PALUBA
March 29, 2024, 09:09:49 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14   Go Down
  Print  
Author Topic: Putnički brodovi Kraljevine Jugoslavije  (Read 127794 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #135 on: March 06, 2015, 07:21:34 pm »

 Smiley Smiley Smiley
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #136 on: March 06, 2015, 08:31:02 pm »

Te godine je nečiji dida pratija kraljicu po Jadranu. Brod je pristaja u raznim lukama i zaluta je u ovu okićenu zelenilom. Kako kraljevska kuća nije imala prikladnu jahtu unajmljivala je Karađorđa za izlete.
Logged
punta
mornar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 24



« Reply #137 on: March 20, 2015, 12:24:06 am »

Jedan stari film iz filmarchiva Njemačke pod nazivom: Sušak, Crikvenica, Baška, Rab 1937



Srdačan pozdrav !
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #138 on: March 20, 2015, 08:19:59 am »

Te godine je nečiji dida pratija kraljicu po Jadranu. Brod je pristaja u raznim lukama i zaluta je u ovu okićenu zelenilom. Kako kraljevska kuća nije imala prikladnu jahtu unajmljivala je Karađorđa za izlete.

Tu se uvek setim replike iz TV drame ili serije (ne mogu se setiti koje), gde se akteri dijaloga nikako nisu mogli dogovoriti da li se Kraljica iskrcala, ili isprcala.
Logged
punta
mornar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 24



« Reply #139 on: March 20, 2015, 09:25:07 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Morsko prase : Vijesti iz prošlosti
Priredio : Đivo Bašić

Stara gnijezda pomoraca

Mornari s broda koji promiču pored obale - pozdravljaju brodskom sirenom svoja rodna sela kada brod krene na daleko putovanje… Tada sva sela kao da ožive: na prozorima se pojavljuju žene s maramama svih boja i mašu. Djeca s ulice mašu kapama, stariji iz vinograda pozdravljaju…

Generacija smjelih moreplovaca

A kad brodovi plove Korčulanskim kanalom pored sela Kućišta, sirene često pozdravljaju… To mnogi pomorski oficiri [časnici] pozdravljaju jednog svog učitelja, starog 'morskog vuka' kapetana Vicka Šimunkovića (1883.-12.04.1957.) koji je odgojio mnoge generacije pomoraca.

Kapetan Vicko je plovio trideset i devet godina i stotinu trideset i jedan dan… Dvadeset i šest godina je bio komandant brodova. Djed njegov Vicko i otac Petar bili su pomorski kapetani. Njegov sin Aleksandar također je pomorac, komandant jednog našeg ratnog broda.

Ova obitelj daje već i četvrtoj generaciji pomorske kapetane.

Kada mi je kapetan Vicko, (usprkos tome što sam ga, u novinarskoj žurbi, rano digao iz postelje) vrlo ljubazno i vrlo savjesno iznosio koje su obitelji iz sela Kućišta odgojile 'morske vukove', nije mogao izostaviti skoro ni jednu obitelj Kućišta kao i susjedni Orebić i Viganj i ostala mjesta Pelješca - sve su to stara gnijezda vrsnih pomoraca… U Orebićima je živjela obitelj - otac i pet sinova - šest kapetana.

Vukla me zemlja na more

Njega, kapetana Vicka, čuvenog zapovjednika nisu roditelji htjeli dati u pomorce, baš zato što se gubilo vele brodova,a on je bio jedinac u majke… Ali 'barba' Vicko kaže: "Vukla me je zemlja na more…". Poslije osnovne škole, dva razreda realke i jednog gimnazije - Vicko je na silu pošao u mornare… U zanat koji zahtijeva samo smjele ljude…

- Jednom su - veli on - pisali o meni da nisam završio nikakve pomorske škole, zato što nije bilo tada škola… A to nije istina. Škola je tada bilo… Ali ja sam pošao u obične mornare…

Tako je ovaj pomorac prošao život od običnog mornara do kapetana. Prve četiri godine bio je mornar na jedrenjacima… A onda je polagao ispit za poručnički čin - u Trstu. Polagao ga je prije skoro pola vijeka [od 1953.], godine 1904. zajedno s mladim pomorcima koji su završili nautičku školu…

