PALUBA

Ovi brodovi valjda nisu bili ovdje opisani.

Na početak brod, koji nije služio kao vodonosac u JRM - ali bio takvim u K.u.K. Kriegsmarine:

Wassertender SMS Najade

Istisnina: standardna 370 t, konstrukcijna 554 t, puna 620 t
Dimenzije: 51.4×7.8×3.2 m
Pogon: parni stroj, 3-cilindreni, 2 kotla
Snaga i brzina: 1891 546 iKS = 12 čv., poslije 1.Sv. rata 500 KS = 9 čv.
Naoružanje: ot 1914 2 topa 4.7cm L/44 i 2 mitraljeza
Posada: 2 oficera i 27 mornara (1907)

Brodogradilište: Ferdinand Schichau AG u Elbingu (sada Elbląg u Poljsci)
Novogradnja 448, projekat: Viktor Lollok, trošak: 381 602 krun
Kobilica položena 3. travnja 1891, porinuće 12. kolovoza 1891, stavljen u službu 5. prosinca 1891

Prve putovanje: 19. prosinca 1891 izašao je iz Neufahrwasser (sada Gdańsk-Nowy Port), 21-27. prosinca Frederikshavn (Danija), 2-12. siječnja 1892 Dartmouth, 17-22. siječnja Vigo, 25. siječnja-4. veljače Cartagena, 7-13. veljače Palermo, 16-19. veljače Herceg Novi, 20. veljače 1892 Pula

1897: ukoristen kao školski brod za strojovođe (Maschinenschule)
1898-1908 i 1911: hidrografski brod
Studeni 1918: brod zauzeli Talijani – nije bio stavljen u Regia Marina
Rujan 1923: u Susku – brod je preuzeli Jugoslaveni; stavljen u JKRM kao školski brod Sitnica/Ситница (preuređenje u Tivtu), prvi zapovjednik – kapetan korvete Stjepan Perok, znak – ST/СТ
1924: predan pomorsku akademiju u Gružu
6. lipnja-5. studenog 1925: prve vanjske putovanje u službi JKRM - Krf, Patras, Itea, Pirej, Paros (brod posjetio je grčki premijer general Theodoros Pangalos), Solun, Argostoli i Kefalonija (zapovjednikom broda je bio kapetan fregate Bernhard Jeločnik)
1928-1929: matica za podmornice (Hrabri i Nebojša) u 'Podmorničkoj flotili'
1929: brod i podmornice su posjetile Aleksandriju i Bejrut
17. travnja 1941: zarobljen u Tivtu (posljedni zapovjednik u JKRM – kapetan bojnog broda Branislav Protić)
21. srpnja 1941: stavljen u službu u Regia Marina kao matica za podmornice (Nave appoggio sommergibili) Curzola
Rujan 1943: interniran na Maltu
23. studenog 1943: vraćen JKRM (ponovno kao Sitnica)
9. kolovoza 1945: nazvan Vis (nije sigurno?)
kasnije (kada?): hidrografski brod PB-21 Miner (ПБ-21 Минер)
1962 (oko?): otpisan

Spomenuli smo ih u pomocnim brodovima, ali je bilo malo podataka. Ako imas nesto vise podataka, samo produzi. ;)

Vodonosac Lovćen

Brodogradilište: Ganz és Tsa. Danubius Gép-, Waggon- és Hajógyár Rt. u Porto Ré (Brodogradilište Kraljevica). Specifikacija: 493/561 t, 33.6×7.8×2.9 m, 300 KS, brzina maks. 11 čv. (pust) / 8.5 čv. (pun), posada 20.

Kobilica položena 29.1.1918 za K.u.K. Kriegsmarine, planirovan kao WT.250 (Wassertanker 250, ime provizorne). Završen za JRM u 1932 god. kao Lovćen/Ловћен. U travnju 1941 preuzmen preko Talijana u Šibeniku, poručen u Regia Marina kao vodonosac (Nave cisterna) Cherca. U rujnu 1943. samopoplavljen posadom u Splitu. Podizan poslije rata (ili još Njemcama, ranije?), stavljen u službu JRM kao PV-21/ПВ-21 (Pomoćni vodonosac). Kasnije (kada?) naftonosac PN-13/ПН-13, povučen u 1986.

