PALUBA

Krstarica Zenta

Krstarica Zenta bila je vodeća krstarica iz klase Zenta (u kojoj su izgradjena ukupno 3 broda: Zenta, Aspern i Szigetvár). Prvenstvena namena jojj je bila pokazivanje Austrougarske zastave po svetu, iako sama carevina nije imala pretenzije na prekomorske kolonije.
[attachment=1]
U Prvom svetskom ratu je sprovodila blokadu crnogorske obale, kada je u Jadran uplovio kombinovani sastav anglo-francuske flote. Ispod je prevod izveštaja o borbi:

"Izvještaj o borbi krstarice "Zenta"
Kastel-Lastva, 18. 08. 1914. god.

Dana 13. 08. posle podne preuzeo sam zapovjedništvo krstarice "Zenta"od oboljelog kapetana fregate Josipa Kilova. Brod je pocevši od 14-og nadalje, vršio blokadu crnogorske obale (od Spica do ušca Bojane), a imao je naredenje da u sumrak napušta reon blokade, i da se zakloni u Boku, i svakog narednog dana u svanuce, ponovo isplovi kako bi mogao biti na svom mjestu 14. 08. U predvecerje opazio sam sumljiva svijetla na horizontu jugozapadno od Budve, te sam odmah radio-grafski izvijestio komandu pete divizije, i u isto vrijeme opozvao razaraca koji je inace nocio u reonu blokade. Predpostavka da su ova svijetla pripadala jedinici neprijateljske flote podstakla me da ponovo tražim naredenje za izlazak iz luke. 15. prije podne proteklo je bez ikakvog dogadaja, a magla koja je prije podne djelimicno skrivala vidik, izcezla je poslije podne. U noci izmedu 15 i 16 prilikom ulazka u Boku bio sam pozvan na admiralski bojni brod MONARH, i tamo mi je šef štaba ponovo izdao naredenje da isplovim tek u svanuce.

16.08. u 4 sata izjutra napustio sam Tivatski zaliv i plovio u pravcu blokiranog reona. Vrijeme je bilo tiho i vidno sa lakšim povjetarcom od jugozapada, na horizontu se nije moglo ništa sumljivo opaziti. Brod se nalazio u pripremnom stanju sa pooštrenom izvidackom i stražarskom službom. Svi kotlovi bili su pripremni da mogu ,na zapovijed, razviti najvecu snagu. U 7 sati i 45 minuta prije podne plovili smo u smjeru 133 stepena, otprilike oko 5,5 NM od obale, izmedu rta Volujica i rta Mendresa opazili su se SSW pramenovi dima neprijateljskih jedinica, koje su se brzo približavale. Sa južnog reona blokade vec je k nam jurio razarac ULAN punom parom, i cim je dospio na signalnu udaljenost, sapoštio mi je svoje opažanje. Ja sam odmah naredio suprotan smjer i sa najvecom brzinom uzeo pravac prema rtu Oštra i naredio borbenu pripravnost. Komandantu razaraca kapetanu korvete Egonu Panfiliu saopštio sam signalima, da predstoji sukob sa jednom neprijateljskom flotilom i da se ja namjeravam povuci u Boku Kotorsku i u isto vrijeme da se do daljnje naredbe skloni uz moj desni bok. Poslije kraceg vremena pojavili su se na WSW mnogo stubova dima. Brodovi su se približavali velikom brzinom. Bila je to francuska flota koja je u lovackom smjeru k nama plovila. Ukupno smo ih izbrojali 17-18 neprijateljskih ratnih brodova tipa "Danton", oklopljenih krstarica pracenih od nekoliko flotila torpiljera i koji su, koliko sam mogao zapaziti, jednovremenim zaokretima bili napravili liniju: brod za brodom prema rtu Oštra. Krstarice i torpiljarke zauzimaju istureni položaj. Radiografski izvještavam odmah komandu pete divizije o opažanju neprijatelja i poslednji radiogram je glasio: "17 neprijateljskih jedinica gone "Zentu". Neprijatelj je pokušao mada bez uspjeha da omete našu vezu".

Razarac "Ulan" nastojao je da umakne najvecom mogucom brzinom. Malo kasnije, cim je borba zapocela, vidjeli smo ga poslednji put, od prilike na tri morske milje, kada je još neoštecen izmakao paljbi odgovarajuci vatrom. Kasnije sam vidio da smo opkoljeni, ali je naša najveca brzina nedovoljna da se probijemo, promijenio sam put i smjer na Kastel-lastvu. Namjera mi je bila da se, prihvacajuci borbu, dohvatim Boke, a istovremeno da dodem bliže obali, kako bi pružio što manje vidljivu metu, a omogucio posadi priliku za spasavanje u slucaju ako budem prisiljen da brod potopim. Ako ovaj pokušaj ne bi uspio, odlucio sam da pružim otpor do uništenja. Neprijateljska flota vec je stigla na 10-12 hiljada metara blizine. Na admiralskom brodu bila je izvješana jedna upadljivo velika krmene zastava.

Pet ranije opaženih brodova prikljucili su se u meduvremenu pozadini. Po siluetama mogli su pripadati britanskim oklopljenim krstaricama tipa "Inflekxible". Opazili smi zastavne signale, i paljenje dvaju topovskih metaka koja nijesmo mogli vidjeti gdje su pali. Smatrao sam to kao znak za predaju i odgovorio isticanjem male zastave parade i veike svilene pocasne zastave. Odmah zatim oko 9 casova, poceli su tri od cetiri bojna broda (tipa-drednought) da gadaju na nas sa topovskih kula. Prvi dvohitac prebacio je, drugi podbacio, a treci je dospio do pramca zasuvši prednji dio broda i most jednom granatom i pojedinim rasprsnutim komadima. Metci su nam izgledali kao teške upaljene granate kalibra 305 mm. Sad je slijedio pogodak za pogodkom. Udaljenost od neprijatelja se smanjivala 10 na 9 hiljada metara. Naredio sam da se otvori vatra na admiralski brod. Prvi naši metci bili su kratki, ostali bolji, ali još preslabi za naš srednji kalibar.

Rasprsnuti komadi jedne neprijatenjske granate, koja je eksplodirala u mašinskom prostoru, prekinuli su desni provodnik pare ubivši rukovodioca mašine Fridrika Rotera ,kao i skoro sve osoblje koje se nalazilo u mašinskom prostoru. Obje mašine postale su neupotrebljive. Brod nesposoban za manevrisanje pružao je neprijatelju nepokretnu metu. Sa još preostalom snagom okrenuo sam se tako, da su svi topovi sa desne strane mogli djejstvovati, zatim sam odmah naredio da se vatra pogasi i ventili za sigurnost otvore.

