PALUBA

1. Suhi dok je (armiranobetonski) bazen (s vratima) iz kojeg se voda moze ispumpati, a sluzi za istu svrhu kao i plutajuci dok, tj. da se u njemu brod postavi na suho i na njemu izvedu potrebni popravci.

[attachment=1]

Znatne su prednosti suhog doka; prije svega on nije toliko ovisan o vremenskim prilikama kao plutajuci dok, jer nepogode nisu toliko pogibeljne ni za dok ni za brod koji je u njemu.

Nije, nadalje, potrebna tolika dubina dna kao kod plutajuceg doka. U podrucju gdje leze plutajuci dok, dubina mora mora biti barem tolika, koliko iznosi gaz broda vise visina pontona i potklada na njemu, a pred vratima suhog doka potrebno je samo nesto vise vode od brodskog gaza.

[attachment=2]

Znatno su manji troskovi odrzavanja, trajnost mu je prakticki neogranicena, a plutajuci dok traje obicno oko 50 godina.

Uz ove prednosti, suhi dok u odnosu na plutajuci ima i neke nedostatke - dulje trajanje gradnje, visi troskovi investicije koja mogu biti 2-3 puta visi, veci trosak energije za ispumpavanje, osobito ako je u suhom doku brod koji ne iskoristava sasvim kapacitet doka.

Na istocnoj obali Jadrana (ex YU), suhi dok se nalazi u Puli.


2. Plutajuci dok

Plutajuci dok je je plovni objekt osobita oblika, koji se plavljenjem svojih nepropusnih odjeljaka moze toliko spustiti ispod razine vode, da u nj moze uci brod. Kada se zatim iz odjeljaka izbaci voda, dok se uzdigne i na sebi digne brod iz vode.

Kada je brod usao u dok, mora se najprije dovesti na odredjeno mjesto u uzduznom smjeru doka. Zatim se brod centrira tako da se njegova sredisnjica podudara sa sredisnjicom potklada.

[attachment=3]

[attachment=4]
  

To Jadrane2 triba objasniti pojmove koje se koristi u pomorstvu (naravno i pojmove koje kristi avijacija i kopnena vojska). Primječujem, da novinari i ostali koji pišu o pomorstvu često neznaju prave izraze. Nije sramota ne znati, sramota je ne pitati kada nešto neznamo. Vjerujem, da mnogo ljudi nezna, a htjeli bi znati, šta je to špring, kontrašpring, izba, bokobran itd.
Duje

Jedno pitanjce, jel je ex-Ju imala plutajuce dokove, i koje su velicine bili ??

Imalo ih je bezmalo svako iole ozbiljno brodogradilište, a takvih je bilo mnogo.

Veliki dok nekada u RMTZ "Sava Kovačević" Tivat:

[attachment=1]

Buduci se javlja potreba za brzim (mobilnim) intervencijama, izvedena je kombinacija broda i plutajuceg doka; nize nekoliko fotografija prilikom spasavanja americkog razaraca "Cole"

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]

Na fotografiji je brod "Blue Marlin" jedan od najvecih te vrste - spada u kategoriju tzv.  Float-On / Float-Off [ FLO-FLO] brodova

Trpe, u tivatskom MTRZ "Sava Kovačević" bila su dva doka - mali, nosivosti 3000 tona i veliki - nosivosti 11000 tona. Osim njih bio je i sinhro lift (mislim da je on i danas u funkciji) nosivosti 1000 ili 1100 tona (nisam 100 % siguran). Obzirom da je MTRZ praktično ugašen i srušen, ne znam šta je sada sa dokovima - možda FF zna?

Slične dokove imao je i MTRZ "Velimir Škorpik" u Šibeniku, ali tu će nam Brodarski sigurno pomoći sa preciznim podacima.

