PALUBA

Evo već dugo razmišljam započeti jednu ovakvu temu, samo neznam jesam li pogodio topic. Smatrao sam da pripada ovdje jer se radi isključivo o periodu Kraljevine Jugoslavije, i vezan je i za ratnu mornaricu, jednim značajnim dijelom. Naime, sve više me zanima Jadranska straža kao jedna od najvećih prijeratnih organizacija na prostoru Jugoslavije. Počeo sam sakupljati sve vezano uz nju, shvativši da je zapravo dosta rijetko naći nešto vezano uz nju, osim almanaha i poneke značke. Zato sam i otvorio temu tj. raspravu o njoj, pa da oni koji nešto imaju, neku fotografiju, oznaku, značku, bilo što, to mogu ovdje objaviti, a naravno i napisati nešto. Nedavno je, točnije 2005. izašla knjiga koja se bavi Jadranskom stražom, pa me zanima ima li ju tko ili ju je pročitao, i što o njoj misli. Ja ju još nisam nabavio, ali planiram uskoro. Eto, nadam se da mi se neće zamjeriti otvaranje ovoga topica, a postaviti ću uskoro ovdje i neke slike predmeta iz svoje kolekcije, neke tek očekujem, a neki su već ovdje, a i nadam se da će topic biti dobro prihvaćen od kolega palubaraca :)

Morest, zanimljivo - naprijed.

Hvala za ovu temu, siguran sam da ce biti zanimljivih sadrzaja. Namjeravao sam pokrenuti post na ovu temu, ali nemam sta napisati sto vi vec ne znate. Da li se negdje na netu moze procitati nesto od sadrzaja iz almanaha Jadranske straze?

Ne vjerujem da ćeš puno dobrog u toj knjizi pronaći. Više je politički obojena i govori o JS kao političkoj organizaciji. Članovi JS nisu baš upamćeni u Hrvatskoj po dobrome. Većina članova iz samog vrha nije preživjela oslobođenje Splita, a mnogi su emigrirali.

Možda link proradi,

http://hrcak.srce.hr/file/11806

ok, hvala  Brodarski, mislio sam da se tu moglo procitatni nesto o svakodnevnici tog vremena ukljucujuci brodove, plovidbu i zivot uz i na moru.

Mislio sam i ja Hare. Ništa od toga, samo politika.

Namjera topica je da se piše i raspravlja, nije bitno jesu li stvari poznate ili nepoznate, naravno bez politike.
Želja mi je da se postave slike pripadnika, uniformi, oznaka, napiše nešto o organizaciji, djelovanju, članovima, neke zanimljivosti... vjerujem da toga ima. Evo recimo ja ovdje u Splitu, a neznam kako je u drugim večim gradovima, nisam uspio naći niti jednu fotografiju ili dokument od JS, niti jednu oznaku, tu i tamo pokoja značka. A koliko se zna društvo je imalo krajem 30tih 180.000 članova i odbore diljem Jugoslavije. A sve ko da je u zemlju propalo. ::)

To ti i je utjecaj politike. Puno toga je uništeno. Ljudi su se bojali.

Dvije zanimljivosti izmedju JS i Sarajeva
Na web stranci arhiva grada Sarajeva se kaze da 05.07. 1928. Jadranska straža priređuje prvu lutriju u cilju prikupljanja materijalnih sredstava.
Sa portala aero kluba Sarajevo - Vazduhoplovne aktivnosti u Sarajevu nisu izvođene samo kroz OO AK Sarajevo već i kroz organizaciju "Jadranska Straža" koja je 1929. godine sakupila novac za kupovinu jednog hidroaviona tipa DH 60 Gipsy Moth, i poklonila ga Pomorskoj Vazduhoplovnoj Školi u Boki Kotorskoj. Avion je u znak zahvalnosti na trupu sa obe strane nosio ime “Sarajevo” i grb organizacije Jadranska Straža.

Caka je u tome da je Sarajevo prednjačilo među svim organizacijama JS u državi. Nabavka školskog zrakoplova, lutrije, broj članova itd.

E to su zanimljivosti. No uvik je tako, more se uvijek cijeni više među ljudima koji na njemu ili uz njega ne žive.
Zanimljiva je ta priča oko Gypsi Motha sa natpisom "Sarajevo", ako ima netko sliku neka posta. Ja imam sliku jednoga, broj 74., od 5 ovih školskih zrakoplova, (73-76 registarski brojevi plus jedan sa natpisom Sarajevo).

Johann Seits za "Jadransku Strazu"

U vezi naziva "Sarajevo", i sami proizvodjac tog tipa aviona navodi da je avion sa ser. br. 1189/isporucen u 9/1929 dobio samo naziv "Sarajevo" bez druge mornaricke oznake.

Evo more splitsko za tebe, Hareta i brodarskog i sve ostale, koje zanima ;)

[attachment=1]

Inače snimka Gypsi Motha - Sarajevo, je sa ove razglednice iz epohe. U pitanju je fotomontaža ali ipak je zanimljivost ...