Poslije ovog sudbonosnog pogodka svi su na brodu osjetili šta nam predstoji. Para je pištala na sve strane u mašinskom prostoru i kroz šupljine i obavila brod u oblak. U ovom momentu oficiri, zastavnici i aspiranti pružili su primjerno držanje u borbi i pokazivali posadi kako treba istrajati na svojim borbenim položajima. Naredio sam da se nastavi borba, mada je naša vatra, usled velike udaljenosti, obecavala malo uspjeha, kako bi ostali vjerni casti oružja i tradicijama mornarice, kao i za održati moral posade u ovom beznadežnom položaju. Dalji neprijateljski pogoci proizveli su požar na palubi i baterijama, tako da nije bilo više veze izmedu zapovijednickog mosta i krmenog dijela broda i prisilili me da naredim, da se municione komore poplave sa morem. Pored svih nastojanja prvog oficira, vatra se nije dala više zaustaviti. Sisaljke su zatajili,provodnici za vodu i paru kao i elektricni vodovi razoreni. Novi pogodak u prednji kotlovski prostor prouzrokovao je nagli prodor vode. Mašinskom naredniku Šusu, koji se tu nalazio otpadci od granate odnijeli su obje noge, padajuci uzviknuo je: "Živjele Austrija".

Kad sam uvidio da je kraj blizu, naredio sam da se povjerljive naredbe i tajne šifre bace u mora, da se ispale torpeda i otvore ventili, ali se više do njih nije moglo doci, jedno što nije bilo vremena, drugo što je brod usled jednog pogodka u pravcu vodene linije poceo da tone. Tada sam naredio napuštanje broda. Svi oficiri, zastavnici, aspiranti, pomorski kadeti, mašinski oficir Roter, Bone, Štengel, kao i mornaricki komesar Mikeš pokazali su u borbi hrabrost dostojnu divljenja i hladnokrvnosti. Moja naredenja izvršavala su se vjerni i precizno. Posada je bila mirna i pokazala vrlo dobra, a djelimicno i uzorno držanje, premda je bila u bezizlaznom položaju. Kad sam predpostavljao da su ljudi skocili u more, opazio sam na krmenoj palubi, koju usled plamena i dima nijesam mogao prije vidjeti,pomorskog zastavnika Maksa fon Kramera sa nekoliko ljudi. Radi toga sam plivao natrag, popeo sam se na palubu i napustio brod ponovo tek pred njegovu konacnu propast. Nijesam preplivao ni 100 m. plivajuci, kad se NJ.V.B. ZENTA uzdigla prednjm dijelom, i vijajuci zastavama krmom potonula u dubinu. Ostatak posade plivajuci po moru spontanim "Hura" popratio je potapanje broda.

To je bilo u 9 sati i 40 minuta prije podne. Neprijatelj je tog casa nastavio vatru, a onda krenuo prema jugu. S njegove strane nijesu poduzeti nikakvi pokušaji spašavanja. U vodi se osjecalo udaranje metaka kao jaki elektricni udarci. Najveci dio spasenih stiglo je poslije 4-5 sati plivanja na kopno Kastel-Lastvu. Grupa u kojoj sam se ja nalažio bila je blizu obale spasena mjesnim camcima, koji su vijali zastavu Ženevske konvencije. Pošto nijesmo željeli pasti Crnogorcima u ruke, iskrcali smo se na greben sv. Nedjelje. Goli, malaksali i bez oružja nijesmo mogli, nekoliko sati kasnije, pružati nikakav otpor crnogorskim vojnicima koji su, pod komandom jednog oficira, došli jednim camcem da nas odvedu. Postali smo ratni zarobljenici i bili smješteni u napuštenoj zgradi Stanicne komande, nahranjeni i koliko je bilo moguce odjeveni. Zabranjena nam je bila svaka veza sa spašenom momcadi, a ranjenici su bili, koliko se moglo, previjeni i njegovani. Komandno osoblje, izuzev mašinskog rukovodioca Rotera, i 126 ljudi posade bili su spaseni. Nijesam mogao doznati imena spasene posade, ali sam zamolio crnogorsku Vrhovnu komandu da mi se sva imena spasenih saopšte telegrafskim putem C.K. Ministarstvu, sekcija za mornaricu. Predlozi za odlikovanje slijede, i poseban izvještaj rukovodioca brodske artiljerije sa njegovim opažanjima.

I ako mi nije bilo moguce da u borbi, po pomenutim okolnostima, zadam neprijatelju gubitkr, ipak se nadam da sam u ovoj neravnoj borbi postigao moralniji uspjeh.

Smatrao sam za svoju prvu dužnost da smjelom odbranom, na život i smrt, dam udruženim neprijateljskim snagama saznanje o duhu koji vlada kod C.K. flote, tim više što sam bili prvi brod koji je stajao u neprijateljskoj vatri.

Paul Pahner s.r.
c.k. kapetan fregate"

   
 
  
Deplasman   2000/2670 t
Dužina   96.80 m
Širina   11.70 m
Gaz   4.43 m
Brzina   18 čv
Pogon   8 kotlova Yarrow na ugljem, 2 vertikalne parne mašine, 8560 KS, 2 pogonske osovine

Oklop   Paluba - 25 mm, Kule - 35 mm, Komandni most - 25 mm
Naoruzanje   8 x 120 mm L 47 ŠKODA, 2 x 47 mm L 33 Hotchkiss, 2 torpedne cevi 533 mm
Posada   300 članova
Sudbina: potopljena 1914. godine kod Petrovca n/m, na dubini od oko 70 m

          Шта је било са "Ulanom" је су и њега успјели потопити?

Razarač Ulan je nakon rata predat Grčkoj gde je dobio ime Smyrni. Prodat je u staro gvoždje 1931. godine.

Lake krstarice

Lake krstarice klase Zenta (Zenta, Szigetsvar i Aspern)

Gradnjom prvih bojnih brodova i oklopnih krstarica, nametnula se potreba za lakim izvidničkim snagama flote. Prve takve krstarice bile su Zenta, Aspern i Szigetvar, nazvane po mjestima proslavljenim u bitkama. Ponovno je znakovito da se hrvatski Siget naziva mađarskom inačicom.
ime broda   brodogradilište   postavljena kobilica   porinut   u službi
Zenta   Kontructionsarsenal Pula   -   18.8.1897.   28.5.1899.
Aspern   Kontructionsarsenal Pula   -   3.5.1899.   29.5.1900.
Szigetvar   Kontructionsarsenal Pula   -   29.10.1900.   30.9.1901.