Plovni dok u Izoli
Dužina doka je 140m
Širina unutrašnja 23,6
Visina 14 m
Godina izrade 1975
Nosivost 10 000t
[attachment=1][attachment=2]
Na palubi doka se nalaze šine za dizalice, sa svake strane po jedna zavisno od istegnutosti ruke mosivosti od 2-15 tona, na sredini doka negdje oko 5 tona.
Na palubi ima za manipulaciju sa brodom pri uvođenju u dok i centriranju 6 vinčeva.
Dok se upravlja iz komandne kabine, gdje se otvaraju,zatvaraju ventili pojedinih tankova i pale, pojedine pumpe.Tu se upravlja sa trimom broda i pazi da dok nema bočni nagib.
Svaki plovni dok je sa jedne ili obe strane usidren sa dva ili četiri sidra. sa obalom se komunicira preko pokretne rampe. Da dok nebi imao previše slobodnog hoda to je u Izoli rješeno sa dva bočna pilota oko okojih se nalaze pstenovi spojeni sa dokom, tako da dok prilikom dizanja,spuštanja klizi po tim pilotima.
Dok za svoje napajanje i napajanje broda ima dva pomočna motora.
Prednost plovnog doka nad suhim dokom je mogučnost postizanja trima tako da i oštečen brod koji ne može da smanji odnosno reguliše trim može biti dokovan, manja su i naprezanja brodskog trupa, mobilan je i lako se može promjeniti postavište doka.Još se največi problemi javlaju kod brodova koji imaju nisku petu kormila na kojuu se nikako ne smiju naslonit jer dolazi do deformacija, to se u suhom doku teško može izbječi.
Dizanje spuštanje je relativno brzo i obično se kod Izolskog doka, koji je nosivosti 10000T kreče oko 0,5-1sata. Sve to zavisi od težine broda sa balastom. Ako težina prelazi limite doka  još se prilikom dizanja doka vrši i debalastiranje broda u sinnhronizaciji sa komandom doka.
Prva stvar je kod dokiranja napaviti doking plan sa  tačnim naljeganjem broda,tako da su slobodni svi otvori tankova i da ne trpi sama konstrukcija broda i doka. Duljina broda može da prelazi duljinu doka za približno 15%.
Što se tiče samog održavanja dok i nije posebno problematičan, odnosno skoro sve opravke se vrše isto kao kod suhog doka na licu mjesta.
Najviše problema je sa usisnim odnosno ventilima za izbacivanje balasta na trupu doka ali i oni se mogu raditi, jer se rupe začepe sa gumenim čepovima na naduvavanje, odnosno ppostoji mogučnost trimovanja dignutog doka tako da se određeni otvori dignu iznad površine. Sama unutrašnja održavanja cjevovoda su kao i kod brodova.
Treba napomenuti i da obično, što je slučaj i u Izoli je donji dio doka betonski tako da treba posebnu antikoorozivnu zaštitu, manje popravke se vrše brzovezujučim cementom. Što se tiče vegetacije i školjki na podvodnom djelu to se povremeno može očistiti i roniocima ili u pojasu gaza iz čamca sa rašketom.
Inače se tretira kao brod i tako i ima periodične preglede od strane registra.
Toliko samo ukratko.

To je tipičan Ruski dok,kakvih je bilo večina, i sudeči po srednjim podkladama kojih manjka polovina, ovo nije slika iz boljih dana, izgleda da u dok ulaze samo manji brodići. Inače srednje se podklade nikad ne demontiraju u tom broju jer je to popriličan posao.

Brod u dok dolazi uglavnom radi radova na podvodnim djelovima broda, bojadisanje, zamjena cink protektora, radovi na podvodnim ventilima,kontrole osovinskog voda, kontrole rude kormila, zamjeni pojedinih dotrajalih limova na podvodnom dijelu broda.
Naročito pjeskanje broda i bojadisanje predstavlja veliko ekološko opterečenje za akvatorij gdje se dok nalazi, radi toga se sve više radi na sistemima pjeskanja brez prašine odnosno pokrivanje kompletnog broda u doku.
Izvlačenje osovine pitch propelera.[attachment=1]
Propeler Triglava (Croatia line)[attachment=2]

Još jedna slika intervencije za vrijeme požara broda na doku 2001 g. U doku je brod za prevoz banana Atlantic Star.
[attachment=1]
Dok je brod u doku veoma važna postavka je protupožarna zaštita broda i doka. Mora postojati sudjelovanje broda i posade doka.
U konkretnom slučaju došlo je do manjeg požara u skladištu tijekom noči.Na dvodnu su bili tehnološki otvori. Posada je reagovala ispuštajuči kompletnu bateriju CO2, koji preko tehnoloških otvora izcurio, što se moglo izbječi spuštanjem doka tako da bi bili tehnološki otvori ispod vode.
Tako je zakašnjen najbolji momenat da se požar pogasi u samom početku.

