PALUBA

More, pomorstvo i unutrašnji plovni putevi => Trgovačka mornarica => Topic started by: duje on February 28, 2010, 04:49:35 pm

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info



Title: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 28, 2010, 04:49:35 pm
Možda bi ova tema zainteresirala mlađe generacije, koje nisu plovile i pristajale, po nekada zajedničkom djelu Jadrana. U civilnim lukama su pristajali i vojni brodovi sa različitim namjenama. (predstavljanje RM, demonstracija sile, zainteresiranje mladih za službu u RM, snabdjevanje vojnih brodova, prisustvo i uveličavanje praznika, itd)
Temu sam zamislio kao predstavljanje luke, ne ulazeči puno u infrastrukturu, nešto o povjesti  i slično. Podteme su otvorene za priloge članova foruma, koji je mogu prilozima obogatiti.
Krenimo sa lukom Bar.

Luka Bar nalazi se na istočnom djelu Jadrana,ispod planine Rumija. Barski zaljev zaščiten je prirodnim gatom od otvorenog mora (rt Volujica). Kao luka za Skadar,služio je več prije nego što su ga zauzeli Turci 1571. godine. Kada je Crna Gora oslobodila Bar od Turaka 1878.godine, nekadašnju tursku luku širila je i održavala.

Formalni početak radova na izgradnji luke bio je 23.03.1905 godine, kada ja kralj Nikola sa jahte "Rumija" postavio (gurnuo u more) kamen temeljac sa svojim inicijalima i datumom. Zvanični početak radova je 27.06.1906 godine. Od planiranog je završeno samo 250met dugačak lukobran, pušten u upotrebu 23.10.1909 godine. U periodu od 1918-1941 luka nije bila proširivana (nedostatak sredstava), 1944 uništili su je prilikom povlačenja Njemci.

Obnova luke počela je tek 1950.godine. Prva faza završena je 1965.godine. 1976. povezana je željzničkom prugom sa unutrašnjošču (BG-Bar). 1979. godine razorena je u katastrofalnom potresu. Obnavljana je od 1981 -1983 kada je osposobljena za pretovar 5 milijona tona tereta.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 28, 2010, 04:53:08 pm
Moderna postrojenja današnje luke


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 28, 2010, 04:57:07 pm
pogled iz drugog kuta


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 28, 2010, 05:54:20 pm
Luka Ploče

Nalazi se na istočnoj obali  srednjeg Jadrana, ima povoljan prirodni položaj. Smještena u zaljevu sjevero-zapadno od ušča Neretve. Sa južne strane zaljev zatvara poluotok Pelješac.

Odluka o izgradni luke donesena je u kraljevini Jugoslaviji 1936. godine. Preduslov izgradnje bilo je povezivanje Metkoviča sa Pločama uskotračnom prugom, koja bi luku povezivala sa unutrašnjošču. Izgradnja pruge počela je 1937. godine,  završena je tokom drugog svj. rata, 1942. godine. Izgradnja luke trajala od 1939. godine, radilo se tokom rata, do 1943 godine (Italijani), radi izvoza drva i ugljena u Italiju.
U Jugoslaviji je luka počela raditi 15.07.1945.godine. Poticaj razvitku  luke dala je pruga normalnog kolosijeka, koja je povezala Sarajevo i Ploče 1966. godine (elektrificirana 1969.godine). Od 1966-1990. trajala je izgradnja novih operativnih obala i sadržaja.

Položaj Ploča, utovar uglja i drva za vrijeme II. svj. rata u Italiju


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 28, 2010, 05:56:01 pm
Razvitak luke Ploče u Jugoslaviji


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 28, 2010, 05:59:38 pm
Današnja luka Ploče. Možda bi bilo zanimljivo, da grad dva puta mjenjao ime (Ploče, Kardeljevo, Ploče, Kardeljevo i konačno Ploče)


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 28, 2010, 06:15:29 pm
Slika luke Ploče iz ranih 80-tih godine


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Boro Prodanic on February 28, 2010, 10:29:29 pm
Bravo Duje!  :klap :klap Čekamo nastavak...


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 02, 2010, 12:44:10 pm
Luka Split

Njena izgradnja počela (današnji položaj) je poslije II sv. rata. Do tada bila je u sklopu danšnje gradske luke. Do izgradnje triju tzv. "republičkih" luka (Kopar-Slovenija, Bar-Crna Gora i Ploče-namjenjena za BIH iako na teritiriju HR) splitska luka bila je druga po veličino prekrcanog tereta, 1,5-2mil.t, (iz luke Rijeka). Nakon toga gubi veči dio tereta, kao i luke Šibenik i Dubrovnik, pa se specijalizira za pretovar umjetnih gnojiva i gradi RO-RO terminal. Pretovar se stabilizirao na cca 850.000t.
Izbijanjem rata, 1991, ponovo gubi veči dio tereta, pa tako 1995 prekrca samo 6.326t tereta. Period rata preživljava sa iznjmljivanjem prostora i vezova snagama UN i SFOR. Površina koju zauzima luka je 198.072m2, operativna obala je duga 881m, max dubina 10,3m.
Luka je smještena u kaštelanskom zaljevu, dobro zaštičena (jedino bura!!!).

-Smještaj luke u zaljevu
-idejni nacrt luke
-skica luke
 


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 02, 2010, 12:47:06 pm
operativna obala


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 02, 2010, 01:02:28 pm
Operativna obal. slika iz 80-tih godina


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 02, 2010, 01:36:37 pm
Luka Šibenik

Jedna od najstarijih i najbolje zašćitenih luka na hrvatskoj obali Jadrana. Smještena je u potopljenom ušću rijeka Krke. Salinitet u luci 18-20 promila, na površini, na dubini 4-35,4 promila. Luka je prirodno zašćitena od utjecaja valova i vjetra. U nju se ulazi kroz kanal sv. Ante (dug 2700m, širok od 120-300m, brzina struje od 0,5-2,5čv), to omogućava uplovljenje brodova do 50.000DWT. Površina luke je 430ha (morska 348ha).
Izgradnja operativne obale počela je 1906 godine, završena 1921 godine u dužini od 437m. 1919 godine montirana je prva mostna dizalica. Poslije 1925 godine izgrađen je gat Vrulje (346m), dubine od 7-10m.
Specijalizirana je za rasute terete do 2mil tona.

-položaj
-skica operativne obale
-kanal sv. Ante


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 02, 2010, 01:41:37 pm
Detalji iz luke Šibenik


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 02, 2010, 01:43:17 pm
luka Šibenik


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on March 02, 2010, 01:45:08 pm
Dobre su ti slike Duje. Vidi se da si utrošija vrimena i truda za slikati luku.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Plavnik on March 02, 2010, 03:29:07 pm
Luka Šibenik se polako oporavlja i poslijednjih nekoliko godina povečava promet tako da prekrcava oko 850000 tona tereta. Luka ima četiri obale: Gat Vrulja za putnički promet, obalu Dobrika gdje je terminal za rasute terete (skladište fosfata), obala Rogač za generalne terete i terminal za drvo (bivši Šipad). Poslijednjih 4 do 5 godina luka je započela sa prihvačanjm brodova na kružnim putovanjima.[attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Plavnik on March 02, 2010, 03:31:20 pm
Luka Šibenik je nekada najviše radila za kutinsku tvornicu umjetnih gnojiva pa ima veliko skladište za fosfate iz uvoza i moderno skladište za umjetno gnovijivo.
[attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: jadran2 on March 02, 2010, 03:31:48 pm
Vrlo lijepa prezentacija......


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Plavnik on March 02, 2010, 03:33:05 pm
Još jedna slika iz luke Šibenik sa terminala za drvo. [attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Plavnik on March 02, 2010, 03:48:32 pm
Nešto malo slika iz Ploča![attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 02, 2010, 04:45:47 pm
Razvitak luke Rijeka počinje 1719 godine proglašenjem grada slobodnom lukom od strane cara Karla VI. Prava izgradnja luke počinje premještanjem rijeke Riječine u novo korito 1855 godine. Povezivanjem Budimpešte i Rijeke prugom 1873 godine, Rijeka postaje glavna ugarska luka. Jedna od 10 največih u Europi sa pretovarom 2,1mil.t tereta. Rapalskim ugovorom Rijeka pripada Italiji, Kraljevina Jugoslavija razvija luku Sušak (Rijeku i Sušak djeli samo rijeka Rječina).
Na završetku II. sv. rata luka Rijeka je potpuno razorena. Obnavlja se do 1950 godine, kada pretovare 2,4mil.t. tereta. U periodu od 1991-1995 teret sa preusmjerava u sjeverojadranske luke Kopar i Trst. Sada ponove raste pretovar.
Rekordan pretovar bio je 1980 godine - 20.247.000t (skupa sa tekučim teretom)
-stara luka rijeka
-granica izmađu Italije i kraljevine Jugoslavije


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 02, 2010, 04:58:06 pm
Poslije II sv. rata


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 02, 2010, 05:51:40 pm
Moderna luka Rijeka


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 02, 2010, 05:52:56 pm
Luka Rijeka


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 03, 2010, 01:56:23 pm
Luka Kopar

Kada je postalo jasno, da Jugoslavija neče dobiti zonu "A" i sa time luku Trst, počela je gradnja (1957 godine) luke Kopar.
-1958 godine uplovi  brod (Gorica)
-1967 luka je povezana sa unutrašnjošču željeznicom
-1974 godine uvedena prva kontejnerska linij
-1979 počela izgrdnja kontejnerskog terminala
-1984 godine počela izgradnja terminala za rasute terete
-1988 godine počela izgradnja silosa za žito
-1996 godine počela izgradnja terminala za automobile
-1998 godine počela izgradnja za stoku
-2003 pretovar 11mil. tona
-2007 pretovar 15 mil. tona

Dubina mora u luci 7-18m, prima brodove do 180.000 tona nosivosti.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 03, 2010, 01:58:52 pm
luka Kopar


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on March 03, 2010, 03:06:49 pm
Luka Kopar

-1967 luka je povezana sa unutrašnjošču željeznicom


Malo je poznato, da je prvi voz koji je došao u Luku bio plavi voz sa JBT. I da je voz na prugi iztirio. Naravno, to se tad nije pričalo...

