PALUBA

Ratna mornarica => Jugoslovenska Ratna Mornarica => Topic started by: Plavnik on February 26, 2010, 08:46:35 am



Title: Kako je to nekad bilo
Post by: Plavnik on February 26, 2010, 08:46:35 am
Svi koji su ikada bili u Ratnoj luci Lora prisjetit će se ove divote. Pet podmornica na vezu je zaista izuzetan slučaj, to se događalo vrlo rijetko. Fotografija je snimljena najvjerojatnije 1988. ili 1989. godine.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: trpe grozni on February 26, 2010, 11:10:02 am
Bogami, ovakvo nesto necemo jos dugo, dugo videti.
Stvarno lepa slika, hvala ti @Plavnik, sto si je podelio sa nama. :super


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: brodarski on March 07, 2010, 09:31:53 pm
To je bilo ovako i nikako drukčije.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: brodarski on March 07, 2010, 09:37:46 pm
Ovo je otprilike četvrtina slike. Više kao podsjetnik što je sve bilo u floti dok je Lisac služio vojni rok. Išlo mu je od ruke i zahvaljujući tom nadarenom mornaru ostalo je nešto od JRM za povijest.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: brodarski on March 07, 2010, 09:45:31 pm
Znalo je biti gadno i pucalo se čak bojevim streljivom- Onako malo po 1 BK na svakom topu.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: jantar on May 11, 2010, 10:30:20 pm
Dragan Jovic-Lisac nije sluzio vojni rok, on je kao akademski slikar boravio jedno vreme u Lori, i izmedju ostalog, napravio je i nekoliko ovih, gotovo dokumentarnih, gvaseva i tempera.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: brodarski on May 16, 2010, 09:09:57 pm
Jantare tek sam sad vidio Tvoj post. Hvala na ispravci. Davno je to bilo dok sam kupovao Front, a prije toga ga žicao u Domu JNA.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: brodarski on May 16, 2010, 09:11:14 pm
Kako je to nekad znalo biti nek kaže ova stara razglednica.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: brodarski on May 24, 2010, 09:12:08 pm
Kako nemamo otvorenu rubriku '' Obuka '' stavio sam ovu lijepu sliku ovdje. Slikano u Tivtu 1960. Vodnik ima čvarak na nadlaktici.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: brodarski on November 23, 2010, 10:17:44 am
Usporedna lista flote.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: Solaris on February 12, 2012, 10:52:51 am
[attachment=1]
[attachment=2]


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: Solaris on February 12, 2012, 11:05:43 am
[attachment=1]
[attachment=2]


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: WILLI on February 12, 2012, 11:42:03 am
 :)


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: ORIĆAREB on November 05, 2014, 11:36:04 am
 :)

U jesen 1946 ministar narodne odbrane naredio je komadantu Jugoslovenske RM da napravi i podnese predlog narastanja ratne flote, koji bi odobrio Prezidijum Narodne skupštune. Predlog je napravljen i dostavljen Prezidijumu početkom decembra, koji je odmah tražio dopunske podatke o jačini pomorskih snaga Italijanske ratne mornarice. Poslije razmatranja odnosa između predloženih pomorskih snaga Jugoslavije i pomorskih snaga Italije, Prezidijum nije prihvatio predloženi plan označen sa "P min" koji je previđao izgradnju Jugoslovenske flote od 28 podmornica, 12 razarača, 20 patrolnih brodova, 130 patrolnih čamaca, 70 minolovaca i određen broj pomoćnih brodova, smatrajući da je jačina i sastav predložene flote nisu u skladu sa situacijom na Jadranskom moru, tadašnjim političkim prilikama na Sredozemlju i u Srednjoj Evropi, te sa potrebama i mogućnostima nove Jugoslavije. Vraćajući predlog programa "P min", Prezidijum je tražio da se izgradi nov predlog plana označen sa "P max" te da ukupna tonaža bude 200.000 t. Ovaj program je rađen pod uticajem sovjetske ratne doktrine i njime je bila predviđena izgradnja 140 podmornica, 4 krstarice, 20 razarača, 16 patrolnih brodova, 100 patrolnih čamaca, 200 torpednih čamaca, 100 minolovaca i određen broj pomoćnih brodova. ........

....Novi predlog prvog flotnog programa odobrio je i prihvatio Prezidijum Narodne skupštine 27 decembra 1946 god. Vidljivo je da se ovaj program razlikovao po tome što je predviđao gradnju krstarica i što je bila predviđena gradnja većeg broja ratnih brodova i podmornica.


(Navodi iz knjige M.Đurana "Flote kojih više nema", str. 252 i 253. - zahvaljujem -.)


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: ORIĆAREB on November 07, 2014, 11:16:47 am
 :)

Za proširenje postojeći brodoradilišta predložena su brodogradilišta u Splitu, Trogiru, Kraljevici i Rijeci, te izgradnja novih na području Luša-Krapanj kod Šibenika, na Ušću Neretve kod Blaca i na Korćuli......

Pored jačine i sastava ratne flote, program je predviđao i organizaciju baziranja ovih snaga. Glavna pomorska baza trebalo je da bude izgrađena u zalivima Saldun i Marina zapadno od Trogira.


[attachment=1]

Postojeće operacijske baze na području Pule, Malog Lošinja i Boke Kotorske trebalo je obnoviti i proširiti prema novim potrebama......