Sinhrolift
Namjena sinhrolifta je da diže brodove iz vode vertikalno na platformi. Sihrolift je naziv koji bi značio ravnomjerno dizanje.Osnovni djelovi sinhrolifta su:[attachment=1]
1.obala male visine,obično betonska na pilotima 2.brodska kolica 3.vitla 4.uže 5.platforma 6.piloti
Platforma ,na kojoj su postavljena kolica prilagođena brodu koji če se dizati, spušta se do svoje donje tačke, gdje je zaustavljaju automatski motori koji pokreču vitla.Brod ulazi u prostor iznad platforme i centrira se.Platforma se diže do kobilice broda, što se očitava na kontrolnoj tabli sa koje se upravlja rad lifta.Tu se dizanje zaustavlja i ronilac provjerava naljeganje i podbija bočne podklade.Kada ronilac javi da je sve spremno platforma se diže do njene radne visine.Elektromotori vitala se automatski sami zaustavljaju.Na platformi su ugrađene šine za pomicanje kolica, sa kojim se brod odvlači sa sinhrolifta.
Platforma se diže pomoču čeličnih užadi koja se nalaze na bubnjevima koje pokreču vitla, a sam broj zavisi od mogučnosti dizanja platforme.
Koliko se sječam u Velimiru Škorpiku je bila nosivost sinhrolifta 1000t i imao je 6 vitala sa svake strane. Na njemu su se mogli dizati osim VPBR-a svi brodovi i podmornice.
Sa sinhrolifta se brodovi razvoze na šinama na pozicije gdje če biti remontovani, kapacitet zavisi od razgranatosti mreže šina na kopnu.
Največa prednost sinhrolifta je da njegovi kapaciteti nisu popunjeni dizanjem jednog broda.[attachment=2]

E sada sledi pitanje.
Do koje tezine brodova mogu da podignu suhu dokovi (u ex-Ju i svetu), i do koje tezne brodova mogu da podignu sinhro liftovi.
Znam da su se popravke u drugom svetskom ratu na najvecim brodovima radili u suvim dokovima, pa za to necu da pitam. ;D

Največi brodovi se remontuju i u suhim i u plovnim dokovima. U ratu je bitna zaštita brodova i teže je oštetiti suhi dok od plovnog doka a oštečenja se reflektuju na sigurnost broda. Odluka zavisi i od vremana koji se predviđa za boravak u doku i radova koji če se vršiti.
Suhi dokovi se i pokrivaju tako da služe za gradnje koje moraju ostati tajna (izviđanje satelitima). Njemci su koristili za izgradnju i popravak podmornica suhe dokove sa betonskim svodom, radi zaštite od napaada avijacije.[attachment=1]
Kao što vidiš u doku je ogroman brod.
Prevedeno na trgovačku mornaricu brod te dužine bi imao oko 20000-25000t
U Bjeli je ja mislim bio dok od 30000t, govorim po sječanju bar ja sam se mučio da ispumpam brod da bi ga mogao dok dignuti pa mi je tako ostalo u sječanju, inače balasne vode se ispuštaju i za vreme dizanja broda praktično da on u konačnoj fazi diže težinu broda i zaliha.
Nisu uopšte upitne veličine plovnih dokova.
Sinhroliftovi se grade negde do 10000t, ali tu je upitana sama mašinerija potrebna za transport i samo mjesto na kome če se brodovi remontovati, znači broj brodova koji se može posložit po suhom djelu brodogradilišta. Podmornice odnosno brodovi kod kojih su tajna radovi se odvode u zatvorene hale sa portalnim  dizalicama.

[attachment=1]

Distribucija brodova kod dizanja sinhroliftom[attachment=1]

Hvala @ML.
Polako se pojacavam u poznavanju morske problematike. :D
Hvala svima jos jednom. :super

Danas u Hrvatskoj nema više niti jednog suhog doka. Ostali su samo plovni dokovi raznih veličina i to u remontnim brodogradilištima. Tijekom poslijednjih pet godina obišao sam poslom sva brodogradilišta i vidio gotovo sve dokove ali mi nisu bili prioritet.
Remontno brodogradilište "Viktor Lenac" sada ima 2 plovna doka:
- DOK 5, dužine 201,5 m, širine 33,8 m, podizanja 24000 t.
- DOK-11, dužine 260,66 m, širine 53 m, podizanje 130000 t (nisam siguran u podatak).
Brodogradilište Cres ima jedan plovni dok, DOK-9, dužine 99 m, dužine 18 m, podizanje 1000 t.
Brodogradilište Mali Lošinj ima jedan plovni dok, DOK-6, dužine 141,45 m, širine 37,35 m, podizanje 15000 t.
Brodogradilište Kraljevica ima dva plovna doka. Dok dužine 155 m, širine 23,4 m, podizanje 8500 t, i jedan mali dok za koji neznam podatke, navodno podiže 1000 t.
Brodogradilište Trogir ima jedan plovni dok, dužine 176,30 m, širine 32,99 m, podizanje 10300 t.
Brodogradilište Šibenik (nekadašnji MTRZ) ima jedan plovni dok, dužine 70 m, širine 17 m, podizanje 1500 t.
Remontno brodogardilište Vranjic ima jedan plovni dok, nažalost ne znam podatke o njemu.
Mislim da su ovo svi dokovi i da ih više nema u Hrvatskoj.

