PALUBA
March 28, 2024, 10:04:45 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5   Go Down
  Print  
Author Topic: Jahta Dragor  (Read 56154 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #15 on: June 29, 2012, 09:08:17 am »

Sredinom 80-tih rečna jahta "Krajina" je rashodovana sa spiska sredstava RM kao ne perspektivna jer joj je bio potreban detaljan remont, za šta nije bilo ni para a ni interesovanje jer je Maršal J.B.Tito već bio pokojni.Jahta se prodaje "Zlatari Majdanpek" koja je privezala ispred hotela "Jugoslavija" na dunavskom keju kod Zemuna sa idejom da se od nje napravi pokretni prodajni salon za zlatni nakit koji su prodavali sa naglaskom na strane kupce.Inače Tito je na jahti boravio u svega nekoliko navrata.

Kada je "Zlatara" preuzela jahtu uradjen je samo interventni remont pri kom je obnova gornje palube od tikovine urađena loše.Naime prezaptivanje slobodnog prostora između dasaka tikovine umesto prirodnim kaučukom kakvo je bilo pre, urađena je zalivanjem tzv "živom gumom" koja je zbog lošeg kvaliteta uzrokovala prokišnjavanje iste što je potpuno devastiralo enterijer tokom jedne decenije.

Sredinom 90-tih jahtu kupuje konzorcijum domaćih privatnih preduzetnika između ostalih i firma "MAG Intertrejd" sa idejom da se uradi potpuna restauracija, parna mašina zameni savremenim dizel motorskim pogonom sa očuvanom funkcijom bočnih pogonskih lopatica, ugrade sredstva savremene navigacije i sve dovede u izvanredno plovno stanje.Jahta je trebala da i dalje bude na pristanu keja ispred Hotela Jugoslavija u Zemunu.Trebala je da svakodnevno bude brod-restoran a po posebnim aranžmanima plovila bi celim Dunavskim slivom kao turistička atrakcija.

Projekat restauracije urađen je u saradnji sa "SANU" u Beogradu i pribavljena je saglasnost ustanova za zaštitu spomenika kulture.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 446


« Reply #16 on: June 29, 2012, 09:27:02 am »

Алај су је оправили, свака им част!

Како је изгорела, тако и стоји. Рекао бих да је труп у реду, тј. за сада није "отворио воду", а није заливан бетон. "Дие бесте - немачки лимови су најбољи на свету".


* t001-033.jpg (98 KB, 384x256 - viewed 1448 times.)

* t001-032.jpg (109.9 KB, 384x256 - viewed 1147 times.)

* t001-031.jpg (107.31 KB, 384x256 - viewed 1154 times.)
« Last Edit: June 29, 2012, 09:38:23 am by kumbor » Logged
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #17 on: June 29, 2012, 09:31:45 am »

U brodogradilištu "Beograd" pristupilo se restauraciji.Zamenjene su sve trošne čelične ploče oplate korita i palubja.Predihtovana je i zamenjena potrebna stolarija.Obnovljena je metalna ograda na palubama.Na žalost gornja paluba od tikovine predhodno upropašćena kao neupotrebljiva prekrivena je u potpunosti staklo-plastikom zelene boje.Iznad gornje palube postavljena je nadogradnja-nadstrešnica u obliku tende jer je na gornjoj palubi predviđena glavna letnja panoramska bašta.Po projektu trebalo je da se obnove tzv. dva "vlasnička" apartmana i jedan broj od postojećih kabina.Cela jahta je potpuno ofarbana iznutra i spolja.Ugrađen je sistem za grejanje.Od ukupno planiranog završeno je 60% radova i (svi grubi radovi).Započet je rad na enterijeru a u postupku je bila nabavka elektronike,rasvete,upravljačkih sistema,sistema klimatizacije i opreme.Takođe sa unutrašnje strane na srednjoj palubi izrezana su okna sa pancirnim staklom na prostorima bočnih pogonskih lopatica da bi se dobilo na atraktivnosti za putnike koji su mogli da posmatraju okretanje istih.
Zbog prerane smrti usled bolesti oba suvlasnika firme "MAG Intertrejd" projekat se usporava.Da bi se održalo kakvo-takvo finansiranje
započetih radova brod se iznajmljuje filmskoj ekipi Darka Bajića za film "Na lepom plavom Dunavu".Deo enterijera koji je izgradila ekipa filma trebalo je da ostane i za posle.
Čini mi se u Novembru 2006, tokom jedne noći kalorifer koji je ostao uključen izazvao je požar u kome je izgoreo ceo materijal filmske ekipe a i sav enterijer i oprema jahte koja je do tada ugrađena.
Kako producent filma nije izvršio finansijsko osiguranje objekta za potrebe nesrećnih okolnosti nadoknada vlasnicima do danas nije regulisana.
Logged
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #18 on: June 29, 2012, 09:38:25 am »

