Napadi somalijskih pirata

[Solaris]

Sve zbog love 
Tisuću i pol Splićana prijavilo se za rat protiv pirata - dnevnica je 180 dolara; 'Trebaju mi pare za vratit kredit'

Kad bi britanska zaštitarska tvrtka ”Offshore Marine Security” zaposlila sve Splićane zagrijane za borbu protiv pirata u Adenskom zaljevu ili u vodama ispred Nigerije, mogli bismo dobiti nešto što se zove “splitski afrički korpus”.

Naime, nakon što je “Offshore Marine Security” početkom srpnja zatražio svoje buduće zaposlenike u Splitu, njihov službeni predstavnik Igor Duh već je danima zatrpan e-mailovima i telefonskim pozivima.

− Dobio sam više od 1500 poziva i e-mailova. Golem je interes Splićana za oružanu zaštitu na trgovačkim brodovima koji plove opasnim zonama Adenskog zaljeva, Crvenog mora, Arapskog mora, Indijskog oceana te zapadne Afrike − kaže nam Duh, predstavnik Britanaca koji su za sada jedini u Hrvatskoj dobili dozvolu od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ukrcaj oružane pratnje na brodove pod hrvatskom zastavom. Dobra zarada dobar je mamac. Britanci traže Splićane koji su bivši pripadnici Hrvatske vojske ili policajci. Uvjeti su, među ostalim, poznavanje vatrenog oružja, dobra psihofizička kondicija i dobro znanje engleskog jezika.

Avanturisti isključeni

− Avanturizam u ovom poslu nije dopušten, a uvjeti su rigorozni. Od 60 zainteresiranih, koliko ih je, primjerice, nedavno bilo na prezentaciji, samo 10 do 15 ljudi ozbiljno je zainteresirano i može udovoljiti zahtjevima. Jedan je od uvjeta položen brevet iz temeljne pomorske sigurnosti, zatim tečaj za ”ship security officera”, potom slijedi tečaj “maritime secutiry operater”, odnosno upoznavanje s međunarodnim sigurnosnim konvencijama plovidbe i uporabe vatrenog oružja. Nakon što se sve to položi, otvara se mogućnost zapošljavanja u “Offshore Marine Securityju”.

Moram primijetiti da dobar dio Splićana očekuje sve besplatno, “na gotovo” i da brzo i bez puno muke dođu do dobre zarade. Mnogi se ohlade kad im kažemo da tečaj sami moraju platiti − objašnjava Duh, inače bivši konzultat NATO-a u susjednoj BiH. Početničke plaće iznose 180 dolara dnevno, što znači da se u 12 dana plovidbe može zaraditi više od 2000 dolara, odnosno 10.000 kuna. Iskusniji zaštitari zarađuju i višestruko više u dva tjedna plovidbe. Potrebni tečajevi, uz medicinski pregled, ukupno koštaju 7000 kuna, i isplati ih se u samo tjedan dana plovidbe. − Ima li zanimljivih interesanata? − pitamo Duha.

Ekipa sa zidića

− Ima, ima... Doslovce svatko u nas misli da može nositi oružje i ploviti opasnim morima. Nedavno su mi došla dvojica, kao neka ekipa sa zidića. Kažu oni meni otprilike u stilu: “Skupit ćemo svoju ekipu, otić na gusare i bacat bombe kao 91. godine na JNA. Šta nama tko može...” S druge strane, neki bi plovili, a ne znaju ni zucnuti engleski − smije se Duh.

DENIS KRNIĆ

Ivica Vidić: Ne bojim se pirata, a tribaju mi pare za vratit kredit

Jedan od Splićana zainteresiranih za pomorske zaštitare je 45-godišnji Ivica Vidić, pitur, bivši pripadnik 4. gardijske brigade i 113. šibenske brigade.

− Volio bih zaraditi. Imam stambeni kredit koji još pet godina moram otplaćivati, uz to mi je supruga ostala bez posla prije četiri mjeseca. Svakako bih htio zaraditi novac, vratiti kredit prije vremena i mirnije spavati. Nije me nešto posebno strah pirata. Koliko pratim, oni u pravilu ne napadaju brodove. Engleski dobro govorim, znam barati automatskim i poluatomatskim oružjem kratke i duge cijevi. Jedini je problem što se mojoj supruzi Nataši ta ideja uopće ne sviđa − kaže Vidić, nadajući se da će suprugu ipak uspjeti nagovoriti da mu dopusti barem jedan vijađ u piratskim morima.