 Ove slike kontejnerskog terminala su stare (sa dizalicama od Metalne Maribor), jer je terminal bio produžen za postpanamax brodove i ima sad 8 dizalica.

Na kraju ovog bazena, gdje su te dizalice je RO-RO rampa. Tamo je 1991 izplovio Galeb za luku Bar.

LP,



Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 03, 2010, 06:05:41 pm
Luka Dubrovnik-Gruž

Razvojem trgovine i dolaskom železničke pruge u Dubrovnik, ukazala se potreba izgradnje nove pomorske luke. Izgradnja je počela u Gružu.Smještena je u relativno uskom zaljevu i prirodno zaščitena sa mora.
Teretna luka je bila specijalizirana za prihvati daljnji transport drvene građe, kasnije je izgrađena velika hladnjača za lako kvrljivu robu. Izgrađen je i veliki putnički terminal.
Izgradnjom luka Kopar, Ploče, Bar i ukidanjem uskotračne pruge, luka gubi svoju važnost i preusmjerava se na prihvat turista.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 03, 2010, 06:08:31 pm
Današnji izgled luke


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 03, 2010, 06:24:12 pm
Luka Dubrovnik-Gruž 1972 godine. (slika sa željeznica.net)


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 03, 2010, 06:32:44 pm
Luka Dubrovnik-Gruž 1906 godine i radovi u njoj. (slika iz željeznica.net)


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 03, 2010, 06:37:46 pm
Interesntna slika luke Gruž


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on March 04, 2010, 01:00:56 pm
lepe slike luke Split:   http://ships.forumj.biz/infrastruktura-f8/luka-split-t164.htm






Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 04, 2010, 01:41:39 pm
Da, to su slike splitske luke prije preseljenja u kaštelanski zaljev (sjevernu luku)
Duje


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Plavnik on March 04, 2010, 03:17:20 pm
Dubrovačka luka već dugo ne egzistira kao teretna. U luci Gruž napravljena je nova obala dužine 800 metara na kojoj istovremeno mogu pristati tri najveća kruzera. Operativne obale omogučavaju transfer velikog broja putnika u jednom danu.
Obala je svečano puštene u promet ove godine 02. veljače.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 14, 2010, 12:02:38 pm
Luka Rijeka 80-tih godina


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: pvanja on March 15, 2010, 04:32:00 pm
Evo jos par slika Luke Bar

Ova je bas dobra
[attachment=1]

Izlaz iz luke pogled ka Crnom rtu
[attachment=2]

Barski zaliv
[attachment=6]

Lukobran
[attachment=3]

Pogled na luku (nemam sad bolju sliku pri ruci)
[attachment=4]

I jos jednom svetionik na lukobranu u suton (levo rt Ratac, pravo Crni rt)
[attachment=5]





Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on March 22, 2010, 03:13:56 pm
Riječka luka 70-tih godina


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on March 22, 2010, 08:24:51 pm
Riječka luka 70-tih godina

  Lepi remorkeri. A i makine su strašne.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on March 22, 2010, 08:40:31 pm
Još par slika iz Riječke luke:[attachment=6]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on April 29, 2010, 12:03:43 pm
Plan riječke luke


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: leut on May 02, 2010, 04:39:29 pm
Plan izgradnje splitske Sjeverne (teretne) luke koji nije u potpunosti realiziran:

[attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on May 26, 2010, 09:40:14 pm
Ovako je počeo protovor automobila u Luki Koper. Počelo se s autima koji su motorizirali mase posle WW2 pa i Jugoslaviji:


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on May 26, 2010, 09:58:52 pm
Početki su bili jednostavni, aute se na paletama i sličnim sredstvima natovaralo s lučkim dizalicama na brodove, koji još nisu bili namjenski za taj teret. Nakon vozila CZ, došle su Škode iz Češke i nakon toga Fiat 1300, t.zv. "tristaći".

 1990 dolazi u Koper prvi specialni brod za prijevoz automobila. Doplovio je iz Koreje sa automobilima Hyundai, prvi kontingent 322 vozila za Jugoslaviju. Nakon toga pretovar automobila bio je u stalnom porastu, dolazile su i druge marke (sad ih je ukupno više od 20) tako da je u 1999 bila izgradjena garaža sa 3.350 parkirnih mjesta, koja če brzo biti nedovoljna, pa se automobile stavlja pored garaže i na velikim asfaltiranim površinama. Slijedi izgradnja još jedne garaže sa 2.650 mjesta, željeznička pruga dodje u sam objekt radi lakšeg krcanja vozila na vlakove. Izmedju RO-RO rampe i garaže je izgradjen 388m viadukt preko kojeg se automobili iz broda voze u garažu. Luka Koper je po količini pretovorenih automobila druga u Mediteranu. Rekordna je bila 2008 godina, pretovorilo se 567.271 vozila.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Рашо on June 06, 2010, 05:16:28 pm
Luka Zelenika

Nekada najveća i najznačajnija teretna luka na teritoriji današnje Crne Gore. Nakon puštanja u saobraćaj pruge uskog kolosjeka početkom prošlog vijeka, luka doživljava razvoj i napredak koji je, prema svjedočenjima starijih mještana koji su radili u luci, trajao sve do 60-ih godina. Nakon ukidanja pruge luka gubi na značaju i pada u zapećak da bi je zemljotres 1979. godine dokusurio. Luka je 80-ih godina obnovljena, a 90-ih godina služi kao baza talijanskim "turistima" koji su se bavili prometom duvanskih proizvoda. Danas tavori više ne radeći nego radeći.


Puštanje pruge u saobraćaj. Ćiro samo što nije, visoke zvanice su stigle brodom.
[attachment=1]


Luka Zelenika za vrijeme prvog rata
[attachment=2]


Između dva rata, 1927. Dok je bilo vozova bilo je i brodova
[attachment=3]

Devedesetih godina:
[attachment=4]


Luka danas:
[attachment=5]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Рашо on June 06, 2010, 05:18:10 pm
Još malo Zelenike:

[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on March 25, 2011, 07:48:42 pm
Lučko skladište u izgradnji i c/b brod britanske gradnje snimljeni sredinom pedesetih godina. Stotinjak metara dalje traju radovi u uvali Dobrika. Baraka je služila za smještaj lučkih radnika. Kapacitet oko tridesetak osoba.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on March 25, 2011, 07:58:33 pm
Nekad se radilo zanatski, a danas industrijski. Rezultat = prije će kraj svita, nego će se novi terminal završiti. A sve je počelo ovako....


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on April 18, 2011, 08:46:07 pm
Pozdrav iz Rijeke!


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: jadran2 on April 26, 2011, 06:59:01 am
stara fotografija broda u senjskoj luci. radi se o 80 vagona.....Palubarac sa znanjem madjarskog bi mogao odgonetnuti detalje.

[attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Dreadnought on May 06, 2011, 01:39:06 pm
Jedna dinamična fotografija. Trebalo bi da je snimljena u Rijeci, tačnije Sušaku ... na uvećanom detalju se vidi granični most, čini mi se.


[attachment=1]

[attachment=2]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: mornar 2 on May 07, 2011, 11:33:59 pm
@ Brodarski

Završit cemo mi to,ne boj se. Ako triba i proširit Kanal.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on December 18, 2011, 03:11:08 pm
"Slobodna Dalmacija"
http://www.slobodnadalmacija.hr/
18.12.2011.
 
GRADIT ĆE SE NOVI LUČKI SKLADIŠNI SADRŽAJI

POTKONCESIJA Ploče: terminal za tekuće terete od 140 milijuna eura
 
Novoosnovana tvrtka “Atlantis”, registrirana za skladištenje, trgovinu i manipulaciju naftom i naftnim derivatima, članica “Mi Grupe”, u vlasništvu poduzetnika Stanislava Mucića, i “Luka Ploče trgovina”, u 100-postotnome vlasništvu “Luke Ploče” d.d., namjeravaju na području pločanske luke graditi terminal za tekuće terete vrijedan 140 milijuna eura. Krajem srpnja ove godine “Atlantis” je potpisao ugovor o potkoncesiji s tvrtkom LPT, uz suglasnost Lučke uprave Ploče.
Time su osigurani uvjeti za gradnju terminala za tekuće terete, prvenstveno naftne derivate, ukapljeni naftni plin i tekuće kemikalije, te potkoncesija za obavljanje gospodarske djelatnosti na ugovorenom području i na zajedničkoj infrastrukturi.

Ugovor o potkoncesiji na rok od 44 godine

Ugovor o potkoncesiji sklopljen je na rok od 44 godine, a na lučkome području planiraju se sagraditi spremnici za skladištenje 280 tisuća prostornih metara naftnih derivata, 34 tisuće prostornih metara ukapljenog naftnog plina i oko 12 tisuća prostornih metara tekućih kemikalija, zajedno s infrastrukturom potrebnom za transport i prekrcaj, te kolska i vagonska pretakališta.

Spremnici i ostali sadržaji gradit će se na površini od oko 40 tisuća metara četvornih. LPT je ovlaštenik koncesije za gradnju terminala tekućih tereta u luci Ploče na prostoru od 160 tisuća metara četvornih, a “Atlantis” je od LPT-a dobio u potkoncesiju 25 posto te površine.