Sarajevo nad Splitom ...

[attachment=2]

Jedina veza sa mornaricom je trobojka na repu hidroaviona ... drugih oznaka nije imao.

Ima jedan broj JS posvećen podružnicama. U njemu su odlične slike hidroaviona Sarajevo. Krštenje, kuma i nekoliko  odličnih slika iz raznih kuteva.

Sada mi trenutno nisu dostupne "Jadranske Straže" (Ne mogu im prići fizički od bureta sa kupusom  ;D. Kada deblokiram terasu, prići ću i tom delu arhive).

brodarski, ako ti nađeš to pre mene postavi, mada ja i nisam siguran da imam taj broj. Imam blizu 100 brojeva, ko će se setiti svega ...

link na kolekcionari.com, ima par stvari o JS
http://www.kolekcionari.com/viewtopic.php?t=5995&postdays=0&postorder=asc&start=0&sid=c4946a90f181b02eafe14be50fb16a81

Hvala na slikama Dread :super
Lijepo što si stavio link Hare. Bila je i tamo zanimljiva rasprava, sa dosta toga pokazanog. Ova oznaka za kape, bez emajla, na drugoj stranici linka, sada je u mom vlasništvu. Čekam da mi dođe još jedna oznaka pa objavim obje skupa.Inaće, te oznake su dosta rijetke. Koliko ja znam, ali i stariji kolekcionari iz Splita, u Splitu je samo jedan poznati primjerak ove oznake JS za kape. Sveskupa ih se može nabrojati na prste jedne ruke, govorim o onima koji su meni poznati.

Tri značke Jadranske straže.

Zanimljiv dokument ...

[attachment=1]

[attachment=2]

Proslava ogranka Jadranske straže u Velikom Bečkereku.

JS se oprostila od svog člana. Sudeći po tekstu autor je Ivo lahman, agodina je 1922. Članak objavljen u Novom dobu 10. novembra.

mali dodatak ....

...."Splićanin nad Barom


Prvi noćni hidroplanski napad izvela je 9. studenog 1914. posada na čelu s poručnikom fregate Glaukom Prebandom prilikom napada na grad Bar. Splićanin je izveo i prvo u svijetu zabilježeno djelovanje iz zraka po neprijateljskom brodu. Letećim čamcem E33 izbacio je na francuski ratni brod Waldeck Rousseau nekoliko malih bombi, ali bez značajnijeg učinka. U to doba se na objema stranama još mislilo da bi takav napad mogao pričiniti znatnu štetu na brodu......"

iz Hrvatskog vojnika, br 260/listopad 2009.

Nekrolog

objavljen u prvom broju JS

JS u prvom broju donosi članak o D.Prici.

Detalj iz 1925.g.

[attachment=1]

Odlična slika... nije ni čudo što je čuvaš.

Sasvim slucajno sam je pronasao u kutijama prije mjesec dana...

Evo par fotografija podmlatka Jadranske Straže ... ova druga je spektakularna.

[attachment=1]

[attachment=2]

Prelipe slike Dread.  :super I meni se ona druga posebno sviđa ;) Znaš li možda gdje su slikane i period?

Nažalost, podataka na poleđini fotografija nema ... Za pretpostaviti je da su snimljene početkom 30-tih godina, a što se lokacija tiče, prva je sigurno snimljena negde na Jadranu sa obzirom da je snimljena na nekom brodu ...

Druga je sigurno snimljena u nekom gradu u Srbiji jer su natpisi u mestu ćirilični ... Uostalom, ogranaka i podružnica Jadranske Straže je bilo svuda ...

Da se nadovežem na moj prethodni post ...

Evo kako je izgledala članska karta beogradske podružnice "Jadranske Straže" 1928. godine ...



[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

Dom Jadranske straze u Tivtu, spoljasnjost i unutrasnjost. Zgrada je nazalost, stradala u italijanskom bombardovanju Tivta 1941 godine, a na njenom mjestu danas je objekat Centra za kulturu Tivat.

Jadranska staža je skupljala priloge na različite načine. Kako članarinom, tako i periodičnim izdanjima i prigodnim suvenirima. Izdavane su (pored godišnjeg "Almanaha Jadranske Straže" i mesečnika "Jadranska Straža") razne publikacije, štampane čestitke, dopisnice, razglednice, šibice, značke ....

Između ostalog, izdavani su zidni i džepni kalendari.

Za ovu priliku, evo pimera džepnog kalendara Jadranske Straže  za 1932. godinu ....




[attachment=1]


[attachment=2]


[attachment=3]

Nacrt "Doma Jadranske Straže" u Splitu ...


[attachment=1]




Ova zgrada bi trebalo da je izgrađena. Bilo bi zanimljivo da neko ko je upoznat više o ovoj zgradi nešto napiše o njoj. Da li još uvek postoji?

Bravo Dread!