Plovni dok ex MTRZ '' Velimir Škorpik '', danas RB Šibenik. Malo o samom doku. LOA 79 m, L 70 m, Širina 22, m, Unutarnja širina 15.8 m, Gaz 9.5m, Kapacitet 1500 t, dizalice 2t, napajanje 380 V 50 HZ, Na raspolaganju priključci za telefon, bežični internet, vodu, morsku vodu, komprimirani zrak,  protupožarnu zaštitu.

DOK-11 u VL sigurno nije nosivosti 130 000t več 30 000t
Onaj mali u Kraljevici je betonski italijanski dok, u Kraljevici je od 1925 Koliko se sječam.

Plovni dok u Trogiru.

DOK-11 u Lencu po svoj prilici ne diže brodove od 130000 tona, podatak ću provjeriti, sam dok je impozantan po dužini i širini, vidljivo je iz satelita a i na licu mjesta. Inače Lenac je imao još jedan dok, DOK-7 koji je pred 2 - 3 godine potonuo i prošle godine je izvađen i izrezan.
U Kraljevici se nalaze DOK-15 i Mali dok. Nije mi poznato da je Mali dok betonski, meni se ipak čini da je metalni. Dok je opremljen sa svim potrebitim sadržajima za remont (struja, voda VTZ, tehnički plinovi, prilaz i sl.).

Čini mi se da se danas bivši MTRZ u Šibeniku zove NCP Brodogradilište Šibenik, nisma siguran ali dok je ostao od bivšeg MTRZ-a.

Brodogradilište u Trogiru "Brodotrogir" se pored novogradnji bavi i remntima brodova pa ima i plovni dok.

Isti dok u prije 30 godina.

Garant je betonski, zato je izdržao tolike godine, bio sam u njemu s brodom 1988g. Dok nema ni sanitarnih prostorija nego je izgrađen toalet tipa kučica iznad vode.

I zaboravio sam dok koji diže 130 000t, sama logika kaže da je nemoguče. Ne postoji brod od 300m u svjetu, naime na tu dužinu doka bi približno takva dužina broda uči u  dok, za koji bi takva nosivost bila potrebna. Treba uzeti u obzir da se dokovi grade da u maksimumu dižu največe brodove, prema svojoj veličini prema težini samog broda+zalihe, balast se u doku uvijek može ispustiti iz broda tijekom dizanja.
Ja sam bio na največim brodovima od 260m, težina samog broda je 18000 t +zalihe i ostatak balasta kada se ispusti 3000t, znači sve skupa čini 21 000t, sad treba razmisliti zašto je potreban dok od 130 000t. Osim toga i zaostala balasna voda se ispušta odmah nakon što platforma doka izađe iz mora, naime otvore se čepovi na balasnim tankovima.

Evo, dok 11 sa "Salijem" od 246,8 m.

[attachment=1]

Nekoliko podataka o doku se mogu ovdje procitati:
http://www.uljanik.hr/fileadmin/user_upload/sorta_prez/5/PRISTUPNA_RAMPA_ZA_DOK_11_Prez.pdf

(nosivost je navedena kao 60.000 t)

Malo sam se raspitao za DOK-11 i dobio slijedeće podatke: Dužina 260,66 m, širina 53 m, kapacitet 60000 tona, ima dvije dizalice od po 18 tona. Može podizati brodove do 130000 dwt.
Inače oko ovog doka je bilo u zadnjih godina puno prijepora jer je navodno taj dok Lenac skoro otjerao u stečaj. Tek je prošle godine stavljen u funkciju a neki stručnjaci su tvrdili da je neupotrebljiv.