Tvrtka iz konzorcija “Mi Grupa” je kod Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) već ishodila dozvolu za trgovinu na veliko naftom i naftnim derivatima, a tijekom gradnje spremnika, očekuje se, ishodit će se i preostale dozvole.

Najveći dio skladišnih kapaciteta trebao bi biti izgrađen do kraja 2012. godine. Početak radova planiran je za siječanj iduće godine, nakon što je uspješno proveden natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača radova te osigurana pravovaljana građevinska dozvola.

Pretpostavlja se da će izgrađena skladišta biti ponuđena u najam. Budući skladišni prostori u “Luci Ploče”, osim za domaće tvrtke, bit će zanimljivi tvrtkama koje su zainteresirane za opskrbu tržišta BiH naftnim derivatima, ukapljenim naftnim plinom i tekućim teretima, ali i firmama koje preko tog terminala svojim proizvodima žele osvojiti svjetska tržišta.

Prema riječima Rajka Barbira, direktora LPT-a, moguća je i fazna izgradnja terminala, ako ne bude dovoljan broj korisnika, a nije isključena mogućnost ulaska strateškog partnera u projekt. Na ovaj način zaoštrit će se konkurencija na tržištu energenata u regiji, jer u Pločama terminale već imaju LPT i “Naftni terminali Federacije”.

[attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on December 19, 2011, 12:35:52 pm
Slika luke sa druge strane (iz S. Dalmacije)


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on January 22, 2012, 05:37:56 pm
Luka Koper od izgradnje do 70-tih godina


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on July 17, 2012, 11:45:05 am
Odluka za izgradnju Luke Koper je nastala posle WW2 nakon što je Trst pripao Italiji i time Jugoslavija izgubila mogućnost luke u ovom dijelu Jadrana. Idejno bile su 3 lokacije, prva izmedju Kopra i rijeke Badaševica, druga ispod stjena Debelog rtiča a treća je lokacija na kojoj je bila izgradjena. Prvi elaborat napravljen je 1955 i predvidjao je izgradnju 400m obale. Računalo se, da bi početni pretovor bio 350.000 t i to pored Kopra još u pomoćnim pristaništima u Izoli i Piranu a u perspektivi računalo se na 2 MIO t. 
   23.svibnja 1957 je Okrajni ljudski odbor Koper ustanovio poduzeće "Pristanišča Koper" pod okriljem kog su bila skladišta u 3 obalnim gradovima.
   1. kolovoza 1957 je bager Peter Klepec počeo s iskopom morskog dna i istovremeno počne i izgradnja obale. U nedostatku primjerne mehanizacije, postavljalo se betonske bloke od preko 20t na pilote sa običnim vitlovima i kod kuće napravljenim alatima. Samo je manji dio blokova bio postavljen s dizalicom Veli Jože.
  Počela je i izgradnja 877m nasipa izmedju Kopra i rijeke Rižane i time su zatvorili možvaru kraj Kopra kamo su odlagali izkopani mulj sa morskog dna.
  Izgradnja prve obale trajala je godinu dana i 4 mjeseca.  07.12.1958 je bio predat u upotrebi prvi privez, na kojeg je kod svećanog otvaranja pristao parni brod SPP Gorica.
  Godine 1960 poduzeće mjenja ime u "luka Koper", kojeg ima i danas.  1967 gotova je izgradnja željezničke pruge do Kozine, na otvaranje došao je s vozom u Luku i Josip Broz Tito. 
 


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on July 17, 2012, 12:05:45 pm
Kratak snimak iz 1958, na kojem se vidi gradnja Luke Koper i jedan od "Pjesnika":

http://www.euscreen.eu/play.jsp?id=EUS_587A3A6BC5574C29BA0B920354E87B30

Otvaranje željezničke pruge Luka Koper - Kozina i dolazak druga Tita na svećanost:

http://www.euscreen.eu/play.jsp?id=EUS_117EB21DFDE74936ADD43CCCDDC1865C





Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: madmitch on July 17, 2012, 01:51:19 pm
Zna li neko, šta je (bilo) s tom Rašicom iz prvog videa (gradnja Kopra). Nešto mi se mota po glavi, da je bila neka priča oko tog broda al nemam blage veze šta i kako.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on November 08, 2012, 07:30:56 am
Koper


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on November 14, 2012, 07:28:38 pm
Dvije slike iz riječke luke.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on November 14, 2012, 07:39:44 pm
U luci i oko luke što ima nekakve veze s lukom.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on November 14, 2012, 07:51:23 pm
Senj ne spada u terminalske luke a niti one u kojima se prekrcava neki značajan teret. Vrijedno je spomenuti Senj kao značajnu povijesnu luku za izvoz drva.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Jester on November 14, 2012, 08:54:34 pm
Inače svi lučki gradovi imaju dušu kao i brodovi  :) ,kako su li samo gola brda okolo Senja zbog bure ...


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on November 14, 2012, 09:01:22 pm
Inače svi lučki gradovi imaju dušu kao i brodovi  :) ,kako su li samo gola brda okolo Senja zbog bure ...
Zbog bure? Prije će biti zbog špakera na drva.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Jester on November 14, 2012, 09:12:09 pm
More bit i jedno i drugo ,kad bura povuče kroz fumar kubik dnevno je malo  ;D


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Solaris on November 14, 2012, 10:00:50 pm
Slaba su to drva, eno cila Venecija potonula, jadna.

poz.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: jadran2 on November 14, 2012, 10:15:21 pm
Das ce sve zazalenit. Nema koza, nema ljudi, a di nema ljudi nema ni spahera.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on November 30, 2012, 07:00:20 am
Pogled na luku Koper iz zraka


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on December 21, 2012, 03:49:56 pm
Koper


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on January 07, 2013, 06:55:55 am
Još jedn lijep pogled na luku Koper (slika je iz "Dela").


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 13, 2013, 06:36:51 am
"Slobodna Dalmacija” Split
13,02,2013
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

SUSJEDI SE SPREMAJU ZA VEĆE BRODOVE
U slovenskoj luci Koper produbljivanje gaza na 14 metara
 
Slovenska vlada požuruje planirano produbljivanje gaza u luci Koper na 14 metara budući da sadašnja dubina mora od 11 metara smanjuje njezinu konkurentnost jer je uplovljavanje najvećih teretnih brodova otežano, piše u utorak ljubljansko "Delo".

Ministarstvo za promet i infrastrukturu potvrdilo je za list kako očekuje da će radovi na povećanju gaza u Kopru biti završeni do kraja ljeta ove godine. Planirani rok radova na produbljivanju morskog dna u luci otežavaju birokratski problemi i spor između Kopra i susjednog Ankarana oko širenja lučkih terminala, te oko mjesta gdje bi trebalo deponirati izvađeni mulj, navodi središnji slovenski dnevnik.

List dodaje da je treća najveća brodarska kompanija za prijevoz kontejnera, "CMA CGM" iz Marseillesa, predstavnike slovenske vlade upozorila da što prije povećaju gaz u koparskoj luci jer sadašnje stanje ne odgovara za velike poslove u kontejnerskom prometu.

Ako produbljivanje dubine mora uz obalu i ispred Kopra ne bi bilo uskoro napravljeno, luka Koper mogla bi ostati bez četvrtine lani ostavarenog kontejnerskog prometa, a francuska kompanija mogla bi se okrenuti nekoj drugoj luci, upozorava "Delo".

U prošloj godini u luci Koper pretovareno je 570.000 kontejnera, od čega je 142.000 otpalo na kontejnere s brodova francuske kompanije.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: vitez koja on February 13, 2013, 09:28:28 am
Evo ja kontinentalac, da predstavim Pulsku luku! Nostalgicno sam vezan za Pulu (12 godina) pa bi bilo steta da i Pulska luka nije predstavljena. Clanovi foruma iz Pule, neka me isprave i dopune ako sam nesto pogresio ili nisam prikazao… Doduse ne odnosi se bas decidno na teretnu luku, ali...

Luka Pula je smeštena na obalama Pulskoga zaliva.

Prvi zapisi o luci datiraju iz 1. veka pre Hrista kada je osnovana rimska kolonija na ovim prostorima. Glavna ratna luka Carevine Austrije bila je od 1850. godine do raspada Austro-Ugarske posle I  sv. rata. U tom periodu luka Pula doživela je svoj najveći uspon. Od tada pa sve do II svetskog rata teretni i putnički lučki promet neprekidno je rastao. Posle rata dolazi do opadanja putničkog i teretnog prometa zbog loših kopnenih saobracajnih veza sa kopnenim delom zemlje, pa je Pula počela gubiti svoje mesto prema konkurentskim lukama Rijeci, Trstu i Kopru.

Posle Rijeke najveća je hrvatska severnojadranska morska luka s više od 70 000 putnika godišnje (2007.) i teretom od 716 218 t (2007.) od čega najveći deo otpada na rasuti teret.

Luka Pula je prirodna luka zaštičena sa severa i severozapada  polutokom koji se završava rtom Kumpar i lukobranom dugačkim 1.210 m, a sa severne rtom Proština.

Poluotok Sv. Petar i otoci Andrija i Katarina dele luku u spoljnu i unutrasnju. U unutrasnjem delu zapadno od ostrva Uljanik, trgovački je deo luke, a istočno je putnički deo luke. U trgovačkom delu luke je gat Molo Carbone dugačak 161 m sa dubinom od 7 m, a sa zapadne strane dugačak 121 m sa dubinom od 5,5 - 6 m. Obala do gata Molo Carbone je dužine 113 m dubine 6 m.