"1931. —32. podignuta je na početku Meja zgrada »Jadranske straže« u koju je smješten Pomorski muzej". Dalje......

Evo još ponešto dalje ...  ;)

Jedno od godišnjih izdanja Jadranske Straže je bio i  ilustrovani mornarski kalendar Jadranske Straže "Naš mornar", izdanje Izvršnog odbora Jadranske Straže iz Splita.

Ovom prilikom, predstavljam izdanje za 1929. godinu ...


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=1]


[attachment=2]


[attachment=3]

Jedno od izdanja Jadranske Straže ...



[attachment=1]


[attachment=2]

Evo jedne od razglednica Jadranske Straže ... Na njoj je umetnička impresija budućeg Školskog Broda ratne mornarice. U to vreme, ime broda je još bilo nepoznanica, te je na provi broda ispisano Jadranska Straža ...


Kasnije će brod dobiti ime Jadran ...


[attachment=1]

Pozdrav, hidro Motha sa natpisom "Sarajevo" Jadranske Straže smo obradili pre par godina na nalepnicama, natpis SARAJEVO je sa druge strane bio ćirilicom a ispis slova je istog ovog tipa. Znak "JS" je bio sa obe strane.

Sarajevo nije imalo evidencijski broj a nabaveljen je u seriji od 4 aparata krajem 1929-te. Svi su bili bazirani na brodu-matici "Zmaj".

Evo kako je izgledao:

[attachment=1]

Podmladak Jadranske Straže ...


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=1]

[attachment=1]

Sa proslave JS u Zagrebu ...


[attachment=1]

[attachment=2]

Proslava Jadranske Straže u Nišu 1931. godine ...


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=3]

Ova zgrada nije nikad niti izgrađena. Dom Jadranske straže u Splitu izgrađen je prema drugom projeku odmah do zgrade Banovine ( danas poglavarstvo grada Splita, a do osnivanja Banovine Hrvatske sjedište Primorske Banovine ) , tj. preko puta odmah iza kafića Bobis na Zvončacu . Dan danas odmah ispred zgrade, od ulaza prema Bobisu, postoji jedan , mi bi rekli pitar ( iz kojega raste stablo ) i odmah do tog stabla nalazi se metalno sidro, koje nije uočljivo na prvi pogled,  pa treba obratiti pažnju.

vidjeh na kolekcionarima temu o ovoj zanimljivoj fotografiji
http://www.kolekcionari.com/showthread.php?t=8148
znate li nesto vise o ovom obiljezju u splitu?

Manje, više, sve je rečeno tamo o ovom spomeniku. Slike su jako lepe, rado bi ih imao  :)

Imam samo jednu fotografiju (nažalost) u katastrofalnom stanju ...


[attachment=1]


Ali ne znam da li ima veze sa Jadranskom Stražom.

Svejedno lijepa slika Dread :super Sada se tu nalazi spomen svijetionik, ako se ne varam posvećen lučkim radnicima palim u drugom ratu.
Nego, ja mislim da je JS sudjelovala u gradnji ovog spomenika kralju Aleksandru, neznam jeli ga financirala, ali sjećam se da sam pročitao negdje da je bila uključena u njegovu gradnju. Tako da mislim da ipak ima neke, barem male povezanosti.

Jadranska straža je bila jedan od inicijatora, a spomenike Petru i Aleksandru je trebao izvesti Meštrović.

Ja sam ovako našao u literaturi: "Oblasni Odbor JS iz Splita osnovao je 1937. Fond kralja Aleksandra za pomoć đacima koji se posvećuju pomorskom zvanju. Fond je osnovan ostatkom novca nakon postavljanja svjetionika Aleksandra na splitskom pristaništu."
Po ovome, nisu bili samo inicijatori, nego su sudjelovali i u financiranju.

Nisam bio upoznat sa ovim. Hvala na informaciji.  :)

Koliko sam pratio doista je vrlo malo pisano o Jadranskoj straži, kao uopće o povijesti - ne samo pomorskoj. Dakle, nije riječ o tome da se u nekom izvoru "puno dobrog" pronađe, nego da se UOPĆE pronađe. No, sudeći po prikazu koji navodite, knjiga povjesničarke Norke Machiedo Mladinić i nije nezanimljiva. Mene je zaintrigiralo da je Jadranska straža bila NAJMASOVNIJA starojugoslavenska udruga, zapravo organizacija paramilitarna (uniforme i sl).   

 A ja sam oduvek mislio da je to Sokolski pokret!