Što je prourokovalo u potpunosti rad na restauraciji jahte.
Jahta je trnutno u mnogo gorem stanju nego pre početka restauracije i može ponovo da se obnovi.
Trenutno postoji interes više vlasnika-naslednika firme "MAG Intertrejd" da se ista proda ali verovatno da zbog nerealno očekivane cene nije bilo ozbiljnih ponuda.
Jahta je privezana na Beogradskoj obali Save i čeka kupca ali kako od 2006-te nije ništa na njoj urađeno verovatno da rapidno propada.
Kumbor je slikao pa zna da opiše tačnu lokaciju.
Nadajmo se da će se naći nekakav kupac pre nego što zub vremena potpuno učini svoje i jahta ne završi kao sekundarna sirovina.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 446


« Reply #19 on: June 29, 2012, 09:51:52 am »

Što je prourokovalo u potpunosti rad na restauraciji jahte.
Jahta je trnutno u mnogo gorem stanju nego pre početka restauracije i može ponovo da se obnovi.
Trenutno postoji interes više vlasnika-naslednika firme "MAG Intertrejd" da se ista proda ali verovatno da zbog nerealno očekivane cene nije bilo ozbiljnih ponuda.
Jahta je privezana na Beogradskoj obali Save i čeka kupca ali kako od 2006-te nije ništa na njoj urađeno verovatno da rapidno propada.
Kumbor je slikao pa zna da opiše tačnu lokaciju.
Nadajmo se da će se naći nekakav kupac pre nego što zub vremena potpuno učini svoje i jahta ne završi kao sekundarna sirovina.


Brod se nalazi na desnoj obali Save, posle starog žel. mosta, blizu "Gazele". Ne verujem da će se u današnjim uslovima u Srbiji naći zainteresovani privrednik-entuzijasta, spreman da spase ovaj lepi brod.
Logged
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #20 on: June 29, 2012, 09:53:03 am »

U prvoj rečenici predhodnog teksta treba da stoji:
"Što je prouzrokovalo obustavu restauriranja u potpunosti".
Logged
Dreadnought
Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #21 on: June 29, 2012, 11:52:17 am »

Do konačne obnove ćemo sačekati neke bolje okolnosti izgleda, filmadžije su je devastirale značajno.

U nastavku, jedna starija vest u kojoj joj je nešto o istorijatu broda i njegovoj sudbini.



Titova jahta trune na Savi

"Krajina", nekada bela kraljevska putnička jahta "Dragor”, kojom je kraljica Marija iz Rumunije došla u Srbiju napravljena je 1928. godine, a koristila ju je kraljevska porodica sve do 1941. Od 1948. nju je do smrti 1980. koristio Tito. Danas trune na Savi ispod mosta Gazela.

Ovako izgleda "Krajina”, kraljevska i Titova jahta danas
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

"Krajina“ je kasnije je prodata prvo Kombinatu u Majdanpeku, a onda privatniku. Poslednji vlasnik je izvadio parnu mašinu i palube dogradio tako da je potpuno izmenjena prvobitna elegantna linija broda, koji je potpuno izgoreo u požaru 2007. tokom snimanja filma "Na lepom plavom Dunavu”. Njegova olupina privezana je za savsku obalu ispod mosta Gazela.

Istorija pamti još neke čuvene parobrode.

Hroničari su zabeležili da je savsko pristanište bilo okićeno zimzelenim granama i trobojkama, kad je kapetan Stevan Jovanović u novembru 1898. godine dovezao iz Nemačke "Cara Nikolu II”. Ovaj je parobrod bio ponos Prvog povlašćenog parobrodskog društva, i saobraćao je između Šapca, Beograda i Radujevca, tada velikog pristaništa na Dunavu, kao salonski brod.