Ovaj program nikad nije ostvaren s obzirom na to da je donesen i usvojen u vrijeme vrlo dobri odnosa i ekonomske saradnje sa Sovjetskim Savezom, na osnovu Ugovora o prijateljstvu , međusobnoj pomoći i saradnj  iz aprila 1945 god. Plan razvoja ovog flotnog programa bio je baziran na korišćenju industriskih kapaciteta SSSR-a, i drugih zemala istočne Evrope za gradnju brodova budući da su postojali veoma određeni ugovori o privrednoj saradnji između njih i Jugoslvije.

Rezolucijom Inforbiroa izostala je pomoć Sovjetskog Saveza u brodogradnji, kao i mogućnost nabavke brodske opreme  u Mađarskoj (Gantz-Danubius), brodske artiljerije i i oružja u Čehoslovačkoj (Škoda-Plzenj), optike i uređaja za upravljanje artiljerijom i torpednom vatrom u Njemačkoj Demokratskoj Republici (Zeiss - Jena).


Zbog ekonomske blokade Jugoslavija je bila prinuđena da se okrene Zapadu......
 


(Navodi iz knjige M.Đurana "Flote kojih više nema", str. 253. - zahvaljujem -.)


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: kumbor on November 07, 2014, 11:26:41 am

O Saldunu se razmišljalo kao perspektivnom mestu za luku još 1921. godine.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: ORIĆAREB on November 07, 2014, 11:39:08 am

O Saldunu se razmišljalo kao perspektivnom mestu za luku još 1921. godine.

Pa vjerovatno. Bez obzira na sve ideološke razlike, vjerovatno su se uvažavala i mišljenje struke i
sugestije pojedinih Mornarički oficira iz predratnog doba.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: ViribusUnitis on November 07, 2014, 04:33:38 pm
Mala ispravka. Njemačka demokratska republika uspostavljena je 1949., dakle nakon Rezolucije IB-a. Ipak, Zeiss je bio dostupan jer se Jena nalazila u sovjetskoj okupacionoj zoni.
Onako ambiciozan flotni program nadilazio je potrebe obrane jugoslavenske obale i bio je neprikladan za Jadran kao usko more. Očito je taj flotni program bio odraz sovjetskih blokovskih interesa u okviru kojih bi JRM djelovala i u Sredozemlju. Razdoblje od 1945. do 1948. bilo je jedino u kojem je Rusija indirektno imala izlaz na toplo more.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: kumbor on November 07, 2014, 04:56:27 pm
O "željama i čestitkama" FNRJ, ili SFRJ posle 1956. nije razmišljala. Ono što je Ruse zanimalo, to je Boka. Promenama posle 2.000., kada je Hrvatska ušla u NATO, Boka je postala nedostižna, sve do momenta kada bude "novo deljenje karata".


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: ORIĆAREB on November 09, 2014, 11:00:34 am
 :)

Po završetku rata, Jugoslovenska mornarica u svom sastavu imala je: pomoćni brod Sitnicu, jedan torpedni čamac, osam naoružani brodova, 46 patrolnih čamaca, šest remorkera, osam motornih čamaca, sedam motornih barkasa, i 12 desantnih splavi, što je ukupno bilo 89 brodova. Ovi brodovi nisu prestavljali ozbiljnu snagu mornarice, a u Kvarnerskom pomorskom sastavu i u flotilama bilo je 388 pomoćnih brodova raznih vrsta, među kojima najviše motornih jedrenjaka (274), 38 parobroda, dvije jahte, 58 leuta, nekoliko manjih motornih brodova i 11 peniša. U sastavu Jugoslovenske mornarice na kraju rata bilo je 16000 ljudi. ....


[attachment=1]
...Komanda Jugoslovenske mornarice svojom naredbom od 18 juna 1945 god, izdvojila je iz svog sastava sve trgovačke brodove, ribarice, jedrenjake, parobrode i jahte, i sve ih predala Upravi pomorstva, ili vratila prijašnjim vlasnicima, dok je izvjestan broj nekadašnji patrolnih čamaca (koča), preuređen za potrebe razminiranja......

....U Kraljevici je formirana baza brodova u čiji su sastav uvršteni svi zapljenjeni brodovi, jedan torpedni čamac i dva desantno-jurišna čamca. Glavni zadatak baze bio je popravka i opremanje ratnih brodova, te obuka njihovih posada. Svi brodovi koje je u julu 1945 imala Mornarica u svom sastavu bili su trofejnog porekla..........

Jugoslovenska mornarica je realno očekivala ratne brodove na ime reparacije, ..... što je stiglo tek 1947 god. a čekao sei  povratak ratnih brodova iz sastava pomorskih snaga izbjegličke vlade.


(Navodi iz knjige M.Đurana "Flote kojih više nema", str. 253, 254. - zahvaljujem -.)


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: ORIĆAREB on November 12, 2014, 05:22:29 pm
Na osnovu Titove naredbe od 18 jula 1945 god, Komanda JM dobila je zadatak da formira Štab Flote u Šibenku, te da se od raspoloživih brodova formira Flota. Štab Flote počeo je operativno da djeluje početkom avgusta 1945 god, a formacijski sastav je bio, komadant, politički komesar, načelnik štaba, personalni referent, oficir za službu veze, tehnički referent i intendant.
Komadant je bio potpukovnik Janez Tomšić, a politički komesar potpukovnik Branko Mamula.