Osvojeni vodonosci

PV-6/ПВ-6
Detalji nepoznati. U službi do oko 1975. Mozda izgraden poslije rata?

PV-13/ПВ-13 (I)
Bivši talijanski (265 t, 32.1×6×2.2 m, 200 KS = 9 čv.), možda izgrađen u 1925. Valjda njemački 1943-1945. Vjerojatno povučen kratko poslije rata. Oko 1965-oko 1980 u službi je bio drugačiji (nesigurno?) PV-13.

PV-16/ПВ-16 (I)
Bivši njemački tankonosac (361 RT, izgrađen u 1932). Povučen 1969 i predan Mediteranskoj Plovidbi (Korčula) kao Brna. U 1986 predan Atlantskoj Plovidbi (Dubrovnik), godinu kasnije otpisan u “Brodospas“ (Sveti Kajo), rad počet 8. srpnja 1987.

PV-21/ПВ-21
Bivši Lovćen.

PV-1 do PV-5, PV-7 do PV-10, PV-18 do PV-20
Postojanje nepotvrđene?

]Vodonosci osobnoj novogradnji

Tip D-50, izgrađen 1952 u Kraljevici (Titovo brodogradilište), novogradnje 330 i 331, 148 tona. Jedan iz njih u službi kao PV-14/ПВ-14 Meduza/Медуза. Povučen 1986.

Izgrađeni oko 1954. u “Brodosplitu”. 200-250 t (puna 600 t), 44×7.9×3.2 m, 300 KS = 7.5 čv. (1 vijka), doseg 1500 mila, naoružanje 1×20mm M-71, posada oko 15.

PV-16/ПВ-16 (II) Koralj/Кораљ, povučen 1986
Jer PV-16 (I) je bio povučen u 1969, PV-16 (II) vjerojatno ranije imao je drugačiji broj!
PV-17/ПВ-17 Alga/Алга, staje u Tivtu (od 1998 u rezervi)[attachment=2]

[attachment=1]
[attachment=2]
[attachment=3]
[attachment=4]

Izgrađeni oko 1952-1958, vjerojatno tip isti (ili slični) kao PV-16 i 17, možda jedan iz njih evo drugi D-50 (valjda PV-15?).

PV-11/ПВ-11 Bokanjac/Бокањац, povučen 1986
PV-12/ПВ-12 Izvor/Извор, povučen 1986
(nesigurno: možda PV-11 bio Izvor a PV-12 bio Bokanjac?)
/ПВ-15 Jastog/Јастог, povučen oko 1984

Molim, ispravljajte me ako pišem pogrešno (jezik ili informacije). Svake nove slike i dodatki će biti viđeni rado :)

Jedna ispravka:
 Ime "Koralj" je nosio PT61(sluzio sam na njemu!)a ime "Alga" PT62(nas "bliznak")
PV16 nije imao ime samo oznaku!

Hvala! Dakle, zapadni godisnjaci su u zabludi... Mozda stoga i drugaciji vodonosci (PV 11 do PV 15) nisu imali imena?

meni se tu puno toga ne slaže.

Vodonosci su bili i PT71 i PT72("Meduza" i "Jastog").Ovo sigurno znam jer smo bili iz iste jedinice-8 OPOMBr iz Sibenika.Oni su ugradnjom tankova konvertirani u vodonosce a stare oznake su im ostale!

Vodonosac PT-71 je i danas u sastavu HRM, točnije 1. divizijuna Obalne straže RH.

Jedan od vodonosaca. Stara solidna gradnja koja se i danas odlično drži.

Vodonosci su stvarno bili izdrzljivi-stalno su plovili-retko su bili u maticnoj luci!Iako smo bili iz iste jedinice-retko su nam se ukrstale rute! :tOvo je vazilo narocito lijeti-vode nikad dosta,a kad se izracuna cijena kubika vode-bio je to pravi biznis!

Brodovi za prijevoz pitke vode u istoj jedinici bili su PT71, PT 72 i PV 17. PT72 u vožnji s osvježavajućom pjenom pramčanog vala u ljetne dane.

Lijepa i vrlo cista slika brodarski, steta sto mu hvali vrh prove.....