Sidriste za veće brodove je ispred luke na oko kilometar (0.6 m) jugozapadno od rta Kumpar, a za manje brodove i brodice oko 800 m severozapadno od Gata Rijeka. U spoljasnjem i unutrasnjem delu luke je jedna plutača ispred brodogradilišta “Tehnomont” , a druga u Dugoj uvali.

Područje gdje se nalazi carinski gat je poznat i kao "Riječki gat". Luka je udaljena 200 m od amfiteatra Arene i 1,5 km od centra grada.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: vitez koja on February 13, 2013, 09:29:46 am

Jos koja fotografija Pulske luke... Fotografije su sa www.luka-pula.hr


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Kaćo on February 13, 2013, 09:21:15 pm
[attachment=1]
od 14.avgusta 2012. godine do 18. januara 2013. izvezeno 17.232 automobila marke "Fiat" preko luke Bar.
Zadnji mjesec intezivnije,sinoć 2 ro-ro broda.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: jadran2 on February 13, 2013, 09:31:51 pm
[attachment=1]
od 14.avgusta 2012. godine do 18. januara 2013. izvezeno 17.232 automobila marke "Fiat"

Kako li su to "Fiati" izvezeni preko Bara? Znaci, jasno - iz Kragujevca?


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: jadran2 on February 13, 2013, 09:34:08 pm
"Slobodna Dalmacija” Split
13,02,2013
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

SUSJEDI SE SPREMAJU ZA VEĆE BRODOVE
U slovenskoj luci Koper produbljivanje gaza na 14 metara
 
Slovenska vlada požuruje planirano produbljivanje gaza u luci Koper na 14 metara budući da sadašnja dubina mora od 11 metara smanjuje njezinu konkurentnost jer je uplovljavanje najvećih teretnih brodova otežano, piše u utorak ljubljansko "Delo".

Ministarstvo za promet i infrastrukturu potvrdilo je za list kako očekuje da će radovi na povećanju gaza u Kopru biti završeni do kraja ljeta ove godine. Planirani rok radova na produbljivanju morskog dna u luci otežavaju birokratski problemi i spor između Kopra i susjednog Ankarana oko širenja lučkih terminala, te oko mjesta gdje bi trebalo deponirati izvađeni mulj, navodi središnji slovenski dnevnik.

List dodaje da je treća najveća brodarska kompanija za prijevoz kontejnera, "CMA CGM" iz Marseillesa, predstavnike slovenske vlade upozorila da što prije povećaju gaz u koparskoj luci jer sadašnje stanje ne odgovara za velike poslove u kontejnerskom prometu.

Ako produbljivanje dubine mora uz obalu i ispred Kopra ne bi bilo uskoro napravljeno, luka Koper mogla bi ostati bez četvrtine lani ostavarenog kontejnerskog prometa, a francuska kompanija mogla bi se okrenuti nekoj drugoj luci, upozorava "Delo".

U prošloj godini u luci Koper pretovareno je 570.000 kontejnera, od čega je 142.000 otpalo na kontejnere s brodova francuske kompanije.


Solaris je clanak naveo u susjednom topiku....Nisam vidio da je i ovdje Duje postavio. Borba je izmedju te dvije luke (po kontejnerima) u kojoj premocno, za sada, vodi Koper.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on February 13, 2013, 09:55:08 pm
"Vis" na slikama od viteza koje. Nisam ga nigde video u toj perspektivi. I po ovi sliki izgleda barem na prvi pogled u dobrom stanju. Kako dugo još će plutat na mrtvom vezu ?


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 22, 2013, 09:39:10 am
Luka Ploče na slikama iz "Slobodne Dalmacije"


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on April 05, 2013, 08:57:07 pm
Luka Rijeka šezdeset i neke. Tada su bili u điru šuškavci, venecijanske gondule, bebe za krevet, rebatinke, žvakalice i česterfild. Lipo se vidi liberty, Kolašin ili neki drugi? Dimnjak i krma od Andrea Mantegne ili Gentile di Fabriano. Luka puna brodova i ljudi. Pilotima nije bilo lako.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on April 13, 2013, 07:50:52 am
Koper


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on May 03, 2013, 06:24:27 pm
"Luka Rijeka" Rijeka

Montaža novih dizalica u luci. Stare su služile preko 60 godina.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: aramis on June 14, 2013, 06:21:31 pm
Možda će Vas zanimat da vidite univerzalnog Franka, na dizalicama koje su nedavno otišle u povjest.
http://www.youtube.com/watch?v=blKh9pkixUg


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on June 21, 2013, 02:41:31 pm
Čiji su proizvod bile stare Riječke dizalice ?
    U Kopru imaju takodjer Liebherr ali još rade dobro dizalice Metalne (još jedne nekad moćne YU firme a danas...) , iako imaju kakvih +/-30 godina. Znam da u nekim Lukama još rade i viličari Litostroj (i toga nema više u proizvodnji), uz dobro održavanje i posle 30 godina !


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on June 21, 2013, 04:49:48 pm
Po izgledu dizalice su GANZ. Takve su bile u više luka.
Svake 4 godine dizalicama se obnavlja klasa. Svaku godinu dizaličari se osiguravaju kod osiguravajuće kuće i reosiguravaju kod neke strane kompanije. Uz to ide liječnički pregled. Naši su od 20 dizaličara kod Croatie i Lloyda osiguravali 5.
Ove dizalice su izgleda odavno bile na izmaku snaga. Nove su zakasnile jedno 10 godina.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: aramis on July 04, 2013, 09:19:16 pm
Ima već neko vrijeme da sam dobio ove dvije fotografije. Na prvoj je oštećenje Fantucija kod demontaže grane na Tornju Opatija i pogled sa novih dizalica.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: aramis on July 05, 2013, 08:08:56 pm
I još jedna fotografija novih dizalica iz malo neuobičajenog kuta snimljena jutros.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: aramis on July 12, 2013, 10:10:06 am
Jučer, 11. VII 2013. nove su dizalice prvi puta dizale pravi teret, lokomotive teške oko 120 t.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: aramis on July 12, 2013, 10:12:12 am
Dakako, sve je završilo jednim jakim neverinom.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: aramis on July 12, 2013, 10:20:40 am
https://www.youtube.com/watch?v=KDNaIjnpvEM&feature=c4-overview&list=UUOSv9lPEU9d3l1VhauZTXew


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Kaćo on July 22, 2013, 06:48:54 pm
Usvojen Predlog ugovora o kupoprodaji akcija KTGT 
 
Tenderska komisija za privatizaciju usvojila je danas Predlog ugovora o kupoprodaji 62,09 odsto akcija Kontejnerskog terminala i generalnih tereta (KTGT), koji će biti zaključen sa turskom kompanijom Global Ports, navodi se u saopštenju dostavljenom Portalu Analitika.
Global Ports će taj udio u KTGT platiti 8,08 miliona eura.
Iz Tenderske komisije je saopšteno da je Predlog ugovora usaglašen nakon uspješno završenih pregovora sa turskim ponuđačem, pri čemu je povećana prvobitno ponuđena cijena od 7,1 miliona eura.

- Global Ports je, prema odredbama Predloga ugovora, preuzeo obavezu da realizuje investicije u restrukturiranje KTGT, vrijedne 13,5 miliona eura, u okviru CAPEX programa u roku od tri godine. Turska kompanija će realizovati i Dodatni investicioni programa u periodu od pet godina nakon faze restrukturiranja, vrijedan 7,6 miliona eura, navodi se u saopštenju Tenderske komisije.

Predlog ugovora, kako su dodali, predviđa i pravo prodavca da kao ugovornu kaznu zadrži 100 odsto iznosa kupoprodajne cijene u slučaju da se u potpunosti ne realizuje investicioni program, na način definisan ponudom. Predviđen je i automatski raskid ugovora o kupoprodaji i koncesiji ukoliko dođe do kršenja obaveza.

Predlog ugovora predviđa i obavezu Global Portsa da sprovede socijalni program, kao što je predviđeno kolektivnim ugovorom. Turska kompanija za realizaciju socijalnog i programa podrške zaposlenima treba da obezbijedi 6,5 miliona eura.

Iz Tenderske komisije su objasnili da će Global ports, shodno ponudi, implementirati program razvoja ljudskih resursa u kompaniji, kroz edukaciju, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju zaposlenih prema novoj organizaciji rada. Turska kompanija će implementirati i program za komplementarne djelatnosti kojima se ponuđač bavi, naročito u sektoru turizma.

- Operativni plan Global Portsa podrazumijeva pozicioniranje KTGT kao južno-jadranskog prometnog pravca ka Balkanu, Bara kao glavnog regionalnog distributivnog i logističkog čvora za balkanski region, konsolidovanje i jačanje kompanije kao industrijske luke za promet robe iz zaleđa“, navodi se u saopštenju.

Ključna ciljna tržišta za targetiranje u budućem poslovanju KTGT obuhvataju klijente iz Crne Gore, Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Makedonije, kao i zapadne Rumunije, Bugarske, Albanije i Mađarske.

- Global Ports namjerava da razvije portfolio proizvoda, koji uključuje usluge kontejnerskog pretovara, održavanja, skladištenje hladnjača i intermodalna rješenja. Takođe će ispitati mogućnost razvoja kruzing biznisa, na osnovu bogatog iskustva iz te oblasti, rekli su iz Tenderske komisije.

Ugovor o koncesiji između Lučke uprave i KTGT, upućen je Vladi na usvajanje, nakon čega treba da ga usvoji i Skupština.

Shodno primjenjivim procedurama, Predlog ugovora o kupoprodaji 62,09 odsto kapitala barskog preduzeća sa izvještajem o rezultatima tendera, biće dostavljen Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte i Vladi na razmatranje i usvajanje.

Global Ports je jedinstvena lučka grupa i operator u Turskoj i trenutno upravlja sa tri vodeće komercijalne i kruzing luke, od kojih se jedna bavi kontejnerskim terminalom.