[attachment=1]

Tokom avgusta 1945 god. u sastav RM doplovili su brodovi iz mornaričkog sastava izbjegličke vlade koji su bazirali u Aleksandriji i na Malti: korveta Nada, sedam motornih topovnjača tipa Higins, dvije torpiljarke, bivši minolovac Orao, podmornica Nebojša, tri manja minopolagača, pomoćni brod Hvar i Sitnica, motorna jahta Beli orao i tri patrolna čamca bivše pomorske financijske službe.

[attachment=2]

[attachment=3]

Zaključivanjem mira sa Italijom, vraćen i je preostali dio brodova koje su fašisti zaplijenili u Aprilskom ratu 1941 god, a iz reparacije kasnije su došli i tri eskortna razarača. U sastav RM uključeni su i plovni objekti nađeni u lukama ili izvađeni iz mora. Tako je 1947 u sastavu bilo: tri eskortna razarača, jedna podmornica, sedam motornih topovnjača - Higinsa, dvije parne torpiljarke, četiri minopolagača, tri desantna tenkonosca i tri jurišna čamca.

Na osnovu Naredbe Komande JRM od 14 aprila 1948 god. Flota je raspoformirana, poslije čega su flotni sastavi potčinjeni direktno Komandi Mornarice, zonama obalske odbrane ili su ušli u sastav odreda školski brodova pri školskim centrima u Puli i Divuljama.


(Navodi iz knjige M.Đurana "Flote kojih više nema", str. 255, 256. - zahvaljujem -.)
(Slike sa Palube...)


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: brodarski on November 12, 2014, 05:45:22 pm
Bivši brodovi KM uplovili su Šibenik 24. 08. 1945. godine. Prošli su kroz minsko polje kod o. Žirja jer nisu imali pilota.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: ORIĆAREB on November 12, 2014, 05:48:27 pm
Bivši brodovi KM uplovili su Šibenik 24. 08. 1945. godine. Prošli su kroz minsko polje kod o. Žirja jer nisu imali pilota.

Važno je da su prošli i ostali živi..... :klap :klap U to vrijeme po Jadranu je bilo posijano preko
8.000 i nešto mina koje je tek trebalo povaditi.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: brodarski on November 12, 2014, 06:30:23 pm
Bivši brodovi KM uplovili su Šibenik 24. 08. 1945. godine. Prošli su kroz minsko polje kod o. Žirja jer nisu imali pilota.

Važno je da su prošli i ostali živi..... :klap :klap U to vrijeme po Jadranu je bilo posijano preko
8.000 i nešto mina koje je tek trebalo povaditi.
Tako su dobro usađene da se i danas s teškoćom čupaju.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: mandalina on November 12, 2014, 07:59:33 pm

Da te mine su i u slovenskom moru. I često jih viđam dok ronim. Puno toga sam vidio in na južnoj strani otoka Lopud  - dubrovački elafiti.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: brodarski on November 12, 2014, 08:17:55 pm
Ova slika sa Pricom, Mamulom, Tomšićem i onim ruskim komesarom je slikana ispred hotela Krka. Iza se vidi Tusta hill na kojem se danas nalazi repetitor. Šta sve jedna slika otkriva. Sad možemo misliti kako je Šibenčanima bilo gledati mornaricu u hotelu. Umisto benda i plesa ruski kazačok.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: ORIĆAREB on November 12, 2014, 09:38:47 pm

Da te mine su i u slovenskom moru. I često jih viđam dok ronim. Puno toga sam vidio in na južnoj strani otoka Lopud  - dubrovački elafiti.

Istočni Jadran, tokom rata i njegovim završetkom, pun je bio položeni  mina. Preko 20% teritorijalnog mora je bilo "zagađeno"
minama. Polagala ih je mornarica Kraljevine Jugoslavije, Njemačka RM, Italijanska pa i Britanska RM. Samo u Riječkom zalivu bilo je
položeno oko 2500 mina. Razminiranje je bilo mukotrpan i opasan zadatak u kojem su mnogi nastradali, a izvođeno je kako
tokom rata, tako i poslije njega.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: TČ144 on November 14, 2014, 03:21:23 pm
Na osnovu Titove naredbe od 18 jula 1945 god, Komanda JM dobila je zadatak da formira Štab Flote u Šibenku, te da se od raspoloživih brodova formira Flota. Štab Flote počeo je operativno da djeluje početkom avgusta 1945 god, a formacijski sastav je bio, komadant, politički komesar, načelnik štaba, personalni referent, oficir za službu veze, tehnički referent i intendant.
Komadant je bio potpukovnik Janez Tomšić, a politički komesar potpukovnik Branko Mamula.

[attachment=1]

Tokom avgusta 1945 god. u sastav RM doplovili su brodovi iz mornaričkog sastava izbjegličke vlade koji su bazirali u Aleksandriji i na Malti: korveta Nada, sedam motornih topovnjača tipa Higins, dvije torpiljarke, bivši minolovac Orao, podmornica Nebojša, tri manja minopolagača, pomoćni brod Hvar i Sitnica, motorna jahta Beli orao i tri patrolna čamca bivše pomorske financijske službe.

[attachment=2]

[attachment=3]

Zaključivanjem mira sa Italijom, vraćen i je preostali dio brodova koje su fašisti zaplijenili u Aprilskom ratu 1941 god, a iz reparacije kasnije su došli i tri eskortna razarača. U sastav RM uključeni su i plovni objekti nađeni u lukama ili izvađeni iz mora. Tako je 1947 u sastavu bilo: tri eskortna razarača, jedna podmornica, sedam motornih topovnjača - Higinsa, dvije parne torpiljarke, četiri minopolagača, tri desantna tenkonosca i tri jurišna čamca.