Zapovjedništvo vodonosaca

Prova se nalazi na drugoj stranici. To je stara uređivačka politika Fronta. Malo ovamo , malo onamo, kosa slika, gori, doli odreži, skrati, dodaj. Bolje i ovako nego nikako.
Posada vodonosca na poslu.

Manige ili vodovodna crijeva prenose se na obalu.

PV 17? U moje vreme (1976/77) su plovili PV16,PT71 i PT72!Zanimljivo je da PV17 nisam nijednom vidio-iako smo plovili na ruti Pula-M,Losinj-Zadar-Sibenik-Split-Vis-Lastovo-Ploce-Korcula-Gruz-Zelenika-Tivat-Kotor neprekidno!

Hvala na informaciji PT 61. Evo mali članak o Meduzi.

Sjeća li se netko PV 16 i zapovjednika Nikole Raičkovića?
[attachment=2]

Ovo je moguće - pregledao sam samo zapadne naslove (uglavnom Jane's), oni mogu se varati. Nažalost neznam i nimam nikakvih knjig o jugoslovenskih brodovima  :-\

Bio sam s Nikolom na DJČ, a kasnije na DBM skupa u kabini. Niđo je bio odličan pomorac i dobar ribar, moga si s njim di oćeš i kad oćeš.

Spasio je bio i neke turiste s PV 16.

Evo uvećanog detalja sa jedne razglednice Korčule .... Razglednica je putovala 1958. godine.

[attachment=1]


Koliko dobro vidim, ovo bi trebao da bude PV 16, ali mi ne liči na brod sa ovih fotografija koje ste ranije postavili u temi ...

Ima nekakvih sitnih razlika ... da li je moguće da je bilo nekakvih preinaka broda?

Našao sam još jednu sa Korčule iz iste godine, isti brod, isti trenutak ... Definitivno je PV 16



[attachment=1]

PV16 je bila dugo u operativi i moguce je da prilikom velikog remonta da dozivi "osvezenja" na izgledu!

 :komp[attachment=1][attachment=2][attachment=3]Pobeže mi PT 21 ,nije mu tu mesto nego u pomoćnim brodovima.Izvinjavam se!

Evo ga PV17 u Kumboru, zapravo u Đenoviću, vezan uz mol ispitne stanice za torpeda. 28.08.2010.

Isti brod u tivatskom Arsenalu, aprila 2007 u "sendvicu" izmedju DBM 241 i CM 33.

PV 17 u tivatskom Arsenalu, jul 2003.

Evo dvije slike od danas sa lansirne stanice u kumboru

Članak o Meduzi.

Ko ima priliku neka baci pogled na HTV1 ,U emisiji more ima mali prilog o vodonoscu u Šibeniku.

poz.

Pomoćni brod vodonosac PV-17

Deplasman:
400 / 725 t
Dimenzije:
44,00 x 8,35 x 4,18 m
Gaz:
-pramac 2,80 m
-krma 3,60 m
Pogon (vrsta i snaga):
-dizel, 1 x 684 kW
Brzina (ekonomska i maksimalna):
7 / 9,5 čvorova
Daljina plovljenja: 2.900 M (ekonomska brzina)
Autonomnost: 10 dana
Broj članova posade: 21
Vrsta gradnje: čelik
Godina i mjesto gradnje: 1952, Rijeka
Utrošak goriva (kg/H):
42 / 64
Naoružanje:
-1 x 40/60mm „BOFORS“
-1 x 20mm M-71
Ratni bojevi komplet:
-40mm metak_______784 kom.
-20mm metak ______2.880 kom.
-PDRB____________32 kom.
Nosivost: 380 tona
Brodske zalihe:
-vode 33 t
-goriva 10,7 t
Mogućnost krcanja:
-380 tona vode
Brodsak sredstva i uredjaji:
-radar „DECCA“ RM-1216A
-žirokompas „ANSHUTZ STANDARD“ VI
-radio prijemnik RD-1
-radio prijemnik RP-1
-radio primopredajnik RUP-12M
-radio telefon UKT-FM 66 / 17

Podatke proslijedio MARINERO,usput evo par jucerasnjih slika istog

Zna li netko sudbinu vodonosca "Izvor"? On nije bio u flotnoj listi JRM, ali je opskrbljivao vodom Goli otok.