'Barba' Vicko je obišao skoro sve luke svijeta: Indija, Australija, Amerika, Sjeverna i Južna, Afrika, a da i ne govorimo o Europi i Sredozemlju… Sve je to njemu poznato…

Za vrijeme Prvog svjetskog rata proveo je pet godina u Indiji, gdje se zatekao kad je izbio rat. Pored engleskog, talijanskog i španjolskog jezika, tada je 'barba' Vicko naučio i malajski. Meni je kazao nekoliko riječi toga jezika u kojem npr. riječ 'oči' ima naročito značenje. Za 'oči' se kaže 'mata'. A policajac na malajskom znači 'mata-mata' - tj. 'dvostruke oči'. 'Ari' znači 'jedan', a za 'sunce' Malajci kažu 'mata ari' (jedno oko).

Stari "morski vuk"je, dakle, imao neobičan, zanimljiv iako vrlo težak život… A sjećanja su mu tako svježa iako ima preko sedamdeset godina! Najvažnije je da kapetan Vicko Šimunković sada piše svoja sjećanja. Preko šest stotina stranica on je već napisao čitkim rukopisom. Pročitao mi je nekoliko divnih stranica, koje sam zabilježio kratko, isprekidano:

Isječak iz zanimljivog dnevnika

'…Suha paluba - mirno spavanje na škuni… Vjetar slab, očekuju se valovi. A rub škune je samo jedan metar visoko nad morskom površinom…

Svi čekaju jake oblake… Atlantik ne zna za doba godine. Kolovoz je, vele, odmor vjetrova, a cikloni su poznati u rujnu. Tišina je znak oluje sa zapada. I evo, more nadolazi. Barometar pada. Polako se plovi. Ponoć je…

Svanulo je, a valovi su već tu. Plovi se iz Gvadalupe…

Zapovjednik škune puni vrećice s dvije litre maslinova ulja. Na vrećicama su rupice da ulje kaplje kap po kap… Vrećice se vežu konopcem dugim dva metra. Objese se na onoj strani broda gdje udaraju valovi… Dvije, tri kapi ulja kapne na zapjenjeni veliki vrh vala i razbije mu barem donekle snagu. Udar mu nije tako strašan kao što bi bio…

Škuna zaranja… Niko ne spava. Malo se govori… Valovi su već strašni, visoki po deset i više metara… Kroz onu malu pomorsku 'kućicu' na palubi ulazi voda. Postelje mornara su napola mokre… Ručka nema, samo suh kruh…
Noć. Bijesni valovi prelijevaju se preko brodića, dižu ga kao da će ga progutati… Ovo je samo početak mornarske karijere…
Oluja popušta… Ljudi se već navikli. Poslije podne vjetar je slabiji… Kuhar se, poslije dva dana, odlučio skuhati nam nešto toplo'.
Stari kapetan se sjeća svih detalja i vrlo lijepo piše… vrijedit će to za nove mlade generacije pomoraca…
A razgovor s njim je pravo uživanje, jer taj čovjek poznaje cijeli svijet. Lijepo je biti pomorac… Putovati našim i dalekim morima…

Mala pouka gusarima

A poslije, kad smo se oprostili i kada me 'barba' Vicko, koji je ovdje u korčulanskom kraju, vrlo popularan, ne samo kao "morski vuk", već i kao dobar čovjek, patriot i frontovac - ispratio do čamca, upita
  • me vozač:

- Je li vam pripovida o susretu s 'Morosinom', znate, onim brodom što je udario u naš brod 'Karađorđe' i toliki ljudi pogiboše…
- Nije…
- E, šteta!

Talijanski motorni brod 'Francesco Morosini' prije II svjetskog rata je održavao neku liniju Jadranom. Pošto je bio brži i jači od mnogih naših brodova, vršio je prave gusarske napade na njih. Pri susretu u našim vodama jurio je na naše brodove koji su se morali na brzinu sklanjati. A jedne godine, negdje kod Šibenika, udario je u naš brod 'Karađorđe' i ubijeno je više stranih i naših turista.
Postoje različiti podaci, pa tako Pomorski godišnjak 1931. godine, str. 213, donosi podatak da su se brodovi „Karađorđe“ i „Francesco Morosini“ sukobili kod otoka Gališnjaka (Galešnjaka-Pašmanski kanal moj ispravak netočnog navoda) 6. VII. 1930., a pritom je „Karađorđe“ imao 5 poginulih i štetu od ondašnjih 6 milijuna dinara. Brod „Karađorđe“ Jadranske plovidbe d. d. (Sušak) 2. IV. 1941. je naišao na minu blizu Zlarina. Pomorski godišnjak za godine 1941-1951, Beograd, 1952, str. 82.]… Otada su se naši još više sklanjali pred tim razbojnicima.