USS Nimitz ima deplasman 101 000t, dužinu 332.8m i širinu 76.8m, i da je uži ne bi mogao biti u doku. Trgovački brod bi na tu dužinu imao oko 35-40000t (light ship)
Ako može podizati brodove od 130000 DWT(DWT je nosivost borda+zaliha + posada) to znači da jim  light ship nije više od 30000t. Nosivost broda nema nikakve veze sa dizanjem broda i mogučnostima doka. Mislim da si pomješao to što ti je neko rakao dižemo brodove takve nosivosti sa nosivošču doka.
Ispravna je konstatacija brodarskog 60 000t.

Znači nema ništa sporno oko nosivosti Doka 11, kapacitet podizanja je sada 60000 tona a to je vidljivo i na Web stranicama Viktora Lenca. Ovaj dok je izgrađen odmah poslije drugog svjetskog rata za potrebe RM SAD-a. Bio je namijenjen za poodizanje specifičnih brodova i plovnih sredstava RM. Da bi uopće bio prilagođen za potrebe remontnog brodogradilišta na doku su rađeni opsežni radovi i preinake, između ostalog je izmijenjeno oko 15000 tona čelinih limova i ugrađeno 50 do 60000 tona balasta. Podatak od 130000 dwt se sigurno odnosi na ono za što je bio prvotno namijenjen u RM SAD.
Stavljanjem u funkciju ovog doka profitirala su domaća brodogradilišta koja brodove novogradnje sada mogu dokovati u Lencu a što je do sada bilo rjetko.

Nemam namjeru na dajem repliku na repliku, ali jednostavno moram, ako je prvobitno namjenjen za mornaricu SAD nije bilo potrebe za nosivost veču od 60 000t, največi bojni brodovi su imali deplasman 45 000t, a i nosači aviona koji bi mogli uči u  takav dok nemaju veči deplasman od 60 000t, a to što se 130 000dwt na ono što je bio prvotno namjenjen, dwt kod ratnih brodova ne postoji kao mjera, postoji samo kod trgovačkih brodova i znači nosivost broda znači koristni teret(teret putnici)+zalihe+posada.
Dalje pišeš da mu je ugrađeno 50-60 000t balasta, balast se ne ugrađuje na dokove nego se krca balastna voda, ukrcajem tolike količine dok tih dimenzija bi potonuo cca 5,5m (govorimo samo o platformi doka).To sve skupa nema nikakve svrhe. Količina balasta koja se ukrcava u dok je proporcjonalna njegovoj mogučnosti dizanja plus mala rezerva za koju mora platforma biti izdignuta iznad vode.
Bez ljutnje, ja sam nekoliko godina bio zapovjednik doka i kepetan u brodogradilištu pa mi je tematika dobro poznata.

Porinuče pomoču pontona(početak 19 st)

U vrijeme francuske okupacije, Francuzima nije odgovarala Britanska prevlast na Jadranu. Uhvatili su se izgradnje novih ratnih brodova u venecijanskom arsenalu. Izgradnja u Veneciji je bila sigurna jer su mnogobrojni otoci i plitvine ulaznih laguna sprječavale neprijateljima iznenadne i nasilne posjete brodogradilištima.
Problem se je pojavljivao kada je brod trebalo iz brodogradilišta splaviti u duboko more. Upotrebljavali su dva načina, opremanje potpuno rasterečenog broda izvučenog na more.Tamo bi ga opremali sa svom opremom i balastom. U tom periodu je plovilo bilo izuzetno ranljivo i ispostavljeno napadima neprijatelja.
Da bi tome doskočili potpuno su opremali brod u brodogradilištu, na bokove su pritvrdili pontone iz kojih su kasnije ispupali vodu tako da se brod dignuo i dobio zagaz sa kojim je mogao proči preko pličina za vrijeme visokog vodostaja. Tako je brod sa kompletnim naoružanjem i opremom dolazio u plovno more. Međutim dok se pontoni nisu odstranili brod nije mogao manevrisati tako da je i u tom slučaju bila potrebna zaštita drugih brodova.[attachment=1]

