PALUBA

Tekst iz kasnih 70-tih godina!!!
Hidrografski institut je osnovan 01.09.1922 godine. Okupacilom zemlje 1941. godine prestaje svaka njegova djelatnost. U novembru 1943. godine pri Štabu Mornatice NOV Jugoslavije formiran je kartografski ured, a potom i hidrografski odsjek. Od 6.novembra 1944 godine Hidrografski institut ponovo djeluje u oslobođenom Splitu.
tručni kadrovi i najsuvremenija oprema omogućavaju Institutu da obuhvati ove djelatnosti: navigaciju i sigurnost plovidbe, hidrografski premjer mora, geofizička mjerenja i istraživanja, izradu pomorskih karata i planova, izdavačku djelatnost i naučno istraživački rad u istraživanju mora. Za potrebe Ratne i trgovačke mornarice  Institut izdaje periodične navigacijske publikacije, priručnike za plovidbu, udžbenike  i drugo. Vrlo je značajna i bogata kartografska djelatnost Instituta započeta u toku NOB. Od oslobođenja do danas publicirano je 30 obalnih, 20 kursnih i 6 generalnih karata, 122 plana luka i prolaza i 10 karata specijalne namjene Jadranskog, Jonskog i Sredozemnog mora.
Institut zastupa interese SFRJ kao države članice u Međunarodnoj hidrografskoj organiaciji u Monaku.

Prva karta otoka Visa izrađena u NOR-u 1944 godine

Pretraživanje i snimane morskog dna i polaganje autonomne stanice za mjerenje morskih struja.

Brodovi koje je koristio Hidrografski institut PH33, ČH (na slici) BH-nažalost nemam originalne slike.

Publikacije koje je izdavao Hidrografski institut Peljar, Tablice izlaska i zalaza sunca, Opisi i planovi luka.......

Matrica za kartu se izrađuje ručno (slika1)
Izgled pomorske karte (isječak)

da nije ph33 današnji brod hrm faust vrančić?

Faust Vrančić je bivši PS-12 Spasilac.

Koliko je meni poznato, je bivši PH33, danas školski brod HRM.
Duje

ma zabunio sam se ja,mislio sam na andriju mohorovičića!!:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/43/B%C5%A0-72_Andrija_Mohorovi%C4%8Di%C4%87_2.JPG/800px-B%C5%A0-72_Andrija_Mohorovi%C4%8Di%C4%87_2.JPG

Gazda, mislim da još nisi to dobro razjasnio: PH 33 je za vreme službe u JRM nosio ime "Andrija Mohorovičić", dakle opet si naveo isti brod.

dakle nije ni mijenjao ime?

U JRM se sigurno tako zvao, nisam siguran ali mislim da i danas nosi isto ime, trebalo bi pitati @Leuta za potvrdu.

Nema razloga da  HRM i RH brišu ime Andrije Mohorovičića s krme broda . Brodu ime nije mijenjano niti je to bila namjera.

Eto Gazda, javio se onaj ko zna.

Inače, za sve brodove mi je nekako žao kad menjaju ime, kao da to više nije taj brod...

Brod nije mijenjao ime, ali je zastavu, oznaku i namjenu.

Nekada u JRM kao hidrografski brod PH-33 "Andrija Mohorovičić"
Danas u HRM kao školski brod ŠB-72 "Andrija Mohorovičić" (nekada se koristila oznaka BŠ-72)

Brod je inaće u sastavu Hrvatske obalne straže, a bila je predviđena i njegova modernizacija s ciljem povećanja smještajnih kapaciteta (za sudjelovanje u međunarodnim aktivnostima i za potrebe sustava školovanja). U tu svrhu je planirano da se skine brodska dizalica te preinači skladišni prostor.

[attachment=1]

Imam podatak da je Mohorovičić trebao 2005 da ide u Portsmut, na proslavu 200 godina bitke kod Trafalgara (kao i Jadran), ali se odustalo od toga u zadnji čas, ne znam iz kojih razloga, pretpostavljam da je u pitanju bio novac kao i za sve veće poduhvate na ovim našim prostorima.

Šteta da nije išao, tamo je bilo 70-ak pomorskih zemalja, mesto mu je bilo tamo, ali sad šta je tu je.

