza, prijateljska vatra.

617 vec dugo godina lezi izvadjen preko puta bolnice u kotoru.

Šest DJČ-a dva različita tipa u Kumboru 2005.

Da li se radi o brodu koju je gađan greškom dok su na njemu bili novinari?

Mislim da ni jedan brod JRM nije greškom gađan a da su na njemu bili novinari.

Koliko znam, ovaj DJČ se negde u novembru 1991. vraćao sa Mljeta u Boku, bilo je 13 ljudi na njemu, starešine su bile malo "veselije" nego što je smelo i trebalo. Nisu se odazvali na legitimisanje topovnjače ni na rafal puškomitraljezom ispred pramca, pa ih je jednom granatom 57 mm iz pramčanog Boforsa prepolovila. Niko nije povređen, što je prosto neverovatno...

Hvala, ja sam onda pogrešno informiran da su na brodu bili novinari.  :klap

Nema potrebe za zahvaljivanje, zbog toga smo na forumu - da delimo informacije. :)

631 Hasan zapovjednik.  Brod potonuo u visini Dubrovnik, bez žrtava. On je navodno s Mljeta prevozio novinare. Siječanj 1992, priateljska vatra 403 RTOP. Da nije to- to?

Tako nekako, bio sam tada u Kumboru ali ne sećam se da je baš bio januar, mislim da je bilo ranije. I ne znam da su na brodu bili novinari.

Onda ona slika DJČ-607 - prijateljska vatra nema dobar potpis, nije bilo dva takva slučaja, samo jedan.

Da, bio je siječanj 1992., Hasan i ostali su pokupljeni iz mora nakon cca 30 minuta plutanja. Novinari koji su bili na 631 je nešto prije napada 403 na DJČ Hasan prebacio na minolovca jer su se pojavili neki tehnički problemi kod njegovog broda. Dio krme otplutao je sve do Visa i tamo izvađen. Definitivno je onaj potpis gore pogrešan.

Interesantno je da niko sa DJČ nije reagovao na radio pozive, signalne rakete i rafal svetlećih metaka 7,62 mm ispred pramca... Prosto neverovatno. Isto tako je gotovo neverovatno da od njih 13 niko nije ni ogreban, a DJČ doslovno prepolovljen.

Pa hajde mornari napisite odakle dio olupine 607 na Rt Arza 2005. koju sam tada ja osobno snimio a nekoliko godina kasnije bivsi oficir JRM mi ispricao pricu koju sam naveo ispod fotke?

I evo kao laik,da iznesem svoj stav,ne znajući koliko ću doprinjeti razjašnjanju ili još većem "zamućenju" ove nepoznanice.
Milim da ovo zalazi u T11 i  ne vjerujem da će te odgonetnuti događaj.Točnije,čak i ako ga "razumijete" nećete biti sigurni da je to tako,jer nećete biti u mogućnosti da donesete objektivan sud.
Uvjek kad se država rastura,ili "raspada" nastaje opći haos u kojem se oni koji su organizovaniji bolje snalaze,međutim postoji izreka " da kad se voda zamuti isplivaju na površinu mulj i g..vna koja vode glavnu riječ".
Takvih slučajeva,kao što Vi navodite,je bilo mnogo,na pr.dovoženje oklopnjaka ispred zgarde skupštine ondašnje Ex Yu.Mnogi su vidjeli događaj samo sa te jedne strane a ne recimo i da je bilo "prijateljske vatre" od ondašnjeg vazduhoplovstva po jedinicama,kod valjda Vukovara itd..
U tom previranju (haosu) imate niz slučajeva sličnim ovom Vašem.Laički mislim,da realnije možete dobiti podatke od očevidaca sa lica mjesta,nego od učestnika Palube, ako Vas to zaista interesira.
No, što ja volim da kažem,diskusija može da "ide" zbog "divana".

Poz.

Dobro ne valja ići puno OT ali ne mislim da ovo ulazi u t11 jer se pominje prijateljska a ne neprijaterljska vatra. Prijateljska vatra je moguća i u mirnodopskoj situaciji!
Znači imamo komad broda na turističkom dijelu obale i niko ništa ne zna? Ja sam ga prvi put vidio i fotografirao 2001. godine i odmah sam znao od čega je jer nema puno plastičnih brodova u JRV a ne pogotovo ovog oblika. Sudbinu pak nisam znao.
Rade se na ovoj temi popisi brodova DJČ, brojevi i njihova sudbina pa ne vidim zašto se ne bi saznalo što se desilo sa DJČ 607.
Raspravljalo se i o tragediji kod Tajerske sestrice za vrijeme t11 ne vidim šta je ovdje problem?