Rivoli[attachment=2]
Porinut 1812g,istisnine 1630t dužine ,52m širine, 14 m zagaz 7m, naoružan  sa 74 topa, posada 732 člana od kojih je popriličan broj bijo iz Dalmacije.
20/februara kada je izvučen na otvoreno more, štitila su ga tri brika, od kojih Mercurio sa 18 topova i Mameluck sa 10 topova.
Manevar izvlačenja je bio dobro poznat britanskim obaveštajcima. Britanci su između Pule i Italijanske obale imali pripremljena tri linijska broda i veči broj manjih.
22.februara,kada su odstranili pontone brod je zaplovio prema istoku, ispred su plovili izviđački brikovi. Za vrjeme dolaska noči opazili su linijski brod Victorius koji je plovio u pratnji brika Weasel. Francuzi su pokušali pobječi pod okriljem maglice koja se spustila na more, ali maglica se posle par sati digla i brodovi su se našli u neposrednoj blizini 10 milja od Pirana.Britanci su napali brodove i saamo posle 15 min. potopili Mercurio, sa koga su se spasila samo tri člana posade. Ostala dva brika su pobjegla prema Trstu. U tamnoj noči se pokazala kao odlučujuča izvježbanost britanskih mornara koji su punili topove u potpunom mraku, dok su Francuzi radi još neizvježbane posade morali paliti svjetla i tako postali dobro vidljiva meta. Ujutru je Rivoli bio tako oštečen da je zapovjednik spustio zastavu. Od tri jarbola jedan je bio srušen, druga dva teško oštečena, jedra pokidana, na boku je imao 42 velike rupe i u kaljužama več 2,5m vode. Gubici su bili 144 mrtvih i 260 ranjenih. Ranjenike su iskrcali u Piranu i kasnije u Splitu, a brod je u pratnji Viktoriusa sproveden na Maltu.
[attachment=3]

   ja bih se uključio sa konstatacijom da  srbija trenutno ima i dokove u beogradu,novom sadu(dva ,jedan u brodogradilištu ,jedan u RRF) i suvi dok u Bačkom Monoštoru koji nije betonski nego je zemlja u pitanju.Brodogradilište u Monoštoru je vlasništvo Beogradske firme TERA TRADE,ima njihov sajt ko hoće da pogleda.A Sinhro lift postoji u Apatinskom brodogradilištu gde se trenutno nalazi Kozara na remontu.

Imao sam retku priliku da sa svojim PT61 budem na plutajucem doku u MTRZ Sibenik!Dok se potopi,onda remorkeri uguraju brod u dok(svo gorivo smo ispumpali na Naftnoj stanici),radnici iz MTRZ milimetarski tacno centriraju brod,dok se ispumpa,podigne a brod lezi stabilno na drvenim podporima!Za svaki brod su imali tacan rspored i velicinu potpora,i ovo je funkcioniralo perfektno!Nakon dokovanja,dok se naplavi,spusti a remorker odvuce brod sa doka!Ovo iskustvo evo vec 34 godina ne zaboravljam!A inace zivot na brodu dok je na doku je uobicajen osim sto se penjes 7-8 metara do broda i sto nonstop nesto radis da bi dokovanje sto prije zavrsilo!

Brod izlazi da dok i  radi  mjerenja zračnosti ležaja kormila, osovine propelera, pregleda propelera...
Ovde dole slike izvlačenja pitch propelera sa osovinom iz broda.[attachment=1][attachment=2]

Pogled na plovni dok ex MTRZ Velimir Škorpik.

  Novosadski Ploveći Dok ima nosivost 900 tona a tvrde da može da digne brod težine 1200 t.Krajem 80-tih godina su trebali da rade proširenje Doka za 5.m i produženje za 20-30 m. Bliže T.T.podatke nemam.

Uopste se nije promenio za ovih 34 godine............

Juče 07.06.2011 je u 2030 Izolu posle 35 godina napustio ploveči dok dug 139m. On je zadnjih 35 godina bio prepoznavni znak Izole i izolskog brodogradilišta. To je i bio največi slovenački brod u upisniku brodova pod imenom Simens.
Kupio ga je turski poduzetnik i destinacija doka je Famagusta na Cipru. Izolani su ga ispratili sa mješanim osječajima.
Na kraju omrznuti dok, meta ekološko osviješčene javnosti, kroz svojih 35 godina bio i uslov za postojanje brodogradilišta i brodogradnje u Sloveniji. Zahvaljujući njemu mnogi su Izolani, a i šire, imali u brodogradilištu otvorena radna mijesta i mogučnost zarade.
Na žalost nisam bio prisutan kada je dok odlazio, jer se do poslednjeg momenta čekalo da pare za dok budu nakazane,tako da se nije znao tačan sat odlaska doka.
Na doku sam i ja imao poprilično i lijepih i ružnih trenutaka jer sam par godina kao kapetan brodogradilišta bio i zapovijednik doka. I kasnije uvijek kada bi se vozio od Rexa prema Izoli oko mi je padalo na dok i brodove u njemu.
Od doka če ostati samo uspomene, ostat če uvijek u sječanju nas koji smo bili na njega vezani i održavali ga u operativnom stanju, često improvizujući sa malim sredstvima.
U novinama se pominje prodajna cifra od 2 miljona EUR-a, ali po mom mišljenju nije mogao da ide za više od četvrtine te sume.
Slike su pouzete sa www.izola info