A danas o doživljaju kapetana Vicka Šimunkovića ima anegdota iz vremena od prije II svjetskog rata kada je on bio komandant našeg najvećeg putničkog broda - pod lošim imenom - 'Kraljica Marija'.

Jedne mračne noći ovaj brod je vozio kapetan Vicko kroz Korčulanski kanal. Odjednom - neugodan susret. Poznali su odmah 'Morosinija' koji je okrenuo pravo na njih; pošto u plovidbi može biti upaljen samo mali broj propisnih svjetiljki, komandant 'Morosinija' nije ni sanjao 'ko se nalazi pred njim…
A kapetan Vicko je naredio kormilaru:
- Uklonimo se, vozi lijevo…
Međutim, 'Morosini' je također okrenuo kormilom i dalje jurio na naš brod.
- Još lijevo - naredio je komandant Vicko…
Tako dva, tri puta i svaki put kada bi se naš brod pokušao odmaknuti, 'Morosini' je okretao prema njemu…
Odjednom je kapetan Vicko promijenio odluku.
- Desno - naredio je kormilaru.
Brod je skrenuo i pošao prema 'Morosiniju'. Sada su plovili jedan na drugog. Kormilar je molio:
- Barba Vicko, sudarit ćemo se.
- Desno, pravo na njega - naređivao je komandant.
A 'Morosini' također nije mijenjao pravac. Već je sasvim blizu… Prijeti sudar…
- Pali sva svjetla - naredio je tada kapetan Šimunković.

Na našem brodu, neposredno pred talijanskim brodom, planula su odjednom sva svjetla. A taj naš brod bio je, prema 'Morosiniju' prava grdosija, što Talijan u mraku nije vidio. I, kad je neposredno pred sobom vidio taj ogroman brod kao da je poludio od straha… Skrenuo je naglo kormilom i nastavio bježati glavom bez obzira, što dalje, što dalje…

Tako je naš "morski vuk" majstorski očitao bukvicu ovom nasrtljivcu. Pričaju da je komandant broda 'Morosini' otada bio krotak kao ovan i nikada više nije uznemiravao naše brodove.

Ova anegdota, možda nije u detaljima stvarna, ali ona ovakva danas kruži Jadranom. I, ona odgovara iskustvu i postupku ovog našeg vrsnog i hrabrog pomorca…“. (Mahmud Konjhodžić, Stara gnezda pomoraca, Borba, god. XVIII, br. 190, /nedjelja, 19. VII. 1953./, Zagreb, 1953, str. 10).

Kod nasljednika u Splitu očuvan je taj veliki dnevnik (memoari), ali volja pok. sina (Aleksandra Šimunkovića) bila je da dnevnik u cijelosti nije za publiciranje široj javnosti.

Inače, kap. Vicko Šimunković primljen je u masonsku ložu „Pravda“ (Split) 1934. godine. (Ivan Mužić, Masonstvo u Hrvata, VII. izd., Knjigotisak, Split, 2001, str. 375). Iustitia remota quid sunt regna nisi magna latrocinia? - „Ako se ukloni pravda, što su vlade osim/ako ne velika razbojništva?“ (Augustin).

Srdačan pozdrav !


* Parabrod Kraljica Marija i Vicko Šimunković 1.jpg (617.37 KB, 850x705 - viewed 229 times.)
« Last Edit: March 20, 2015, 09:34:59 pm by punta » Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #140 on: March 20, 2015, 09:39:49 pm »

Poznati kapetan, a i Jadranska straža kao i dnevne novine tog vremena su mu posvetile lijepe članke.
Logged
aramis
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 476


« Reply #141 on: April 04, 2015, 03:04:17 pm »

Jedna fotografija uoči Drugog Svjetskog Rata, mora biti negdje u okolici Splita jer je na ostalim fotografijama Split i Otoci


* Split uoči WW2.JPG (303.8 KB, 1121x791 - viewed 189 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #142 on: April 04, 2015, 03:50:14 pm »

U drugom planu "Zagreb".
Logged
Morton1905
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 237


Omnia mea mecum porto.