Pa napisano je, da je društvo bilo mnogo veselije nego inače. ;)

Koliko znam postojali su određeni tehnički problemi s 631, sad, koliko je zaokupljenost istim omeo posadu da ne vidi i reagira na sva moguća upozorenja, ne znam....
Ovo nema veze s t.11 izuzev što se dogodilo u periodu "velike žurke"...

Polako, naći će se neko ko se bolje seća od mene, a možda nam je i kolega na Palubi neko od učesdnika ili ljudi koji su imali neposredni uvid u događaj sa 607. Prijateljska vatra nije, to ne bih zaboravio sigurno. Šta je, videćemo.

Možda uvaženi kolega Brodarski nešto zna o tome, on zna i pod kojim kamenom đavo spava... ;

Pogledao sam ponovno zadnje postove ove teme. Još uvijek imamo nekih nepoznanica.

Dakle, brod koji je pogođen u prijateljskoj vatri 1992. godine je DJČ-631. Brod je potonuo ispred Dubrovnika, a dio krme je otplutao do Visa. Što znači da taj DJČ nije prebačen u Srbiju i postao DJČ-415.

Ako dio DJČ na Visu, vidljiv na slici koju je postavio Vozilo dvije stranice unazad, pripada DJČ-631, koji je onda DJČ pogođen pred Šibenikom 17.9.1991.? Jer ovaj DJČ koji je pogođen kod Šibenika je navodno dotegljen i nasukan na Visu. Ili su na Visu nasukana dva ili nešto u prethodnim tvrdnjama nije točno?

Također, još nije razjašnjena ni sudbina DJČ-607?

Razmišljam nešto o DJČ-607.

Prijateljska vatra nije, to je definitivno. Pogodak u borbi nije, i to bih znao.

Čini se da jedino preostaje teorija da ga je neki bizMismen kupio kao rashodovan i otpisan u JRM misleći da napravi nešto sa njim, a kada je video da novac ne raste na grani, brod jednostavno prepustio sudbini, more učinilo svoje i eto DJĆ-607 na rtu Arza.

Znaš li možda koji je DJČ pogođen kod Šibenika?


Također, zna li se koji su točno DJČ prebačeni u Srbiju?

Član Vozilo naveo je svojevremeno formacijske brojeve pet DJČ poslednje serije (tip 621) sa dva Motora MTU V8 i dva Castoldi waterjeta, nešto većih dimenzija i nosivosti i povećane brzine do preko 30čv., a koji su prebačeni u Srbiju. Posle višegodišnjeg stajanja i remonta u Brodotehnici uvršteni su u RRF VS. Ne znam da li je danas operativno svih pet.

@Leut: ne znam za Šibenik ništa, u to vreme sam bio u Puli. Mogao sam da saznam, ali...

Pet DJČ sam ja slao (kao PKPo u 17. FOPS) iz Boke u Srbiju, pisao materijalne listove, ali na žalost ne mogu da nađem radnu svesku iz tog doba (1999, leto posle agresije NATO), mada ne znači da neće isplivati iz neke od kutija sa knjigama kada budem tražio nešto drugo. Zato sada ne znam taktičke brojeve koje su nosili kada sam ih slao.

@Kumbor: nije operativno svih pet. Ali biće, čini mi se, jer se radi.

Kumbore, član Vozilo je objavio listu, ali u njoj se navodi da je DJČ-631 prebačen u Srbiju i postao DJČ-415. Međutim, naknadno je utvrđeno da je DJČ-631 stradao 1992. godine u prijateljskoj vatri i potonuo, dok je krmeni dio navodno otplutao do Visa gdje se i nasukao. Što znači da DJČ-631 nije među pet DJČ prebačenih u Srbiju pa je i vozilova lista nepotpuna.

Boro, nadam se da ćeš uskoro pronaći svesku i podijeliti te podatke sa nama, ako se u međuvremenu ne pojavi još netko tko zna te detalje. Bilo bi lijepo sastaviti tablicu sa sudbinama svih DJČ.

Inače, osim olupine snimljene na Visu 1993. (koja po jednima pripada DJČ-631 stradalom u prijateljskoj vatri 1992., a po drugima DJČ navodno pogođenom kod Šibenika 1991.), i olupine DJČ-607 na Rtu Arza (za koju još nije utvrđeno kako je završila tamo), imamo i olupinu DJČ snimljenu 2011. na ulazu u Vela Luku na Korčuli. Znamo li kojem DJČ ona pripada?

