PALUBA
March 29, 2024, 12:16:31 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 24   Go Down
  Print  
Author Topic: Riječno brodarstvo  (Read 260849 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« on: June 12, 2010, 07:35:06 am »

Kako je do sada pisano samo o morskim brodovima, a sigurno su isto toliko zanimljivi i rječni pogotovo nama s mora, otvaram ovaj topik gdje bi mogli vidjeti istorijat riječnog brodarstva.
Pa da pođemo od prvog srpskog parobroda Deligrad.
Srpsku zastavu dobio je 1862.g, bivajući u ingerenciji Ministarstva finansija, od kada je plovio pod zapovedništvom pomorskog kapetana iz Dobrote /Kotor/ BOŽA RADONIČIĆ.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* deligrad.jpg (202.96 KB, 2143x830 - viewed 618 times.)
« Last Edit: June 14, 2010, 06:26:44 pm by Boro Prodanic » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #1 on: June 12, 2010, 07:54:12 am »

ZAPIS O NAJPOZNATIJEM SRPSKOM PAROBRODU "DELIGRAD"

Ranko Jakovljević

Preovlađuju mišljenja da je brod kupljen u Italiji, te da brodski pogon datira iz 1836.g. Korito je bilo dužine 58 m, širine 7,10 m, visine 2,30 m. Snaga motora iznosila je 100 nominalnih i 650 indiciranih KS /Izvor: Marinko Paunović, Žerdap i Timočka krajina, Zagreb 1970/. Prema Radoju Zečeviću /Brodarstvo i carina na Dunavu, Beograd 2004./, DELIGRAD je imao 450 KS, kasnije mu je pridodato ’’10 malih gvozdenih šlepova ukupne nosivosti 650 tona i četiri drvarice, ukupne nosivosti 200 tona’’

Bio je na čelu plovećeg sastava koji je teglio 8 barži nosivosti 120-150 tona.

Srpsku zastavu dobio je 1862.g, bivajući u ingerenciji Ministarstva finansija, od kada je plovio pod zapovedništvom pomorskog kapetana iz Dobrote /Kotor/ BOŽA RADONIČIĆ. Od 1864. zapovedništvo je preuzeo ALEKSANDAR POZNANOVIĆ. Posadu su činili, između ostalih:

· JOVAN DIMITRIJEVIĆ, krmanoš, rođen 1834, iz Kladova

· JORDAĆIJE GLIGORIJEVIĆ, krmanoš, rođen 1812.g, iz Tekije,

· DUMITRU GLIGORIJEVIĆ, matroz, rođen 1841, iz Tekije,

· ĐORĐE ZDRMBOJ, matroz, rođen 1832, iz Tekije,

· NIKOLA T. DIMITRIJEVIĆ, matroz, rođen 1822, iz Tekije,

· NIKOLA BOJAŠEVIĆ, matroz, rođen 1832, iz Tekije,

· ĐORĐE JORDAĆIJEVIĆ, dumendžija, rođen 1820.g, iz Tekije /Izvor: Popis stanovništva i imovine sreza Ključkog 1862.g, Negotin 2005.g./.

Od 1866. DELIGRAD je u nadležnosti Ministarstva vojnog

Kako se zna, Jovan Dimitirjević, rođen u Kladovu, radio je kao krmanoš kod kapetana Miše Anastasijevića. U zapisu čiji je tekst unet u letopis porečke crkve /’’Baštinik’’ br.8, Negotin 2005/, navodi se da je Jovan Dimitrijević izdao sledeću ’’spomenicu’’:

’’Da sam ja dole podpisani, sa gospodinom kapetanom Aleksnadrom Poznanovićem rodom iz Dalmacije i gospodinom kontrolorom Svetozarom Protićem iz Srbije, 29.marta i 24.aprila1867.godine na srbskom brodu Deligradu, posle predaje u ruke Srbima Beograda grada, svu tursku vojsku u tursku zemlju- mesto Ruščuk, na večito odvezao, koje svima srodnicima i prijateqima na večiti spomen izdaje, Beograd’’.

Ovaj događaj ima veliki značaj za srspku istoriju jer se, kao retko kada, desilo da se mirnim putem, upornom diplomatskom borbom izdejstvuje oslobođenje jakih vojnih postaja od turske uprave.

Uočivši priliku da se iskoristi splet povoljnih međunarodnih okolnosti, kako to Vladimir Jovanović kazuje, srpski kapućehaja u Carigradu Jovan Ristić, nalazio je da bi se Srbija mogla koristiti zabunom u koju je Turska bila dovedena ustankom Krita, i nemoći Austrije da, posle pretprtpljenog poraza u ratu sa Prusijom, pritekne Turskoj u pomoć, pa je savetovao Knezu Mihailu da zatraži da se gradovi u Srbiji oslobode od posada turskih. Knez Mihailo prihvatio je taj savet, te je u oktobru 1866. godine upućen od strane Srbije zahtev da se otomanski garnizoni uklone iz tvrđava u Srbiji.