  SD

[brodarski]

Ovi članci su pomalo senzacionalistički. Javljaju se ljudi s ratnim iskustvom. Ti kandidati imaju preko 40 godina a takva dob nije baš najbolja za poslove zaštitara na moru. Skloniji su ozljedama i bolestima.  Najbolji kandidati su do 30 godina sa iskustvom na poslovima zaštitara.

[Dreadnought]

Ukrajinski parlament odobrio učešće u antipiratskoj operaciji NATO
 

19.09.2013

Ukrajinski parlament je danas na predlog premijera Viktora Janukoviča ratifikovao sporazum između Ukrajine i NATO o učešću te zemlje u operaciji "Okeanski štit" prenele je agencija ROA Novosti.
 
Zajedno sa NATO protiv pirata
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ovu odluku je podržao 331 poslanik od minimalnoio neophodnih 226 glasova. Sporazum predviđa da će Kijev poslati fregatu "Hetman Segajdačni" osnaženu helikopterom K-27 na palubi i grupom specijalaca.

Ukrajina će sebi ostaviti pravo da odredi količinu, vrstu snaga i sredstava koje će uključiti u operaciju, a pre priključivanja specifikacija brodova i spisak osoblja moraju biti dostavljeni NATO. Prema sporazumu, Ukrajina preuzima na sebe sve troškove za učešće u toj operaciji.

U Adenskom zalivu na obalama Somalije, aktivni su takozvani pirati - moderne naoružane grupacije koje se nikom ne podčinjavaju, i koje zauzimaju brodove radi otkupa. Pomorsko piratstvo je u celom svetu uopšte, a posebno u Adenskom zalivu poprimilo razmere prave opasnosti pomorskom transportu.

Borba sa piratima a obalama Somalije se vodi od 2008. godine u okviru vojno-pomorske misije EU "Atlanta" i NATO operacije "Okeanski štit" koja je počela 2009. godine.

Ukrajina je ranije razmenila pisma sa namerama Ukrajine da učestvuje u NATO operaciji "Okeanski štit".

Tanjug

[Solaris]

Uhićen Lajavac - vođa somalskih gusara

Jedan od najozloglašenijih vođa somalskih gusara Mohamed Abdi Hasan, nazvan Afweyne (na somalskom Lajavac), priveden je ovog vikenda u Belgiji, prenosi francuska novinska agencija AFP pozivajući se na pravosudne izvore.

Uhićen je u subotu u zračnoj luci u Bruxellesu, kamo je doletio iz Nairobija. Prebačen je u Bruges, a razlozi njegova putovanja u Belgiju nisu poznati. Pripisuju mu se dvije najspektakularnije otmice modernog somalskog gusarstva: prva u rujnu 2008. - otmica ukrajinskog teretnog broda natovarenog oružjem te dva mjeseca poslije saudijskog tankera Sirius Star s 2 milijuna barela nafte u vrijednosti 100 milijuna dolara.

Dva su broda bila oslobođena u siječnju, odnosno veljači 2009. nakon što su vlasnici isplatili milijune dolara otkupnine. Prema pisanju belgijskog tiska Lajavac je vodio skupinu gusara koja je 2009. otela posadu belgijskog broda Pompei i držala je 70 dana. U siječnju je objavio da odlazi u mirovinu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

HRT

[dzumba]

Како се не зна шта је радио у Бриселу? Па био је на стручном усавршавњу и пријему нових директива.

[Bozo13]

Po nekim verzijama, nagovorili ga da dođe u Belgiju, da če tamo snimati film po njemu...

[Solaris]

Po nekim verzijama, nagovorili ga da dođe u Belgiju, da če tamo snimati film po njemu...

  Izgleda da je to istina.