[attachment=1]Na ulazu u Vela Luku (Korčula), 2011. Snimio Rojsman sa SkyscraperCity (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=1803374) foruma

Na onom što je bila krma vide se otvori za dva waterjeta, znači neki od tipa 620.

[attachment=1]

[attachment=1]
[attachment=2]
Vježba RRF i 1.brigade
Na obe slike DJČ

jutros slikano kod Zelenike mislim da je broj 616 ne vidi se dobro
[attachment=1]

[attachment=1]

[attachment=1]

Jedno pitanje. Dali je slučajno bilo kakvih problema u mašinskom prostoru, s obzirom na stakloplastičan trup ?  Naime, pričao mi je makinist koji je plovio na plastičkim ribaricama, izgradjenih u 80-ih u istom brodogradilištu, da su imali probleme, jer nosiva konstrukcija nije bila dovoljno čvrsta za motore.

Rekao bih da vojni brodovi imaju druge standarde gradnje, verovatno je građeno sa velikom rezervom čvrstoće. I posle 40 godina od gradnje bar jedan od DJČ u HRM je prve serije i u službi je.

Kumbor je u pravu, i na Dunavu plovi nekoliko DJČ bez te vrste problema.

Ne vidi se dobro - da li mu je skinuto naoružanje.

Iskreno, nisam znao da Mornarica CG ima operativne DJČ.  :-[

Vidi se, nema topove, ne verujem da je operativan. Samo pluta.

Jedan ex DJČ je u Baru, sada nosi američku zastavu jer je registrovan na Delaware. Vlasnk mu je jedan barski preduzetnik koji ga koristi za građevinske radove na obalnoj infrastrukturi. Brod se sada zove "Piton" a ne znam oji mu je nekad bio taktiki broj.MVCG više nema nijedan operativni DJČ. Posljednji u njihovom sastavu je bio neoperativni i nekompletni DJČ-616, dignut na obalu u Pristanu, a oh se već duže vrijeme bezusoješno nudi na prodaju.

Ako se ne varam to bi trebao biti ovaj DJC.

[attachment=1]
Sveti Kuzma. Snimljen 21.03.2019. u Trsteniku na Peljescu.

koliko smo samo puta pristali na ovo molo na Peljescu!

RMCG je davno proglasila DJČ neperspektivnim. Ostaje samo   ;D Loss. Loss, meine pithone! Fick me Hans, spritz me tiefer! ;D Bumsen, Bumsen, ja, ja. 8)

Opet si preskočio terapiju?

Bas sam htio i ja to napisati ali reci ce meki da sam tendenciozan.

Evo Istra jos par fotografija. Predivno mjesto. Samo sto je lani sve okolo izgorjelo u pozaru.

[attachment=3][attachment=2]

Od DJC-a jedino je kantina na Galebu i komandni brod 627 nesto valjao , sve ostalo bljak...

Kako to misliš, "kantina na Galebu i komandni brod 627", "sve ostalo bljak"? O kojem periodu pričaš, kojoj jedinici?

Ja takođe ne razumem.

Prosao sam krajem 8. mjeseca prosle godine jedrilicom pored Trstenika, bilo je bure, ali je grupa odlucila da odemo na Lastovo, a tako mi je bila zelja svratiti..
Granicar je tu uvijek bio lijepo docekan..

[attachment=1]

HARPUN 19
Još uvjek "posljednji mohikanci na moru" rade izvorni posao za koji su projektirani...

HARPUN 19

HARPUN 19

Dobro se DJČ drže, oko 40 godina starosti a projektovani vek trajanja bio je 25 godina... Opet ja kao stari mašinac: znači da ih posade paze i dobro održavaju.  :klap :klap

Nešto posade a puno, puno više redoviti i opsežni remonti.

Svaki DJČ/DJB ide u HRM jednom godišnje na remont. U njemu se mijenja sve šta nevalja.
Pa koliko košta - košta.

Ipak oni prevoze ljude i rizik manjkavog održavanja apsolutno nije prihvatljiv.

Vrime je pokazalo da su najbolji - najizdržljiviji DJČ druge serije (tip 613). Na slikama su dva iz te serije (613 i 615) i jedan sa jetovima.

Mali komentar, da je stvarna situacija DJČ bi zajahao na obalu i bacio rampu. Za to su napravljeni.
Evo sad mi pada napamet da nikad nisam vidio djelovanje onog 30 mm minometa sa DJČ, dali se to radilo na vježbama?

poz.

