iz priloga sedma kora - pravni stručnjak protivi se angažmanu naoružanih zaštitara.
‘Pirate neće uništiti plaćenici na palubi’
Mr. Mišo Mudrić (29), asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na doktorskom je studiju u Hamburgu, najvećoj njemačkoj luci, i to je dijelom utjecalo da detaljnije proučava fenomen privatizacije sigurnosti na moru te fenomen tvrtki koje zapošljavaju privatne vojne zaštitare što služe pratnji brodskih konvoja u opasnim zonama.
- Najpoznatija takva kompanija je “Blackwater”, koja je zbog niza učinjenog promijenila ime u “Xe Services” da prikrije stečeni loš imidž. Aktualni oblik piratstva postoji zadnjih 15-ak godina i to najprije u Indoneziji. Tek s odlučnim akcijama mornarica dolazi do prekida piratstva u Malajskom tjesnacu gdje godišnje plovi 50 tisuća brodova. Adenskim prolazom i uz obale Somalije prolazi 33 tisuće tankera, bulk carriera i ostalih brodova, od kojih se napada između 150 i 350 brodova kojima je uspješna obrana u 78 posto slučajeva! Postotak uspješnih piratskih napada opada zbog nazočnosti brodova iz čak 14 ratnih mornarica.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Mišo Mudrić
Milijunska zarada
Somalija je ogromna šansa za zaradu zaštitarskim tvrtkama?
- Oni vide ogroman potencijal za zaradu, a ugovori su tajni i teško je doznati tko ih je i uz koje uvjete dobio. Dio tvrtki već je ušao u posao: procjena je da se za desetodnevni angažman trojice zaštitara plaća do 25 tisuća dolara, a za deseteročlanu ekipu - oko 100 tisuća USD, iako postoji i dnevna tarifa od 10 tisuća dolara.
Dio zaštitara ima ugovore s osiguravateljima pa brodarima nude popust na osiguranju ako angažiraju zaštitare. Kompanije za osiguranje izdvajaju gotovo 3 milijarde dolara godišnje. Šteta od piratstva kreće se između sedam i 12 milijardi dolara godišnje, a glavninu čine otmice posada, za što prosječna otkupnina iznosi 5,4 milijuna USD. Prije pet godina iznosila je samo 150 tisuća USD.
Otmice su jedina ‘industrija’ u Somaliji?
- Tamo su se u početku lokalni ribari naoružavali da zaštite ribolovni pojas. Primjerice, samo su španjolski ribari dolazili sa 700 koćarica. Druga su strana priče politička situacija i brojni gospodari rata koji financiraju otmičare. Čak i pirat najnižeg ranga po uspješnoj otmici dobije oko 10 tisuća dolara, što je desetogodišnja zarada u toj zemlji. “Biznis” im se isplati pa sami ulažu u nabavu glisera i oružja te žive s vremenom bolje od “dividendi piratskog dioničarstva”.
Je li piratstvo vrsta terorizma?
- U Somaliji postoji skupina koja je po američkoj klasifikaciji teroristička, a ima udjel u piratstvu. Ni jedna zaštitarska tvrtka nije rješenje problema, a piratstvo neće stati ako se pošalje više ratnih brodova. Nedavno su objavljene dvije preporuke o naoružanim zaštitarima te se obalne zemlje pozivaju da usvoje zakone o vrstama, pravima i obvezama zaštitara. Dok Hrvatska ne usvoji te propise, ne možemo govoriti mogu li se na brodove ukrcati pripadnici HV-a ili MUP-a.
Ukrcaj-iskrcaj
Brojne zemlje imaju stroge zakone o oružju na brodu?
- Intencija je da se nakon dolaska u krizno područje zaštitari ukrcavaju, a nakon prolaska zone iskrcavaju. Pomorska organizacija ne zagovara uporabu oružja na brodu, ali traži od država da reguliraju ulogu zaštitara. No, u slučaju napada otvara se nekoliko pitanja, pa i ono ključno: čija je zadnja riječ, vođe zaštitarske skupine ili kapetana? Ako brodari plaćaju vremenski najam, tko odgovara ako zaštitari zatraže promjenu smjera i dužu plovidbu te hoće li osiguranje to pokriti?
NAPISAO I SNIMIO : Ahmet Kalajdžić
‘Gusarski’ ugovori
Brodari imaju i niz specijalnih “gusarskih klauzula”?
- Njima se uređuje odnos brodovlasnika i unajmitelja te tko i do koje mjere odgovara. Iza zaštitarskih tvrtki su jaki “igrači” kojima je dijelom stalo do zadržavanja postojećeg stanja, pa ne poznaju moralne granice. Na konferenciji u Dubrovniku čuli smo da zaštitarske tvrtke zarađuju oko 200 milijardi dolara godišnje, ali ostaje pitanje što će se dogoditi ako te kompanije zaključe da im more postaje i jedan od temelja posla.
Hoće li im biti u interesu da se krizna zona smiri i da se utemelji obalna straža koja će čuvati brodove. Jedna je zaštitarska tvrtka za 2 milijarde dolara dobila posao ustrojavanja obalne straže u Somaliji, ali je pitanje može li se tako važno pitanje prepustiti privatnom interesu.
Izvor :
http://www.slobodnadalmacija.hr/