[attachment=1]

Taktičko-tehničke karakteristike

deplasman   standardni 2.200 t / puni 2.670 t
dužina preko svega   96,80 m
širina   11,70 m
gaz   4,43 m
kotlovi   8 x Yarrow loženi ugljenom
strojevi / turbine   2 x vertikalni parni stroj trostruke ekspanzije
osivina / propelera / kormila   2 / 2 / 2
snaga   8,560 KS
brzina   18 čv
bunker   469 t ugljena
oklopni pojas   ?
paluba   25 mm
kule   35 mm
zapovjedni toranj / most   25 mm
glavna bitnica   8 x 120 mm L47 Škoda
pomoćna bitnica   2 x 47 mm L33 Hotchkiss
torpedne cijevi   2 x 533 mm (2 bočno)
posada   300 časnika, dočasnika i mornara
Povijest
   Zenta i Aspern sudjeluju u međunarodnoj intervenciji protiv Boxerskog ustanka u Kini 1901./1902.
   Zenta je potopljena od francuskog sastava 16. kolovoza 1914. pokraj Ulcinja, kao prvi ratni brod K.u.K. Kriegsmarine potopljen u ratnom sukobu.
   Aspern je sudjelovao u napadu na Drač 29. prosinca 1915. zajedno s Helgolandom. U siječnju 1916. bombardira Lovćen. Dne 2. kolovoza 1916. isplovio iz Ðenovića kao akcija prikrivanja stvarne namjere u bombardiranje Molfete s drugim snagama flote.
   Od prosinaca 1917. koristi se kao lučki stražarski brod u Trstu, a od svibnja 1918. kao brod za smještaj u Puli.
   Dodijeljen je Velikoj Britaniji i izrezan 1920.
   Szigetvat provodi proljeće i ljeto 1914. do početka rata na stanici ispred Drača i Valone kao dio međunarodnih opsadnih snaga u zaštiti Albanije.
   Veći dio rata provodi u Puli i u akcijama na Sjevernom Jadranu, posebno u Tršćanskom zaljevu. U prosincu 1917. postaje lučki stražarski brod u Trstu, a od svibnja 1918. brod za smještaj kadeta torpedne škole.
   Dodijeljen Velikoj Britaniji i izrezan 1920.

Proslo je dosta vremena od objavljivanja ovog priloga, medjutim evo jos nekoliko zanimljivosti u slikama.


Prvo, novinska "informacija" NYT nakon sukoba .....engleski razarac pruzio svu potrebnu pomoc i ukrcao 200 mornara sa "Zente?, ......crnogorski strijelci ranili 200 mornara sa brodova (misli se valjda na engleske mornare?), .......pred samim potapanjem komandant "Zente" izvrsio samoubojstvo pucanjem u glavu........

http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9C06E5DB1430E733A25757C2A96E9C946596D6CF

U tom dijelu, realnost je bila sasvim drugacija - crnogorski ribari su naprotiv masovno spasavali i camcima izasli u susret i pomogli brodolomcima.......
....................
Preživeli mornari su, u znak zahvalnosti spasiocima iz Petrovca, podigli crkvicu posvećenu Svetoj nedjelji na ostrvu Katič. Decenijama su svake godine na dan brodoloma paljene sveće. Vreme je učinilo svoje, taj običaj je nestao, a crkva je stradala u razornom zemljotresu 1979. godine. U leto 2006. Franc Mitermajer i Ingelbert Apfeltaler, članovi Udruženja istoričara pomorstva Austrije, položili su vence na ostatke broda. Od tada uveliko i traje priča o tome kako na suvo preneti veliki brod koji je potopljen prve godine Prvog svetskog rata, od čijeg završetka se napunilo upravo devedeset godina.

Preneto sa: Politika ONLINE

Autor: Savo Gregović

objavljeno: 06/12/2008
 
[attachment=1]

Foto: DIVING CENTAR MARINA - Herceg Novi i

Arhiva emisije NA VODI
.................

i nekoliko razglednica "Zente" i "Ulana", razglednice, komandant Pacher i komanda "Zente" u zarobljenistvu.......

[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]
[attachment=5]
top je sa "Szigetvara" - istog modela
[attachment=6]
[attachment=7]
[attachment=8]
[attachment=9]
[attachment=10]





 

Mali prilog

Ulan slikan u Šibeniku. Na tom mjestu je kino '' 20.aprila''.

Evo i od mene dve KuK propagandne razglednice koje su posvećene Zenti

[attachment=1]

[attachment=2]

Lake krstarice građene krajem 19. veka: Zenta, Szigetvar i Aspern. Kada je počeo 1. svetski rad već su bile zastarele.
Zenta je potopljena ispred Petrovca

Laka krstarica Szigetvar

Laka krstarica Aspern

Lovac, svala čast! Brodarski je bolestan, ali dostojno ga zamenjuješ. Nisam ni znao da i ti imaš afinitete prema pomorskoj istoriji.  :super

Volim malo da čituckam - a posebno su mi interesantni ti mađarski sajtovi koji opisuju KuK mornaricu. Ima dosta sete i nostalgije u njima.
Moraš znati da današnji mađari uopšte nemaju osećaj da su i oni nekada imali ''svoje'' more i ''svoju'' mornaricu.

Nije ni čudo što su zaboravili - vidi kako se u Srbiji Mornarica gura u drugi ili treći plan a vreme briše sve ...  :(

Kada smo kod madjarskih sajtova, kvalitetni su i tehnicki dobro uradjeni; posjeduju, vidi se, veliku informaticku bazu do koje su dosli buduci su je "dijelili" sa Becom. Tko zna kakvim su sve kanalima brodski dnevnici (mada ne u potpunosti) stigli do ljudi koji su to pretocili na www, sacuvali od zaborava i omogucili pristup svim zainteresiranima.

Nakon kraja ISR, dio sluzbenih podataka austro-ugarske RM je dospio i u Zagreb i Beograd - medjutim trag im se (bar do sada) - gubi. 

Mislim da je i SMS Szigetvar 2 slikana u Boki ispred Kumbora

Krstarica Aspern na sidrištu.

Evo još dve lepe razglednice  ...