Izvor je postao Borak i sad se nalazi na dnu mora s teretom cementa.

Hvala poštovani Brodarski. Postoje li dodatne informacije o tom brodu? Sedamdesetih godina viđao sam ga redovito u Rijeci. Oznaka na dimnjaku bila je sivo-bijelo-siva. Nikad nisam ustanovio koji brodar je imao takvu oznaku.

Oznaka Građevinskog poduzeća Primorje. Bolje rečeno poduzeće uprave Golog otoka. Nekad se brod vodio pod vojnom poštom. Završio je u privatnom vlasništvu i potonuo kod Sestrica u blizini Zlarina uslijed pomaka tereta cementa u vrećama. Sudski spor se možda još vodi zbog mrtvih članova posade. Brod crne povijesti s još crnjim vlasnicima. Od početka do kraja nema svijetlog retka u njegovom životu.
Poznam čovjeka koji ima njegovu zadnju sliku pod imenom Izvor.

 :super  Veliko hvala za slike PV17. Bio sam 1984 - 85 na tom brodu.

Evo još jedna fotka od prekjuče.

Stigla voda; mjestani i turisti odahnuli.
[attachment=1]
[attachment=2]

PV 16 u Šibeniku godine 1975.

Nažalost neki se još nisu riješili "frontovskog" formatiranja uspio sam nekako "skrpati" sliku s dvije stranice, nije baš, ali služi svrsi... ::)


[attachment=1]

U junu 1985 na molu vojnog odmarališta "Komodor"-Perna Orebić, bio je radi popravke privezan jedan vodonosac na kome sam tada proveo ceo dan u razgledanju.Naime taj vodonosac je svaka 2 ili 3 dana donosio vodu za odmaralište i znam da su hotelski majstori (cl. u JNA) pomagali posadi da otkloni kvar.Kako sam poznavao jednog od električara tako sam se i ja iz radoznalosti zatekao na njemu.Pošto mi tad imena brodova nisu bila interesantna ime nisam zapamtio.

Da li se možda radilo o predhodno pominjanom PV 16 ili nekom drugom vodonoscu, da li neko zna da mi kaže?

PV-17, slikano prije dvadesetak dana....

''Slavno propadanje''-žalosno jer za vodonosce uvek ima posla! :pirat :pirat :pirat

[attachment=1]

Vodonosci  koji su bili u Šbeniku u OPB-va su bili kao što je i navedeno PV-16,PT-71 i 72.Na PT-71 bio sam od 1972 do 1975.Zaista se puno plovilo i svi su izbjegavali te brodove.Jedne godine smo bili van matične luke što u malom remontu,a veće dio u plovidbi 27o dana.Pa ti onda poželi takav brod.Ja sam ga volio zbog maritimnih sposobnosti.Ni jedan brod nije tako podnosio more kao on.I evo ga još je živ i aktivan.

Jel ima neko vise informacija o ovom brodu, sada prvi put vidim da je postojao i PV-22.

[attachment=1]

Izvor http://www.telegraf.rs/ (http://www.telegraf.rs/foto/898571-istorija-jugoslovenske-fotografije-vojska-u-objektivu-ive-eterovica-foto)

Sudeći po kapama mornara-negde ''pedesetih'' godina je 22 plovio za JRM :marinero

Sudeći po izgledu bio je jedan od vodonosaca Dalmatinske plovidbe.

Nema ga u godišnjaku 79/80. Mora da je rano otpisan.

Ma, iskopace ga Bili negde, a mi se uopste ne zurimo. :D :D

Neobične misli mi se roje.Po provi i svemu to je Felice.

Brodarski, jel se to meni cini, ili u pitanju je motorni jedrenjak ??

Nije jedrenjak. To je brod od željeza. Kut snimanja je dosta neuobičajen zbog atraktivnosti fotografije. Barem da je snimljen bočno. Ako je Felicio onda je slika starija od 59. godine.

Pa valjda je točno ono šta piše ispod fotografije , "Brač ,Jun 1959"

Pa lijepo vam piše "PV-22", skraćenica PV znači PENIŠA VODE (ili peniša za vodu  ;) ).