-------------------

HOLIVUDSKI KRAJ
Neuhvatljivi afrički kralj pirata pao na jeftini mamac: ‘Dođi, snimit ćemo film o tebi’

Mohamed Abdi Hassan slovio je za čovjeka s tisuću života. Uz pomoć milijuna od otkupnina izbjegao je sve pokušaje da ga se privede pravdi. A onda su mu zapadni agenti našli slabu točku: taštinu

Somalac Mohamed Abdi Hassan sa svojim se najbližim suradnikom Tiiceeyem u subotu u Bruxellesu iskrcao s leta iz Kenije, mislio je da ide potpisati unosan ugovor, ali je već na aerodromu uhapšen. Belgijska policija odvezla je dvojac u pritvor u Bruggeu. Optuženi su za sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji i za otmicu posade belgijskog broda-jaružala Pompei 2009. godine, čiju su posadu 10 tjedana držali kao taoce dok nisu dobili otkupninu. Sletjeli su ravno u ruke Belgijcima, zahvaljujući domišljatom planu njihove policije. Velik je to plijen, Mohamed Abdi Hassan, u domovini poznatiji kao “Lajavac”, deset je godina sijao strah po morima Afričkog roga. Oteo je desetke brodova i inkasirao milijune dolara otkupnina. Njegovi su vojnici bili poznati kao okrutni, brzi i beskrajno lojalni gazdi. Hassan je bio somalski gusarski kralj.

Najavio umirovljenje

Adenski zaljev jedan je od vitalnih prolaza svjetske ekonomije. Njime prolaze tisuće tankera i teretnih brodova s high-street odjećom, naftom i elektronskom opremom. Hassan je imao monopol na iznudu na rutama tih brodova. Brodovlasnici i strane vlade znali su za njega, ali kao i drugi šefovi u tom kriminalnom poslu u Somaliji, bio im je neuhvatljiv; prvljavi posao za njega su obavljali drugi. Sve se preokrenulo prije dvije godine, kad je sazvao novinsku konferenciju i došao u odijelu, bijeloj košulji, s tankom kravatom i naočalama sa strogim okvirima, sličniji direktoru korporacije koji najavljuje odlazak u mirovinu nego o brutalnom piratu.

Glavni financijer otmica

Hassan je pred novinarima piratstvo nazvao “prljavim poslom” i rekao kako želi početi raditi sa zapuštenom somalskom mladeži kako ne bi slijedili njegov put. “Ostavio sam se piratstva i uspio na to nagovoriti više mladića”, rekao je Hassan tada Reutersu. “To je rezultat mojih napora tijekom dugog razdoblja. I ti su mladići, poput mene, donijeli svoju odluku. Nismo to napravili jer se bojimo ratnih brodova, bila je to samo naša odluka.”

No, obavještajne službe u zapadnim zemljama nisu mu vjerovale. Piratstvo je skoro tradicija u obalnom pojasu Somalije. Kako je zemlja tonula u kaos i siromaštvo, sve je više ljudi koji su generacijama živjeli od ribarstva morali pronaći nove načine da prežive. Piratstvo je staro, sporadično rješenje, ali pravi je mafijaški biznis postalo tek početkom 1990-ih, kad su se i posljednji ostaci somalske ekonomije urušili u građanskom ratu. Jedan od poduzetnika koji je tada izgubio sve bio je i Hassan. Isprva je sam otimao brodove, ali brzo je zaključio kako mu je bolje organizirati i financirati logistiku. Somalijski pirati su poput narkomafije, dobro organizirani, gotovo korporativno ustrojeni biznis. Skoro svi pirati regrutiraju se u propalim somalskim gradovima, među klincima koji, gladni i bez ikakve perspektive, lutaju ulicama. Zloglasni pirati za te su mladiće heroji, celebrityji. Svi u Somaliji znaju da otmica može donijeti najmanje 2 milijuna dolara, a u nekima su isplaćene otkupnine od preko 10 miljuna. Najveća poznata bila je 13,5 milijuna dolara. Piratima se na licu mjesta isplaćuje postotak od otkupnine.