Ja sam bio na Andriji "94 , a i poslije toga sam ga viđao. Brod je još uvik u odličnom stanju,postrojenje ka novo

PH 33 u čitateljima Fronta nepoznatoj luci, ali zato stranim turistima u dobro poznatoj.

Na slici je, po meni,izuzatan covek HI instituta DOKO.Ogromna ljubav prema poslu koji je obavljao prenela se i na nas tih 5 meseci koliko smo proveli na malom ML koji je bio pridodat HI za izvrsenje snimanja obale ,otoka,radi ispravki publikacija.On je rukovodio ekipom,kartografa i hidrografa. Posebno sam mu bio zahvalan sto mi je kao stari minolovdjija pokazao sta sve moze ML-122.

Evo jedne mornarske anegdote iz prvih dana službe "Mohorovičića". U MNC Pula/39. klasa/ I.bataljon sprijateljio sam se s mornarom iz Ljubljane - imao je oko 25-26 godina. Nakon razlaza iz MNC po završenoj obuci nisam ga više sreo niti sam znao gdje je završio. Dogodine, znači u jesen 1973. godine, idem kao civil rivom uz Mohorovičića i vidim njega na brodu. Ugodno iznenađenje, ali što čini on još u uniformi; zašto nije doma? Evo: iz MNC je kao diplomirani biolog - oceanograf dobio Andriju kao prekomandu, a kad je odslužio rok ostao je još jedno vrijeme na brodu, ali je sada imao nekoliko stotina puta veću plaću.

To je to: oće para (na) Slovenca!  ;D

Konačno mi je uspjelo uči u Hidrografski muzej (u sklopu Hidrografskog instituta). Slike koje postavljam su napravljene u izložbenom prostoru. To je privremeni prostor, no prema izjavama osobe koja me je vodila od eksponata do eksponata i objašnjavala namjenu istih, kao i kakav je bio postupak izrade karte nekada (sve ručno) to je barem pokušaj, da se sačuva barem nešto od bogate tradicije. Nekad je bilo potrebno tri godine, od snimanja terena, do izrade karte, danas se to može napraviti u tri dana.
Muzej je svečano otvorio Ivo Josipović (predsjednik HR) u novembru, nije stalno otvoren, koliko sam razumio, potrebno se je najvit za posjetu. Zanimljiv podatak ( u muzeju sam bio krajem januara), u knjigu posjeta su upisani samo četvotica (I. Josipović, dva Slovenca- bivši pripadnici JRM poznajem jih i ja kao četvrti).
Svakako se ima šta viditi (koga to interesira), nije izgubljeno vrijeme.
Prve tri slike su slikane na ulazu u sam Hidrografski institut. U okvirima su originalne karte iz vrijemena Austro-Ugarske, u vitrini stari instrumenti i dio publikacija koje publicira HI. 

Prostorije muzeja sa eksponatima

Prostorije sa eksponatima

gornja slika: fotoaparat koji služio u izradi karata
donja slika: stroj za tiskanje karata, svaka karta ide pet puta kroz taj stroj. Svaka boja se nanosi posebno. Kad sam bio u posjeti, tiskali su male karte.

Poslednja prezentacija Hidrografskog instituta Srbije i Crne Gore (SRJ) pre nego što je postao odeljenje u Hidrometeorološkom zavodu Crne Gore ...

http://hirm.users.t-com.me/ (http://hirm.users.t-com.me/)

Jedan od ČH Hidrografskog instituta

Plutače, kakve postavljaju brodovi hidrografskih instituta.

Ona van Pirana najmanje 3 dana tjednom NE šalje podatke (barem temperaturu). >:(

Teški uslovi rada - velika vlaga  ;)

Je je, puše bura pa nosi riči?

Hidrografske plutače, polaže PH-33

Podsjetnik.

[attachment=1]
[attachment=2]

poz.

Pozdrav ja sam bio 37 klasa i na PH-33 sam se ukrcao o2.1972 a iskrcao se 03. 1973.bio sam radio telegrafista.
YU7DZ Zdravko iz NS

I ja sam služio na tom brodu,bio sam ronioc i to 1976godine ;D

Rukovodeći kadar  instituta. Franjo Benković bio je i jedan od autora Elektronske navigacije.