Na osnovu Naredbe Komande JRM od 14 aprila 1948 god. Flota je raspoformirana, poslije čega su flotni sastavi potčinjeni direktno Komandi Mornarice, zonama obalske odbrane ili su ušli u sastav odreda školski brodova pri školskim centrima u Puli i Divuljama.


(Navodi iz knjige M.Đurana "Flote kojih više nema", str. 255, 256. - zahvaljujem -.)
(Slike sa Palube...)

Čovjek uči dpk je živ.,do sada nisam znao da je izbjeglička vlada imala u mornaričkom sastavu brodove tipa Higins i to 1945g.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: ORIĆAREB on November 14, 2014, 05:11:34 pm

Čovjek uči dpk je živ.,do sada nisam znao da je izbjeglička vlada imala u mornaričkom sastavu brodove tipa Higgins i to 1945g.

To sa Higinsima u mornaričkom sastavu izbjegličke vlade odlično je prikazano u  u temi o Higginsima (http://www.paluba.info/smf/index.php/topic,2626.msg11848.html#msg11848) koju je priložio naš član "FF". Evo tog odeljka:


1943. prebazirana je na Sredozemlje američka 15. eskadra torpednih čamaca. Ubrzo, brodovi su ustupljeni Britanskoj Kraljevskoj Mornarici. Sa brodova su skinuta torpeda, a pojačano je artiljerijsko naoružanje, te dobijaju nove oznake - MGB (Motor Gun Boat). Nakon uklanjanja torpeda, naoružanje se sastojalo od 1 topa Bofors 40mm, 2 topa Oerlikon 20mm, 4 mitraljeza Browing 12,7mm i 4 mitraljeza 7,62mm.

U to vreme na Malti počinje prikupljanje ex-Jugoslovenskih pomorskih snaga koje su još uvek bile pod ingerencijom Vlade u izbeglištvu. Nakon kapitulacije Italije, ex-Jugoslovenski ratni brodovi koji su zatečeni u italijanskim lukama počeli su se prikupljati na Malti, gde je počela egzistirati KMvO (Kraljevska Mornarica van Otadžbine) čiji su sastav uglavnom popunjavali pripadnici Jugoslovenske Kraljevske Mornarice koji su se 1941. evakuisali put savezničkih luka u Severnoj Africi i ostatku Mediterana. Oktobra 1944. Britanci pozajmljuju 8 Higginsa Jugoslovenima, čime je formiran jugoslovenski divizion motornih topovnjača, koji su činili matični brod (ex-JKM jahta) "Beli Orao" i motorne topovnjače MGB-181 do MGB-188. Formirana su 2 odreda motornih topovnjača, od kojih je kasnije jedan delovao duž zapadne italijanske obale, a drugi u Jadranu. Iako su nosili britanske oznake, jugoslovenske posade su interno koristile stare američke (PT 201, 204, 207, 208, 209, 211, 213 i 217). Komandant 1. odreda i komandujući na PT 201 bio je poručnik Đorđe Đorđević (jedan od oficira JKM koji su se aprila 1941. podmornicom "Nebojša" domogli Aleksandrije). Komandant flotile motornih topovnjača i komandant 2. odreda bio je poručnik Mihailo Lepetić. Komandujući drugih brodova bili su Milan Perne, Slavoljub Đurković, Roko Kon, Sergej Đuričić, Dobrosav Janković i Dimitrije Omersa. Tokom Oktobra 1944. izvedeno je uvežbavanje novih posada, pri čemu je zabeleženo da su jugoslovenske posade postigle bolje rezultate od Britanaca u protivavionskom gađanju. 17. Oktobra, brodovi su svečano primljeni u sastav Jugoslovenske Mornarice van Otadžbine. Zanimljivo je da su nacionalni sastav i političko opredeljenje posada bili mešoviti (Srbi, Hrvati, Slovenci, pri čemu je bilo oficira koji su zastupali i rojalističku i komunističku opciju), ali veoma kohezan (npr. za vreme boravka na Malti zajednički se slavio i katolički i pravoslavni Božić - 25. decembra 1944, odnosno 7. januara 1945.), i ceo divizion funkcionisao bez ikakvih unutrašnjih nesuglasica.

Januara 1945. 2. odred pod komandom M. Lepetića sa jahtom "Beli Orao" (komandant por. Konstatin Jeremić) napušta Maltu i upućuje se u Livorno, gde mu je za operativnu zonu određeno Tirensko more. Nakon njih, Maltu napušta i 1. odred pod komandom por. Đ.Đorđevića, upućuje se u Bari, sa operativnom zonom u srednjem Jadranu/Dalmaciji.
2. odred je u početku bio angažovan na zaštiti savezničkih luka i sidrišta, ali već polovinom februara 1945. dobija i zadatke prepada na nemačke konvoje duž zapadne italijanske obale. I pored toga, nisu učestvovali u ozbiljnijim okršajima. Za to vreme 1. odred koji je delovao u Jadranu imao je za cilj prepade na nemački i NDH pomorski saobraćaj, i u sadejstvu sa britanskim pomorskim snagama, potopili su nekoliko neprijateljskih brodova.