Postajao sve okrutniji

Kad ih regrutiraju, samo im objasne da će biti bogati, gurnu im kalašnjikov u ruke i ukrcaju ih na gumenjak. Nekad su pirati napadali samo spore, niske brodove, sada napadaju sve. Upadnu na brod, zarobe posadu, natjeraju je da usmjeri brod prema nekom od otoka kraj istočne obale Afrike, i jave kompaniji koliku otpremninu traže. Početna brojka uvijek je između 10 i 20 milijuna dolara, ali u pregovorima se spusti na prosječno 5 milijuna dolara. Primaju samo govovinu i preferiraju dolare, po mogućnosti u novčanicama od 100 dolara. Novac se helikopterom dovozi iznad otetog broda u posebnim vrećama i baca u blizini otetog broda. Pirati ga pokupe i odu. Nakon toga je nemoguće pratiti mu trag. Pregovori obično traju tjednima, neki i mjesecima. Hassan je otmice organizirao kao obiteljski biznis, uključio je i sina, a sada kad se otac povukao, sin nudi usluge posredovanja u pregovorima brodskih kompanija s piratima.

Od 90-tih godina biznis somalskih pirata rastao je dok nije postao globalna prijetnja. Vrhunac im je bio 2011., kad im je isplaćeno oko 160 milijuna dolara otkupnina, 11 posto više nego prethodne godine, svjetsku ekonomiju to je stajalo 7 milijardi dolara. Od 544 otmica brodova koje su te mračne godine prijavljene Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, polovica je bila u istočnoj Africi, gdje su harali somalski pirati. Godinu dana kasnije, njihovih je bilo 60 posto svih otmica. Analitičari su upozorili da će, ako nastave tim tempom, do 2015. iznuđivati 400 milijuna dolara godišnje, a ekonomiju će to stajati 15 milijardi dolara. Brodovlasnici su uzvratili udarac uz pomoć vlada zapadnih zemalja. Kompanije su počele voditi računa o sigurnosti brodova, plaćati naoružanu pratnju, postavljati bodljikave žice, sigurne sobe i vodene topove na brodove te pucati na pirate. Pirati su, pak, postali okrutniji. Nekad bi odustali čim bi s broda bio ispaljen prvi metak, ali sada jurišaju i uzvraćaju vatru, bolje su naoružani i manje spremni čekati na otkupnine. Veliki problem je i khat, biljka s efektima sličnim amfetaminskima, koja se tradicionalno konzumira u Somaliji a posebno među piratima, narod je ne smatra drogom, već nečim svakodnevnim, kao duhan, iako izaziva ovisnost.

  JL

[dzumba]

Као и већина њему сличних преферира славу. И као што обично бива дође им главе. Ипак, бројке (висина плаћенеог откупа и укупне штете) које се наводе, не импресионирају. Тајкуни и крупне рибе организованог криминала у Европи направе већу штету и побију више лица.

[ssekir75]

и не заврше на суду

[Dreadnought]

SAD: Somalijskim piratima 19 doživotnih kazni zatvora


15.11.2013.

Američki sud je danas osudio dvojicu somalijskih pirata na 19 uzastopnih kazni doživotnog zatvora zbog učešća u ubistvu četvorice Amerikanaca na njihovoj jahti u blizini afričke obale. Ovakva presuda garantuje da pirati nikada neće biti pušteni na slobodu.

Somalijski državljani Abukar Osman Bejle (33) i Šani Nueani Šiek Abrar (31) su osuđeni na ukupno 21 doživotnu kaznu zatvora, od kojih će se 19 primenjivati uzastopno, dok je tužilaštvo tražilo smrtnu kaznu, prenela je agencija AP.

Pored optužbi za ubistvo, oni su takođe proglašeni krivima za, između ostalog, kidnapovanje, uzimanje talaca i piratstvo. Prethodno je i Ahmed Muse Salad (27) početkom nedelje dobio identičnu kaznu.

Trojica osuđenih su bili deo grupe od 19 pirata koji su se 2011. ukrcali na jahtu, planirajući da Amerikance odvedu natrag u Somaliju, kako bi za njih mogli da traže otkup u iznosu od više miliona dolara. Njihov plan je propao kad je jahtu počela da prati Američka ratna mornarica.

Kako se jahta približavala obali Somalije, prema američkom razaraču je ispaljena granata, a nakon toga je na jahti došlo do pucnjave. Dok su vojnici američke mornarice uspeli da se ukrcaju na jahtu, četvoro Amerikanaca je već bilo mrtvo.