[attachment=1]

[attachment=2]

[attachment=1]

[attachment=1]

Jedan odgovor Jadranu doduše sa velikim zakašnjenjem u vezi podataka o austrougarskoj RM. Toga u Beogradu nema gotovo sigurno. Ono što čudi to je da nema ništa od arhivski građe o austrougarskoj KoV. Krajem I Svetskog rata znam pouzdano da je dosta građe zaplenjeno ali su Nemci tokom II svestkog rata sve to odneli. Posle II svetskog rata vraćena je samo ona građa koja je bila naše provencijencije ali austrougarska ne.
Ovo vrlo pouzdano znam jer sam učestvovao u istrazi povodom afere o povraćaju građe iz Beča posle II svetskog rata. Naše vlasti nisu pokazale nikakvo interesovanje za nju.
Što se tiče literature srpska vojska zalenila ogromnu količinu austrugarske stručne literature pa i JA 1945. godine u Trstu. U Beogradu u CVNDI postoji ogroman broj knjiga i časpisa iz nasleđa biblioteka generalštaba i ministarstva vojnog Srbije i Jugoslavije. Ali mornariče knjige su zapisnički tokom dvadesetih godina izdvojene i predate biblioteci novo formirane Pomorske akadenije u Dubrovniku. Šta se sa njima tamo desilo pojma nemam. Jedino je literatura za rečnu ratnu flotilu završila u Pterovaradinu ali je dana s tamo nema.

Najblize je skoknuti do Beca.

Da li može malo preciznije o literaturi o Rečnoj Flotili???
 U Petrovaradinu ili u Sadašnjem RRF-u?Jer bi se u Flotili  možda uz malo truda i moglo nešto pronaći. A Gde tražiti u Petrovaradinu? Možda u Muzeju grada Novog Sada koji se tamo nalazi?

U dokumentima se navodi da se literatura o rečnoj ratnoj flotili predaje u Petrovaradin reč je bila sasvim izvesno o tadašnjoj komandi RRF Kraljevine SHS. Plašim se da je to razneto tokom II svetskog rata.

evo Asperna i Szigetvara u luci Gallipoli; bili su dodijeljeni Italiji s rokom do kojeg trebaju biti izrezani; u sredini Kaiserin und Konigin Maria Theresia.
[attachment=1]
[attachment=2]

Fantasticno. Kako je lijepo da si pronasao tu sliku.
U Galipoliju smo krcali keramicke plocice za Libiju.
Zene su narucivale po katalogu iz tvornice, a preuzimale su se barkama prilikom prolaza uz zapadni dio jednog otoka :-).

 :)

Zenta

SMS "Aspern".

SMS "Szigetvar".

Dva detalja sa palube SMS "Szigetvar".

[attachment=1]

[attachment=2]

Detalj sa Zente ...


[attachment=1]

[attachment=1]

[attachment=1]

 :zid :zid :zid

Nikad dosta opreza. Jucer sam postavio onog "Szigetvara" i jos pritom na koronaciji Edwarda VII. u Portsmouthu 1902.

I jos lijepo pise na engleskom krstarica ta i ta.

Ali, radi se ne o Szigetvaru nego (pa jos i zastave) holandskoj! krstarici HNLMS Holland, istoimene klase. Eto, i u skupoj publikaciji nadje se koji puta pogreska.

Opreza nikad dosta.

Od mene jedan lijepi "Szigetvar". Mislim da ova nije bila do sada....

Komadant "Zente" prilikom njene posljednje misije, kapetan fregate Paul Pahner u uniformi i "civilki" po izlasku iz ratnog zarobljenistva nakon kapitulacije CG 1916 godine, u drustvu nekolicine svojih oficira i podoficira sa "Zente".

SMS "Aspern".

nastavak na Marinerovu fotografiju istog dogadjaja

[attachment=1]

Dvije propagandne ilustracije unistenja SMS "Zenta".

Jos jedna u crno-bijeloj tehnici.

SMS Zenta u Puli, neposredno prije izbijanja rata.

Razglednica krstarice SMS Szigetsvar  iz 1909. godine ....


[attachment=1]

Lijepa slika Zente.[attachment=1]

Lijepa slika iz knjige Kampfe iz China, Wien 1902. od Th. v. Winterhaldera

Praona na ZENTI radi punom parom.... ;)

Da praona, svaki dobio skafic i prao svoje gace ;)

Neponovljiva vremena romantike.... A sada samo mega jahturine i laundry service po marinama! >:(

Ovo je Pula, ispred Mornarickog kasina, danas Doma HV.

Mornari sa Zente u Kini.

[attachment=1]

[attachment=1][attachment=2]

[attachment=1]

Dvije fotografije SMS "Zenta" koje do sada nismo imali.

SMS "Aspern" u Tivatskom zalivu.

Ova osnovna fotografija Szigetvara postavljena je na 1. stranici. Ovaj autor ocigledno nije bio zadovoljan pozadinom pa je postavio brod medju "otoke".
[attachment=1]

Mislio sam postovati ovu sliku prije dva dana, dakle na 115 godina od porinuća.
Bio sam zauzet pa sam zaboravio... :-[
Dakle 115 godina i dva dana kasnije... Pula, Uljanik, 18.08.1897.
Ekipa u čamcima se izgleda lijepo provodi i ne sluti sudbinu broda koji će postati dom za jastoge i krajnje počivalište nesretnicima koji nisu imali dovoljno sreće

SMS "Aspern"1907 godine.

Dvije fotke sa porinuća SMS "Zenta" iz starog foto časopisa "Nada" Sarajevo. ;D ;D

Jedna lepa razglednica SMS Zenta sa razvijenim jedrima, iz moje kolekcije. Štampana je 1899. godine, putovala iz Kotora 1902. godine.


[attachment=1]

Zenta, pdo jedrima. prvi put vidim ovakvu sliku, da su ovi brodovi imali i jedra za nuždu.

Da li su ovim brodovima jedra služla samo za ''nuždu'', kada im glavne mašine otkažu ili su im povećavale brzinu i smanjivale utrošak goriva prilikom dužih plovidbi.

Verujem, da prilikom borbenih dejstava, u to doba kada su te krstarice bile u operativnoj upotrebi, upotreba jedara više nije dolazila u obzir. Jedra bi u borbi protiv modernog protivnika više smetala nego koristila!

Ovo je moj lični stav - ima li stručnog objašnjenja istoričara?

Pošto je gore reč o slici, a ne o fotografiji Zente, može li biti da je neko dao sebi pesničke slobode, kao što je Zajc na "Jadranu" doslikao papafig, tj. četvrto jedro kao vršno na pramčanom jarbolu. Možda jedara nikad nije ni bilo, sem u mašti umetnika. A jedra tako lepo izgledaju, naročito pod olujnim vetrom. Sem toga, sa takvom kljakavom snasti teško da bi potegla preko tri-četiri čvora. Npr., stari Tegetthoff je ono malo jedara izgubio još u prvoj rekonstrukciji, osamdesetih godina XIX veka.