Cekaj, zar ovo oznaceno sa crvenim nije jarbol za jedro i precka (ili kako i da se zove) ??

[attachment=1]


Ciro, znam sta znaci PV, ali do sada nisam video fotku ovog broda, niti sam znao da postoji. Sa obzirom da je ovo poprilicno stara fotografija, ne verujem da je neki namenski napravljeni brod za Penusu Vode, vec je najverovatnije neki stariji prilagodjeni brod u toj funkciji.

A možda je to skupljena (smotana) tenda protiv sunca. To mi prije dođe.

Stari as Ćiro ima pravo. To je skupljena tenda.

Prečka ili flok tako se ne mota. Da je prečka, motala bi se oko konopa / čela koje ide od vrha pramca do vrha jarbola (testa de moro?), ovako kako je smotana tenda, liči kao da je smotana oko nekog tankog deblenjaka (buma od prečke), ali samo liči - a nije, već je onako kako kaže Brodarski. Vertikalni stub jeste jarbol, ali ne jarbol jedrenjaka, već običan jarbol parobroda - željezna cev na kojoj su neka navigaciona svetla, ističu se signalne zastavice i kači se svašta nešto što treba.

Nije li oznaka "P" - pomoćni?

Ćiro ovde koristi termin u nazivu broda koji se više ne koristi, mada je po meni ispravniji. Peniša je naziv preživeo iz KJRM, od francuskog peniche - pomoćni brod. Od pedesetih godina ustalilo se novo tumačenje "P" - pomoćni. PV = pomoćni vodonosac. А može i peniša vode, ja se ne protivim. 8)

Stariji naraštaji rođeni u kraljevini i carevini koristili su naziv peniša. Peniša vode, nafte itd. Tako su govorili moj otac i njegova ekipa. Mi mlađi smo koristili naziv pomoćni. Odavno nisam čuo riječ peniša u svakodnevnom govoru.

Pa covek se uci dok je ziv, a ja sam ipak kopnena zivotinja, takozvani prasinar. :D :D

Pa da se još jednom javim, poslije ove i nadasve korisne i ispravne diskusije.  :klap :klap

Pa šta mislite drugari, odakle da Ćiro koristi termin "peniša", a niti je bio u JKRM niti u Francuskoj
Mornarici.  :-\

E pa otuda što su se termini "peniša" i "pomoćni" ravnopravno i svakodnevno koristila i za vrijeme JRM.
Jedino zavisno u kom kontekstu se koristilo. Kad je bilo pitanje kom odredu pripadaju ti brodovi, koristio
se termin "odredu pomoćni brodova" i slično. A kad se radilo o pojedinačnom brodu onda se koristio
permin "peniša vode, peniša nafte" i slično. Nikad nisam čuo u slobodnoj komunikaciji da je neko izgovorio
"ovo je pomoćni brod za vodu", uvijek i svi "ovo je peniša vode" itd... :dosada

Eto toliko od mene, inače su prijašnje diskusije bile na nivou i vrlo korisne.... ;)

Ja sam mlad ali se sjećam da su svi sa kojima sam razgovarao nazivali pomoćne brodove upravo onako kako je i Ćiro objasnio.
Za sve brodove kojima je u oznaci prvo slovo bilo "P" (PN PV PT PO) koristili su izraz peniša...

Zvanicno-Pomocni Vodonosac,nezvanicno-ko ga kako okarakterizuje-mi u 8 OPOMBR-"vodonosac"/"pevejac" "pv16" itd i svako je bio u pravu.Samo sam u Lori vidio jednom prave 'penise"/dve-tri/ bez svog pogona,vucenih remorkerom ,kako mi je bjasnio komandant Kuco,na moju znatizelju.Mislim da smo u nekom topicu raspravljali o terminu
"penisa" i da je g.Oricareb sve potenko objasnio,samo ne mogu da se sjetim u kojem topicu,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, :marinero

U MTRZ Sava Kovačević je bila jedna peniša, koja je služila za iskrcaj kaljuža, tankova nafte  i slično. U suštini - plovilo bez vlastitog pogona.

Rade, odovara li jedno od ova dva plovila bez pogona tvom opisu??