Vlasnici jahte Džin i Skot Adam i njihovi prijatelji Bob Rigl i Filis Mekej su bili prvi državljani SAD ubijeni u talasu napada pirata u Adenskom zalivu i Indijskom okeanu poslednjih godina.

Tanjug

[pvanja]

Mapa napada pirata

[duje]

Iranska ratna mornarica spasila tanker od napada pirata, inaće iranska mornarica već od 2008. godine štiti brodove od napada pirata.....

Vir: "Obramba" SLO
http://www.obramba.com/

Iranske vojaške ladje rešile tanker z nafto pred pirati

IRANSKA MORNARICA ŠČITI TRGOVSKE LADJE ŽE VSE OD LETA 2008

Iranske vojaške ladje preprečile poskus piratov, da zasedejo iranski tanker za nafto v Adenskem zalivu, je sporočila služba za odnose z javnostmi Iranske mornarice v nedeljo 22. marca 2015.
Enota Iranske mornarice, ki je na območju na misiji za zaščito trgovskih ladij, je prišla v bližini tankerja za prevoz nafte ravno pravi čas, da je odvrnila napad piratov in jih prisilila, da pobegnejo.
Sodobni pirati so iransko ladjo napadli s šestimi gliserji, oboroženi pa bili z brzostrelkami, vendar so se morali umakniti po več urah spopadov. To je bil najhujši spopad med iransko mornarico in pirati, ki delujejo v Adenskem zalivu, poroča iranska tiskovna agencija Fars.
Iranska mornarica izvaja protipiratske patrulje v Adenskem zalivu že vse od novembra 2008, ko so somalijski pirati ugrabili iransko tovorno ladjo ob obali Jemna. Adenski zaliv, ki povezuje Indijski ocean preko Sueškega prekopa s Sredozemskim morjem, je pomemben energetski koridor, še posebej zato, ker po tej poti potuje zalivska nafta v Evropo.

Pripravil: A. Knific, foto: Military Photos, Wikipedia

[pvanja]

Interesantno resenje protiv pirata

http://www.dailymail.co.uk/news/article-2420071/Husband-wife-designers-set-make-1million-plastic-rail-STOPS-pirates-tracks.html

[MOTORISTA]

Somalijski pirati oteli veliki komercijalni brod sa osam članova posade
Tanjug   14.03.2017.

Somalijski pirati oteli su brod za prevoz nafte na somalijskoj obali, saopštili su danas zvaničnici.

To je prvi slučaj otmice velikog komercijalnog broda od 2012. godine, navodi AP. Prema navodima Organizacije iznad piratstva, veruje se da se na brodu nalazilo osam članova posade. Vlasnik broda Aris 13 je kompanija iz Paname Armi Šiping, a njime upravlja Aurora Šip menadžment iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Somalijski pirati izveli su 2011. godine 237 napada na somalijskoj obali i oteli na stotine ljudi.

Izvor: www.blic.rs

[Solaris]

MORSKI TERORISTI NE POSUSTAJU
 09.06.2017.

Broj piratskih napada udvostručen – lani je oteto čak 96 pomorac

Piše Željko Simunić

Pirati Zapadne Afrike ne posustaju u napadima na trgovačke brodove unatoč svim poduzetim mjerama zaštite – stoji u najnovijem službenom izvješću udruge One Earth Future Foundation (OBP).

U 2016. je zabilježeno čak 95 napada na brodove i posadu u Gvinejskom zaljevu, što je dva puta više u odnosu na 2015., kad ih je bilo 54. Naoružani morski razbojnici specijalizirali su se za otimanje članova posade i traženje otkupnine, pa ih rizična zapljena brodova i tereta uglavnom više i ne zanima.

– Lani je oteto čak 96 pomoraca i ta brojka zabrinjava jer je otkup tražen za 44 taoca u 2015. Zato svi zajedno trebamo shvatiti da je to područje i dalje vrlo opasno za trgovačku mornaricu – kažu iz OBP-a. Oni procjenjuju da su pirati tako brodarima prouzročili štetu od 794 milijuna dolara.

http://www.slobodnadalmacija.hr/