Nije izjava predsjednice Kolinde, ali je komentar na njenu ideju o ponovnom uvođenju obveznog služenja vojnog roka....
Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspxČasnici će plaćati i ručak u vojarni
Nemam ništa protiv uvođenja vojnog roka, ali ne znam odakle će se naći novci još i za to, u mojoj se vojarni posljednjih dana priča o tome da bi nam zbog besparice mogli početi naplaćivati i ručak, navodno nekih 16, 17 kuna, tako da mi se priča o vojnom roku baš nekako i ne uklapa u tu ‘financijsku konstrukciju’”.
Ovako nam je najnovije spekulacije o uvođenju vojnog roka prokomentirao iskusni vojni profesionalac (podaci poznati redakciji), koji kaže kako on i njegove kolege osjećaju stalno rezanje obrambenog budžeta. “Ne daj bože da nam se pokvari neko vozilo, da zatreba neplanirani popravak, to je za nas poseban problem”, kaže naš sugovornik.
’Nestali’ 2007.
U Hrvatskoj je obveza redovne vojne obuke ukinuta odlukom Sabora još u listopadu 2007., što se tada u javnosti doživljavalo kao faza integriranja u NATO. No, budući da su se geopolitičke okolnosti u međuvremenu ipak izmijenile, to je aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović tijekom kampanje ponukalo da izjavi kako se “ne smijemo igrati s nacionalnom sigurnošću”, te da treba vratiti vojni rok u nekom obliku. Ročnici bi primali i neku vrstu financijske naknade.
Vojni stručnjaci s kojima smo razgovarali upozoravaju da su elementarne nepogode s katastrofalnim posljedicama, poput lanjskih poplava, ako ništa drugo, dokaz da Oružanim snagama trebaju ročnici jer, ističu, nije uobičajeno da posebno obučeni profesionalni vojnici slažu “zečje nasipe”. O trajanju obuke (zasad se spominju tri mjeseca) i njezinom opsegu i troškovima, saznajemo iz Ureda predsjednice, tek treba povesti raspravu, vodeći računa i o gospodarskoj situaciji.
“Trebamo prije svega donijeti neke strateške dokumente kao što je Nacionalna strategija RH iz koje onda proizlaze planovi o dugoročnom razvoju Oružanih snaga i isto tako, normalno, plan obrane i ostalo što je tu potrebno. Ne radi se ovdje o mišljenju jedne osobe ili mene kao predsjednice, već o odluci koju moramo donijeti svi zajedno”, pojašnjava predsjednica.
Bez komentara
Nedavno su u Ukrajini i Litvi odlučili vratiti vojni rok, što je očita posljedica zatezanja odnosa između Zapada i Rusije (u kojoj je vojni rok također obvezatan), dok ga u Estoniji, Finskoj, Danskoj, Norveškoj, Moldaviji, Grčkoj, Austriji i Švicarskoj nisu ni ukidali. Austrijanci su početkom 2013. na referendumu podržali zadržavanje 6-mjesečnog vojnog roka, dok je Švicarska sličan referendum održala tri puta u posljednjih 25 godina.
Svaki punoljetni Švicarac mora odraditi 18 tjedana obvezne obuke. Većina članica NATO-a okrenula se profesionalizaciji, uz ukidanje vojne obveze u mirnodopskom razdoblju, ali uz mogućnost da se to promijeni.
U Hrvatskoj nešto više od 700 dragovoljnih ročnika prolazi dvomjesečni trening (lani su obuku završile 732 osobe), a nedavno se krenulo i sa organiziranjem pričuvnog sastava.
Iz MORH-a jučer nismo dočekali komentar na temu vojnog roka, no o stavu aktualne vlasti jasno govori i to što se u “Nacrtu prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH 2015.-2024.”, kojeg je Vlada usvojila 26. studenoga prošle godine – obvezatni vojni rok ne predviđa. Do kraja 2017. po istom dokumentu na plaći MORH-a bi trebalo biti ukupno 14.380 djelatnih vojnih osoba i 620 državnih službenika i namještenika, a planira se tek eventualno povećanje broja dragovoljnih ročnika. No, taj plan, jasno je iz izjava predsjednice, ne mora ostati i “sveto pismo”.
“Nemoguće je trenutno, bez ikakvih analiza, decidirano tvrditi treba li nam vojni rok i koliko će nas to stajati. To je inicijativa kojoj još fali sadržaj. No, sigurno je da o toj i drugim vojnim temama treba ozbiljno diskutirati”, tvrdi vojni analitičar Igor Tabak.
Iako je Klement Bakota, čelnik Neovisnog sindikata javne, državne i lokalne uprave, negodovao zbog najavljenog smanjivanja broja službenika u MORH-u, ipak podržava ideju o vraćanju vojnog roka: “Naš obrambeni sustav je devastiran, a okruženi smo sve većim ugrozama. Objekte i časnički kadar imamo, a držim da bi vraćanje vojnog roka koštalo do 20 milijuna kuna godišnje...
HRVOJE PRNJAK
Tomasović: Trebaju nam svježe snage
Inicijativa predsjednice je skoro očajnički potez da se Oružanim snagama udahnu svježa krv, snaga i kompaktnost, kako bi bile u stanju ispuniti sve zadaće koje su im namijenjene, komentira Mario Tomasović, dugogodišnji čelnik splitske Hvidre, inače umirovljeni bojnik HV-a, pripadnik Četvrte gardijske brigade, koji je za “Oluje” bio pomoćnik zapovjednika Zbornog područja Split.
“Pobjednička Hrvatska vojske je još tamo od 2000. godine i ministra Joze Radoša svedena tek na mirovne operacije, zanemarujući dimenziju nacionalne sigurnosti. Zbog toga su otišli brojni časnici koji u OS nisu vidjeli perspektive. I druge vojske članica NATO-a idu u mirovne operacije, ali to im je tek jedna od zadaća, a nama kao da je postala osnovna. Zbog svega toga držim da o ovako važnoj temi treba otvoriti široku raspravu jer nacionalna sigurnost ne može imati stranački ili ideološki predznak, tvrdi Tomasović, podsjećajući na nestabilnost susjedne BiH, u kojoj niču i ekstremističke islamističke skupine, kao i na permanentne prijetnje od strane nekih srbijanskih političara.
Vojna parada uz 20. obljetnicu Oluje
I dok je priča o vraćanju vojne obveze zasad na dugom štapu, vojna parada u povodu 20. godišnjice Oluje je vrlo izvjesna, oko toga se slažu i u Banskim dvorima i na Pantovčaku. Jedino se ne slažu oko toga - tko se prvi dosjetio te ideje. Parada vojnih rodova i tehnike Oružanih snaga trebala bi se održati 4. kolovoza u Zagrebu, dok će se dan kasnije u Kninu upriličiti mimohod postrojbi koje su sudjelovale u Oluji. Iako je o detaljima još prerano govoriti, sugovornici iz vojnih krugova kažu da je tu riječ “o troškovima goriva”, i da nema mjesta pričama o nekoj neprimjerenoj rastrošnosti.