Tako je: polovinom tridesetih godina 20. stoljeća (samo) SKJ je u oko 3000 podružnica imao gotovo četvrt milijuna članova. organizacija pa i ideologija sokolstva potječe iz 19. stoljeća, a meni je indikativno da je Jadranska straža kao nova organizacija bila tako masovna. Vidi att

U JS, br 4/1928: za prvog predsjednika Jadranske straže, Juraja Biankinia, našao sam da je ranije bio član Dalmatinskog sabora i Carevinskog vijeća u Beču, zatim, nakon ujedinjenja, član Privremenog narodnog predstavništva, a 1919 je  podpredsjednik Ministarskog savjeta u kabinetu Stojana Protića. Po završetku parlamenarnog perioda Privremenog narodnog predstavništva, povukao se iz politike i posvetio JS u kojoj je funkciju predsjednika obavljao od 1922 do smrti (27.03.1928).
O utemeljitelju Jadranske straže, profesoru Silviju Alfireviću i potpredsjedniku JS Ivi Tartaggli nemam nikakve podatke, pa molim da postirate što znate.

Nikome nije u najmanju ruku zanimljivo kako je Jadranska straža imala više od 150.000 članova? Hm, Italija je bila stalni neprijatelj Kraljevstva/Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije ("okružene BRIGAM-a"), pa se JS zacijelo, uz ostale aspekte, može promatrati i u tome mobilizacijsko-integrativnom kontekstu. Može li se govoriti , uvjetno, "jadranskoj orijentaciji" te države? Tko zna koliko je mladih kontinentalaca preko JS-a došlo u doticaj s morem; zanimljivo bi bilo vidjeti koliko ih se odlučilo za trgovačku ili ratnomornaričku karijeru, itd.
E, imam jedan časopisni članak o I.Tartagliji, čelniku JS-a i splitskom gradonačelniku, ali stroj taj PDF ne prima. Administrativci, tehnička služba, kotlovnica - upomoć!     

Vidi koje je velicine taj .PDF, moguce je da je veci od dozvoljenog, pa probaj da ga podelis na dva dela.
Samo pretpostavka. ;)

Evo iz knjige Norke Machiedo Mladinić nešto o istaknutim ličnostima JS:
Ivo Tartaglia (Split 1880.-Lepoglava 1947.)
Političar, publicist i mecena. Za vrijeme dok je bio gradonačelnik Splita, prvi nakon propasti AU i to dugih 10 godina (1918.-1928.), Split je doživio gospodarski i kulturni razvoj, bio je i prvi ban Primorske Banovine (1929.-1932.), osnivač, potpredsjednik (1922.-1928.) i predsjednik JS (1928.-1941.).
Vlasnik i izdavač Jadranskog dnevnika koji je izlazio u Splitu 1934.-1936.
U II. ratu Talijani su ga internirali na Lipare 1942. Nakon uhićenja i osude od strane novog režima umire u Lepoglavskoj kaznionici 1947.
Više o njemu u knjizi N. Machiedo Mladinić: Životni put I. Tartaglie, Split 2001.

Juraj Biankini (Stari Grad na Hvaru 1847.-Split 1928.)
Političar, publicist. Već kao student bogoslovije surađivao u zadarskom Narodnom Listu, glasilu Narodne stranke. Od 1871. do 1919. bio je njegov urednik.
Od 1881. do 1918. zastupnik Dalmatinskog sabora u Zadru, od 1892. do 1918. član Carevinskog Vijeća u Beču, gdje se bori za gospodarski i politički napredak hrvatskog naroda.
Padom Zadra pod talijansku upravu, preselio se u Split, gdje je osnivač i prvi predsjednik JS (1922.-1928.). U Kraljevini SHS izabran u privremenu narodnu skupštinu, 1922. napušta politički rad i udaljava se od ideje jugoslavenstva.

Silvije Alfirević (Trstenik kod Dubrovnika 1881.- ? potkraj 1943.)
Profesor filozofije i klasičnih jezika u Zadru; 1918. zbog talijanske okupacije seli u Split gdje je od 1924. do 1939. ravnatelj Klasične gimnazije. Pred II. svjetski rat potpuno se priklonio velikosrpskoj politici i četničkom pokretu, te postaje jednom od vodećih ličnosti toga pokreta u Splitu i Dalmaciji.
Nakon kratkotrajne partizanske vlasti u Splitu, u rujnu 1943. partizani ga odvode u nepoznato i ubijaju.

Evo u privitku članak o Tartagliji. Zahvaljujem Bori Prodaniću i drugim genijalcima na uspješno izvedenom strategijsko-operativno-taktičkom zadatku pretvorbe PDF-a iz Bermudskog trokuta u nešto čitabl   

Pohvale pripadaju Brokeru i Boži, ja sam bio samo transmisija. ;D

Globalni moderator koji ima takve suradnike ne treba se bojati za transmisiju znanja i vještina mlađima i zainteresiranim.

Hvala Admirale! :)

Svima nam je zajednička želja da Paluba svakoga dana u svakom pogledu sve više napreduje!

Kad smo već kod napredovanja, možda bi izvanredno unaprijeđenje Palube bilo stvarati BAZU IZVORA, odnosno BIBLIOGRAFIJU o onome čime se bavi(mo). Konkretno, na ovom se topicu (u vezi s Jadranskom stražom) od autorice Norke Machiedo spominju već dvije knjige i jedan članak.   