Sredinom marta 1945. 2. odred dobija naređenje da se iz Livorna vrati na Maltu. Prethodno, Britanci su odlučili da svih 8 brodova ustupe RM NOVJ. Posadama je dat izbor - ili da dobrovoljno pristupe NOVJ i vrate se u Jugoslaviju, ili da prihvate egzil. Nakon što su rojalisti napustili brodove, 4 Higginsa i jahta "Beli Orao", preimenovana u "Biokovo" pod novim jugoslovenskim zastavama, poslati su u Ankonu, sa zadatkom da sadejstvuju u operacijama oslobađanja Dalmatinske obale. Tokom aprila, preostala 4 broda se pridružuju divizionu u Ankoni i prvi put aktivno sadejstvuju sa partizanskim snagama tokom desanta na ostrva Rab i Krk. U međuvremenu, pripadnici jedinice koji su ostali lojalni kraljevskoj kruni, prebačeni su sa Malte u Aleksandriji, gde su otpušteni iz aktivne službe. Nakon završetka II svetskog rata, svih 8 topovnjača formalno je vraćeno Britanskoj Kraljevskoj Mornarici, koja ih je vratila Američkoj Ratnoj Mornarici, koja ih je pak istog dana, 8. Avgusta 1945. prosledila novoformiranoj FNRJ.


(Podaci iz magazina “Storia Militare”, aut. Z. Freivogel)


Ulaskom u sastav JRM, na brodove su vraćena torpeda, i dobili su nove oznake - TČ 101 - 107.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: jadran2 on November 14, 2014, 06:26:54 pm
U vezi gore spomenutog opisa brodova i posada, zanimljiv je zivotni put Dimitrija Omerse.
- napusta KM 1936. godine
- ucestvuje u spanjolskom gradjanskom ratu; kao clan posade republikanskog razaraca (vjerojatno "Lepanto"), nocnim torpednim udarom potapa krstaricu Baleares,
- uhapsen u Barceloni kao toboznji spijun, hospitaliziran, bjezi u Francove redove i vraca se u Jugoslaviju,
- zaposljava se 1940. u britanskom konzulatu u Zagrebu, povlaci se s osobljem u Kairo,
- stupa u KM; "Nebojsa", "Nada", komandant MTB 183, komandant "Nade" i dolazak u Jugoslaviju,
- demobiliziran, radi u britanskoj citaonici u Beogradu, pocetkom 1948. optuzen da je britanski spijun, odlezao 4 od 20 godina,
- pocetkom 50-ih odlazi u inozemstvo..........vrlo uspjesan dizajner koznih skulptura.....
[attachment=1]


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: ORIĆAREB on November 16, 2014, 11:17:21 am

Da te mine su i u slovenskom moru. I često jih viđam dok ronim. Puno toga sam vidio in na južnoj strani otoka Lopud  - dubrovački elafiti.

Istočni Jadran, tokom rata i njegovim završetkom, pun je bio položeni  mina. Preko 20% teritorijalnog mora je bilo "zagađeno"
minama. Polagala ih je mornarica Kraljevine Jugoslavije, Njemačka RM, Italijanska pa i Britanska RM. Samo u Riječkom zalivu bilo je
položeno oko 2500 mina. Razminiranje je bilo mukotrpan i opasan zadatak u kojem su mnogi nastradali, a izvođeno je kako
tokom rata, tako i poslije njega.

Evo šta kaže literatura o tome ko je sve polagao mine, koga tipa i u kojoj količini:


1).  RM Kraljevine Jugoslavije.......................mina C-15...............................1500 kom.
2).  Njemačka RM......................................mina SAG-3............................ 1586 kom
                                                              mina SAG-4............................1859 kom
                                                              magnetno-sidreni.....................991 kom
                                                              magnetno akustični..................182 kom
                                                              minskih zaštitnika.....................1168 kom
3).  Italijanska RM......................................mina TOOSI............................1000 kom
4).  Britanska RM.......................................mina Vickers............................27 kom
                                                              mina na dnu ležeći....................1  kom

Sve ukupno je poliženo 8500 mina. E sad koliko je i ovaj podatak striktno tačan, pitanje je, to iz razloga što za dosta toga nikad nisu ni nađeni planovi i skice o polaganju.

[attachment=1]
Takva situacija u Istočnom Jadranu zahtijevala je kao primarni zadatak po svaku cijenu pristupiti razminiranjima i uništavanju mina. To ne samo, da se intezivno tome pristupilo završetkom rata, nego se provodilo i tokom rata. Tako se započelo sa razminiranjem u julu 1941 u Šibenskom arhipelagu i trajalo do 13 decembra 1942, kojom prilikom je izvađeno 105 mina. Zatim do 1944 u području severnodalmatinskih ostrva, kad je izvađeno 177 mina.

U julu 1945 u Rijeci je formiran prvi podvodni kurs u prostorijama tvornice torpeda. Predavači su bili oficiri Kraljevske mornarice: Julio Sitar, Branko Šoškić, Viktor Udovčić, Borivoje Zorić i Žarko Županski. Tokom kursa koristilo se i znanje njemačkih zarobljenika.


(Podaci iz knjige M.Đurana "Flote kojih više nema",  - zahvaljujem -.)


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: jadran2 on November 16, 2014, 11:43:49 am
Sjecam se Žarka Županskog......