Sa dokom su otišle u  nepovrat ideje o uređenom pristaništu za mega jahte, koji je dugo vremena kao projekat bio umiješteno u akvatorij brodgradilišta.[attachment=1]

Tek sad naletih na ovu temu,nisam znao da postoji na forumu al nikad nije kasno :)
Red je da se kaze koja i o dokovima(plutajucim) koje posjeduje JADRANSKO BRODOGRADILISTE BIJELA.
U svom sastavu JBB ima dva plutajuca doka i to: mali dok (dok 6) i veliki dok (dok12)
Mali dok-dok 6: izgradjen je u samom brodogradilistu, sastoji se od 8 zasebnih djelova i svaki dio posjeduje po jednu pumpu, izgradnja doka zavrsena je 1968godine. Karakteristike: duzina preko svega 184m;sirina unutrasnja 26.8m; kapacitet 10.000t; dvije dizalice nosivosti svaka po 7,5t

Veliki dok-dok 12: izgradjen 1976 godine u Bremenu,Njemacka,sagradjen kao jedna cjelina, posjeduje 6 MAN pumpi svaka snage 105kw. Karakteristike:duzina preko svega 250m;sirina unutrasnja 45,2m;kapacitet 33.000t; dvije MAN dizalice nosivosti svaka po 12t

Do sada tj od izgradnje dok 6 je tri puta remontovan i dokovan u doku 12,dokle dok 12 od svoje izgradnje tj dolaska u Bijelu nikada nije remontovan tj dokovan

Zaboravio sam napisati jos i max uron dokova: dok 6-7,8m; dok 12-9,7m

Evo i podataka o dokovima iz RMTZ "Sava Kovačević" Tivat:
Veliki dok: duzina preko svega 165m;duzina preko potklada 154m;unutrasnja sirina 27,8m;max uron 7,8m; nosivost(kapacitet) 11.850t;dvije dizalice svaka nosivosti po 15t
Mali dok: duzina preko svega 117m;duzina preko potklada 110m;unutrasnja sirina 17,6m;max uron 5,4m;nosivost (kapacitet) 3.500t;dvije dizalice svaka nosivosti po 7t
Sinhrolift: duzina 60m;sirina 15m;max gaz broda 5,8m;nosivost(kapacitet) 900t


Marinerova slika sa shipspottinga, velikog doka

Reg. broj	Ime	Vlasnik	BRT	Godina  gradnje
11782	Dok-1	Jugoslovenska Tankerska plovidba RO  Brodogradilište	1757	/
14517	Dok-10	Popravilo Ladja 2.Oktober	10127	1975
14520	Dok-12	Brodogradilište   Veljko Vlahović	28413	1976
14630	Dok-15	Titovo   Brodogradilište	10912 (ili 972)	1978
14569	Dok-16	Jugoslovenska Tankerska Plovidba RO Brodogradilište	10127	1977
14645	Dok-17	RO. Brodoremont – Split R.O. B.S.V.	5167	1977
10870	Dok-2	Brodogradilište Jozo Lozovina-Mosor	9034	1930
11105	Dok-3	Brodogradilište  Viktor Lenac	5496	1909
11518	Dok-4	Titovo Brodogradilište	2164	1931
14093	Dok-5	Brodogradilište Viktor Lenac	17183	1967
12981	Dok-6	Brodogradilište Veljko Vlahović	9006	1968
14392	Dok-7	Brodogradilište Viktor Lenac	10790	1972
14471	Dok-8	Lošinjska Plovidba	5617	1908

Registar Brodova 1985-86

Mala korekcija, nije brodogradilište  "J. Moslovina - Mosor", nego "Jozo Lozovina-Mosor" (Trogir).