Mislim da je to super ideja. Videćemo šta kažu i kolege...

Franjo Rački je prvi u Hrvata počeo sustavno popisivati bibliografsku građu. Njegov je stav bio da bez bibliografije nema hrvatske povijesti niti državnosti. Ideja je odlična i podržavam je.

Одлична идеја. Може многима користити.

A dobije li se za odlične ideje izvanredno unaprijeđenje? ha, ha
Bilo bi dobro uz svaku biblio-jedinicu ustaviti i ključne riječi.
I da kad Motorist i drugi stručnjaci nešto predstavljaju da navedu izvor. 

Pet dana si kontraadmiral i već bi u viceadmirale?! :D

Pa, s obzirom na pravce razvoja Palube, Vi i još neki prvoborci trebali biste već biti barem admirali flote.  ::)
Uzgred, kad smo kod činova, koliko je bilo admirala u rangu maršala, dakle kao što je S. Gorškov bio admiral flote Sovjetskog saveza? 

Samo Branko Mamula, admiral flote. Admirala sa tri zvezdice je bilo dosta.

Kontraadmirale moramo ti naći ustrojbeno mjesto u činu viceadmirala. Potom ćeš dobiti postavljenje s klasom i urudžbenim brojem. Obvezatni koeficijent koji odgovara ustrojbenom mjestu i dodatak na službu, odvojeni život itd.

Mamula je bio u rangu (yu) generala armije, a vojnopomorski čin admirala flote postojao i u SSSR-u i u brojnim drugim državama. No, riječ je o admiralu flote Sovjetskog Saveza, dakle činu ne admiralu s četiri zvjezdice nego s jednom, maršalskom, što su imali Kuznjecov, Isakov i Gorškov. To bi odgovaralo njemačkom grossadmiralu (von Tirpitz, te u Trećem Reichu Raeder i Doenitz).

Branko Mamula je bio admiral flote a ne general armija. Ta dva čina su u istom rangu, kao na primer kapetan bojnog broda i pukovnik, ili kapetan korvete ili major.

Čin generala arnije/admirala flote bio je najviši čin u JNA. Maršal je bio počasno zvanje, kod nas ga je nosio jedino Tito.

Адмирале, како си промакнут у виши чин могао би да мало прецизираш идеју о библиографији. Шалу на страну него како направити базу података, видљиву и доступну свима на Палуби? Ако се упише само у теми (пост) где се пише то ће моћи да види само онај који то и чита. Како да ја или други читалац (корисник) Палубе дођем до податка по теми или кључној речи? Морала би да се устроји нека база података где би се могло претраживати бар по кључној речи, по широј области, по ужој области,а можда и по аутору и наравано да се види "спој" односно где је то коришћено као извор на Палуби.

Ja sam admiral, što hoće reći strateg (makar u kadici, s patkicom), i imam velike ideje (npr. sruši most, potopi flotu, itd.), a na malim matrozima i drugim narodima je da to ostvare.  ;)
Ne znam može li to ići po nekoj automatici, npr. ako se o nečemu piše, da se stavi neki rijetki sklop znakova, pa se te riječi po defaultu prebacuju u OBAVJEŠTAJNI ODJEL ili kako ćemo već zvati BAZU?
Naravno, ima i sistem da sami nakon pisanja odemo do baze i kopiramo, tj. izručimo izvor.
Izvor je strateška sirovina i to bi svakako trebala biti rubrika samo za članove.
 

Ma, ja zapravo pucam na unaprijeđenje u starješinski čin razvodnika.

Znam da je u JNA admiral flote/general armije bio najviši čin (do ukidanja čina general, koji nitko nije postigao), ali pitao sam za maršale/velike admirale u svijetu.

A da vi glavnokomandujući otvorite topic u koji bi se u prvo vrijeme jednostavno upisivali izvori s ključnim riječima (pojomovima) i naznakom imamo li na sajtu to u pdf ili nekom drugom provjerljivom, dostupnom formatu?
Npr. Norka Machiedo Mladinić, Životni put dr. Ive Tartaglie, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 26 No. 1, 1993, - ključne riječi:
Ivo Tartaglia, Jadranska straža; PDF
 

Podmladak JS  :)


[attachment=1]

Još malo podmlatka. Fotografija je iz Pirota, pa na kapi piše "Kumanova"  :)


[attachment=1]

Slika iz Valjeva. Brigadni đeneral Dragomir Vuković, predsednik oblasnog odbora Jadranske straže sa članovima svoje organizacije.
Slika je datira iz 1936. godine.
[attachment=1]

...

[attachment=1]

[attachment=2]

Pismo iz Splitske centrale JS, za vrh Oblasnog odbora JS u Kragujevcu kao prilog poslatom džepnom kalendaru.
Pismo i koverta imaju crni flor zbog žalosti za ubijenim Kraljem Aleksandrom II.


[attachment=1]

[attachment=2]

Ovaj spomenik u Splitu smo ranije pominjali u temi. Sada malo bolja fotografija istog.