WWW
« Reply #143 on: August 23, 2015, 08:18:09 pm »

Hrvatski pomorski muzej Split - Princeza Olga.

"Istočnom obalom Jadranskoga mora plovilo je mnoštvo putničkih brodova, ali je samo nekolicina njih ostala markantno zabilježena u sjećanjima lokalnog pučanstva. Jednome od tih brodova, upamćenom po zaljujućoj veličini i eleganciji, transatlantiku PRINCEZA OLGA, zauvijek je pripalo posebno mjesto u povijesti cjelokupnog pomorstva na našoj jadranskoj obali.
Britanski brodar Royal Mail Line je u sam osvit Prvog svjetskog rata u brodogradilištu Workman, Clark & co. u irskom Belfastu naručio izgradnju putničkog transatlantika od 8267 GT. Brod dug 137 metara na porinuću je 8.rujna 1914.godine kršten imenom EBRO. Parni kotlovi loženi krutim gorivima ukupne snage 8000 KS omogućavali su mu brzinu od 14 čvorova. Bio je namijenjen luksuznim plovidbama preko Atlantskog ocena, pa je zato i mogao prihvatiti samo 278 putnika u prvom i 328 u drugom putničkom razredu.
Međutim, kako je iste godine započeo rat, EBRO je nakon samo jedne obavljene vožnje prema Antilima rekviriran u vojne formacije britankog Admiralteta. Preuređen u trgovački oklopni krstaš i naoružan sa šest topova od 152 mm, započeo je 1915.godine iz baze Scapa Flow redovne ophodnje sjevernim Atlantikom između Islanda te Farskih i Šetlandskih otoka. Uglavnom je zaustavljao i kontrolirao trgovačke brodove pod neutralnim zastavama. Po uspješno obavljenom poslu, EBRO je 2.listopada 1919.godine otpušten iz vojne službe i vraćen vlasniku.
Ratni veteran je brzo obnovljen pa mu je i ložište parnih kotlova prebačeno na tekuća goriva.. Ipak, zajedno sa brodom blizancem ESSEQUIBO, prodan je brodaru Pacific Steam Navigation, koji ih je od 1922.godine uposlio na redovnoj pruzi New York-Havana-Cristobal-Balboa-Callao-Mollendo-Arica-Iquique-Antofagasta-Valparaiso. Ova se je pruga bez problema održala sve do 1930.godine, kada su oba broda raspremljena. Na mrtvom vezu sidrišta rijeke Dart ostali su punih pet godina, nakon čega je EBRO za 21000 tadašnjih engleskih funti prodan Jugoslavenskom Lloydu te postao PRINCEZA OLGA, dok je ESSEQUIBO za istu cijenu završio u Sovjetskom Savezu gdje je sve do 1957.godine plovio pod imenom NEVA.
PRINCEZA OLGA je od travnja do studenog održavala dvotjednu turističku prugu sa polaskom iz Trsta tičući luke Split, Pirej, Haifa, Aleksandrija, Dubrovnik i Veneciju. Zajedno sa KRALJICOM MARIJOM potom bi povremeno plovila i na kružnim putovanjima Sredozemljem. U tim plovidbama Dubrovnik im je bio nezaobilazna luka, a velikom broju njih i home port.