Tocno.terestricka i elektronska navigacija,on i grupa autora.izvrsno stivo.

http://www.basicserve.com/b.cgi?bk=H8QuOmpTwaxYW5vZHTj4taU1imX2BMmIpnsG*Wzr3SAZCn4zYX5yefQzBaIgFdEeqamgjmDjo0H0PtSA9KecKs2IO3yoYSp-3*6jlxgYOH79wmkWwsx--R5PJZTTjsBCaTxageQ7UC1z9mDkfgEYx0XKL0o31GIlkwFLETgrxid6-hJ7sZtTfrBAU1yjHNagP-n08J*pWuTG5Pxn*EaOFmEW9QoURK*L-es*19dtL1-KOGlt5z3txEbQc6BkYrUsjBbaJ7GRLoFt1C8HJ2J80bbeAITBKZEMhfdzFeqPOd946MGHjaJtClTLcr78PrKGv8S88yCTcPTLBbkbBSL*83eOkiuFpCMtwkqXbhhZ9aM*ux*L5tnR
Benković, Ilić, Čepelak. Mislim da mi je negdi u ćufitu.

Terestrička i elekrtonaska navigacija
Benković Franjo
Piškorec Mijo
Lako Ljudevit
Čepelak Krunoslav
Stajić Dušan
Štampano u vojnoj štampariji Split 1986 godine
Knjiga od 875 strana,izuzetna.Osnova u svom mom školovanju.

Nakon nje,još jedino vrijedno izdanje iz ove oblasti,zbog razvoja elektronske navigacije je
Terestrička i elektronska navigacija
Dr.Milorad Rašković
Kotor 2001.godina

Obrada podataka.

Inženjer koji je objavio veliki broj stručnih radova u znanstvenim časopisima.

Kbb Nožina načelnik HI.

Radna atmosfera.

Jel to Papirek? Tako smo ga zvali. Poslije je ili je jos uvijek bio zamjenik direktora instituta kada je institut postao DHI.

Nasljednik Hidrografskog instituta JRM nastavlja rad ali ne pod upravom HRM.....

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

moderna ronilica

Nenad Leder: S novom i skupom opremom rasvijetlit ćemo tajne Jadranskog mora

Zahvaljujući novoj ronilici moći će se precizno locirati i detektirati brojna arheološka nalazišta, potopljene podmornice, mine, brodove, zrakoplove iz prohujalih ratova koji su se vodili na Jadranu. Također, djelatnici Instituta moći će nadzirati stanje Iako Hrvatski hidrografski institut u Splitu postoji više od 150 godina, izmjerivši sve pličine i dubine, plime i oseke koje se uzduž i poprijeko Jadrana dalo izmjeriti, novih znanstvenih izazova u toj čuvenoj pomorsko-kartografskoj instituciji ne manjka. Zapravo, s novim tehnologijama dolaze i zahtjevi za novim izmjerama Jadrana.

Upravo su znanstvenici Hidrografskog instituta važna karika u projektu “JASPPer”, odnosno projektu “Prevencija onečišćenja mora zajedničkim djelovanjem”, u skopu kojega će s kolegama iz Dubrovnika i Kotora utvrditi koliki je utjecaj podmorskih kanalizacijskih ispusta u crnogorskom priobalju na južni dio hrvatske obale i obrnuto.

Daljinsko upravljanje

Za potrebe snimanja podvodnih cijevi, ali i daljnjeg istraživanja Jadrana, Institut je nabavio daljinski upravljanu podvodnu ronilicu (ROV) vrijednu više od 700 tisuća kuna. Takvu suvremenu ronilicu nema čak ni naša ratna mornarica!

Doc. dr. sc. Nenad Leder, v.d. ravnatelja Hidrigrafskog instituta, kaže nam kako će daljinski upravljanom ronilicom, koja će moći zaroniti do 300 metara dubine, moći precizno locirati eventualna oštećenja otpadnih cijevi te curenje otpadnih voda.