[attachment=1]

Članovi Jadranske straže u propisanim odorama. Kape, značke, odijela i druge potrepštine kupovale su se organizirano preko podružnice za članove. Centralizirana nabava.

Lipi promotivni plakat JS. A nije baš ni jeftin.

Odmaralište Jadranske straže u Omišu.

Na prodaju Clanska knjizica Jadranske straze

http://www.pik.ba/artikal/4775856/clanska-knjizica-jadranska-straza-1933-god/

P.S. nemam nikakve veze sa ovom prodajom, postavio sam link zbog fotografija, a mozda neko bude zainteresovan i za kupovinu

Evo i slike te članske knjižice... ;)

[attachment=1]

Podmladak Jadranske straže na priredbi u Nišu, 1935. godine.


[attachment=1]

Бина на овој слици је у близини места где се сада налази споменик ослободиоцима Ниша. Зграде на десној страни фотографије углавном још постоје.

Jadranska straza imala je ljetovalista u svakom manjem mjestu.

Jedan od osnivača JS.

Hotel vila Jadranska straža u Bijeloj.

Što spaja priložena noticu o šibenskoj brijačnici s Jadranskom stražom? Za većinu današnjih stanovnika Šibenika, RH i zemaljske balote nema poveznice. Brijačnice nema, šjor Dalibor, meštri Joso, Nićeno, Miki i drugi brijači odavno su nas napustili i preselili u vječnost. Na mjestu brijačnice prodaju se ženski postoli na take i bez njih, borše velike i male, klobuki svih boja, šareni šudari i kajiši na ogromne fijube. Doduše današnja radnja se proširila i na susjednu Vesnu di je bija ženski dućan od riđipeta, mudanata i bičava. Lokacija brijačnice Červar točno na početku kultne Masne ulice. Ulica se od vrimena meštra Jurja službeno  zvala Zagrebačka ali da ste upitali kojeg starijeg građanina ne bih vam znao reći gdje se nalazi. Makar ga upitali na srid Zagrebačke. Za Masnu, odgovor bi dobili ko iz topa. Što je  to što je fasciniralo mušterije? Razgovor, rasprave o stanju u državi, sportu i privredi sigurno nisu. Maestro je bio po tim pitanjima suzdržan. Kad sam bija mali privlačila me sidalica u obliku konja kaubojskim šeširom i koltovima. Ko pravi su mi tada bili, a dovela me mater s 4 godine. Za dobar dan popiša sam se pravo na pragu radnje. Da me upantu za sva vrimena. E a kad sam narasa onda san ulazija svaki dan i gleda one lipe slike na zidovima. Nisu bile ženske iz Starta. Nemojmo grišiti dušu. Otac maestra Dalibora je za vrime Kraljevine Jugoslavije pogodija posal s banom Jablanovićem koji je slučajno otvorija gimnaziju. Šjor August je ima dara za slikanje. Nije mrčija bojama po platnu ko ovi današnji umjetnici. Svaka slika je bila remek djelo i gušt za gledati. Pogodija je da će za 12 000 dinara za banov salon napraviti na staklu slike s jadranskim motivima. Ban je izabra fotografije iz Jadranske straže i odredija što će se naslikati na staklu visine 2 metra x 40 cm. Tih stakala bilo je desetak a rad je trajao oko godinu dana. Šjor Červar je svoju pogodbu ispunio a ban stakla nije preuzeo jer mu je bilo skupo. Nije preuzeo torpiljarke, školski brod Jadran, vilu Moj mir, male jadranske lučice s palmama, ma cilu tadašnju flotu ostavio je u brijačnici. Šibenčani na tom gestu uglednog političara mogu zahvaljivati Bogu i svetom Jakovu, svetoj Ani i svetom Kristoforu. Zaštitnicima grada u to vrime. Desetljećima moji sugrađani imali su prilike gledati jedinstvenu izložbu i misto o balunu govoriti o brodovima i moru. Par puta pokušao se pronaći kupac. Bezuspješno. Kad se radnja zatvorila poklopila se zadnja slika s izložbe. Ulja na staklu završila su kamionu s otpadom, razbivena u komadiće. To je bio definitivni kraj čuvene brijačnice i obrta koji je trajao par stoljeća još od Zadra. Kraljevska flota potonula je pod udarcem marteline nekog manovala kojem se žurilo skinuti inkarat. Kad odemo i mi koje slike iz brijačnice nosimo u sjećanjima neće imati tko ispričati sličnu priču.
Za orijentaciju pripadnicima bivše JRM brijačnica se nalazila istočno od Amigosa 150 m, sjeverno od Lovačkog roga 70 m i Upitnika 90m. Za one koji nisu posjećivali ta kultna mjesta, od malog Bobisa 20m sjeverno a od velikog Bobisa 30m istočno.