Od 2003, Global Ports je razvila portfolio najvećeg lučkog operatera u Turskoj sa 50 odsto tržišta kruzing luka.
 
http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/109002-usvojen-predlog-ugovora-o-kupoprodaji-akcija-ktgt.html


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: memento on October 05, 2013, 12:27:33 pm
Lučko skladište u izgradnji i c/b brod britanske gradnje snimljeni sredinom pedesetih godina. Stotinjak metara dalje traju radovi u uvali Dobrika. Baraka je služila za smještaj lučkih radnika. Kapacitet oko tridesetak osoba.
To je šibenska luka. lako mi je prepoznati kad sam živio iznad nje.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on December 11, 2013, 06:32:03 pm
Lijepa fotografija luke Koper iz zraka.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 12, 2014, 09:37:45 pm
 Slika  luke Koper


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: vitez koja on February 13, 2014, 07:27:30 am
Naisao sam na Internetu na ove dve, po meni, lepe fotografije:


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 20, 2014, 02:39:48 pm
Brod San Luca Primo počeo je produbljivanje prvog "bazena" na dubinu 13m (dubina uz kontejnerski terminal), ujedno se produžuje (za 100m) i molo uz terminal. Vrijednost radova se ocijenjuje na 78 milijona eura.

Vir: Primorske novice
http://www.primorske.si/

Sveti Luka je začel kopati v Luki

 
Ladja San Luca Primo (Sveti Luka prvi) v prvem bazenu koprskega pristanišča priča, da je italijansko podjetje Costruzioni Generali Xodo včeraj začelo prvo etapo poglabljanja, s čimer bodo globino morja ob kontejnerskem terminalu povečali na 13 metrov.


KOPER > To bodo izpeljali predvidoma do petka, tako da bodo lahko kmalu sprejeli ladje z ugrezom od 12,5 do 12,8 metra. Sočasno se že lotevajo podaljševanja prvega pomola, da bodo sedanjo zmogljivost kontejnerskega terminala, ki je 750.000 kontejnerskih enot TEU, povečali za dodatnih 230.000. Ocenjena vrednost celotnega projekta poglabljanja in podaljšanja pomola za 100 metrov znaša 78 milijonov evrov. KG


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on March 23, 2014, 08:19:03 am
Stari snimak šibenske luke.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: TČ144 on March 23, 2014, 04:47:58 pm
Lučko skladište u izgradnji i c/b brod britanske gradnje snimljeni sredinom pedesetih godina. Stotinjak metara dalje traju radovi u uvali Dobrika. Baraka je služila za smještaj lučkih radnika. Kapacitet oko tridesetak osoba.
To je šibenska luka. lako mi je prepoznati kad sam živio iznad nje.
Baš bih volio znati od kada obala Šipada u Šibeniku ima toliko gatova,sa Baldekina dva to se nije moglo vidjeti ni prije a bome ni sada.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on March 23, 2014, 05:00:30 pm
To je staro skladište na mjestu današnjeg autobusnog kolodvora. Nije Šipad.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on April 05, 2014, 03:03:58 pm
Od podvodnog stupa do osnovice proširivanja Obale HRM.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on April 05, 2014, 03:09:28 pm
Gat Vrulje sa sjeverne strane.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on April 05, 2014, 03:13:52 pm
Gat Vrulja sa zapadne strane.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on April 05, 2014, 03:16:42 pm
Ugradbeni elementi.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: jadran2 on April 05, 2014, 03:21:25 pm
Lipo rade.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on April 05, 2014, 03:49:03 pm
Lipo rade.
Puno lipo. Napravili su dvi rive koje su spojili katramom, cianofixom i selotejpom. Ova nova se bila odvojila od stare da je vol moga glavu provući. Onda su nešto livali, muljali i glancali da bi doveli pomoćnika ministra koji ih je pofalija.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Dody on April 07, 2014, 07:39:01 am
Taj dio rive je radio Konstruktor priko neke stvari prije nego je propa-kako riva tako i on.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on May 15, 2014, 05:37:05 am
Kontejnerski terminal u luci Koper


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on May 27, 2014, 05:00:14 am
Najveći kontejnerski brod koji je uplovio u luku Koper. CMA CGM Cendrilon, dugačak 334 metara, širina 43 metrov,  kapacitet 8469 kontejnera. Zapovjednik broda je Luka Škoda sa Malog Lošinja.

Sada mogu u luku uplovljavati brodovi sa gazom do 12,5m, trenutno se radi na povećanju, koje će omogućit uplovljavanje brodova sa gazom do 14m.

Slike iz novina "Delo" i "Primorske novice"


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on October 17, 2014, 05:46:03 pm
Iz današnje "Slobodne Dalmacije". Dio civilne luke i nekadašnji vojni dio.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on November 12, 2014, 08:36:46 pm
Gledajući laički kao čovik koji nema pojma o brodovima i lukama, neke  blesave misli lete mi kroz glavu. Čemu služi ova obala? Koliki je manipulativni prostor? Kako je projektiran slobodan pristup brodu s obale? Koje vozilo ili radni stroj može pristupiti brodu kad je širina obale 4-5 metara? Jedan ulaz je zavijen skoro pod kutom od 90 stupnjeva. Šetnica širine skoro 20 metara izdignuta je iznad obale metar i po.  Jeli ovaj dio obale građen za korisne namjene ili pranje love?


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on December 04, 2014, 01:42:11 pm
Nekad, prije 40 godina +/- ispred Luke Koper je bilo puno brodova često na vezu na moru. Sečam se ovih scena kad sam bia mali. I uvek je bilo nekoliko domaćih brodova, Jugolinija, Lošinjplov, SPP, često i pokoji Sovjetski. Sad skoro ništa od toga više (osim SPP ali retko).
  Na molu je vezan neki brod sličan DTM-cu. I bus stanica je tad bila tu, sad je istočno odavde, kod putničkog željezničkog kolodvora, oboje izgradjeno ....negdje ? u 70-im (mogao bih pronaći ali....) A remorker je ?


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: galeb on December 04, 2014, 01:43:38 pm
Nekad, prije 40 godina +/- ispred Luke Koper je bilo puno brodova često na vezu na moru. sečam se ovih scena kad sam bia mali.
  Na molu je vezan neki brod sličan DTM-cu. I bus stanica je tad bila tu, sad je istočno odavde, kod putničkog željezničkog kolodvora, oboje izgradjeno ....negdje ? u 70-im (mogao bih pronaći ali....) A remorker je ?

  A, još nešto usput; u KP su tad vozili autobusi poduzeća Slavnik Koper. A danas voze busi od Arriva, a DB Company...


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on December 04, 2014, 02:38:44 pm
Zakleo bih se da je remorker Silni.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on January 06, 2015, 08:28:25 am
Luka Koper


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: jadran2 on January 06, 2015, 02:02:48 pm
Zakleo bih se da je remorker Silni.
[attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: kumbor on January 06, 2015, 02:48:29 pm

Nepoznati PR?


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: jadran2 on January 06, 2015, 03:51:39 pm
Ovaj ("Silni") je i zapoceo i zavrsio u "Brodospasu".


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: brodarski on January 06, 2015, 04:29:57 pm
Ovaj ("Silni") je i zapoceo i zavrsio u "Brodospasu".
Započeo je u JRM. Brodospas ga kupuje 1969. godine i u brodogradilištu Zadar preuređuje za svoje potrebe.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on May 12, 2015, 12:14:14 pm
Luka Koper, novi dio kontejnerskog terminala


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on August 25, 2015, 02:49:35 pm
Pogled na luku, djeluje uredno i čisto...


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on December 06, 2015, 01:00:39 pm
Koper


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on December 09, 2015, 06:14:44 am
Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx
08.12.2015

Terminal u Pločama kasni gotovo 2 godine, prekoračili rokove čak 3 puta!


Prije nekoliko dana istekao je još jedan rok za završetak terminala za rasute terete, jedne od najvažnijih komponenti Projekta integracije trgovine i transporta koji se uz financiranje Svjetske banke i Vlade RH od 2005. godine provodi u Luci Ploče.

Ugovor o građenju za ovaj terminal čija je vrijednost preko 400 milijuna kuna potpisan je s poslovnom udrugom Cyes (Španjolska) i Viadukt (Hrvatska) 30. travnja 2012. godine s rokom završetka od 790 dana. Rok završetka terminala uključujući i tehnički pregled do sada je odgađan već tri puta.

Prema važećem ugovoru o građenju posljednji rok završetka terminala bio je 30. studenoga 2015. godine, ali terminal nije završen niti u ovome roku, jer radovi na gradilištu još uvijek nisu u potpunosti gotovi, što znači da je potrebno utvrditi novi rok završetka predmetnog terminala.

Na gradilištu je još potrebno obaviti određene radove na vodoopskrbi i odvodnji terminala, temeljenju tehnološke opreme kao i neke podmorske radove, nakon čega bi se trebala obaviti formalna primopredaja gradilišta između izvođača radova i nadzornog inženjera, te zatim zakazati tehnički pregled.

Iz Lučke uprave odgovorili su kako se završetak kopnenih radova na terminalu očekuje do 20. prosinca ove godine, te da će se određeni radovi manjeg obujma u maritimnom području zahvata odvijati i nakon tog vremena. Neslužbeno doznajemo da bi projekt mogao biti završen krajem siječnja iduće godine.

Brojne kontroverze

Kada se uzme u obzir da je terminal prvotno trebao biti završen 30. lipnja 2014. godine, uz pretpostavku završetka krajem siječnja 2016. godine, može se zaključiti da će ukupno kašnjenje u izgradnji ovoga terminala biti gotovo 600 dana, odnosno dvadeset mjeseci.