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: vladimir bošković on February 21, 2016, 03:22:05 am
U vezi gore spomenutog opisa brodova i posada, zanimljiv je zivotni put Dimitrija Omerse.
- napusta KM 1936. godine
- ucestvuje u spanjolskom gradjanskom ratu; kao clan posade republikanskog razaraca (vjerojatno "Lepanto"), nocnim torpednim udarom potapa krstaricu Baleares,
- uhapsen u Barceloni kao toboznji spijun, hospitaliziran, bjezi u Francove redove i vraca se u Jugoslaviju,
- zaposljava se 1940. u britanskom konzulatu u Zagrebu, povlaci se s osobljem u Kairo,
- stupa u KM; "Nebojsa", "Nada", komandant MTB 183, komandant "Nade" i dolazak u Jugoslaviju,
- demobiliziran, radi u britanskoj citaonici u Beogradu, pocetkom 1948. optuzen da je britanski spijun, odlezao 4 od 20 godina,
- pocetkom 50-ih odlazi u inozemstvo..........vrlo uspjesan dizajner koznih skulptura.....
[attachment=1]

Priča o Dimitriju Omersi iz Kurira, uz još šest neobičnih sudbina zaboravljenih ličnosti: Miroslav Hubmajer, braća Novaković, akrobata Aleksić, Boško Čolić...

Slovenac koji se proslavio kao veliki ratnik na podmornici „Nebojša” opsovao je i išamarao kralja Petra II zbog njegovog govora o junaštvu

Dimitrije Omersa bio je Slovenac čijeg su oca Nemci 1917. godine u Austriji obesili kao slovenačkog nacionalistu. On sam bio je oficir u Ratnoj mornarici Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Bio je u našem vojnom izaslanstvu koje je 1927. putovalo u Englesku da preuzme podmornice „Hrabri” i „Nebojša”. Neobuzdane naravi, sklon uživanju u ženama i piću, na Malti je izazvao gužvu u hotelu i veliku štetu. Nije imao novca da plati i pretio mu je skandal i moguće izbacivanje iz vojske. Tu njegovu situaciju iskoristila je engleska obaveštajna služba - ponudila mu je pomoć i novac, a on je, zauzvrat, potpisao obavezu da će sarađivati s njima.

Josip Kopinič

Krajem 1936. obreo se u Španiji kako bi se u redovima republikanaca borio protiv fašista. Ali republikancima je bio sumnjiv, pa su ga uhapsili. Streljanja ga je spasao jedan drugi špijun, Josip Kopinič, glavni Staljinov čovek za Balkan. On je sa Omersom zajedno služio na brodu i dobro ga je poznavao. U razgovoru s Milomirom Marićem za knjigu „Deca komunizma”, Kopinič je ispričao neverovatan životni put ovog avanturiste.

Kopinič, između ostalog, kaže da mu je Dimitrije Omersa predao spisak od 32 engleska špijuna u Španiji i da su ih republikanci sve pohapsili i streljali. Navodi i da je Omersa bio hapšen jer je pijan upao u jednu javnu kuću i sve prostitutke gole isterao na ulicu, ali i da je pokazao nezapamćeno junaštvo u borbama. Jednom prilikom našao se kao instruktor na jednom republikanskom razaraču. Presrele su ih dve fašističke krstarice, brodovi mnogo veći i bolje naoružani, i kapetan razarača hteo je da se preda. Omersa ga je tada pištoljem udario u glavu, onesvestio i preuzeo komandu. Ušao je u borbu i srušio komandne mostove na oba protivnička broda...

Docnije je ipak uhapšen zbog saradnje sa Englezima, ali je Kopinič uspeo da ga izbavi iz zatvora. Dao mu je novac da napusti Španiju, ali je Omersa ostao još čitavih godinu dana jer je imao ljubavnicu i dete u Madridu.

Udaranje kralja

Potom se prebacio u Beograd i 1940. zaposlio u britanskom konzulatu, a kad su Nemci 1941. napali Jugoslaviju, on je poverljivu arhivu konzulata preko Soluna i Atine preselio u Kairo.

Kao svog čoveka, Englezi su ga postavili za komandanta jugoslovenske podmornice „Nebojša”, čija je posada izbegla zarobljavanje. I kad je jednom kralj Petar Drugi došao na „Nebojšu” i održao govor o junaštvu, Omersa ga je prvo oterao u majčinu, a onda posle rasprave išamarao. Zbog skandala koji je nastao, Englezi su mu oduzeli komandovanje i prognali na Mauricijus.

Pred kraj rata vratili su ga na brod i poslali u Jadran, a on ga je napustio i opredelio se za Tita. Posle maratonskih saslušavanja Udba mu je naložila da nastavi saradnju sa Englezima, ali ovog puta kao dvostruki agent. Postavljen je na mesto šefa engleske čitaonice u Beogradu, ali je Udba 1948. posumnjala u njegovu iskrenost, pa je uhapšen po ko zna koji put. Osuđen je na 20 godina.