[attachment=1]

mali prilog ovoj temi - plan iz 1937. za izgradnju doma JS na Sušaku - sada je to Dom Crvenog križa

[attachment=1]

TIVAR - Varaždin nudio je uniforme i oznaka za članstvo JS - evo katalog

[attachment=1]
[attachment=2]

Mozda nekom bude interesantno: kako se to nekada radilo - program svečanosti prigodom predaja i osvećenja počasne zastave Kraljevskom brodu "Dalmacija".

Izvanredan dokumenat!

Par dokumentarnih materijala ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Džepni kalendar za 1941 godinu ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]

izvor materijala : delcampe.net

Časopis "Jadranska straža" iz 1937.godine.   https://library.foi.hr/m3/kds1.asp?sqlx=S02206&sqlid=1&sqlnivo=&O=1&H=metelwin

Porodična fotografija. Mali mornari ...


[attachment=1]

[attachment=1]

 :)  Taj Almanah iz 1926. mi je prvi stigao u ruke, jer je najčešći. U njemu je bila pisamce jedne gospođe, presovani cvijet lavande i tri srećke lutrije sa povezanim brojevima
[attachment=1]
[attachment=2]

Fotografija nepoznate gospođe sa pečatom novosadskog oblasnog odbora JS.

Novo Doba", br. 193, str. 7, 12.08.1928.g.
Do Boke i Dubrovnika
/kursisti Jadranske straže u Boki Kotorskoj/
... Doček i današnji cio dan u Tivtu nije samo putnike odmorio od naporna puta i žege, nego je bio pun uputa o internom radu u našoj mornarici. GG. kap. b. b. Salher, kap. b. b. Jeločnik, dr. Turchetto, kap. Najvirt, major Linić i dr., pobrinuli se za sve tako dobro i spretno, da su dostojno nadovezali svoj dio organizacije na ono što je pop Jovo u Đenoviću uredio.
Kurziste je najviše interesovalo uređenje Arsenala, kojim naša Mornarica može doista da se diči, ne stoga što bi s njim bilo dato sve što joj treba, već što je on u najvećem dijelu plod marnog rada pojedinaca. Otpočinak u kasarni u Mornarskoj Komandi iznenađuje s pravom ne samo kurziste nego i svakog od nas tko taj uređaj još nije vidio: zračna, čista zgrada sa odličnim praonama i nužnicima, upravo udobnim ležištima itd. naliči više na prostoriju nekog sanatorija nego na vojničku kasarnu. Naveče predavanje Dra Anta Verone, poznatog stručnjaka, o pomorskom pravu. G. Verona se priključio izletu. Predavanje održano u ljetnom kinu Jadranske Straže, sa jednom konciznom i popularnom obradom ovog jednog važnog problema našeg rada na pomorstvu i pomorskoj propagandi, saslušano je od kurzista i publike iz Tivta.
Večera u bašti Oficirskog Doma, odlično aranžiranoj, i ove je godine bila jedno srdačno veče bratimstva Jadranske Straže i naših oficira. Tome je dao izraza i g. kap. b. b. Jeločnik, u pozdravnom govoru u ime svoje i g. kap. b. b. Salhera, komandanta arsenala i predsjednika M. O. Jadr. Straže. Jedan smišljen i topao govor o značenju rada nas građana za mornaricu izrekao je Dr. Verona, radost i priznanje kurzista izrekao je njihov najstariji član g. dir. Grujić, g. dir. Aliferović je podvukao potrebu još uže veze mornaričkih oficira s Jadr. Stražom, a na kraju je kurzista Istranin g. A. Peruško izazvao najviše oduševljenja pozdravom Istre našoj mladoj mornarici. Svemu je davala intonaciju srdačna i jovijalna figura g. Jeločnika, koji će svima učesnicima ove večeri ostati u najprijatnijem sjećanju. ...

„Jadranska straža", br. 9, str. 31, 09.1929.g.
Dom Jadranske straže
Odluka Mjesnog odbora Jadranske Straže u Tivtu da iz svojih sredstava podigne svoje ognjište na izloženoj tački našeg Jadrana, obradovati će svakog člana i prijatelja Jadranske straže diljem cijele naše otadžbine.


Iz odluke prešlo se je brzo na djelo. Nazad nekoliko dana održao je odbor licitaciju za gradnju Društvenog Doma i kao sa najpovoljnijim natjecateljem u ime građevno teh. preduzeća Atlant sklopio je ugovor sa društvom arhitekt- inžinir g. Novak, obavezom da Dom dogotovi najkasnije do 1. oktobra ove godine. Proračun za gradnju Doma kreće se oko svote od Din. 400000.
Potrebu ovakvog jedinstvenog Doma u Tivtu, mjestu budućnosti i centrumu naše mlade mornarice, gdje se odgajaju čuvari našega Jadrana znao je da shvati i sve zapreke da odstrani Mjesni odbor JS pod upravom zaslužnog predsjednika kapetana bojnog broda g. Rikarda P. Salhera i da neumornim i intenzivnim radom ostvari svoju patriotsku zamisao. Zauzimanje vrijednog i simpatičnog predsjednika kao i ostalih odbornika zaslužuje pažnju i pohvalu, tim više kad se uvaži, da su sredstva za gradnju sami nabavili bez ičije pomoći- osim pomoći Glavnog Odbora udruženja- sakupljajući kao mravi sredstva u glavnome od društvenog kina. Ovom prigodom treba da se izrazi topla zahvalnost nadležnom Ministarstvu Finansija koje je oslobađanjem od poreza doprinijelo da je društveni kino uspijevao, a osobito priznanje zaslužuje i g. Ilija Staničić što je odboru ustupio svoju baštu za ljetni kino bez ikakve odštete.