I te kako se radilo. Hrid Porer kod Pule je "isprašena" više puta tako da je bilo milina gledati. Na nekoliko gađanja sam posmatrao BP 30 u akciji i nisam video ni jednu granatu u moru oko mete, sve su uvek išle pravo u metu.

Hrid Porer je kameni otok sa svetionikom, gdje živi svetioničar. Možda se radi o nekom drugom kamenom otočiču.

U šibeniku - baza Kuline Mandalina svi DJČ-jci bili su do kraja 1989 godine non stop u moru. Kasnije se izgradila tako zvana suha marina unutar baze i nabaviLA se jedna velika dizalica točkaš na trake (isto kao u marinama). Sa tom dizalicom se po potrebi spuštalo te čamce u more. Znači 95 % posto tih čamaca bio je na suhome. Valjda je to bilo zbog toga da se umanji trošak i vrjeme za održavanje podovodnog djela čamaca. Sječam se, da je morska flora i fauna u tom zaljevu jako radila - brzo su brodovi bili obrasli školjkama i algama. A pogotovo školjke negativno utječu na stakloplastiku (uništavaju GELCOAT). Sječam se, da je došlo kod otoka SMOKVICA (Rogoznička Smokvica) do nasukavanja jednog DJČ-ca. Onog sa osovinskim pogonom. Uništen je bio brod do jaja (izbacilo strojeve iz svojih mjesta, ....) Plovili su velikom brzinom i između dva otočiča bila je podvodna hrid. Podoficir koji je komandirao tim čamcem to nije predvidio u planiranju plovne rute. Znam, da se radilo o javašluku i da je taj podoficir poslije i nadrlajao. Sam sam imao priliku voziti se tim čamcem. Za ona vremena fascinantno (buka motora i turbina, vjetar, vodna magla iza nas, ...

Ne želim da kontriram uvaženom Boru, ali ne verujem da je ikada hrid Porer korišćena za artiljerijska gađanja. U moje vreme 1984-5 išli smo dva puta na gađanje iz 20/3, oba puta u Fažanski kanal. Gađali smo neku hrid tamo, nemam pojma kako se zove, a nisam drpio kartu-plan Fažanskog kanala, pa ne znam.

@Mandalina, @Kumbor, u pravu ste, moj greška. Znam za svetionik Porer, kod te hridi me jednom ubola škrpina u palac kad sam pecao ribu.

Dakle, moja greška - nije hrid Porer nego ona hrid u Fažanskom kanalu koju pominje Kumbor.

Izvinjavam se još jednom, greška nije namerna. Sa druge strane, dobro je videti da pažljivo čitate na foumu... :)

Године су прошле, Боро, сећање се мења, долази до контаминације...

Da, u pravu si. Mada, razmišljajući da li ta hrid ipak ima neko ime, setio sam se prezimena i imena zastavnika koji je gađao iz BP 30 kada sam poslednji put bio sa DJČ 617 na gađanju, i ako me sećanje opet ne vara, hrid je malo severno/severozapadno od Malih Briona...

[attachment=1]
poz.

Možda je ipak Porer.  :)

[attachment=1]
poz.

Ко је луд да за мету артиљеријског гађања користи хрид на којем је светионик. Сви ти главни светионици су аутоматски управљани даљински али на Пореру има повелика спратна кућа за светионичара у којој можда и данас живи породица, постоје струјни каблови, истезалиште за чамце, можда омања цистерна за лож уље, итд.

Imaju dva.  :) Svjetionik je dolje niže.

[attachment=1]
poz.

[attachment=1]
poz.

Mnogo hvala @Solaris, izgleda da ipak nisam skroz posenilio, mada ne bi bilo strašno ni da sam zaboravio... Prema karti, to je upravo ta hrid koju smo gađali, svetionik Porer je dosta južnije.

Da! Vidi stvarno. Ima dva Porera. Izvinjavam se za moju galamu. ;)

a šibenčani su tukli Kamičac kraj Komorice  ;) :)

Je li imamo negdje detaljnije obrađen BP 30, njegove karakteristike?

Na Forumu nisam naišao, ali verujem da je u pitanju AG-17 Plamja 30mm na jednostavnom lafetu u čeličnoj kupoli niskog profila. Koliko se sećam kad sam gledao DJČ, debljina lima kupole bila je oko 10mm.

Jednostavan lafet, kupola niskog profila, sve je to OK, ali mislim da je debljina lima kupole bila samo 4 ili 5mm, nikako 10. To bih zapamtio. A šta ti znači oklop na kupoli a svuda oko tebe plastika?