 Prvo! Hvala Motoristi za uređenu tabelu.
 Žurio sam te su se potkrale razne greške.
 Svakako : " Titovo" brodogradilište Kraljevica; Brodogradilište" Veljko Vlahović " Bijela ; " Jozo Lozovina - Mosor" Trogir ;Popravilo Lađa 2. Oktobar - Izola.
 Nije da se pravdam, ali je u Registru brodova upravo napisano kako sam prepisao.
 
 Izvinjenje !
 S poštovanjem

Sve u redu. Podaci su vrijedni, hvala tebi što si ih podijelio i Motoristi što je uredio.

Nema na čemu društvo i uvek kada treba. Meni je milina kada vidim ove "detalje" da isplivaju. :)

Pozdrav svima !!

Imao bih par pitanja u vezi dokova, možda su malo banalna ali probaću da ih postavim:

1. Kako plutajući dok može da podigne težinu broda koja je veća do 3 puta od sopstvene težine doka? Našao sam odgovor zato što deplasman doka veći od deplasmana broda, ali ako može neko to da plastičnije objasni?
Kad kažemo dok može da podigne 33 000 tona npr., o kojoj tonaži onda pričamo pošto ih ima više različitih u brodogradnji?
2. Potklade kod suvih dokova kako se postavljaju za pod? Da li su isključivo drvene?
3. Zna li ko više nešto o podjeli suvih dokova na : gravitacione, drenžne i usidrene. To jest zna li ko detaljnije pojašnjenje za svaki od ova tri slučaja.
4. Koliki je zahtjev za trajnost ovih objekata? Čuo sam da je britanski standard najstrožiji?

1. Možda ti pomogne ovaj video:

https://youtu.be/T_OUMSRCYzw

2. Koliko je meni poznato vare se za podlogu metalni nosači na koje idu drvene grede.

 U simetrali broda su potklade ( nosači, potklade su od drveta )  zavarene . Ali , sa strane postoje pokretne koje se ,naprimer kod nekih dokova sistemom lanaca navlače na potrebno mesto .

Na internetu nađoh i ovo:

Suvi dokovi mogu biti građevinski i remonti. Remonti dokovi imaju nešto veću dubinu komore doka (radi većeg gaza broda iste nosivosti).

Kako brod koji se remontuje mora da ima veći gaz?

"Suhi dokovi imaju znatne prednosti. Među značajnijim je da suhi dok ne ovisi značajno o vremenskim prilikama za obavljanja operacija dokovanja. Na mjestu doka nije potrebna tolika dubina. Dovoljna je dubina za gaz broda i temelj doka, dok je za plutajući dok potrebno dubinu gaza broda uvećati za visinu pontona doka i visinu potklada. Suhi dokovi imaju manje troškove održavanja i traju gotovo neograničeno"

Ovo mi je tek nema smisla. Uvećati za visinu potklda? Kao da suvi dok nema potklade.

Što se tiče deplasmana broda?

Osnovno je da da deplasman plutajućeg doka bude veći od deplasmana broda ( light weight a ne deadweight)? Kod onoga DOK 11 znači da je deplasman bio 30 000 tona na osnovu poruka od prije. Obzirom da je često deplasman jednak nosivosti ( ili je nosivost neznatno manja) ispada da mu je tolika nosivost.

Onda je DOk 12 u Bijeloj isto je bio dok ogromne nosivosti obzirom da je propisana nosivost 33 000 tona.

Ne znam zašto kod dokova se barata sa DWT kad nije mjerodavna vrijednost.

Odeš u prvu knjižnicu, posudiš tehničku e. br. 3 i sve znaš.  ;)

poz.

2. Potklade kod suvih dokova se postavljaju viljuskarom,dakle nisu fiksne. Kombinacija su betona i drevata.
3. Suvi-gravitacioni dok je zapravo jako jednostavan sistem,koji omogucava izgradnju dokova velikih dimenzija,sa mogucnoscu dokovanja nekoliko brodova u istom momentu. Potrebno je izgraditi bazen sa tri strane koji se na cetvrtoj strani(ulaznoj) zatvara pomicnim vratima/branom,nakon cega se ta vrata moraju napuniti vodom kako bi sjela na dno doka,i time zatvorila dok u potpunosti,nakon cega voda iz doka pumpava ispumpava napolje. Plavljenje doka vodom je obrnut proces...

Slike prikazuju proces vracanja i zatvaranja vrata uz pomoc remorkera.

Ovoliki natkriveni dok još nisam vidio.  8)

https://youtu.be/nKQzU9SQ73Y

poz.