Početkom 1940.godine PRINCEZA OLGA je prodana portugalskom brodaru CCN ( Companhia Colonial de Navegacao ). Pod novim imenom SERPA PINTO od svibnja započinje ploviti na pruzi Lisabon- Funchal-Sao Tome-Luanda-Lobito-Ciudad de Cabo- Louranco Marques-Beira-Mozambique. Uskoro prelazi na novi posao pa plovi iz Lisabona do brazilskog Santosa, tičući luke Funchal, Sao Vincente i Rio de Janeiro. Kako je Portugal u Drugom svjetskom ratu ostao neutralan, njegovi su brodovi slobodno plovili svim morima svijeta, pa je tako i SERPA PINTO povremeno poduzimao plovidbe prema Meksiku, New Yorku, Baltimoreu i Filadelfiji.
Po završetku rata SERPA PINTO ostaje stalno ploviti na svojoj već dobro uhodanoj južnoameričkoj pruzi do Santosa. Za vrijeme Olimpijskih igara u Helsinkiju bio je vezan u tamošnjoj luci i služio za smještaj portugalske olimpijske delegacije.
Nakon što je 11.srpnja 1955.godine završio svoju posljednju plovidbu sa polaskom iz Angole, raspremljen je u lisabonskoj luci te 6.rujna otegljen u Belgiju gdje je prodan po cijeni od 115 tisuća funti, da bi u tamošnjim rezalištima brodova uskoro završio u starom željezu." Copyright: Neven Jerković"


* 2015 S 2473 HPMS_011_resize.JPG (1632.71 KB, 3584x2487 - viewed 160 times.)

* 2015 S 2473 HPMS_012_resize.JPG (1791.28 KB, 3878x2689 - viewed 150 times.)
Logged
Morton1905
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 237


Omnia mea mecum porto.


WWW
« Reply #144 on: August 24, 2015, 02:34:40 pm »

KRALJICA ISTOČNE OBALE JADRANA
KRALJICA MARIJA
"Najveći putnički brod koji je ikada plovio pod nekom od brojnih zastava koje su se u turbolentnim vremenima dvadesetog stoljeća tako često mijenjale na istočnoj obali Jadranskog mora sagrađen je pred točno 100 godina. Tjednik “Sušačka revija” u svom ilustriranom dodatku “Ženski svijet” piše 1931.godine da je “ ... Jugoslavenski Lloyd nabavio veliki prekooceanski putnički parobrod, koji dobiva po previšnjoj dozvoli ime KRALJICA MARIJA”. Po veličini i luksuzu brod je doista u to vrijeme morao impresivno djelovati. Jugoslavenski Lloyd, dubrovačko parobrodarsko društvo sa sjedištem u Splitu i Upravom u Zagrebu ( ! ), bila je najveća brodarska kompanija Kraljevine Jugoslavije a nastala je spajanjem Račićeve Atlantske plovidbe i Jugoslavensko Amerikanske Plovidbe Bože Banca."
Dubrovnik turist info citat


* 2015 S 2473 HPMS_013_resize.jpg (1897.06 KB, 4172x2870 - viewed 146 times.)

* 2015 S 2473 HPMS_014_resize.jpg (1834.32 KB, 3500x2427 - viewed 155 times.)

* 2015 S 2473 HPMS_015_resize.jpg (1938.5 KB, 3868x2770 - viewed 132 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #145 on: September 09, 2015, 07:00:19 pm »

Iz kolekcije HPMS/Mortona1905 s interneta
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* KM.jpg (384.46 KB, 2048x1388 - viewed 170 times.)

* KM2.jpg (453.07 KB, 2048x1409 - viewed 189 times.)

* KM3.jpg (421.83 KB, 2048x1402 - viewed 167 times.)
Logged
Morton1905
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 237


Omnia mea mecum porto.


WWW
« Reply #146 on: September 09, 2015, 09:11:19 pm »

Kad neće brdo Muhamedu.... Lp jadranu2 Morton1905 Smiley ima još tih sličica - uskoro ću ih postaviti i na Palubu
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #147 on: June 06, 2016, 02:21:25 pm »

Detalj sa "Karađorđa" ...


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Karađorđe.jpg (324.54 KB, 1368x2120 - viewed 130 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #148 on: November 08, 2016, 10:52:21 am »

Parobrod "Prestolonaslednik Petar", skenirano sa negativa lošijeg kvaliteta. Nisam uspeo da odredim lokaciju.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* SS Prestolonaslednik Petar.jpg (1022.68 KB, 2864x1852 - viewed 118 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #149 on: November 08, 2016, 11:08:45 am »

Parobrod "Kraljica Marija", koliko mi se čini lokacija je lukobran splitske luke?


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Da li ja to dobro vidim i tumačim, pa je skroz desno (sa druge strane lukobrana) jedan engleski BB?




* SS Kraljica Marija.jpg (1046.96 KB, 2840x1838 - viewed 159 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 23 queries.