Koliko znam, u prednjoj stijenci kormilarnice nalazi se umetnuta pancirna čelična ploča.
Ipak su to desantno jurišni brodovi.

Boro, verovatno si u pravu u vezi lima kupole, ne mogu se svega sećati sa sigurnošću, tolike su godine prošle, a ja sam bio samo mornar koji se zavlačio svuda, gledao i pamtio šta sam mogao i kako sam mogao. Pogrešno se sećam npr. konstrukcije PEM na podmornici 823, jer se on meni učinio mnogo većeg prečnika nego što je zapravo bio. Zavlačio sam se i u BOC RČ, gde me je zainteresovao tek ugrađeni upravljački sklop za Wallop Palisade, šetkao se po RTOP dok me dežurni oficir nije izbacio napolje, pokušavao da se zavučem u TA na TČ (da vidim šta ima unutra), Usput sam pipkao svašta, pa i Thomson-Sintra Eledone primopredajnik sonara za P, još upakovan u najlon na doku Škorpika. Sva sreća, ništa nisam pokvario, ništa nije eksplodiralo. Ne brinite - puška je zakočena (tribute to Taško Načić u "Ko to tamo peva."). ;D :jok :pirat

Jeste @Bristova, ali mislim da ni ta ploča nije bila debela 10mm. Višeslojni valjani čelik, zaboravio sam debljinu a u Pregledu ratnih brodova i trajekata ne piše, piše u OBK koju sam zadnji put čitao pre skoro 30 godina.

Malo sam pokušao guglati, vezano za ovaj BP-30, nemam previše vremena.  :P

Ne vjerujem baš da je to neka orginal domaća konstrukcija.
Jedino šta sam našao su ova dva broda naoružana sa 30 mm bacačem.

http://russianships.info/eng/borderguard/project_1204.htm

http://russianships.info/eng/warships/project_1205.htm


Nekakvo četvero cijevno čudo u kupoli.
Nažalost sliku nisam našao, trebalo bi orati po Ruskim forumima.
A sa tim jezikom se baš ne snalazim, ako netko ima volje i znanja...

poz.

Evo još nešto, Project 12061 Murena. Naprijed su dva bacača.

[attachment=1]
poz.

I evo nešto konkretno.  :)

-----------------------

Korabelьnый avtomatičeskiй granatomet
BP-30
1975
Vpervыe v mire avtomatičeskiй granatomet bыl ispыtan v noяbre 1938 goda na malom bronekatere tipa «D» Dneprovskoй voennoй flotilii.

40,8-mm avtomatičeskiй granatomet sistemы Я. G. Taubina bыl ustanovlen na tumbe ot pulemeta ŠVAK. Strelьba velasь kak na яkore, tak i s hodu. Iz zaklюčeniя komissii: «...avtomatika rabotala bezotkazno... metkostь udovletvoritelьnaя... sistema pri strelьbe ne demaskiruetsя blagodarя slabomu zvuku vыstrela i otsutstviю plameni... vzrыvatelь rabotaet bezotkazno kak po vode, tak i po gruntu».

Upravlenie vooruženiй VMF 20 яnvarя 1939 goda zaklюčilo dogovor s OKB-16 na izgotovlenie 40,8-mm i 60-mm korabelьnыh granatometov, no vskore rastorglo ego bez obъяsneniя pričin.

K idee sozdaniя avtomatičeskih granatometov v SSSR vernulisь lišь v konce 60-h godov, posle togo kak SŠA uspešno primenili 40-mm avtomatičeskie granatometы vo Vьetname. Za proektirovanie avtomatičeskogo granatometa vzяlosь OKB-16, kotoroe v 30-e godы zanimalosь 40,8-mm granatometom Taubina. K 1-й polovine 1969 goda 30-mm avtomatičeskiй granatomet ATS-17 «Plamя» (zavodskoй indeks 216-P) prošel zavodskie ispыtaniя.

Rabota avtomatiki granatometa osnovana na principe ispolьzovaniя эnergii otkata svobodnogo zatvora. Podača patrona proizvoditsя v konce otkata zatvora. Pri dviženii zatvora vpered on dosыlaetsя v patronnik. V načale otkata zatvora strelяnaя gilьza vыbrasыvaetsя vniz iz stvolьnoй korobki. Pitanie granatometa odnostoronnee (pravoe), osuщestvlяetsя iz patronnogo ящika s pomoщью metalličeskoй rassыpnoй lentы, sostoящeй iz otdelьnыh zvenьev, ne soedinennыh šplintami. Emkostь lentы 29 patronov. Ohlaždenie stvola vozdušnoe, dopuskaющee strelьbu do 300 vыstrelov.