Koji su razlozi ovome velikome kašnjenju nije u cijelosti poznato, no sigurno je da su izgradnju ovoga terminala pratile i brojne kontroverze počevši od velikog broja izmjena glavnog projekta, velike količine nepredviđenih radova (više od 60 milijuna kuna) koji su uglavnom rađeni prema projektu izvođača što svakako nisu optimalna rješenja za investitora, naručivanje radova bez odobrenja Upravnog vijeća Lučke uprave pa sve do angažiranja vanjskog voditelja projekta na koga je do sada već potrošeno više od 1,2 milijuna kuna.

Spomenutim ugovorom o građenju predviđena je i naplata penala u slučaju kašnjenja sa završetkom radova, sukladno ugovoru penali su definirani u iznosu od 0,05 posto ugovorene cijene radova, što iznosi oko 200 tisuća kuna po danu kašnjenja.

Ostaje vidjeti kako će ova priča s terminalom završiti, tko će u konačnici kome platiti milijunske penale i hoće li netko možda i odgovarati za ovo veliko kašnjenje ili će pak sve pasti u zaborav.

Ante ŠUNJIĆ


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 12, 2016, 06:10:43 am
Luka Koper je vodeča sjevernojadranska luka po pretovaru kontejnera. Prošle godine (2015.) pretovarili su više od 790.000 kontejnera.

•površina: 280 ha

•skladišta: otvoreno 24,7 ha (mogućnost upotrebe 90 ha), pokriveno : 7,6 ha

•operativna obala: 3,3 km

•broj vezova: 28

•max. dubina: 18 m

•broj zaposlenih: 1023


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on February 12, 2016, 06:18:59 am
Luka Rijeka, prošle godine (2015.) pretovarili su 200.000 kontejnera, kapacitet pretovara je 600.000kom.

•površina: 150 ha

•skladišta: 33,5 ha                                                                                            

•operativna obala: 8,65 km

•broj vezova: 58

•max. dubina : 28 m

•broj zaposlenih: 684
 


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on July 01, 2016, 06:37:24 am
Luka Koper


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on July 07, 2016, 05:51:26 am
Luka Koper


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on July 16, 2016, 07:41:11 am
Luka Bar


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on July 16, 2016, 07:53:56 am
Vir: http://lukasibenik.hr/

Povijest teretne luke Šibenik:

1834. godine “Luka Šibenik” bila je vezana za eksploataciju ugljena u Drniško-Siverićkom bazenu u količini od 60.000-70.000 t/g.

Ugljen se preko “Luke Šibenik” izvozio u Trst, Siriju, Tursku i Egipat.

Izgradnjom željezničke pruge Siverić – Šibenik 1877. godine “Luka Šibenik” povezuje se sa zaleđem.

Izgradnja operativnih obala u dužini 437 m započela je 1906. godine, a dovršena je do 1921. godine.  Godine 1910. “Luka Šibenik” nabavlja prvu lučku mehanizaciju ( mosne dizalice ).

Godine 1925. godine puštena je u promet Lička pruga što je osjetno doprinosi povezanosti Šibenske Luke sa zaleđem. U ovom periodu izgrađen je gat Vrulje sa 346 m operativne obale prosječne dubine 7 – 10 m.

Početkom 1949. godine osnovana je Direkcija Luka Srednjeg Jadrana sa sjedištem u Splitu i ispostavom u Šibeniku.

Godine 1948./49.  obnovljena je obala gata Vrulje u dužini 113 m. Nakon otvaranja Unske pruge 1949. godine šibenska Luka bilježi znatno povećanje prometa pa je tako 1949 dovršena izgradnja obale Dobrika dužine 144 m , a na poluotoku Rogač započeta je izgradnja obale i skladišta za rasute terete. Do 1954. izgrađeno je 125 m obale te je sa 67 000 m2 otvorenog prostora “Luka Šibenik” postala luka rasutih tereta. Program mehanizacije “Luke Šibenik”  izvršen je 1958. godine ugradnjom portalnih i mosnih dizalica na obali Dobrika i Rogač te izgradnjom kolosiječnog spoja sa ranžirnom stanicom Ražine preko južnog dijela “Luke Šibenik” gdje je izgrađena vlastita ranžirna stanica.

Izgradnjom terminala za rasute terete 1982. godine, “Luka Šibenik” se specijalizirala za prekrcaj sirovih fosfata i umjetnog gnojiva.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on July 16, 2016, 08:09:12 am
Vir: http://www.luka-zadar.hr/hr/gat1

Povijest luke Zadar:


Društvo "LUKA" ZADAR osnovano je 01.01.1953. godine. Osnovna djelatnost buduće luke razvila se iz transportno-otpremnog poduzeća "Transport" Zadar.

Sve do 1967. godine poduzeće ne proširuje svoju djelatnost, ostaje poduzeće ograničenog kapaciteta bez većeg značaja. Od 1967. godine izgradnjom željezničke pruge Zadar - Knin, počela je osnovna djelatnost buduće zadarske luke. Od tada pa do danas razvoj poduzeća može se podijeliti u tri osnovne faze.

Prva faza (traje do 1970. godine) je izgradnja nove luke "Gaženica", druga faza /1970-1979./ je nagli razvoj i porast prometa, treća faza /1979. - do danas/ je specijalizacija Društva. Od 1970. do 1990. godine Luka Zadar bilježi nagli razvoj, porast prometa te izgradnju infrastrukture i suprastrukture, a naročito dolaskom nove autoceste i rekonstrukcijom željezničkih pruga Luku Zadar očekuje novi ciklus razvoja.

Grad Zadar je kroz čitavu povijest bio pomorski i lučki grad. Tako se iz povijesnih podataka vidi da je Zadar bitranzitna luka za izvoz stoke iz Bosne i Hercegovine, te je 1711. godine izvezeno 10.148 grla za Veneciju. Razvojem trgovine izvozila se sol, riba i drvo tako da je primjerice lučki promet 1929. godine iznosio 31.700 tona.

Nakon drugog svjetskog rata, 1. srpnja 1945. godine osnovano je pomorsko poglavarstvo u Zadru sa 50 lučkih radnika, da bi 1948. godine promijenilo ime u ”Obalac” poduzeće za lučko transportni rad. Dana 1. siječnja 1953. godine osnovano je poduzeće ” Transport ” i taj datum označava početak rada današnjeg trgovačkog društva Luke Zadar d.d. Zadar.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on July 16, 2016, 10:17:52 am
Vir: http://muzej-rijeka.hr/rijecka-luka/povijest-luke.html

Povijest riječke luke:

Povijest luke 1578. - 1671.

Grad Rijeka i njegova luka rasli su i razvijali se zajedno dva tisućljeća. Zahvaljujući povoljnom geografskom i geoprometnom smještaju u najsjevernijem dijelu Kvarnerskog zaljeva, gdje se Jadransko more najdublje uvuklo u Europu, Rijeka je od davnina, postala sjecište kopnenih i morskih putova što je utjecalo na razvoj grada luke te, njegove sveukupne pomorske orjentacije.
Prvotna riječka luka nalazila se na utoku Rječine u more koje je nekad bilo mnogo sjevernije, duboko zavučeno između trsatskog i kozalskog brijega. Takvo je ušće bilo prirodno zaklonište za male splavi, brodice i galije Ilirima, Keltima, Rimljanima, Slavenima i drugim usputnim pomorcima i ratnicima.
Naselje koje se nalazilo uz luku do 9. se stoljeća nazivalo Tarsatika. Godine 800. n. e. Tarsatiku su razorili Franci da bi se osvetili za ubojstvo svoga vojskovođe Erika. O daljnoj sudbini grada uz Rječinu od tada do 13. stoljeća malo se zna.

Povijest luke 1689. - 1719.

Naselje uz ušće Rječine u povijesnim se vrelima ponovno javlja tek početkom 13. stoljeća, često s naznakom vodotoka u imenu; Rika, Reka, Flumen, Flumen Sancti viti, Fiume ....Grad je bio utvrđen, opasan debelim bedemima s nizom kula na istaknutim obrambenim položajima. Život se uglavnom događa uz luku u ušću Rječine, koje je sada bilo malo južnije, na mjestu današnjeg Školjića. U luci se trgovalo raznim prizvodima od drva, kožom, uljem, vinom, željezom, voskom, južnim voćem, koje su kopnom donosile karavane, a morem brodovi. Feudalni gospodari Rijeke (Devinci, Walsee, Habsburgovci) ostvarivali su znatne prihode od carine koja se ubirala od trgovine u luci.
Slobodnu trgovinu i razvoj riječke luke ometala je jedino stalna mletačka prisutnost i nadzor na Jadranu, što je često završavalo pljačkom i paležom grada.
Višestoljetnu prevlast na Jadranu prekinut će nova pomorska i trgovačka sila na Jadranu - Austrija, koja se javlja neposredno nakon potpisivanja mira sa Turskom. 1713. godine.

Povijest luke 1719. - 1726.


Od presudne je važnosti za daljnji razvoj grada i riječke luke bila povelja Cara Karlo VI. iz 1717. godine, kojom proglašava slobodnu plovidbu morem. Još je dalekosežnije značenje imala povelja iz 1719. godine, kojom je car Rijeci i Trstu dodjelio status slobodnih luka. Tim povlasticama riječka je luka postala otvoreno tržište za strance, koji se od tada slobodno nastanjuju i djeluju u gradu, a u luci slobodno trguju brodovi svih zastava.
 Uz potporu carske blagajne, uskoro se grade prva javna skladišta, lazaret, uređuje se luka u ušću Rječine i dovršava prva prometnica - Karolinška cesta koja će povezati grad i luku s njezinim prirodnim zaleđem. Počinje se razvijati manufakturna prizvodnja: radionice za preradu kože, proizvodjnja užadi, svile, svijeća, a 1754. godine počela je s radom i prva privilegirana Rafinerija šećera.