Kopinič kaže da je on intervenisao kod Tita da ga posle četiri godine robijanja oslobode, pa je Omersa otišao u Ljubljanu kod majke i braće. A kad mu je i tu dosadilo, 1955. pobegao je preko Austrije u Englesku. U Londonu se vrlo uspešno bavio izradom skulptura od kože, što mu je donelo slavu u umetničkim krugovima, a i bogatstvo. U Londonu je i umro.

http://www.kurir.rs/vesti/drustvo/7-neobicnih-sudbina-ko-je-isamarao-kralja-petra-ii-clanak-1895127
-----------------
Životna priča kao iz filma, mada je Marić sklon senzacionalizmu, a i penzionisani Kopinič mu je vjerovatno bio idealan sagovornik u tom pravcu. Zvanični podatci niz navedenog dovode u pitanje. Jedino izvjesno, jeste da je postao slavno dizajnersko ime čije su kožne igračka opsesija priličnog broja ljudi od ukusa i kolekcionara

http://omersa.co.uk/


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: jadran2 on February 21, 2016, 08:18:27 am
Vrlo zanimljivo za citanje.  Hvala na detaljima.
Mala korekcija: Omersa se 1940 zaposlio u britanskom konzulatu - ali u Zagrebu.

1943. ukrcan je kao 2. oficir na "Nebojsu" koja se bezuspjesno popravljala u Port Saidu. Godinu dana kasnije na korveti "Nada" kao 1. oficir. Na Malti 1944/45 lpmandant PT207. (jedne ot motornih torpiljarki 1. divizije gdje je komandant Ivan Zivkovic). Postavljen za komandanta "Nade" s kojom 1945. dolazi u Jugoslaviju.
Uskoro demobiliziran i radi u britanskoj citaonici u Beogradu.

Nisam naisao na detalj o samaranju kralja i izgonu na Mauricijusu.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: MOTORISTA on February 21, 2016, 10:47:00 am
- ucestvuje u spanjolskom gradjanskom ratu; kao clan posade republikanskog razaraca (vjerojatno "Lepanto"), nocnim torpednim udarom potapa krstaricu Baleares,

Jednom prilikom našao se kao instruktor na jednom republikanskom razaraču. Presrele su ih dve fašističke krstarice, brodovi mnogo veći i bolje naoružani, i kapetan razarača hteo je da se preda. Omersa ga je tada pištoljem udario u glavu, onesvestio i preuzeo komandu. Ušao je u borbu i srušio komandne mostove na oba protivnička broda...

Ispade da je čovek osakatio pola flote nacionalista. :D

Malo sam istraživao, i pisao, o dejstvima mornarica nacionalista i republikanaca tokom ŠGR-a, ali nigde nisam pronašao podatak da je neki republikanski razarač tako oštetio dve krstarice nacionalista.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: jadran2 on February 21, 2016, 11:00:37 am
- ucestvuje u spanjolskom gradjanskom ratu; kao clan posade republikanskog razaraca (vjerojatno "Lepanto"), nocnim torpednim udarom potapa krstaricu Baleares,

Jednom prilikom našao se kao instruktor na jednom republikanskom razaraču. Presrele su ih dve fašističke krstarice, brodovi mnogo veći i bolje naoružani, i kapetan razarača hteo je da se preda. Omersa ga je tada pištoljem udario u glavu, onesvestio i preuzeo komandu. Ušao je u borbu i srušio komandne mostove na oba protivnička broda...

Ispade da je čovek osakatio pola flote nacionalista. :D

Malo sam istraživao, i pisao, o dejstvima mornarica nacionalista i republikanaca tokom ŠGR-a, ali nigde nisam pronašao podatak da je neki republikanski razarač tako oštetio dve krstarice nacionalista.

Ipak.....

In March 1938, Baleares—along with fellow Nationalist cruisers Canarias and Almirante Cervera—engaged the Republican cruisers Libertad and Méndez Núñez, accompanied by five destroyers, off Cartagena, in the Battle of Cape Palos. At around 02:15 am on 6 March, the Nationalist and Republican cruisers engaged in an ineffective gunnery duel. During this gunnery duel, the Republican destroyers Sánchez Barcáiztegui, Lepanto, and Almirante Antequera all fired their torpedoes. Two or three torpedoes from Lepanto hit Baleares between "A" and "B" turrets, detonating her forward magazine and sinking her. Out of her crew of 1,206, she had 765 seamen killed or missing, among them Vice-Admiral Manuel Vierna Belando, commander of the cruiser division.[1]