Protivootkatnыe ustroйstva granatometa sostoяt iz gidravličeskogo tormoza i pružinnogo nakatnika.

Zarяžanie i perezarяžanie granatometa proizvoditsя vručnuю za rukoяtku mehanizma perezarяdki.

Dlя strelьbы iz granatometa primenяюtsя vыstrelы VOG-17A s oskoločnoй granatoй, snabžennoй vzrыvatelem mgnovennogo deйstviя. Ves vыstrela 350 g, ves granatы 280 g. Granata soderžit 28–36 g vzrыvčatogo veщestva.

Strelьba iz granatometa vedetsя v dvuh režimah: s tempom 350–400 vыstr./min i s tempom 50–100 vыstr./min. Načalьnaя skorostь granatы 180 m/s. Dalьnostь strelьbы ballističeskaя 1700 m, odnako častь granat snabžena samolikvidatorom, srabatыvaющim čerez 27 s. Radius splošnogo poraženiя oskolkami granatы – 6 m.

Avtomatičeskimi granatometami zainteresovalisь i morяki. Postanovleniem SM ot 15 marta 1971 goda bыlo rešeno sozdatь bašennый 30-mm granatomet «dlя vooruženiя desantnыh katerov na vozdušnoй poduške, a takže bronevыh i storoževыh katerov s zadačeй strelьbы po živoй sile na beregu».

Tehničeskiй proekt pervoй v mire bašennoй granatometnoй ustanovki BP-30 bыl zakončen letom 1972 goda. Za osnovu vzяt modernizirovannый pehotnый granatomet AGS-17M. Granatomet bыl pomeщen v bašnю obtekaemoй formы s protivopulьnoй broneй. Bašnя sostoяla iz dvuh otsekov, razdelennыh peregorodkoй: otseka upravleniя s sidenьem operatora, priborami i mehanizmami navedeniя i boevogo otseka s granatometom, traktom pitaniя, bunkerom s boekomplektom i dvumя ventilяtorami.

Otkrыtie ognя iz granatometa proizvoditsя nažatiem na pedalь mehanizma эlektrospuska. Pitanie эlektrooborudovaniя ustanovki proizvoditsя ot korabelьnoй seti postoяnnogo toka naprяženiem 27 V.

Ohlaždenie stvola vozdušnoe, no po proektu vesь boekomplekt ustanovki (lenta emkostью 400 patronov) možno vыstrelitь neprerыvnoй očeredью.

Gosudarstvennыe poligonnыe ispыtaniя ustanovki BP-30 bыli provedenы vesnoй 1974 goda. Korabelьnыe ispыtaniя prošli na Amure s 13 po 33 avgusta 1975 goda na golovnom rečnom artilleriйskom korable proekta 1208 «MAK-2».

S 1975 po 1984 god bыl vveden v stroй 21 korablь proekta 1208, každый iz kotorыh osnaщalsя dvumя BP-30. Krome togo, dve BP-30 bыli ustanovlenы na bronekatera proekta 1248, po odnoй – na storoževыe korabli proekta 1249 i po dve na tankodesantnыh korablяh na vozdušnoй poduške tipa «Murena» proekta 12061.
Taktiko-tehničeskie harakteristiki   BP-30
Obщaя vыsota, mm   1880
Ugol VN, grad   -12°; +60°
Ugol GN, grad   360
Radius obmetaniя bašni, mm   710
Ves bašennoй ustanovki bez boekomplekta, kg   500
Ves boekomplekta, kg   160
Skorostь vertikalьnoй navodki, grad/s   15–20
Skorostь gorizontalьnoй navodki, grad/s   25–30
Vыsota linii ognя ot barbeta, mm   178
Diametr barbeta, mm   1450
Pricelьnoe ustroйstvo   PPM (pricel periskopičeskiй morskoй)
Tip pitaniя   Lenta
Emkostь pitatelя, št   400

 ;D I tu smo.

[attachment=1]
http://forum.warport.ru/showthread.php?t=60

poz.

Solaris, čini se da je to to, iako ima par malo drugačijih detalja.  :klap

Zna li tko radi li HRM gađanja sa njima? Znam da se u natječajima za održavanje brodova pod stavkom održavanja brodskog naoružanja spominju i oni pa pretpostavljam da su u ispravnom stanju.

Ispravni su 100%, uređaj je relativno jednostavan za čišćenje i održavanje.