Iseljenje turskih garnizona i z tvrđava Beograd, Šabac, Smederevo, Soko, Užice i Kladovo, uz asistenciju Austrije, prevashodno je rezultat oglušivanja Srbije o pozive Italije i Pruske za učešće na njihovoj strani u ratu protiv Austrije 1866.godine. Svojom neutralnošću, Srbija je uspela da se otrgne turskih skuta i postane opštepriznati subjekt međunarodnih odnosa toga doba. Tek deceniju ranije oslobođena ruskog protektorata, Srbija se dokazala kadrom da zajedničke garantije evropskih sila po pitanju elemenata njene državnosti, pretoči u aktivnu politiku svoje poptune i konačne emnacipacije /izvor: Ranko Jakovljević, Fragmenti srpske autonomnosti, ’’Baštinik’’ br.2, Negotin 1999.g./.

Događaj odvoženja poslednjih turskih vojnika iz Srbije DELIGRADOM ovekovečio je Ljubomir Nenadović u pesmi nazvanoj po najpoznatijem srpskom parobrodu.

DELIGRAD je bio angažovan za transportno-bolničku službu u Srpsko- turskom ratu 1876.g.

1881.g. knjaževskim ukazom da se pristupi detaljni popravkama DELIGRADA

Od 1889.godine parobrod je vršio redovnu plovidbu na linijama uz srpske obale Save i Dunava.

1890.godine zapovednik DELIGRADA je BOŽA ĐAJA, koji je zajedno sa kontrolorom NIKOLIĆEM izradio plan rada broda i pravilnik o dužnostima članova posade.

1893.godine DELIGRAD je poveren Prvom srspskom parobrodskom društvu.

1895.godine DELIGRAD je u Lincu prepravljen u moderan putnički brod.

Tokom Prvog svetskog rata brod je zaplenjen na Đerdapu od strane autrougarske flote. Tu je bio i potopljen, a potom odvučen u Budimpeštu, gde je opet potonuo. Kako kaže dr.Ivan Đaja, ’’našao je sebi grob u Mađarskoj kao i mnogi naši ratnici’’.

Poslednji dokument o DELIGRADU datiran je 1925. i kaže da se brod nalazi u jednom mađarskom zimovniku.

Do početka Drugog svetskog rata krmeni točak i zvono sa Deligrada bili su izloženi u Sali uprave Srpskog brodarskog društva. /Izvor:Matinko Paunović, Đerdap i Timočka krajina/

Brod koji je nosio ime po jednoj od najvećih srpskih pobeda u Prvom ustanku, svojom istorijom zaslužuje počasno mesto među simbolima srpske državnosti.
http://dunav.istorijasrbije.eu/#post22Share
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #2 on: June 12, 2010, 10:24:59 am »

Pošto je na moru Karađorđe evo ga i na Dunavu. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* brod19320531009750x.jpg (482.2 KB, 750x1878 - viewed 686 times.)
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #3 on: June 12, 2010, 02:20:17 pm »

 Nemam podatke ,a neznam ni da li je ovo brod pod ovim imenom.


* W33 212,12.JPG (137.24 KB, 1024x768 - viewed 406 times.)

* week 41 313.jpg (37.71 KB, 448x336 - viewed 380 times.)

* week 41 329.jpg (351.92 KB, 1280x960 - viewed 397 times.)
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #4 on: June 12, 2010, 02:24:52 pm »

 Evo još i ove slike,možda će neko prepoznati nešto.


* WEEK 6-06 028.jpg (453.76 KB, 1280x960 - viewed 317 times.)

* WEEK 8-06 071.jpg (368.68 KB, 1280x960 - viewed 308 times.)
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #5 on: June 13, 2010, 08:39:57 pm »

Nemam podatke ,a neznam ni da li je ovo brod pod ovim imenom.
  našao sam samo ovo: Prvi putnički brod " Split" napravljen 1898 god.u brodogradilištu Christof Rudholf Werf  Meinz Nemačka za Prvo Kraljevsko Parobrodsko povlašćeno društvo.Kasnije preimenovan u Kralj Nikola.Ispravite me ako grešim.Slike su iz brodogradilišta Kladovo.Da li se brod još tamo nalazi proveriću pošto treba da idem uskoro tamo.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #6 on: June 14, 2010, 09:50:51 am »

KRALJICA MARIJA- parobrod Jugoslovenske rečne plovidbe

Dimenzije: dužina 65,12 metara, širina 6,10 metara, širina preko točkova 12,50 metara
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF4050.JPG (51.88 KB, 800x414 - viewed 750 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #7 on: June 14, 2010, 09:57:39 am »