–Ronilica će nam poslužiti i za našu osnovnu djelatnost, a to je mjerenje hidrografskih parametara mora i podmorja, koje objavljujemo u nautičkim kartama i drugim našim publikacijama. No, zahvaljujući novoj ronilici moći će se otkriti i neke tajne Jadrana. Sada ćemo moći precizno locirati i detektirati brojna arheološka nalazišta, potopljene podmornice, mine, brodove, zrakoplove iz prohujalih ratova koji su se vodili na Jadranu. Također, moći ćemo nadzirati stanje raznih podvodnih instalacija, od naftovoda do plinovoda... – kaže nam ravnatelj Leder.

Ronilica kakvu sada koriste u Institutu (model “sea owl MK II helena”) već odavno je spremna za mirovinu, pa je nabava nove pravi tehnološki iskorak za ovu uglednu pomorsku instituciju.

Otpadne vode

Jedna od najvećih aktivnosti Instituta trenutačno se odvija na području Konavala, Herceg Novog, Kotora i Tivta.

–Osnovni cilj je istražiti kanalizacijske ispuste u Cavtatu i zaljevu Trašte, odnosno koliki je njihov utjecaj na okolni morski ekosustav. U tu svrhu napravit će se detaljne hidrografske, oceanografske i biološke analize sedimenta i stupca vode, kao i utjecaj morskih struja na potencijalno prekogranično širenje zagađenja. Primjerice, u velikoj uvali Trašte, s južne strane crnogorske obale, nalazi se podvodni regionalni kanalizacijski ispust većeg dijela Boke kotorske. Ispust je dug tri kilometra i nije sporno da na više mjesta ispušta kanalizacijske vode u more, koje struje dalje nose. Uz to, nema nikakvog pročišćavanja otpadnih voda. Dakle, zadatak znanstvenika HHI-ja je utvrditi u kojoj mjeri ti ispusti onečišćuju hrvatsku stranu mora, ali i obrnuto, tj. koliko hrvatski ispusti potencijalno zagađuju crnogorsku obalu. Osim toga, te podvodne ispuste valja snimiti podvodnom ronilicom koju smo upravo nabavili, a koja će od ove zimi biti u funkciji. Također, moramo utvrditi i razliku u količini i utjecaju komunalnih otpadnih voda prije i nakon turističke sezone – pojašnjava ravnatelj Leder.

Pod okriljem fondova Europske unije, Hidrografski institut doživljava svoju drugu mladost, a Split će se ponovno potvrditi kao jadranska prijestolnica hidrografije.

DENIS KRNIĆ

Projekt ‘JASSPer’ vrijedan 600 tisuća eura

Ukupna vrijednost projekta “JASPPer” je 598 tisuća eura. Od tog iznosa Hrvatski hidrografski institut i dubrovački Institut za more i priobalje dobili su 251 tisuću eura nepovratnih sredstava EU-a, dok je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i Institut za biologiju mora Kotor dobio 254 tisuće eura.
 

[attachment=1]

[attachment=1]

[attachment=1]

[attachment=1]

[attachment=1]

Poznajem Hidrografsku flotu do 1980 godine, odnosno poznavao sam, a danas o njoj koliko se sjećam.
Vidio sam ovdje na forumu jednu sliku hidrografskog čamca ČH-1, bez ikakvog komentara, jer (ČH-1 i ČH-2) su bili posebni čamci posebnih manevarskih karakteristika, rijetki i u svijetu, a namjerno neću više o tome pisati, jer se nadam da će netko i o njihovom sistemu štagod znati reći.

(https://up.picr.de/37069528jr.jpg)

Odvedeni su u Crnu Goru i nikada nisam uspio išta o njima pročitati, a ne vjerujem da se je tamo moglo i znalo sistem održavati.
Zna li netko gdje su ti čamci i kakva im je sudbina?

Zašto nećete pisati? Da je neko znao, pisao bi do sada. Krenite pa će se već naći nešto materijala.

Nije mi namjera nekog podučavati, niti sam dovoljno stručan, ali znatiželjan gdje su ili kako su završili ovi posebno za namjenu vrlo vrijedni čamci, jer gdje su odvedeni nisu uopće bili potrebni i prikladni za upotrebu.
Dakle mene stvarno samo zanima gdje i kako su završili?

U redu, onda sačekajte da se javi neko ko ima informacije.

Usput, zašto je obrisan moj post o lažnim svjedođbama, ili olako stečenim diplomama i u JRM?
Očito nekog jako žulja? :nervoza