Povijest luke 1728. - 1778.

Odredbu o "slobodnoj luci", careva nasljednica; Marija Terezija proširuje 1769. godine na cijeli grad. Radi bržeg razvoja pomorstva, posebno riječke luke koja zaostaje za Trstom, Marija Terezija 1776. godine izdvaja Rijeku carskim reskriptom kao corpus separatum iz dotadašnje provincije Austrijsko primorje, teritorijalno pripaja Banskoj Hrvatskoj, upravno vezuje za ugarsku dvorsku kancelariju, a financijski za vlastitu kancelariju. To složeno pravno, političko i gospodarsko stanje carica Marija Terezija potvrđuje Diplomom 1779., čime Rijeka definitivno postaje dio zemalja Krune sv. Stjepana. Otada se Rijeka, iako slobodan grad - luka razvija u sjeni tršćanske luke, boreći se desetljećima vlastitim sredstvima za stvaranje sigurne i suvremene luke u ušću Rječine. Najveće teškoće stvarala je sama Rječina koja je od početka 16. stoljeća donosila sve veće količine kamenja, pijeska i ostalog nasipnog materijala, zatrpavajući luku i ometajući sidrenje sve većem broju brodova.

Povijest luke 1800. - 1833.

Daljnji razvoj Rijeke i njene luke uvelike je ovisio o razvoju trgovačkih putova i trgovine sa zaleđem. Godine 1803. započinje izgradnja Lujzinske ceste, treće ceste koja je, uz Karolinu i Josefinu, spajala Rijeku s Karlovcem, što je utjecalo na porast prometa riječke luke.
Čišćenja i uređenja luke u ušću Rječine sve su češća i skuplja. Posebno je teško stanje u gradu i luci bilo za vrijeme francuske uprave (1809.-1813.) i neposredno nakon toga. Zbog riječnih nanosa i neaktivnosti tijekom napoleonskih ratova, luka u ušću Rječine toliko je bila zapuštena, da je postala neupotrebljiva. Prestao je s radom i stari lazaret čiji su se djelovi za smještaj vojske. Rijetki brodovi što su uplovljavali u riječku luku, upućivani su radi karantene u susjednu Kraljevicu.
Počinje se razmišljati o izgradnji nove luke pred gradom.
Peticija od šesnaest točaka, koju su riječki građani i gospodarstvenici predali caru Franji I. na Kongresu europskih vladara u Ljubljani 1821. godine, istaknula je zahtjeve i potrebu izgradnje nove luke pred gradom te novog lazareta u Martinšćici.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on July 16, 2016, 10:24:52 am
Vir: http://muzej-rijeka.hr/rijecka-luka/povijest-luke.html

Povijest riječke luke:

Povijest luke 1835. - 1843.

Među mnogobrojnim prijedlozima za rješenje problema riječke luke, najviše je onih koji zagovaraju izgradnju nove luke pred gradom tako da se produži postojeći gat pred ribarnicom, koji se nalazio nasuprot gradskim vratima, a da se stara luka u ušću Rječine uredi za manja plovila. Redaju se planovi i prijedlozi: Rauchmüller, Bradichic, Mikocz, Balzani, Bainville, Körber....
Peštanski ekonomist Ferencz Csaszar (boravi u Rijeci između 1830. i 1840. kao profesor mađarskog jezika na Kraljevskoj gimnaziji), napisao je i objavio 1843. godine knjigu Riječka luka s planom ing. J. Bainvilla za izgradnju nove luke.
Ne čekajući odluku ugarskog palatina koji se nije mogao odlučiti između tolikih projekata i planova, Kapetansko vijeće u Rijeci naredilo je početak izgradnje luke pred gradom prema planu ing. Karla Kecskesa koji je usuglasio zbir svih prethodnih planova.

Povijest luke 1847. - 1868.

Tijekom 1847. godine , unatoč oštroj reakciji ugarskog palatina, započela je izgradnja luke pred gradom nasipanjem mora ispred grada, učvršćivanjem i produžavanjem gata pred ribarnicom i izgradnjom dijela budućeg lukobrana. Bio je to početak stvaranja umjetne luke u predjelu današnje putničke obale. Godine 1855. dovršeno je prokopavanje novog korita Rječine od mosta u lijevo preko Velike Brajde, a staro je korito od mosta do mora , tzv. Fiumara ili Mrtvi kanal, očišćeno i uređeno u luku zaštićenu od daljnih zasipavanja nanosima Rječine i morskih valova. U tako uređenoj luci uskoro se razvio živ promet, osobito jedrenjacima.
Godinu dana poslije, 1848., Rijeka je pripojena izravno Hrvatskoj kao sastavni dio Hrvatskog primorja. U prosincu mjesecu ban Jelačić imenovan je guvernerom Rijeke i Dalmacije.
S radovima na izgradnji luke pred gradom stalo se jer nije bilo potrebnih sredstava.

Povijest luke 1870. - 1890.

Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. godine Rijeka je kao corpus separatum potpala pod izravnu upravu Mađarske, čime je riječka luka potvrđena kao glavna luka za pomorski izvoz agrarnih i industrijskih proizvoda Ugarske.
U prvim godinama nagodbenog razdoblja Rijeka postaje najveće gradilište u Monarhiji. Godine 1872. počinje izgradnja moderne luke prema osnovnoj zamisli poznatog francuskog hidrotehnika i graditelja marseilleske luke, Hilariona Paskala. Luka se gradi desetljećima, a prvotne planove stalno dorađuju i dopunjavaju mađarski inženjeri na čijem je čelu kao voditelj izgradnje luke od 1878. godine Antal Hajnal.
Nova je riječka luka umjetna luka, a nastaje nasipanjem terena ispred grada, djelomično prirodnim nanosima Rječine, ali najvećim dijelom od dovezenog materijala iz mnogobrojnih kamenoloma nastalih u okolici grada, među kojima su najveći bili u Žurkovu, Martinšćici i Preluci.

Istodobno s početkom radova na izgradnji luke, grade se i dvije željezničke pruge. Željeznička pruga Rijeka - Karlovac, kojom je ostvarena veza s Budimpeštom, dovršena je 1873. godine. Iste je godine dovršen dio željezničke pruge od Pivke do Rijeke, čime je ostvaren željeznički spoj luke sa slovenskim zaleđem, te dalje do austrijskih i čeških pokrajina. Time su stvoreni potrebni preduvjeti za razvoj riječke luke u luku europskog značenja, koja je preuzela ulogu glavne luke Ugarske, kao što je Trst u to doba bio glavna luka austrijske polovice Dvojne monarhije.
Prvih godina 20. stoljeća riječku su luku tvorila tri velika gata - dva manja i jedan mali kojim se štitio ulaz u taj bazen. S mora je luka zaštićena Lukobranom Marije Terezije dugačkim 1750 metara.

Povijest luke 1890. - 1900.

Izgradnju pojedinih pristaništa i na njih okomito postavljenih gatova, pratila je izgradnja potrebnih skladišta. Tijekom mađarske uprave izgrađeno je oko šezdeset skladišta, od čega je polovica pripadala željeznici. Prema statističkim podacima, riječka je luka prije Prvoga svjetskog rata raspolagala je sa 6.300 metara obale, 62,2 hektara zaštićenog akvatorija, 61 hektarom kopnene površine; te sa zatvorenim skladištima za 19.000 vagona tereta, i otvorenima za 6.000 vagona tereta. Kroz luku je bilo izgrađeno 70 kilometara željezničke pruge sa 266 skretnica i 86 rotirajućih platforma kojima su povezana njezina tri dijela: glavna luka s tri velika i dva mala gata zaštićena Lukobranom Marije Terezije, luka Baross i Petrolejska luka. Sedamdeset posto prometa mađarskog izvoza preko riječke luke odnosilo se na izvoz šećera, drva i žita. Prije Prvog svjetskog rata promet riječke luke dostiže rekordnih dva milijuna tona, čime se svrstava među deset vodećih luka u Europi.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on July 16, 2016, 10:29:28 am
Vir: http://muzej-rijeka.hr/rijecka-luka/povijest-luke.html

Povijest riječke luke:

Povijest luke 1900. - 1914.

Riječka je luka gotovo dva desetljeća bila polaznom lukom stotinama tisuća ljudi u potrazi za boljim životom. Ta dimenzija riječke luke osobito je došla do izražaja 1903. godine kada je britansko parobrodarsko društvo Cunard line uvelo izravnu liniju Rijeka - New York. Od 1908. godine linija je nosila naziv Hungary America Line i imala je flotu od jedanaest brodova (Slavonia, Caronia, Pannona, Ultonia,Carpatia, Carmania, Saxsonia, Ivernia, Caconia,Franconia,Laconia). Iz godine u godinu broj je putnika rastao, a rekordne 1906. godine iz riječke je luke otputovalo u Novi svijet 49.386 iseljenika, gotovo toliko koliko je Rijeka tada imala stanovnika. Početkom 1908. godine za iseljenike je otvoren trokatni hotel Emigranti, za ono doba veoma luksuzan. Brodovi s iseljenicima isplovljavali su s Rudolfova gata (današnji Orlandov gat), svakih petnaest dana, a s dobrim željama ispraćala ih je rodbina i mnoštvo znatiželjnih promatrača.