"Zenta" je sigurno imala jedra, u pocetku pa i kada je bila u Kini 1900. Vidi se kako su lijepo smotana na 1. i 2. krizu prvog jarbola. Sad cu pogledati ako ima podatak kada su maknuta.

U pravu si kumbor, jeste slika ali evidentno je da su jedra postojala.

Meni zvuči logično Lovčevo rasuđivanje oko smanjivanja utroška uglja prilikom dužih putovanja. Krstarice ovog tipa su bile često u prekomorskim misijama, sasvim prihvatljivo zvuči objašnjenje da je to bio dopunski izvor pokretačke snage.

Dobro zvuči ovo objašnjenje, tim pre što su brodovi ove klase i sagrađeni kao prekomorske male krstarice. Veliki doplov bio je od izuzetnog značaja. Ipak, površina jedara na slici je nedovoljna čak i za minimalnu ekonomsku brzinu, sem ako je neko brzinu sličnu kolumbovim karavelama smatrao kao dovoljnu.

Ali vidiš da i na slici loži samo jedan kotao, samo iz prvog dimnjaka ide dim.   ;)

Jedan kotao manje za ložiti dok je povoljan vetar i sa manjim jedrima, prečkama, snastima (koji realno smetaju u borbenim dejstvima), može puno da znači na uštedi uglja pri velikim putovanjima.  

Povrsina jedara je iznosila 585.8 m2 sto i nije zanemarivo. Izgleda da su na jesen 1902.g., prilikom velikog remonta, ipak odstranjena.

[attachment=1]
http://www.modellversium.de/galerie/26-schiffe-ww1/649-sms-zenta-wsw-modellbau.html

http://www.youtube.com/watch?v=dV8EyPFulN8

Zenta je imala četiri kotla. Ukoliko je raspored kotlova bio simetričan, onda je prednji dimnjak opsluživao prednju kotlarnicu sa dva kotla. Određena ušteda je bila moguća pri upotrebi jedara na dužim putovanjima, ali u bilo kakvom sukobu, jedra su svakako bila ubirana, jer bi njihovo razapinjanje samo smetalo tamo gde je bilo potrebno oštro manevrisanje, jer je ionako predstavljalo očiti relikt prošlih vremena.

SMS "Zenta".

Detalj sa SMS Szigetvar, siz i pomoćn artiljerija.

[attachment=1]

Nedjelja je, 29.10.1900.
[attachment=1]

Steta sto nacrt nije jasan
[attachment=1]

Vrlo je jasan crtež, no je malo mutan. Uz nešto želje i kreativne mašte, sve se cifre mogu rekonstruisati.

Umjetnički prikaz krstarice.

Na prvoj fotografiji Aspern prilikom velike parade brodova povodom 300. godisnjice dolaska prvih doseljenika u Ameriku (zajedno s Sankt Georgom)
[attachment=1]
[attachment=2]

Porinuće krstarice Szigetvar.

Uvjeren sam da je ovaj remorker ili neki njegov blizanac postao LR 28 ( sadašnji REX ).

Jedna od krstarica iz klase u doku.

[attachment=1]

Zenta – porinuće na Kaiserov rođendan

Iako se  brod definira kao krstarica, nezina prava klasifikacija je krstarica-torpiljarka. Izgrađena je u Arsenalu u Puli zajedno s još dva broda istih osobina: Aspern i Szigetvar. Kobilica je postavljena 9/8/1896. godine, a porinuće je obavljeno 18/8/1897. godine na Kaiserov rođendan. Njezina je izgradnja dovršena 1/5/1899. godine, a u flotu K.u.K. mornarice je uvrštena 28/5. iste godine.
Njena deplasman je iznosio 2.350 tona (normalni), odnosno 2.530 t pod punim teretom. Preko svega bila je duga 96,88 metara, široka 11,73 m , a gaz joj je iznosio 4,62 metra odnosno 4,81 metara pod punim opterećenjem.
Zentu su pogonila dva parna stroja s četiri uspravna cilindra trostruke ekspanzije koji su izgrađeni u Stabilimento Tecnico Triestino u Trstu, a parom su ih opskrlbjivale osam parnih kotlova tipa Yarrow ukupne snage 8.000 KS. Brod je imao dva vijka s tri lista promjera 3,66 metra. Uz parne strojeve Zenta je imala i jedra ukupne površine 585 četvornih metara.

Pri probnim vožnjama prije isporuke Zenta je razvila brzinu od 21,87 čv pri 184 okretaja, a 1912. godine njena je brzina pala na 17,94 čv. U skladištima je mogla primiti zalihu ugljena od 469 tona.
Cijela serija brodova izgrađena je prema planovima J. Kuchinka, a cijena izgradnje Zente iznosila je 4.20.132 krune.
Zenta je bila naoružana s 8 brzometna topa od 120 mm ( 6 granata u minuti), 2 mitraljeza od 37 mm, 8 topova SFK Škoda od 47 mm, 2 topa SFK Hotshkiss od 47 mm, 2 mitraljeza M/93 od 8 mm i dvije torpedne cijevi od 450 mm. Zapovjednički most bio je zaštićen/oklopljen s limovima od 25 do 50 mm debljine.
Brod je opsluživala posada od 305 članova, a stradala je u akciji 16/8/1914. godine.
Nakon izgradnje u ulaska u flotu Zenta je bila admiralski brod 3. divizije torpiljarske flotile pod zapovjedništvom kontradmirala baruna Rodolfa Montecuccolija.
10/11/1899. godine isplovila je iz Pule na putovanje prema Dalekom istoku kroz Sueski kanal. 11/2/1900. pristala je u Singapuru, a 11 dana kasnije našla se u Hong Kongu. Zbog nereda u Kini zakasnio je povratak u domovinu te je brod ostao u ophodnji duž kineske obale izvršivši više borbenih misija.
3/6. uputila je odred od 73 mornara upomoć gradu Tientsin koji je bio opkoljen, a 7/6 uputila je još 73 mornara s istim zadatkom. Slijedilo je više borbenih djelovanja, a 14/8. Peking zauzimaju saveznici s učešćem posade Zente. U borbama je stradao kapetan fregate Edoardo Thomann di Montalmar.
23/6. Zenta ponovno je u ophodnji duž kineske obale, što se kasnije proširilo na cijeli južni Pacifik sve do 1/10/1901. godine kada je brod usidrio u Puli.
15/10/1902. godine Zenta je ponovno isplovila iz Pule u plovidbi prema lukama Afrike i Južne Amerike. Prošavši Sueskim kanalom oplovila je Afriku prošavši Mozambičkim kanalom, oplovivši Rt Dobre Nade uz zaustavljanje u Cape Townu. Tu je zabilježeno da je 14/2/1903. dezertiralo pet članova posade. Nastavila je plovidbu na sjever uz afričku obalu, a 17/4 isplovljava iz Sv. Helene da bi preplovila Atlantik i 26/4 stigla u Santos. Nakon ticanja luka u Argentini, Urugvaju i Brazilu brod opet preplovljava Atlantik i 6/10/1903. stiže u Trst. Početkom slijedećeg ljeta odlazi na dokovanje, a tom prilikom brod je dobio radio-postaju. Slijede rutinski zadaci s bazom u Trstu.
2/6/1913. na brodu se instalira nova radio-postaja,a od 30/3 do 17/7/1914. godine odlazi na školsko krstarenje Jadranom s podčasnicima.
16/8., na izlazu iz Boke, napadaju je francuske oklopnjače Courbet i Jean Bart s udaljenosti od 10.000-12.000 metara. Zenta uzvraća svojim topovima tek kada je dostigla njihov najveći domet – 9.000 metara. Jedan od prvi francuskih granata od 305 mm eksplodira u strojarnici i brod gubi brzinu i unatoč tome što uspjeva ispaliti čak 120 granata, postaje laki plijen topovima velikog kalibra. više je puta pogođena te tone 5 Nm jugo-jugo-istočno od Petrovca.
Tom prikom je stradalo 174 članova posade, a 144 mornara koji su uspjeli doplivati do obale internirani su u Crnoj Gori. Oslobođeni su tek u proljeće 1916. godine za vrijeme prodora austrougarske vojske na Balkan.