Barza_2, samo mi se čini da je bila manjih dimenzija. Ovo oko dimenzija uzmi sa rezervom pošto je bilo davno.

Duzina joj je negdje priblizno sirini malog doka u JBB,dakle nekih 26-27m. Inace prije nego je dobila zelenu boju,bila je neke crnkaste,tako nesto. Sada je u vlasnistvu HEMOSANA- www.hemosan.info

Eve ga!!!

Sa Palube, naravno ;)

[attachment=1]

Evo linka za topik o penišama, klapetama itd...:
https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,20197.0.html

Prva sluba Nikole Raičkovića bila je na PO-53 azadnja na DJČ u HRM.Umirovljen ,živio u Šibeniku ali nažalost izgubio je posljednju bitku sa zdravljem.

U boki 60 i 7o gidina bila su dva vodonosca oznaka PV 24 i 25.Vlado šimić je bio na PV 25 takozvanoj papuči.Imala je dva motora i jedno kormilo tako da je često završavala nasukana jer se nije moglo kad je bila puna kvalitetno upravljati.Poslije nasukivanja na ulazu u  Mljetska jezera dobila je i drugi list kormila.Svako za jedan propeler.Rshodovani i prodani.25.tica je jedno vrijeme bila i tanker nakon prodaje.

Vodonosac.[attachment=1]

Torpedo, ovo nije vodonosac, već PN 12, obalni tanker, peniša nafte, pomoćni naftonosac, kako god hoćete. Inkrman, razoren, pokraden i napušten. U prilogu ponavljam nedavnu fotku, iz malo lepšeg ugla.

To nije PN 12.

Molio bih Te da kažeš onda koji je brod u pitanju, vodonosac nije sigurno, već brod za prijevoz nafte i derivata.

neka ga moderator premesti tamo gde treba. Izvinjavam se.

Je l ovo vodonosac?[attachment=1]

Sad sam proverio na temi o naftonoscima, izgleda da je PN 26.

E, ovo jeste.

To je PV-17,ali prvotna namjena je bila PN.

Jel to zastavnik Vlado Šimić,kasnije gl.brodarski i zamjenik komandanta na PT61,kad sam ja bija na njemu-1975-77? :marinero

Da to je vodonosac preuredjen iz peniše nafte.Svi vodonosci su prije imali druge namjene.

Da to je isti taj zast.I kl Vlado Šimić.

Evo slike PV-15 u Tivtu sa PR-53 i PO-53
[attachment=1]

Sjajno. :klap :klap :klap

Momo,VLADO Šimić sada je prijatelj foruma Paluba.Znaci kontakt je moguć preko palube.pozdrav.

To je PV 15 ex Hertha i budući Bok.

Pogrešno,PV-14 je postao Bok a PV-15 je prodan Sudanu.

Hvala na ispravci. Onda je ovaj PV 15 građen u Rijeci odmah iza rata.

Neznam ali ču pitati V.Šimića čovjek je živa enciklopedija što se tiče pomočnih brodova (crne flote).

Ispravka PV 14 i Pv 15 izgrađeni su u Kraljevici kao i LR lučki remorkeri.

Hvala. Poslao sam mu pp i pozdravio. Još čekam odovor.

Kako se V.Šimić malo koristi kompjutorom nazvat ču ga da pregleda poruke i da se javi prije odlaska u Grebašticu.

[attachment=1]

LPB

Jedan stariji članak ;

[attachment=1]

I jesu bili najdraži gosti. Jednom smo se posle neke vožnje vezali na nekom od otoka, da sačekamo veče pa da prebaziramo u Češku vilu.
Naš TČ je bio vezan u gradskoj luci i ceo dan niko se nije pojavio ni da nas pogleda. Predveče na molu gužva narod se okuplja,
razmotavaju se creva i eto PV se pojavljuje i vezuje uz aplauz. Posle iskrcavanja vode, muzika posluženje i to gala. Doduše i nas su tada pozvali da se pridružimo. Ali da nije bilo PV ostali bi na kuhinji našeg kuvara.

I da je to bila crna flota !?! Najviše se plovilo tamo i najviše koristnih zadataka se izvšavalo !!
Živeli pomočni brodovi sa MANDALINE !!!!!