https://en.wikipedia.org/wiki/Spanish_cruiser_Baleares


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: vladimir bošković on February 21, 2016, 03:45:21 pm
U tekstu iz Kurira sa pozivom na Marića i Kopiniča, navodi se da je bio u "vojnom izaslanstvu koje je 1927. putovalo u Englesku da preuzme podmornice „Hrabri” i „Nebojša”...", šta god to značilo - a nije moguće jer je kao VI klasa PVA bio na školovanju 1928. - 1931. Po onome što sam našao u zvaničnim objavama, Dimitrije M. Omersa je:
- 28.06.1931. proizveden u poručnika korvete kao 15. u rangu.
- 25.07.1931. raspoređen na Kr. monitor "Vardar"
- 16.10.1931. raspoređen na Kr. brod „Dalmacija“
- 15.01.1932. raspoređen na Kr. brod „Hvar“
- 23.09.1932. rapoređen na Kr. brod „Vila“
- 24.07.1933. raspoređen na Kr. brod „Jadran“
- 28.06.1934. unaprijeđen u poručnika fregate
- 21. 09. 1935. raspoređen na Kr. brod „Hvar“
- 09.09.1935. odobreno mu je polaganje ispita za poručnika bojnog broda II klase u ispitnoj 1936.
- 08.05.1936. prihvaćena mu je ostavka i napustio je KM, bez prevođenja  u rezervu.
Ne postoji podatak, zvaničan makar, da je bio u posadi bilo koje od podmornica.
Tridesetih godina u SLV nijesu objavljivane presude oficirima, tako da nijesu dostupne takve  potvrde njegovog hirovitog temperamenta. Ali, gledano po dinamici napredovanja, išao je u korak sa svojom klasom. On redovno unaprijeđen u porulnika fregate 28.06.1934. kao i većina iz njegove klase. Ako je suditi po zvaničnim podatcima, Omersa je imao pristojnu karijeru bez ispada.
Za sve nakon 08.05.1935. do ponovnog ukazanja u zvaničnim izvorima, ostaje nam riječ Kopiničeva i još ponečija.
U Službenim novinama emigranstke Vlade, nalazim ukaz br. 1911 od 22.08.1942. kojim se "poručnik fregate u ostavci Omersa V. Dimitrije prevodi u rezervu danom 01.07.1942.” U SN nema podatka o njegovom ukrcanju na Nebojšu. U tekstu iz Kurira se navodi da su ga “kao svog čoveka, Englezi  ga postavili za komandanta jugoslovenske podmornice „Nebojša”…”. To je možda i moguće jer na vrhuncu Kairske afere odnosno sukoba "Đeneralske klike" i Lige majora u JKVvO, početkom marta 1942. kada su britanci pohapsili nekoliko stotina jugoslovenskih oficira van Otađžbine, na “Nebojši” je od njih uvedena bila prinudna uprava jer je gotovo cjelokupna njena posada stala na stranu Borivoja Mirkovića i "Đeneralske klike". Moguće da je Omersa tada, kao britanski agent, postavljen - od britanaca -  za njenog komandanta, ali o tome naravno ne postoji podatak u Službenim novinama. Krajem 1942. u SN je objavljeno da je pbb Đorđe Đorđević postavljen za komandanta “Nebojše”.
Ne postoji naravno ni podatak o mogućem šamaranju Kralja Petra i protjerivanju na Mauricijus. Karađorđevići su se kretali bez živog zida razbojnika oko sebe, tako da se takva situacija moguće dogodila.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: vladimir bošković on February 21, 2016, 06:14:18 pm
Ispravka, tipke opet u lijevo, "Za sve nakon 08.05.1936. do ponovnog ukazanja u zvaničnim izvorima...", kako i stoji u gore navedenom popisu zvaničnih detalja iz biografije PF Omerse.

Rang lista VI klase je na http://www.paluba.info/smf/index.php/topic,27453.0.html mada ostajem u obavezi da kao zasebnu postavim temu sa rang listama proizvedenih oficira po klasama.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: jadran2 on February 21, 2016, 06:26:06 pm
Pri nadopunama koristio sam se podacima gosp. Albina Ungera iz Spomenice VI Klase PVA u Dubrovniku povodom 60-godisnjice zavrsetka skolovanja
1931. -1991.g.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: vladimir bošković on February 21, 2016, 06:37:47 pm
Znam :) . i to je jednako vrijedan dokument jer zvanično se nešto i ne objavi, ponešto se objavljuje pogrešno, i najbolje je sve uporediti.
PBB I klase Albin A. Unger je bokeljski zet, oženio se 1935. Anticom Pasković, kćerkom Anta Paskovića, restoratera iz Kotora.


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: MOTORISTA on February 22, 2016, 08:33:59 am
- ucestvuje u spanjolskom gradjanskom ratu; kao clan posade republikanskog razaraca (vjerojatno "Lepanto"), nocnim torpednim udarom potapa krstaricu Baleares,

Jednom prilikom našao se kao instruktor na jednom republikanskom razaraču. Presrele su ih dve fašističke krstarice, brodovi mnogo veći i bolje naoružani, i kapetan razarača hteo je da se preda. Omersa ga je tada pištoljem udario u glavu, onesvestio i preuzeo komandu. Ušao je u borbu i srušio komandne mostove na oba protivnička broda...

Ispade da je čovek osakatio pola flote nacionalista. :D

Malo sam istraživao, i pisao, o dejstvima mornarica nacionalista i republikanaca tokom ŠGR-a, ali nigde nisam pronašao podatak da je neki republikanski razarač tako oštetio dve krstarice nacionalista.

Ipak.....

In March 1938, Baleares—along with fellow Nationalist cruisers Canarias and Almirante Cervera—engaged the Republican cruisers Libertad and Méndez Núñez, accompanied by five destroyers, off Cartagena, in the Battle of Cape Palos. At around 02:15 am on 6 March, the Nationalist and Republican cruisers engaged in an ineffective gunnery duel. During this gunnery duel, the Republican destroyers Sánchez Barcáiztegui, Lepanto, and Almirante Antequera all fired their torpedoes. Two or three torpedoes from Lepanto hit Baleares between "A" and "B" turrets, detonating her forward magazine and sinking her. Out of her crew of 1,206, she had 765 seamen killed or missing, among them Vice-Admiral Manuel Vierna Belando, commander of the cruiser division.[1]

https://en.wikipedia.org/wiki/Spanish_cruiser_Baleares

To za Baleares stoji, ali da je polupao mostove na dve krstarice, pa makar bile i lake, artiljerijom razarača...teško...teško...


Title: Re: Kako je to nekad bilo
Post by: jadran2 on February 22, 2016, 09:39:02 am
To je legenda, lijepo zvuci..... ;) ;) ;) 8)