Pramčani top sa Zente u "akciji", ono što me buni jeste mornar koji visi ispred komandnog mosta...

[attachment=1]

Možda je u pitanju školsko gađanje, ali šta radi mornar koji visi na mostu je pravo pitanje ove slike? Zanima me.

I na ovoj fotografiji se vidi isti mornar; vidi se da je osiguran u nekoj vrsti stolice koja se s osiguranjem moze pomicati gore-dolje. Pitanje je do koje visine? Do kosa na jarbolu se moze popeti i stubama...Enigma - za sada.
[attachment=1]

Zanimljivo je da top nema oklopnu zastitu. Vjerojatno je snimljeno iza 1904.g. kada je Zenta imala sudar s trgovackim brodom u Trstu i nakon toga je zamijenjen pramcani top (isto 12cm). E sad da li s identicnim ili bez barbete?
Na podvodnim fotografijama lijepo se vidi top s barbetom (krmeni). Ostalih 6 su bili u potpalublju bez zastite.

http://www.vijesti.me/vijesti/u-cast-100-godisnjice-potapanja-zente-sjutra-ce-ronioci-posjetiti-olupinu-clanak-791110

Kod Petrovca
U čast 100. godišnjice potapanja Zente, sjutra će ronioci posjetiti olupinu

„Zenta“ je 16. avgusta 1914. stradala u prvom sukobu ratnih brodova protivničkih strana u I svjetskom ratu, što ovaj brod čini izuzetno značajnim istorijskim artefaktom
Mješovita crnogorsko-austrijska ekipa sjutra će u akvatorijumu blizu Petrovca sprovesti ronilačku ekspediciju – spuštanje na olupinu austrougarske krstarivce „Zenta“, koja je potonula prije tačno 100 godina. „Zenta“ je 16.avgusta 1914. stradala u prvom sukobu ratnih brodova protivničkih strana u Prvom svjetskom ratu, što ovaj brod čini izuzetno značajnim istorijskim artefaktom.

Mala i stara krstarica pod komandom kapetana fregate Paula Pahnera, koja je toga dana patrolirala pred crnogorskom obalom, naišla je na mnogo nadmoćniji sastav od preko 30 francuskih i britanskih ratnih brodova. Odbivši da se preda, Pahner je hrabro prihvatio bezizglednu borbu u kojoj je „Zenta“ potopljena na oko pet milja zapadno-jugozapadno od Petrovca. Pri tome je poginulo 139 članova njene posade, a 173 na čelu sa Pahnerom, su se spasili i dopali u crnogorsko ratno zarobljeništvo, u kome su ostali do kapitulacije Crne Gore januara 1916.
Ka „Zenti“ će sjutra roniti ekipa predvođena Draganom Gačevićem, iskusnim instruktorom ronjenja i podmorskim istraživačem iz Herceg Novog, a koju pored njega, čine i  dr Ilir Čapuni iz Ulinja i dvojica austrijskih ronilaca, podvodnih snimatelja i stručnjaka za olupine austrougarskih ratnih brodova – Franc Mitelmajer i Jozef Brunker.  
Oni će se spustiti na dubinu od 64 do 72 metra na kojoj leži olupina „Zente“ i pored ostaloga, na njoj će ostaviti vijenac u spomen na članove njene posade, poginule 16.avgusta 1914. u prvom sukobu ratnih brodova na moru u Prvom svjetskom ratu.

„Zenta“ sa svojih 2.543 tone punog depladsmana, 97 metara dužine i 11,7 metara širine, najveći je ratni brod čija olupina leži u vodama Crnogorskog primorja. Današnju ekspediciju na ovu potonulu krstaricu pored ostalih, pratiće i ekipe jedne američke i jedne kineske televizije, a najavljen je i dolazak predstavnika ambasade Austrije iz Podgorice, te stručnjaka američke fondacije „RPM Nautical“ koji već nekoliko godina sa specijalnim brodom „Hercules“ istražuju crnogorsko podmorje.

Na žalost rezolucija je loša...

[attachment=1]

Još jedna animacija o ZENTINOJ opremi za jedrenje...

Animacija SMS ZENTA.

Na žalost jedna mala fotografija Asperna.

[attachment=1]

I jedan dokument sa iste krstarice vezan za neko plaćanje. Kako je moj nemački na nivou filmova o berzanskim transakcijama iz 80-ih  ;D molio bih da nem neko ozbiljan prevede o čemu se radi.

[attachment=2]

Unapred zahvalan. :)

Jedna razglednica.

[attachment=1]

Još jednom Aspern.

[attachment=1]

"Aspern" u Norfolku (Virginia, USA).
Izvorni photo ovdje: Norfolk Public Library.

"Aspern" u Norfolku.

Dizanje školskog torpeda iz mora poslije školskog gađanja
(fotografija iz PM Split)

Jasna fotografija....
[attachment=1]

Szigetvar, opet s misterioznom stolicom ispred komandnog mosta.
[attachment=1]

Ubih se razmišljajući, ali zaista ne razumem za šta bi tu služila ta stolica i mornar na njoj.