To nikad nije bila crna flota. Radili su momci kao pčele. I sećam se malog remonta u Šibeniku, kada smo odlazili kod njih
na večere i provode. Uek je bilo lepo naći se sa tim narodom. Više sam se obeadovao Meduzi kada nam je donela cigare
na sidrište nego da mi je došao rođeni otac.

Znam ja to, da su posade bile vredne i brodovi ispravni. Bio sam na Mandalini - kulinama i uvjerio sam se u to. Ali neki su jih zvali crna flota.

"Bela flota" koja je vozila admirale i njihove goste i "crna flota" koji su radili kao crnci. U čemu je problem?

Naziv kao pogrdni je počeo kružiti iz sastava flote kao elite.Prvo je taj naziv bio s razlogom jer su brodovi vozili na paru i krcali ugljen kao pogonsko gorivo.Ja sam proveo lijepih i teških 5 godina na Meduzi PT-71.A Mandalina je priča za sebe i preskakanje žice za otić napiče u gostionu,neznam kako se zvala.

I meni je poznat naziv "Crna flota". Tako sam je i ja zvao. Stvarno mislim da nije to nikakav pogrdni naziv, kao ni Higinsi (MTOP) koje smo zvali "Kikiriki flota".

U vreme mog kratkog boravka na malom remontu kafana se zvala "kod Bosanke".

U mojoj vojnoj knjižici još čuvam spisak zabranjenih lokala. Spisak je čato po nalogu komandanta 8. MIOZPD pričvrstio svakom mornaru na zadnju koricu vojne knjižice. Bog te sačuvaj ako su te tamo našli od policije, naših starješina ili stvodI.kl Novoselića koji je bio bezbednjak u kasarni Kuline. Ali zabranjeno voće najslađe je !  ;).

A na području mandaline to su bili lokali: - GORDANA
                                                      - M-G MANDALINA
                         

Mi nismo imali takav spisak, ali smo uvek imali na brodu pivo, sokove, ozvučenje, vino i rakija su točeni polutajno.
Tako da je potreba za odlaskom u kafanu bila minimalna. Ja sam sa dvojicom klasića i mojim kapom
(izvanredni starešina i čovek Zoran Troskot u to vreme MT kapetan) odlazio u Vodice i tamo se lepo provodili u kafani Mornar.

Da, ali ona je bila prije ulaza u vojarnu, a ja sam govorio o gostioni na Mandalini povise sidrista 2 I Mtrz.

[attachment=1]

Pomoćni vodonosac PV-11 iz splitskog 22. odreda pomoćnih brodova, leto 1954. (foto: MC Odbrana)

Fotografija je objavljena u knjizi "Jugoslavenska Narodna Armija u Hrvatskoj i Sloveniji 1945. - 1968.", Bojan Dimitrijević, Zagreb, 2017.

[attachment=1]

[attachment=1]

Leto 1980, vezujemo se sa TČ 221 oko 14.00 na nekom ostrvu, zaboravio sam ime, pristan kao iz filma Pad Italije.
[attachment=1] nesto ovako, par zgrada, nigde žive duše.
Dok smo ručali nešto što je naš kuvar, sklepao tokom vožnje, nigde nikog. OKo 18.00 u smiraj
dana, pojavljuju se prvi ljudi, samo nas gledaju i ne prilaze brodu. Posle pola sata uzavrelo ko u košnici. I kreščendo stiže baš
Meduza, donsi vodu. Postavljaju se creva, stolovi, svira loakalni orkestar, na stolovima svega i svačega za posadu Meduze. A mi
iz Ešalona A, neprimetno, uputismo motore i u sumrak isplovismo dalje u noć. Siguran sam da je posada Meduze mnogo bolje
iskoristila toplo veče na Jadranu od nas.

In memoriam



objavljeno na FB grupi JRM (https://www.facebook.com/groups/6338802337/)

Počivao u miru!

Počivaj u miru,u nebesko umjesto morsko plavetnilo...………...…….

Jedan od dva PT-a (71 ili 72) pred porinuće kao novogradnja na navozu brodogradilišta "Jozo Lozovina Mosor" u Trogiru, 1956.godine