Broj stanovnika rastao je zajedno s razvojem luke; od 17.884, koliko je Rijeka brojala 1869., porastao je 1910. na 49.806.
Mađarska pomorska politika usporedno razvija i nacionalno brodarstvo koje reprezentira izgradnjom monumentalne zgrade Palazzo Adria, i zgradom Ugarske kraljevske pomorske uprave, u kojoj je i danas smještena Direkcija riječke luke. Osnovana su mnoga parobrodarska društva - Adria 1881., Oriente 1891., Levante 1897., Ungaro- croata za slobodnu plovidbu 1899.,Atlantica 1906. Uz gatove i pristaništa, pored velikih prekooceanskih trgovačkih brodova pristaju i putničko teretni brodovi, parnjaci brodara obalne plovidbe, luksuzni putnički brodovi za krstarenje ili održavanje redovnih linija u Sredozemlju. Često su se na tim brodovima našli i članovi vladajuće dinastije, po kojima su nazvani neki gatovi i pristaništa riječke luke.

Luka je bila dio grada grada u kojem je bujao život. Uz gatove i pristaništa bilo je uvijek puno brodova, kako onih prekooceanskih s tonama tereta , tako i putničkih i ribarskih te bracera i trabakula. Tu se ukrcavalo, iskrcavalo, zarađivalo za život, trgovalo, ispraćalo, dočekivalo, iščekivalo. Tu su se susretali prijatelji, igrala djeca, šetali zaljubljeni, nadvikivali nosači, a u predvečerje bi sliku upotpunile djevojke - prijateljice noći.

Povijest luke 1914. - 1924.


Uspon grada i luke zaustavit će Prvi svjetski rat. Zatvaranjem Otranskog prolaza prekinut je trgovačko-pomorski promet s prekomorskim zemljama. Gotovo cjelokupan trgovački promet bio je u službi opskrbe vojske.
Prije konačnog ishoda ratnih zbivanja pripremljen je ambiciozni plan daljnjeg proširenja riječke luke, koji potpisuje inženjer Jozsef Popp. Plan predviđa prostorno povećanje luke za 2,3 puta, s velikim nasipanjem istočno i zapadno od tadašnje luke, te odvajanje teretne luke od putničke. Raspad velike Austro-Ugarske Monarhije i daljnja diplomatska borba oko pripadnosti Rijeke, spriječit će izvedbu toga grandioznog plana.
Ratni brodovi bit će iduće četiri godine jedini gosti u riječkoj luci.

Povijest luke 1924. - 1941.


Neriješen spor oko granice i teritorijalne pripadnosti Rijeke, razriješen je Rimskim sporazumom 1924. godine. Granična crta podjelila je riječku luku između novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata, Slovenaca, (od 1929.godine Kraljevine Jugoslavije) i Kraljevine Italije. Luka je podjeljena tako da je Kraljevina Italija dobila suvremenu, dobro opremljenu, ali bez zaleđa neupotrebljivu luku, a Kraljevina Jugoslavija prostorno skromniju bivšu luku Baross bez suvremenih skladišta, te Deltu s prostranim stovarištem za drvo.
Ostavši bez luke za drvo, talijanska država 1934. godine gradi posebno pristanište scalo legnami,(današnje Zagrebačko pristanište). Između Adamićeva gata i Gata San Marco ( danas dio gata Karoline Riječke) bila je uređena obala, tzv. Idroscalo, za pristajanje hidroplana koji su se spuštali u riječku luku.
Unatoč mnogobrojnim mjerama talijanske vlade, promet riječke luke bio je u stalnom padu.

Luka Baross - sušačka luka, preuzevši promet golemog zaleđa, razvija se u najvažniju luku Kraljevine Jugoslavije i jednu od najpoznatijih sredozemnih luka za drvo. Sušačka luka gradi zatvorena Javna skladišta, podiže na Brajdici zidani gat za putničke brodove, a uz njega i novi vez za trgovačke brodove. Taj napredak zaustavit će Drugi svjetski rat, kada će Italija zauzeti i sušačku luku, a koncem 1943. godine obje će luke biti dijelom njemačke okupacijske zone Jadransko primorje.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on July 16, 2016, 10:31:19 am
Vir: http://muzej-rijeka.hr/rijecka-luka/povijest-luke.html

Povijest riječke luke:

Povijest luke 1945. - 1947.

Sustavnim razaranjem, od 17. travnja do 3. svibnja 1945. Nijemci su potpuno onesposobili obje luke, uništivši tako stoljetni trud. Minirana su i razorena sva pristaništa i gatovi, lučka postrojenja, skladišni prostori te željezničke i cestovne prometnice u luci. Od ukupne duljine operativne obale, koja je iznosila 8.056 metara, neoštećena su ostala tek 904 metra, od četrdeset dizalica ostale su neoštećene samo tri. Tih je dana riječka luka bila gomila kamenja, betona i željeza.
Najprije je trebalo razminirati prostor bivše luke, izvaditi potopljene brodove s morskog dna, pa tek onda započeti s obnovom.

Povijest luke 1947. - 1960.

Pariškim mirovnim ugovorom iz veljače 1947. godine, Rijeka, koja je do tada bila pod Vojnom upravom, pripala je Jugoslaviji, te sa Sušakom postaje jedinstven grad sa jedinstvenim lučkim bazenom.
Uočavajući važnost riječke luke za gospodarski razvoj Federativne Narodne Republike Jugoslavije, obnova luke dobila je prioritet u sveukupnim poratnim zadacima.
U prvoj fazi obnove popravljeni su lukobrani i manje oštećeni djelovi pristaništa i gatova, popravljeno je 29 dizalica i kupljeno 7 novih, osposobljena manje oštećena skladišta.
Već 1949. godine promet u riječkoj luci premašuje najviši promet roba, koji je postignut 1913.
Između 1950. i 1960. godine uslijedila je i rekonstrukcija zastarjelih objekata, a nabavljena je i suvremenija oprema. Riječka luka postaje glavnom uvozno-izvoznom lukom Jugoslavije, s mogućnošću prihvata velikih prekooceanskih brodova.

Povijest luke 1960. - 1990.

Godine između 1960 - 1990. smatraju se godinama najvećeg uspona riječke luke. Poboljšane su prometne veze, elektrificirana je željeznička pruga Rijeka - Zagreb, izgrađen je veliki žitni silos kapaciteta 60.000 tona i terminal za fosfate, a na Brajdici kontejnerski terminal.
Osamdesetih godina 20. stoljeća riječka je luka ostvarivala 50 % prometa svih jugoslovenskih luka na površini od 630.000 četvornih metara, s veoma intenzivnim putničkim prometom i tranzitom srenjoeuropskih zemalja. Iz Rijeke prijevozne usluge pruža 8 jugoslavenskih i 25 stranih brodarskih poduzeća, održavajući oko 50 linija za gotovo sve važnije svjetske luke.
Tako snažan rast lučkog prometa, postojeći lučki kapaciteti ne mogu više uspješno pratiti. Riješenja su pronađena u izgradnji novih prostorno -disperziranih lučkih bazena.

Izgrađen je skladišni kompleks Škrljevo te specijalizirani bazeni za pojedine vrste tereta: Bakarsko-urinjski lučki bazen s terminalom za rasute terete, Omišaljski lučki bazen s terminalom Jadranskog naftovoda i lučki bazen Raša za ukrcaj drva i terminal za stoku.
Na Brajdici je 1978. godine pušten u promet kontejnerski terminal osposobljen za prekrcaj i skladištenje kontejnera, RO-RO prikolica i drugih vozila, te rukovanje teškim koletima i kamenom.
Sukladno s izgradnjom novih lučkih bazena, rastao je i ukupan lučki promet: 1960. iznosio je oko 4 milijuna tona, 1970. porastao je na 10 milijuna tona, a 1980. premašio je 20 milijuna tona.
Sa željezničke postaje Brajdica 28. studenoga 1989. godine krenuo je prvi kontejnerski vlak Rijeka - Budimpešta.
Proglašenjem Republike Hrvatske neovisnom državom, riječka je luka postala glavnom nacionalnom lukom.
Kroz dugu povijest grada nastalog uz ušće Rječine, luka je bila i ostala bitna odrednica svekolika razvoja i vjeran pokazatelj njegovih uspona i padova.


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: duje on August 13, 2016, 05:51:46 am
U Koparskoj luci - preuzimanje novih električnih (RMG) dizalica za pretovar kontejnera na vagone. Koparska luka je u prvih šest, mjeseci ove godine, pretovarila 423.265 TEU-kontejnera....


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Dreadnought on December 07, 2016, 11:22:11 am
Luka Gruž, verovatno 60-tih godina. Krajnje levo na fotografiji, verovatno neki od sovjetskih putničkih brodova.

Možda će neko od naših znalaca uspeti da prepozna neke od ostalih brodova u luci.


[attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Dreadnought on October 31, 2017, 07:07:31 pm
Luka Rijeka, 1979 godine.


[attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Dreadnought on September 15, 2018, 02:41:08 pm

Luka Rijeka, 1979 godine.


Isto ...


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Dreadnought on September 24, 2019, 09:16:22 am


Rijeka, 1938. godina.



[attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: Dreadnought on September 24, 2019, 09:17:30 am


Isto Rijeka, 1938. godina.



[attachment=1]


Title: Re: Teretne luke na istočnoj strani Jadrana
Post by: ffbikersa on August 03, 2023, 11:24:32 am
Steinbeis-ova, tj. Šipad pruga, završavala se u Šibeniku - i preko Šibenika je išao glavni izvoz drveta.

http://bosanskipogledi.com/2022/07/01/historijski-retrovizor-otto-steinbeis-zacetci-industrijalizacije-u-bosni-i-prekogranicna-saradnja/ (http://bosanskipogledi.com/2022/07/01/historijski-retrovizor-otto-steinbeis-zacetci-industrijalizacije-u-bosni-i-prekogranicna-saradnja/)

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info