Pozdrav iz Pule.

[attachment=1]

Evo jedno pitanje, nije kviz. Zenta je imala dvije torpedne cijevi, ali gdje? Na jednoj slici se vidi cijev s torpedom na palubi, ali nemogu odgonetnuti poziciju. na nacrtima ih nema . Na dvije makete na koje sam naišao na netu ih nema. ?.

Malo me buni ona slika sa TC na palubi. Imala je torpedne cijevi po pramcu bočno, odnosno otvore. Vidljiv je poklopac.[attachment=1][attachment=2]

To je slika sa Szigetvara. Ovaj crtež lansera sam našao uz Zentu, identičan je onima na torpiljarkama i razaračima. To što pokazuješ bi onda odgovaralo, ali znači da je bilo razlika među njima. Manje posla za mene  :angel:

Sve tri su prošle modernizaciju pred rat. Odlikovale su se velikim doplovom, što je dobro bilo za kolonijalnu službu ili pokazivanje zastave na Dalekom istoku.

She was  armed with two 45-centimeter (17.7 in) torpedo tubes mounted in the hull above the waterline. (Bilzer)

Još jedno razmišljanje iz palubnih cijevi bi se ispaljivalo sa 6m visine, kod torpiljarki i razarača je to bilo max  3m.

Kod sva tri krstarice iz klase su se 1906/1907.g. obje palubne torpedne cijevi prebacile u pramcano potpalublje.

Da su krstarice imale palubne torpedne aparate ne znam da li je tačno.  Kod ovog tipa krstarica torpedni aparati bi ispaljivali torpeda oko 6m iznad vode, što po mom mišljenju ne bi išlo, pogotovo ne u toj početnoj fazi upotrebe torpeda. Danas postoje limiti za teška torpeda 3m iznad vode, a za laka torpeda do 5 m iznad vode.
Odakle podatak o uklanjanju palubnih torpednih cijevi?
Možda posle porinuća nisu imale torpedno naoružanje pa je ono ugrađeno kasnije?
Ona slika koja prikazuje aparat na palubi Szigetvara baš ne izgleda naročito kompaktna, izgleda kao da je nastala od dvije slike.

...za Zentu: 1906 - Az orr torpedóvető csövét áthelyezték
za Szigetvar: 1907 - ben áthelyezték a hátsó torpedóvető csövét
za Aspern: 1907 - Áthelyezték az orr torpedóvető csövét

Sigurno je da je "Zenta" do samog kraja imala torpedne cijevi i ispalila torpeda u posljednjoj bitci.

https://www.youtube.com/watch?v=labSJcYLIe0&spfreload=10
Dobra animacija, isto se lanseri nigdje ne vide. Ona bijela maketa je starija verzija bojanja, ako su u početku bile montirane cijevi, trebale bi se vidjeti.
Ups, ispričavam se, stavio sam krivi link.

Mađarski ne razumujem, Zenta je svakako imala torpedne cijevi,vide se i na šemi koju sam postovao, ali u pramčanom podpalublju, kao i ostala dva, nikakvih palubnih cijevi.[attachment=1]
Vidljiv otvor na Zenti ISR
[attachment=2]
i u bijeloj boji se vidi otvor.
[attachment=3]

Evo, prenosim odgovore g. Freivogela u cjelosti.
"E to je dobro pitanje, bilo je svasta. Prema mom zadnjem tekstu i Siecheovim listama i crtezima bile su to dvije nadvodne kalibra 450 mm u torpednim prostorima ispod pramcane palube i pramcanog topa, a imale su kut "svenka" od 21 do 74° od sprijeda prema straga. Prilozit cu i crtez gdje se vide poklopci izlaznih otvora na boku. Ispod topa se vidi kako su cijevi stajale da ne smetaju jedna drugoj."
"Rekonstrukcija je bila na Aspernu ili Szigetvaru, sad sam lijen ustati i pogledati, ali su neke cijevi stavljene na palubu... Poz."
Na skici se vidi smještaj torpednih cijevi i malo čudan način smještaja, nisu bile simetrične. Znači, na palubi ništa.

Lijepo da se dobilo realno stanje; mozda iskrsne jos koja fotografija.

Biće da je ono što sam ja napisao na brodomaketarstvu i ovdje nerealno. Smješno.
A što se tiče rekonstrukcije otvori su pomaknuti prema krmi na početak mosta.

Prevedeno:
za Zentu: 1906 - pramčana torpedna cev je premeštena
za Szigetvar: 1907 - krmene torpedne cevi premeštene
za Aspern: 1907 - pramčane torpedne cevi premeštene

Ovo pomalo nejasno deluje, jer piše da su kod nekih krstarica premštene krmene a kod nekih pramčane torpedne cevi.
Jadrane, bilo bi dobro da mi pošalješ link za tekst odakle si postovao citat, pa ću ga celog prevesti i postovati na forumu. Verujem da će tada biti jasnije.

Lovac, poslati cu link; ovaj tekst (na madjarskom) sam postavio vise radi  ;); postoji i paralelni na engleskom. Nazalost nema nikakvih dopunskih detalja ili fotografija.

Šta reći, najbolje ne komentarisati, žalost u što se Paluba pretvara.

Jedna zalost manje - to je bar lako rijesiti. 

U šta se to Paluba pretvara?

Ako se iz priloženog ne vidi, onda se ne želi vidjeti. Ja se što se tiče mene trudim da budem konstruktivan, ne smeta mi tuđe mišljenje izneseno na osnovu činjenica, ali mi smeta ovakav način, koji ima za cilj podj..... i a priori negiranje svega što se napiše. Toliko od mene i prekidam svaku diskusiju sa moje strane.

OK

Off topic:

zaista mi nije jasno šta je ML-u zasmetalo?!

Jadran je postavio isečak teksta na mađarskom, ja sam se prihvatio da pregledan sajt odakle je on vadio podatke i da prevedem ono što je interesantno. Naravno, i da postujem na Palubu.

Idemo dalje!

Engleski prevod istih rečenica.
http://www.mateinfo.hu/3Cruisers.pdf
Zenta-Her stem torpedo tube was transferred -Az orr torpedóvető csövét áthelyezték
Aspern-Her stem torpedo tube was transferred-Áthelyezték az orr torpedóvető csövét;
Szigervar-Her stem torpedo tube was transferred-ben áthelyezték a hátsó torpedóvető csövét.
Engleski je. pramčana torpedna cijev je premještena.( za one koji ne znaju "stem" je kljun pramac broda)
Iako sam napisao u Brodomaketarstvu, da napišem i ovdje, cijevi su pomjerene, a i otvori, od prvotne pozicije ispod pramčanog topa na početak komandog mosta. To je uostalom jednostavno zaključiti uporedbom slika po godinama.