U vreme sloma 1915. godine naša ga posada sama potapa, ali Nemci brod vade 1917. i remontuju u svojim brodogradilištima, a vraćaju nam ga 1926. po ugovoru o miru. Petnaest godina kasnije ovaj parobrod, nazvan po ruskom imperatoru, opet je u središtu istorije.

"Car Nikola II" na brodogradilištu u KladovuPočev od 1938.godine, naime, hiljade Jevreja tražile su spas bekstvom Dunavom ka Palestini.

Ali poslednjeg dana 1939. konvoj od brodova "Car Dušan”, "Kraljica Marija” i "Car Nikola II” zaustavljen je na rumunskoj granici, a grupa od oko 1.000 izbeglica, docnije nazvana Kladovo transport, zadržana je u Kladovu sve do septembra 1940. Odatle su prebačeni u Šabac, gde su u oktobru ‘41. streljani.

Brod se tada već zvao "Kralj Petar I”, u ratu su ga Nemci krstili "Urfahr“, a posle rata nekoliko meseci je nosio ime "Tito”, pa je onda kao "Split” prevozio putnike između Beograda i Prahova, sve dok ga sedamdesetih nisu usidrili u Beogradu i pretvorili u restoran. Od 1992. je u brodogradilištu u Kladovu. Tamo rđa i trune...
  
"Cara Nikolu II” i još devet brodova Ministarstvo kulture proglasilo je – birokrate kažu "utvrdilo” – za kulturna dobra. Oni po svojim kulturnim, istorijskim, naučnim i tehničkim karakteristikama predstavljaju neprocenjivu zbirku eksponata na vodi, a svaki od tih brodova ima istoriju ne manje zanimljivu od ove ispričane.
  
"Župa“, "Sava“, "Vojvodina“, "Srbija“, "Kovin“, "Kosmaj“, "Pena“ i "Kablar“ ... svaki od njih ima svoju priču. Neki su remontovani i rade, a neki više nisu u funkciji i kao olupine stoje ukotvljene u rečnim lukama.
  
Kad se podvuče crta, najviše je olupina. Mr Gordana Karović iz Muzeja nauke i tehnike kaže da je dobijanje statusa "kulturnog dobra” samo početak i da bi država morala više da učini u zaštiti ovih brodova.

Izvor: vesti-online


* 128602_parobrod-krajina_f.jpg (32.16 KB, 480x290 - viewed 622 times.)
« Last Edit: June 30, 2012, 06:12:47 am by dreadnought » Logged
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #22 on: June 29, 2012, 12:31:06 pm »

Inače u sred jeka propale restauracije sadašnji vlasnici su pokušali da kontaktiraju kabinet "NjKV" Princa A.Karađorđevića sa predlogom za zajedničku saradnju pri restauraciji, u vidu organizovanja akcije prikupljanja sredstava putem humanitarnih manifestacija jer se radi o pokušaju spasavanja tehničkog nasleđa od opšteg dobra.Sve je prošlo bezuspešno.Inače Princu je ponuđeno da za uzvrat koristi jahtu i za potrebe svoje lične promocije.
Logged
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #23 on: July 06, 2012, 02:45:27 pm »

Inače u tekstu pod naslovom " Lađe koje se spremaju da nas napuste " izvesni Zoran Nikolić- piše:

LUKSUZ U PLAMENU

Jahta ima oko 700 kvadratnih metara, tri salona, dva apartmana, 18 dvokrevetnih kabina... Preciznije rečeno, imala je, jer je izgorela prilikom snimanja filma „Na lepom, plavom Dunavu“, pa sada samo njena školjka stoji da podseća na nekadašnju zavodljivost ovog raskošnog plovila.
“Krajina”je najbolji primer kako je u ovom gradu, državi ili na ovom podneblju skoro nemoguće napraviti neki jasan, dugoročan plan. Evo zašto: brod „Dragor“ (kako se lađa zvala do 1941. godine) bio je u službi kraljevske porodice. Dabome, kako se na naše podneblje sunovratio rat, tako je „Dragor“ promenio vlasnika jer je zarobljen u aprilu 1941. godine, a zatim je predat Hrvatskom zapovedništvu rečne flotile u okviru NDH. Ne lezi vraže, ubrzo je ponovo promenio vlasnika i kao poklon stigao u ruke bugarskog cara Borisa. Ni tamo se ne zadržava dugo, već posle monarhove smrti nemačka okupaciona uprava brod prebacuje na gornji Dunav. Tamo je „Dragor“ sačekao završetak Drugog svetskog rata.
U prilično lošem stanju (a šta se drugo i moglo očekivati?), ogromna jahta stiže nazad u Beograd 1946. godine da bi posle dve godine bila osposobljena za plovidbu i vraćena u pristojno i elegantno stanje, kakvo joj i priliči. Današnje ime „Krajina“ poneo je 1951. godine, kada je predat Komandi grada Beograda i od tada je korišćen za potrebe Josipa Broza Tita, sve do njegove smrti 1980. godine.
Posle maršalove smrti, brod je prošao još nekoliko vlasničkih ruku, dokazujući našu malopređašnju tezu da je kod nas nemoguće bilo šta planirati tokom dužeg vremenskog perioda jer se okolnosti stalno i dramatično menjaju.
Požar koji ga je zahvatio 3. januara 2007. godine zapretio je da bi ovakva sjajna lađa mogla zauvek da napusti naš prostor. Od tada je to pitanje otvoreno. Brod se mršti, sve tako garav, i gleda da li će i njegova sudbina biti ovako ružna kao što je ona koja je zadesila parobrod Župu ili nesrećni, betonski Sip.
Bilo kako bilo, pojeo ih je zub vremena. Ali, neko je zaboravio da dragocenosti, baš kao i zlato, vremenom samo dobijaju na vrednosti. Nama to, izgleda, nije bilo važno.

VLASNIŠTVO
Posle Titove smrti, zbog visokih troškova i duge eksploatacije, brod Krajina je 1982. godine ustupljen Izvršnom veću Srbije – Sekretarijatu za turizam i ugostiteljstvo. Ubrzo je prodat zlatari Majdanpek, a restauriran je 1984. godine u brodogradilištu u Kladovu.
Onda dolazi „predtranziciono“ vreme (mada se ni tranzicija nije proslavila), pa zbog nepoštovanja uzansi i kupoprodajnog ugovora između Vojske i basena Bor, IMP Majdanpek, direktno je dovelo do najkritičnijeg momenta vezanog za opstanak samog broda – njegove prodaje kompaniji „Mag intertrejd“. Novi vlasnici izvadili su parnu mašinu, rekonstruisali su dve brodske palube koje, sem toga što značajno odstupaju od originalnih, doprinose i nezgrapnom izgledu koji potire eleganciju koja je do tada krasila brod.
Postavljene su i metalne nadstrešnice što je poremetilo stabilnost broda. Kako bi se povratio balans učinjen je još jedan neprimeren korak – dodati su krmeni i pramčani blisteri. Na kraju, u celosti je zamenjena metalna oplata dna, kao i deo oplate bokova, a umesto spajanja zakivcima, korišćena je tehnika varenja.
Logged
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #24 on: July 06, 2012, 02:48:22 pm »

Kao što se vidi iz novinskog teksta u temi o ŠB "Galeb" , deo vojnog roka na rečnoj jahti Dragor-Krajini sredinom 50-tih služio je i poznati pevač Nikola Karović.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #25 on: July 06, 2012, 03:32:25 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Krajina.jpg (34.2 KB, 800x264 - viewed 542 times.)
Logged
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #26 on: July 10, 2012, 08:30:48 pm »

Još jedan dobar tekst o rečnoj jahti Dragor-Krajini.
(preuzeto sa sajta Politikin Zabavnik)