Mislim da su u pitanju sitnice, možda je kupolica malo modernizirana.
Prvi DJČ uopće nisu imali bacače, kako sam shvatio, pitanje je kad su nabavljani.
Ovo je najbolje sta sam našao po netu, jako slično.

[attachment=1]
poz.

Nabavljeni su krajem osamdesetih, kolko znam, montirani su i na recnim tenkonoscima, barem neki su ih imali i to komada dva. :)

Svi recni tenkonosci su ih imali.

prvi desantni su rađeni krajem sedamdesetih

Svi RDČ imaju po kulicu za ABG.

Motorista, na početku teme je rečeno da je svaki DJČ bio, između ostalog, naoružan i sa BP30. Mislim da je par brodova imalo čak dva BP30.

Ovdje se vidi jedan bez bacača.

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,752.msg482022.html#msg482022


Dvije.  ;)

poz.

DJČ 611 je bio u mojoj jedinici u Puli do 1991, imao je bacač 100 %. Verujem da je slika napravljena ranije, kod probnih vožnji broda a bacač tada još nije bio ugrađen.

Zna li netko kojom logikom je bio vođen konstruktor DJČ pri ugradnji ABG 30mm koje je lako oruzje na neposrednu potporu pjesastva malog dometa?

Jedan od razloga je i verovatno taj što bi u fazi prilaska obali, do dejstvovanja BGA, dejstvovala artiljerija sa ratnih brodova flote. DJČ  ne ide sam.

Osim toga svki DJČ bi pokrivao svoj vod tokom iskrcavanja dejstvom po otpornim tačkama na samoj obali koje nisu otkrivene ili rentabilne za jaču artiljeriju ili avijaciju.

Definiraj to neposredna podrška.  ;D Ok, zajebajen.

Ali 1500 m. nije malo, mho.

poz.

Ne, stvar je u tome sto je ucinak granate vrlo anemican na utvrđene polozaje pa i rasciscavanje minskih i zicanih prepreka. Odabir je cudan. Vjerojatno nisu nista bolje od toga mogli spakovati u sto manji prostor za manje novaca?

To je ok ako ima artiljerije,p ali sta je JNA imala od toga nakon ukidanje starih razaraca?
Bila su 4xVPBR, 2 su imala 2x2 76mm i 2 su imala 1x2 76mm. Ti topovi su bilo vise za PA ulogu nego za pripremanje desanta.  Ne vjerujem da bi se takvi kapitalni brodovi priblizavali obali za pripremanje desanta na "puskomet" branjen obalskim topovima vecih kalibara,  ako bi ih bilo ikako?

   
  Po brojnosti , ispada da je 30 mm osnovni kalibar topova u JRM.

Mislim da je vise ovih od 20mm (veliki broj po pomocnim brodovima) a ni 40mm nije zanemariv po brojnosti.

Cela 17 BTČ ; Divizion Rč-a ; VPBR-ovi ; DBM : DJČ itd itd. Da prebrojavamo potrajalo bi. Ako neko ima viška volje i vremena , eto mu ideje.

30mm PAT i 30mm ABG imaju samo zajednicki promjer cijevi i nista vise. To nije cak ni ista kategorija oruzja niti koristi istu municiju.

 A ko je pisao o vrsti oružja ? Ja sam mislio na 30 mm kalibar . Jer je bilo od Ak 630 , 230 . pa do bacača ABg. Drugačije ne stoji ni teorija da je bilo više 20 mm cevi . Jer i tu ima više tipova oružja.

Pa dobro mozemo tako o kalibrima besjediti danima.
Ima kalibar 7,62 i JNA i ta informacija nista ne znaci jer su bila 4 kalibra tog promjera.
Cak ni AK 230 i AK 630 ne koriste istu municiju.
Sto se tice 20mm u JRM, bila su 3 kalibra 20mm od cega su trofejni njemacki i USA vec bili izbaceni 70-ih da bi ostala samo Hispano verzija(1,3 i 4 cijevi).
Nezahvalno je prebrojavati jer se stanje stalno mijenjalo ali probat cu usporediti PAT-ove 20mm i 30mm u JRM prema stanju iz 80-ih.
30mm

14xTČx4x30mm	56
10xRČx4x30mm	40
4xVPBRx4x30mm	16
1xDBMx4x30mm	4

Ukupno 116 topova 30mm bez ABG koji nije top.

Samo 2 RTOP su dobili 6 cijevni Gatling 30mm i ne znam kako ovo tretirati u kalkulaciju, iako ima 6 cijevi to je 1 top sa 1 automatom. Recimo da je to 118 topova.