USPEŠNA MISIJA SPASAVANJA JEVREJSKIH IZBEGLICA

Sa kladovskim kapetanom Steriosom Andrucosom 7.oktobra 1939. brod se uputio u Bratislavu. Tu počev od 14.10. do 20.10 čekaju na ukrcaj Jevreja- 361 putnik i 20 tona tereta. Sutradan brod sa Jevrejima je na jugoslovenskoj granici kod Bezdana. Nakon mnogo iskušenja, kaptean Andrucos uspeo je 25.11.1939. isploviti sa Kraljicom Marijom iz Suline u ušće Crnog mora. Nakon ponoći, 26.11. putnici su prebačeni na prekomorski brod. Poduhvat Kraljice Marije okončan je 26.11.1939. u ranim jutarnjim satima- u 4 časa i 30 minuta.

TRAGEDIJA KLADOVO TRANSPORTA

Kapetan Andrucos sa brodom Kraljica Marija ukrcao je 371 putnika 15.decembra 1939 i prevezao ih do Kladova, gde je on iskrcan po naredbi poslodavca 17.12.1939,a brod sa Jevrejima otplovio je u Prahovo, poslednju srpsku luku. Ostalo je istorija.

Na brodu su bili uglavnom devojke i mladiči iz Hehaluca a vodja puta bio je Arje Adolf Dorfman.

Više u tekstu Zbrinjavanje jevrejskih izbeglica brodom Kraljica Marija, na stranicama ovog sajta

Retrieved from "http://www.elmundosefarad.eu/wiki/wiki/index.php?title=Kraljica_Marija"
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF4052.JPG (86.65 KB, 800x422 - viewed 752 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #8 on: June 14, 2010, 11:35:10 am »

Nemam podatke ,a neznam ni da li je ovo brod pod ovim imenom.
 našao sam samo ovo: Prvi putnički brod " Split" napravljen 1898 god.u brodogradilištu Christof Rudholf Werf  Meinz Nemačka za Prvo Kraljevsko Parobrodsko povlašćeno društvo.Kasnije preimenovan u Kralj Nikola.Ispravite me ako grešim.Slike su iz brodogradilišta Kladovo.Da li se brod još tamo nalazi proveriću pošto treba da idem uskoro tamo.
pp Split ex Car Nikola II [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* nikola.jpg (130.53 KB, 800x600 - viewed 676 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #9 on: June 14, 2010, 11:44:34 am »

Evo još i ove slike,možda će neko prepoznati nešto.
Brod sa dva dimnjaka je Vojvodina. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* vojvodina.jpg (99.91 KB, 782x497 - viewed 487 times.)
« Last Edit: June 14, 2010, 12:00:44 pm by ML » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #10 on: June 15, 2010, 01:47:29 pm »

Još jedan poznat parobrod 1913g izgrađen u peštanskom brodogradilištu i nazvan Una. U Prvom svetskom ratu u austrougarskoj dunavskoj flotili kao naoružani brod. Učestvuje u bombardovanju Beograda. Kasnije mijenjao više vlasnika da bi 1945 kao teretnjak pod Jugoslovenskom zastavom Župa nastavio plovidbu Dunavom. Brod je proglašen spomenikom.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
više slika na http://www.panoramio.com/user/3513175/tags/Parobrod%20Zupa%20u%20Beogradu%20na%20Savi


* parni_teretni_brod_zupa.jpg (110.51 KB, 1024x768 - viewed 451 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #11 on: June 15, 2010, 08:35:06 pm »

Župa ima bogatu istoriju, od 1914 naoružani brod A-U Dunavske flotile, korišten za razne zadatke, bio je i komandni brod minskog diviziona, 1919 pripao Mađarskoj sa imenom Munka, iste godine izgorio. 1920 prenovljen i prodan Rumuniji kao Cozia, 1944 korišten od USSR-a kao minolovac, potopljen na mini kod Starog Slankamena iste godine, 1945 Jugoslovenski kao Župa.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #12 on: June 20, 2010, 08:34:22 pm »

Savsko pristanište, Beograd. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* DSCF4084.JPG (121.85 KB, 800x553 - viewed 347 times.)
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #13 on: July 11, 2010, 05:03:44 pm »

 Evo nekih novijih primeraka rečnih brodova,uglavnom remorkera.


* DSC01363.jpg (243.89 KB, 1024x768 - viewed 484 times.)

* DSC01371.jpg (213.75 KB, 1024x768 - viewed 351 times.)

* Image018.jpg (146.9 KB, 1280x960 - viewed 349 times.)
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #14 on: July 11, 2010, 05:07:29 pm »

  i još!


* Image050.jpg (45.87 KB, 480x640 - viewed 319 times.)

* Picture 039.jpg (208.44 KB, 1024x768 - viewed 436 times.)

* Picture 051.jpg (223.01 KB, 1024x768 - viewed 414 times.)
Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 24   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 23 queries.