U Domu će se smjestiti društveni kino i pozornica za davanje predstava, što će društvu donositi velike koristi. A što je najglavnije Jadranska Straža imati će na našem moru svoj vlastiti Dom čija će vrata u svako doba i svakom članu ove Ustanove biti otvorena. Neka Tivat, gnijezdo naših sokolova, bude primjer svim društvima i ograncima Jadranske Straže i dobar dokaz da se sve može gdje je sloge i ljubavi. M. Radimiri

Iskopao na Aukcije hr.

[attachment=1]
[attachment=2]
poz.

Spoljašnjost i unutrašnjost Doma JS u Tivtu.

Što jest jest za mene jedna od najljepših lokacija na Jadranu, do ovoga nikad nije ni došlo ;

[attachment=1]
izvor : fb stranica Split kroz povijest

Scena iz odmarališta JS na Pagu.


[attachment=1]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]
[attachment=7]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
[attachment=6]
[attachment=7]
Izvor : www.srcelubenice.com

Članska iskaznica ;

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
izvor : ebay

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
izvor : ebay

Još jedna fotografija spomenika-svetionka Kr.Aleksandra na splitskom pristaništu.

[attachment=1]

Isto, kao i u postu iznad ...


[attachment=1]

Dnevni list "Vreme", broj za 04.07.1938. godine.


[attachment=1]

"Vreme", 28.05.1938. godine.


[attachment=1]

"Vreme", 23.05.1938. godine.


[attachment=1]

"Vreme", 21.06.1938. godine.


[attachment=1]

To je pravi podatak!

Svi su bili bazirani na brodu-matici "Zmaj"
A ostalo? Treba se više informisati. Ima slika, knjiga pa i filmova koji te demantiraju.

На плакату "Јадранске страже" уочљиви су круна Карађорђевића, двоглави бели орао са грбом Краљевине СХС (Југославије), као и мотив из грба "Јадранске страже" – буздован краљевића Марка како излази из мора. На плакату су такође означене значајне године из наше историје: 1389, 1804, 1903, 1912. и 1918...

[attachment=1]

Uniforma Podmladka JS, fotografija iz 30-tih.



[attachment=1]

Da li se ovo isplati imati u svojoj biblioteci

Isplati, u kom smislu?

Rijetki su videozapisi iz tog vremena pa pogledajmo ;
https://youtu.be/Cz24jfM3qIQ

Imao je i oznake na krilima u 4 pozicije kao i svi ostali u stroju. Imam jednu sliku na kojoj se to vidi. Bio je poklonjen mornarici u vlastništvu PVKJ.

Ima snimak na ovom portalu kod  topic IO (izviđać obalni) zove se Jugoslovensko vazduhoplovstvo epizoda 3 na 4,54 minuti prikazivan je DH60 broj 74 i pored njega stoji aparat Sarajevo. Na tom snimku lepo je uočljivo na donjem krilu znak PVKJ. Za sve one koji to označavanje demantuju. Istina je da je na primanju v mornaricu bio bez tih oznaka na krilima ali kako da bude kasnije u službi bez oznaka pripadnosti? To je tako kao da vojnik bude bez grba na kapi ili šapki.....

Niko ništa ne demantuje, citirani post je od pre 11 godina, očigledno je nismo odradili update informacija  :)  

Uostalom, zato smo i svi mi na forumu i ovde, da dopunimo temu novim podacima kada ih imamo i ako to želimo.


U pravu si, zaista se u nekoliko kratkih kadrova snimka na trenutak vidi oznaka. Kako si naveo, kadar na 4:54 kao i kadar na 4:52


https://youtu.be/AxwBgFprsLU?t=292


Svaka čast da si ovo primetio, trenutci kada se vidi oznaka je zaista kratak   :super


[attachment=3]

[attachment=1]



Otuda ona maket DH60, kao i ovaj crtež koji idu posle 4:54 na snimku.


[attachment=2]



@Ales

Hvala za doprinos temi  :)

Ugao Kneza Miloša i Kraljice Natalije, vidi se zgrada u kojoj su jedno vreme bile održavane sednice skupštine Kraljevine SHS (u trenutku fotografisanja tu je bilo udruženje "Jadranska straža"), fotografija Ace Simića, oko 1930. godine.




[attachment=1]