20mm

2xVPBRx2x20mm	4
2xPBRx2x20mm	4
9xPČ-132 Kalnik klasa x6x20mm	54
11xPČ klasa Mirna x4x20mm	44
7xML-117 klasa x 2x20mm	14
4xML-141 klasa x1x20mm	4
4xML-151 klasa x 2x20mm	8
11xDTM x 6x20mm	66
6xPDS i DSM x 2 x20mm	12
1xDBM x4x20mm	4
18xDJČ 601-618x1x20mm	18
12xDJČ 621-632x2x20mm	24
ŠB Galeb 8x20mm	8
PS-12 10X20mm	10
PH-33 2X20mm	2
PB-25 Vis 2x20mm	2
PB-34 2X20MM	2
PB-201 1X20mm	1
8xPT 61,71, 82, 91x2x20mm	16
3xPO-91x4x20mm	12
8xPN-12,13X2X20mm	16
2xPN-26x6x20mm	12
5xPV-17x1x20mm	5
4xMR-36-39x2x20mm	8
PR-41 Orada x2x20mm	2
13xLR-66x1x20mm	13
9xV-61x1x20mm	9
10xBM-61x2x20mm	20
8xBRM-81x1x20mm	8
4xBRIS-22x1x20mm	4

To je 406 PAT 20mm.
Nisam racunao PAT 20mm na popisnim brodovima gdje ih je trebalo biti oko 36.
Nisam racunao ni RRF gdje su 20mm najbrojniji i bilo ih je oko:

6xRPČ-211x2x20mm	12
12xPČ-15x1x20mm	12
5xPČ-301x1x20mm	5
13xRML-301x2x20mm	26
6xNestinx6x20mm	36
4xRTKx6x20mm	24
Kozara 9x20mm	9
Šanav 2x20	2

To je 131 PAT 20mm u RRF.
Znaci na moru broj cijevi 20mm je bio 4x veci a sa RRF 5x veci.
Ne iskljucujem greske pri kalkulaciji.
Lp

Oerlikoni nisu korišćeni na brodovima Flote, ali su itekako čuvani u skladištima i stavljani na popisne brodove. Sam sam 1985. video bar dvaput Oerlikone montirane na trajektima kupljenim u Skandinaviji (Kalmar, itd.).

Modernizovani PBR 519-524 su u moje vreme još bili u stroju i imali su bar 4x1 jednocevnih 20mm M-55.

Oerlikoni su koristeni do usvajanja jednocijevne Hispano kopije ZCZ M-71. Od tada se zamjenjuju. Mislim da ih u JRM vec nema u 80-im Ja sam baratao sa Hispano 20mm a samo kod popisnih je bila predviđena ugradnja trofejnih Oerlikona koji su cuvani u magcinima TO. Bili su Oerlikoni cesti i na kopnu 90-ih, kao staticno oruzje ili pak mobilno na kamionu.
Uglavnom od 1955. ZCZ radi masovnu produkciju topova 20mm kao vucna oruzja sa 3 i 1 cijevi, mobilna na BVP i  BOV-3, te mornaricke verzije sa 1,3 i 4 cijevi i to je najcesci top na ovim prostorima.

Prikaz djelovanja ABG 30mm.
https://m.youtube.com/watch?v=K9OyvaaaESA

Ne mogu ti nista definirati, vidis da mi je netko promijenio rijek podrska u potpora, zajebaju se ljudi, nemaju pametnijeg posla.

Mogao bi se ABG upotrijebiti i za stvaranje dimne zavjese.
Nije sve u djelovanju po ljudstvu, objektima.

Stranicu prije sam nešto istraživao o bacaču.

poz.

To bi bila logicnija namjena, ali da li je u opremi DJČ bilo dimnih granata?

I da ima dimnih granata 30mm granatica ABG ne može napraviti neku naročitu dimnu zavesu.

Samo sto JRM nije nabavila bliznske upaljace za PVO komponentu topova 76 mm

Nisu imali blizinske upaljače?

Ne znam zasto su na tome skrtarili, mozda je razlog sto su VPBR imali Osa rakete i 2 AK-230 30mm PAT.
Blizinski upaljac moze biti koristan i protiv drugih ciljeva osim aviona.

Nepoznati DJC uslikan danas u Lustica bay marini. Imena PITON,zastava USA (DL8397AM).

Po prvoj slici ukrcaje neke gusjeničare (daske), neki iskopi negdje?
USA zastava.  ???

poz.

SV. NIKOLA

Motor je verovatno zamenjen na štedljiviji. Letos je svakodnevno špartao po Zalivu.

616 uslikan prije dva dana u Baru