Pristan na Savi, Beograd. Tik uz Gazelu, već tri godine, na površini bezvoljno pluta gvozdena ljuštura. Izgorela i zarđala. Kostur broda "Krajina" sada je zaštićen samo kao istorijski objekat. I, jedino može da se priseća svojih srećnih vremena kada je služio za ponos kralju Aleksandru Karađorđeviću i potom Josipu Brozu Titu.
Jahta "Dragor" doplovila je u Beograd 1928. godine, kao dragulj obnovljene flote Kraljevine Jugoslavije. U to vreme, nije joj bilo premca, jer je dinastija Karađorđević želela luksuzni brod. Za raskoš na vodi površine od 700 kvadrata, sa tri salona, dva apartmana, 18 dvokrevetnih kabina, kupatilima, radnom sobom i palubom za šetnju, plaćeno je 1,5 miliona maraka u zlatu! Njegov parket bio je od tikovine, a unutrašnjost salona i soba krasila je orahovina sa duborezom.
- Postoje neslaganja istraživača oko ovog broda - navodi kustos Rifat Kulenović o "Krajini". - Neki tvrde da je "Dragor", posle "Krajina", dospeo u Srbiju kao miraz kraljice Marije, rumunske princeze, kralju Aleksandru. Ovaj podatak, međutim, ne može se proveriti u dostupnoj arhivskoj građi.
U posedu kraljevske porodice bio je do 1941. godine, kada je prebačen u novosadsku rečnu flotilu. Vihori rata odvukli su ga u ND. Hrvatsku, da bi odatle došao u Beograd, a potom bio poklonjen bugarskom caru Borisu. Vraćen je u Srbiju tek krajem rata, ali umoran i pohaban. Posle obnavljanja, 1951. godine dobija naziv "Krajina" i služi Josipu Brozu Titu sve do njegove smrti. InačeJ.B. Tito nije baš mnogo plovio ovim brodom čak je za njega izgrađena mnogo novija motorna jahta „Šumadinka“ koja je navodno imala požar pa se posle toga ipak vratio na staru Krajinu ex Dragor.
Broz je „Krajinu“ koristio za obilazak gradova u podunavlju. Putovao je u Kladovo gde je sa ondašnjim Rumunskim predsednikom Georgi Georgi Dežom označio početak radova na hidrocentrali Đerdap. 
1961. godine na Krajini je organizovan prijem za visoke zvanice učesnice konferencije nesvrstanih u Beogradu.
Burni život "Krajine" je tokom 1982. godine ostavljen u amanet vojnoj pošti "2827". Bila je, međutim, preskupa za održavanje, pa je odlučeno da bude pretvorena u Muzej rečnog saobraćaja. Od tada brod je promenio nekoliko vlasnika, da bi ga 1998. kupila beogradska firma "Mag intertrejd".
Novi vlasnici obnovili su brod, uložili bar milion evra i povratili mu stari sjaj. Ali, 2006. godine počela je njegovo poslednje putovanje. Iznajmljen je za snimanje filma "Na lepom, plavom Dunavu", reditelja Darka Bajića. Kvar na instalacijama prouzrokovao je požar 3. januara 2007, a vatra je progutala gotovo ceo brod.
- "Krajina" nije bila pod zaštitom sve dok nije izgorela - kažu u Muzeju nauke i tehnike. - Požar je potom uništio skoro ceo brod. Takav više nije mogao da predstavlja tehničko kulturno dobro. On je, zbog svoje značajne i burne prošlosti, pak, sačuvan da ga vlasnici ne iseku u komade i prodaju kao staro gvožđe. Stoga je "Krajinu", kao istorijski objekat, zaštitio Istorijski muzej Srbije.
Tri godine kasnije, od "Krajine" je ostala samo usamljena konstrukcija. Priča se da vlasnici još nisu uspeli da naplate novac od štete, a pitanje je da li bi ga opet uložili u brod. Alasi koji pecaju svakodnevno pored njega, kao da jedini žale za njim.
Nekad je bio biser ove reke, zastajali su čak i drugi brodovi da bi ga gledali - priča pecaroš Miodrag Stojčevski. - Danas prolaznici sa obale u njega bacaju smeće. Kada se Sava izlila prošli put, "Krajina" je bila dopola u fekalijama. Baš tako se, nažalost, odnosimo prema našoj istoriji.

(„Вечерње новости”)
Logged
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #27 on: July 10, 2012, 08:33:35 pm »

I još par slika.

Diskutabilna je slika koja je podpisana "Rečna jahta Dragor u Boki Kotorskoj" jer navodno njen plitak gaz ne dozvoljava plovidbu po moru a i neki kažu da krajolik više liči na obalu Save ili Dunava.


* Dragor (Krajina) Bokokotorska.jpg (65.16 KB, 404x600 - viewed 438 times.)
Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #28 on: July 10, 2012, 08:34:49 pm »

I još par slika.

Diskutabilna je slika koja je podpisana "Rečna jahta Dragor u Boki Kotorskoj" jer navodno njen plitak gaz ne dozvoljava plovidbu po moru a i neki kažu da krajolik više liči na obalu Save ili Dunava.

Nije Boka, garantujem ti.
Logged
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #29 on: July 10, 2012, 08:37:41 pm »

I još jedna iz današnjih dana.


* Dragor (Krajina) danas.jpg (133.1 KB, 1024x742 - viewed 572 times.)
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 25 queries.