Engleski prevod i mađarski tekst se ne slažu za krstaricu Szigetvar:
u mađarskom tekstu piše da je premeštena pramčana torpedna cev.

Pročitao sam ceo članak o tim brodovima na mađarskom mornaričkom forumu - odakle su preuzeti podaci, i ništa drugo, osim gore spomenutog ništa više ne piše o premeštenim torpednim cevima.

http://mateinfo.hu/a-index.htm

Na sajtu sam našao sam sledeće podatke za sve 3 krstarice:

Naoružanje:
...........
- 2 db 45 cm-es vízvonal feletti TCS, kétoldalt, 6 db torpedóval (2 komada 45 cm torpedne cevi, iznad vodene linije, obostrano, sa 6 komada torpeda)

Dakle, tamo se uopšte ne precizira gde su torpedne cevi.

Jadranov post (citirano sa prethodnog sajta), koji sam preveo i postovao na forumu, unosi dodatnu zbrku, jer kazuje da su sa dve krstarice torpedne cevi premeštene sa pramca, a sa jedne, torpedna cev je premeštena sa krme. Gde su cevi premeštene, takođe se ne precizira.

Inače, taj sajt je istorijski veoma interesantan, jer detaljno opisuje sve brodove i praktično sva zbivanja gde je AU mornarica učestvovala i gde je sve bila.
Veoma detaljno.
Sajt su oformili i pokrenuli mađarski nostalgičari za ''velikom Mađarskom'', koja dopire do mora!

 

Kad su već naši nezainteresirani, nek barem madžari skupljaju podatke.

Ni oni se baš nisu proslavili, više podataka i fotografija ima ovde kod nas. ;)

Još jedna umetnička impresija o kraju Zente.

[attachment=1]

I jopet...

[attachment=1]

[attachment=1]

Po istraživanjima istoričara, na mirovnoj konferenciji, kada se postavilo pitanje podele AU flote, Kraljevina SHS je u jednoj od varijanti bila zainteresovana za dodelu jedne od ovih kstarica (Szigetvar ili Aspern). Kako znamo, od svega nije bilo ništa.

[attachment=1]

Nadam se da nije bila.
[attachment=1]

Nije. :super

Gde je uslikano?

Zenta u Hong Kongu 1900. godine.

[attachment=1]

[attachment=1]

29.10.1900. Szigetvar pred porinuće.

[attachment=1]

[attachment=1]

Proslava Božića 1915 i motiv sa palube SMS "Szigetvar" 1917. godine.

Vjerojatno nije bila....
[attachment=1]

Uvijek me kopkalo jesu li ime krstarice SMS Zenta i splitske uvale Zenta (u kojoj je danas i istoimena lučica) u ikakvoj vezi. I čini se da jesu, možda malo drugačije nego sam zamišljao.


02.01.2018.

Splitska toponimija: Zenta je bilo ime broda

Evidentno je da ime čuva spomen na veliku pobjedu

Prilog o splitskoj toponimiji Mario Nepo Kuzmanić je posvetio pokojnom profesoru Perislavu Petriću, Splićaninu i Lučaninu, izvanrednom poznavatelju povijesti grada koji je poseban doprinos dao na ovom polju.

O priči o imenu kotara Zenta šjor Nepo je zapisao:

Za lokalitet (uvalu) Zenta se znalo da je u njoj ili nadomak nje bio prije Prvog svjetskog rata usidren austrougarski brod Zenta, ali nije bilo odgovora što Zenta znači.

Primjenjujući interdisciplinarni pristup moj sin Orest Kuzmanić je najprije utvrdio da se mjesto u Vojvodini Senta njemački piše Zenta, te odmah zatim da je kod Sente na Tisi godine 1697. Eugen Savojski na čelu kršćanske vojske do nogu porazio Turke, uspostavivši granicu na Savi i Dunavu. Evidentno je dakle da ime Zenta čuva spomen na veliku pobjedu koja ima vrlo zapaženo mjesto u kršćanskoj rekonkvisti.

dalmatinskiportal.hr (http://dalmatinskiportal.hr/naslovnica)


A evo što na istu temu kaže Wikipedia (link (https://hr.wikipedia.org/wiki/SMS_Zenta)):

Prema istraživanjima splitskog toponomastičara i povjesničara Perislava Petrića, splitska uvala Zenta ime je dobila u spomen na poginule junake s ovog broda. Pretpostavlja da je prvotno ime dobio greben - istaknutu sika u uvali Kalafatiću, a poslije je dobila cijela uvala. Drugi izvori navode da je ovaj brod prije ove bitke dugo vremena bio usidren u ovoj uvali.


Može li netko od naših poznavaoca ove tematike potvrditi (ili demantirati) ova tumačenja?

Gradić Senta, u Vojvodini, na reci Tisi, se na mađarskom jeziku zove Zenta, i piše se tako.
Krstarica je dobila ime po tom gradu.

Sve tri krstarice su dobile ime po bitkama:

Zenta ( Senta) - bitka protiv Turaka kod Sente 11.09.1697.

Aspern - bitka protiv Francuza 21-22.05.1809.

Szigetvar - opsada gradića od strane Turaka 06.08.-08.09.1566

Hvala na odgovorima. Jasno mi je za brod, više me zanimala veza između imena broda i imena splitske uvale.

Na zadatak...prije ili poslije sukoba s talijanskom krstaricom Nino Bixio i torpednim camcima kod Draca.
[attachment=1]

Skica ostataka krstarice Zenta.

[attachment=1]

Je li se do ove skice došlo nakon snimanja olupine broda, od strane ronioca?
Deluje dosta detaljno.
Čudi me da su žičane antene, i sajle za držanje jarbola još u životu.

Ja pretpostavljam da jeste. Nije stajao nikakav opis ispod, već samo ova skica, a ja sam već i zaboravio gde sam je našao.

Aspern u Boki.

[attachment=1]

Szigetvar u doku.

[attachment=1]

Aspern na sidru.

[attachment=1]

Pramčani top, isto Aspern.

[attachment=2]

Sziget je Seget u Hrvatskoj.

"Skoro" da je u HR.  ;D
https://en.wikipedia.org/wiki/Szigetv%C3%A1r

E, *ebga!

Szigetvar.

[attachment=1]

posljednji trenuci Zente

Aspern, na žalost malog formata.

[attachment=1]